Sandra Prlenda

Centar za enske studije

KAKO ISTRAITI POVIJEST SOCIJALNOG RADA U

HRVATSKOJ POVIJESNI IZVORI ZA RAZDOBLJE
1900.-1945.
Pregledni rad
Primljeno: svibanj, 2006.
UDK 364.4(497.5):930.2

SAETAK
lanak donosi pregled dijela izvora za istraivanje povijesti socijalnog rada u
Hrvatskoj od 1900. do1945. godine dostupnih u hrvatskim dravnim arhivima i
Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici. Prikazani su fondovi s graom nastalom djelovanjem
dravne i javne uprave s podruja socijalne politike, kao i graanskih dobrotvornih i
humanitarnih organizacija, zaklada i strukovnih drutava vezanih uz socijalni rad.
Navedene su i neke publikacije u kojima je pojedina arhivska graa objavljena ili
obraena. U drugom dijelu priloga donesen je osvrt na mogunosti istraivanja povijesti
ranih oblika socijalnog rada u okviru socijalne historije, ali i suvremenih pristupa
istraivanjima odnosa moi izmeu klasno, rodno ili vjerski razliitih pruatelja socijalne
skrbi i njihovih klijenata.
Kljune rijei: povijest socijalnog rada, 20. stoljee, arhivska graa, institucije koje provode
socijalnu politiku, dobrotvorna drutva

UVOD
Prilikom istraivanja povijesti socijalnog rada od poetka 20. stoljea vano je uvaiti
injenicu da socijalni rad kao formalna profesija u Hrvatskoj postoji tek od 50-ih godina 20.
stoljea i osnivanja Vie strune kole za socijalne radnike u Zagrebu 1952. godine. Stoga je
jedan od fokusa istraivanja usmjerenih na razvoj profesije neizbjeno niz procesa koji su
doveli do osnivanja kole i uvoenja prakse modernog socijalnog rada. No, osim tog ueg
istraivakog zanimanja za povijest struke historiarski interes pobuuju svi organizirani
odgovori i pokuaji odgovora na socijalne probleme tadanjeg drutva; a rije je o razdoblju
moda najintenzivnijih promjena u hrvatskoj povijesti, i to na svim razinama ekonomskoj,
politikoj, drutvenoj i kulturnoj. Pritom su za povijest socijalnog rada posebno zanimljive
one inicijative koje su sadravale elemente socijalnog rada u dananjem smislu.
Istraivanja ovog tipa historiografski pripadaju podruju socijalne historije (Gross,
1996.) koja kod nas ima odreenu tradiciju, pri emu se, uz niz drugih povjesniara,
bogatstvom radova posebno istie Mira Kolar-Dimitrijevi. Bogata historiografija radnikog
pokreta, odnosno radnitva te seljatva (naroito aktivnosti Hrvatske seljake stranke) sadri
mnotvo radova i pojedinanih podataka o socijalnim problemima, aktivnostima sindikata,
stranaka, socijalno-politikih ili pak vjerskih organizacija iji je cilj bio osnaivanje
defavoriziranih slojeva i ublaavanje socijalnih problema. Ipak, mnoga su podruja jo uvijek
ostala neistraena - od povijesti pojedinih institucija socijalne skrbi, preko razvoja
metodologije do mnogih vanih aspekata samog procesa pruanja i primanja socijalne skrbi
na koje smo danas senzibilizirani, a raniji istraivai nisu bili. Uobiajenom problemu klasne
pripadnosti danas se pridruuju, primjerice, pitanja odnosa moi u najrazliitijim oblicima te
utjecaj roda, etniciteta, religijskog naslijea ili seksualnosti, bilo socijalnih radnika bilo
njihovih klijenata. Dok suvremene teorije socijalnog rada vode rauna o tim aspektima, s
historiarske toke gledita takve su analize kod nas jo uvijek rijetke. Stoga se u ovom
pregledu postojeih izvora za istraivanje povijesti socijalnog rada korisno osvrnuti i na to
kakve mogunosti oni pruaju za jedan suvremen pristup koji bi iao dalje od utvrivanja
faktografije i povijest socijalnog rada pretvorio u neto vie od usustavljene kronike aktivnosti
institucija socijalne skrbi i razvoja socijalne politike.

PREGLED NEKIH DOSTUPNIH

POVIJESTI SOCIJALNOG RADA

IZVORA

ZA

ISTRAIVANJE

S obzirom na tematiku izvori za prouavanje socijalnog rada se mogu podijeliti na one

koji se odnose na 1.) razvoj socijalne politike i relevantnog zakonodavstva te na 2.) one koji
se odnose na njihovo provoenje, odnosno praksu socijalnog rada i socijalne zatite. Vei dio
ovog fragmentarnog pregleda odnosi se na drugu skupinu.
Razvoj socijalne politike i relevantnog zakonodavstva u prvoj polovini 20. stoljea
mogue je istraiti na temelju bogate grae koju ine zbirke zakona, teorijske rasprave
pravnih pisaca, zapisnici saborskih rasprava i drugo. Od teoretiara s podruja Hrvatske vano
je spomenuti Josipa ilovia, pravnika koji se socijalnim problemima teorijski poeo baviti
prije 1. svjetskog rata (njegov je opus, koji se sastoji od pravnikih djela i osam broura koje
se izravno bave socijalnim problemima, dostupan u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici). U
jugoslavenskom razdoblju ilovi ja razvio karijeru u dravnim institucijama (bio je i ban
Savske banovine), ali i u nevladinim humanitarnim udrugama (jedan je od osnivaa Narodne
zatite). Dok je vei dio takve grae historiografski neobraen, pojedini aspekti prikazani su
opirnije (Kolar-Dimitrijevi, 1993.).
Kad je rije o provoenju te politike, potrebno se okrenuti arhivskoj grai koja
svjedoi o tome to je i kako od predvienog i ostvareno. Izvori za prouavanje povijesti
socijalnog rada u uem smislu pripadaju kategorijama grae nastale djelovanjem dravne i
lokalne uprave, pojedinih institucija socijalne zatite, karitativnih, humanitarnih i socijalnih
udruga, strukovnih udruga, pojedinaca, socijalnih radnika, aktivista ili teoretiara socijalne
skrbi. Kao izvori mogu posluiti i novine, broure i druge tiskovine, memoarska graa,
fotografije te graa dobivena metodom usmene povijesti.
Dobro polazite za prvo upoznavanje stanja socijalne zatite i razvoja njezinih
mehanizama su godinjaci, odnosno almanasi. Zagrebaki, primjerice, sadre popise
socijalnih ustanova i humanitarnih i enskih udruga koje su djelovale na zagrebakom
podruju (Almanah, 1931.). Jugoslavenski socijalni almanah, objavljen 1930., koji sadri
lanke o razliitim aspektima socijalne zatite (socijalna politika, humanitarne udruge,
zdravstvena zatita, socijalna higijena, socijalno osiguranje, iseljeniko, ensko i radniko
pitanje i dr.), dobar je izvor koji pokazuje razinu teorijske razrade pojma socijalne zatite
(Kosier, 1930.), a godinjak Banovine Hrvatske s kraja meuratnog razdoblja daje pregled
postignute razine deset godina kasnije (Godinjak, 1940.).
3

Pregled nekih izvora za istraivanje socijalne politike i socijalnog rada zapoet emo
od dravne uprave. Posebni odjeli dravne uprave za socijalnu politiku nastaju tek nakon 1.
svjetskog rata. Dotada su se razliitim socijalnim problemima na birokratski nain bavile
druge grane uprave, odnosno zemaljske vlade, pa je i graa za razdoblje prije 1. svjetskog rata
razasuta po razliitim fondovima koji se uvaju u Hrvatskom dravnom arhivu. Najznaajniji
je razdjel zaduen za zemaljske, upanijske i privatne zaklade (1869. VIII., 1875. VI., od
1878. V. razdjel), u kojem je sauvana graa vezana uz Osjeko sirotite (Huttler-KohlhofferMonspergerovo sirotite, graa od 1869. nadalje), kasnije i dom na Josipovcu i druge uboke
zaklade raznih opina koje su bile pod nadzorom drave. Orunitvo i redarstvo (XIII. razdjel)
bilo je zadueno za dozvole za sabiranje milodara, zajmove i pomo stanovnitvu stradalom
od elementarnih nepogoda, te za "izvianje i utvrivanje nadlenosti umobolnih,
gluhonijemih i slinih bolesnika, te namirenje otpremnih trokova za takve bolesnike". Posao
pravosua (IV. razdjel) bilo je odreivanje nadlenosti za nahoad i nezakonito roenu djecu,
i njihovu odhranu i opskrbu. Graa je sauvana fragmentarno. Jedan od najveih fondova je
ostavilo Sirotinjsko povjerenstvo slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba sa
Sirotinjskom blagajnom, koje se sastoji od 763 kutije i 172 knjige s podacima o tienicima i
njima dodijeljenim tutorima i skrbnicima, kao i molbama vezanim uz preteno financijska
pitanja (DAZ, fond 10, Gradsko poglavarstvo Zagreb).
Nakon 1. svjetskog rata u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca socijalna politika dobila
je svoje ministarstvo, meutim, za razliku od Ministarstva narodnog zdravlja, koje se moglo
podiiti uspjenim akcijama na podruju socijalne medicine (osnivanje higijenskih zavoda u
veim gradovima i domova narodnog zdravlja u HDA sauvan je arhiv kole narodnog
zdravlja), Ministarstvo socijalne politike bilo je manje uspjeno, uglavnom koncentrirano na
donoenje zakona o zatiti radnika i organizaciju radnikog osiguranja. Kasnije su dva
ministarstva spojena. U Zagrebu je Odsjek za socijalnu politiku i narodno zdravlje Savske
Banovine (fond 149) iza sebe ostavio jako malo arhivske grae svega sedam kutija u kojima
su uglavnom sauvani prijedlozi budeta za godine od 1929. do 1939. iz ega je ipak mogue
prouiti izdvajanja za socijalnu skrb i financiranje pojedinih institucija i organizacija. Loe je
sauvana i graa Odjela za narodno zdravlje i socijalnu politiku Banovine Hrvatske koji je
imao svoj Statistiko-demografski odsjek, Odsjek za slabe zbog biolokih nedostataka,
Seljaki, Radniki i Iseljeniki odsjek no, sauvani su tek spisi Radnikog odsjeka koji
izvjeuju o trajkovima radnika, kolektivnim ugovorima i prekrajima Zakona o zatiti rada
(Pavkovi, 1999.). Graa Ministarstva zdravstva i udrube NDH, tj. Glavnog ravnateljstva za

udrubu i drutvovnu skrb svakako je bogatija, iako je i ona sauvana fragmentarno. Sastoji
se od 24 kutije spisa i 123 knjige urudbenih zapisnika i kazala, meu kojima su i osobnici
pitomica sedam odgojnih zavoda i djejih domova (Bedekovina, Crkivenica, Oroslavlje,
Virje, Sarajevo, Zagreb, Dom biskupa Langa), izvjetaji o radu socijalnih ustanova (iz
predratnog i ratnog perioda), njihove personalije i dosta dokumenata o smjetaju i prehrani
izbjeglica i izbjeglike djece (Kovaec, 1981.). O stradanju djece u 2. svjetskom ratu
objavljeno je nekoliko knjiga, od kojih neke donose i izvornu grau (Kolanovi, 2003.;
Petei 1990.; oljan 1955.). Nezaobilazna je i arhivska graa nastala djelovanjem
Antifaistikog fronta ena (HDA).
Nije bolja situacija ni u Dravnom arhivu Zagreb, gdje je od djelatnosti gradskog
Odsjeka za socijalnu skrb izmeu dva svjetska rata sauvana samo graa koja se odnosi na
grobljanske poslove (knjige o umrlima i grobne knjige), iako je lista nadlenosti nad
socijalnim ustanovama i za obavljanje poslova socijalne zatite i na banovinskoj i na gradskoj
razini podugaka. O procesu donoenja odluka i problemima provoenja socijalne politike
moemo saznati tako tek posredno. Dokumenti dravne i gradske uprave pokazuju nam tek
koje su socijalne ustanove bile na njihovom budetu i kojim su privatnim drutvima koja su se
bavila nekim oblikom socijalne skrbi davali subvencije.
Upravo u izvorima koje su za sobom ostavile socijalne ustanove i privatna drutva
moemo nazrijeti ono to je nas najvie zanimalo, a odnosi se na oblike sustavne socijalne
skrbi, posebno za djecu, i prve oblike praktinog socijalnog rada.
Najznaajniji je svakako fond Djejeg doma na Josipovcu (fond 230). Dravni arhiv
Zagreb uva 117 kutija i 39 knjiga iz razdoblja od 1909. do 1953. godine (preteno ipak od
1941.-1953.). U njima su sauvane matine i otpusne knjige djece, majki i trudnica, dnevnici
rada, imenici osoblja, povjerljivi spisi, fotografije, prijavni listovi, djeji osobnici i 105 kutija
socijalnih lista tienika s osobnim i zdravstvenim podacima o djeci, skrbnicima i
usvojiteljima (1941.-1953.). Druge ustanove ostavile su skromnije fondove. Uprava Djeje
kolonije u Zagrebu (1940.-1945.) ostavila je dosta kompletne spise iz 1940. i 1942. godine o
zbrinjavanju sirotinjske djece kod imunijih obitelji, a tu je i graa Centralnog prihvatilita za
djecu 1946.-1954. (fond 229, 12 kutija) i Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek od 1895.
godine (fond 959, 9 kutija grae).
Najvei dio grae iz domova za djecu (i drugih ustanova) irom Hrvatske ipak je
izgubljen za vrijeme 2. svjetskog rata; sauvani su izvori za razdoblje od 50-ih godina nadalje.

Meuratno razdoblje, osim gradskih i dravnih ustanova za socijalnu skrb,

karakterizira relativan zamah civilnog drutva i graanskih inicijativa, koje dravna i gradska
uprava postupno poinje koordinirati i stavljati pod kontrolu, i to od sredine 30-ih godina
(sauvane su okrunice iz 1934. za prikupljanje podataka o karitativnim i socijalnim
drutvima grada Zagreba kako bi se sastavio njihov katastar, te podaci o planiranju uvoenja
knjige potpora za klijente kako bi se izbjeglo viekratno dobivanje pomoi). Postojalo je i
nekoliko krovnih udruga, poput Lige za zatitu djece Hrvatske i Slavonije (1914.-1946., fond
781 u Dravnom arhivu Zagreb, sadri etiri kutije i devet knjiga) i Narodne zatite, gdje se
posebno istaknuo Josip ilovi koji je nastojao koordinirati postojea drutva u svrhu vee
efikasnosti i primjene modernih teorijskih saznanja o skrbi za djecu. Narodna zatita
objavljivala je i svoje glasilo Narodna zatita (godita 1919. do 1932. dostupna u NSK), koje
je svakako bogat izvor za daljnja istraivanja, a dosta podataka donosi i Kalendar Narodne
zatite (1931.) i njezini izvjetaji.
Inventar pravila drutava pohranjenih u Hrvatskom dravnom arhivu (Pravila
drutava, 2000.) otkriva bogatstvo lokalnih inicijativa kojih je bilo i u malim sredinama, poput
drutava za potporu prosjaka ili za suzbijanje prosjaenja, gospojinskih drutava, karitativnih
udruga za odijevanje ili prehranjivanje kolske mladei, ubokih drutava, raznih
dobrotvornih zadruga i slino, koje su postojale u svim hrvatskim gradovima. Naalost,
sauvana je graa o aktivnosti samo manjeg dijela tih drutava, a samo iz nje uope saznati
kako su njihovi ciljevi, navedeni u pravilima, bili uistinu ostvarivani. No ti su izvori i
najzanimljiviji, posebno o onima ije se djelatnosti nisu zadravale samo na dijeljenju
novane i materijalne pomoi (hrane, odjee, obue), ve su u skladu s dananjom definicijom
obuhvaale neku vrstu savjetovanja, osnaivanja i poticanja klijenata na ostvarenje dobrobiti.
Tu zaista moemo govoriti o preteama socijalnih radnika. Ako su potpuni i sreeni, ovi
fondovi sadre pravila drutva, zapisnike odborskih sjednica, godinje izvjetaje,
korespondenciju, popise lanova i klijenata, raune, novinske izreske, ponekad i fotografije.
Pored fondova klasinih filantropskih drutava poput Zagrebakog drutva ovjenosti
(najstarije takvo drutvo, osnovano 1846., djelovalo do 1947., arhivski fond 778, obraeno u
Kolar Dimitrijevi, 1998.), zagrebakog drutva Dobrotvor (1877.-1948.; fond 784, sadri 11
kutija i 21 knjigu), dobrotvornog drutva Prehrana (1917.-1947.; fond 1029, sadri etiri
kutije i tri knjige) i Humanitarnog drutva bana Jelaia Zagreb (1887.-1948.; fond 780, 34
knjige i 4 kutije) Dravni arhiv Zagreb uva i fondove interesnog Udruenja uiteljica
gradskih djejih sklonita u Zagrebu (1933.-1941.; fond 768) te enskog udruenja Zatitnice

djevojaka (1926.-1947.; fond 779) (Prlenda, 2005.). U ovim se fondovima nae i izoliranih
dokumenata drugih drutava i ustanova koji dodatno rasvjetljuju metodologiju njihova rada primjerice, godinji izvjetaj Drutva za suzbijanje prosjaenja, iji fond nije sauvan, s
opisanim sluajevima intervencije drutva i podatkom o prijedlogu formiranja jednog oblika
dobrovoljnog socijalnog rada, koji se sastojao u tome da volonteri lanovi drutva nadziru i
savjetuju tienike drutva i njihove obitelji po tzv. elberfeldskom sustavu. Drutvo je
suraivalo i s jednim lijenikom i odvjetnikom koji je pruao pravnu pomo tienicima, te s
jednim brijaem. Slinu praksu imalo je i drutvo Materinstvo. Isto tako, mogu se nai i
primjerci slubenog obrasca izvjetaja o izvidu koji su vrili slubenici gradskog socijalnog
odsjeka velika je teta to takve kartoteke nisu sauvane.
No kad je o kartotekama, odnosno o serijalnim izvorima rije, imamo sauvan vei
fond Sredita za socijalno-higijenski rad sestara pomonica, osnovanog 1930. na prijedlog
Higijenskog zavoda (DAZ, fond 237, 1930.-1946., 60 knjiga i 59 kutija). Osim registara,
matinih knjiga, knjiga pregleda kua tuberkuloznih bolesnika, novoroenadi i ostalih knjiga
i kazala sauvano je 35 kutija s izvjetajima "o imustvenim i obiteljskim prilikama porodica
A-". Diplomirane sestre pomonice imale su i svoje strukovno drutvo, ija je graa takoer
sauvana (DAZ, fond 755, Drutvo diplomiranih sestara pomonica Zagreb, 1928.-1947.;
1933./1945.,13 knjiga i 3 kutije).
Podruni arhivi takoer sadre arhivsku grau vezanu uz djelovanje humanitarnih
udruga, kao npr. u Rijeci (DAR, fond 247, Javna dobrotvornost u Rabu, 1812.-1945.; 30
kutija; fond 609, Opinski skrbniki odbor nacionalne ustanove za zatitu majke i djeteta
Opatija, 1933.-1945.; 12 knjiga i 4 kutije), u Splitu (DAS, fond 87, Javna
dobrotvornost/Beneficenza publica, 1818.-1946.; 74 knjiga, 22 kutija). Ovi su podaci dobiveni
pretraivanjem baza podataka na internetskim stranicama podrunih arhiva te svakako nisu
iscrpni.
Najzad, potrebno je spomenuti i arhivsku grau nastalu djelovanjem zaklada (Parnica,
2000.), npr. DAZ, fond 782, Zaklada predsjednika i osnivaa "Prehrane" andora A.
Alexandera, 1918.-1966.; 37 knjiga i 5 kutija; fond 785, Zaklada bana Jelaia za nemone
vojnike i njihove obitelji (1850.-1946.), 1850.-1936.; 1 knjiga i 39 kutija; nekoliko sauvanih
fondova u Dravnom arhivu u Varadinu. Vana je institucija i Crveni kri (graa sauvana u
HDA), a ne smije se zaobii ni karitativno i socijalno djelovanje Katolike crkve i drugih
vjerskih zajednica, o emu imamo sve vie monografskih prikaza. Ovaj bi se popis mogao
dalje iriti na djelovanje mnogobrojnih potpornih drutava koja su osnivale brojne profesije i
7

obrti, no to izlazi iz promatranog okvira povijesti socijalnog rada fokusiranog na organizirane

djelatnosti koje metodoloki ili praktino nasljeduje suvremena profesija socijalnih radnika.1

OSVRT NA MOGUNOSTI DALJNJIH ISTRAIVANJA

Navedeni fondovi izvrsni su za rekonstruiranje itave mree graanskih inicijativa
(posebno u gradu Zagrebu) koje su meusobno suraivale, odravale godinje skuptine i
proslave, ustupale prostorije za odravanje sastanaka, pa i konkurirale jedna drugoj u
prikupljanju novanih sredstava. Moemo iitati svakodnevicu aktivista i njihovih klijenata,
njihov poetni entuzijazam, novane probleme i utjecaj ekonomske krize 1930.-ih godina,
prouiti meuodnos posebnih filantropskih skupina, njihovo samodefiniranje i drutveno
pozicioniranje, pratiti razvoj enske emancipacije, istraiti oblike plaenog i neplaenog rada,
kao i samu ideologiju socijalne skrbi pojedinog drutva (Prlenda, 2005.). Njihovi opisi
klijenata poseban su knjievni anr koji vrijedi istraiti, razliit i od novinske reportae i od
pravnikog diskursa. Naini na koji su klijenti diskurzivno konstruirani rasvjetljuje drutvenu
situaciju pruanja pomoi mnogo vie nego statistika o podijeljenim obrocima i cipelama tu
se otkriva ona ranije spomenuta premreenost meusobnih odnosa silnicama klase, roda,
religioznosti, etniciteta, seksualnosti. Potrebna su, dakle, paljiva, sofisticirana itanja grae,
razvijena osjetljivost za realnost koju treba iitati izmeu redaka faktografije, za odnose moi
koji su u sri socijalnih odnosa u kojima se intervenira. Postoji itav raspon pruatelja
socijalne pomoi i skrbi, od gospode s cilindrima na glavi i gospoa u krznenim kaputima
(referiram se na fotografije iz arhivskog fonda dobrotvornog drutva Prehrana), preko dravne
birokracije, herojskih figura lijenika i sestara Higijenskog zavoda koji na bosanskim
konjiima donose cjepivo i u najzabitije krajeve, do asnih sestara ili pak potplaenih i
umornih uiteljica gradskih djejih sklonita koje se ale na to da unitavaju cipele
posjeujui svoje klijente po vlanim podrumima gradske periferije nakon punog radnog
vremena provedenog u radu s djecom. Svaka situacija socijalne interakcije ovakvog tipa
uvijek je razliita i uvijek se iznova mora analizirati ako elimo razumjeti to se tu uistinu
dogodilo.

Slino je i s ostalim instrumentima socijalne politike zavodima za osiguranje radnika, burzama rada i slino.
U ovom se radu ograniavam na podruja koja je mogue najue povezati sa modernim socijalnim radom.

to

nam

najee

nedostaje?

Iskazi

primatelja

socijalne

skrbi,

klijenata.

Defavorizirane skupine ljudi u povijesti su vrlo esto utljive i nevidljive, ujemo samo jednu
stranu. Budui da se radi o ne tako davnoj prolosti, jo uvijek je mogue koristiti metodu
usmene povijesti i voenja intervjua sa, recimo, nekadanjim tienicima domova, za to treba
razraditi posebne tehnike (Leek, 2001.). Tu su i memoari, novinske reportae, pa i socijalna
knjievnost tog razdoblja, to nisu izvori prvog reda, ali mogu pridonijeti stvaranju slike o
socijalnim prilikama i problemima klijenata. Novine pruaju vane informacije o
aktivnostima na njihovom mijenjanju (lokalne novine, vijesti iz rada karitativnih udruga,
dobrotvornih akcija, apeli za pomo, obavijesti o donacijama i slino).
Izvan nae suvremene spoznaje za sada je ostala i cjelokupna povijest socijalne skrbi
na selu. Istraivanje drutvenih odnosa u tradicionalnim zajednicama, to ukljuuje i sustave
meusobnog pomaganja lanova zajednice, trai neto drugaiji metodoloki pristup. U
malim sredinama funkciju socijalnog radnika esto su vrili seoski upnik i uitelj. U sklopu
naeg istraivanja naili smo i na pisane tragove takve situacije, no vrlo ih je malo. Posebnu
pozornost stoga treba obratiti izvorima poput korespondencije i slubenih ili osobnih
dnevnika.

ZAKLJUAK
Moe se zakljuiti da postoje pretpostavke za daljnja istraivanja pretpovijesti i
povijesti socijalnog rada, i to ne samo za deskriptivan, pozitivistiki pristup nego i za dublje
problematiziranje socijalnog rada. Za to je potrebno omoguiti pristup cjelokupnoj sauvanoj
grai, ukljuujui i onoj serijske naravi kartotekama i slinom. Stoga bi bilo potrebno kod
danas postojeih ustanova socijalne skrbi apelirati na otvorenost istraivaima povijesti
socijalnog rada (za razdoblje poslije 2. svjetskog rata). Bilo koja institucija koja ima u svom
arhivu materijale nastale u njihovom svakodnevnom praktinom radu, kartone tienika,
izvedbene planove i programe, zapisnike, izvjetaje i fotografije, treba biti svjesna da to
predstavlja prvorazredne izvore za promiljanje evolucije prakse socijalnog rada u njegovoj
biti intervencije i interakcije s klijentom u konkretnoj situaciji i osvjeivanje prijeenog
puta za struku socijalnog rada u cjelini.

Kratice:
DAR Dravni arhiv Rijeka
DAS Dravni arhiv Split
DAZ Dravni arhiv Zagreb
HDA Hrvatski dravni arhiv, Zagreb
NSK Nacionalna i sveuilina knjinica

Izvori i literatura

1. Almanah grada Zagreba (1931.) Zagreb: Novinarska zadruga.

2. Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u Socijalistikoj
Republici Hrvatskoj (1984.) Beograd: Savez arhivskih radnika Jugoslavije.
3. Godinjak Banske vlasti Banovine Hrvatske 1939-26.VIII.-1940 (1940.) Zagreb.
4. Gross, M. (1996.) Suvremena historiografija. Korijeni, postignua, traganja.
Zagreb: Novi liber Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu.
5. Kako je osnovana i to je uinila Narodna zatita 1914.-1924. (Izvjetaj o
desetogodinjem radu) (1926.) Zagreb: "Slovo", Socijalna knjinica Narodne zatite.
6. Kalendar Narodne zatite za godinu 1931. (1931.) Zagreb: Narodna zatita.
7. Kolanovi,

J. (ur.) (2003.) Dnevnik Diane Budisavljevi: 1941-1945. Zagreb:

Hrvatski dravni arhiv; Jasenovac: Javna ustanova Spomen-podruje.

8. Kolar-Dimitrijevi, M. (1993.) Radiev sabor 1927-1928. Zapisnici oblasne
skuptine Zagrebake oblasti. Zagreb: kolska knjiga.
9. Kolar-Dimitrijevi, M. (1998.) Prvo zagrebako dobrotvorno drutvo Drutvo
ovjenosti 1846-1946. Zagreb: idovska opina Zagreb, Kulturno drutvo "Miroslav
alom Freiberger".

10

10. Kosier, Lj. (ur.) (1930.) Jugoslavenski socijalni almanah. Zagreb-BeogradLjubljana.

11. Kovaec, D. (1981.) Vodi Ministarstvo zdravstva i udrube 1941-1945. Zagreb:
Hrvatski dravni arhiv.
12. Leek, S. (2001.) Usmena povijest povijest ili etnologija? : Mogunosti suradnje
povjesniara i etnologa. asopis za suvremenu povijest, 33 (1), 149-154.
13. Parnica, R. (2000.) Filantropija u Hrvatskoj u drugoj polovini XIX. i poetkom XX.
stoljea (Zaklade u javnom i pravnom ivotu). Historijski zbornik, 53, 101-122.
14. Pavkovi, M. (1999.) Obavijesno pomagalo za fond Banovina Hrvatska, Odjel za
narodno zdravlje i socijalnu politiku 1939-1941 sumarni inventar. Zagreb:
Hrvatski dravni arhiv.
15. Petei, . (1990.) Djeji dom u Jastrebarskom. Dokumenti (1939-1947). Zagreb:
Kranska sadanjost.
16. Pravila drutava 1845-1945. Tematski vodi (2000.) Uredila S. Plee. Zagreb:
Hrvatski dravni arhiv.
17. Prlenda, S. (2005.) ene i prvi organizirani oblici praktinog socijalnog rada u
Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku, 12 (3-4), 319-332.
18. oljan, M. (1955.) ene Hrvatske u NOB. Knjiga II. Zagreb: Glavni odbor Saveza
enskih drutava Hrvatske.

11

Sandra Prlenda
Centre for Womens Studies

HOW TO RESEARCH THE HISTORY OF SOCIAL WORK IN

CROATIA HISTORICAL SOURCES FOR THE PERIOD 19001945
Summary
The paper presents an outline of a part of sources for the research of social work in
Croatia from 1900 to 1945 that are available in the Croatian state archives and the
National and University Library. It presents the holdings containing the material obtained
through the operation of the state and public administration in the area of social policy, as
well as civil voluntary and humanitarian organisations, foundations and professional
organisations connected with social work. It also mentions some publications in which
individual archival materials were published or analysed. In the second part of the paper
the author considers the possibilities of researching the history of early forms of social
work within social history, but also contemporary approaches to the research of the
relation of power between the providers of social care and their clients in terms of their
class, gender or religious differences.
Key words: history of social work, the 20th century, archival materials, institutions that
implement social policy, charitable organisations

12