Prikaz skupa

POVIJEST SOCIJALNE POLITIKE, SOCIJALNOG

RADA I OBRAZOVANJA ZA SOCIJALNI RAD U
SLOVENIJI
Znanstveni skup, Sveuilite u Ljubljani, Fakultet za socijalni rad, Slovenija,
oujak, 2005.

Jednodnevni znanstveni skup o povijesti socijalnog rada, socijalne politike i

obrazovanja za socijalni rad u Sloveniji odran je 24. oujka 2005. godine u Ljubljani.
Organizator skupa je bio Fakultet za socijalni rad Sveuilita u Ljubljani, a nazoilo
mu je dvadesetak strunjaka iz podruja socijalnog rada, povijesti, etnologije i
sociologije zainteresiranih za podruje povijesti socijalne politike i socijalnog rada.
Skup je uvodno pozdravila organizatorica prof. dr. sc. Darija Zavirek, koja je
naglasila da je socijalni rad u Sloveniji preao put od profesionalizacije ka
akademizaciji. Govorila je i o vanosti kolektivnih i individualnih spoznaja i sjeanja,
te upotrebi metode dosjeanja u istraivanju povijesti socijalnog rada. Ovakvi skupovi
pomau da se sjeamo ljudi i institucija s ciljem rekonstrukcije onoga to se u
povijesti dogaalo, a obiljeilo je razvoj profesije kakvu poznajemo danas. Dekan
Fakulteta za socijalni rad, prof. dr. sc. Vito Flaker, takoer je pozdravio nazone i
naglasio da se ove godine u Sloveniji obiljeava 50. godinjica socijalnog rada. Takve
obljetnice dobra su prilika da na temelju onoga to znamo iz prolosti vidimo koje se
stvari ponavljaju, te to smo novo napravili.
Plenarno izlaganje odrao je dr. sc. Kurt Schilde, koji je govorio o osnutku i
funkcioniranju "Mree za istraivanje povijesti roda i socijalnog rada u Europi". Za
sada mrea broji vie od sto lanova, a prvi istraivaki projekt mree je "Povijest
socijalnog rada u istonoj Europi od 1900. do 1960.". U projekt je ukljueno osam
zemalja istone Europe. Ovaj skup rezultat je ukljuenosti Slovenije u taj projekt.
Projektom se eli istraiti povijest socijalnog rada u svakoj zemlji, te utvrditi slinosti
i razlike u razvoju i profesionalnizaciji socijalnog rada u istonoj Europi. Komparacija
rezultata povlai za sobom brojne metodoloke probleme jer je svaka zemlja po

neemu posebna i jedinstvena. Na primjer, problem moe biti sam jezik odnosno
upotreba termina kao to je socijalni rad.
Izlaganja petnaest predavaa na skupu bila su tematski podijeljena u etiri
cjeline. U prvom dijelu govorilo se o nezaposlenosti i stambenoj politici do 2.
svjetskog rata. Izlagai su bili strunjaci iz drugih institucija kao to su Institut za
noviju povijest i ljubljanskog Arhiva. Predstavili su problem stanovanja i
nezaposlenosti u Sloveniji u irem drutveno-ekonomskom kontekstu. Jedan od
problema koji je sa sobom donijela industrijalizacija i urbanizacija te naseljavanje
ljudi u gradove je stanovanje radnika i njihovih obitelji te kvaliteta stanovanja.
Prikazani su primjeri stambenih kolonija koje su osnivane i graene krajem 19. i
poetkom 20. stoljea u Ljubljani i Mariboru. Njihova izgradnja i stanovanje u njima
ovisilo je o radnom statusu pojedinca; bile su npr. graene za rudare i eljezniare.
Problem nezaposlenosti se u Sloveniji javlja nakon 1. svjetskog rata, kada i poinju
prve intervencije drave. Prva Sluba za posredovanju pri zapoljavanju osnovana je
krajem 1918. godine.
Drugi dio skupa bio je posveen razvoju socijalne politike do 2. svjetskog rata.
Govorilo se o socijalnim posljedicama epidemije kolere na kraju 19. stoljea,
konceptu dobroinstva i njenoj instrumentalizaciji i marginalizaciji te o doprinosu
ena razvoju socijalnog rada. ene i enski pokret u Sloveniji usko su povezani s
razvojem socijalnog rada. Ve u drugoj polovici 19. stoljea ene su poele pisati i
problematizirati svoj drutveni poloaj. Godine 1926. u asopisu enski svijet
predstavljen je ivot i rad Alice Salomon, zaetnice obrazovanja za socijalni rad u
Njemakoj. ene i enska udruenja pokretala su brojne socijalne akcije, kao na
primjer zahtjev za zatitu prostitutki i izgradnju ljubljanske raaonice. Prikazan je
zakonski okvir kojim je definirana skrb za uboge, odnosno za one koji se svojim
radom nisu mogli uzdravati. Pomo je ukljuivala novanu pomo i smjetaj u
ustanovu. Od 1918. godine djelovalo je Povjerenstvo za socijalnu politiku, s posebnim
odjelom koji se bavio zatitom djece.
U treem dijelu govorilo se o razvoju socijalnog rada nakon 2. svjetskog rata.
Predavanja su bila usmjerena na profesionalizaciju socijalnog rada i aktivnosti koje
moemo nazvati preteom socijalnog rada. Pri rekonstrukciji razvoja socijalnog rada
u Sloveniji uvelike moe pomoi knjiga dr. Katije Vodopivec iz 1959. godine. Pod
nazivom Prironik metodike socijalneg dela govori o potrebi za osnivanjem fakulteta
2

za socijalni rad, o jeziku socijalnog rada, nainu definiranja i rjeavanja problema u

socijalnom radu te vanosti dokumentiranja i zapisivanja sluajeva kako bi se na
njima moglo uiti i razvijati struku. Danas, kada se bavimo istraivanjem povijesti
socijalnog rada, koristimo upravo individualne biografije i rad na sluajevima kako
bismo rekonstruirali razvoj profesije.
Predavanja u etvrtom dijelu odnosila su se na razvoj institucija i prakse
socijalnog rada. Prikazan je razvoj nekoliko institucija koje su skrbile za razliite
kategorije korisnika. Tako je prikazan razvoj obrazovanja djece sa smetnjama u
razvoju od 1911. godine do danas, domova za stare od kraja 2. svjetskog rata do
danas, razvoj slubi koje su prethodile centrima za socijalnu skrb, kao to su opinski
ljudski odbori. Posljednje izlaganje govorilo je o razvoju institucionalne skrbi za
djecu u Hrvatskoj.
Openito moemo rei da je skup pruio niz razliitih informacija o
aktivnostima i podrujima koja su usko povezana sa razvojem profesije socijalnog
rada. Zajedniko obiljeje svih izlaganja je povijesni prikaz djelovanja i aktivnosti
usmjerenih na pruanje pomoi, zatite i skrbi, koja se odvijala u okrilju drave ili
izvan nje, ali je uvijek bila prisutna. To nas moe samo podsjetiti na kompleksnost
izuavanja povijesnog razvoja jedne profesije, odnosno na to koliko se razliitih
podruja pritom mora zahvatiti ukoliko se eli rekonstruirati put profesionalizacije
socijalnog rada. Stoga moemo zakljuiti da je povijest nepresuan izvor novih
spoznaja koje moemo i moramo integrirati u korpus znanja kako bismo bolje
razumjeli sadanjost.

Priredila: Vanja Branica