ZAKON O PARNINOM POSTUPKU

Dio prvi
OSNOVNE ODREDBE
Glava I
OSNOVNI PRINCIPI
lan 1.
Ovim zakonom odreuju se pravila postupka na osnovu kojih osnovni sudovi, okruni
sudovi, okruni privredni sudovi, Vii privredni sud i Vrhovni sud Republike Srpske raspravljaju i
odluuju u graanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.
lan 2.
U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
Sud ne moe odbiti da odluuje o zahtjevu za koji je nadlean.
Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode
stranaka u pogledu materijalnog prava.
lan 3.
Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka.
Sud nee uvaiti raspolagajna stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima.
lan 4.
Sud odluuje o tubenom zahtjevu, po pravilu, na osnovu usmenog, neposrednog i javnog
raspravljanja.
lan 5.
Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo
kad je to ovim zakonom odreeno, sud je ovlaen da odlui o zahtjevu o kome protivnoj stranci
nije bila pruena mogunost da se izjasni.
lan 6.
U parninom postupku slubeni jezici su jezik srpskog naroda, jezik bonjakog naroda i
jezik hrvatskog naroda, a slubena pisma su irilica i latinica.
lan 7.
Stranke su dune da iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da izvode
dokaze kojima se utvruju te injenice.
Sud e razmotriti i utvrditi samo injenice koje su stranke iznijele i odrediti izvoenje
samo onih dokaza koje su stranke predloile, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Sud je ovlaen da utvrdi i injenice koje stranke nisu iznijele i naloi izvoenje
dokaza koje stranke nisu predloile, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi da
stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati.
lan 8.
Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud
e savjesno i briljivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno.

lan 9.
Stranke su dune da pred sudom govore istinu i da savjesno koriste prava koja su im
priznata ovim zakonom.
lan 10.
Stranka ima pravo da sud odlui o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom
roku.
Sud je duan da postupak sprovede bez odugovlaenja i sa to manje trokova i da
onemogui svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
lan 11.
Prvostepeni postupak e se, po pravilu, sastojati od dva roita - jednog pripremnog roita
i jednog roita za glavnu raspravu.
lan 12.
Kad odluka suda zavisi od prethodnog rjeenja pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos,
a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe
sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.
Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje
rijeeno.
U parninom postupku sud je u pogledu postojajnja krivinog djela i krivine odgovornosti
uinioca vezan za pravosnanu presudu krivinog suda kojom se optueni oglaava krivim.
lan 13.
U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka sudi sudija
pojedinac.
U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji sudi vijee od trojice
sudija.
lan 14.
Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kome se mogu preduzeti, stranke
preduzimaju parnine radnje pismeno van roita ili usmeno na roitu.
Glava II
NADLENOST SUDA
1. Zajednike odredbe
lan 15.
Sud po prijemu tube ocjenjuje da li je nadlean.
Prilikom ocjenjivanja nadlenosti, sud e uzeti u obzir navode u tubi i injenice koje su sudu
poznate.
Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda, sud koji
je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio
nadlean drugi sud.

lan 16.
Sud do pravosnanosti odluke, po slubenoj dunosti, pazi da li rjeavanje spora spada
u sudsku nadlenost.
Kada sud u toku postupka, do pravosnanosti odluke, utvrdi da za rjeavanje spora nije
nadlean sud nego neki drugi organ, oglasie se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u
postupku i odbacie tubu.
Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud u Republici Srpskoj,
po slubenoj dunosti oglasie se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i odbacie
tubu.
lan 17.
Sud do pravosnanosti odluke, po slubenoj dunosti, pazi na svoju stvarnu nadlenost.
lan 18.
Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi
da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka. Postupak e se po
pravosnanosti rjeenja nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom.
Radnje koje je sproveo parnini sud, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i
drugo i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti zato to su preduzete u parninom
postupku.
lan 19.
Sud se moe povodom prigovora tuenog oglasiti mjesno nenadlenim ako je prigovor
podnijet najdocnije u odgovoru na tubu.
Sud se moe oglasiti po slubenoj dunosti mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva
mjesna nadlenost nekog drugog suda, ali najdocnije do podnoenja odgovora na tubu.
lan 20.
Po pravosnanosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud e bez odlaganja, a najdocnije u
roku od tri dana, ustupiti predmet nadlenom sudu.
Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavie postupak kao da je kod njega bio
pokrenut.
Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i
drugo, nisu bez vanosti zato to ih je preduzeo nenadlean sud.
lan 21.
Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je
predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavie, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba da rijei
ovaj sukob nadlenosti, osim ako nae da mu je predmet ustupljen usljed oigledne omake, a
trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u kom sluaju e ustupiti predmet drugom sudu
i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.
Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se on oglasio mjesno
nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pogledu nadlenosti i sud
kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje
sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.
lan 22.
Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud.
Sukob nadlenosti Vrhovnog suda Republike Srpske i osnovnog, odnosno okrunog suda,
rjeava Vrhovni sud Republike Srpske u optoj sjednici.
3

lan 23.
Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kome je predmet ustupljen duan je da preduzima one
radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.
Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije dozvoljena alba.
lan 24.
Svaki sud vri radnje u postupku na svom podruju, ali ako postoji opasnost zbog odlaganja,
sud e preduzeti izvrenje pojedinih radnji i na podruju drugog suda. O tome e se obavijestiti
sud na ijem podruju e se preduzeti radnja.
2. Nadlenost sudova u sporovima sa meunarodnim elementom
lan 25.
U pogledu nadlenosti sudova u Republici Srpskoj u postupcima u kojima je stranka stranac
koji uiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija,
vae pravila meunarodnog prava.
Sud u sluaju sumnje o postojanju i obimu imuniteta moe da zatrai obavjetenje od
ministarstva nadlenog za poslove pravosua.
lan 26.
Sud u Republici Srpskoj nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu sa
meunarodnim elementom izriito odreena zakonom Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske
ili meunarodnim ugovorom. Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema izriite odredbe o
nadlenosti suda u Republici Srpskoj za odreenu vrstu sporova, sud u Republici Srpskoj je
nadlean za suenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadlenost proizilazi iz odredaba ovog
zakona o mjesnoj nadlenosti.
3. Stvarna nadlenost
lan 27.
U parninom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene ovim ili
drugim zakonom Republike Srpske.
4. Mjesna nadlenost
a) Opta mjesna nadlenost
lan 28.
Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, za suenje je
nadlean sud koji je opte mjesno nadlean za tuenog.
U sluajevima predvienim u ovom zakonu za suenje je pored suda opte mjesne nadlenosti
nadlean i drugi odreeni sud.
lan 29.
Za suenje je opte mjesno nadlean sud na ijem podruju tueni ima prebivalite, ako
posebnim zakonom nije drugaije utvreno.
Ako tueni nema prebivalite, opte mjesno nadlean je sud na ijem podruju tueni ima
boravite.

Ako tueni pored prebivalita ima i boravite u kome drugom mjestu, a prema okolnostima
moe se pretpostaviti da e tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnoenja tube, opte
mjesno nadlean je i sud boravita tuenog.
lan 30.
Za suenje u sporovima protiv Republike Srpske, optine, kao i drugih oblika teritorijalne
organizacije, opte mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihove skuptine.
Za suenje u sporovima protiv ostalih pravnih lica, opte mjesno nadlean je sud na ijem se
podruju nalazi njihovo sjedite.
lan 31.
Za suenje u sporovima protiv dravljanina Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji
stalno ivi u inostranstvu, opte mjesno nadlean je sud njegovog posljednjeg prebivalita u
Republici Srpskoj.
b) Izberiva mjesna nadlenost
Nadlenost u sporovima za naknadu tete
lan 32.
Za suenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu, pored suda opte mjesne
nadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja izvrena ili sud na ijem je
podruju tetna posljedica nastupila.
Ako je teta nastala usljed smrti ili teke tjelesne povrede, nadlean je pored suda iz stava 1.
ovog lana i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primjenjivae se i u sporovima protiv drutva za osiguranje radi
naknade tete treim licima na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti drutava za
osiguranje, a odredba stava 1. ovog lana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovu
naknade tete protiv regresnih dunika.
Nadlenost u sporovima radi zatite prava na osnovu jemstva proizvoaa
lan 33.
Za suenje u sporovima za zatitu prava na osnovu pisane garancije protiv proizvoaa koji je
dao garanciju nadlean je, osim suda opte mjesne nadlenosti za tuenog, i sud opte mjesne
nadlenosti za prodavca koji je prilikom prodaje stvari uruio kupcu pismenu garanciju
proizvoaa.
Nadlenost u sporovima radi zatite prava potroaa
lan 33a.
Za suenje u sporovima za zatitu prava potroaa, osim suda opte mjesne nadlenosti,
nadlean je i sud na ijem podruju potroa ima prebivalite, odnosno boravite.

Nadlenost u sporovima za zakonsko izdravanje

lan 34.
Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac lice koje trai izdravanje,
nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite,
odnosno boravite.
Nadlenost u branim sporovima
lan 35.
Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitenja braka ili
razvoda braka (brani sporovi), nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem
podruju su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.
Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva
lan 36.
U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva, ako je tuilac dijete,
nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite,
odnosno boravite.
Nadlenost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica
lan 37.
Za suenje u sporovima protiv pravnog lica koje ima poslovnu jedinicu van svog sjedita, ako
spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda opte mjesne nadlenosti, nadlean je i
sud na ijem podruju se nalazi ova poslovna jedinica.
Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa
lan 38.
Dok ostavinski postupak nije pravosnano zavren, za suenje u sporovima iz
nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potraivanjima povjerioca prema ostaviocu, pored
suda opte mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem podruju se nalazi sud koji
sprovodi ostavinski postupak.
Nadlenost po mjestu plaanja
lan 39.
Za suenje u sporovima imaoca mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda
opte mjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja.
Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa
lan 40.
Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposleni, za suenje je nadlean, pored suda koji je
opte mjesno nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao, odnosno
sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati, kao i sud na ijem je
podruju zasnovan radni odnos.
Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima

lan 41.
Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je, pored suda opte
mjesne nadlenosti, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.
v) Iskljuiva mjesna nadlenost
Nadlenost u sporovima o nepokretnostima
lan 42.
Za suenje u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na nepokretnosti, u
sporovima zbog smetanja posjeda na nepokretnosti, kao i u sporovima iz zakupnih ili najamnih
odnosa na nepokretnosti ili iz ugovora o korienju stana ili poslovnih prostorija, iskquivo je
nadlean sud na ijem se podruju nalazi nepokretnost.
Ako nepokretnost lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.
Nadlenost u sporovima o vazduhoplovu i brodu
lan 43.
Kad je za suenje u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na vazduhoplovu,
pomorskom brodu i brodu unutranje plovidbe, kao i u sporovima iz zakupnih odnosa na
vazduhoplovu i brodu, nadlean sud Republike Srpske, iskljuivo je mjesno nadlean sud na
ijem se podruju vodi upisnik u koji je vazduhoplov, odnosno brod upisan.
lan 44.
Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno
vazduhoplovima iz lana 43. ovog zakona nadlean sud Republike Srpske, mjesno je nadlean,
pored suda na ijem se podruju vodi upisnik u koji je brod, odnosno vazduhoplov upisan, i sud
na ijem se podruju dogodilo smetanje.
Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku
lan 45.
Za suenje u sporovima koji nastaju u toku i povodom sudskog ili administrativnog izvrnog
postupka, odnosno u toku i povodom steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na
ijem se podruju nalazi sud koji sprovodi izvrni, odnosno steajni postupak, odnosno sud na
ijem se podruju sprovodi administrativno izvrenje.
g) Supsidijarna nadlenost
Nadlenost za suparniare
lan 46.
Ako je jednom tubom tueno vie lica u svojstvu materijalnih suparniara (lan 362. stav 1.
taka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno
nadlean za jednog od tuenih.
Nadlenost za lica za koja ne postoji opta mjesna nadlenost u Republici Srpskoj
lan 47.
7

Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv lica za koje ne postoji opta mjesna nadlenost
u Republici Srpskoj, moe se podnijeti svakom sudu u Republici Srpskoj na ijem se podruju
nalazi kakva imovina tog lica ili predmet koji se tubom trai.
Ako nadlenost suda u Republici Srpskoj postoji zato to je obaveza nastala za vrijeme
boravka tuenog u Republici Srpskoj, mjesno nadlean je sud na ijem je podruju obaveza
nastala.
U sporovima protiv lica za koje u Republici Srpskoj ne postoji opta mjesna nadlenost, za
obaveze koje treba ispuniti u Republici Srpskoj, tuba se moe podnijeti sudu na ijem podruju
tu obavezu treba ispuniti.
Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo stranog lica u Republici Srpskoj
lan 48.
U sporovima protiv pravnog lica koje ima sjedite u inostranstvu u pogledu obaveza koje su
zasnovane u Republici Srpskoj ili se ovdje moraju ispuniti, tuba se moe podnijeti sudu u
Republici Srpskoj na ijem se podruju nalazi njegovo stalno zastupnitvo za Bosnu i
Hercegovinu, odnosno Republiku Srpsku ili sjedite organa kome je povjereno da vri njegove
poslove.
d) Odreivanje mjesne nadlenosti od strane vieg suda
lan 49.
Ako nadleni sud usljed izuzea sudija ne moe da postupa, izvijestie o tome neposredno vii
sud, koji e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud sa njegovog podruja.
lan 50.
Okruni sud moe, na prijedlog stranke ili nadlenog osnovnog suda, odrediti da u pojedinom
predmetu postupa drugi stvarno nadlean osnovni sud sa njegovog podruja ako je oigledno da
e se tako lake sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.
Vrhovni sud Republike Srpske moe, na prijedlog stranke ili nadlenog suda, odrediti da u
pojedinom predmetu postupa stvarno nadleni osnovni sud sa podruja drugog okrunog suda ili
drugi stvarno nadleni okruni sud, ako je oigledno da e se tako lake sprovesti postupak ili ako
za to postoje drugi opravdani razlozi.
lan 51.
Ako je za suenje nadlean sud u Republici Srpskoj, ali se po odredbama ovog zakona ne
moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Republike Srpske e, na prijedlog
stranke, odrediti koji e stvarno nadlean sud biti mjesno nadlean.
) Sporazum o mjesnoj nadlenosti
lan 52.
Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog suda, stranke se mogu
sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadlean, pod uslovom da je taj
sud stvarno nadlean.
Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno nadlena dva ili vie
sudova u Republici Srpskoj, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi jedan od
tih sudova ili neki drugi stvarno nadlean sud.
Ovaj sporazum vai samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako se
tie odreenog spora ili vie sporova koji svi proistiu iz odreenog pravnog odnosa.
8

Ispravu o sporazumu tuilac mora priloiti uz tubu.

Ako tuba nije podnijeta sudu na koji upuuje sporazum o mjesnoj nadlenosti tueni moe
zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.
Zahtjev iz prethodnog stava tueni moe podnijeti najdocnije u odgovoru na tubu, uz
prilaganje isprave o sporazumu.
Dio drugi
TOK POSTUPKA
1

A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM

Glava III
TUBA
1. Tuba i njena sadrina

lan 53.
Parnini postupak pokree se tubom.
Tuba mora da sadri:
1) odreen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traenja (tubeni zahtjev),
2) injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev,
3) dokaze kojima se utvruju ove injenice,
4) naznaenje vrijednosti spora i
5) druge podatke koje u skladu sa odredbom lana 334. ovog zakona mora da ima svaki
podnesak.
Ako je tuilac u tubi naveo pravni osnov, sud nije vezan za njega.
2. Tuba za utvrenje
lan 54.
Tuilac moe u tubi traiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava
ili pravnog odnosa, povredu prava linosti ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.
Ovakva tuba moe se podii kad je to posebnim propisima predvieno ili kad tuilac ima
pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili
istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz istog odnosa.
Tuba za utvrivanje moe se podnijeti radi utvrivanja postojanja, odnosno
nepostojanja injenice, ako je to predvieno posebnim zakonom ili drugim propisom.
Tuba za utvrivanje povreda prava linosti moe se podnijeti bez obzira na to da li je
postavljen zahtjev za naknadu tete ili drugi zahtjev, u skladu sa posebnim zakonom.
Ako odluka o sporu zavisi od toga da li postoji ili ne postoji neki pravni odnos koji je u toku
parnice postao sporan, tuilac moe pored postojeeg zahtjeva istai i tubeni zahtjev da sud
utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tee nadlean
za takav zahtjev.
Isticanje zahtjeva u smislu odredbe stava 5. ovog lana nee se smatrati kao preinaenje tube.
3. Isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi
lan 55.
9

U jednoj tubi tulac moe istai vie zahtjeva protiv istog tunog kad su svi zahtjevi povezani
istim injeninim i pravnim osnovom.
Ako zahtjevi nisu povezani istim injeninim i pravnim osnovom, oni se mogu istai u jednoj
tubi protiv istog tuenog samo kad je isti sud stvarno nadlean za svaki od ovih zahtjeva i kad je
za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tubenih zahtjeva u
jednoj tubi doprinosi ekonominosti postupka.
Ako sud, u sluaju iz stava 2. ovog lana, ocijeni da isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj
tubi ne doprinosi ekonominosti postupka, najdocnije na pripremnom roitu donijee rjeenje o
razdvajanju postupaka.
Tuilac moe dva ili vie tubenih zahtjeva koji su u meusobnoj vezi istai u jednoj tubi, i
traiti da sud usvoji sljedei od tih zahtjeva ako nae da onaj koji je u tubi istaknut ispred njega
nije osnovan.
Zahtjevi se mogu po stavu 4. ovog lana istai u jednoj tubi samo ako je sud stvarno nadlean
za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka.
4. Preinaenje tube
lan 56.
Preinaenje tube je promjena istovjetnosti zahtjeva, poveanje postojeeg ili isticanja drugog
zahtjeva uz postojei.
Ako tuilac preinauje tubu zbog okolnosti koje su nastale nakon podnoenja tube,
tako da iz istog injeninog osnova zahtijeva drugi predmet ili novanu sumu, tueni se
takvom preinaenju ne moe protiviti.
Tuba nije preinaena ako je tuilac promijenio pravni osnov tubenog zahtjeva, ako je
smanjio tubeni zahtjev, ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.
lan 57.
Tuilac moe preinaiti tubu najdocnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetka
glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano.
Poslije odravanja pripremnog roita, a najdocnije do zakljuenja glavne rasprave, sud moe
dozvoliti preinaenje tube samo ako ocijeni da preinaenje nije usmjereno na odugovlaenje
postupka i ako tueni pristane na preinaenje.
Smatrae se da postoji pristanak tuenog na preinaenje tube ako se on upusti u raspravljanje
o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaenju.
Sud e, u sluaju iz stava 2. ovog lana, dozvoliti prinaenje tube i kad se tueni protivi
preinaenju ako su ispunjeni svi sljedei uslovi:
1) tuilac bez svoje krivice nije mogao tubu preinaiti ranije,
2) tueni je u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave.
Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaenje tube nije dozvoljena posebna alba.
lan 58.
Tuilac moe, do zakljuenja glavne rasprave, svoju tubu preinaiti i tako to e umjesto
prvobitno tuenog tuiti drugo lice.
Za preinaenje tube u smislu stava 1. ovog lana potreban je pristanak lica koje treba da stupi
u parnicu namjesto prvobitnog tuenog. Ako se prvobitni tueni ve upustio u raspravljanje o
glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.
Lice koje stupa u parnicu namjesto prvobitnog tuenog mora primiti parnicu u onom stanju u
kakvom se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.
5. Povlaenje tube
10

lan 59.
Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog prije nego to tuba bude dostavljena
tuenom. Tuba se moe povui i poslije dostavljanja tuenom, sve do zakljuenja glavne
rasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni u roku od osam dana od dana obavjetenja o
povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrae se da je pristao na povlaenje.
Tuba se uz izriiti pristanak tuenog moe povui i nakon zakljuenja glavne rasprave
do pravosnanosti odluke kojom se postupak pred prvostepenim sudom dovrava. U tom
sluaju tueni svoj zahtjev za naknadu trokova postupka mora postaviti najkasnije u
svojoj saglasnosti za povlaenje tube.
Ako u sluaju iz stava 2. ovog lana doe do povlaenja tube prije nego to je
prvostepeni sud donio odluku, odnosno prije nego to je ona povodom albe dostavljena
drugostepenom sudu, prvostepeni sud e rjeenjem utvrditi da je tuba povuena, odnosno
rjeenjem utvrditi da je tuba povuena i da je presuda bez pravnog dejstva. Istim e
rjeenjem sud odluiti i o zahtjevu tuenog za naknadu trokova postupka.
Ako doe do povlaenja tube pred prvostepenim sudom nakon donoenja prvostepene
odluke, dok je postupak povodom albe u toku pred drugostepenim sudom, prvostepeni sud
e odmah obavijestiti drugostepeni sud da je tuba povuena.
Ako do povlaenja tube doe nakon to je predmet dostavljen drugostepenom sudu,
drugostepeni sud e, ako prije toga nije odluio povodom albe, rjeenjem utvrditi da je
presuda bez pravnog dejstva i da je tuba povuena. Istim rjeenjem sud e odluiti i o
zahtjevu tuenog za naknadu trokova postupka.
Podnesak kojim se u sluaju iz stava 2. ovog lana povlai tuba podnosi se
prvostepenom sudu, koji moe, ako ocijeni da je to potrebno, odrati roite sa strankama
radi provjere da li su ispunjeni uslovi za povlaenje tube.
Tuilac moe svoju tubu povui i na raspravi pred drugostepenim sudom.
Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnijeta i moe se ponovo podnijeti.
6. Postojanje parnice
lan 60.
Parnica poinje da tee dostavljanjem tube tuenom.
U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila u toku postupka, parnica poinje da tee od asa
kad je o tom zahtjevu obavijetena protivna stranka.
Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istim
strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu odbaciti.
Ako meu istim strankama ve tee druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i
Hercegovini, stranke su o tome dune obavijestiti sud.
Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li ve tee druga parnica o
istom zahtjevu meu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.

lan 61.
Ako koja od stranaka otui stvar ili pravo o kome tee parnica, to ne spreava da se parnica
meu istim strankama dovri.
Lice koje je pribavilo stvar ili pravo o kome tee parnica moe stupiti u parnicu namjesto
tuioca, odnosno tuenog samo ako na to pristanu obje stranke.
6a. Postupak za rjeavanje spornog pravnog pitanja
11

lan 61a.
Ako u postupku pred prvostepenim sudom u veem broju predmeta postoji potreba da
se zauzme stav prema spornom pravnom pitanju koje je od znaaja za odluivanje o
predmetu postupka pred prvostepenim sudovima, prvostepeni sud e, po slubenoj dunosti
ili na prijedlog stranke, zahtjevom pokrenuti postupak pred Vrhovnim sudom Republike
Srpske (u daljem tekstu: Vrhovni sud) radi rjeavanja spornog pravnog pitanja.
Sud koji je pokrenuo postupak za rjeavanje spornog pravnog pitanja duan je da
zastane sa postupkom dok se ne okona postupak pred Vrhovnim sudom.
lan 61b.
Zahtjev iz lana 61a. stav 1. ovog zakona treba da sadri kratak prikaz utvrenog
stanja stvari u konkretnoj pravnoj stvari, navode stranaka o spornom pravnom pitanju i
razloge zbog kojih se sud obraa sa zahtjevom za rjeavanje spornog pravnog pitanja. Sud
e uz zahtjev priloiti i sopstveno tumaenje spornog pravnog pitanja. Zahtjev se ne
dostavlja strankama na izjanjavanje.
Ako stranka predloi pokretanje postupka za rjeavanje spornog pravnog pitanja, a
protivna stranka nije bila u mogunosti da se izjasni o prijedlogu, sud e dostaviti prijedlog
toj stranci na izjanjenje u roku od osam dana od dana dostavljanja prijedloga.
Prvostepeni sud je duan da, uz zahtjev za rjeavanje spornog pravnog pitanja, dostavi
predmet Vrhovnom sudu.
lan 61v.
Vrhovni sud e odbaciti nepotpun ili nedozvoljen zahtjev za rjeavanje spornog pravnog
pitanja.
Zahtjev iz stava 1. ovog lana je nedozvoljen, ako je o takvom zahtjevu Vrhovni sud ve
donio odluku.
lan 61g.
Vrhovni sud rjeava sporno pravno pitanje po pravilima postupka za usvajanje pravnih
stavova.
Vrhovni sud e odbiti da rijei sporno pravno pitanje ako ono nije od znaaja za
odluivanje u veem broju predmeta, u postupku pred prvostepenim sudom.
Vrhovni sud je duan da rijei sporno pravno pitanje u roku od 60 dana od dana prijema
zahtjeva.
lan 61d.
U odluci povodom zahtjeva za rjeavanje spornog pravnog pitanja Vrhovni sud iznosi
razloge kojima obrazlae zauzeto pravno shvatanje.
Odluka iz stava 1. ovog lana dostavlja se sudu koji je pokrenuo postupak i objavljuje na
internet stranici Vrhovnog suda ili na drugi pogodan nain.
lan 61.
Ako je Vrhovni sud rijeio sporno pravno pitanje, stranke u postupku u kome se
postavlja isto sporno pravno pitanje nemaju pravo da trae njegovo rjeavanje u parnici
koja je u toku.
Glava IV
PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE
12

1. Opte odredbe
lan 62.
Sud odmah po prijemu tube poinje pripreme za glavnu raspravu.
Ove pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavljanje tube tuenom na obavezni
odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne rasprave.
lan 63.
U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti
injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se utvruju ove
injenice.
lan 64.
Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu sa
odredbama ovog zakona.
Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.
lan 65.
Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu
na osnovu odricanja i presudu zbog proputanja, te primiti na zapisnik poravnanje stranaka.
2. Prethodno ispitivanje tube i dostavljanje tube
lan 66.
Kad utvrdi da je tuba nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane odredbom lana 53.
ovog zakona (nepotpuna tuba), ili da postoje nedostaci koji se tiu sposobnosti tuioca ili
tuenog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili
nedostaci koji se odnose na ovlaenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlaenje
potrebno, sud e radi otklanjanja ovih nedostataka preduzeti potrebne radnje predviene
odredbama l. 295. i 336. ovog zakona.
lan 67.
Po prethodnom ispitivanju tube sud donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ako utvrdi:
1) da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne spada u sudsku nadlenost;
2) da je tuba podnijeta neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za
podnoenje tube;
3) da o istom zahtjevu ve tee parnica;
4) da je stvar pravosnano presuena;
5) da je o predmetu spora sklopljeno sudsko poravnanje;
6) da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva;
7) da ne postoji pravni interes tuioca za podnoenje tube za utvrenje ili
8) da tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz lana 66. ovog zakona.
Sud donosi rjeenje kojim se sud oglaava nenadlenim i predmet ustupa drugom sudu, ako
utvrdi:
1) da nije mjesno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu ili
2) da nije stvarno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu.
lan 68.

13

Ako smatra da nema dovoljno injenica za donoenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku
prethodnog ispitivanja tube, sud e o ovom pitanju odluku donijeti naknadno, im bude
raspolagao sa dovoljno injenica.
lan 69.
Tuba sa prilozima se dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema
ispravne i potpune tube u sudu.
3. Odgovor na tubu
a) Odgovor na tubu i njena sadrina
lan 70.
Po prijemu tube sa prilozima tueni je duan da, najdocnije u roku od 30 dana, dostavi sudu
pismeni odgovor na tubu.
Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud e pouiti tuenog o obavezi iz stava 1. ovog lana,
o tome ta treba da sadri odgovor na tubu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja
odgovora na tubu u odreenom roku.
lan 71.
U odgovoru na tubu, tueni e istai mogue procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili
osporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje, u skladu sa odredbama
lana 334. ovog zakona, mora imati svaki podnesak.
Ako tueni osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadrati i razloge iz kojih se
tubeni zahtjev osporava, injenice na kojima tueni zasniva svoje navode, dokaze kojima se
utvruju ove injenice.
lan 72.
Kad je u ovom zakonu predvieno da stranka moe staviti odreeni prigovor ili prijedlog ili
preduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tueni ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari,
takav prigovor, odnosno prijedlog moe se staviti dok sud ne primi odgovor na tubu.
lan 73.
Kad utvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud e radi otklanjanja tih
nedostataka postupiti u skladu sa odredbom lana 336. ovog zakona.
Ukoliko odgovor na tubu bude odbaen ili povuen u skladu sa odredbama lana 336.
stav 3. ovog zakona, smatrae se da tueni nije odgovorio na tubu.
b) Protivtuba i odgovor na protivtubu
lan 74.
Tueni moe u odgovoru na tubu, a najdocnije na pripremnom roitu da podnese
protivtubu, ako je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu
prebiti, ili ako se protivtubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa od ijeg postojanja
ili nepostojanja zavisi u cjelini ili djelimino odluka o tubenom zahtjevu.
Poslije odravanja pripremnog roita, protivtuba se moe podnijeti samo ako tueni na to
pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje postupka.
Odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu shodno se primjenjuju i na protivtubu i
odgovor na protivtubu, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

14

4. Pripremno roite
a) Opte odredbe
lan 75.
Po prijemu odgovora na tubu, odnosno odgovora na protivtubu, sud e zakazati pripremno
roite.
Ako tueni nije dostavio odgovor na tubu, a tuilac u tubi nije traio donoenje presude
zbog proputanja, sud e zakazati pripremno roite po isteku roka za podnoenje odgovora na
tubu.
Datum odravanja pripremnog roita sud e, po pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa
strankama.
Pripremno roite odrae se, po pravilu, najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu
pismenog odgovora na tubu, odnosno od dana proteka roka za podnoenje odgovora na tubu, ili
ako je tueni podnio protivtubu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtubu.
lan 76.
Odravanje pripremnog roita je obavezno, osim u sluaju kada sud poslije ispitivanja tube i
odgovora na tubu utvrdi da meu strankama nema spornih injenica ili da zbog jednostavnosti
spora odravanje pripremnog roita nije potrebno.
lan 77.
U pozivu za pripremno roite sud e obavijestiti stranke o posljedicama izostanka sa
pripremnog roita, kao i o tome da su dune najdocnije na pripremnom roitu da iznesu sve
injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predloe sve dokaze koje ele izvesti u toku
postupka, te da na pripremno roite donesu sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao
dokaz.
lan 78.
Pripremno roite poinje tako to tuilac ukratko izlae tubu, a zatim tueni ukratko izlae
odgovor na tubu. Kad je potrebno, sud e zatraiti od stranaka razjanjenje u vezi sa njihovim
navodima ili prijedlozima.

lan 78a.
Ako stranka ili njen zakonski zastupnik nije u stanju da se jasno i odreeno izjasni o
predmetu raspravljanja, a nema punomonika, sud e upozoriti na potrebu da uzme
punomonika.
lan 79.
Poslije izlaganja tube i odgovora na tubu, raspravlja se o pitanjima koja se odnose na
smetnje za dalji tok postupka. O ovim pitanjima se mogu na pripremnom roitu izvoditi dokazi
kad je to potrebno.
Sud e po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, postupiti po odredbama lana 67. ovog
zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno.
Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za voenje postupka, odluku o
prigovoru donijee zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.
Protiv odluke iz stava 3. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.
15

lan 80.
U daljem toku pripremnog roita, raspravljae se o prijedlozima stranaka i injeninim
navodima kojima stranke obrazlau svoje prijedloge.
lan 81.
Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu odluiti o emu e se
raspravljati i koji dokazi e se izvesti na glavnoj raspravi.
Prijedloge koje ne smatra bitnim za donoenje odluke sud e odbiti i u rjeenju naznaiti
razlog odbijanja.
Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.
Sud nije u daljem toku parnice vezan za svoja ranija rjeenja iz ovog lana.
lan 82.
Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvoenje dokaza vjetaenjem, uvijek e odrediti rok u
kome vjetak treba da pripremi i dostavi svoj nalaz i miljenje.
Pri odreivanju ovog roka sud e voditi rauna o tome da pismeni nalaz i miljenje mora
dostaviti strankama najdocnije osam dana prije odravanja roita za glavnu raspravu.
lan 83.
Ako se pred istim sudom odvija vie parnica izmeu istih lica ili u kojima je isto lice
protivnik raznih tuilaca ili raznih tuenih, sud moe, na prijedlog stranaka ili po slubenoj
dunosti, rjeenjem spojiti sve ove parnice, radi zajednikog raspravljanja, ako bi se time
ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi. Za sve spojene parnice sud e donijeti
zajedniku presudu.
Sud moe na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti odrediti da se odvojeno
raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tube i po zavretku odvojenog raspravljanja
donijee posebne odluke o tim zahtjevima.
Rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana mogu se, po pravilu, donijeti najdocnije na pripremnom
roitu ili do poetka glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano.
Protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana posebna alba nije dozvoljena.
lan 84.
Ako na pripremno roite ne doe tuilac, a bio je uredno obavijeten, smatrae se da je tuba
povuena, osim ako tueni ne zahtijeva da se roite odri.
Ako na pripremno roite ne doe uredno obavijeten tueni, roite e se odrati bez
njegovog prisustva.
lan 85.
Na pripremnom roitu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlaenja koja ima i na
glavnoj raspravi.
b) Medijacija i sudsko poravnanje
lan 86.
Najdocnije na pripremnom roitu, sud moe, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom
na prirodu spora i druge okolnosti, da predloi strankama da spor rijee u postupku medijacije
kako je predvieno posebnim zakonom.
Ovakav prijedlog mogu sporazumno staviti i stranke sve do zakljuenja glavne rasprave.

16

lan 87.
Stranke mogu zakljuiti sudsko poravnanje o predmetu spora u toku cijelog postupka,
do njegovog pravosnanog okonanja.
Ako je sudsko poravnanje zakljueno nakon donoenja prvostepene presude,
prvostepeni sud e donijeti rjeenje kojim e utvrditi da je presuda bez dejstva.
.
lan 88.
Sud e, na nain koji ne ugroava njegovu nepristrasnost, na pripremnom roitu, kao i u toku
cijelog postupka, nastojati da stranke zakljue sudsko poravnanje.
U cilju doprinosa poravnanju sud moe, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predloiti
kako da se poravnaju, vodei rauna o eljama stranaka, prirodi spora, odnosima meu strankama
i drugim okolnostima.
lan 89.
Sudsko poravnanje moe da se odnosi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio.
Pred sudom se ne moe zakljuiti poravnanje u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu
raspolagati (lan 3. stav 2.).
Kad sud donese rjeenje kojim ne dozvoljava poravnanje stranaka, zastae se sa postupkom
dok ovo rjeenje ne postane pravosnano.
lan 90.
Sporazum stranaka o poravnanju unosi se u zapisnik.
Poravnanje je zakljueno kad stranke potpiu zapisnik.
Poravnanje sadri i sporazum o trokovima. Ako stranke ne postignu sporazum o trokovima,
mogu se dogovoriti da odluku o trokovima donese sud.
Sud e strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je uneseno poravnanje.
lan 91.
Sudsko poravnanje ima snagu izvrnog naslova.
lan 92.
Sudsko poravnanje moe se pobijati samo tubom.
Sudsko poravnanje se moe pobijati ako je zakljueno u zabludi ili pod uticajem prinude ili
prevare.
Tuba iz stava 1. ovog lana se moe podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za
razloge pobijanja, a najdocnije u roku od pet godina od dana zakljuenja sudskog poravnanja.
Ako sudsko poravnanje bude poniteno, postupak se nastavlja kao da sudsko
poravnanje nije ni bilo zakljueno.
lan 93.
Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o
kome je ranije bilo zakljueno sudsko poravnanje i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o
kome je zakljueno sudsko poravnanje, odbacie tubu.
v) Zakazivanje roita za glavnu raspravu
lan 94.
Na pripremnom roitu sud e rjeenjem odrediti:
1) dan i as odravanja glavne rasprave;
2) pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi;
3) dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi;
17

4) lica koja e biti pozvana na glavnu raspravu.

Glavna rasprava e se, po pravilu, odrati najdocnije u roku od 30 dana od dana odravanja
pripremnog roita.
Sud moe odrediti da se glavna rasprava odri odmah poslije pripremnog roita.
Ako se procjenjuje da e glavna rasprava trajati due od jednog dana, roite e biti zakazano
za onoliko dana uzastopno, koliko je neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu.
lan 95.
Sa sadrinom rjeenja iz stava 1. lana 94. ovog zakona upoznae se prisutna stranka, te joj se
nee dostavljati rjeenje niti poziv za glavnu raspravu. Sud e obavijestiti prisutnu stranku i o
posljedicama izostanka sa roita za glavnu raspravu.
lan 96.
Sud e na roite za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom
roitu, kao i svjedoke i vjetake koje je na pripremnom roitu odluio da pozove.
U pozivu za glavnu raspravu, sud e obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa roita.
Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom roitu uz poziv za glavnu raspravu dostavlja se
ovjeren prepis rjeenja iz stava 1. lana 94. ovog zakona.
Glava V
GLAVNA RASPRAVA
1. Tok glavne rasprave
lan 97.
Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.
Poslije toga, sudija utvruje da li su dola sva pozvana lica, pa ako nisu, provjerava da li su
odsutna lica uredno pozvana i imaju li opravdan razlog za izostanak.
Ako tuilac bez opravdanog razloga ne doe na roite za glavnu raspravu, a bio je uredno
pozvan, smatrae se da je povukao tubu, osim ako se tueni na tom roitu upusti u
raspravljanje.
Ako na roite za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne doe tueni, a bio je uredno
pozvan, rasprava e se odrati bez njegovog prisustva.
lan 98.
Sud e prvo, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, utvrditi da li postoje procesne
smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu sa odredbama lana 67. ovog zakona, ako
odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno.
Ako sud ne prihvati prigovor iz stava 1. ovog lana, bez obzira da li je o njemu raspravljano
odvojeno od glavne stvari ili zajedno sa njom, odluku o prigovoru donijee zajedno sa odlukom o
glavnoj stvari.
Protiv rjeenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena
posebna alba.
lan 99.
Glavna rasprava se odvija sljedeim redom:
1) tuilac ukratko izlae sva bitna pitanja iz tube, ukljuujui izvoenje dokaza itanjem
isprava;

18

2) tueni ukratko izlae odgovor na tubu ukljuujui izvoenje dokaza itanjem isprava i daje
odgovor na bitne navode tuioca iz take 1. ovog stava;
3) ako je stavljen prijedlog za izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, sasluavaju se stranke, i
to prvo tuilac, a zatim tueni;
4) sasluavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tuioca, a zatim svjedoci tuenog;
5) izvode se ostali dokazi, ukljuujui i vjetaenje;
6) po izvoenju svih dokaza, obje stranke, poev od tuioca, imaju pravo da se obrate sudu
zavrnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i injenini aspekti predmeta;
7) sud moe dozvoliti tuiocu da se ukratko izjasni na zavrno izlaganje tuenog;
8) ako je tuiocu dozvoljeno da se izjasni na zavrno izlaganje tuenog, i tueni e imati pravo
da se ukratko izjasni na konane navode tuioca.
Izuzetno, sud moe odrediti redosljed odvijanja glavne rasprave drugaiji od redosljeda
predvienog u stavu 1. ovog lana.
lan 100.
Sud e se starati da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih odlaganja, te
da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke.
Sudija se u toku glavne rasprave stara o odravanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda.
Sud e kazniti lica koja naruavaju red u sudnici ili vrijeaju dostojanstvo suda i drugih
uesnika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepotovanju suda.
lan 101.
Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom,
ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
lan 102.
Svaka stranka treba u svojim izlaganjima da iznese sve injenice potrebne za obrazloenje
svojih prijedloga, da ponudi dokaze potrebne za utvrivanje svojih navoda kao i da se izjasni o
navodima i ponuenim dokazima protivne stranke.
Stranke mogu u toku glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, samo
ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bile u mogunosti iznijeti, odnosno predloiti
na pripremnom roitu.
lan 103.
Stranke mogu iznijeti i svoja pravna shvatanja koja se odnose na predmet spora.
lan 104.
Prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka stranku prvo ispituje njen punomonik, a
poslije toga suprotna stranka.
Ako stranka koja se sasluava nema punomonika, prvo je ispituje sud.
lan 105.
Stranke ispituju svjedoke i vjetake. Sudija prvo daje rije stranci koja je predloila svjedoka
ili vjetaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci koja ih je
predloila.
lan 106.
Sudija moe postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi sasluanja.
lan 107.
19

Sud e odbiti sprovoenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.

Sud nee dozvoliti postavljanje pitanja u kojima je sadrano kako na njih treba odgovoriti.
Sud nee dozvoliti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je ve dovoljno
odgovoreno.
Na zahtjev stranke u zapisnik e se unijeti pitanja koja sud nije dozvolio.
Sud nee dozvoliti vrijeanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vjetaka za vrijeme
ispitivanja.
lan 108.
Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi.
Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo uvijek prisutan, sud moe odluiti da svjedoka koji
je ve sasluan na istom roitu za glavnu raspravu jo jednom pozove na ponovno sasluanje.
lan 109.
Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje raspravom.
Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom nije dozvoljena posebna alba.
lan 110.
Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presuenje,
sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena.
2. Odgaanje, odlaganje i nastavak roita
lan 111.
Sud moe odgoditi zakazano roite za glavnu raspravu prije njegovog odravanja, ako utvrdi
da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo odravanje ili da dokazi ije je izvoenje
odreeno nee biti pribavljeni do roita (odgaanje roita).
Sud je duan, najdocnije osam dana prije odravanja roita, provjeriti da li su ispunjeni uslovi
iz stava 1. ovog lana.
Kad odgodi roite, sud e o vremenu odravanja novog roita odmah obavijestiti sve
pozvane.
lan 112.
Sud moe, na prijedlog stranke, odloiti zapoeto roite (odlaganje roita) samo iz sljedeih
razloga:
1) ako bez krivice stranke koja predlae odlaganje roita na roitu nije mogue izvesti neki
od dokaza ije je izvoenje odreeno, a koji je vaan za pravilno donoenje odluke;
2) ako obje stranke predlau odlaganje radi pokuaja mirnog rjeenja spora ili zakljuenja
sudskog poravnanja.
Stranka moe samo jednom traiti odlaganje roita iz istog razloga.
Kad se roite odloi, sud e prisutnim odmah saoptiti mjesto i vrijeme novog roita. Sud
nije duan da o mjestu i vremenu novog roita obavijesti stranku koja nije bila prisutna na
odloenom roitu, a bila je uredno obavijetena osim ako su na tom roitu iznesene nove
injenice.
Sud moe, po slubenoj dunosti, odloiti zapoeto roite samo u sluajevima
predvienim ovim zakonom.
lan 113.

20

Ako na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, sud moe
odluiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom roitu, izvede samo ovaj dokaz,
i iznesu navodi u vezi sa njim.
lan 114.
Na novom roitu zakazanom poslije odlaganja rasprave, radnje koje su ve sprovedene
ponovo se sprovode samo ako se roite dri pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to
neophodno za pravilno donoenje presude.
Ako se roite dri pred novim sudijom, sud moe, uz saglasnost stranaka, odluiti da se
ponovo ne sasluavaju svjedoci i vjetaci i da se ne obavlja novi uviaj, ve da se proitaju
zapisnici o izvoenju tih dokaza.
lan 115.
Roite za glavnu raspravu se ne moe odgoditi niti odloiti na neodreeno vrijeme.
Roite za glavnu raspravu ne moe se odgoditi ili odloiti na period dui od 30 dana, osim u
sluaju iz lana 129. ovog zakona.
Prilikom odgaanja, odnosno odlaganja roita sud e datum odravanja novog roita, u
pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
Kad odgodi ili odloi roite, sud je duan preduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju
kako bi se do sljedeeg roita otklonili uzroci koji su doveli do odgaanja, odnosno odlaganja, te
kako bi se na tom roitu rasprava mogla zakljuiti.
Protiv rjeenja suda kojim se odgaa ili odlae roite ili rjeenja kojim se odbijaju prijedlozi
stranaka za odgaanje, odnosno odlaganje roita, nije dozvoljena posebna alba.
lan 116.
Ako se zapoeto roite ne moe okonati u toku istog dana, sud e odrediti nastavak roita
za sljedei radni dan (nastavak roita).
lan 117.
Odrebe l. 111, 112, 115. i 116. ovog zakona, shodno se primjenjuju na pripremno roite.
3. Javnost glavne rasprave
lan 118.
Glavna rasprava je javna.
Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetna lica.
Lica koja prisustvuju raspravi ne smiju nositi oruje ili opasno orue.
Odredba stava 3. ovog lana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je noenje oruja
neophodno za vrenje njihove dunosti.
lan 119.
Sud moe iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju
interesi uvanja slubene, poslovne ili line tajne, zatita interesa maloljetnika, interesi javnog
reda ili razlozi morala.
Sud moe iskljuiti javnost i kad se mjerama za odravanje reda predvienim u ovom zakonu
ne bi moglo obezbijediti nesmetano odravanje rasprave.
lan 120.
Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike,
umjeae i Ombudsmena Republike Srpske.
21

Sud moe dozvoliti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljuena prisustvuju pojedina
slubena lica, kao i nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno
naunu ili javnu djelatnost.
Sud e upozoriti lica koja prisustvuju raspravi na kojoj je javnost iskljuena da su duna da
kao tajnu uvaju ono to su na raspravi saznala, a to nije ve poznato javnosti i upozorie ih na
posljedice odavanja tajne.
lan 121.
O iskljuenju javnosti odluuje sud rjeenjem koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno.
Protiv rjeenja o iskljuenju javnosti nije dozvoljena posebna alba.
lan 122.
Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi shodno e se primjenjivati i na pripremnom roitu, na
roitu van glavne rasprave pred sudom, kao i na roitu pred zamoljenim sudom.
Glava VI
DOKAZI
1. Opte odredbe
lan 123.
Svaka stranka duna je da dokae injenice na kojima zasniva svoj zahtjev.
Sud e slobodnom ocjenom dokaza utvrditi injenice na osnovu kojih e donijeti odluku.

lan 124.
Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donoenje odluke, a koje
stranke nisu predloile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati u smislu lana 3. stav 2. ovog zakona.
Ako stranka ne postupi po nalogu suda, sud je ovlaen da po slubenoj dunosti pribavi
i izvede te dokaze.
lan 125.
Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom u toku parnice.
Ako stranka porekne injenice koje je priznala, sud e ocijeniti da li e te injenice smatrati
priznatim ili osporenim.
injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se moe dokazivati da
ove injenice ne postoje, ako zakonom nije to drugo odreeno.
Ne treba dokazivati injenice koje su optepoznate.
lan 126.
Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou da utvrdi neku injenicu, o
postojanju ove injenice zakljuie primjenom pravila o teretu dokazivanja.
lan 127.
Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu tete, na novani iznos ili na zamjenljive
stvari, ali se tana visina iznosa, odnosno koliina stvari ne moe utvrditi ili bi se mogla utvrditi
samo sa nesrazmjernim tekoama, sud e o ovom odluiti, po svojoj ocjeni.
22

lan 128.
Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.
Na prijedlog stranke, podnijet najdocnije na pripremnom roitu, sud moe odluiti da se
odreeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). U tom sluaju zapisnici o izvedenim
dokazima proitae se na glavnoj raspravi.
Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog lana, u zamolnici za izvoenje dokaza opisae
ukratko predmet spora, izloie stanje parnice i odrediti koji e se dokazi izvesti, uz naznaenje o
kojim okolnostima treba naroito voditi rauna.
O roitu za izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestie se stranke.
Sudija zamoljenog suda ima pri izvoenju dokaza sva ovlaenja koja ima sudija kad se
dokazi izvode na glavnoj raspravi.
Protiv rjeenja suda kojim se odreuje izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom nije
dozvoljna posebna alba.
lan 129.
Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti u rokovima predvienim ovim
zakonom, sud rjeenjem moe odrediti dui rok za izvoenje dokaza.
Kad odreeni rok protekne, rasprava e se sprovesti bez obzira to odreeni dokaz nije
izveden.
lan 129a.
Ako sudu nije poznato pravo koje vai u stranoj dravi, zatraie obavjetenje od organa
uprave nadlenog za poslove pravosua.
Sud moe i od stranke zatraiti da podnese javnu ispravu izdatu od nadlenog
inostranog organa kojom se potvruje koje pravo vai u stranoj dravi.
2. Uviaj
lan 130.
Uviaj se preduzima kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje neke okolnosti
potrebno neposredno opaanje suda.
Uviaj se moe vriti i uz uee vjetaka.
lan 131.
Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod treeg lica,
kod dravnog organa ili kod pravnog lica kome je povjereno vrenje javnih ovlaenja, shodno e
se primijeniti odredbe l. 134. do 136. ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili lica.
3. Isprave
lan 132.
Isprava koju je u propisanom obliku izdao dravni organ u granicama svoje nadlenosti, kao i
isprava koju je u takvom obliku izdalo pravno ili fiziko lice u vrenju javnih ovlaenja koje mu
je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost
onoga to se u njoj potvruje ili odreuje.
Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne
snage izjednaene sa javnim ispravama.
Dozvoljeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrene injenice ili da je isprava
nepravilno sastavljena.
23

Ako se posumnja u autentinost isprave, stranka moe zatraiti da sud trai da se o tome
izjasni organ od koga bi trebalo da ona potie.
lan 133.
Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreno, inostrane javne isprave koje su
propisno ovjerene imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae javne
isprave.
lan 134.
Stranka je duna da sama podnese ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda.
Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prevod.
Ako se isprava nalazi kod dravnog organa ili pravnog lica kome je povjereno vrenje javnog
ovlaenja, a sama stranka ne moe izdejstvovati da se isprava preda ili pokae, sud e po
prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno licu, da ispravu dostave sudu.
lan 135.
Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud moe
ovu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajui joj za to odreeni rok.
Stranka ne moe da uskrati podnoenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu
ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rije o ispravi koju je po zakonu duna da preda ili
pokae, ili ako se isprava s obzirom na njenu sadrinu smatra zajednikom za obje stranke.
U pogledu prava stranke da uskrati podnoenje drugih isprava shodno e se primijenjivati
odredbe l. 139. i 140. ovog zakona.
Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porie da se isprava kod nje nalazi, mogu se
radi utvrivanja ove injenice izvoditi dokazi.
Sud e, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je znaaja to stranka koja dri ispravu
nee da postupi po rjeenju suda kojim joj se nalae da podnese ispravu ili porie da se isprava
kod nje nalazi.
Protiv odluke suda iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.
lan 136.
Sud moe, na prijedlog stranke, narediti treem licu da podnese ispravu samo kad je ono po
zakonu duno da je pokae ili podnese, ili kad je rije o ispravi koja je po svojoj sadrini
zajednika za to lice i stranku koja se poziva na ispravu.
Prije nego to donese odluku kojom treem licu nalae da podnese ispravu, sud e pozvati
tree lice da se o tome izjasni.
Kad tree lice porie svoju dunost da podnese ispravu koja se kod njega nalazi, sud e rijeiti
da li je tree lice duno da podnese ispravu.
Kad tree lice porie da se isprava nalazi kod njega, radi utvrivanja ove injenice mogu da se
izvode dokazi.
Pravosnano rjeenje o dunosti treeg lica da podnese ispravu moe se izvriti po pravilima
izvrnog postupka. Sud e ovo rjeenje po slubenoj dunosti dostaviti nadlenom izvrnom sudu
radi prinudnog izvrenja.
Tree lice ima pravo na naknadu opravdanih trokova koje je imalo u vezi sa podnoenjem
isprava. Odredbe lana 146. ovog zakona shodno e se primjenjivati i u ovom sluaju.
4. Svjedoci
lan 137.

24

Svako lice koje se poziva kao svjedok duno je da se odazove pozivu, a ako ovim zakonom
nije drugaije odreeno, duno je i da svjedoi.
Kao svjedoci mogu se sasluati samo lica koja su sposobna da daju obavjetenja o injenicama
koje se dokazuju.
Stranka koja predlae da se odreeno lice saslua kao svjedok mora prije toga navesti o emu
ono treba da svjedoi i navesti njegovo ime, prezime i boravte.
lan 138.
Ne moe se sasluati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja
slubene ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi od te dunosti.
lan 139.
Svjedok moe uskratiti svjedoenje:
1) o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila;
2) o onome o emu se stranka ili drugo lice svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovjedilo;
3) o injenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar, ili u vrenju nekog drugog poziva
ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u vrenju
tog poziva ili djelatnosti.
Sud e upozoriti ova lica da mogu uskratiti davanje iskaza u sluajevima navedenim u stavu 1.
ovog lana.
lan 140.
Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitawa
izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kog
stepena, a u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, svog branog druga ili srodnike po
tazbini do drugog stepena zakljuno i onda kad je brak prestao, lice sa kojim ivi u vanbranoj
zajednici ili njegove srodnike do drugog stepena zakljuno, kao i svog staraoca ili staranika,
usvojioca ili usvojenika.
Sud e upozoriti svjedoka da moe uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.
lan 141.
Opravdanost razloga za uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje
sud pred kojim svjedok treba da svjedoi, nakon to se o tome izjasne stranke.
Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana stranke nemaju pravo na posebnu albu.
Svjedok moe rjeenje iz stava 1. ovog lana pobijati u albi protiv rjeenja o novanoj kazni
ili o zatvoru zbog toga to je uskratio svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje.
lan 142.
Svjedoci se pozivaju dostavljanjm pismenog poziva u kome se navodi ime i prezime i ime
jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi sa kojim se poziva i
naznaenje da se poziva kao svjedok. U pozivu e se svjedok upozoriti na posljedice
neopravdanog izostanka predviene odredbama lana 410. ovog zakona i na pravo na naknadu
trokova iz lana 146. ovog zakona.
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu
se sasluati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave.
lan 143.
Svjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva svjedoka koji e se docnije sasluavati.
Svjedok je duan da odgovore daje usmeno.

25

Svjedok e se prethodno opomenuti da je duan da govori istinu i da ne smije nita preutati, a

zatim e se upozoriti na posljedice davanja lanog iskaza.
Zatim e se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravite, mjesto i datum
roenja, godine ivota i njegov odnos sa strankama.
lan 144.
Poslije optih pitanja svjedoka ispituje stranka koja ga je predloila, a poslije toga suprotna
stranka.
Sud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku.
Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi.
lan 145.
Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak sasluae se preko tumaa.
Ako je svjedok gluv, postavljae mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvae se da
pismeno odgovara. Ako se sasluanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvae se kao tuma lice
koje se sa svjedokom moe sporazumjeti.
Sud e tuma upozoriti na dunost vjernog prenoenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i
izjava koje svjedok bude davao.
lan 146.
Svjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za ishranu i prenoite, kao i na
naknadu izgubljene zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedoi.
Svjedok mora da zahtijeva naknadu odmah po sasluanju, inae gubi pravo na nju. Sud je
duan da na ovo upozori svjedoka.
U rjeenju kojim se odmjeravaju trokovi svjedoka sud e odrediti da se odreeni iznos isplati
iz poloenog predujma, a ako predujam nije poloen, naloie stranci da odreeni iznos plati
svjedoku u roku od osam dana. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava izvrenje rjeenja.
5. Vjetaci
lan 147.
Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvoenje dokaza vjetaenjem kad je radi
utvrivanja ili razjanjenja odreene injenice potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae.
lan 148.
Stranka koja predlae vjetaenje duna je u prijedlogu da naznai predmet i obim vjetaenja,
kao i da predloi lice koje e da izvri vjetaenje.
Protivna stranka e se izjasniti o predloenom vjetaku, kao i o predmetu i obimu vjetaenja.
Ako stranke ne postignu sporazum o licu koje treba biti odreeno za vjetaka i predmetu i
obimu vjetaenja, odluku o tome e donijeti sud.
lan 149.
Vjetaenje vri jedan vjetak.
Sud moe na prijedlog stranke da odredi vie vjetaka za razliite vrste vjetaenja.
Vjetaci se odreuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odreenu vrstu
vjetaenja.
Sloenija vjetaenja e se povjeriti prvenstveno strunim ustanovama kao to su: bolnice,
hemijski laboratoriji, fakulteti i slino.

26

Ako postoje ustanove za odreene vrste vjetaenja, kao to su: vjetaenje lanog novca,
rukopisa, daktiloskopsko vjetaenje i slino, takva vjetaenja povjerie se u prvom redu tim
ustanovama.
lan 150.
Izvoenje dokaza vjetaenjem odreuje sud rjeenjem koje sadri:
1. ime, prezime i zanimanje vjetaka;
2. predmet spora;1
3. obim i predmet vjetaenja;
4. rok za podnoenje pismenog nalaza i miljenja.
lan 151.
Vjetak se uvijek poziva na roite za glavnu raspravu.
Prepis rjeenja iz lana 150. ovog zakona dostavlja se vjetaku zajedno sa pozivom na roite
za glavnu raspravu.
U pozivu e sud upozoriti vjetaka da svoje miljenje mora iznijeti savjesno i u skladu sa
pravilima nauke i vjetine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i miljenja u
ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa roita i pravu na nagradu i naknadu
trokova.
lan 152.
Vjetaci su duni da se odazovu pozivu suda i da iznesu svoj nalaz i miljenje.
Sud e vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja iz razloga iz kojih svjedok
moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje.
Sud moe vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih opravdanih
razloga. Osloboenje od dunosti vjetaenja moe traiti i ovlaeni radnik organa ili
organizacije u kojoj vjetak radi.
lan 153.
Vjetak e biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vjetaka
moe uzeti i lice koje je ranije bilo sasluano kao svjedok.
Stranka je duna da podnese zahtjev za izuzee vjetaka im sazna da postoji razlog za
izuzee, a najdocnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem.
U zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna da navede okolnosti na kojima zasniva svoj
zahtjev za izuzee.
O zahtjevu za izuzee odluuje sud.
Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee nije dozvoljena posebna alba.
Ako je stranka saznala za razlog izuzea poslije izvrenog vjetaenja i prigovara vjetaenju
iz tog razloga, sud e postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije izvrenog vjetaenja.
lan 154.
Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko sud ne
odredi drugaije.
Vjetak mora uvijek da obrazloi svoje miljenje.
lan 155.
Ako vjetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, sud e, po isteku roka koji
strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vjetaka.
1

Greka u osnovnom tekstu Zakona koja nije ispravljena ni naknadnim izmjenama i dopunama. Logino bi bilo da se u nabrajanju poslije take 1.
sledea taka oznai kao taka 2. a naredna kao taka 3.

27

Ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjeni sami sebi ili
izvedenim okolnostima, sud e pozvati vjetaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za
ponovno dostavljanje nalaza i miljenja.
Ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpuni razumljiv nalaz i miljenje, sud e, uz
prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog vjetaka.
lan 156.
Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najdocnije osam dana prije roita
za glavnu raspravu.
lan 157.
Roite za glavnu raspravu e se odrati i ako vjetak ne pristupi na glavnu raspravu.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, sud moe na prijedlog stranke odloiti raspravu i zakazati
novo roite na koje e ponovo pozvati vjetaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi
neophodno radi razjanjenja ili dopune nalaza i miljenja.
lan 158.
Sud e vjetaku dozvoliti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim
vjetacima u vezi predmeta vjetaenja.
lan 159.
Protiv rjeenja suda iz l. 148, 150, 152. i 155. ovog zakona nije dozvoljena alba.

lan 160.
Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova, trokova za ishranu i prenoite i trokova
vjetaenja, kao i pravo na razumnu nagradu za izvreno vjetaenje.
lan 161.
Ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno, na izvoenje dokaza vjetaenjem
shodno se primjenjuju odredbe o sasluanju svjedoka.
lan 162.
Odredbe lana. 148. stav 1, l. 149. stav 3, 151. st. 1. i 3, 152, 153. i 159. ovog zakona
primjenjuju se shodno i na tumae.
6. Sasluanje stranaka
lan 163.
Na prijedlog stranke, sud e odrediti izvoenje dokaza sasluanjem stranaka.
lan 164.
Sud e odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili
se ne odazove pozivu suda.
Sud moe odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako se uvjeri da drugoj stranci,
odnosno licu koje treba da se saslua za tu stranku nisu poznate sporne injenice, ili ako
sasluanje te stranke nije mogue.
Ako u toku postupka stranka umre ili ponovno sasluanje stranke nije mogue ili je
oteano iz drugih razloga, sud e proitati zapisnik sa iskazom te stranke.
28

lan 165.
Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluae se njen zakonski zastupnik. Sud moe
odluiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika saslua sama stranka, ako je njeno
sasluanje moguno.
Za pravno lice sasluae se lice koje je zakonom ili pravilima odreeno da ga zastupa.
lan 166.
Poziv na roite dostavie se punomoniku stranke, koji je duan o tome stranku obavijestiti,
odnosno, ako stranka nema punomonika, stranci ili licu koje e se za stranku sasluati.
U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem stranaka i da e
stranka koja doe na roite biti sasluana u odsustvu druge stranke.
lan 167.
Ne mogu se primijeniti nikakve prinudne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu
suda radi sasluanja niti se stranka moe prinuditi na davanje iskaza.
lan 168.
Odredbe o izvoenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivae se i pri izvoenju dokaza
sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka nije to drugo propisano.

7. Obezbjeenje dokaza
lan 169.
Ako postoji opravdana bojazan da neki dokaz nee moi da se izvede ili da e njegovo docnije
izvoenje biti oteano, moe se u toku kao i prije pokretanja parnice predloiti da se ovaj dokaz
izvede.
Obezbjeenje dokaza se moe traiti i u toku postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka.
lan 170.
Ako je prijedlog za obezbjeenje dokaza stavljen u toku parninog postupka, za postupanje je
nadlean sud pred kojim je postupak u toku.
Kad se trai obezbjeenje dokaza prije pokretanja postupka, kao i u izuzetnim sluajevima ako
je postupak ve u toku, nadlean je sud prvog stepena na ijem se podruju nalaze stvari koje
treba razgledati, odnosno sud na ijem podruju boravi lice koje treba sasluati.
lan 171.
U podnesku kojim trai obezbjeenje dokaza predlaga je duan da navede injenice koje se
imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge zbog kojih smatra da se docnije dokaz nee
moi izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano. U podnesku treba navesti ime i prezime
protivnika, osim ako iz okolnosti proistie da on nije poznat.
lan 172.
Podnesak u kome je stavljen prijedlog za obezbjeenje dokaza sud e dostaviti protivniku, ako
je poznat, ostavljajui mu odgovarajui rok za odgovor.

29

Izuzetno, ako postoji opasnost za obezbjeenje dokaza, sud e o prijedlogu odluiti i bez
prethodnog izjanjavanja protivnika.
U rjeenju kojim se usvaja prijedlog sud e odrediti roite za izvoenje dokaza, navee
injenice o kojima e se izvoditi dokazi, kao i dokaze koji e se izvesti.
Ako protivniku nije ranije bio dostavljen podnesak u kome je stavljen prijedlog za
obezbjeenje dokaza, on e mu se dostaviti zajedno sa rjeenjem suda kojim se usvaja prijedlog
za obezbjeenje dokaza.
Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi uestvovanja na
roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog zastupnika (lan 296.). O ovom postavljenju
nije potrebno izdati oglas.
Sud moe u izuzetnim sluajevima odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego to se
rjeenje kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza dostavi protivniku.
Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza, kao i protiv rjeenja
kojim se odluuje da izvoenje dokaza zapone prije nego to se rjeenje dostavi protivniku, nije
dozvoljena alba.
lan 173.
Ako su dokazi izvedeni prije nego to je postupak pokrenut, zapisnik o izvoenju dokaza
uvae se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni.
Ako je postupak u toku, a obezbjeenje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik e
se dostaviti tome sudu.

Glava VII
SUDSKE ODLUKE
1. Zajednike odredbe
lan 174.
Sud donosi odluke na roitu ili van roita.
lan 175.
Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeenja.
O tubenom zahtjevu sud odluuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rjeenjem.
O svim drugim pitanjima sud odluuje rjeenjem.
Odluka o trokovima u presudi smatra se rjeenjem.
2. Presuda
Opte odredbe
lan 176.
Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih traenja.
Ako postoji vie zahtjeva, sud e o svim tim zahtjevima odluiti jednom presudom.
lan 177.

30

Sud moe da naloi tuenom da izvri odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do
zakljuenja glavne rasprave.
Ako sud usvoji zahtjev za izdravanje moe obavezati tuenog i na inidbe koje nisu dospjele.
Presuda kojom se tueni obavezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup, moe se
donijeti i prije prestanka tih odnosa.
lan 178.
Ako je tuilac u tubi traio da mu se dosudi odreena stvar, a istovremeno je u tubi ili do
zakljuenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odreeni novani iznos,
sud e, ako usvoji tubeni zahtjev, izrei u presudi da se tueni moe osloboditi od davanja stvari
ako plati taj novani iznos.
lan 179.
Kad se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredie se i rok u kome je ovu
inidbu duna da izvri.
Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje inidbe iznosi 30 dana, ali
za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dui rok. U mjeninim i
ekovnim sporovima ovaj rok iznosi 15 dana.
Rok za izvrenje inidbe poinje da tee prvog dana poslije donoenja presude, odnosno, ako
se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, prvog dana poslije
dostavljanja prepisa presude stranci kojoj je naloeno izvrenje.

b) Presuda na osnovu priznanja

lan 180.
Ako tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljeg
raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev (presuda na osnovu priznanja).
Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja i kad su ispunjeni potrebni uslovi, ako nae da
je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.).
Donoenje presude na osnovu priznanja odloie se ako je potrebno da se o okolnostima iz
stava 2. ovog lana prethodno pribave obavjetenja.
Priznanje tubenog zahtjeva, na roitu ili u pismenom podnesku, tueni moe i bez pristanka
tuioca opozvati do donoenja presude.
v) Presuda na osnovu odricanja
lan 181.
Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez daljeg
raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja).
Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog.
Tuilac moe do donoenja presude, na roitu ili u pismenom podnesku, opozvati odricanje
od tubenog zahtjeva bez pristanka tuenog.
g) Presuda zbog proputanja
lan 182.
31

Kad tueni, kome je uredno dostavljena tuba u kojoj je tuilac predloio donoenje presude
zbog proputanja, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud e donijeti
presudu kojom se usvaja tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja), osim ako je tubeni zahtjev
oigledno neosnovan.
Tubeni zahtjev je oigledno neosnovan:
1) ako je tubeni zahtjev oigledno protivan injenicama navedenim u tubi;
2) ako su injenice na kojima se zasniva tubeni zahtjev u oiglednoj protivrjenosti sa
dokazima koje je sam tuilac predloio ili sa injenicama koje su optepoznate.
Ako je zahtjev oigledno neosnovan, sud e donijeti presudu kojom se odbija tubeni zahtjev.
Presuda zbog proputanja nee se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu
raspolagati.
lan 183. - BRISAN
d) Donoenje, pismena izrada i dostavljanje presude
lan 184.
Sud e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najdocnije u roku od 30 dana od dana
zakljuenja glavne rasprave.
Ukoliko sudija prekorai rok iz stava 1. ovog lana duan je u pismenoj formi obavijestiti
predsjednika suda o razlozima prekoraenja.
lan 185.
Po zakljuenju glavne rasprave, sud e prisutne stranke obavijestiti o datumu donoenja
presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud e je pismeno obavijestiti
o datumu donoenja presude.
Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, su duni sami preuzeti presudu u zgradi
suda, te im sud nee dostavljati presudu u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.
Ako su stranke bile uredno obavijetene o datumu donoenja presude, rok za albu protiv
presude poinje tei prvog narednog dana nakon donoenja presude.
lan 186.
U izuzetnim okolnostima, sud moe na zahtjev stranke odluiti da se dostavljanje presude
izvri na nain predvien odredbama ovog zakona o dostavljanju.
Stranci koja nije bila uredno obavijetena o datumu donoenja presude sud e u svakom
sluaju dostaviti presudu u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.
lan 187.
Presuda zbog proputanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave dostavlja se
strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.
lan 188.
U sluaju iz lana 184. stav 2. ovog zakona, sud e im bude saznao da e doi do odgaanja
datuma donoenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon ega e strankama presudu dostaviti
po odredbama ovog zakona o dostavljanju.
lan 189.
U sluajevima iz l. 186, 187. i 188. ovog zakona rok za podnoenje pravnog lijeka poinje
tei prvog narednog dana nakon dostavljanja prepisa presude.
lan 190.
32

Izvornik presude potpisuje sudija.

lan 191.
Pismeno izraena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloenje i pouku o pravu na
izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.
Uvod presude sadri: naziv suda, ime i prezime sudije, ime, prezime i prebivalite, odnosno
boravite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratko oznaenje predmeta spora i
njegovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaenje stranaka, njihovih zastupnika i
punomonika koji su toj raspravi prisustvovali, kao i dan kad je presuda donesena.
Izreka presude sadri odluku suda o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu
glavne stvari i sporednih traenja i odluku o postojanju ili nepostojanju potraivanja istaknutog
radi prebijanja.
U obrazloenju sud e izloiti: zahtjeve stranaka, injenice koje su stranke iznijele i
dokaze koje su izvele, koje je od tih injenica sud utvrivao, zato i kako ih je utvrdio, a ako
ih je utvrdio dokazivanjem, koji su dokazi izvedeni i kako ih je ocijenio; sud e navesti koje
je odredbe materijalnog prava primijenio odluujui o zahtjevima stranaka, a izjasnie se
ako je to potrebno i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora, te o njihovim
prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je ve donio
tokom postupka.
U obrazloenju presude zbog proputanja, presude na osnovu priznanja ili presude na osnovu
odricanja iznijee se samo razlozi koji opravdavaju donoenje ovakvih presuda.
) Dopunska presuda
lan 192.
Ako je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora
odluiti presudom, a koji su ve raspravljeni, stranka moe u roku od 30 dana od prijema presude
da predloi parninom sudu da se izvri dopuna presude.
Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacie, odnosno odbie sud
bez odravanja roita.
Ako stranka ne predloi donoenje dopunske presude u roku iz stava 1. ovog lana,
smatrae se da je tuba u tom dijelu povuena.
lan 193.
Kad sud nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne
rasprave donijee, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije rijeen (dopunska presuda).
lan 194.
Ako je pored prijedloga za dopunu presude podnijeta i alba protiv presude, prvostepeni sud
e zastati sa dostavljanjem ove albe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu
za dopunu presude i dok ne istekne rok za albu protiv ove odluke.
Ako protiv odluke o dopuni presude bude izjavljena alba, ova alba zajedno sa albom protiv
prvobitne presude dostavie se drugostepenom sudu.
Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zbog toga to prvostepeni sud nije presudom
odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, alba e se smatrati kao prijedlog
stranke da se donese dopunska presuda.
e) Ispravljanje presude

33

lan 195.
Pogreke u imenima i brojevima, kao i druge oigledne pogreke u pisanju i raunanju,
nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude sa izvornikom ispravie sud u svako doba.
Ispravljanje e se izvriti posebnim rjeenjem i unijee se na kraju izvornika, a strankama e
se dostaviti prepis rjeenja.
Ako izmeu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadrane
u izreci presude, strankama e se dostaviti ispravljeni prepis presude sa naznaenjem da se ovim
prepisom presude zamjenjuje raniji prepis presude. U takvom sluaju rok za izjavljivanje pravnog
lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostavljanja ispravljenog prepisa
presude.
O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka.
e) Pravosnanost presude
lan 196.
Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravosnana.
Sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li je stvar pravosnano presuena, i
ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kome je ve pravosnano odlueno, odbacie
tubu.
Ako je u presudi odlueno o potraivanju koje je tueni istakao prigovorom radi prebijanja,
odluka o postojanju ili nepostojanju ovog potraivanja postaje pravosnana.
lan 197.
Sud je vezan za svoju presudu im je donesena.
Presuda prema strankama ima dejstvo od dana donoenja, a u sluajevima u kojima
strankama po odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud - od dana kada im je dostavljena.
3. Rjeenje
lan 198.
Sva rjeenja koja se donose na roitu objavljuje sudija.
Rjeenje koje je na roitu objavljeno dostavie se strankama u ovjerenom prepisu samo ako
je protiv tog rjeenja dozvoljena posebna alba, ili ako se na osnovu rjeenja moe odmah traiti
izvrenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.
Sud je vezan za svoja rjeenja ukoliko se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim
zakonom nije to drugo odreeno.
Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima dejstvo im je objavljeno.
lan 199.
Rjeenja koja sud donosi van roita saoptavaju se strankama dostavljanjem ovjerenog
prepisa rjeenja.
lan 200.
Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rjeava o
prijedlozima stranaka koji su meu sobom u opreci, a moe biti obrazloeno i u drugim
sluajevima kad je to potrebno.
Pismeni sastav rjeenja treba da sadri uvijek uvod i izreku, a obrazloenja samo ako po stavu
1. ovog lana rjeenje mora biti obrazloeno.

34

lan 201.
Rjeenja o kaznama izreenim po odredbama ovog zakona izvravaju se po slubenoj
dunosti.
lan 202.
Odredbe lana 179, l. 190. do 195. i lana 197. stav 2. ovog zakona shodno e se
primjenjivati i na rjeenja.
Odredbe l. 184. do 186. i l. 188. i 189. shodno e se primjenjivati i na rjeenja iz lana 198.
stav 2. ovog zakona.
B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA
Glava VIII
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
1. alba protiv presude
a) Pravo na albu
lan 203.
Protiv presude donijete u prvom stepenu stranke mogu izjaviti albu u roku od 30 dana od
dana donoenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o
dostavljanju, 30 dana nakon dostavljanja prepisa presude, ako u ovom zakonu nije odreen drugi
rok. U mjeninim i ekovnim sporovima ovaj rok je 15 dana.
Blagovremeno izjavljena alba spreava da presuda postane pravosnana u dijelu koji se
pobija albom.
O albi protiv presude odluuje drugostepeni sud.
lan 204.
Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka prijema presude.
Do donoenja odluke drugostepenog suda stranka moe odustati od ve izjavljene albe.
Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati.
b) Sadrina albe
lan 205.
alba mora da sadri:
1) oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba;
2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu;
3) razlog albe;
4) potpis podnosioca albe.
lan 206.
Ako alba ne sadri podatke iz lana 205. ovog zakona (nepotpuna alba), prvostepeni sud e
rjeenjem, protiv koga nije dozvoljena alba, pozvati alioca da u roku od osam dana dopuni ili
ispravi albu.
Ako alilac u roku iz stava 1. ovog lana ne postupi po traenju suda, sud e rjeenjem
odbaciti albu kao nepotpunu.

35

lan 207.
U albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, osim ako alilac prui
dokaze da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti odnosno predloiti do zakljuenja glavne
rasprave.
Pozivajui se na nove injenice, alilac je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice
utvrdile, a predlaui nove dokaze, duan je navesti injenice koje tim dokazima treba utvrditi.
Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu iznijeti pred prvostepenim sudom ne mogu
se iznositi u albi.
Ako su usljed iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza prouzrokovani trokovi u
postupku povodom albe, ove trokove e nezavisno od ishoda spora snositi ona stranka koja je
iznijela nove injenice, odnosno predloila nove dokaze.
v) Razlozi zbog kojih se presuda moe pobijati
lan 208.
Presuda se moe pobijati:
1) zbog povrede odredaba parninog postupka;
2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja;
3) zbog pogrene primjene materijalnog prava.
Presuda zbog proputanja ne moe se pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog
injeninog stanja.
Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede
odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u
zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.
Kada se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja pobija zbog toga to
je izjava o priznanju ili odricanju data u bitnoj zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare,
stranka moe u albi iznijeti i nove injenice, te predloiti nove dokaze koji se tiu tih mana
volje.
lan 209.
Povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je
nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donoenje zakonite i
pravilne presude.
Povreda odredaba parninog postupka uvijek je od uticaja za donoenje zakonite i
pravilne presude, u sluajevima:
1) ako je u donoenju presude uestvovao sudija koji je po zakonu morao biti iskljuen
ili izuzet,
2) ako je odlueno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadlenosti,
3) ako je sud odluio o tubenom zahtjevu za koji je stvarno nadlean vii sud iste vrste
ili redovni sud druge vrste,
4) ako je protivno odredbama ovog zakona sud zasnovao svoju odluku na nedoputenim
raspolaganjima stranaka,
5) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave,
6) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja,
presudu na osnovu odricanja i presudu zbog proputanja,
7) ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku
slui svojim jezikom i pismom i da prati tok postupka na svom jeziku,
8) ako je u postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u
postupku ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice, ili ako
parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik ili ako zakonski
36

zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlaenje za voenje

parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice, odnosno obavljanje
pojedinih radnji nije bilo naknadno odobreno,
9) ako je odlueno o zahtjevu o kojem ve tee parnica ili koga se tuilac odrekao ili u
kojem je ve prije pravosnano presueno ili o kojem je ve zakljueno sudsko
poravnanje, ili poravnanje koje po posebnim propisima ima svojstvo sudskog
poravnanja,
10) ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnoj raspravi,
11) ako je presudom prekoraen tubeni zahtjev,
12) ako je odlueno o neblagovremeno podnesenoj tubi, a zbog toga je tuba trebalo da
se odbaci,
13) ako prije podnoenja tube nije sproveden zakonom predvien postupak mirnog ili
drugaijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tuba trebalo da se odbaci.
lan 210.
Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kad je sud neku odlunu injenicu
pogreno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi
dokazi.
lan 211.
Pogrena primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog
prava koju je trebalo da primjeni ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.
g) Postupak po albi
lan 212.
alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za
sud i protivnu stranku.
lan 213.
Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu odbacie rjeenjem prvostepeni sud bez
odravanja roita.
alba je neblagovremena ako je izjavljena poslije isteka zakonskog roka za njeno podnoenje.
alba je nedozvoljena ako je albu izjavilo lice koje nije ovlaeno za podnoenje albe,
ili lice koje se odreklo prava na albu ili je odustalo od albe ili ako lice koje je izjavilo
albu nema pravnog interesa za podnoenje albe.
lan 213a.
U sluaju da podnosilac albe odustane od izjavljene albe, prvostepeni sud e rjeenjem
utvrditi odustanak od albe.
lan 214.
Primjerak blagovremene, potpune i dozvoljene albe dostavie prvostepeni sud protivnoj
stranci odmah, a najdocnije u roku od osam dana od dana prijema albe. Protivna stranka moe u
roku od osam dana od prijema albe podnijeti tom sudu odgovor na albu.
Primjerak odgovora na albu dostavie prvostepeni sud aliocu odmah, a najdocnije u roku od
osam dana od prijema odgovora na albu.
Neblagovremeno podnijet odgovor na albu nee se uzeti u razmatranje.

37

Podnesci primljeni po prijemu odgovora na albu ili po isteku roka za odgovor na albu nee
se uzimati u razmatranje, osim u sluajevima u kojima sud izriito od stranke zatrai dodatno
izjanjenje.
lan 215.
Po prijemu odgovora na albu ili po proteku roka za odgovor na albu prvostepeni sud e
albu i odgovor na albu, ako je podnijet, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu
najdocnije u roku od osam dana.
Ako alilac tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijeene odredbe parninog postupka,
sudija prvostepenog suda dae objanjenje povodom navoda albe koji se tiu tih povreda, a po
potrebi e da provjeri istinitost tih navoda u albi.
Primjerak objanjenja u pogledu navoda iz albe sudija prvostepenog suda dostavie
strankama, koje mogu dati svoje izjanjenje u roku od osam dana.
lan 216.
Kad spisi po albi stignu drugostepenom sudu odreuje se sudija izvjestilac.
Sudija izvjestilac moe, po potrebi, od prvostepenog suda da pribavi izvjetaj o povredama
odredaba parninog postupka i da zatrai da se radi utvrivanja tih povreda sprovedu provjere.
U sluaju iz stava 2. ovog lana na odgovarajui nain e se primjenjivati odredbe lana
215. stav 3. ovog zakona.
lan 217.
Drugostepeni sud odluuje o albi na sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave.
Drugostepeni sud e zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrivanja
injeninog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove injenice ili izvesti nove
dokaze ili ponovo izvesti ve izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba
parninog postupka u prvostepenom postupku potrebno odrati raspravu pred drugostepenim
sudom.
Ako drugostepeni sud ocijeni da bi prvostepena presuda trebalo ponovo da se ukine,
nakon to je ona ve jedanput ukinuta povodom albe, duan je zakazati raspravu, osim
ako se radi o presudi na osnovu priznanja, presudi na osnovu odricanja i presudi zbog
proputanja.
Drugostepeni sud odrae sjednicu vijea, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon to od
prvostepenog suda primi spise po albi.
Drugostepeni sud e donijeti odluku u roku od 30 dana od dana odravanja sjednice vijea na
kojoj je odlueno o albi, odnosno, ako je odrana rasprava, u roku od 30 dana od dana
zakljuenja rasprave.
lan 218.
Na raspravu se pozivaju stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomonici, kao i
oni svjedoci i vjetaci za koje sud odlui da se sasluaju.
Ako sa rasprave izostane alilac, rasprava se nee odrati, a odluka e se donijeti na osnovu
navoda albe i odgovora na albu.
Ako sa rasprave izostane stranka koja nije alilac, sud e raspravljati o albi i donijeti odluku.
U pozivu za raspravu stranka e biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.
lan 219.
Rasprava pred drugostepenim sudom poinje kratkim izlaganjem izvjestioca o stanju
predmeta, bez iznoenja njegovog miljenja o osnovanosti albe.

38

Poslije toga proitae se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a po potrebi i zapisnik
o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom; zatim e alilac obrazloiti svoju albu, a protivna
stranka odgovor na albu.
lan 220.
Ako u l. 217. do 219. ovog zakona nije to drugo odreeno, odredbe o glavnoj raspravi pred
prvostepenim sudom shodno se primjenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.
d) Granice ispitivanja prvostepene presude
lan 221.
Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se pobija albom, u
granicama razloga navedenih u albi, pazei po slubenoj dunosti na primjenu materijalnog
prava i povrede odredaba parninog postupka iz lana 209. stav 2. t. 2, 3, 8, 9, 12. i 13. ovog
zakona koje se odnose na stranaku sposobnost i zastupanje.
) Odluke drugostepenog suda o albi
lan 222.
Odluke drugostepenog suda donose se poslije vijeanja glasanjem.
U prostoriji u kojoj se vri vijeanje i glasanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i
zapisniar. Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijee moe donijeti odluku i u
samom zasjedanju.
lan 223.
Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On se stara da se sva
pitanja svestrano i potpuno razmotre.
Za svaku odluku vijea potrebna je veina glasova.
lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea.
lan vijea koji je pri glasanju o kome ranijem pitanju ostao u manjini ne moe se uzdrati od
glasanja o pitanju o kome se ima docnije odluiti.
Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se odluuje glasovi podijele na vie razliitih
miljenja, tako da nijedno od njih nema veinu, pitanja e se razdvojiti i glasanje e se ponavljati
sve dok se ne postigne veina. Ako se u pogledu visine novanog iznosa ili koliine glasovi
podijele na vie od dva miljenja, ponovo e se raspravljati o razlozima za svako miljenje. Ako
se i poslije toga ne moe postii veina, glasovi dati za najvei novani iznos ili koliinu dodae
se glasovima datim za najblii manji novani iznos ili koliinu dok se ne postigne veina.
lan 224.
Drugostepeni sud moe u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave:
1. odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu;
2. odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu;
3. ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suenje;
4. ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu, ili
5. preinaiti prvostepenu presudu.
Prvostepena presuda se povodom albe moe ukinuti i predmet vratiti prvostepenom
sudu na ponovno suenje samo jedanput, osim ako se radi o presudi na osnovu priznanja,
presudi na osnovu odricanja i presudi zbog proputanja.
lan 224a.
Ako su stranke zakljuile sudsko poravnanje u toku postupka po albi, sud e rjeenjem
utvrditi da je prvostepena presuda bez dejstva i da se smatra da je alilac odustao od albe.
39

lan 225.
Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu odbacie drugostepeni sud rjeenjem, ako
to nije uinio prvostepeni sud.
Drugostepeni sud e rjeenjem utvrditi da je podnosilac albe odustao od podnesene
albe, ako je to propustio uiniti sudija u prvostepenom postupku.
Ako je podnosilac albe odustao od albe u postupku pred drugostepenim sudom, sud e
rjeenjem utvrditi odustanak od albe.
lan 226.
Drugostepeni sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu
kad nae da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po slubenoj
dunosti.

lan 227.
Drugostepeni sud e u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave rjeenjem ukinuti
prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi odravanja nove glavne
rasprave, ako utvrdi da postoji jedan od sljedeih razloga iznesenih u albi:
1. ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu
na osnovu odricanja ili presudu na osnovu proputanja;
2. ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a naroito proputanjem dostavljanja, nije data
mogunost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donoenje zakonite i
pravilne presude;
3. ako je sud donio presudu bez glavne rasprave;
4. ako je presudu donio sudija koji je po zakonu morao biti iskljuen ili izuzet (se po zakonu
mora izuzeti).
5. ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku
slui svojim jezikom i pismom i da prati tok postupka na svom jeziku.
Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku odlueno o zahtjevu koji
nije u sudskoj nadlenosti ili o zahtjevu po tubi koja je podnesena poslije zakonom
propisanog roka, ili ako prije podnoenja tube nije sproveden zakonom predvieni
postupak mirnog ili drugaijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tuba trebalo da se
odbaci ili o zahtjevu o kome ve tee parnica, ili o kome je ve prije pravosnano
presueno, ili koga se tuilac odrekao ili o kome je ve zakljueno sudsko poravnanje,
ukinue prvostepenu presudu i odbaciti tubu.
Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo
lice koje ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo
ovlaeno lice, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako
zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebna ovlalenja za voenje
parnice, odnosno vrenje pojedinih radnji u postupku, ukoliko voenje parnice, odnosno vrenje
pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, s obzirom na prirodu povrede ukinue
prvostepenu presudu i vratiti predmet nadlenom prvostepenom sudu ili e ukinuti prvostepenu
presudu i odbaciti tubu.
Ako drugostepeni sud utvrdi da je prvostepenu presudu donio stvarno nenadleni sud,
ukinue prvostepenu presudu i predmet ustupiti stvarno nadlenom sudu.
Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet istom sudu na
ponovno suenje, moe narediti da se novo pripremno roite ili glavna rasprava odri pred
drugim sudijom.
40

U obrazloenju rjeenja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su odredbe
parninog postupka povrijeene i u emu se povrede sastoje.
lan 227a.
Drugostepeni sud e rjeenjem ukinuti presudu prvostepenog suda i predmet vratiti na
ponovno suenje ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekoraen tubeni zahtjev tako
da je odlueno o neemu drugom, a ne o onome to je traeno.
Ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekoraen tubeni zahtjev tako da je
dosueno vie od onoga to je traeno, drugostepeni sud e rjeenjem ukinuti presudu
prvostepenog suda u dijelu kojim je prekoraen tubeni zahtjev.
lan 228.
Prvostepeni sud je duan, odmah po prijemu rjeenja drugostepenog suda, da odredi
pripremno roite ili roite za glavnu raspravu, koje e se odrati najdocnije u roku od 30 dana
od dana prijema rjeenja drugostepenog suda, te da izvede sve parnine radnje i da raspravi sva
sporna pitanja na koja je upozorio drugostepni sud u svom rjeenju.
lan 229.
Drugostepeni sud e, u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave, presudom preinaiti
prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji jedan od sljedeih razloga iznesenih u albi:
1) ako je utvrdio da postoji povreda odredaba parninog postupka, osim u sluajevima iz lana
227. ovog zakona;
2) ako je u sjednici vijea drugaijom ocjenom isprava i posredno izvedenih dokaza ve
izvedenih pred prvostepenim sudom utvrdio drugaije injenino stanje nego to je ono u
prvostepenoj presudi;
3) ako je poslije odrane rasprave, na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvoenja ve
izvedenih dokaza, utvrdio drugaije injenino stanje nego to je ono u prvostepenoj presudi;
4) ako smatra da je injenino stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvreno, ali da je
prvostepeni sud pogreno primijenio materijalno pravo;
5) ako je prvostepeni sud iz injenica koje je utvrdio izveo nepravilan zakljuak o
postojanju drugih injenica na kojima je zasnovana presuda.
lan 230.
Drugostepeni sud ne moe da preinai presudu na tetu stranke koja se alila ako je samo ona
izjavila albu.
lan 231.
U obrazloenju presude odnosno rjeenja drugostepeni sud e ocijeniti albene navode koji su
od odlunog znaaja.
lan 232.
Drugostepeni sud e vratiti sve spise prvostepenom sudu sa dovoljnim brojem ovjerenih
prepisa svoje odluke za sud, stranke i druga zainteresovana lica.
Prvostepeni sud je duan da odmah dostavi odluke drugostepenog suda, a najkasnije u
roku od osam dana, raunajui od dana prijema spisa.
lan 232a.
Ako je drugostepeni sud propustio da odlui u pogledu svih dijelova presude koji se
pobijaju albom ili ako je propustio da donese sve odluke koje je odbacujui, odnosno
odbijajui ili uvaavajui albu trebalo da donese ili ako je propustio da odlui u pogledu
41

jedne ili vie albi, alilac moe u roku od 30 dana od dostave drugostepene odluke
predloiti drugostepenom sudu da svoju odluku dopuni.
Prijedlog za donoenje drugostepene dopunske odluke ne moe se podnijeti zbog toga to
drugostepeni sud nije odluio o svim razlozima zbog kojih je alba izjavljena ili na koje je
bio duan da pazi po slubenoj dunosti.
Prijedlog iz stava 1. ovog lana podnosi se prvostepenom sudu koji je duan da ga bez
odgaanja, zajedno sa spisom proslijedi drugostepenom sudu.
Na postupak po prijedlogu iz stava 1. ovog lana, na odgovarajui nain se primjenjuju
odredbe l. 192. do 194. ovog zakona.

2. alba protiv rjeenja

lan 233.
Protiv rjeenja prvostepenog suda dozvoljena je alba ako u ovom zakonu nije odreeno da
alba nije dozvoljena.
Ako ovaj zakon izriito odreuje da posebna alba nije dozvoljena, rjeenje prvostepenog suda
moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke.
lan 234.
Blagovremeno podnijeta alba zadrava izvrenje rjeenja, ako ovim zakonom nije drugaije
propisano.
Rjeenje protiv koga nije dozvoljena posebna alba moe se odmah izvriti.
lan 235.
Rjeavajui o albi, drugostepeni sud moe:
1) odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu;
2) odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi rjeenje prvostepenog suda;
3) uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti, i po potrebi predmet vratiti na ponovni
postupak.
lan 236.
U postupku po albi protiv rjeenja shodno e se primjenjivati odredbe koje vae za albu
protiv presude, osim odredaba o odravanju rasprave pred drugostepenim sudom.
Glava IX
VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
1. Revizija
lan 237.
Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnane presude donesene u drugom stepenu u roku
od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude, a u privrednim sporovima u roku od 15
dana.
Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnane presude ne prelazi
30.000 KM, a u privrednim sporovima 50.000 KM.

42

U sluajevima u kojima revizija nije dozvoljena prema odredbi stava 2. ovog lana,
stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostepene presude ako odluka o sporu zavisi od
rjeenja nekog materijalnopravnog ili procesnopravnog pitanja vanog za obezbjeenje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a naroito:
1) ako o tom pitanju revizijski sud jo nije zauzeo shvatanje odluujui o pojedinim
predmetima ili na sjednici odjeljenja, a rije je o pitanju o kojem postoji razliita praksa
drugostepenih sudova,
2) ako je o tom pitanju revizijski sud ve zauzeo shvatanje, ali je odluka drugostepenog
suda zasnovana na shvatanju koje nije podudarno s tim shvatanjem,
3) ako je o tom pitanju revizijski sud ve zauzeo shvatanje i presuda se drugostepenog suda
zasniva na tom shvatanju, ali bi, uvaavajui razloge iznesene tokom prethodnog
prvostepenog i albenog postupka zbog promjene u pravnom sistemu, uslovljene novim
zakonodavstvom ili meunarodnim sporazumima, te odlukom Ustavnog suda Bosne i
Hercegovine, Evropskog suda za ljudska prava trebalo da se preispita sudska praksa.
U reviziji iz stava 3. ovog lana stranka treba da jasno naznai pravno pitanje zbog kojeg
je podnijela reviziju, uz odreeno navoenje propisa i drugih vaeih izvora prava
koji se na njega odnose, te izloi razloge zbog kojih smatra da je ono vano za obezbjeenje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
lan 238.
O reviziji odluuje Vrhovni sud Republike Srpske.
lan 239.
Podnijeta revizija ne zadrava izvrenje pravosnane presude protiv koje je izjavljena.
lan 240.
Revizija se moe izjaviti:
1) zbog povrede odredaba parninog postupka iz lana 209. ovog zakona koja je uinjena u
postupku pred drugostepenim sudom;
2) zbog pogrene primjene materijalnog prava;
3) zbog prekoraenja tubenog zahtjeva ako je ta povreda uinjena u postupku pred
drugostepenim sudom.
Revizija se ne moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja.
lan 241.
Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kome se ona pobija
revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, pazei po slubenoj dunosti na
primjenu materijalnog prava.
Po reviziji iz lana 237. stav 3. ovog zakona, revizijski sud ispituje pobijanu presudu
samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je vano za
obezbjeenje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, zbog
kojega je podnesena i koje je u njoj odreeno naznaeno kao takvo, uz pozivanje na propise
i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.
lan 242.
Stranke mogu u reviziji iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni
odnose na povrede odredaba parninog postupka koje su uinjene u postupku pred drugostepenim
sudom.
lan 243.
43

Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu, u dovoljnom broju primjeraka
za sud i protivnu stranku.
lan 244.
Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju odbacie rjeenjem prvostepeni sud, bez odravanja
roita.
U sluaju da podnosilac revizije odustane od podnesene revizije, prvostepeni sud e
rjeenjem utvrditi odustanak od revizije.
lan 245.
Primjerak blagovremene i potpune revizije prvostepeni sud e dostaviti protivnoj stranci.
U roku od osam dana od dana dostavljanja revizije protivna stranka moe podnijeti sudu
odgovor na reviziju.
Po prijemu odgovora na reviziju ili po proteku roka za odgovor, prvostepeni sud e dostaviti
reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnijet, sa svim spisima, revizijskom sudu.
Primjerak revizije i odgovora na reviziju dostavlja se i drugostepenom sudu.
lan 246.
O reviziji, revizijski sud odluuje bez rasprave.
lan 247.
Nedozvoljenu reviziju odbacie revizijski sud rjeenjem, kao i neblagovremenu ili nepotpunu
reviziju, ako to, u granicama svojih ovlaenja, nije uinio prvostepeni sud.
Revizija je nedozvoljena ako nije izjavljena preko punomonika iz lana 301b. ovog
zakona, ako je izjavljena od lica koje nije ovlaeno za podnoenje revizije ili lica koje je
odustalo od revizije ili ako lice koje je izjavilo reviziju nema pravni interes za podnoenje
revizije, ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne moe
izjaviti.
Revizijski sud e rjeenjem utvrditi da je podnosilac revizije odustao od podnesene
revizije ako je to propustio uiniti prvostepeni sud.
Reviziju iz lana 237. stav 3. ovog zakona sud e rjeenjem odbaciti kao nedoputenu i
ako u reviziji ne bude naznaeno pravno pitanje zbog kojeg se podnosi, uz odreeno
navoenje propisa i drugih vaeih izvora prava koji se na njega odnose, kao i zato to u
njoj nisu odreeno izloeni razlozi zbog kojih podnosilac smatra da je to pitanje vano za
osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Revizijski sud e reviziju iz lana 237. stav 3. ovog zakona odbaciti i ako ocijeni da
pravno pitanje zbog kojeg je ona izjavljena nije vano za obezbjeenje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
U obrazloenju rjeenja iz st. 4. i 5. ovog lana sud se poziva samo na odredbe
navedenih stavova koji predviaju odbacivanje takve revizije. Ako ocijeni da bi to bilo
svrsishodno, sud e obrazloiti razloge zbog kojih je donio takvo rjeenje.
Ako sud u sluaju iz stava 5. ovog lana nae da samo neko od vie istaknutih pravnih
pitanja nije vano za obezbjeenje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u
njegovoj primjeni, revizija e se odbaciti samo u pogledu tog pitanja.
lan 248.
Revizijski sud e presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje
razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, kao ni razlog na koji pazi po slubenoj dunosti.
lan 249.
44

Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parninog postupka zbog kojeg se revizija moe
izjaviti, osim povreda odreenih u st. 2. i 3. ovog lana, revizijski sud e s obzirom na
prirodu povrede, presudom preinaiti presudu drugostepenog suda ili rjeenjem ukinuti u
cijelosti ili djelimino presudu drugostepenog i prvostepenog suda, ili samo presudu
drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suenje istom ili drugom sudiji
prvostepenog suda, odnosno istom ili drugom vijeu drugostepenog suda, odnosno drugom
nadlenom sudu.
Ako je u postupku pred prvostepenim i drugostepenim sudom odlueno o zahtjevu koji
nije u sudskoj nadlenosti ili po tubi koja je podnesena poslije zakonom propisanog roka,
ili ako prije podnoenja tube nije sproveden zakonom predvieni postupak mirnog ili
drugaijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tuba trebalo da se odbaci ili o kome je prije
pravosnano presueno ili koga se tuilac odrekao ili o kome je ve zakljueno sudsko
poravnanje, revizijski sud e ukinuti rjeenjem donesene odluke i odbaciti tubu.
Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom, kao tuilac ili tueni
uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku u postupku koja je pravno
lice nije zastupalo ovlaeno lice ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski
zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebna
ovlaenja za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice odnosno
vrenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, revizijski sud e s obzirom na
prirodu povrede, postupiti po odredbama st. 1. ili 2. ovog lana.
lan 250.
Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogreno primijenjeno, presudom e usvojiti
reviziju i preinaiti pobijanu presudu.
Ako revizijski sud nae da je zbog pogrene primjene materijalnog prava ili zbog povrede
pravila postupka injenino stanje nepotpuno utvreno i da zbog toga nema uslova za preinaenje
pobijane presude, rjeenjem e usvojiti reviziju, ukinuti u cjelini ili djelimino presudu
drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suenje istom ili drugom vijeu drugostepenog
suda.
lan 251.
Ako utvrdi da je drugostepenom ili prvostepenom presudom prekoraen tubeni zahtjev
tako da je odlueno o neem drugom, a ne o onome to je traeno, revizijski sud e
rjeenjem ukinuti samo presudu drugostepenog suda ili i presudu prvostepenog suda i
predmet vratiti drugostepenom, odnosno prvostepenom sudu na ponovno suenje.
Ako utvrdi da je drugostepenom presudom ili prvostepenom presudom prekoraen
tubeni zahtjev tako da je dosueno i vie od onoga to je traeno, revizijski sud e
rjeenjem ukinuti presudu drugostepenog suda ili presudu prvostepenog suda, u dijelu u
kojem je prekoraen tubeni zahtjev.
lan 252.
Odluka revizijskog suda dostavlja se prvostepenom sudu posredstvom drugostepenog
suda, sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke za sud, stranke i druga
zainteresovana lica, a prvostepeni sud je duan odluku dostaviti strankama u roku od osam
dana od dana prijema.
lan 253.
Ako u l. 237. do 252. ovog zakona nije to drugo odreeno, u postupku povodom revizije
shodno e se primjenjivati odredbe ovog zakona o albi protiv presude, osim odredbi o
odravanju rasprave pred drugostepenim sudom.
45

lan 254.
Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rjeenja drugostepenog suda kojim je postupak
pravosnano zavren.
Revizija protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena u sporovima u kojima ne bi bila
dozvoljena revizija protiv pravosnane presude.
Revizija je uvijek dozvoljena protiv rjeenja drugostepenog suda kojim se izjavljena alba
odbacuje, odnosno kojim se potvruje rjeenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije.
U postupku povodom revizije protiv rjeenja shodno e se primjenjivati odredbe ovog zakona
o reviziji protiv presude.
2. Ponavljanje postupka
lan 255.
Postupak koji je odlukom suda pravosnano zavren moe se po prijedlogu stranke ponoviti:
1) ako je pri donoenju odluke uestvovao sudija, koji je po zakonu morao biti iskljuen ili
izuzet;
2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogunost da raspravlja pred
sudom;
3) ako je u postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u
postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice, ili ako parnino
nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno
punomonik stranke nije imao potrebno ovlaenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u
postupku, ukoliko voenje parnice, odnosno vrenje pojedinih radnji u postupku nije bilo
naknadno odobreno;
4) ako se odluka suda zasniva na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka ili na ispravi koja je
falsifikovana ili u kojoj je ovjerena neistinita sadrina;
5) ako je do odluke suda dolo usljed krivinog djela sudije, zakonskog zastupnika ili
punomonika stranke, protivne stranke ili kog treeg lica;
6) ako stranka stekne mogunost da upotrijebi pravosnanu odluku suda koja je ranije
meu istim strankama donesena po istom zahtjevu;
7) ako se odluka suda zasniva na drugoj odluci suda ili na odluci nekog drugog organa,
a ta odluka bude pravosnano preinaena, ukinuta, odnosno ponitena;
8) ako je naknadno pred nadlenim organom na drugaiji nain pravosnano, odnosno
konano rijeeno prethodno pitanje (lan 12) na kome je sudska odluka zasnovana;
9) ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze
na osnovu kojih je za stranku mogla biti donijeta povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi
bili upotrijebljeni u ranijem postupku.
U sluajevima kada se Pravobranilatvo Republike Srpske (u daljem tekstu:
Pravobranilatvo) pojavljuje kao stranka u postupku, a u cilju zatite javnog interesa,
Pravobranilatvo moe u takvim sluajevima podnijeti zahtjev za ponavljanje postupka
pod istim uslovima, propisnim ovim zakonom.
lan 256.
Iz razloga navedenih u lanu 255. take 1. do 3. ovog zakona ne moe se zahtijevati
ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznijet u ranijem postupku.
Zbog okolnosti navedenih u lanu 255. take 1. 6., 7., 8 . i 9. ovog zakona, ponavljanje
postupka moe se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla te okolnosti da iznese
prije nego to je raniji postupak zavren pravosnanom sudskom odlukom.
lan 257.
46

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to:

1) u sluaju iz lana 255. taka 1. ovog zakona, od dana kad je stranka saznala za ovaj razlog;
2) u sluaju iz lana 255. taka 2. ovog zakona, od dana kad je odluka dostavljena stranci;
3) u sluaju iz lana 255. taka 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tuilac ili tueni
uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, od dana kada je odluka dostavljena tom
licu; ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice, ili ako parnino nesposobnu,
stranku nije zastupao zakonski zastupnik, od dana kad je odluka dostavljena stranci, odnosno
njenom zakonskom zastupniku, a ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao
potrebno ovlaenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, od dana kad je stranka
saznala za ovaj razlog;
4) u sluajevima iz lana 255. take 4. i 5. ovog zakona, od dana kad je stranka saznala za
pravosnanu presudu u krivinom postupku, a ako se krivini postupak ne moe sprovesti, onda
od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moe
pokrenuti;
5) u sluaju iz lana 255. t. 6.,7., 8. i 9. ovog zakona, od dana kad je stranka mogla iznijeti
sudu nove injenice, odnosno nova dokazna sredstva.
Ako bi rok odreen u stavu 1. ovog lana poeo da tee prije nego to je odluka postala
pravosnana, taj e se rok raunati od pravosnanosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen
pravni lijek, odnosno od dostavljanja pravosnane odluke vieg suda izreene u posljednjem
stepenu.
Po proteku roka od pet godina od dana kad je odluka postala pravosnana, prijedlog za
ponavljanje postupka ne moe se podnijeti, osim ako se ponavljanje trai iz razloga navedenih u
lanu 255. take 2. i 3. ovog zakona.
lan 258.
O prijedlogu za ponavljanje postupka odluuje drugostepeni sud, i to sudija pojedinac koji nije
uestvovao u donoenju drugostepene odluke u ranijem postupku.
lan 259.
Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom
stepenu.
U prijedlogu se naroito moraju navesti: zakonski osnov po kome se trai ponavljanje,
okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnijet u zakonskom roku i dokazi kojima se
potkrepljuju navodi predlagaa, te uiniti vjerovatnim da bi u ponovljenom postupku mogla za
predlagaa biti donijeta povoljnija odluka.
lan 260.
Neblagovremene, nepotpune ili nedozvoljene prijedloge za ponavljanje postupka odbacie
rjeenjem prvostepeni sud bez odravanja roita.
Ako prvostepeni sud ne odbaci prijedlog, dostavie primjerak prijedloga protivnoj stranci,
koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na prijedlog.
lan 261.
Po prijemu odgovora na prijedlog ili po isteku roka za davanje odgovora, prvostepeni sud e
prijedlog i odgovor na prijedlog, ako je podnijet, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu
najdocnije u roku od osam dana.
lan 261a.

47

Neblagovremen, nepotpun ili nedoputen prijedlog za ponavljanje postupka odbacie

rjeenjem sudija pojedinac drugostepenog suda, ako to u granicama svojih ovlaenja nije
uinio prvostepeni sud.

lan 262.
Drugostepeni sud odluuje o prijedlogu za ponavljanje postupka, po pravilu, bez odravanja
rasprave.
Ako sud ocijeni da je odravanje rasprave neophodno, postupie u skladu sa odredbama l.
218. do 220. ovog zakona.
lan 263.
Nakon to drugostepeni sud donese odluku o prijedlogu, sudu prvog stepena vraa sve spise sa
dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke.
U rjeenju kojim se dozvoljava ponavljanje postupka izrei e se da se ukida odluka donijeta u
ranijem postupku.
Protiv rjeenja drugostepenog suda kojim se usvaja prijedlog za ponavljanje postupka alba
nije dozvoljena.
alba protiv rjeenja drugostepenog suda kojim se odbija prijedlog za ponavljanje
postupka podnosi se istom sudu koji o albi odluuje u vijeu od trojice sudija, a koji nisu
uestvovali u donoenju odluke u ranijem postupku.
lan 264.
U ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne moe postupati sudija koji je odluivao u
ranijem postupku.
Prvostepeni sud e odrediti pripremno roite odmah po prijemu rjeenja drugostepenog suda,
a najdocnije u roku od osam dana.
lan 264. a
Kada Evropski sud za ljudska prava utvrdi povredu nekog od ljudskih prava, ili osnovne
slobode, zagarantovane Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda i dodatnih protokola uz tu Konvenciju, koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala,
stranka moe u roku od 90 dana od dana konanosti presude Evropskog suda za ljudska
prava podnijeti zahtjev sudu koji je sudio u prvom stepenu u postupku u kojem je donesena
odluka kojom je povrijeeno ljudsko pravo ili osnovna sloboda, za izmjenu odluke kojom je
to pravo ili osnovna sloboda povrijeeno.
Postupak iz stava 1. ovog lana sprovodi se uz odgovarajuu primjenu odredaba o
ponavljanju postupka.
U ponovljenom postupku sudovi su duni da potuju pravne stavove izraene u konanoj
presudi Evropskog suda za ljudska prava kojim je utvrena povreda osnovnog ljudskog
prava ili slobode.
3. Odnos izmeu prijedloga za ponavljanje postupka i revizije
lan 265.
Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz
razloga iz kojih se moe izjaviti i revizija, smatrae se da je stranka izjavila reviziju.
Ako stranka izjavi reviziju iz razloga to je u prvostepenom ili drugostepenom postupku
odlueno o zahtjevu o kome je ve prije pravosnano presueno ili koga se tuilac ve odrekao ili
48

o kome je zakljueno sudsko poravnanje, i istovremeno ili poslije toga podnese prijedlog za
ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz lana 255. ovog zakona, sud e prekinuti postupak
povodom prijedloga za ponavljanje postupka do zavretka postupka po reviziji.
Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kog razloga, osim zbog razloga navedenih u stavu 2. ovog
lana i istovremeno ili poslije toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka zbog razloga iz
lana 255. stav 1. take 4. i 5. ovog zakona koji su potkrijepljeni pravosnanom presudom
donesenom u krivinom postupku, sud e prekinuti postupak po reviziji do zavretka postupka
povodom prijedloga za ponavljanje postupka.
U svim ostalim sluajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili poslije toga
podnese prijedlog za ponavljanje postupka, sud e odluiti koji e postupak nastaviti a koji
prekinuti, uzimajui u obzir sve okolnosti, a naroito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka
podnijeta i dokaze koje su stranke predloile.
lan 266.
Odredbe lana 265. st. 1. i 3. ovog zakona primjenie se i kad je stranka najprije podnijela
prijedlog za ponavljanje postupka, a poslije toga izjavila reviziju.
U svim ostalim sluajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i
poslije toga izjavi reviziju sud e, po pravilu, prekinuti postupak po reviziji do zavretka
postupka povodom prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako nae da postoje ozbiljni
razlozi da postupi drugaije.
lan 267.
Rjeenje iz lana 265. ovog zakona donosi prvostepeni sud ako prijedlog za ponavljanje
postupka stigne prvostepenom sudu prije nego to je predmet povodom revizije upuen
revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne poto je predmet povodom
revizije upuen revizijskom sudu, rjeenje iz lana 265. ovog zakona donosi revizijski sud.
Rjeenje iz lana 266. ovog zakona donosi prvostepeni sud, osim ako je predmet, u vrijeme
kad revizija stigne prvostepenom sudu, povodom prijedloga za ponavljanje postupka upuen
viem sudu radi donoenja odluke, u kom sluaju rjeenje donosi vii sud.
Protiv rjeenja suda iz st. 1. i 2. ovog lana nije dozvoljena alba.
Dio trei
Glava X
SUDSKE MJERE OBEZBJEENJA
lan 268.
Za odluivanje o prijedlogu za obezbjeenje, ukljuujui i obezbjeenje na imovini protivnika
obezbjeenja koja se nalazi van Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, koji je podnijet
prije pokretanja parninog postupka kao i u toku postupka nadlean je sud koji postupa po
tubenom zahtjevu. Odluku o mjeri obezbjeenja donosi sud koji postupa u prvom stepenu, a
neposredno vii sud kada je prijedlog za njeno donoenje podnijet poslije dostavljanja predmeta
tome sudu radi odluivanja o pravnom lijeku.
Po pravosnanosti odluke o tubenom zahtjevu, o prijedlogu za obezbjeenje odluuje sud
koji bi bio nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu u prvom stepenu.
lan 269.
Mjera obezbjeenja moe se odrediti:
1) ako predlaga obezbjeenja uini vjerovatnim postojanje potraivanja ili prava i
49

2) ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjeenja mogao sprijeiti ili
znatno oteati ostvarivanje potraivanja, posebno time to e svoju imovinu otuiti, prikriti,
opteretiti ili na drugi nain njom raspolagati odnosno promijeniti postojee stanje stvari ili na
neki drugi nain tetno uticati na prava predlagaa obezbjeenja.
Ako drugaije nije zakonom odreeno, sud e odrediti mjeru obezbjeenja samo pod uslovom
da predlaga obezbjeenja, a na prijedlog protivnika obezbjeenja, u roku koji odredi sud, po
odredbama zakona o izvrnom postupku, da jemstvo za tetu koja bi protivniku obezbjeenja
mogla nastati odreivanjem i sprovoenjem mjere obezbjeenja. Ako predlaga obezbjeenja ne
da jemstvo u odreenom roku, sud e odbiti prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja. Na
njegov zahtjev, sud moe osloboditi predlagaa obezbjeenja od obaveze davanja jemstva, ako
sud utvrdi da on nije u finansijskoj mogunosti da jemstvo da.
Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Distrikt Brko, kantoni i optine su izuzeti od obaveze iz
stava 2. ovog lana.
lan 270.
Jemstvo iz lana 269. ovog zakona se vraa u roku od osam dana od dana prestanka vaenja
mjere obezbjeenja. Ukoliko u meuvremenu protivnik obezbjeenja podnese tubu za naknadu
tete, nadleni sud za postupanje u tom predmetu e odluiti o vaenju odreenog jemstva.
lan 271.
Radi obezbjeenja novanog potraivanja mogu se odrediti sljedee mjere:
1) Zabrana protivniku obezbjeenja da otui, sakrije, optereti ili raspolae sa odreenom
imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za obezbjeenje potraivanja predlagaa obezbjeenja.
Ova zabrana e se zabiljeiti u odgovarajuim javnim registrima.
2) uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz prethodne take i to polaganjem u depozit
suda ako je to mogue ili predajom u posjed treem licu.
3) Zabrana duniku protivnika obezbjeenja da isplati protivniku obezbjeenja potraivanje ili
da mu preda stvari, kao i zabrana protivniku obezbjeenja da primi stvari, da naplati potraivanje
i da njime raspolae. Ova zabrana se moe izrei i svakom drugom licu od kojeg protivnik
obezbjeenja moe zahtijevati isplatu ili predaju stvari.
4) Predbiljeba zalonog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeenja ili na pravu
uknjienom na nepokretnosti do vrijednosti dosuenog glavnog potraivanja sa kamatama i
trokovima.
Mjera iz stava 1. taka 4. ovog lana moe se odrediti samo ukoliko o potraivanju povjerioca
ve postoji odluka suda koja nije postala izvrna.
Rjeenja o odreivanju mjera obezbjeenja iz stava 1. ovog lana dostavljaju se protivniku
obezbjeenja, duniku protivnika obezbjeenja, ako je potrebno, i odgovarajuim javnim
registrima. Mjera obezbjeenja smatra se sprovedenom dostavljanjem protivniku obezbjeenja ili
duniku protivnika obezbjeenja, ako mu se dostavlja, ili odgovarajuem javnom registru,
zavisno od toga koji je od ova tri datuma prijema raniji po vremenu.
Na podruju gdje ne postoje zemljine knjige, mjere obezbjeenja iz ovog lana e se
sprovesti primjenom odgovarajuih pravila izvrnog postupka.
lan 272.
Radi obezbjeenja potraivanja koje je usmjereno na odreenu stvar ili njen dio mogu se
odrediti sljedee mjere obezbjeenja:
1) Zabrana protivniku obezbjeenja otuenja, sakrivanja, optereenja ili raspolaganja
imovinom na koju je usmjereno potraivanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i Hercegovini, ova
zabrana e se zabiljeiti u odgovarajuim javnim registrima.

50

2) uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz take 1. ovog stava i to polaganjem u depozit
suda, ako je to mogue, ili predajom u posjed treem licu.
3) Zabrana protivniku obezbjeenja da preduzima radnje koje mogu nanijeti tetu imovini na
koju je upravljeno potraivanje ili nalog protivniku obezbjeenja da izvri odreene radnje
potrebne da bi se sauvala imovina ili da bi se odralo postojee stanje stvari.
4) Ovlaenje predlagau obezbjeenja da preduzme odreene aktivnosti.
Odredbe st. 3. i 4. lana 271. ovog zakona primjenjuju se i u sluaju obezbjeenja potraivanja
usmjerenih na odreenu stvar ili jedan njen dio.
Mjere obezbjeenja iz ovog lana ne smiju u cjelini obuhvatiti zahtjev koji se njima
obezbjeuje.
lan 273.
Radi obezbjeenja drugih prava ili odravanja postojeeg stanja, mogu se izrei sljedee mjere
obezbjeenja:
1) zabrana protivniku obezbjeenja da preduzima odreene aktivnosti ili nalog da preduzme
odreene aktivnosti u cilju odravanja postojeeg stanja ili spreavanja nastanka tete suprotnoj
stranci;
2) ovlaenje predlagau obezbjeenja da preduzme odreene aktivnosti;
3) povjeravanje odreene imovine protivnika obezbjeenja treem licu na uvanje i staranje;
4) odlaganje postupka izvrenja po prijedlogu treih lica, pod uslovima predvienim zakonom
kojim se ureuje izvrni postupak; i
5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za obezbjeenje tubenog zahtjeva predlagaa
obezbjeenja.
Odredba lana 271. stav 3. shodno se primjenjuje i na mjere obezbjeenja iz stava 1. ovog
lana.
lan 274.
Protivnik obezbjeenja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani da otui, sakrije, optereti
ili raspolae imovinom odgovoran je po pravilima graanskog prava. Nakon zabiljebe zabrane,
sve dok takva zabrana traje, nije mogu upis u registar bilo kakvih promjena prava nastalih na
osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjeenja.
Otuenje ili optereenje suprotno nalogu suda o zabrani da otui, sakrije, optereti ili raspolae
imovinom nema pravno dejstvo prema predlagau, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zatiti
savjesnog sticaoca.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lana shodno se primjenjuju i u sluaju postupanja suprotno odluci
suda o odreivanju drugih mjera obezbjeenja.
Mjerom obezbjeenja ne stie se zalono pravo, osim u sluaju opravdanja predbiljebe
zalonog prava iz take 4. stav 1. lana 271. ovog zakona.
lan 275.
Sud moe, s obzirom na okolnost sluaja, odrediti i vie mjera obezbjeenja, ako je to
potrebno.
lan 276.
Mjera obezbjeenja moe se predloiti prije pokretanja i u toku sudskog postupka, te poslije
zavretka tog postupka, sve dok izvrenje ne bude sprovedeno.
Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan za parnini postupak koji je u toku,
prijedlog se moe iznijeti i usmeno na roitu.
U prijedlogu za odreivanje mjere obezbjeenja predlaga obezbjeenja mora istai zahtjev u
kome e oznaiti potraivanje ije obezbjeenje trai, odrediti kakvu mjeru trai, sredstva i
51

predmet mjera obezbjeenja. U prijedlogu se moraju navesti injenice na kojima se zasniva

tubeni zahtjev, te predloiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlaga obezbjeenja
duan je dokaze, ako je to mogue, priloiti uz prijedlog.
Na usmeno podnijeti prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja shodno se primjenjuju
odredbe stava 3. ovog lana.
lan 277.
Osim u sluajevima odreenim ovim zakonom, mjera obezbjeenja ne moe se odrediti ako
protivnik obezbjeenja nije imao mogunosti da se o prijedlogu za njeno odreivanje izjasni.
Prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja sud zajedno sa prilozima dostavlja protivniku
obezbjeenja uz obavijest da protivnik obezbjeenja moe podnijeti pismeni odgovor na
prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja u roku od osam dana.
lan 278.
Na prijedlog predlagaa obezbjeenja, istaknut sa prijedlogom za odreivanje mjere
obezbjeenja, sud moe odrediti privremenu mjeru obezbjeenja bez prethodnog obavjetavanja i
sasluanja protivnika obezbjeenja ako predlaga obezbjeenja uini vjerovatnim da je mjera
obezbjeenja osnovana i hitna i da bi se drugaijim postupanjem izgubila svrha mjere
obezbjeenja.
Sud dostavlja odluku iz stava 1. ovog lana protivniku obezbjeenja odmah. Protivnik
obezbjeenja u roku od tri dana u svom odgovoru moe osporiti razloge za odreivanje
privremene mjere obezbjeenja, nakon ega sud mora zakazati roite u naredna tri dana.
Odgovor protivnika obezbjeenja mora biti obrazloen.
Nakon odranog roita iz stava 2. ovog lana sud e posebnim rjeenjem ukinuti rjeenje o
odreivanju privremene mjere ili zamijeniti to rjeenje novim rjeenjem o odreivanju mjere
obezbjeenja u skladu sa lanom 279. ovog zakona. Protiv novog rjeenja o odreivanju mjere
obezbjeenja dozvoljena je alba u skladu sa lanom 282. ovog zakona.
lan 279.
U rjeenju o odreivanju mjere obezbjeenja sud e odrediti vrstu mjere, sredstva kojima e se
ona prinudno ostvariti i predmet mjere obezbjeenja, uz odgovarajuu primjenu pravila sudskog
izvrnog postupka. Sud e po slubenoj dunosti dostaviti rjeenje o odreivanju mjere
obezbjeenja nadlenom izvrnom sudu radi njenog prinudnog sprovoenja i odgovarajuim
javnim registrima radi upisa.
Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreeni u rjeenju o odreivanju mjere
obezbjeenja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete obezbjeenja predlaga obezbjeenja
moe predloiti tu izmjenu u istom postupku, na osnovu ve izreenih naloga ili zabrana.
Rjeenje o odreivanju mjere obezbjeenja ima dejstvo rjeenja o izvrenju iz zakona o
izvrnom postupku. Mjera obezbjeenja obavezuje stranke u postupku kao i lica koja su u vezi sa
njima, nakon to prime obavijest o izdavanju mjere obezbjeenja.
Rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana moraju biti obrazloena.
U sluaju odreivanja mjere obezbjeenja po slubenoj dunosti sud e shodno primijeniti
odredbe ovog lana.
lan 280.
Kada je mjera obezbjeenja odreena prije podnoenja tube, odlukom o odreivanju mjere
obezbjeenja odredie se rok ne dui od 30 dana u kome predlaga obezbjeenja mora podnijeti
tubu.
Predlaga obezbjeenja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u skladu sa stavom 1.
ovog lana.
52

lan 281.
Izreena mjera obezbjeenja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri obezbjeenja.
Ukoliko tubeni zahtjev nije usvojen prvostepenom presudom, nadleni sud moe mjeru
obezbjeenja ostaviti na snazi dok odluka o tubenom zahtjevu ne postane pravosnana.
Izreena mjera obezbjeenja ostaje na snazi najdue do isteka roka od 30 dana po nastupanju
uslova za prinudno izvrenje.
Mjeru obezbjeenja upisanu u javne knjige sud brie po slubenoj dunosti.
lan 282.
Protiv prvostepenog rjeenja o mjeri obezbjeenja moe se izjaviti alba u roku od osam dana
od dana dostavljanja rjeenja.
alba se dostavlja protivniku obezbjeenja koji moe u roku od tri dana od njenog prijema
podnijeti sudu odgovor na albu.
O albi odluuje drugostepeni sud u roku od 15 dana od dana prijema spisa.
alba ne odlae izvrenje rjeenja iz stava 1. ovog lana.
alba protiv rjeenja o odreivanju mjere obezbjeenja koje je u prvom stepenu izdao okruni
sud ili Vrhovni sud Republike Srpske nije dozvoljena.
alba protiv rjeenja o privremenoj mjeri obezbjeenja nije dozvoljena.
lan 283.
Ako su izreene mjere odreene lanom 271. stav 1. take 1. i 2. i lanom 272. stav 1. take 1.
i 2, sud e na prijedlog protivnika obezbjeenja ili uvara odrediti prodaju pokretnih stvari koje
su podlone brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene tih stvari.
Prodaja stvari iz stava 1. ovog lana izvrie se po pravilima o izvrenju na pokretnim
stvarima.
Ako je odreena mjera obezbjeenja iz lana 271. stav 1. taka 3, sud moe, na prijedlog
predlagaa obezbjeenja ili protivnika obezbjeenja, odrediti da se na predlagaa obezbjeenja
prenese pravo na ispunjenje potraivanja, u sluaju u kojem postoji opasnost da se to
potraivanje, zbog zakanjenja u njegovu ostvarenju, nee moi realizovati ili da e se izgubiti
pravo na regres prema treim licima.
Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potraivanja uvae se u sudskom
depozitu dok se ne obustavi mjera obezbjeenja ili dok predlaga obezbjeenja ne predloi
izvrenje, a najdue 30 dana poto potraivanje postane izvrno. Druge koristi
dobijene ostvarenjem potraivanja poloie se u sudski depozit ako je to mogue, ili e se na koji
drugi nain odrediti njihovo uvanje do obustave mjere obezbjeenja, odnosno dok predlaga
obezbjeenja ne predloi izvrenje, ali najdue 30 dana poto potraivanje postane izvrno.
lan 284.
Predlaga obezbjeenja moe u prijedlogu za odreivanje mjere obezbjeenja ili naknadno
izjaviti da se, umjesto mjere obezbjeenja, zadovoljava davanjem odreenog jemstva od strane
protivnika obezbjeenja.
Davanje jemstva umjesto mjere obezbjeenja moe se odrediti i na prijedlog protivnika
obezbjeenja ukoliko se sa tim prijedlogom saglasi predlaga obezbjeenja.
lan 285.
Ako predlaga obezbjeenja u roku odreenom rjeenjem o odreivanju mjere
obezbjeenja ne podnese dokaz iz lana 280. ovog zakona, sud e rjeenjem staviti van
snage izreenu mjeru obezbjeenja, ukinuti sprovedene radnje i obustaviti postupak.

53

Rjeenje iz stava 1. ovog lana sud e na prijedlog protivnika obezbjeenja donijeti u

sluajevima ako:
1) su se okolnosti zbog kojih je mjera odreena kasnije promijenile tako da vie nije
potrebna,
2) protivnik obezbjeenja poloi sudu duni iznos potraivanja koje se obezbjeuje sa
kamatama i trokovima,
3) protivnik obezbjeenja uini vjerovatnim da je potraivanje u vrijeme donoenja
rjeenja o odreivanju mjere obezbjeenja ve bilo naplaeno ili dovoljno obezbijeeno i
4) je pravosnano utvreno da potraivanje nije nastalo ili da je prestalo.
U sluajevima iz stava 1. i stava 2. t. 3. i 4. ovog lana trokove prouzrokovane
odreivanjem i sprovoenje mjere obezbjeenja predlaga obezbjeenja duan je
nadoknaditi protivniku obezbjeenja.
lan 286.
Trokove nastale u toku postupka obezbjeenja prethodno snosi predlaga obezbjeenja.
Ako je prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja podnijet u toku parninog ili drugog
sudskog postuka, sud nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu ili drugom zahtjevu e
odluiti ko snosi trokove izdavanja i sprovoenja mjera obezbjeenja.
lan 287.
Predlaga obezbjeenja ima po optim pravilima imovinskog prava pravo na naknadu tete
koja mu je nanesena nepostupanjem lica koja su bila duna da postupe po rjeenju o odreivanju
mjere obezbjeenja.
lan 288.
Protivnik obezbjeenja ima po optim pravilima imovinskog prava prema predlagau
obezbjeenja pravo na naknadu tete koja mu je nanesena mjerom obezbjeenja za koju je
utvreno da je bila neosnovana ili koju predlaga obezbjeenja nije opravdao.
lan 289.
Potraivanja naknade tete iz l. 287. i 288. ovog zakona zastarijevaju u roku od godinu dana
od prestanka vaenja rjeenja kojim je mjera obezbjeenja izreena.
lan 290.
Mjere obezbjeenja sprovodi sud koji bi bio nadlean za sprovoenje izvrenja pravosnane
presude.
Dio etvrti
OPTE ODREDBE
Glava XI
STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI
lan 291.
Stranka u postupku moe biti svako fiziko i pravno lice.
Posebnim propisima moe se odrediti ko osim fizikih i pravnih lica moe biti stranka u
postupku.

54

Parnini sud moe, izuzetno, sa pravnim dejstvom u odreenoj parnici, priznati svojstvo
stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost u smislu odredaba st. 1. i
2. ovog lana ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u sutini ispunjavaju bitne uslove za
sticanje stranake sposobnosti, a naroito ako raspolau imovinom na kojoj se moe sprovesti
izvrenje.
Protiv rjeenja iz stava 3. ovog lana kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije
dozvoljena posebna alba.
lan 292.
Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama vriti radnje u postupku (parnina
sposobnost).
Punoljetno lice kome je djelimino ograniena poslovna sposobnost parnino je sposobno u
granicama msvoje poslovne sposobnosti.
Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnino je sposoban u granicama u
kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.
lan 293.
Stranku koja nema parninu sposobnost zastupa njen zakonski zastupnik.
Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenog dravnog organa donesenim na
osnovu zakona.
U toku cijelog postupka sud e po slubenoj dunosti paziti da li lice koje se pojavljuje kao
stranka moe biti stranka u postupku i da li je parnino sposobno, da li parnino nesposobnu
stranku zastupa njen zakonski zastupnik i da li zakonski zastupnik ima posebna ovlaenja kad su
ona potrebna.
lan 294.
Zakonski zastupnik moe u ime stranke preduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za
podnoenje ili povlaenje tube, za priznanje, odnosno za odricanje od tubenog zahtjeva, za
zakljuenje poravnanja ili za preduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima
odreeno da zastupnik mora imati posebna ovlaenja, on moe te radnje preduzimati samo ako
ima takva ovlaenja.
Lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik duno je da na zahtjev suda dokae da je
zakonski zastupnik. Kad je za preduzimanje odreenih radnji u postupku potrebno posebno
ovlaenje, zakonski zastupnik je duan da dokae da ima takvo ovlaenje.
Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik lica pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu panju u
zastupanju, obavijestie o tome organ starateljstva. Ako bi usljed proputanja zastupnika mogla
nastati teta za lice pod starateljstvom, sud e zastati sa postupkom i predloiti da se odredi drugi
zakonski zastupnik.
lan 295.
Kad sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u postupku, a taj se
nedostatak moe otkloniti, pozvae tuioca da izvri potrebne ispravke u tubi ili e preduzeti
druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti sa licem koje moe biti stranka u postupku.
Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik
nema posebna ovlaenja kad su ona potrebna, zatraie da nadleni organ starateljstva postavi
staraoca parnino nesposobnom licu, odnosno pozvae zakonskog zastupnika da pribavi posebna
ovlaenja ili e preduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnino nesposobna stranka bila
pravilno zastupana.

55

Sud e odrediti stranci rok za uklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog lana. Dok se ne uklone
ovi nedostaci, u postupku se mogu preduzimati samo one radnje zbog ijeg odlaganja bi mogle da
nastanu tetne posljedice za stranku.
Ako se nedostaci iz st. 1. i 2. ovog lana ne mogu ukloniti ili ako odreeni rok bezuspjeno
protekne, sud e rjeenjem ukinuti radnje sprovedene u postupku ukoliko su zahvaene ovim
nedostacima i odbacie tubu ako su nedostaci takve prirode da spreavaju dalje voenje parnice.
Protiv rjeenja kojim se nareuju mjere za uklanjanje nedostataka nije dozvoljena alba.
lan 296.
Ako se u toku postupka pred prvostepenim sudom pokae da bi redovan postupak oko
postavljanja zakonskog zastupnika tuenom trajao dugo, pa bi zbog toga mogle da nastanu tetne
posljedice za jednu ili obje stranke, sud e tuenom postaviti privremenog zastupnika.
Pod uslovom iz stava 1. ovog lana sud e postaviti tuenom privremenog zastupnika naroito
u sluajevima:
1) ako tueni nije parnino sposoban, a nema zakonskog zastupnika;
2) ako postoje suprotni interesi tuenog i njegovog zakonskog zastupnika;
3) ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika;
4) ako je prebivalite i boravite tuenog nepoznato, a tueni nema punomonika;
5) ako se tueni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika u Republici Srpskoj,
nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvriti.
O postavljanju privremenog zastupnika sud e bez odlaganja obavijestiti organ starateljstva,
kao i stranke kad je to mogue.
Ako se tokom postupka nakon podnoenja tube i u odnosu na tuioca ostvare razlozi
zbog kojih je prema prethodnim odredbama ovog lana mogue tuenom postaviti
privremenog zastupnika, sud e privremenog zastupnika postaviti i tuiocu.
lan 297.
Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dunosti zakonskog
zastupnika.
Ta prava i dunosti privremeni zastupnik vri sve dok se tueni ili njegov punomonik ne
pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca.
lan 298.
Ako je privremeni zastupnik postavljen tuenom iz razloga navedenih u lanu 296. stav 2.
take 4. i 5. ovog zakona, sud e u roku od osam dana izdati oglas koji e objaviti u Slubenom
glasniku Republike Srpske i na oglasnoj tabli suda.
Oglas iz stava 1. ovog lana sadri: oznaenje suda koji je postavio privremenog
zastupnika, zakonski osnov, ime tuenog kome se postavlja zastupnik, predmet spora, ime
zastupnika i njegovo zanimanje i boravite, kao i upozorenje da zastupnik zastupa tuenog
u postupku sve dok se tueni ili njegov punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno dok
organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja.
lan 299.
Parnina sposobnost u Republici Srpskoj procjenjuje se po zakonima Republike Srpske.

Glava XII

56

PUNOMONICI
lan 300.
Stranke mogu preduzimati radnje u postupku lino ili preko punomonika.
Stranka koju zastupa punomonik moe uvijek doi pred sud i davati izjave pored svog
punomonika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vjetake moe ispitivati samo preko punomonika,
ako je on prisutan na glavnoj raspravi.
lan 301.
Punomonik moe biti advokat, advokatsko drutvo ili zaposleni kod slube za besplatnu
pravnu pomo, kao i, za pravna lica zaposleni kod tog pravnog lica, a za fizika lica brani,
odnosno vanbrani drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini po pravoj liniji do bilo
kog stepena, u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, odnosno srodnik po tazbini
zakljuno do drugog stepena.
Ako utvrdi da punomonik koji je advokat ne vri svoju dunost u skladu sa Zakonom o
advokaturi, sud e o tome obavijestiti nadlenu advokatsku komoru.
U radnim sporovima besplatno radnika moe zastupati i lice uposleno za pruanje pravne
pomoi pri sindikatu, pod uvjetom da je diplomirani pravnik i da ima poloen pravosudni ispit.
Ako u punomoi nisu blie odreena ovlatenja, punomonik iz stava 3. ovog lana ima
ovlatenja iz lana 307. ovog zakona.
lan 301a.
Ako u imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 50.000
KM, punomonici pravnih lica mogu biti samo lica koja imaju poloen pravosudni ispit.
lan 301b.
U postupku po reviziji stranku mora, kao punomonik, zastupati advokat, osim ako
je sama stranka advokat.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, stranka moe sama izjaviti reviziju, ako ima poloen
pravosudni ispit, odnosno za stranku reviziju moe izjaviti punomonik koji je, prema
odredbama ovog ili drugog zakona, ovlaen dazastupa stranku, a koji ima poloen
pravosudni ispit.
lan 302.
Radnje u postupku koje punomonik preduzima u granicama punomoja imaju isto pravno
dejstvo kao da ih je preduzela sama stranka.
lan 303.
Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika na roitu na kome je ta izjava
data.
Ako je punomonik priznao neku injenicu na roitu na kome stranka nije prisustvovala ili je
neku injenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje docnije izmijeni ili opozove, sud e
cijeniti obje izjave u smislu lana 125. stav 2. ovog zakona.
lan 304.
Stranka moe ovlastiti punomonika da preduzima samo odreene radnje ili da preduzima sve
radnje u postupku.
lan 305.

57

Ako je stranka izdala advokatu punomoje za voenje parnice, a nije blie odredila ovlaenja
u punomoju, advokat je na osnovu ovakvog punomoja ovlaen:
1) da vri sve radnje u postupku, a naroito da podnese tubu, da je povue, da da odgovor na
tubu, da prizna tubeni zahtjev ili da se odrekne tubenog zahtjeva, da zakljui poravnanje, da
podnese pravni lijek i da se odrekne ili odustane od njega, kao i da zahtijeva izdavanje mjera
obezbjeenja;
2) da stavlja zahtjev za izvrenje i obezbjeenje i da preduzima potrebne radnje u postupku
povodom takvog zahtjeva;
3) da od protivne stranke primi dosuene trokove;
4) da pismeno ovlasti drugog advokata na preduzimanje samo pojedinih radnji u postupku,
osim zastupanja na glavnoj raspravi.
lan 306.
Advokata kojem je stranka izdala punomo moe, uz izriito ovlaenje stranke,
zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena i struni saradnik za pravne
poslove i advokatski pripravnik koji su kod njega zaposleni.
lan 307.
Ako stranka u punomoju nije blie odredila ovlaenja punomonika, punomonik koji nije
advokat moe na osnovu ovakvog punomoja da vri sve radnje u postupku, ali mu je uvijek
potrebno izrino ovlaenje za povlaenje tube, za priznanje ili za odricanje od tubenog
zahtjeva, za zakljuenje poravnanja, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje
punomoja na drugo lice, kao i za podnoenje vanrednih pravnih lijekova.
lan 308.
Stranka izdaje punomoje pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.
Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpie stavie na pismeno punomoje
umjesto potpisa otisak kaiprsta. Ako se u ovom sluaju punomoje izdaje licu koje nije advokat,
potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji e se potpisati na punomoju.
Ako posumnja u istinitost pismenog punomoja, sud moe rjeenjem odrediti da se podnese
ovjereno punomoje. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba.
lan 309.
Punomonik je duan da pri prvoj radnji u postupku podnese punomoje.
Sud moe dozvoliti da radnje u postupku za stranku privremeno izvri lice koje nije podnijelo
punomoje, ali e istovremeno narediti tom licu da naknadno u odreenom roku podnese
punomoje ili odobrenje stranke za izvrenje parninih radnji.
Dok ne protekne rok za podnoenje punomoja, sud e odloiti donoenje odluke. Ako taj rok
bezuspjeno protekne, sud e nastaviti postupak, ne uzimajui u obzir radnje koje je izvrilo lice
bez punomoja.
Sud je duan da u toku cijelog postupka pazi da li je lice koje se pojavljuje kao punomonik
ovlaeno za zastupanje. Ako sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao punomonik nije ovlaeno
za zastupanje, ukinue parnine radnje koje je to lice preduzelo ako te radnje stranka nije
naknadno odobrila.

lan 310.
Stranka moe u svako vrijeme opozvati punomoje, a punomonik ga moe u svako vrijeme
otkazati.
58

Opozivanje, odnosno otkaz punomoja mora se saoptiti sudu pred kojim se vodi postupak,
pismeno ili usmeno na raspravnom zapisniku.
Opozivanje, odnosno otkaz punomoja vai za protivnu stranku od asa kada joj je saopteno.
Poslije otkaza punomoja punomonik je duan da jo 30 dana vri radnje za lice koje mu je
izdalo punomoje ako je potrebno da od njega otkloni kakvu tetu koja bi u to vrijeme mogla
nastati.
lan 311.
Punomoje prestaje smru fizikog lica, proglaenjem za umrlo ili gubitkom poslovne
sposobnosti, odnosno smru njegovog zakonskog zastupnika, proglaenjem za umrlog,
gubitkom poslovne sposobnosti ili razrjeenjem dunosti.
Ako je punomoniku fizikog lica dato ovlaenje da moe da preduzima sve radnje u
postupku, a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik umre ili postane poslovno
nesposoban ili ako zakonski zastupnik bude razrijeen dunosti, punomonik je ovlaen da
preduzima radnje u postupku koje ne trpe odgaanje.
lan 312.
Prestankom pravnog lica prestaje i punomoje koje je ono izdalo.
U sluaju steaja ili likvidacije, punomoje koju je izdao steajni dunik, odnosno
likvidacioni dunik, prestaje kada po vaeim propisima nastupe pravne posljedice
otvaranja steajnog postupka, odnosno likvidacije.
Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog lana, punomonik je duan da jo 30 dana vri radnje u
postupku ako je potrebno da od stranke otkloni tetu.
Glava XIII
JEZIK U POSTUPKU
lan 313.
Pozivi, odluke i druga sudska pismena upuuju se strankama i drugim uesnicima u postupku
na jednom od jezika iz lana 6. ovog zakona.
lan 314.
Stranke i drugi uesnici u postupku pri ueu u postupku upotrebljavaju jedan od jezika iz
lana 6. ovog zakona.
lan 315.
Stranke i umjeai koji ne poznaju nijedan od jezika iz lana 6. ovog zakona obezbijedie o
svom troku usmeno i pismeno prevoenje procesnih radnji koje preduzimaju, kao i druga
usmena i pismena prevoenja za svoje potrebe.
Stranke i umjeai duni su obezbijediti i prevoenje koje se odnosi na izvoenje dokaza koje
su predloili.
Prevoenje vre tumai.

Glava XIV
VRIJEDNOST SPORA
59

lan 316.
Tuilac je duan u tubi navesti vrijednost predmeta spora.
Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.
Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir pri odreivanju
vrijednosti spora ako ne ine glavni zahtjev.
lan 317.
Ako se zahtjev odnosi na budua davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora rauna
se po njihovom zbiru, ali najvie do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet godina.
lan 318.
Ako jedna tuba protiv istog tuenog obuhvata vie zahtjeva koji se zasnivaju na istom
injeninom i pravnom osnovu, vrijednost se odreuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.
Ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vie tuenih, vrijednost
se odreuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.
lan 319.
Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa korienja stana
odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se rauna prema jednogodinjoj najamnini, odnosno
zakupnini, osim ako se radi o najamnom ili zakupnom odnosu zakljuenom na krae vrijeme.
lan 320.
Ako se tubom zahtjeva samo davanje obezbjeenja za izvjesno potraivanje ili ustanovljenje
zalonog prava, vrijednost predmeta spora odreuje se prema iznosu potraivanja koje treba
obezbijediti, ali ako predmet zaloge ima manju vrijednost od potraivanja koje treba obezbijediti,
kao vrijednost predmeta spora uzee se vrijednost predmeta zaloge.
lan 321.
Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, ali tuilac u tubi navede da pristaje da
umjesto ispunjenja tog zahtjeva primi odreeni novani iznos, kao vrijednost predmeta spora
uzee se taj iznos.
U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, mjerodavna je
vrijednost predmeta spora koju je tuilac naznaio u tubi.
Ako je u sluaju iz stava 2. ovog lana tuilac suvie visoko ili suvie nisko naznaio
vrijednost predmeta spora, sud e, najdocnije na pripremnom roitu, a ako pripremno roite nije
odrano, onda na glavnoj raspravi prije poetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na pogodan
nain provjeriti tanost naznaene vrijednosti, te rjeenjem odrediti vrijednost predmeta spora.
Protiv rjeenja iz prethodnog stava nije dozvoljena posebna alba.
lan 322.
Ako novani iznos nije izraen u konvertibilnim markama, ve u drugoj valuti, vrijednost
predmeta spora se utvruje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je
utvrdila nadlena finansijska organizacija u vrijeme podnoenja tube.
Glava XV
ROKOVI I ROITA

60

1. Rokovi
lan 323.
Ako rok nije odreen zakonom, odreuje ga sud s obzirom na okolnosti sluaja.
Rok koji sud odredi izuzetno se moe produiti na prijedlog zainteresovanog lica ako za to
postoje opravdani razlozi.
Prijedlog za produenje roka mora se podnijeti prije proteka roka ije se produenje trai.
Protiv rjeenja o produenju roka nije dozvoljena alba.
lan 324.
Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine.
Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je izvreno dostavljanje ili
saoptenje, odnosno dan u koji pada dogaaj od kad treba raunati trajanje roka, ve se za
poetak roka uzima prvi naredni dan.
Rokovi odreeni na mjesece, odnosno na godine zavravaju se protekom onog dana
posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako
nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca.
Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u nedjelju, ili u neki drugi dan kad sud ne
radi, rok istie protekom prvog narednog radnog dana.
lan 325.
Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnijet u roku ako je prije nego to rok istekne
predat nadlenom sudu.
Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafskim putem, dan
predaje poti smatra se kao dan predaje sudu kome je upuen, a ako je podnesak upuen
telefaksom danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sud.
Ako je podnesak upuen elektronskom potom, kao vrijeme predaje sudu smatra se vrijeme
koje je naznaeno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa.
Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo
postupiti, smatrae se da je dat u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude
upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama poti.
Za lica koja se nalaze na obaveznoj vojnoj slubi, dan predaje podneska vojnoj jedinici,
odnosno vojnim ustanovama smatra se kao dan predaje sudu.
Odredba stava 5. ovog lana odnosi se i na ostala lica koja se nalaze u slubi u vojnim
jedinicama, odnosno vojnim ustanovama u mjestima u kojima ne postoji redovna pota.
Za lica liena slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za izvrenje
krivinih i prekrajnih sankcija smatra se kao dan predaje sudu.
Ako je podnesak koji je vezan za rok predat ili upuen nenadlenom sudu prije isteka roka, a
stigne nadlenom sudu poslije isteka roka, smatrae se da je na vrijeme podnijet.
Odredbe st. 1. do 7. ovog lana primjenjuju se i na rok u kome se po posebnim propisima
mora podii tuba, kao i na rok zastarjelosti potraivanja ili nekog drugog prava.

2. Roita
lan 326.
Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano.
Sud e na roite pozvati stranke i ostala lica ije prisustvo smatra potrebnim.
61

U pozivu sud e naznaiti mjesto, prostoriju i vrijeme odravanja roita, te navesti stranke i
predmet spora.
Sud e u pozivu naroito upozoriti stranke i ostale uesnike u postupku na zakonske posljedice
izostanka sa roita.
lan 327.
Roite se, po pravilu, odrava u sudskoj zgradi.
Sud moe odluiti da se roite odri van sudske zgrade kad nae da je to nuno ili da e se na
taj nain utedjeti u vremenu ili u trokovima postupka. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena
alba.
3. Povraaj u preanje stanje
lan 328.
Ako stranka propusti roite ili rok za preduzimanje neke radnje u postupku i usljed toga
izgubi pravo na preduzimanje te radnje, sud e toj stranci na njen prijedlog dozvoliti da naknadno
izvri tu radnju (povraaj u preanje stanje) ako ocijeni da je do proputanja dolo usljed
opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjei.
Kad se dozvoli povraaj u preanje stanje, parnica se vraa u ono stanje u kome se nalazila
prije proputanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog proputanja donio.
lan 329.
Prijedlog za povraaj u preanje stanje podnosi se sudu kod koga je trebalo izvriti
proputenu radnju.
Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, raunajui od dana kad je prestao razlog koji je
prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek docnije saznala za proputanje, od dana kad je za
to saznala.
Poslije proteka 60 dana od dana proputanja ne moe se traiti povraaj u preanje stanje.
Ako se povraaj u preanje stanje predlae zbog proputanja roka, predlaga je duan da
istovremeno sa podnoenjem prijedloga izvri i proputenu radnju.
lan 330.
Ne moe se zahtijevati povraaj u preanje stanje ako je proputen rok za stavljanje prijedloga
da se dozvoli povraaj u preanje stanje, ili ako je proputeno roite odreeno povodom
prijedloga za povraaj u preanje stanje.
Povraaj u preanje stanje nije doputen ako se proputanje stranke moe pripisati
povredi postupka zbog koje se moe izjaviti pravni lijek.
lan 331.
Sud e odmah odluiti o prijedlogu za povraaj u preanje stanje i nastaviti postupak.
lan 332.
Neblagovremene i nedozvoljene prijedloge za povraaj u preanje stanje odbacie sud
rjeenjem.
Po prijedlogu za povraaj u preanje stanje sud e zakazati roite, osim ako su injenice na
kojima se prijedlog zasniva optepoznate.
Ako stranka koja je podnijela prijedlog za povraaj u preanje stanje ne doe na
roite zakazano povodom prijedloga, a uredno je obavijetena, smatrae se da je prijedlog
povuen.

62

lan 333.
Protiv rjeenja kojim se usvaja prijedlog za povraaj u preanje stanje nije
dozvoljena alba, osim ako je usvojen neblagovremen i nedozvoljen prijedlog.
Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za povraaj u preanje stanje alba je
dozvoljena.
Glava XVI
PODNESCI
lan 334.
Tuba, odgovor na tubu, protivtuba, odgovor na protivtubu, pravni lijekovi i druge izjave,
prijedlozi i saoptenja koji se daju van rasprave podnose se pismeno (podnesci). Uslov pismene
forme ispunjavaju i podnesci upueni telegramom, telefaksom ili elektronskom potom. Ovakvi
podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima oznaen poiljalac.
Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve ono to je potrebno da bi se po njima
moglo postupiti. Oni naroito treba da sadre: oznaenje suda, ime i prezime, odnosno naziv
pravnog lica, prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i
punomonika ako ih imaju, predmet spora, sadrinu izjave i potpis
podnosioca.
Ako izjava sadri kakav zahtjev, stranka treba u podnesku da navede injenice i dokaze na
kojima zasniva zahtjev.
Podnesci koji se dostavljaju elektronskom potom moraju biti ovjereni kvalifikovanim
elektronskim potpisom.
Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju
primjeraka za sud i protivnu stranku.
lan 335.
Isprave koje se prilau podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili fotokopiji.
Ako stranka priloi ispravu u izvorniku, sud e takvu ispravu zadrati, a protivnoj stranci
dozvolie da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava dri u spisima predmeta,
vratie se podnosiocu na njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnosioca da spisima priloi
prepis ili fotokopiju isprave.
Ako je isprava priloena u prepisu ili fotokopiji, sud e na zahtjev protivne stranke pozvati
podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dozvolie da je pregleda.
Sud e odrediti rok u kome se isprava mora predati, odnosno pregledati.
Protiv ovih rjeenja nije dozvoljena alba.
lan 336.
Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo
postupiti, sud e podnosiocu podnesak vratiti radi ispravke ili dopune, uz navode ta treba
ispraviti ili dopuniti i odrediti rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne moe biti dui od
osam dana.
Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predat sudu u roku
odreenom za dopunu ili ispravku, smatrae se da je podnijet sudu onog dana kad je prvi put bio
podnijet.
Smatrae se da je podnesak povuen ako ne bude vraen sudu u odreenom roku, a ako bude
vraen bez ispravke, odnosno dopune, odbacie se.

63

Ako podnesci ili prilozi nisu podnijeti u dovoljnom broju primjeraka, sud e pozvati
podnosioca da ih u odreenom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po ovom nalogu, sud e
podnesak odbaciti.
Glava XVII
DOSTAVLJANJE PISMENA
1. Opte odredbe
a) Nain dostavljanja pismena
lan 337.
Pismena se dostavljaju preko pote, preko ovlaenog pravnog lica registrovanog za vrenje
poslova dostavljanja ili preko ovlaenog slubenog lica suda.
Lice koje vri dostavljanje duno je da na zahtjev lica kome se dostavljanje vri dokae
svojstvo lica ovlaenog za dostavljanje.
Lica koja dostavlja zatekne na mjestu na kome treba da izvri dostavljanje duna su da
na njegov zahtjev prue podatke o svom identitetu, u protivnom, nee izvriti dostavljanje.
lan 337a.
Ako se tueni prije podnoenja tube sudu u pismenom sporazumu sklopljenim sa
tuiocem saglasio da mu se dostava u sporovima na koje se sporazum odnosi vri na
odreenoj adresi u Republici Srpskoj, ili posredstvom odreenog lica u Republici Srpskoj,
tuba i druga pismena u postupku tuenom e se, na prijedlog tuioca, dostavljati na toj
adresi ili tom licu. Smatrae se da je dostava tuenom izvrena kada je pismeno dostavljeno
licu naznaenom u sporazumu.
Ako se dostava iz stava 1. ovog lana nije mogla izvriti, sud e odrediti da se dalje
dostave tuenom vre stavljanjem pismena na oglasnu tablu suda. Smatrae se da je
dostava izvrena istekom 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu tablu suda.
Tuilac je duan da uz tubu priloi sporazum iz stava 1. ovog lana ako u njoj predlae
da se dostava vri na adresi ili preko lica iz tog sporazuma. Tuilac koji u tubi nije
predloio da se dostava vri na adresu ili preko lica iz sporazuma moe i kasnije tokom
postupka predloiti da se tuenom dostava vri na toj adresi ili posredstvom tog lica, ako
mu se nije mogla uredno dostaviti na adresi naznaenoj u tubi.
Sporazum iz stava 1. ovog lana moe se sklopiti u pogledu odreenog spora koji je ve
nastao ili u pogledu buduih sporova koji mogu nastati iz odreenog pravnog odnosa.
Ako je tueni fiziko lice koje ne obavlja registrovanu djelatnost, sporazum iz stava 1.
ovog lana valjan je samo ako je na njemu potpis tuenog, ovjeren od nadlenog organa.
Ako tueno fiziko lice obavlja registrovanu djelatnost, sporazum iz stava 1. ovog lana u
vezi sa sporovima koji se ne tiu te djelatnosti pravno je valjan samo ako je na njemu potpis
tuenog ovjeren od nadlenog organa.
lan 337b.
Ako se odreenim licima, na osnovu njihovog zahtjeva i odobrenja predsjednika suda,
dostava vri u sudu, pismena koja im upuuje sud, osim prvostepene presude, polau se za
njih u posebne pretince u za to odreenoj prostoriji suda. Dostavu vri slubeno lice suda.

64

Predsjednik suda moe rjeenjem odrediti da svi advokati koji imaju kancelariju na
podruju njegovog suda, sudska pismena, osim prvostepene presude, primaju preko
pretinca iz stava 1. ovog lana.
Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana advokat ima pravo albe predsjedniku neposredno
vieg suda u roku od osam dana.
Pismena koja se dostavljaju posredstvom pretinca ne smiju biti dostupna licima kojima
se dostavljaju prije nego to potpiu dostavnice. Pismena se dostavljaju u zatvorenim
kovertama, kojima se dostava vri posredstvom pote. Prilikom uzimanja pismena, moraju
se preuzeti sva pismena poloena u pretinac.
Na svako pismeno koje se dostavlja na nain predvien u st. 1. i 2. ovog lana naznaie
se dan kada je poloeno u pretinac lica kojem se dostava tako obavlja.
U sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana, lica iz st. 1. i 2. su duna pismeno podii iz pretinca
u roku od osam dana na nain odreen u st. 3. i 4. ovog lana. Ako pismeno ne bude
podignuto u tom roku, dostava e se izvriti stavljanjem pismena na oglasnu tablu suda.
Smatrae se da je dostava izvrena istekom 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu
tablu suda.
Valjana je dostava koja je u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana, umjesto posredstvom
pretinca, izvrena na drugi nain propisan ovim zakonom.
Predsjednik suda e staviti van snage odobrenje iz stava 1. ovog lana ako utvrdi da lice
kojem je ono dato neredovno preuzima pismeno ili pokuava zloupotrijebiti takav nain
dostave.
lan 338.
Kad dostavljanje treba izvriti licima ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji uivaju
pravo imuniteta, dostavljnje e se izriti diplomatskim putem, ako u meunarodnom ugovoru ili u
ovom zakonu nije drugo odreeno.
Dravljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostavljanje se vri putem pote ili preko
nadlenog konzularnog odnosno diplomatskog predstavnitva Bosne i Hercegovineu toj dravi.
b) Dostavljanje fizikim i pravnim licima
lan 339.
Dostavljanje fizikim licima vri se predajom pismena licu kome se dostavljanje
treba izvriti, na adresu koja je oznaena u tubi, odnosno na adresu prebivalita ili
boravita, upisanu kod organa nadlenog za voenje evidencije o prebivalitu i boravitu.
Ako ovima zakonom nije drugaije odreeno, dostavljanje dravnim organima i pravnim
licima vri se predajom pismena licu ovlaenom za primanje pismena, ili, ako se takvo lice ne
zatekne u kancelariji odnosno poslovnoj prostoriji, radniku koji se tu zatekne.
lan 340.
Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomonik, dostavljanje se vri
zakonskom zastupniku odnosno punomoniku.
Kad dravni organi ili pravna lica za svog punomonika odrede lice koje je njihov radnik,
dostavljenje se moe izvriti i u skladu sa odredbom lana 339. stav 2.
Ako stranka ima vie zakonskih zastupnika, odnosno punomonika, dovoljno je da se
dostavljanje izvri jednom od njih.
Dostavljanje advokatu kao punomoniku moe se izvriti i predajom pismena licu koje je
zaposleno u njegovoj advokatskoj kancelariji.
lan 341.
65

Vojnim licima, pripadnicima policije i pripadnicima u suvozemnom, rijenom, pomorskom i

vazdunom saobraaju dostavljanje se moe izvriti i preko njihove komande, odnosno
neposrednog starjeine.
Licima lienin slobode dostavljanje se vri preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za
izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija.
lan 342.
Dostavljanje pravnom licu moe se izvriti i putem njegove poslovne jedinice, ako spor
proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.
Dostavljanje pravnom licu koje ima sjedite u inostranstvu, moe se izvriti i putem njegovog
zastupnitva, odnosno predstavnitva u Bosni i Hercegovini.
v) Vrijeme i mjesto dostavljanja
lan 343.
Dostavljanje se vri svakim radnim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu
fizikog lica, u sjeditu dravnog organa, u kancelarji odnosno poslovnim pravnog liac kome se
ima izvriti, ili u sudu kad se lice kome se dostavljanje ima izvriti tamo zatekne.
Dostavljanje se moe izvriti na bilo kome mjestu ako se vri linim uruenjem pismena licu
kome se dostavljanje ima izvriti.
2. Dostavljanje putem pote -BRISANO
lan 344. BRISAN
3. Dostavljanje preko ovlaenog pravnog lica ili ovlaenog slubenog lica suda
-BRISANO1
2

a) Dostavljanje fizikim licima

lan 345.
Dostavljanje fizikim licima, po pravilu, vri se predajom pismena licu kome se dostava
treba izvriti.
Ako se lice kome se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vri
predajom pismena kome od njegovih odraslih lanova domainstva koji je duan da primi
pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno e se predati susjedu, ako on na to pristane.
Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu lica kome se pismeno ima dostaviti, a to lice se tu
ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti licu koje se na istom mjestu radi ako ono pristane da
primi pismeno.
Ako je predaja pismena izvrena drugom licu koje uestvuje u parnici kao protivnik lica
kome se dostavljanje treba izvriti, dostavljanje e se smatrati neurednim.
Lica kojima se po odredbama st. 2. i 3. ovog lana dostavljanje izvri umjesto licu kome se
pismeno ima dostaviti, duna su pismeno predati tom licu, na to e ih dostavlja i upozoriti
prilikom uruenja.
Kad se dostavljanje izvri po odredbama st. 2. ili 3. ovog lana, lice kome se pismeno imalo
dostaviti o tome e biti obavjeteno slanjem pismenog obavjetenja preko pote, obinom
pismonosnom poiljkom. U pismenom obavjetenju navodi se predmet spora, vrsta pismena koje
se ima dostaviti, datum, as i mjesto dostavljanja pismena, te ime i prezime lica koje je primilo

66

pismeno. Obavjetenje se mora poslati u toku istog dana ili sljedeeg radnog dana po izvrenom
dostavljanju.
lan 346.
Ako se pismeno ne moe dostaviti na nain predvien u lanu 345. ovog zakona, a dostavlja
utvrdi da lice kome se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se dostavljanje pokua
izvriti, ostavie u stanu ili u prostorijama gdje to lice radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije,
pismeno obavjetenje da e pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga to lice tamo moe preuzeti u
roku od 15 dana od dana pokuaja dostavljanja. U pismenom obavjetenju navodi se i predmet
spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum i as kada je obavjetenje ostavljeno, te naziv i
adresa suda gdje se pismeno moe preuzeti.
Dostavljanje e se smatrati izvrenim na dan kada lice kome se pismeno ima dostaviti
preuzme pismeno u sudu, a ako pismneo ne bude preuzeto, istekom roka iz stava 1. ovog lana.
lan 347.
Ako se dostavlja tuba, a tueni kome se tuba ima dostaviti se ne zatekne tamo gdje se
dostavljenje ima izvriti, dostavlja e se obavijestiti kad bi i na kome mjestu mogao tuenog
zatei, te e mu kod jednog od lica navedenih u lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ostaviti, ili, ako
to nije mogue, na vrata stana ili prostorije gdje se dostavljanje vri pribiti, pismeno obavjetenje
da radi primanja tube bude u odreeni dan i as u svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu.
Ako dostavlja, i nakon to je postupio na nain predvien u stavu 1. ovog lana, u vrijeme
odreeno u obavjetenju ne zatekne tuenog kome se tuba ima dostaviti, dostavljanje e se
izvriti po odredbama l. 345. i 346. ovog zakona.
Druga pismena, osim tube, mogu se dostaviti po odredbama st. 1. i 2. ovog lana, ako je to
ovim zakonom izriito odreeno ili ako sud smatra da je prilikom dostavljanja potrebna vea
opreznost.
lan 348.
Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno ima dostaviti privremeno odsutno i da lica navedena
u lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratie se pismeno sudu
uz naznaenje gdje se odsutni nalazi, a dostavljanje e ponovo biti pokuano u odgovarajue
vrijeme.
Ako dostavlja utvrdi da lice kome se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se
dostavljanje pokuava izvriti, ali istovremeno utvrdi tanu adresu tog lica, dostavljanje e se
izvriti na naknadno utvrenoj adresi. Ako dostavlja ne moe utvrditi tanu adresu lica kome se
pismeno ima dostaviti, pismeno e se vratiti sudu, a sud e od stranke, koja je prvobitno sud
obavijestila o adresi tog lica zatraiti da dostavi tanu adresu, odnosno adresi njegovog
prebivalita u Republici Srpskoj, prema podacima o njegovom prebivalitu, koja e se
pribaviti iz evidencije nadlenog organa. NEJASNO GDJE OVA IZMJENA IDE!!! VIDI
IZMJENE I DOPUNE
Ako je utvreno da tueni kome se dostavljanje pismena treba izvriti ne stanuje na
adresi svog posljednjeg poznatog prebivalita, a njegovo sadanje boravite ili radno mjesto
se ne mogu utvrditi, dostavljanje pismena e se izvriti objavljivanjem pismena na oglasnoj
tabli suda, a u sluaju da se dostavlja tuba i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se
distribuiraju u Republici Srpskoj.
Dostavljanje se smatra izvrenim protekom roka od 15 dana nakon dana objavljivanja.
U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime lica kome se
dostavljanje vri, predmet spora i obavjetenje o tome kada se dostavljanje pismena smatra
izvrenim. Prilikom objavljivanja u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo
da bi bilo objavljeno u cjelosti, objavljuje se samo kratka sadrina pismena.
67

Trokove objavljivanja u dnevnim novinama predujmljuje tuilac.

Ako u roku koji odredi sud tuilac ne predujmi trokove objavljivanja, tuba e se
odbaciti.
b) Dostavljanje pravnim licima
lan 349.
Dostavljanje dravnim organima i pravnim licima, po pravilu, vri se predajom pismena
jednom od lica iz lana 339. stav 2. ovog zakona.
Pravnom licu koje nije upisano u odreeni sudski ili drugi registar dostava se vri na
adresu navedenu u tubi, predajom pismena jednom od lica iz lana 339. stav 2. ovog
zakona.
Ako dostavljanje na adresu navedenu u tubi ne uspije, dostavljanje e se izvriti na
adresu sjedita tog lica upisanog u registru. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, izvrie
se stavljanjem pismena na oglasnu tablu suda. Smatrae se da je dostava izvrena istekom
15. dana od dana stavljanja pismena na oglasnu tablu suda.
Ako je adresa upisanog sjedita pravnog lica iz stava 1. ovog lana navedena u tubi,
dostava iz stava 1. ovog lana nee se ponoviti na tu adresu, ve e se izvriti stavljanjem
pismena na oglasnu tablu suda.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primjenjuju se i na fizika lica koja obavljaju odreenu
registrovanu djelatnost kada se tim licima dostava vri u vezi sa tom djelatnou.
v) Odbijanje prijema pismena
lan 350.
Kad lice kome je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva, odnosno
ovlaeno lice ili radnik u dravnom organu ili pravnom licu odbije da primi pismeno, dostavlja
e pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostavljanje vri ili e ga pribiti na vrata te prostorije. Na
dostavnici e zabiljeiti dan, as i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje pismeno ostavljeno,
i time se smatra da je dostavljanje izvreno.
g) Dostavnica
lan 351.
Potvrdu o izvrenom dostavljanju (dostvnicu) potpisuju primalac i dostavlja. Primalac e na
dostavnici itko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i prezime i u kom svojstu prima
pismeno.
Ako je primalac nepismen ili nije u stanju da se potpie, dostavlja e postupiti kao u
prethodnom stavu ovog lana, i stavie napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.
Ako primalac odbije da potpie dostavnicu dostavlja e zabiljeiti na dostavnici i ispisati
slovima dan predaje i time se smatra daje dostavljanje izvreno.
Ako je dostavljanje izvreno po odredbi lana 347. stav 1. ovog zakona, na dostavnici e se
pored potvrde o prijemu pismena naznaiti da je prethodilo pismeno obavjetenje.
Kad je po odredbama ovog zakona pismeno predato drugom licu, a ne onom kome se pismeno
imalo dostaviti, na dostavnici e dostavlja naznaiti odnos ta dva lica.
Ako se dostavqawe vri po odredbama lana 346. ovog zakona, dostavlja e to naznaiti na
dostavnici, kao i dan i as kada je dostavljanje pokuano i mjesto gdje je ostavljeno pismeno
obavjetenje.
Ako je na dostavnici netano ili neitko naznaen datum dostavljanja ili je dostavnica nestala,
dostavljanje se moe dokazivati i na drugi nain.
68

4. Promjena adrese
lan 352.
Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od est mjeseci po
pravosnanom okonanju postupka promijene adresu na koju se dostavljanje vri, duni su o
tome odmah obavijestiti sud.
Ako protiv pravosnane odluke unutar roka iz stava 1. ovog lana bude izjavljena revizija, taj
se rok produava sve dok ne istekne est mjeseci od dostavljanja stranci kojom se revizija
odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinauje.
Ako je protiv pravosnane odluke unutar roka iz stava 1. ovog lana podnijet prijedlog za
ponavljanje postupka, taj se rok produava do isteka roka od est mjeseci po pravosnanosti
prvostepene odluke u tom postupku protiv kojeg nije izjavljena alba, odnosno do isteka roka od
est mjeseci od dostavljanja stranci odluke o albi kojom se postupak za ponavljanje postupka
pravosnano zavrava.
Ako povodom vanrednog pravnog ljeka pravosnana odluka bude ukinuta i predmet vraen na
ponovo suenje, smatrae se da rok iz stava 1. ovog lana nije ni poeo tei.
Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud e odrediti da
se daljnja dostavljanja u parnici vre objavljivanjem pismena na oglasnoj tabli sud, sve dok
stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi.
Dostavljanje iz stava 5. ovog lana smatra se izvrenim po isteku 15 dana od dana
objavljivanja pismena na oglasnoj tabli suda.
Kad punomonik za primanje pismena do isteka rokova iz stava 1. do 3. ovog lana promijeni
svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud e stranci na njen troak imenovati zastupnika za
primanje pismena preko kojeg e vriti sva dostavljanja, dok ne primi obavjetenje stranke o
postavljenu novog punomonika.
5. Punomonik i zastupnik za primanje pismena
lan 353.
Tuilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomonika u Bosni i
Hercegovini, duni su ve prilikom podnoenja tube imenovati punomonika za primanje
pismena u Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud e ih pozvati da u odreenom roku
imenuju punomonika za primanje pismena, uz upozorenje da e u suprotom sud tubu odbaciti.
Tuenog ili njegovog zastupnika koji se nalazi u inostranstvu, a nemaju punomonika u Bosni
i Hercegovini, sud e ve prilikom dostavljanja prvog pismena pozvati da u primjerenom roku
postave punomonika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz upozorenje da e u
suprotnom sud tuenom na njegov troak postaviti zastupnika za primanje pismena i preko toga
zastupnika obavijestiti tuenog odnosno njegovog zastupnika o tom postavljenju.
Stranci koja opozove punomoje punomoniku za primanje pismena i istovremeno ne postavi
drugog takvog punomonika, sud e dostavljanje vriti objavljivanjem pismena na oglasnoj tabli
suda, sve dok ta stranka ne postavi drugog punomonika za primanje pismena.
Ako punomonik za primanje pismena otkae punomoje, a stranka ne imenuje drugog takvog
punomonika u roku od 30 dana od dana kad sud obavjeten o otkazu punomoja, sud e stranci
na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena, te vriti sva dostavljanja preko
imenovanog zastupnika dok ne primi obavjetenje stranke o postavljenju novog punomonika.
Sredstva za pokrie trokova postavljenog zastupnika tuenog za primanje pismena duan je
predujmiti tuilac.
lan 354.
69

Ako vie lica zajedniki tue, a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika odnosno
punomonika, sud ih moe pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog punomonika za
primanje pismena. Ako sami tuioci u ostavljenom roku imenuju zajednikog takvog
punomonika, sud e jednog od njih odrediti za zajednikog punomonika za primanja pismena i
o tome obavjestiti stranke.
Odredbe stava 1. ovog lana primjenjivae se i kad je vie lica tueno kao jedinstveni
suparniari.
6. Dostavljanje od strane stranaka
lan 355.
Dostavljanje podneska protivnoj strani, osim tube, protiv tube, protivtube i pravnih
lijekova, moe izvrtiti i sama stranka.
U sluaju iz stava 1. ovog lana, stranka e jedan primjerak dostaviti lino protivnoj stranci,
odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku, a jedan primjerak e predati
sudu uz napomenu i dokaz da je dostavljnje drugoj strani ve izvreno.
Na dostavljnje iz stava 2. ovog lana shodno se primjenjuju odredbe ovog poglavlja o
dostavljanju, osim odredbi lana 345 st. 2. do 6., l. 346. do 348, lana 349. st. 2. i 3, lana 350. i
lana 351. st. 2. do 6. ovog zakona.
Dostavljanje izvreno na nain iz stava 2. ovog lana smatra se urednim dostavljanjem.
Glava XVIII
PREGLEDANJE I PREPISIVANJE SPISA
lan 356.
Stranke imaju pravo da pregledaju i prepisuju spise parnice u kojoj uestvuju.
Ostalim licima koja imaju opravdan interes moe se dozvoliti pregledanje i prepisivanje
pojedinih spisa.
Kad je postupak u toku, dozvolu za pregledanje i prepisivanje daje sudija, a kad je postupak
zavren, predsjednik suda odnosno radnik u sudu koga on odredi.
Glava XIX
ISKLjUENjE I IZUZEE
lan 357.
Sudija e biti iskljuen od vrenja sudijske dunosti (iskljuenje):
1) ako je i sam stranka, zakonski zastupnik stranke ili punomonik stranke, ako je sa
strankom u odnosu saovlaenika, saobaveznika ili regresnog obaveznika ili ako je u istom
predmetu sasluan kao svjedok ili vjetak,
2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u
pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena, ili mu je brani, odnosno vanbrani
suprunik srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira na to da li je brak prestao ili
nije,
3) ako je staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili
punomonika ili ako izmeu njega i stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomonika
stranke postoji zajedniko domainstvo,
4) ako izmeu sudije i stranke tee neka druga parnica,

70

5) ako u je istom predmetu uestvovao u postupku medijacije ili u zakljuenju sudskog

poravnanja koje se pobijaju u parnici ili je donio odluku koja se pobija ili je zastupao
stranku kao advokat i
6) ako je u steajnom postupku uestvovao u donoenju odluke povodom koje je dolo do
spora.
Sudija moe da bude izuzet ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu
nepristrasnost (izuzee), kao to je bliski odnos sa nekom od stranaka ili postoje bilo koji
drugi razlozi koji mogu dovesti u pitanje njegovu nepristrasnost.
lan 358.
Stranka podnosi zahtjev za iskljuenje, odnosno izuzee sudije, im sazna da postoji bilo
koji od razloga za iskljuenje, odnosno izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave, a ako
nije bilo rasprave, do donoenja odluke.
Stranka moe u pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek poimenino navesti sudiju
koji ne bi mogao uestvovati u donoenju odluke zbog razloga iz lana 357. ovog zakona.
U zahtjevu mora da se navede zakonski razlog zbog koga se trai iskljuenje ili izuzee,
okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog blagovremeno podnesen i injenice na kojima se
zasniva postojanje razloga za iskljuenje ili izuzee.
Stranka moe traiti iskljuenje ili izuzee samo poimenino odreenog sudije koji u
predmetu postupa.
lan 358a.
Neblagovremen, nepotpun i nedoputen zahtjev za iskljuenje ili izuzee odbacie sudija
ili vijee pred kojim se postupak vodi.
Nije doputen zahtjev za iskljuenje ili izuzee:
1) kojim se uopteno trai iskljuenje ili izuzee svih sudija nekog suda ili svih sudija koji bi
mogli da uestvuju u nekom postupku,
2) o kome je ve odlueno,
3) u kome nije obrazloen zakonski razlog zbog koga se iskljuenje ili izuzee trai,
4) ako stranka zahtijeva iskljuenje, odnosno izuzee sudije koji ne postupa u tom
predmetu i
5) ako stranka zahtijeva iskljuenje, odnosno izuzee predsjednika suda, izuzev kada
postupa u tom predmetu.
Ako je zahtjev iz stava 1. ovog lana podnesen na roitu, sudija, odnosno vijee odbacie
ga i nastavie roite.
Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.
lan 359.
O zahtjevu za iskljuenje ili izuzee sudije odluuje predsjednik suda.
Ako stranka trai iskljuenje ili izuzee predsjednika suda, odluku o iskljuenju ili
izuzeu donosi predsjednik neposredno vieg suda.
O zahtjevu za iskljuenje ili izuzee predsjednika Vrhovnog suda odluuje opta sjednica
ovog suda.
Prije donoenja rjeenja o iskljuenju ili izuzeu uzee se izjava od sudije ije se
iskljuenje ili izuzee trai, a po potrebi izvrie se i drugi izviaji.
Protiv rjeenja kojim se usvaja zahtjev za iskljuenje ili izuzee nije dozvoljena alba, a
protiv rjeenja kojim se zahtjev odbija nije dozvoljena posebna alba.
lan 360.

71

Kada sazna da postoji neki od razloga za iskljuenje iz lana 357. stav 1. t. 1. do 6. ovog
zakona ili im sazna da je podnesen zahtjev za njegovo iskljuenje, sudija je duan da
prekine svaki rad na tom predmetu i da o razlozima za iskljuenje odmah obavijesti
stranke i predsjednika suda, koji e da odlui o iskljuenju.
Do donoenja rjeenja o zahtjevu za iskljuenje sudija e preduzimati samo one radnje
za koje postoji opasnost za odgaanje.
Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee ili im sazna da postoji neki od
razloga za izuzee iz lana 357. stav 2. ovog zakona, duan je da odmah o tome obavjesti
predsjednika suda, a da postupak nastavi bez odlaganja do donoenja odluke o izuzeu. Ako se
radi o izuzeu predsjednika suda, on e odrediti sebi zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to
nije mogue postupie po lanu 49. ovog zakona.
lan 360a.
Ako zahtjev za iskljuenje bude usvojen, sud e ukinuti sve radnje koje je preduzeo
iskljueni sudija.
Ako zahtjev za izuzee bude usvojen, sud e ukinuti radnje koje su bile preduzete poslije
podnoenja zahtjeva, osim ako se stranke ne saglase da se preduzete radnje ne ukidaju.
U sluaju podnoenja zahtjeva za iskljuenje ili izuzee u toku rasprave pred
drugostepenim sudom, primjenjuju se odredbe st. 1. i 2. ovog lana.
lan 361.
Odredbe ovog zakona o izuzeu sudija primjenjivae se shodno i na zapisniare.
O izuzeu zapisniara odluuje sudija.
Glava XX
SUPARNIARI
lan 362.
Vie lica mogu jednom tubom tuiti, odnosno biti tueni (suparniari):
1) ako su pogledu predmeta sopra u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obaveze
proistiu iz istog injeninog i pravnog osnova (materijalni suparniari);
2) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se zasivaju na bitno
istovrsnom injeninom i pravnom osnovu, i ako postoji stvarna i mjesna nadlenost istog
suda za svaki i za svakog tuenog (formalni suparniari);
3) ako je to drugim zaonom odreeno.
Do zakljuenja pripremog roita moe, pod uslovima iz stava 1. ovog lana, uz tuioca
pristupiti novi tuilac, ili tuba moe biti proirena na novog tuenog sa njegovim pristankom.
Nakon to se tueni upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegovog pristanka, ne
moe uz tuioca pristupiti novi tuilac.
Lice koje pristupa tubi, odnosno na koje se tuba proiruje mora primiti parnicu u onom
stanju u kome se oa nalazi kad ono u nju stupa.
lan 363.
Tuilac moe tuiti dva ili vie tuenih i tako to e traiti da tubeni zahtjev bude usvojen
prema sljedeem tuenom za sluaj da bude pravosnano odbijen prema onom koji je u tubi
naveden prije njega.
Na nain predvien u stavu 1. ovog lana moe tuilac tubom obuhvatiti dva ili vie tuenih
samo ako prema svakom od njih istie isti zahtjev ili ako prema pojedinim od njih istie razliite
zahtjeve koji su meusobnoj vezi, i ako je isti sud stvarno i mjesno nadlean za svaki od zahtjeva.
72

lan 364.
Lice koje u cjelini ili djelomino trai stvar ili pravo o kome izmeu drugih lica ve tee
parnica moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tubom, sve dok
se postupak pravosnano ne zavri.
lan 365.
Svaki suparniar je u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili proputanja ne koriste niti
tete drugim suparniarima.
lan 366.
Ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti samo na jednak nain
prema svim suparniarima (jedinstveni suparniari), smatraju se oni kao jedna parnina stranka,
tako da se u sluaju ako pojedini suparniari propuste koju parninu radnju, dejstvo parninih
radnji koje su izvrilidrugi suparniari protee i na one koji te radnje nisu preduzeli.
lan 367.
Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene suparniare istiu u
razno vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar preduzeti sve dok ma i za jednog od njih
jo tee rok za preduzimanje te radnje.
lan 358.
Svaki suparniar ima pravo da podnosi prijedloge koji se tiu toka parnice.
Glava XXI
UEE TREIH LICA U PARNICI
1

1. Uee umjeaa

lan 369.
Lice koje ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim licima jedna od stranaka
uspije, moe se pridruiti ovoj stranci.
Umjea moe stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravosnanosti odluke o
tubenom zahjevu, kao i u toku postupka nastavljenog podnoenjem vanrednog pravnog lijeka.
Izjavu o stupanju u parnicu umjea moe dati na roitu ili pismenom podneskom.
Podnesak umjeaa dostavlja se objema parninim strankama, a ako je izjava umjeaa data na
roitu, prepis odnosnog djela zapisnika dostavie se samo onoj stranci koja sa roita izostala.
lan 370.
Svaka stranka moe osporiti umjeau pravo da uestvuje u postupku i predloiti da se
umjea odbije.
Do pravosnanosti rjeenja kojim se odbija uee umjeaa, umjea moe uestvovati u
postupku i njegove parnine radnje ne mogu se iskljuiti.
Protiv odluke suda kojom prihvata uee umjeaa nije dozvoljena posebna alba.
lan 371.

73

Umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umjea u
parnicu. U daljem toku parnice on je ovlaen da stavlja prijedloge i da preduzima sve ostale
parnine radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla da preduzima stranka kojoj se pridruio.
Ako je umjea stupio u parnicu da pravosnanosti odluke o tubenom zahtjevu, ovlaen je
da podnese i vanredni pravni lijek.
Ako umjea podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavie se i stranci kojoj se
pridruio.
Pravni lijek je dozvoljen ukoliko mu se stranka izriito ne usprotivi.
Parnine radnje umjeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravno dejstvo ako nisu u
suprotnosti sa njenim radnjama.
Po pristanku svih parninih stranaka umjea moe stupiti u parnicu kao stranka umjesto
stranke kojoj se pridruio.
lan 371a.
U parnici izmeu stranke i umjeaa, koji joj se pridruio, umjea ne moe da osporava
utvreno injenino stanje, kao i pravne kvalifikacije sadrane u obrazloenju pravosnane
presude (intervencijsko dejstvo presude).
Izuzetno od stava 1. ovog lana, stranka koja je bila umjea ima pravo da istakne
prigovor da je stranka iz ranije parnice kojoj se pridruio kao umjea, pogreno vodila
prethodnu parnicu ili da je sud propustio da joj dostavlja pozive, podneske ili odluke.
Sud moe da usvoji prigovor iz stava 2. ovog lana samo ako stranka iz stava 1. ovog
lana koja je bila umjea dokae da:
1) u vrijeme stupanja u prethodnu parnicu nije bila blagovremeno obavijetena o parnici, a
koja je prethodno voena, i da je time bila sprijeena da preduzima radnje koje bi dovele
do povoljnijeg ishoda te parnice,
2) je stranka iz parnice kojoj se pridruila kao umjea namjerno ili iz grube nepanje
propustila da preduzima parnine radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda prethodne
parnice, a za mogunost njihovog preduzimanja raniji umjea nije znao ili mogao da zna i
3) je stranka iz prethodne parnice svojim parninim radnjama sprijeila da nastupi dejstvo
radnji i njenog umjeaa.
Ako stranka iz stava 1. ovog lana koja je bila umjea uspije sa prigovorom iz stava 2.
ovog lana, sud e da dozvoli da stranke ponovo raspravljaju o injeninim i pravnim
pitanjima o kojima je raspravljano u prethodnoj parnici.
1

2. Obavjetenje treeg lica o parnici

lan 372.
Ako tuilac ili tueni treba tree lice da obavjesti o otpoetoj parnici, da bi se time zasnovalo
graansko-pravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica pravosnano ne dovri, to uiniti
podneskom preko parninog suda, u kome e se navesti razlog obavjetenja i u kakvom se stanju
nalazi parnica.
Stranka koja je tree lice obavjestila o parnici ne moe zbog toga traiti prekid otpoete
parnice, produenje rokova, odgodu ili odlaganje roita.
Odredbe lana 371a. na odgovarajui nain se primjenjuju i na tree lice koje je
obavijeteno o otpoetoj parnici.
Glava XXII
ZAPISNICI

74

lan 373.
Zapisnik se sastavlja o radnjama preduzetim na roitu.
Zapisnik se sastavlja i o vanijim izjavama ili saoptenjima koje stranke ili drugi uesnici daju
van roita. O manje vanim izjavama ili saoptenjima nee se sastavljati zapisnik nego e se
samo staviti slubena biljeka u spisu.
Zapisnik pie zapisniar.
lan 374.
U zapisnik se unosi: naziv suda, mjesto gdje se vri radnja, dan i as kad se vri radnja,
naznaenje predmeta spora i imena prisutnih stranaka ili treih lica i njihovih zakonskih
zastupnika ili punomonika.
Zapisnik treba da sadri bitne podatke o sadrini preduzete radneje. U zapisnik o glavnoj
raspravi naroito e se unijeti: da li je rasprava bila javna ili je javnost bila iskljuena, sadrina
izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz navoenje
sadrine iskaza svjedoka i vjetaka, kako i odluke suda donijete na roitu, odnosno izvorniku
odluke poslije zakljuenja glavne rasprave.
Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita brisati, dodati ili mijenjati.
Precrtana mjesta moraju ostati itka.
lan 375.
Zapisnik se sastavlja na taj nain to sudija kazuje glasno zapisniaru ta e unijeti u zapisnik,
a po odobrenju sudije, stranka ili njen punomonik glasno kazuju ta e se unijeti u zapisnik.
Staranke imaju pravo da proitaju zapisnik ili da zahtijevaju da im se proita, kao i da stave
svoje prigovore na sadrinu zapisnika.
To pravo imaju i druga lica ija je izjava unijeta u zapisnik, u pogledu onog dijela zapisnika
koji sadri njihovu izjavu.
Ispravke ili dodaci u pogledu sadrine zapisnika koje treba izvriti povodom prigovora
stranaka ili drugih lica ili po slubenoj dunosti, unijee se na kraju zapisnika. Na zahtijev ovih
lica unijee se i prigovori koji nisu usvojeni.
lan 375a.
Roita pred sudom mogu se tonski snimati.
O tonskom snimanju rjeenjem odluuje sud sam ili na prijedlog stranaka.
Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana alba nije doputena.
Tonski snimak roita dostavlja se strankama.
lan 375b.
Tonski snimak roita dio je spisa sudskog predmeta.
Nain pohrane i prenosa tonskog snimka, tehniki uslovi i nain snimanja ureuju se
Pravilnikom o unutranjem sudskom poslovanju.
lan 375v.
Tonski snimak prenijee se i u pisani oblik u roku od osam dana od dana snimanja.
Tonski snimak u pisanom obliku sainjava se u skladu sa odredbom lana 374. ovog
zakona i mora sadravati sve to je snimljeno u tonskom snimku.
Stranke mogu traiti prepis tonskog snimka u skladu sa odredbama ovog zakona.
Prepis tonskog snimka stranke mogu zatraiti u roku od 15 dana od dana kada je tonski
snimak sainjen.

75

Ako se prepis tonskog snimka ili tonski snimak bitno razlikuju, stranka ima pravo da
podnese prigovor u roku od osam dana od dana dostave prepisa. Prigovor mora biti
obrazloen.
Sud e po prigovoru stranaka iz stava 5. ovog lana u roku od tri dana rjeenjem
prihvatiti i izmijeniti prepis tonskog snimka ili prigovor odbiti.
Protiv tog rjeenja nije dozvoljena posebna alba.
lan 376.
Zapisnik potpisuju sudija, zapisniar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili
punomonici, kao i tuma.
Svjedok i vjetak potpisuju svoj iskaz na zapisniku, kada se njihovo sasluanje vri pred
zamoljenim sudom.
Nepismeno lice ili lice koje se ne moe potpisati stavie na zapisnik otisak kaiprsta, a
zapisniar e ispod otiska upisati njegovo ime i prezime.
Ako se koja stranka, njen zakonski zastupnik ili punomonik, svjedok ili vjetak udalji prije
potpisivanja zapisnika ili nee da potpie zapisnik, to e se zabiljeiti u zapisniku i navee se
razlog koji je iznijet.
lan 377.
Ako se odluka donosi u vijeu o vijeanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod
vieg suda u postupku u vezi sa pravnim lijekom odluka donijeta jednoglasno, nee se sastavljati
zapisnik, nego e se u izvorniku odluke staviti biljeka o vijeanju i glasanju.
Zapisnik o vijeanju i glasanju sadri tok glasanja i odluku koja je donijeta.
Zapisnik potpisuju svi alnovi vijea i zapisniar. Zapisnik o vijeanju i glasanju zatvorie se u
poseban omot. Ovaj zapisnik moe razgledati samo vii sud kad rjeava o parvnom lijeku, i u tom
sluaju zapisnik e se ponovo zatvoriti u poseban pmot i na omotu naznaiti da je zapisnik
razgledan.
Biljeku o glasanju potpisuju svi lanovi vijea.
Glava XXIII
PREKID, ZASTOJ I OBUSTAVA POSTUPKA
lan 378.
Postupak se prekida:
1) kad stranka umre ili izgubi parninu sposobnost;
2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje za za stupanje, a
stranka nema punomonika u toj parnici;
3) kad stranka koja je pravno lice prestane postojati, odnosno kad nadleni organ pravosnano
odlui o zabrani rada;
4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka;
5) kad usljed rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
6) kad je to drugima zakonom odreeno.
lan 379.
Osim sluajeva posebno predvienih u ovom zakonu, prekid postupka sud e odrediti:
1) ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju;
2) ako se stranka nalazi na podruju koje je zbog vanrednih dogaaja, kao to su poplave i
slino odsjeeno od suda.

76

Sud moe odrediti prekid opstupka ako se odluka o tuenom zahtjevu ne moe donijeti prije
nego to bude donesena odluka u postupku povodom privrednog prestupa ili u krivinom
postupku.
lan 380.
Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju tei svi rokovi odreeni za vrenje parninih
radnji.
Za vrjeme trajanja prekida postupka sud ne moe preduzimati nikakve radnje u postupku, ali
ako je prekid nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave, sud moe na osnovu te rasprave
donijeti odluku.
Parnine radnje koje je jedna stranka preduzela dok traje prekid postupka nemaju prema
drugoj stranci nikakvo pravno dejstvo. Njihovo dejstvo poinje tek poto postupak bude
nastavljen.
lan 381.
Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u lanu 378. ta. 1. do 4. voog zakona nastavie
se kad nasljednik ili staralac zaostavtine, novi zakonski zastupnik, steajni upravnik ili pravni
sljedbenici pravnog lica preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da
to uine.
Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u lanu 379. stav 1. taka 1. i stav 2. ovog
zakona postupak e se nastaviti kad se pravosnano zavri postupak pred sudom ili drugim
nadlenim organom, ili kad sud nae da vie ne postoje razlozi da se eka na njegov zavretak.
U svim ostalim sluajevima prekinuti postupak nastavie se na prijedlog stranke im prestanu
razlozi prekida.
Rokovi koji su usljed prekida postupka prestali da teku poinju za zainteresovanu stranku tei
u cjelini iznova od dana kad joj sud dostavi rjeenje o nastavljanju postupka.
Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka rjeenje o nastavljaju postupka
dostavlja se po odredbama lana 347. ovog zakona.
lan 382.
alba protiv rjeenja kojim se utvruje (lan 378.) ili odreuje (lan 379.) prekid postupka ne
zadrava izvrenje rjeenja.
Ako je sud na roitu odbio prijedlog za prekid postupka i odluio da se postupak odmah
nastavi protiv tog rjeenja nije dozvoljena posebna alba.
lan 382a.
Sud e zastati sa postupkom kada je to propisano zakonom.
Rjeenjem o zastoju postupka sud odreuje vrijeme trajanja zastoja.
Protiv rjeenja o zastoju postupka nije dozvoljena posebna alba.
Sud nastavlja postupak po slubenoj dunosti im prestanu razlozi koji su izazvali zastoj
postupka.
Kada sud zastane sa postupkom, moe da preduzima samo one radnje za koje postoji
opasnost od odgaanja.
Zastoj postupka ne utie na rokove za preduzimanje parninih radnji.

lan 382b.
Postupak se obustavlja kada umre stranka ili prestane postojati stranka u postupku o
pravima koja ne prelaze na njene nasljednike, odnosno pravne sljednike.
77

U sluajevima iz stava 1. ovog lana sud e rjeenje o obustavi postupka dostaviti

protivnoj stranci, te nasljednicima, odnosno pravnim sljedbenicima stranke nakon to oni
budu utvreni.
Sud e nasljednicima umrle stranke na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj
dunosti postaviti privremenog zastupnika kojem e dostaviti rjeenje o obustavi postupka,
ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao due trajati.
Rjeenje o obustavi postupka zbog toga to je pravno lice prestalo da postoji, dostavie
se protivnoj stranci i njenom pravnom sljedniku, nakon to on bude utvren, a ako pravno
lice nema pravnog sljednika, sud e na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti
rjeenje o obustavi postupka dostaviti Pravobranilatvu.
U rjeenju o obustavi postupka sud e odluiti da svaka stranka snosi svoje trokove u
postupku koji je prethodio donoenju rjeenja o obustavi.
Na postupak o obustavi na odgovarajui nain primjenjivae se odredbe ovoga zakona o
prekidu postupka.
Glava XXIV
TROKOVI POSTUPKA
1

1. Parnini trokovi
2
lan 383.
Parnine trokove sainjavaju izdaci uinjeni u toku ili povodom postupka.
Parnini trokovi obuhvataju i nagradu za rad advokata i drugih lica kojima zakon priznaje
pravo na nagradu.
lan 384.
Svaka stranka prethodno sama snosi trokove koje je prouzrokovala svojim radnjama.
lan 385.
Kad stranka predloi izvoenje dokaza, duna je da po nalogu suda uanprijed poloi iznos
potreban za podmirenje trokova koji e nastati povodom izvoenja dokaza.
Kad izvoenje dokaza predloe obje stranke, sud e odrediti da iznos potreban za podmirenje
trokova poloe obje stranke na jednake dijelove.
Sud e odustati od izvoenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje trokova ne bude
poloen u roku koji sud odredi.
Izuzetno od odredbe stava 3. ovog lana, ako sud po slubenoj dunosti odredi izvoenje
dokaza radi utvrivanja injenica u vezi sa primjenom lana 3. stav 2. ovog zakona, a stranke ne
ploe odreeni iznos, predujam trokova za izvoenje dokaza isplatie se iz sredstava suda.
lan 386.
Stranka koja u cjelini izgubi parnicu duna je da protivnoj stranci naknadi trokove.
Ako stranka djelimino uspije u parnici, sud moe s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da
svaka stranka podmiruje svoje trokove ili da jedna stranka naknadi drugoj srazmjeran dio
trokova.
Sud moe odluiti da jedna stranka naknadi sve trokove koje je druga stranka imala, ako
protivna stranka nije uspjela samo u srazmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela
nisu nastali posebni trokovi.
Prema rezultatu dokazivanja sud e odluiti da li e trokove iz lana 385. stav 4. ovog zakona
snositi jedna ili obje stranke ili e ti trokovi pasti na teret trokova suda.
78

lan 387.
Pri odluivanju koji e se trokovi nadokanditi stranci sud e uzeti u obzir samo one trokove
koji su bili potrebni radi voenja parnice. O tome koji su trokovi bili potrebni, kao i o visini
trokova odluuje sud ocjenjujui briljivo sve okolnosti.
Ako je propisana tarifa za nagrade advokata ili za druge trokove, ovi trokovi odmjerie se po
toj tarifi.
lan 388.
Stranka je duna da nezavisno od ishoda parnice naknadi protivnoj stranci trokove koje je
prouzrokovala svojom krivicom ili sluajem koji se njoj dogodio.
lan 389.
Ako nije bilo povoda za podnoenje tube, zbog toga to je tueni ve priznao svoju obavezu i
bio je spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tuilac e naknaditi tuenom parnine trokove.
lan 390.
Tuilac koji povue tubu duan je da protivnoj stranci naknadi parnine trokove, osim ako je
povlaenje tube uslijedillo poslije ispunjenja zahtjeva od strane tuenog.
Stranka koja odustane od pravnog lijeka duna je da protivnoj staranci naknadi trokove
nastale povodom pravnog lijeka.
lan 391.
Svaka stranka snosi svoje trokove ako je parnica zavrena sudskim poravnanjem, a u
poravnanju nije drugaije ugovoreno.
Trokovi poravnanja koje je pokuano ali nije uspjelo ulaze u parnine trokove.
lan 392.
Ako u izlunoj parnici bude usvojen tubeni zahtjev za izluenje stvari, a sud utvrdi da je
tueni kao povjerilac u izvrnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje
prava treih lica na ovim stvarima, odredie da svaka stranka snosi svoje trokove.
lan 393.
Suparniari snose trokove na jednake dijelove.
Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora, sud e prema
srazmjeri tog udjela odrediti koliki e dio trokova naknaditi svaki od suparniara.
Suparniari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za trokove
dosuene protivnoj strani.
Za trokove prouzrokaovane posebnim parninim radnjama pojedinih suparniara ostali
supraniari ne odgovaraju.
lan 394.
Ako ombudsmen uestvuje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu trokova po
odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu.
lan 395.
Odredbe o trokovima postupka primjenjuju se i na stranke koje zastupaju
Pravobranilatvo i Centar za pruanje besplatne pravne pomoi.

79

Trokovi postupka iz stava 1. ovog lana obuhvataju trokove u skladu sa Tarifom o

naknadama i nagradama za rad advokata u Republici Srpskoj.
lan 396.
O naknadi trokova odluuje sud na odreeni zahtjev stranke bez raspravljanja.
Stranka je duna da u zahtjevu opredijeljeno navede trokove za koje trai naknadu. Zahtjev
za naknadu trokova stranka je duna da stavi najdocnije do zavretka raspravljanja koje prethodi
odluivanju o trokovima, a ako se radi o donoenju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka
je duna da zahtjev za naknadu trokova stavi u prijedlogu o kome sud treba da odlui.
O zahtjevu za naknadu trokova sud e odluiti u presudi ili rjeenju kojim se zavrava
postupak pred tim sudom.
U toku postupka sud e posebnim rjeenjem odluiti o naknadi trokova samo kad pravo na
naknadu trokova na zavisi od odluke o glavnoj stvari.
U sluaju iz lana 390. ovog zakona, ako povlaenje tube ili odustanak od pravnog lijeka nije
izvren na raspravi, zahtjev za naknadu trokova se moe staviti u roku od 15 dana po prijemu
obavjetenja o odustanku, odnosno o povlaenju tube.
lan 397.
Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odluie i o trokovima nastalim u postupku povodom
tog pravnog lijeka.
Kad sud preinai odluku protiv koje je podnjet pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tubu,
odluie o trokovima cijelog postupka.
Kad se ukine odluka protiv koje je podnijet pravni lijek i predmet vrati na ponovno suenje,
ostvie se da se o trokovima postupka povodom pravnog lijeka odlui u konanoj odluci.
Sud moe postupiti po odredbi stava 3. ovog lana i kad odluku protiv koje je podnijet pravni
lijek samo djelimino ukine.
lan 398.
Odluka o trokovima sadrana u presudi moe se napadati samo albom na rjeenje ako se
istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari.
1

2. Trokovi u postupku za obezbjeenje dokaza.

lan 399.
Trokove postupka za obezbjeenje dokaza snosi stranka koja je podnijela prijedlog za
obezbjeenje dokaza. Ona je duna da naknadi i trokove protivnoj stranci, odnosno
postavljenom prvremenom zastupniku.
Ove trokove stranka moe naknadno ostvarivati kao dio parninih trokova, prema uspjehu u
parnici.
1
2
3. Oslobaenje od plaanja trokova postupka
lan 400.
Sud e osloboditi od plaanja trokva postupka stranku koja prema svom optem imovnom
stanju nije u mogunosti da snosi ove trokove bez tete po nuno izdravanje svoje i svoje
porodice.
Osloboenje od plaanja trokova postupka obuhvata oslobaanje od plaanja taksa i
oslobaanje od polaganja predujma za trokove svjedoka, vjetaka, uviaja, prevoenja i sudskih
oglasa. Sud moe osloboditi stranke od plaanja svih trokva ili jednog dijela trokova postupka.

80

lan 401.
Prilikom donoenja odluke o osloboenju od plaanja trokova postupka sud e briljivo
ocijeniti sve okolnosti, a naroito e uzeti u obzir vrijednosti predmeta spora, broj lica koje
stranka izdrava i prihode koje imaju stranka i lanovi njene porodice.
lan 402.
Odluku o osloboenju od plaanja trokova postupka donosi prvostepeni sud na prijedlog
stranke.
Stranka je duna da uz prijedlog podnese dokaze o svom imovnom stanju.
Kad je to potrebno, sud moe po slubenoj dunosti pribaviti potrebne podatke i obavjetenja
o imovnom stanju stranke koja trai osloboenje, a moe o tome sasluati i protivnu stranku.
Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog stranke za oslobaanje plaanja trokova
postupka nije dovoljena alba.
lan 403.
Predujam za trokove od ijeg je plaanja stranka osloboena, isplatie se iz sredstava suda.
lan 404.
Rjeenje o osloboenju od plaanje trokova postupka prvostepeni sud moe u toku postupka
ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanja da snosi trokove postupka. Tom prilikom sud e rijeiti
da li e stranka potpuno ili djelimino naknaditi i one trokove i takse od kojih je ranije bila
osloboena.
Prvenstveno se imaju nadokanaditi iznosi isplaeni iz sredstava suda.
lan 405.
Takse i trokovi isplaeni iz sredstava suda, ine dio parninih trokova.
O naknadi ovih trokova od strane protivnika stranke koja je osloboena od plaanja trokova
postupka sud e odluiti po odredbama o naknadi trokova.
Takse i trokove isplaene iz sredstava suda naplauje po slubenoj dunosti prvostepeni sud
od stranke koja je duna da naknadi ove trokove.
Ako je protivnik stranke koje je osloboena od plaanja trokova postupka odlukom suda
obavezan da naknadi parnine trokove, a utvrdi se da on nije u stanju da te trokove plati, sud
moe naknadno odrediti da trokove iz stava 1. ovog lan plati u cjelini ili djelimino stranka
koja je osloboena od plaanja torkova postupka iz onog to joj je dosueno. Time se ne dira u
pravo ove stranke da za ono to je platile trai naknadu od protivnika.

Glava XXV
NEPOTOVANJE SUDA
lan 406.

81

Sud e u toku postupka kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka
stranku zakonskog zastupnika, punomonika ili umjeaa koji svojim parninim radnjama tee
zloupotrijebe prava priznata ovim zakonom.
lan 407.
Novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertabilnih maraka sud e kazniti lice koje u
podnesku vrijea sud, stranku ili drugog uesnika u postupku.
Ako lice koje uestvuje u postupku ili lice koje kao slualac prisutan raspravi, vrijea sud ili
druge uesnike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odravaje reda, sud
e ga opomenuti. Ako opomena bude bezuspjena sud e opomenuto lice udaljiti iz sudnice ili
kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertabilnih maraka, a moe ga i udaljiti i kazniti
novanom kaznom.
Ako stranka bude udaljena iz sudnice, roite e se odraati i bez njenog prisustva.
Ako iz sudnice bude udaljen punomonik, sud e na zahtjev stranke odloiti roite, ako
stranka bude prisutna roitu, sud e uvijek odloiti roite i obavijestiti stranku da je njezin
punomonik udaljen sa roita zbog naruavanja reda.
Kad sud kazni novanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili advokatskog pripravnika
kao punomonika, obvjestie o tome advokatsku komoru.
lan 408.
Sud e novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka kazniti punomonika za
primanje pismena koji protivno odredbi alna 352. stav 7. ovog zakona ne obavijesti sud o
promjeni adrese.
Sud e na zahtjev stranke narediti punomoniku za primanje pismena da naknadi trokove
koje je prouzrokovao neopravdanim nedostavljnjem obavjetenja o promjeni adrese.
lan 409.
Sud e kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka lice koje
neosnoavno odbije primiti pismeno, te lice koje na neki nain ometa dostavljanje pismena,
svjesno onemoguavajui ili oteavajui primjenu odredaba ovog zakona o dostavljanju.
Sud e na zahtjev stranke narediti licu iz stava 1. ovog lana da naknadi trokove koje je
svojim ponaanjem opisanim u stavu 1. ovog lana prouzrokovalo.
lan 410.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili
opravdnog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude sasluan, sud e narediti da se prinudno
dovede i naknadi trokove prinudnog dovoenja i kazniti ga novanom kaznom od 100 do 1.000
konvertibilnih maraka.
Ako svjedok doe i nakon to je upozoren na posljedice uskrati svjedoenje ili odgovor na
pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraivanja neopravdani, kaznie ga novanom
kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka, a ako poslije toga odbije da
svjedoi, moe ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedoiti ili dok njegovo
sasluanje ne postane nepotrebno, ali najdue 15 dana.
Sud e na zahtjev stranke narediti svjedoku da naknadi torkove koje je prouzrokovao svojim
neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoi.
Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, sud e opozvati svoje rjeenje o kazni, a moe
svjedoka sasvim ili djelimino, osloboditi od naknade trokova. Sud moe opozvati svoje rjeenje
o kazni kad svjedok naknadno pristne da svjedoi.
lan 411.
82

Sud e novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka kazniti vjetaka koji ne
dostavi nalaz i miljenje u ostavljnom roku, ili ako ne doe na roite iako je uredno pozvan, a
izostanak ne opravda.
Sud e novanom kaznom iz stava 1. ovog lana kazniti vjetaka koji bez opravdanog razloga
odbije da vjetai.
Sud e na zahtjev stranke narediti vjetaku da naknadi trokove koje je prouzrokovao svojim
neopravdanim nedostavljanjem nalaza i miljnja, neopravdanim izostankom, odnosno
neopravdanim odbijanjem da vjetai.
Rjeenje o kazni sud moe opozvati pod uslovima iz lana 410. stav 4. ovog zakona.
Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na tumae.
lan 412 -NEUSTAVAN
lan 413.
alba protiv rjeenja iz l. 406, 407, 408. stav 1, 410. stav 1. i 411. stav 1. ovog zakona ne
odlae izvrenje rjeenja.
alba protiv rjeenja iz l. 410. stav 2. i 411. stav 2. ne zadrava izvrenje rjeenja, osim ako
se u toj albi pobija i odluka suda kojom nisu prihvaeni razlozi svjedoka za uskraivanje
svjedoenja ili odgovora na pojedino pitanje, onosno razlozi vjetaka za uskraivanje vjetaenja.
Glava XXVI
PRAVNA POMO
lan 414.
Sudovi u Republici Srpskoj duni su u parninom postupku pruati pravnu pomo svim
sudovima u Bosni i Hercegovini.
Ako zamoljeni sud nije nadlean da izvri radnju za koju je zamoljen, ustupie molbu
nadlenom sudu, odnosno drugom dravnom organu, i o tome e bavjestiti sud od koga je primio
molbu, a ako mu nadleni sud, odnosno dravni organ nije poznat, vratie molbu sudu koji je
podnio molbu.
Ako u jednom mjestu postoji vie sudova stvarno nadlenih za pruanje pravne pomoi, molba
za pruanje pravne pomoi moe se podnijeti bilo kome od tih sudova.
lan 415.
Sudovi e ukazivati pravnu pomo inostranim sudovima u sluajevima predvienim
meunarodnim ugovorom, kao i kad postoji uzajmanost u ukazivanju pravne pomoi. U sluaju
sumnje o postojanju uzajamnosti, objanjenje daje Ministarstvo pravde Republike Srpske.
Sud e uskratiti pravnu pomo inostranom sudu ako se trai izvrenje radnje koja je protivna
javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske. U takvom sluaju sud nadlean
za pruanje pravne pomoi dostavie po slubenoj dunosti predmet Vrhovnom sudu Republike
Srpske radi donoenja konane odluke.
Odredbe lna 414. st. 2. i 3. ovog zakona vae i za postupanje sa molbom inostranog suda.
lan 416.
Sudovi ukazuju pravnu pomo inostranim sudovima na nain predvien u domaem zakonu.
Radnja koja je predmet molbe inostranog suda moe se izvriti na nain koji zahtijeva inostrani
sud, ako takav postpak nije protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Republike
Srpske.

83

lan 417.
Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, sudovi e uzimati u postupak molbe za
pravnnu pomo inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku koji je u
slubenoj upotrebi u Republici Srpskoj ili ako je priloen ovjereni prevod na tom jeziku.
lan 418.
Ako menarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, molbe domaih sudova za pravnu
pomo dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadlenog
za inostrane poslove Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku
zamoljene drave ili uz njih mora biti priloen njihov ovjereni prevod na tom jeziku.
Dio peti
POSEBNI POSTUPCI
Glava XXVII
POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA
lan 419.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primjenjivae se
ostale odredbe ovog zakona.
lan 420.
U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a naroito pri odreivanju rokova i roita, sud e
uvijek obraati naroitu panju na potrebu hitnog rjeavanja radnih sporova.
lan 421.
Sud e u presudi kojom nalae izvrenje neke inidbe odrediti rok od 15 dana za njeno
izvrenje.
lan 422.
Rok za podnoenje albe na presudu, odnosno rjeenje iz radnih odnosa iznosi 15 dana.
Glava XXVIII
POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA
lan 423.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda
primjenjivae se ostale odredbe ovog zakona.
lan 424.
Pri odreivanju rokova i roita po tubama zbog smetanja posjeda sud e uvijek obraati
naroitu panju na potrebu hitnog rjeavanja prema prirodi svakog pojedinog sluaja. Pri tome,
sud moe odrediti i rokove krae od onih predvienih odredbama ovog zakona o redovnom
postupku.
lan 425.

84

Raspravljanje o tubi zbog smetanja posjeda ograniie se samo na raspravljanje i dokazivanje

injenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Iskljueno je raspravljanje o pravu na
posjed, o pravnom osnovu, savjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu tete.
lan 426.
Rok za ispunjenje dunosti koje su naloene strankama sud e odrediti prema okolnostima
pojedinog sluaja.
Rok za podnoenje albe iznosi 15 dana.
U izuzetnim okolnostima sud moe odluiti da alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
Protiv rjeenja donijetih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dozvoljena.
lan 427.
Tuilac gubi pravo da u izvrnom postupku zahtijeva izvrenje rjeenja kojim se tuenom po
tubi zbog smetenja posjeda nalae izvrenje odreene radnje, ako nije zahtijevao izvrenje u
roku od 60 dana po proteku roka koji je rjeenjem odreen za izvrenje te radnje.
Glava XXIX
POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI
lan 428.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti
primjenivae se ostale odredbe ovog zakona.
lan 429.
Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, jesu sporovi u kojima se tubeni
zahtijev odnosui na potraivanje u novcu koji ne prelazi iznos od 5.000 konvertibilnih maraka.
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtijev ne odnosi na
potraivanje u novcu, a tuilac je u tubi naveo da pristaje da umjesto ispunjenja odreenog
zahtijeva primi odreeni novani iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1. ovog lana (lan 321. stav
1.).
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije
novani iznos, ve predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuilac u tubi naveo, ne prelazi
iznos iz stava 1. ovog lana (lan 321. stav 2.).
lan 430.
Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, sporovi o
nepokretnostima, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.

lan 431.
U postupku u sporovima male vrijednosti dozvoljena je posebna alba sam protiv rjeenja
kojim se okonava postupak.
Ostala rjeenja protiv kojih je po ovom zakonu dozvoljena alba mogu se pobijati samo
albom protiv odluke kojom se postupak okonava.
Rjeenja iz stava 2. ovog lana ne dostavljaju se strankama, ve se objavljuju na roitu.
lan 432.

85

Ako tuilac preinai tubeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 5.000
konvertibilnih maraka, postupak e se dovriti po odredbama ovog zakona o redovnom postupku.
Ako tuilac do zakljuenja glavne rasprave koja se vodi po odredbama ovog zakona o
redovnom postupku smanji tubeni zahtijev tako da vie ne prelazi iznos od 5.000 konvertibilnih
maraka, dalji postupak sprovee se po odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male
vrijednosti.
lan 433.
Presuda ili rjeenje kojim se zavrava spor male vrijednosti moe se pobijati samo zbog
povrede odredaba parninog postupka i zbog pogrene primjene materijalnog prava.
U presudi, odnosno rjeenju iz stava 1. ovog lana sud je duan da navede razloge iz kojih se
moe izjaviti alba.
Protiv prvostepene presude, odnosno rjeenja iz stava 1. ovog lana stranke mogu izhjaviti
albu u roku od 15 dana.
U posupku u sporovima male vrijednosti, rok iz lana 179. stav 2. i lana 192. stav 1. ovog
zakona iznosi 15 dana.
Glava XXIXa
POSTUPAK U PRIVREDNIM SPOROVIMA
lan 433a.
U postupku u privrednim sporovima primjenjuju se odredbe ovog zakona, ako odredbama ove
glave nije drugaije odreeno.
lan 433b.
Pravila postupka u privrednim sporovima primjenjuju se:
1 1) u sporovima u kojima su stranke Republika Srpska, jedinica lokalne samouprave, druga
pravna lica koja nisu upisana u sudski registar, privredna drutva, kao i druga pravna ili
fizika lica koja se upisuju u odgovarajue registre;
2 2) u sporovima u kojima se pojavljuju pravna lica koja se finansiraju iz budeta (Republike ili
jedinice lokalne samouprave), a upisana su u odgovarajui sudski registar;
3 3) u sporovima koji proizlaze iz meusobnih privrednih odnosa imalaca radnji i drugih
pojedinaca koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju privrednu djelatnost, kao i iz
meusobnih privrednih odnosa tih lica i pravnih lica iz take 1. ovog lana.
lan 433v.
Po prijemu tube sa prilozima tueni je duan najkasnije u roku od 15 dana dostaviti sudu
pismeni odgovor na tubu.
Po prijemu odgovora na tubu sud e odluiti da li e zakazati pripremno roite ili roite za
glavnu raspravu.
Pripremno roite sud e zakazati samo ako bi to, s obzirom na sloenost predmeta i druge
okolnosti, doprinijelo brem i efikasnijem rjeavanju spora.
Pripremno roite odrae se, po pravilu, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema u sudu
pismenog odgovora na tubu, odnosno od dana proteka roka za podnoenje odgovora na tubu, ili
ako je tueni podnio protivtubu, u roku od 15 dana od dana prijema odgovora na protivtubu.
U hitnim sliajevima sud moe odmah po prethodnom ispitivanju tube zakazati pripremno
roite ili roite za glavnu raspravu.
lan 433g.
86

Roite za glavnu raspravu e se odrati najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema

odgovora na tubu, odnosno od dana odravanja pripremnog roita.
Sud je ovlaten da zakae roite putem elektronske pote.
lan 433d.
Sud je duan najkasnije tri dana prije odravanja roita provjeriti da li su ispunjeni uvjeti iz
lana 111. stav 1. ovog zakona.
lan 433.
Roite za glavnu raspravu ne moe se odgoditi niti odloiti na period dui od 15 dana.
lan 433e.
Protiv prvostepene presude stranke mogu izjaviti albu u roku od 15 dana na nain i pod
uvjetima reguliranim u lanu 203. stav 1. ovog zakona.
Glava XXX
POSTUPAK PRED ARBITRAOM
lan 434.
Stranke se mogu sporazumjeti da rjeavanje spora povjere arbitrai, osim ako se radi o
zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu lana 3. stav 2. ovog zakona.
lan 435.
Ugovor o arbitrai moe se zakljuiti kako u pogledu odrenog spora, tako i u pogledu
buduih sporova koji mogu proizai iz odreenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitrai punovaan
je samo ako je zaljuen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke.
Ugovor o arbitrai zakljuen je u pismenom obliku i kad je zakljuen razmjenom pisama,
telegrama, teleksa ili drugih sredstava telekomunikacija koja omoguavaju pismeni dokaz o
zakljuenom ugovoru.
Ugovor o arbitrai zakljuen je u pismenom obliku i kad je zakljuen razmjenom tube u kojoj
tuilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tubu u kome tueni ne osporava.
Ugovor o arbitrai moe se dokazivati samo ispravama.
lan 436.
Ugovor o arbitrai je punovano zakljuen i kad je odredba o nadlenosti arbitrae sadrana u
optim uslovima za zakljuenje pravnog posla.
lan 437.
Broj arbitara arbitrae mora biti neparan.
Ako ugovorom stranaka nije odreen broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog arbitra, a
oni biraju predsjednika.
lan 438.
Ako su stranke za rjeavanje odreenog spora ugovorile nadlenost arbitrae, sud kome je
podnijeta tuba u istom sporu i meu istim strankama na prigovor tuenog oglasie se
nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i odbacie tubu.
Prigovor iz stava 1. ovog lana tueni moe staviti najdocnije u odgovoru na tubu.
lan 439.
87

Stranku, koja po ugovoru o arbitrai treba da postavi arbitra, moe pozvati protivna stranka da
u roku od 15 dana izvri ovo postavljenje i da je o tome obavijesti.
Poziv u smislu stava 1. ovog lana je punovaan samo ako je stranka koja ga upuuje
postavila svog arbitra i o tome izvijestila protivnu stranku.
Kad po ugovoru o arbitrai postavljanje arbitara treba da izvri tree lice, svaka stranka moe
uputiti opziv iz stava 2. ovog lana tom licu.
Lice koje je pozvano da postavi arbitra vezano je za postavljenje koje je izvreno im je to
postavljenje saopteno protivniku, odnosno jednoj od stranaka.
lan 440.
Ako arbitar ne bude ne vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi to drugo, arbitra e na
prijedlog stranke postaviti sud.
Ako arbitri ne mogu da se sloe o izboru predsjednika, a iz ugovora ne prizlazi to drugo,
predsjednika e na prijedlog svakog arbitara ili stranke postaviti sud.
Za postavljenje arbitra, odnosno predsjednika arbitrae, nadlean je sud koji bi za spor bio
nadlean u pravom stepenu da nije zakljuen ugovor o arbitrai.
Protiv rjeenja suda nije dozvoljena alba.
Stranka koja ne eli da se koristi ovlatenjem iz stava 1. ili stava 2. ovog lana moe tubom
zahtijevati da sud nadlean za postavljanje proglasi prestanak vanosti ugovora o arbitrai.
lan 441.
Osim sluaja iz lana 440. ovog zakona, svaka stranaka moe tubom zahtijevati da sud
proglasi prestanak vanosti ugovora o arbitrai:
1) ako stranke ne mogu da se sloe o izboru arbitara koje one zajedniki treba da postave;
2) ako lice koje je u samom ugovoru o arbitrai postavljeno za arbitra nee ili ne moe da vri
ovu dumost.
O zahtjevu odluuje sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona.
Na roite za raspravljanje o zahtjevu sud e pozvati stranke.
lan 442.
Arbitar arbitrae duan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzee iz lana 357. ovog
zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzee arbitra arbitrae.
Stranka koja je sama ili zajedno sa protivnom strankom postavila arbitra moe zahtijevati
njegovo izuzee samo ako je razlog za izuzee nastao ili je stranka za njega sanala poto je arbitar
postavljen.
Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, o izuzeu odluuje sud predvien u lanu 440.
stav 3. ovog zakona.
lan 443.
Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, arbitri arbitrae odredie postupak pred
arbitraom.
lan 444.
Prema svjedocima, strankama i drugim licima koja uestvuju u postupku, arbitraa ne moe
upotrijebiti prinudna sredstva niti izricati kazne.
Arbitraa moe zatraiti od suda mjesno nadlenog za pruanje pravne pomoi da se pred njim
izvedu pojedini dokazi koji se pred arbitraom ne mogu izvesti.
Na postupak za izvoenje dokaza primjenie se odredbe ovog zakona o izvoenju dokaza pred
zamoljenim sudom.

88

lan 445.
Arbitraa moe donijeti presudu po pravinosti samo ako su joj stranke dale takvo ovlatenje.
lan 446.
Kad se arbitraa sastoji od vie nego jednog arbitara, presuda se donosi veinom glasova, ako
u ugovoru o arbitrai nije drugaije odreeno.
Ako se ne moe postii potrebna veina glasova, arbitraa je duna da o tome obavijesti
stranke.
Ako se za sluaj iz stava 2. ovog lana stranke nisu drugaije sporazumjele, svaka od njih
moe tubom zahtijevati da sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona izrekne prestanak
vanosti ugovora o arbitrai.
lan 447.
Presuda abitrae mora biti obrazloena ako stranke nisu to drugo ugovorile.
Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. Presuda vai i kad koji arbitar uskrati da je
potpie ako je presudu potpisala veina arbitara i na presudi utvrdila ovo uskraivanje potpisa.
Strankama se dostavljaju prepisi presude preko suda predvienog u lanu 440. stav 3. ovog
zakona.
lan 448.
Izvornik presude, kao i potvrde o izvrenom dostavljanju, uvaju se kod suda predvienog u
lanu 440. stav 3. ovog zakona.
lan 449.
Presuda arbitrae ima prema strankama snagu pravosnane presude ako ugovorom nije
predviena mogunost pobijanja presude pred arbitraom vieg stepena.
Na zahtijev stanke sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona stavie na prepisu presude
potvrdu o pravosnanosti i izvrnosti.
lan 450.
Presuda arbitrae moe se ponititi po tubi stranke.
Za rjeavanje po tubi nadlean je sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona.
lan 451.
Ponitenje presude arbitrae moe se zahtijevati:
1) ako uopte nije zakljuen ugovor o arbitrai ili ako nije taj ugovor nije bio punovaan;
2) ako je u pogledu sastava arbitrae ili u pogledu odluivanja povrijeena koja odredba ovog
zakona ili ugovora o arbitari;
3) ako presuda nije obrazloena u smislu lana 447. stav 1. ovog zakona, ili ako izvornik i
prepisi nisu potpsani na nain odreen u lanu 447. stav 2. ovog zakona;
4) ako je arbitraa prekoraila granicu svog zadatka;
5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrjena;
6) ako je presuda arbitrae u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom
Republike Srpske;
7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz lan 255. ovog zakona.
lan 452.
Tuba za ponitenje presude arbitrae moe se podnijeti nadlenom sudu u roku od 30 dana.

89

Ako se ponitenje presude zahtijeva iz razloga navedenih u lanu 451. ta. 1. do 6 ovog
zakona, rok za tubu se rauna od dana kad je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za
razlog saznala docnije od dana saznanja.
U pogledu raunanja roka kad se ponitenje zahtijeva iz razloga navedonog u lanu 451. taka
7. ovog zakona primjenjivae se shodno odredbe lana 257. st. 1. i 2. ovog zakona.
Po isteku jedne godine od pravosnanosti presude arbitarae ne moe se zahtijevati ponitenje
ove presude.
lan 453.
Stranke se ne mogu sporazumno odrei primjene odredaba l. 442. st. 1. i 2. lana 447. st. 2. i
3. i l. 450. do 452. ovog zakona.
Glava XXXa.
TUBA ZA ZATITU KOLEKTIVNIH PRAVA I INTERESA
lan 453a.
Udruenja, organi, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa
zakonom, koje se u sklopu svoje registrovane ili propisom odreene djelatnosti bave
zatitom zakonom utvrenih kolektivnih prava i interesa graana, mogu (kada je takvo
ovlaenje posebnim zakonom izriito predvieno i uz uslove predviene tim zakonom)
podnijeti tubu za zatitu kolektivnih prava i interesa protiv fizikog ili pravnog lica koja
obavljanjem odreene djelatnosti ili uopteno radom, postupanjem, pa i proputanjem, tee
povreuje ili ozbiljno ugroava takva kolektivna prava i interese.
Prava i interesi iz stava 1. ovog lana mogu biti interesi koji se tiu ovjekove okoline i
ivotne sredine, moralni, etniki, potroaki, antidiskriminacioni i drugi interesi koji su
zakonom zagarantovani i koji moraju biti tee povrijeeni ili ozbiljno ugroeni djelatnou,
odnosno uopte postupanjem lica protiv kojeg se tuba podnosi.
Odredbe ovog zakona nee se primjenjivati u sluajevima ako je posebnim zakonom za
postupak povodom tube iz stava 1. ovog lana drugaije ureeno.
lan 453b.
Podnosilac tube iz lana 453a. stav 1. ovog zakona moe, ako posebnim zakonom nije
drugaije ureeno, zatraiti:
1) da se utvrdi da su odreenim postupanjem, ukljuujui i proputanjem tuenog,
povrijeeni ili ugroeni zakonom zatieni kolektivni interesi i prava lica koje je tuilac
ovlaen da titi,
2) da se zabrani preduzimanje radnji kojima se povreuju ili ugroavaju interesi ili prava
lica koje je tuilac ovlaen da titi, ukljuujui i korienje odreenih ugovornih odredaba
ili poslovne prakse,
3) da se tuenom naloi preduzimanje radnji radi otklanjanja nastalih ili moguih optih
tetnih posljedica nedoputenih postupanja tuenog, ukljuujui i uspostavljanje prijanjeg
stanja ili stanja koje e po mogunosti najvie odgovarati tom stanju ili stanju u kojem
mogua povreda zatienih kolektivnih interesa ili prava ne bi mogla da nastupi i
4) da se presuda kojom e biti prihvaen neki od zahtjeva iz t. 1, 2. i 3. ovoga stava objavi
na troak tuenog u medijima.
Postupanja tuenog iz stava 1. taka 1. ovog lana, kojima mogu biti povrijeeni ili
ugroeni interesi i prava lica koje je tuilac ovlaen da titi, mogu biti i donoenje
odreenih pravila o uslovima i nainu obavljanja djelatnosti tuenog ili odgovarajua
90

njegova praksa, izgradnja odreenih objekata, proputanje ugradnje propisanih zatitnih

ili drugih ureaja, imisije i tome slino.
lan 453v.
Fizika i pravna lica mogu se u posebnim parnicama za naknadu tete pozvati na
pravno utvrenje iz presude kojom e biti prihvaeni zahtjevi iz tube iz lana 453a. stav 1.
ovog zakona da su odreenim postupanjem, ukljuujui i proputanjem tuenog,
povrijeeni ili ugroeni zakonom zatieni kolektivni interesi i prava lica koje je tuilac
ovlaen da titi. U tom e sluaju sud biti vezan za pravno utvrenje u parnici.
lan 453g.
U postupku koji je pokrenut tubom iz lana 453a. stav 1. ovog zakona mogu se kao
umjeai na strani tuioca, ako se on s tim saglasi, umijeati i drugi ovlaeni podnosioci
tube. U taj se postupak mogu umijeati kao umjeai i fizika i pravna lica radi zatite
ijih je kolektivnih interesa tuba iz lana 453a. stav 1. ovog zakona podnesena.
lan 453d.
O tubi iz lana 453a. stav 1. ovog zakona prema odredbama ove glave u prvom stepenu
odluuje sud opte mjesno nadlean za tuenog ili sud mjesta na kojem je poinjena radnja
kojom se povreuju kolektivni interesi ili prava radi zatite kojih je ta tuba podnesena,
ako posebnim propisom nije drugaije odreeno.
lan 453.
U presudi kojom prihvata zahtjeve iz tube iz lana 453a. stav 1. ovog zakona sud moe
odluiti da alba ne zadrava izvrenje ili odrediti krai rok od propisanog za ispunjenje
inidbi koje su naloene tuenom.

lan 453e.
Prije pokretanja ili tokom postupka pokrenutog tubom iz lana 453a. stav 1. ovog
zakona sud moe, na prijedlog tuioca, odrediti sudske mjere obezbjeenja predviene
ovim zakonom, ako tuilac uini vjerovatnim:
1) da je tueni postupao na nain kojim je povrijedio ili ozbiljno ugrozio kolektivne interese
ili prava ija se zatita trai tubom i
2) da je odreivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti nastupanja nenadoknadive
tete ili spreavanja nasilja.
Sudskom mjerom obezbjeenja iz stava 1. ovog lana moe se zatraiti od suda da
privremeno utvrdi pravila po kojima e tueni u obavljanju svoje djelatnosti postupati, u
skladu sa zatraenom izmjenom, odnosno dopunom njegovih pravila ili prakse.
lan 453.
Fiziko ili pravno lice koje obavlja odreenu djelatnost u vezi sa kojom lice ovlaeno za
podnoenje tube iz lana 453a. stav 1. ovog zakona tvrdi da se njome povreuju ili
ugroavaju kolektivni interesi ili prava lica koje je taj podnosilac ovlaen da titi takvom
tubom ovlaeno je da podnese tubu kojom e zatraiti da se utvrdi da odreenim
postupanjem, pa i proputanjima, ne povreuje, odnosno da ne ugroava te kolektivne
interese ili prava, odnosno da ih ne povreuje ili ugroava na nedoputeni nain. Tuilac u
toj parnici moe zatraiti da se licu ovlaenom za podnoenje tube iz lana 453a. stav 1.

91

ovog zakona zabrani odreeno ponaanje, naroito odreeno istupanje u javnosti, naknadu
tete, te objavu presude na troak tuenog, u sredstvima javnog informisanja.
Tubom iz stava 1. ovoga lana tuilac moe obuhvatiti kao tuene i lica koja su ovlaena
da zastupaju ovlaeno lice za podnoenje tube iz lana 453a. stav 1. ovog zakona ili su
lanovi njegovih organa, ali moe obuhvatiti i njegove bitne lanove koji u njegovo ime
istupaju u javnosti.
Tuilac iz stava 1. ovog lana moe zahtjeve iz st. 1. i 2. ovog lana istai i protivtubom u
parnici pokrenutoj protiv njega tubom iz lana 453a. stav 1. ovog zakona.
Tuilac iz stava 1. ovog lana moe zatraiti da se podnosilac tube iz lana 453a. stav 1.
ovog zakona i lica koja su ovlaena da ga zastupaju osude na naknadu posebne tete u
visini koju e sud utvrditi po slobodnoj ocjeni ako se pokae da je tuba iz lana 453a. stav
1. ovog zakona bila oito neosnovana i da su voenjem parnice povodom te tube, a
naroito njenim praenjem u sredstvima javnog informisanja tee povrijeeni ugled i
poslovni interesi tog tuioca.
Dio esti
Glava XXXI
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 454.
Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona zapoet postupak pred prvostepenim sudom, dalji
postupak sprovee se po odredbama ovog zakona.
U predmetima iz stava 1. ovog lana u kojima je ve zakazano pripremno roite ili roite za
glavnu raspravu, ali rasprava jo uvijek nije otvorena, sud e opozvati rjeenje o odreivanju
roita i o tome obavijestiti stranke, a tuenog pozvati da dostavi odgovor na tubu u skladu sa
odredbama ovog zakona.
U pedmetima iz stava 1. ovog lana u kojima je ve otvorena glavna rasprava, sud je duan na
prvom sljedeem roitu za glavnu raspravu sprovesti sve radnje koje bi po odredbama ovog
zakona bio duan sprovesti na pripremnom roitu. Odravanje tog roita imae, u pogledu
prava i obaveza stranaka, sve pravne posljedice koje, po odredbama ovog zakona, ima odravanje
pripremnog roita.
Sud e upozoriti u postupku da poslije odravanja roita iz stava 3. ovog lana nee moi
preduzimati radnje za koje je odredbama ovog zakona predvieno da se mogu preduzeti
najdocnije do zakljuenja pripremnog roita.
lan 455.
U predmetima u kojima je do stupanja na snagu ovog zakona nastupilo mirovanje postupka,
istekom mirovanja nastupaju pravne posljedice iz lana 217. st. 3. Zakona o parninom postupku
(Slubeni list SFRJ, br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 27/90, i 35/91, i Slubeni glasnik
Republike Srpske, br. 17/93, 14/94, i 32/94)
lan 456.
Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donijeta prvostepena odluka kojm se postupak
pred prvostepenim sudom zavrava, dalji postupak sprovee se po dosadanjim propisima.
Izuzetno od odredaba stava 1. ovog lana, u postupku po pravnim lijekovima u predmetima u
kojima je donijeta prvostepena odluka prije stupanja na snagu ovog zakona, umjesto odredbi
lanova 362. do 364. lanova 369. do 373. i lanova 394. do 397. Zakona o parninom postupku
(Slubeni list SFRJ, br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 27/90, i 35/91, te Slubeni glasnik
92

Republike Srpske, br. 17/93, 14/94, i 32/94) primijenjivae se odredbe l. 217. do 220., 227. do
229. i 249. do 251. ovog zakona.
Ako po stupanju ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stava 1. ovog lana, daljni
postupak sprovee se po ovom zakonu.
lan 456a.
Postupci u kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona donijeta prvostepena
presuda nastavie se prema dosadanjim propisima, a postupci u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona nije donesena prvostepena presuda okonae se prema
odredbama ovog zakona.
lan 457.
Odredbe lana 86. ovog zakona poee se primjenivati po stupanju na snagu posebnog zakona
kojim se ureuje postupak medijacije.
lan 458.
Do stupanja na snagu posebnog zakona sudovi e u parninom postupku primjenjivati odredbe
l. 46. do 68. i l. 79. do 101. Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u
odreenim odnosima (Slubeni list SFRJ, br. 43/82 i 72/82).
U odredbama lanova navedenih u stavu 1. ovog lana rijei Socijalistika Federativna
Republika Jugoslavija zamjenjuju se rijeima Bosna i Hercegovina u odgovarajuem padeu.
lan 459.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o parninom postupku
(Slubeni list SFRJ, br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 27/90, i 35/91, te Slubeni glasnik
Republike Srpske, br. 17/93, 14/94 i 32/94).
lan 460.
U periodu od tri mjeseca po stupanju na snagu zakona, rokovi iz l. 75. stav 4., 94. stav 2. i
217. stav 3. ovog zakona, mogu se izuzetno produiti za najdue 30 dana, ako s obzirom na
postojei raspored roita svakog pojedinanog sudije, zakazivanje roita u navedenim rokovima
ne bi bilo mogue.
lan 461.
Ovaj zakon stupa na snagu 1. avgusta 2003. godine.
Slubeni glasnik RS broj 61/13, lan 109:
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku
Republike Srpske, osim odredaba l. 61a. do 61, koje stupaju na snagu 1. januara 2015.
godine.

93