J.U.

Mjeovita srednja
Ekonomsko-hemijska
kola Lukavac

Finansijska matematika:
Tema: Raun uloga/I tablice

Mentor:

Uenik:

________________
Osmanovi Alma

________________
Ali Sabina

Sadraj
Uvod......................................................................................................................3
1. Krajnja vrijednost kapitala ili jednog uloga......................................................5
2. Izraunavanje sadanje vrijednosti uloga........................................................16
3. Izraunavanje sloenih kamata........................................................................25
4. Izraunavanje vremena i kamatne stope..........................................................28
4.1. Izraunavanje vremena ukamaenja..........................................................28
4.2. Izraunavanje kamatne stope.....................................................................31
5. Relativna i konformna stopa............................................................................33
Zakljuak.............................................................................................................35
Literatura.............................................................................................................36

Uvod
Iz predmeta finansijska matematika obradila sam oblast Raun uloga/I tablice odnosno
Dekurzivni obraun kamata.
Teze koje sam obradila u ovoj temi su:
-Krajnja vrijednost kapitala ili jednog uloga
-Izraunavanje sadanje vrijednosti uloga
-Izraunavanje sloenih kamata
-Izraunavanje vremena i kamatne stope
-Relativna i konformna stopa
U tezi Krajnja vrijednost kapitala ili jednog uloga je prikazano izraunavanje konane
vrijednosti uloga (Kn). Izraunavanje je vreno pomou algebarske formule i pomou I tablice
sloenih kamata odnosno picerove tablice kamate na kamatu.
U tezi Izraunavanje sadanje vrijednosti uloga je prikazana obrada sadanje ili poetne
vrijednosti uloga (K). Izraunavanje poetne vrij. uloga izvreno je pomou algebarske
formule, pomou I tablice i pomou II tablice sloenih kamata.
U treoj tezi, Izraunavanje sloenih kamata, izraunavane su sloene kamate odnosno
interes na interes. Za izraunavanje sloene kamate mogua su dva rjeenja: posredno i
neposredno.
U tezi Izraunavanje vremena i kamatne stope je prikazana obrada broja perioda (n) i
kamatne stope (p). Broj perioda (n) i kamatna stopa (p) su izraunavani pomou algebarske
formule, I tablice i II tablice sloenih kamata. Takoer je primjenjivana i linearna
interpolacija, kada se treio taan broj perioda ili tana kamatna stopa.
U tezi Relativna i konformna stopa obraunati su periodi (za koje se obino raunaju
sloene kamate) za cijele godine, semestre (polugodita), kvartale i mjesece. Za izraunavanje
konformne stope postoje dva metoda: pomou formule i pomou I tablice sloenih kamata.

1. Krajnja vrijednost kapitala ili jednog uloga

Krajnja vrijednost kapitala predstavlja vrijednost jednog uloga zajedno sa sloenim
kamatama, poslije 1. , 2. , 3. i n termina.
Kod krajnje vrijednosti jednog uloga mogu se pojaviti slijedei elementi:
K poetna ili sadanja vrijednost uloga
n broj perioda ukamaenja
p kamatna stopa
Kn konana vrijednost uloga ili vrijednost uloga zajedno sa sloenim kamatama
I sloene kamate
Kako se rauna vrijednost uloga, pokazat emo na slijedeim primjerima:
Primjer 1.
Neko je uloio 30 000 KM u banku koja plaa 6% kamata godinje dekurzivno i vri godinje
kapitalisanje. Na koji iznos e narasti ulog nakon 9 godina?
U naem primjeru je poznato:
K = 30 000
p = 6%
n = 9 godina____________
Kn = ?
Ako poemo od pretpostavke da smo u banku uloili 1 KM, konana vrijednost e biti:
Na poetku prve godine

1 KM

p
=
100
rp
p

r 1
rr
Na kraju druge godine r
100
100

r2 p
p

2
r2
r2 1
r r
Na kraju tree godine
100
100

2
r p
p

3
r3 1
r r
Na kraju etvrte godine r 3
100
100

Na kraju prve godine

. .
.
.
. .
.
.
. .
.
.
Na kraju n-te godine

.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

= r
= r2
= r3
= r4
.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.

.
.
.

.
.
.
= rn

Prema tome konana vrijednost uloga od jedne KM iznosi r n , to piemo:

Kn = r n
Ako u banku uloimo K KM, onda e konana vrijednost biti:
Kn = K r n
Tako smo dobili algebarsku formulu za izraunavanje krajnje vrijednosti uloga ili kapitala.
Poto imamo formulu, preimo na rjeavanje zadataka.
4

Primjer 1.
Kn = K r 2
Kn = 3000 1,10 6
Ako logoritmujemo i lijevu i desnu stranu gornje formule dobit emo:
log
log
log
log

Kn = log 3000 + 6 log 1,10

Kn = 3,47712 + 6 0,04139
Kn = 3,47712 + 0,24834
Kn = 3,72546
Kn =N

3,72546

Zadatak smo rijeili pomou logaritama, ali se zadatak moe lake i bre rijeiti pomou
n
prve I p picerove tablice kamate na kamatu, jer se kamatni dekurzivni faktori r nalaze
n
izraunati u I p , te moemo napisati da je:
n

rn = I p
Dekurzivni kamatni faktori r su izraunati na slijedei nain:
n
Izvoenje tablice I p

6%

1.

1,10

=r=

p
100

= r 2 = r r = 1,10 1,10
= r 3 = r 2 r = 1,4641 1,10
= r 4 = r 3 r = 2,14358 1,10

2.
3.
4.

1,21
1,4641
2,14358
Itd.
5.
.............
6.
.............
7.
.............
8.
.............
9.
.............
10. 1,55933
.. .............
.. .............
50. .............

.....................
.....................
.....................
.....................
.....................
= r 10 r 9 r
.....................
.....................
.....................

Gornje faktore nije potrebno da raunamo; oni se ve nalaze izraunati i sloeni u I tablici
sloenih kamata. Ovi faktori koji se nalaze izraunati daju nam krajnju vrijednost jedne KM
zajedno sa sloenim kamatama, poslije 1. , 2. , 3. i n termina.
Ako sada u algebarskoj formuli:
Zamjenimo r n sa I

n
p

Kn = K r n
onda emo imati konanu vrijednost uloga:
n
Kn = K I p

Ako u ovu formulu uvrstimo poznate elemente iz 1. primjera, onda emo dobiti:
5

Kn 3000 I 66
Kn 3000 1,41819

Kn = 4255,557 KM
Faktor 1,418519 smo uzeli gotov iz prve tablice u 6-tom redu pod 6%. Kako vidimo, pompu
tablica sloenih kamata mnogo je lake rjeavati zadatke nego pomou logaritama. Dalje
primjere za konanu vrijednost emo iskljuivo raditi pomou tablica sloenih kamata:
Primjer 2.
Na koliko e narasti kapital od 90 000 KM uz 3% kamata godinje dekurzivno, za 10 godina,
ako je kapitalisanje godinje?
Poznati elementi:
p = 3%
n = 10 godina
K = 90 000 KM____
Kn = ?
Uvrstimo date elemente u ve poznatu formulu:
Kn = K I p

Kn 90000 I 310
Kn 900000 1,343916

Kn = 120 952,44 KM
Ako u tablicama za kamatu na kamatu ne postoji zadani broj perioda, onda se opet moemo
posluiti I tablicama, imajui na umu pravilo: da se stepeni istih baza mnoe tako da se
baza prepie, a eksponenti saberu. Tako, ako je broj perioda 80 (n = 80), a tablice imaju
vrijednost 50 perioda, onda e za 4% biti:
r 80 r 50 r 30
I 480 I 450 I 430

Primjer 3.
Na koju e sumu narasti 40 000 KM uz 4% godinje dekurzivno, za 34 godine, ako se
kapitalisanje vri polugodinje?
n = 68 34 2 polugodita
p = 2% 4 2 polugodinja stopa
K = 40 000 KM__________________
Kn = ?
Kn = K I p
Kn 40000 I 268
n

U naem sluaju imamo 68 polugodita. Meutim, u naim tablicama imamo vrijednosti za

kamatne dekurzivne faktore (r) do 50 perioda; zato emo traenu koliinu I 268 predstaviti kao
proizvod dva faktora:
I 268 I 250 I 218
U naem primjeru imamo:
Kn 40000 I 250 I 218
Kn 40000 2,691588 1,428246
Kn 40000 3,844249

Kn = 153 769,96 KM
Primjer 4.
Koliko e banka isplatiti naulog od 10 000 KM poslije 10 godina ako je stopa 4% godinje
dekurzivno, i ako se kapitalisanje vri:
a) godinje
b) semestralno
c) kvartalno?
Izrada pod a)
K = 10 000 KM
n = 10 godina
p = 4%_________
Kn = ?
Ako u poznatu formulu Kn = K I p uvrstimo poznate elemente dobit emo:
n

Kn 10000 I 410
Kn 10000 1,480244

Kn = 14 802,44 KM_
Izrada pod b)
n = 20 10 2 semestra
p = 2% 4 2 semestralno
K = 10 000 KM___
Kn = ?
Kn = K I p

Kn 10000 I 220
Kn 10000 1,485947

Kn = 14 859,47 KM_
Izrada pod c)
n = 40 10 4 kvartala
p = 1% 4 4 kvartalna
K = 10 000 KM___
Kn = ?
7

Kn = K I p

Kn 10000 I 140
Kn 10000 1,488863

Kn = 14 888,63 KM_
Kako vidimo, to je ee kapitalisanje, to je sve vea krajnja vrijednost uloga, to znai da
je za dunika nejbolje da se obraun kamata vri godinje, ili da se nae odgovarajua
ekvivalentna stopa, o kojoj emo govoriti kasnije.
Znai, krajnju vrijednost ma kog uloga K poslije n termina u p% (d) dobijamo kada poetnu
vrijednost datog uloga pomnoimo odovarajuom vrijednou iz prve tablice za poznati broj
perioda.
Meutim, u praksi se esto deava da broj termina ukamaenja nije cijeli broj, ve je broj
termina dat u mjeovitom broju, odnosno imamo izvjestan broj cijelih termina i dijelove
termina (mjesec ili dane, npr. n = 3 godine, 4 mjeseca i 30 dana; ili n = 8 i 3/4 godine = 8
godina i 9 mjeseci = 8 godina i 9/12 godine = 8 godina i 270 dana).
Za izraunavanje konane vrijednosti uloga u takvim sluajevima moemo postupiti na
slijedei nain:
-za pune termine se izraunava konana vrijednost a za dio naredne godine rauna se prosta
kamata od sume na koju je narastao ulog za pune termine. Dakle, kombinovano se raunaju
sloene i proste kamate.
Pored ovog kombinovanog naina izraunavanja krajnje vrijednosti, moemo pomou
tablica sloenih kamata izraunati potreban faktor sa kojim treba pomnoiti poetni ulog, a
moemo raditi i pomou logaritama.
Primjer 5.
Uloeno je na knjiicu 01.01.1975. godine 25 000 KM uz 5% godinje dekurzivno. Na koliko
KM e narasti ulog i kamate 30.05.1980. godine ako se kamate obraunavaju godinje?
Poznati elementi:
K = 25 000 KM
p = 5%
n = 5 godina i 150 dana (ili 5 mjeseci ili 5/12 godine)
Kn = ?
Vrijeme ukamaenja: od 01.01.1975. 31.12.1979. ima 5 godina
od 01.01.1980. 30.05.1980. ima 150 dana
Najprije emo traiti konanu vrijednost uloga za cijeli broj godina 5:

Kn = K I p

Kn 25000 I 55
Kn 25000 1,276281

Kn =31 907,025 KM
Od ove sume 31 907,025 KM treba dalje raunati proste kamate za 150 dana ili 5 mjeseci:

36000
7200 KM
5
Gd
31907,025 150
K
664,73 KM
=
D
7200
D

Ili, ako dane izrazimo u mjesecima (5 mjeseci), bie:

K

G p m 31907,025 5 5

664,73 KM
1200
1200

Ili, ako dane izrazimo u godinama (150/360 = 5/12 godine), bie:

G pg
K

100

31907,025 5
100

5
12 664,73 KM

Poslije ovoga, konano moemo napisati emu obrauna:

Obraun
Ulog 01.01.1975. godine
Ulog 31.12.1979. godine
+ 151/5% prostih kamata
Konana vrij. uloga 31.05.1980. godine

KM 25 000,00
KM 31 907,025
___KM
664,73_
___KM 32 571,755

Ovakav nain izraunavanja novanog uloga, kada je vrijeme dato mjeovito, usvojila je
praksa iako nije taan, samo to je raunanje bre i lake. Matematski taan rezultat dobio bi
se logoritmovanjem. Za gornji primjer dobili bismo:
Kn = N 4,512565
_Kn = 32 551,05 KM_

n
Kn = K r

Kn 25000 1,05

5
12

5
log 1,05
12
5
log Kn 4,39794 5
0,02118
12
log Kn 4,39794 0,114725
log Kn 4,512565
log Kn log 25000 5

Primjer 6.

Neko je uloio 20.10.1970. godine 80 000 KM. Koliko e

kamata imati 20.05.1977. godine ako banka rauna 6%
kamata godinje dekurzivno a vri kvartalno
kapitalisanje?
U ovom primjeru 80 000 KM ostaje u banci, pored
odreeneg broja cijelih perioda kapitalisanj, jo i izvjestan broj dana. Prvo redovno
kapitalisanje bie 31.10.1970. godine.
Poznati elementi:
G = 80 000 KM
p = 1,5% kvartalno
n = 11 dana, 26 kvartala i 20 dana_
Kn = ?
Dani za prvo ukamaenje od 20.10.1970. 30.10.1970. godine ima 11 dana, a proste kamate
za 11 iznose:
G pd
36000
80000 6 11
K
36000
K

K = 146,66 KM
Prema tome, 31.10.1970. godine vrijednost uloga iznosila je:
80 000,00 + 146,66 = 80 146,66 KM
Cijeli period kapitalisanja:
Od 31.10.1970. do 30.04.1977. godine ima 26 kvartala. Sada emo traiti konanu vrijednost
uloga na dan 30.04.1977. godine, te imamo:
n
Kn = K I p
Kn 80146,66 I 126
,5
Kn 80146,66 1,472709

Kn = 118 032,70 KM

stanje uloga 30.04.1977. god.

Na ovaj iznos od 118 032,70 treba raunati proste kamate od 30.04.1977. do 20.05.1977.
godine tj. za 20 dana.
Dakle, imamo:
K

118032,70 6 20
393,44 KM
36000

Konano stanje uloga je: 118 032,70 + 393,44 = 118 426,14 KM. Cijeli proces raunanja
ematski moemo pisati ovako:
Vrijednost uloga 20.10.1970. godine
+ 11/6% kamata
Stanje uloga 30.10.1970. godine
Konana vrijednost 30.04.1977. godine
+20/6% kamata
Traena vrijednost uloga 20.05.1977. godine

80 000,00 KM
______146,66 KM
___80 146,66 KM
118 032,70 KM
______393,44 KM
__118 426,14 KM

Primjer 7.
Na osnovu ugovora radnoj organizaciji je odobren 15.10.1975. godine investicioni kredit od
950 000 KM s tim da se odmah stavi na raspolaganje cijeli iznos kredita. Prema
investicionom projektu kredit e biti u koritenju od 30.04.1981. godine. Kamata se rauna 45
godinje dekurzivno pri semestralnom kapitalisanju. Izraunati koliko treba isplatiti na ime
odobrenog kredita i kamate 30.04.1981. godine?
U ovom primjeru prvi redovni obraun kredita bie 31.12.1975. godine za 44 dana. Proste
kamate za 44 dana iznose:
36000 36000

9000
p
4
Gd
K
D
950000 44
K
4644,44
9000

10

KM
Prema tome 31.12.1975. godine vrijednost investicionog kredita iznosila je:
950 000 + 4 644,44 = 954 644,44 KM
Sada emo izraunati vrijednost investicionog kredita na dan 31.12.1980. godine, te imamo:
n
Kn = K I p
Kn 954644,44 I 210
Kn 954644,44 1,218994

Kn = 1 163 795,84 KM
Na 1 163 705,84 KM treba izraunati kamate od 01.01.1981. do 30.04.1981. godine, tj. za 120
dana. Prema tome, imamo:
G pd
36000
1163705,84 4 120
K
36000
K

K = 15 516,08 KM
Konane obaveze po investicionom kreditu iznose 1 163 705,84 + 15 516,80 = 1 179 221,92
KM. Cijeli obraun ematski moemo pisati ovako:
Obraun, 30.04.1981. godine
Investicioni kredid, V a 15.10.1975.
KM
+ 44/4% prostih kamata
Investicioni kredit, V a 31.12.1975.
KM
Investicioni kredit, V a 31.12.1980.
KM
+ 120/4% prostih kamata
Investicioni kredit, V a 30.04.1981.
KM

950 000,00
__

4 644,44 KM
954 644,44

1 163 705,84
15 516,08 KM
1 179 221,92

Primjer 8.
Nacionalni dohodak po glavi stanovnika iznosi $ 1 600,00. Drutvenim planom razvoja
predvieno je da se dohodak po glavi stanovnika povea za 11%. Koliki se nacionalni
dohodak moe oekivati na kraju 8. godine?
Poznati elemensti:
K = $ 1 600
n = 8 god.
p = 11%_____
Kn = ?
Ako u formulu za krajnju vrijednost jednog uloga uvrstimo poznate elemente dobijamo:
11

Kn = K I p

8
Kn 1600 I 11

Kn 1600 2,304537

Kn = 3 687,26 $
Primjer 9.
Na koliko e narasti 60 000 KM za 15 godina uz 3% godinje dekurzivno, ako se kapitalisanje
vri:
a) godinje
b) semestralno
c) kvartalno?
a)

K = 60 000
n = 15 god.
p = 3%____
Kn = ?
Kn = K I p

Kn 60000 I 315
Kn 60000 1,557967

Kn = 93 478,02 KM
b)

K = 60 000
n = 30 semestara
p = 1,5%______
Kn = ?
Kn = K I p

Kn 60000 I 1130
,5
Kn 60000 1,563020

Kn = 93 784,80 KM
c)

K = 60 000
n = 60 kvartala
p = 0,75%______
Kn = ?
Kn = K I p

Kn 60000 I 060,75,
Kn 60000 I 050,75 I 010, 75
Kn 60000 1,452956 1,077582

Kn = 93 940,75 KM
Primjer 10.

12

Uloili smo na knjiicu 50 000 KM u banku koja plaa 5% kamata godinje dekurzivno i vri
godinje kapitalisanje. Koliko e banka isplatiti na ime uloga i kamata poslije 4 godine?
K = 50 000 KM
n = 4 god.
p = 5%____
Kn = ?
Kn = K I p

Kn 50000 I 54
Kn 50000 1,215506

Kn = 60 775,30 KM
Primjer 11.
Na koji e iznos narasti 130 000 KM za 25 godina i 9 mjeseci uz 9% godinje, dekurzivno,
ako je kapitalisanje:
a) godinje
b) semestralno
c) kvartalno?
a) K = 130 000 KM
n = 25 god. i 9 mj.
p = 9%_____
Kn = ?
Kn = K I p

Kn 130000 I 925
Kn 130000 8,623080

Kn = 1 121 000,40 KM

Proste kamate:
K

G p m 1121000,40 9 9

75667,53 KM
1200
1200

Obraun:
Poetni ulog
+ proste kamate 9/9%
Konana vrijednost uloga

1 121 000,40 KM
75 667,53 KM
1 196 667,93 KM

b) K = 130 000 KM
n = 51 sem. i 6 mj.
p = 4,5%_____
Kn = ?
Kn = K I p

13

Kn 130000 I 451,5
Kn 130000 I 450,5 I 41,5
Kn 60000 9,032636 1,045

Kn = 1 227 083,60 KM
K

G p m 1227083,60 9 6

55218,76 KM
1200
1200

Obraun:
Poetni ulog
+ proste kamate 6/9%
Konana vrijednost uloga

1 227 083,60 KM
55 218,76 KM
1 282 302,36 KM

c) K = 130 000 KM
n = 103 kvar.
p = 2,25%_____
Kn = ?
Kn = K I p

Kn 130000 I 2103
, 25
Kn 130000 I 250, 25 I 250, 25 I 23, 25
Kn 130000 3,042046 3,042046 1,069030

Kn = 1 286 070,57 KM
Primjer 12.
Prema sporazumu izmeu dunika i povjerioca, dunik sadanje dugovanje od 40 000 KM
treba da vrati poslije 3 godine. Kolika e biti krajnja vrijednost ovog duga alp su kamate 8%
godinje dekurzivno pri semestralnom kapitalisanju?
K = 40 000 KM
n = 6 sem.
p = 4%_____
Kn = ?
Kn = K I p

Kn 40000 I 46
Kn 40000 1,265379

Kn = 50 612,76 KM
Primjer 13.
U nekoj radnoj organizaciji se danas proizvodi 20 000 tona neke robe. U narednih 6 godina
proizvodnja treba da raste godinje po 10%. Kolika se proizvodnja moe oekivati na kraju 6te godine?
K = 20 000 t
14

n = 6 god.
p = 10%_____
Kn = ?
Kn = K I p

6
Kn 20000 I 10

Kn 20000 1,790849

Kn = 35 816,94 t

2. Izraunavanje sadanje vrijednosti uloga

U dosadanjim primjerima izraunavali smo krajnju vrijednost kapitala, tj. uloga uveanog za
kamatu. Meutim, ponekad emo u praksi izraunavati sadanju ili poetnu vrijednost uloga.
Krajnja vrijednost je uvean ulog, sadanja vrijednost je poetni ulog.
Primjer 1.
Krajnja vrijednost uloga poslije 8 godina iznosi 24 500 KM. Kolika je poetna vrijednost ako
je ulog ukamaenja 4% godinje dekurzivno i ako se vri godinje kapitalisanje?
Zadatak emo izvriti na tri naina:
1. pomou algebarske formule
2. pomou prve tablice
3. pomou druge tablice

1. pomou algebarske formule

Poznati elementi:
Kn = 24 500,00 KM
n = 8 god.
p = 4%_____
K=?
Poi emo od ve poznatog obrasca:
Kn = K r n
Ako ovaj obrazac Kn = K r n , u kojem je nepoznato K, rijeimo po K, dobit emo:
Kn
1
K n Kn n
r
r
Prema tome, poetna vrijednost uloga K se dobije kada se krajnja vrijednost uloga Kn podijeli
n-tim stepenom dekurzivnog faktora.
U naem primjeru poetna vrijednost iznosi:
Kn
K n
r
15

25500
Kn
K n
1,04 8
r

Ako logoritmujemo ovu jednainu, dobit emo:

log K log 24500 8 log 1,04
log K 4,38916 8 0,01703
log K 4,38916 0,13624
log K 4,25292

K = N 4,25292
K = 17 902,76 KM
2. pomou druge tablic
Ako obrazac Kn = K I p , u kojem je K nepoznato, rijeimo po K, dobit emo:
n

Kn
I pn

Za gornji primjer biti e:

K

24500
I 48

24500
1,368569

K = 17 901,91 KM

3. pomou druge tablice

Vrijednosti druge tablice reciprone vrijednosti prve tablice, tj.:
1
II pn
I pn

Vrijednost druge tablice su sadanje vrijednosti jedne KM, te kao takve moraju biti manje od
jedan. Druga tablica je kamatni diskontni faktor.
Kn

n
Obrazac K I n moemo pisati ovako K Kn II p
p
Prema tome, sadanja vrijednost jedng uloga se izraunava tako da se pomnoi krajnja
vrijednost uloga sa drugom tablicom. Za na primjer e biti:

K 24500 II 48
K 24500 0,730690

K = 17 901,91 KM
Izvoenje druge tabloce:
Kako smo ranije vidjeli, vrijednost prve tablice raste sa rastom broja perioda, jer je svaki
slijedei faktor vei od prethodnog za kamate. Meutim, kako su vrijednosti drugih tablica

16

reciprone vrijednosti prve tablice, to e sruga opadati s rastom broja perioda. Faktore za
drugu tablicu emo najlake dobiti ako poemo od zadnjeg retka prve tablice. Dakle, ovako:
II pn

n
1
2
3
4
.
.
.
.
..
..
49
50

6%
0,943396226415
.......
.......
.......
.......
.......
.......
.......
.......
itd.
0,057545663526
0,054288361217

1
0,054288361817
18,420154274987
I
+ 6% kamata (od 0,054288361817) = 0,003257302___
II 649 0,057545663526
II 650

50
6

Kako vidimo, 50-ti redak smo dobili kada smo jedan podjelili sa faktorom iz 50-tog retka prve
tablice. Tome iznosu smo dodali 6% kamata i dobili faktor za 49-ti redak. Ako tako redom
dodajemo iznos dobit emo 48. , 47. , 46. itd redak, koji odgovara za 6%. Ako smo ispravno
radili, onda emo na prvu poziciju, kada dodajemo njene kamate, dobiti jednu KM.
Primjer 2.
Neko treba da primi 30 000 KM nakon 9 godina. Kolika je sadanja vrijednost tog
potraivanja ako se rauna 6% kamata godinje dekurzivno i vri semestralno kapitalisanje?
Poznati elementi:
Kn = 30 000 KM
n = 18 sem.
p = 3%______
K=?
Primjer emo rijeiti pomou druge tablice uvrtavanjem poznatih elemenata u obrazac:
K Kn II pn
K 30000 II 318
K 30000 0,587394

K = 17 621,82 KM
Primjer 3.

17

tedia danas raspolae sa 700 000 KM. Koliko je uloio prije 6 godina uz 4% godinje
dekurzivno i uz semestralno kapitalisanje?
Poznati elementi:
Kn = 700 000 KM
n = 12 sem.
p = 2%_____
K=?
n
Ovaj primjer emo rijeiti pomou druge tablice. U jednainu K Kn II p uvrstimo poznate
elemente i dobijemo:

K 700000 II 212
K 700000 0,788493

K = 551 945,10 KM
Dakle, ulaga je uoio prije 6 godina 551 945,10 KM i danas ima 700 000 KM.
Primjer 4.
Neko je duan da plati 90 000 KM 06.02.1970. godine. Kojim bi iznosom mogao da plati isti
dug 31.12.1970. godine, ako je kamatna stopa 5% godinje dekurzivno i vri godinje
kapitalisanje?
U ovom primjeru dug koji je plativ kasnije, svodimo na dug plativ ranije. Da bi se dug sveo
na 31.12.'70. god., treba ga diskontovati za 37 dana i 10 godina.
Cijeli obraun emo postaviti u slijedeu emu:

Obraun, 31.12.1970. godine

Dug 31.12.1970. godine
____________KM
Dug 31.12.1980. godine
____________KM
+ 37/5% kamata
____________KM
Dug 06.02.1981. godine
KM

90 000,00

U ovom sluaju 90 000 KM je uveana glavnica. Iz gornjeg primjera moemo izdvojiti ove
elemente, za prosti kamatni raun:
G + K = 90 000 KM
d = 37
p = 5%______
K=?
(od 01.01.1981. do 06.02.1981. ima 37)

18

G K p d

36000 p d
90000 5 37
K
36000 5 37
90000 185
K
36000 185
16650000
K
36185

K = 460,14 KM
Ako od 90 000 KM oduzmemo proste kamate 460,14 KM, dobit emo dug 31.12.'80. god.,
dakle, 90 000,00 460,14 = 89 539,86 KM.
Ovo je dug 31.12.'80. god. koji emo diskontovati za 10 godina.
K 89539,86 II 510
K 89539,86 0,613913

K = 54 969,68 KM
Odgovor: 31.12.'70. godine platio bi 54 969,68 KM.
Sada naene podatke unosimo na odgovarajue mjesto u prednjoj emi. Kada se unesu podaci,
ema izgleda ovako:
Obraun, 31.12.1970. godine
Dug 31.12.1970. godine
KM
Dug 31.12.1980. godine
KM
+ 37/5% kamata
KM
Dug 06.02.1981. godine
KM

54 969,68
89 539,86
_____460,14
90 000,00

Primjer 5.
Koliko KM je uloeno na tednu knjiicu 18.09.1975. godine uz 6% godinje dekurzivno uz
semestralno kapitalisanje ako je ulaga imao 31.12.1980. godine 55 000 KM ?
I ovaj zadatak emo rijeiti kombinacijom prostog kamatnog rauna i druge tablice.
Najprije emo postaviti emu zadatka:
Ulog 18.09.1975. god.
____________KM
+ 104/6% prostih kamata
____________KM
Ulog 31.12.1975. god.
____________KM
Ulog 31.12.1980. god.
KM

55 000,00

19

Iznos od 50 000 KM je krajnja vrijednost uloga, koju emo najprije diskontovati za 5 godina
tj. za 10 semestara, te emo dobiti:
K 55000 II 310
K 55000 0,744093

K = 40 925,12 KM
Ako posmatramo u gornjoj emi iznos od 40 925,12 KM, vidimo da je to uveana glavnica;
primjenjujui formulu iz prostog kamatnog rauna dobit emo traeni ulog.
Prema tome, imamo:
G

G K 36000

36000 p d
40925,12 36000
G
36000 6 104
40925,12 36000
G
36000 624

G = 40 227,84 KM

Odgovor: dana 18.09.'75. godine bilo je uloeno 40 227,84 KM, proste kamate su 697,28 KM.
Sada izraunate podatke unosimo na odgovarajue mjesto u prednjoj emi. Kada se unesu
podaci ema izgleda ovako:
Ulog 18.09.1975. god.
KM
+ 104/6% prostih kamata
KM
Ulog 31.12.1975. god.
KM
Ulog 31.12.1980. god.
KM

40 227,84
697,28
40 925,12
55 000,00

Primjer 6.
Koliko je uloeno prije 45 godina uz 5% godinje dekurzivno, uz semestralno kapitalisanje,
ako danas raspolaemo sa 50 000 KM ?
Poznati elementi:
Kn = 50 000 KM
n = 45 2 = 90 sem.
p = 5% 2 = 2,5%__
K=?
n
Ako uvrstimo vrijednosti u formulu K Kn II p , dobijemo:

K 50000 II 290, 5

U naim finansijskim tablicama sadrane su vrijednosti diskontnih faktora za 50

termina/rokova. Zbog toga emo se posluiti pravilom mnoenja istih baza. Naime, kako je:
1

r

90

50

40

a poto je:

20

 1

r

90

II 290,5 to moemo pisati :

II 290,5 II 250,5 II 240,5 te u naem zadatku imamo:

K 50000 II 290,5 II 290, 5
K 50000 0,290942 0,0372430
K 50000 0,108355

K = 5 417,75 KM
Odgovor: prije 45 godina bilo je uloeno 5 417,75 KM.
Primjer 7.
Radna organizacija treba da plati 31.03.1990. godine na ime investicionog kredita i kamata
5 094 300 KM. Koliko KM je iznosio odobreni kredit 01.11.1988. godine ako je kamata
raunata po 10 % godinje dekurzivno pri semestralnom kapitalisanju?
U ovom primjeru kredit treba svesti na dan odobrenja, tj. 01.11.1988. godine, a to znai da ga
treba diskontovati za 89 dana, 1 godinu i 60 dana.
Obraun diskontovanja emo postaviti u slijedeu emu:
Obraun 01.11.1988.
Investicioni
kredit,
.....................KM
+
60/10%
.....................KM
Investicioni kredit, V a 31.12.'88. god.
.....................KM
Investicioni
kredit,
.....................KM
+
89/10%
.....................KM
Investicioni kredit, V a 31.03.'90. god.
KM

01.11.'88.

Va

god.

prostih

kamata

31.12.'89.

Va

god.

prostih

kamata
5 094 300,00

U ovom primjeru 5 094 300,00 KM je uveana glavnica. Iz istog primjera moemo izdvojiti
ove elemente, za prosti kamatni raun:
G + K = 5 094 300,00 KM
d = 89
p = 10%____
K=?
Dani od 31.31.'90. 31.03.'90. godine = 89 dana
Ako u obrazac K
K

G K d

5094300 89
3689

Dd

, uvrstimo poznate elemente dobijamo prostu kamatu, tj.:

K = 122 903,96 KM
21

Ako od 5 094 300,00 KM oduzmemo proste kamate 122 903,96 KM dobit emo kredit
31.12.'89. godine, dakle, 5 094 300,00 122 903,96 = 4 971 396,04 KM.
Ovaj iznos je radna organizacija duna 31.12.1989. godine, koji emo diskontovati za 2
semestra (1 godinu):
K Kn II pn
K 4971396,04 II 25
K 4971396,04 0,905730

K = 4 502 742,54 KM
Prema tome, kredit na dan 31.12.'88. godine iznosi 4 502 742,54 KM. Od ovog iznosa jo
treba obraunati i oduzeti prostu kamatu za 60 dana, tj. od 01.11.'88. 31.12.'88. (60 dana).
Dakle, imamo:
G K d
K
Dd
K

4502742,54 60
3660

K = 73 815,45 KM
Ako od 4 502 742,54 KM oduzmemo proste kamate 73 815,45 KM dobit emo odobreni
kredit na dan 01.11.'88. godine, tj. 4 502 742,54 - 73 815,45 = 4 429 527,07 KM.
Odgovor: odobreni kredit radnoj organizaciji na dan 01.11.'88. godine iznosi 4 429 527,07
KM.
Sada izraunate podatke unosimo na odgovarajue mjesto u prednjoj emi. Kada se unesu
podaci, ema izgleda ovako:
Obraun 01.11.1988.
Investicioni kredit, V a 01.11.'88. god.
KM
+ 60/10% prostih kamata
KM
Investicioni kredit, V a 31.12.'88. god.
724,52KM
Investicioni kredit, V a 31.12.'89. god.
KM
+ 89/10% prostih kamata
KM
Investicioni kredit, V a 31.03.'90. god.
KM

4 429 527,07
__73 815,45
4 502
4 917 396,54
122 903,96
5 094 300,00

Primjer 8.
Koliko je KM uloeno uz 4% kamata godinje dekurzivno pri godinjem kapitalisanju prije 12
godina ako danas imamo 300 000 KM ?
Poznati elementi:
Kn = 300 000 KM
22

p = 4%
n = 12 god.__
K=?
K Kn II pn

K 300000 II 412

K 300000 0,624597

K = 187 379,10 KM
Primjer 9.
Koliko bi trebalo uloiti danas na knjiicu uz 5% kamata godinje dekurzivno, ako elimo da
poslije 7 godina imamo 300 000 KM, uz uslov da se cijeli iznos kamata dodaje ulogu, a
kapitalisanje se vri:
a) godinje
b) semestralno
c) kvartalno?
a) Kn = 300 000 KM
p = 5%
n = 7____
K=?
K Kn II pn

K 300000 II 57
K 300000 0,710681

K = 213 204,30 KM
b) Kn = 300 000 KM
p = 5% 2 = 2,5%
n = 7 2 = 14____
K=?
K Kn II pn

K 300000 II 214,5
K 300000 0,707727

K = 212 318,10 KM
c) Kn = 300 000 KM
p = 5% 4 = 1,25%
n = 7 4 = 28____
K=?
K Kn II pn

K 300000 II 128
, 25
K 300000 0,706218

K = 211 865,40 KM
23

Primjer 10.
U nekoj OUR-a se danas proizvodi 200 000 kom. nekog artikla. Koliko se komada
proizvodilo prije 8 godina ako je proizvodnja rasla prosjeno po 12 % godinje?
Kn = 200 000 KM
p = 12%
n = 8_____
K=?
K Kn II pn

K 200000 II 128

K 200000 0,403883

K = 80 776,60 kom.

3. Izraunavanje sloenih kamata

Do sada smo govorili o krajnjoj vrijednosti ulolga i o poetnoj vrijednosti uloga. Sloena
kamata ili interes na interes emo dobiti ako od krajnje vrijednosti uloga, oduzmemo poetni
ulog.
Primjer 1.
Koliko e sloenih kamata donijeti ulog od 70 000 Km za 7 godina uz 5% godinje
dekurzivno, uz godinje kapitalisanje?
Poznati elementi:
K = 70 000 KM
n = 7 god.
p = 5%_____
I7 = ?
Na osnovu ve poznatog obrasca Kn = K I p mogua su 2 rjeenja:
a) posredno: da prvo naemo krajnju vrijednost uloga i od tako dobijene vrijednosti
oduzimamo poetnu vrijednost uloga. Krajnja vrijednost uloga iznosi:
n

Kn = 70000 I 57
Kn = 70000 1,4071004
Kn = 98 497,028 KM
24

a poetni ulog 70 000 KM, sloene kamate:

I7 = K7 - K
I 7 = 98 497,028 70 000
I 7 = 28 497,028 KM
b) neposredno: budui da su sloene kamate razlika izmeu krajnje i poetne vrijednosti
jednog uloga, moemo pisati slijedei obrazac:
In = Kn K
n

I
S obzirom da je Kn = K p , gornju jednainu moemo pisati i u obliku:
n
In = K I p - K
Izvlaenjem zajednikog faktora K na desnoj strani jednaine dobijemo obrazac za
izraunavanje sloenih kamate:
n
In = K ( I p 1)
Zamjenom poznatih elemenata iz gornjeg primjera imamo:
I 7 = 70 000 (1,4071004 1)

I 7 = 70 000 0,4071004
I 7 = 32 970,28 KM

Primjer 2.
Koliko e sloenih kamata donijeti ulog od 165 000 KM za 6 godina i 8 mjeseci uz
semestralno kapitalisanje?
Poznati elementi:
K = 165 000 KM
n = 13 sem. i 4 mj.
p = 2,5%_____
In = ?
U ovom primjeru imamo 13 semestara i 4 mjeseca, pa emo najprije 165 000 KM ukamatiti
za 13 polugodita uz 2,5%, a zatim na tako dobijen iznos raunati i 5% prostih kamata, koje
sabrane sa prvim iznosom daju krajnju vrijednost uloga.
Ako od krajnje vrijednosti uloga oduzmemo poetni ulog 165 000 Km, dobit emo sloene
kamate. itav postupak izgleda ovako:
Poetna vrijednost uloga
KM
Krajnja vrijednost uloga
KM

K = 165 000,00
165 000 I 2 ,5 = 227 454,32
13

227454,32 5 4
=
1200

+ 4/5% prostih kamata

KM
Krajnja vrijednost uloga
KM

3 790,90
396 245,22

Razlike izmeu krajnje vrijednosti i poetne vrijednosti uloga su treene sloene kamate.
Dakle:
25

In = 396 245,22 165 000

In = 231 245,22 KM
Primjer 3.
Nekoj radnoj organizaciji je odobren 01.01.'80. godine investicioni kredit od 800 000 KM.
Kredit je koriten do 30.04.'84. godine. Kamatu raunati po 10% godinje dekurzivno pri
semestralnom kapitalisanju. Izraunati interkalarne1 kamate.
Imamo:
K = 800 000 KM
n = 10 sem. i 184 dana
p = 5%_____
Ik = ?
U ovom primjeru investicioni kredit je koriten od 01.01.'80. 30.04.'84. godine, tj. 10
semestara i 184 dana i za cijelo vrijeme koritenja kredita treba platiti kamatu.
Najprije emo obraunati sloenu kamatu za prvih 10 semestara po 5%, na slijedei nain:
n
Kn = K I p
Kn 800000 I 510
Kn 800000 1,628894

Kn = 1 303 115,20 KM
Ako od 1 303 115,20 KM oduzmemo odobreni investicioni kredit sloene interkalarne kamate
za prvih 10 semestara koritenja, tj. 1 303 115,20 800 000 = 503 115,20 KM. Prema tome,
interkalarne kamate 31.12.'84. godine iznose 503 115,20 KM. Meutim, kredit je koriten do
31.04.'84. godine, pa treba obraunati na 1 303 115,20 KM jo proste kamate za 184 dana.
Dakle, imamo:
Gd
D
1303115,20 1847
K
3600
K

K = 66 603,66 KM
Ako iznos od 66 603,66 KM prostih kamata dodamo na 503 115,20 KM dobit emo ukupne
interkalarne kamate, tj. 503 115,20 + 66 603,66 = 569 718,86 KM
Prema tome, ukupne interkalarne kamate iznose 569 718,86 KM. Obraun interkalarnih
kamata moe se obaviti slijedeom emom:
Obraun 30.04.1984. godine
Investicioni kredit, V a 01.01.'80. god.
KM
Investicioni kredit, V a 31.12.'83. god.
KM
+ 184/10% prostih kamata
KM
Investicioni kredit, V a 30.04.'84. god.
KM
- odobreni kredit
KM

800 000,00
1 303 115,20
66 603,66
1 369 718,86
800 000,00

Interkalarne kamate su kamate koje se plaaju na investicione kredite koji se nalaze u koritenju. Plaa se od
momenta dobijanja kredita pa do zavretka objekta i zajedno sa investicionim kreditom ine osnovicu anuiteta.

26

Interkalarna kamata
KM

569 718,86

4. Izraunavanje vremena i kamatne stope

4.1. Izraunavanje vremena ukamaenja
Nepoznati broj perioda n vrijeme se dobije ako su nam poznati:
- poetna vrijednost uloga (K)
- krajnja vrijednost uloga (Kn)
- kamatna stopa (p)
Postupak za izraunavanje vremena ukamaenja emo pokazati na primjerima koji slijede, a
za obraun emo koristiti jedan od ve poznata tri obrasca:
n
K Kn II pn
Kn = K r n ;
Kn = K I p ;
Primjer 1.
Koliko je godina bilo uloeno 5 000 KM pod sloene kamate uz 5% godinje dekurzivno ako
je krajnja vrijednost tog uloga 7 927,28 KM pri godinjem kapitalisanju?
Poznati elementi:
K = 5 000 KM
p = 5%
Kn = 7 387,28 KM
n=?
a) pomou algebarske formule Kn = K r n
Najprije emo rijeiti jednainu po r n , jer se tu krije broj perioda. Dakle, imamo:
rn

Kn
K

Ako jednainu logoritmujemo, dobit emo:

n log r log Kn log K

to znai
n

log Kn log K
log r

U ovu formulu emo uvrstiti poznate elemente iz primjera i dobit emo nepoznatu n:
log 7387,28 log 5000
log 1,05
3,868484 3,698970
n
0,021189
n

n = 8 godina
b) pomou I tablice Kn = K I p

n
to znai: I p

Kn
i zamjenom sa poznatim elementima iz gornjeg primjera, dobijemo:
K

27

I 5n

7387,28
5000

I 5n 1,477456

U prvoj tablici u koloni 5% traimo faktor 1,477456 i vidimo da se tano nalazi u 8. redu
tablice, to znai da je 5 000 KM bilo pod sloenim kamatama 8 godina, pa je:
n = 8 godina.
n
c) rjeenje pomou II tablice K Kn II p

n
pa je: II p

II 5n

K
i zamjenom poznatih elemenata za gornji primjer imaemo:
Kn

5000
7387,28

II 5n 0,676839

Dobijeni broj se nalazi u II tablici u koloni pod 5% u 8-mom redu. Prema tome, traeni broj
godina je 8. Dakle, dobijemo da je:
n = 8 godina.
Primjer 2.
Koliko godina je leao ulog u banci od 20 000 KM koja plaa 4% kamata godinje
dekurzivno i vri kvartalno kapitalisanje, ako je krajnja vrijednost tog uloga 25 394,68 KM ?
K = 20 000 KM
p = 1%
Kn = 25 394,68 KM
n=?
Kn
K
25394,68
I 1n
20000

I pn

I 1n 1,269734
U prvoj tablici u koloni 1 se nalazi taan broj 1,269734 u 24. redu, a to znai da je ulog leao
u banci 24 kvartala ili 6 godina (24/4). Dakle:
n = 24 kvartala
n = 6 godina.

Primjer 3.
Za koje e vrijeme 3 000 KM pri polugodinjem kapitalisanju narasti zajedno sa sloenim
kamatama na 4 200 KM ako je kamatna stopa 6% godinje dekurzivno?
Poznati elementi:
K = 3 000 KM
Kn = 4 200 KM
p = 3%______
n=?

28

a) pomou I tablice
Kn
K
4200
I 3n
3000
n
I 3 1,4
I pn

Kako se broj 1,4 ne nalazi tano u prvoj tablici u koloni 3%, to emo slino i kod
izraunavanja kamatne stope, taniji broj perioda n traiti linearnom interpolacijo. U prvoj
tablici, u koloni pod 3%, emo uzeti priblino manji broj 1,384233 koji se nalazi u 11. retku i
priblino vei broj 1,4257608 koji se nalazi u 12. retku.,
Dakle, izmeu broja 11 i 12 nalazi se traeni broj godine.
Kako broj perioda raste srazmjerno sa krajnjim vrijednostima jedne KM, to emo
interpolacijom odrediti taniji broj perioda, primjenjujui pravilo trojno.
I 311 1,3842330

I 311 1,3842330

I 312 1,4257608

I 3n 1,4

0,0415278

n 11 0,015767

Odavde zakljuujemo da, ako poemo od 11. perioda i dekurzivnog faktora koji njemu
odgovara, kada je broj perioda povean za 1 (od 11 do 12), tada se kamatni dekurzivni faktor
povea za 0,0415278, a mi treba da utvrdimo koliko e se poveati broj perioda 11 kada se
kamatni dekurzivni faktorpovea za 0,015767.
Postavimo iz gornje tabele proporciju:
1 (n 11) = 0,0415278 0,015767
Odavde unutranji lan proporcije iznosi:
n 11

0,015767 1
0,0415278

n 11 = 0,38 pa je
n = 11,38 polugodita
n = 5 godina, 7 mjeseci i 4 dana
b) algebarskom formulom
log Kn log K
log r
log 4200 log 3000
n
log 1,03
3,623249 3,477121
n
0,012837
n

n = 11,38 polugodita
n = 5 godina, 7 nmjeseci i 4 dana

4.2. Izraunavanje kamatne stope

Pomou ve poznatih obrazaca:
29

K Kn II p
Kn = K r n ;
Kn = K I p ;
moemo izraunati svaku od etiri veliine, koje se u njima javljaju, ako poznajemo preostale
tri veliine. Ako nam nije poznata kamatna stopa (p) a poznata nam je krajnja i poetna
vrijednost kapitala i broj termina ukamaenja, kamatnu stopu emo dobiti pomou jednog od
gornjih obrazaca.
n

Primjer 1.
Sa kojom e godinjom kamatnom stopo, pri godinjem kapitalisanju, ulog od 6 000 KM za
10 godina narasti na 10 745,08 KM ?

Poznati elementi:
K = 6 000 KM
n = 10 godina
Kn = 10 745,08 KM
p=?
a) pomou algebarske formule
Kn = K r n
Kamatna stopa se krije u kamatnom dekurzivnom faktoru r jer je r = 1
n
jednainu rijeiti po r n . Dakle, imamo: r

p
, pa emo gornju
100

Kn
K

Ako logoritmujemo jednainu, dobijemo:

n log r log Kn log K
log Kn log K
n
log r

p
log Kn log K

log 1

100
n

p
log 10745,08 log 6000

log 1

100
10

p
4,031209 3,778151

log 1

100
10

p
0,253057

log 1

100
10

p
1

0,0253057
100
p
1
1,059999
100
p
0,059999
100

p = 5,9999%
p = 6%______

p = 0,059999 100
b) pomou I tablice
n
Kn = K I p

30

Kn
K
10745,08

1,790847
6000

I pn
I 10
p

U 10. redu prve tablice trait emo broj 1,790847 i vidjet emo da se nalazi u koloni 6%, a to
znai da je p = 6% , godinja kamatna stopa.
Prva tablica ima praktinu primjenu naruito ako je poetna vrijednost zaokruena suma, kao
to je u naem primjeru 6 000 KM.

c) pomou druge tablice

n
K = Kn II p
II pn

K
Kn

II 10
p

6000
0,558395
10745,08

Ovaj diskontni faktor, tj. sadanju vrijednost jedne KM traimo u 10. redu druge tablice i
vidimo da se nalazi u koloni 6%. Prema tome, traena kamatna stopa je 6%. Dakle, traeni
rezultat se podudara u sva tri sluaja. Pomou druge tablice praktino je traiti kamatnu stopu
kada je konana vrijednost uloga data u zaokruenom iznosu.
Primjer 2.
Ulog od 18 533,43 KM poslije 7 godina narastao je na 30 000 Km. Treba izraunati godinju
kamatnu stopu ako je polugodinje kapitalisanje.
Poznati elementi:
K = 18 533,43 KM
Kn = 30 000 KM
n = 14 semestara
p=?
Poto je konana vrijednost 30 000 KM zaokrueni broj, kamatnu stopu emo traiti pomou
II tablice. Dakle:
K
Kn
18533,43

0,617781
30000

II pn
II 14
p

U koloni pod 3,5% u 14. redu nalazi se diskontni faktor 0,617781 to znai da je polugodinja
stopa 3,5%, a godinja e biti dva puta vea tj.:
p = 3,5% 2
p=6%
(traena kamatna stopa)
Primjer 3.
31

Uz koju kamatnu stopu, pri kvartalnom kapitalisanju e 7 000 KM narasti na 21 000 KM za

10 godina?
Poznati elementi:
K = 7 000 KM
Kn = 21 000 KM
n = 40 kvartala
p=?
Kn
K
21000

7000
3

I pn
I p40
I p40

Ako se u tablici ne nalazi izraunati faktor, kao to je to sluaj za ovaj primjer, onda emo
kamatnu stopu traiti linearnom interpolacijom.
U 40. redu emo traiti jedan broj manji od naeg izraunatog 3 i jedan broj koji je vei od 3.
U naem primjeru priblino manji broj se nalazi za 2,75% u 40. redu 2,95987, a priblino vei
broj u koloni pod 3% u 40. redu 3,26204.
Ponekad je dovoljan i takav zakljuak.
Ako elimo taniju stopu, traimo je interpolacijom, tako to odmah uzimamo faktore za
gornju neposredno manju i neposredno veu stopu. I pomou pravila trojnog moemo odrediti
taniju stopu. Prema tome, imamo:
I 240, 75 2,95987

I 240, 75 2,95987

I 340 3,26204

I p40 3

0,75

0,30217

n 2,75

0,04013

0,75 (p 2,75) = 0,30217 0,0413

p 2,75 = 0,033
p = 2,75 + 0,033
p = 2,783% kvartalno
p = 11,132% godinje

5. Relativna i konformna stopa

Periodi za koje se obino raunaju sloene kamate su cijele godine, semestri (polugodita),
kvartali i mjeseci. Kamatna stopa je uvijek za godinu dana. Zbog toga, ako se kamate
obraunavaju polugodinje, onda se data godinja stopa dijeli sa dva i na taj nain od
godinjekamatne stope dobijamo polugodinju.
Npr. 5% godinje = 5/2 = 2,5% semestralno
8% godinje = 8/2 = 4% semestralno itd.
Isto tako, ako se obraunava kvartalno, onda se data godinja stopa dijeli sa etiri i na taj
nain od godinje stope se dobije kvartalna stopa (tromjesena).
32

Npr. 5% godinje = 5/4 = 1,25% kvartalno

8% godinje = 8/4 = 2 % kvartalno
Ovako dobijena stopa, nastala prostim djeljenjem godinje kamatne stope, naziva se relativna
kamatna stopa.

Primjer 1.
Na koliko e narasti 20 000 KM za jednu godinu uz 6% kamata, ako se kapitalisanje vri:
a) godinje
b) semestralno (relativnom kamatnom stopom) 3%
a) kada je godinje kapitalisanje
Ulog na poetku godine
KM
+6% kamata za 1 godinu
KM
Ulog na kraju godine
KM
Prema tome, ulog e narasti na 21 200 KM uz godinje kapitalisanje.

20 000
1 200
21 200

b) kada je polugodinje kapitalisanje

Ulog na poetku prvog polugodita
20 000
KM
+ 3% kamata
600
KM
Ulog na kraju prvog polugodita
20 600
KM
+ 3% kamata
618
KM
Ulog na kraju godine
21 218
KM
Dakle, ako je kapitalisanje polugodinje, krajnja vrijednost uloga iznosi 21 218 KM.
Iz primjera se vidi da nijesvejedno kakvo je kapitalisanje, da li je godinje ili polugodinje
relativnom kamatnom stopom,jer postoji materijalna razlika u kamatama za 18 KM (21 218
21 200). Jasno se vidi da je za povjerioca povoljnije kada je obraun kamata ei relativnom
stopom. Ovo vai bez obzira koja je kamatna stopa.
Ako bismo htjeli da se u oba sluaja dobije ista suma, tj. da u oba sluaja budu krajnje
vrijednosti iste, semestralno kapitalisanje trebalo bi vriti kamatom stopom koja je manja od
relativne stope 3%.
Ova manja stopa kojom se dobija ista krajnja vrijednost, kao godinjom kamatnom stopm,
naziva se ekvivalentna ili konformna stopa.

33

Zakljuak
Elementi koji se, u temi Raun uloga/I tablice pojavljuju su:
K poetna ili sadanja vrijednost uloga
n broj perioda ukamaenja
p kamatna stopa
Kn konana vrijednost uloga ili vrijednost uloga zajedno sa sloenim kamatama
I sloene kamate
Zadatake rijeavamo pomou logaritama, I tablice i II tablice sloenih kamata. Zadaci se lake
n
i bre rijeavaju pomou prve I p picerove tablice kamate na kamatu, nego pomou
n

logaritama; jer se kamatni dekurzivni faktori r nalaze izraunati u I p .

U tablicama maksimalan broj periodaje 50, pa ako u tablicama za kamatu na kamatu ne
postoji zadani broj perioda, onda se opet moemo posluiti I tablicama, imajui na umu
pravilo: da se stepeni istih baza mnoe tako da se baza prepie, a eksponenti saberu.
Vrijednost druge tablice su sadanje vrijednosti jedne KM, te kao takve moraju biti manje od
jedan. Druga tablica je kamatni diskontni faktor.
Periodi za koje se obino raunaju sloene kamate su cijele godine, semestri (polugodita),
kvartali i mjeseci. Kamatna stopa je uvijek za godinu dana. Zbog toga, ako se kamate
obraunavaju polugodinje, onda se data godinja stopa dijeli sa dva i na taj nain od
godinjekamatne stope dobijamo polugodinju; kvartalno dijeli se sa etiri i tako dobijemo
tromjesenu, itd.
Ovakvo izraunavanje, pomou sloenih kamata, nije u potpunosti tano. Ako bismo eljeli
savim tane rezultate raunali bismo pomou logaritama. Ali, ovakvo izraunavanje je mnogo
lake i njegova tanost je sasvim dovoljna u praksi.

34

Literatura

B. Divjak, T. Hunjak: Zbirka zadataka iz matematike, TIVA 2002

B. ego: Finansijska matematika, Sarajevo 2008
picerove tablice Kamate na kamatu
http//www.openpdf.com/ebook/finansijska_matematika_pdf.html
http//www.prilika.net/kamatni.pdf

35