ARHITEKTURA I KRAJOLICI

Fotografiranje pejzaa i
arhitekture

Vladimir Superina,
Stablo
18mm (36mm)
F9
ISO 200

10

Zaljubljenici ste u prirodu? Volite planinariti ili etati po prekrasnim

krajolicima? Koliko puta ste bili oduevljeni nekim prizorom na koji
ste naili, nekim potoiem koji je preko stijena tvorio slap, okruen
vrbama, ispred kojeg se nalazila stara trona vodenica koja vie ne
slui niemu osim to negdje postoji zapis da je u njoj prije mnogo
godina boravila jedna obitelj koja je ivjela od rada u toj vodenici na
tom potoiu. U daljini se nazire planinski lanac koji je tijekom cijele
godine prekriven snijegom i ledom. Pjev ptica odzvanja meu umskim raslinjem, na jednoj od grana vjeverica promatra igru mladih
srna na oblinjoj livadi. Ne biste li eljeli taj prizor zabiljeiti vaim
digitalnim fotoaparatom i kasnije, dok radite u vaem uredu, na
ekranu povremeno pogledati tu fotografiju i prisjetiti se tog prizora i
osjeaja mira i odmora.

Openito o arhitekturi i krajolicima

ARHITEKTURA I KRAJOLICI

Koloseum
50mm (100mm)
F5.6
SO 200

U engleskom terminu se koristi pojam landscape koji najblie oznaava na pojam pejzana fotografija. Landscape fotografija ne mora
nuno biti fotografija prirode, ona moe biti tematski vezana uz
gradove (cityscape fotografija, odnosno, gradske vedute), makrofotografija, urbana i industrijska fotografija.
ak i kada odlino poznajete lokaciju na koju planirate otii i
napraviti fotografiju pejzaa, nita vam ne moe jamiti da e vam
osvjetljenje biti savreno. Sam prizor moe se mijenjati iz sata u sat,
a posebno su velike razlike u zoru i suton. Zato se ponekad ranije
ustajanje i dolazak na mjesto snimanja prije izlaska sunca zaista
isplati.
Izbor objektiva kao i kompozicija fotografije takoer su vrlo bitni za
kvalitetnu fotografiju. Nije potrebno vui sa sobom puno opreme,
posebice ako do mjesta snimanja moramo pjeaiti nekoliko sati,
ali potrebno je uza se imati objektive koji pokrivaju sve arine
duljine.
Ako ste se probudili jo dok su i pijetlovi spavali pa na mjesto
snimanja doli prije izlaska sunca, osim to se moete pripremiti
za fotografiju odreenog prizora i odabrati idealan objektiv, moete
pripremiti i va digitalni fotoaparat dok sunce ne izae.
Svako mjesto planina, uma, pustinja ili biljka ima posebne
kvalitete, ambijent i osobnost. Posao pejzanog fotografa je prenijeti

Openito o arhitekturi i krajolicima

11

ARHITEKTURA I KRAJOLICI

te osjeaje vizualnim elementima. Za snimanje odlinih pejzaa

potrebna su tri osnovna parametra: svjetlo, objektiv i kompozicija.

Svjetlo
Prednje svjetlo
U najvie sluajeva najpogodnije svjetlo je kad se sunce nalazi pod
kutom od 45 stupnjeva prema subjektu. Sunce pod tim kutom najbolje modelira scenu te ona ima najvie volumena i reljefa.

Bono svjetlo
Bono svjetlo moe kreirati dramatine efekte tako da osvijetli
jednu stranu objekta, a da druga bude u dubokoj sjeni. Ako u prirodi
traite oblike ili uzorke, bono e ih svjetlo jo vie naglasiti.
U suton

Stranje ili kontra svjetlo

24mm (18mm)
F6.3
ISO 400

Kontra svjetlo daje predivne efekte i donosi nam skrivene vrijednosti objekta.

12

Openito o arhitekturi i krajolicima

ARHITEKTURA I KRAJOLICI

Primjerice, transparentni predmeti poput

oblaka, lia, trave i raznih biljaka izgledaju
odlino u kontra svijetlu.

Kompozicija
U ovom emo poglavlju istraiti tehnike
kompozicije koje e vam pomoi da lake i
efektnije komunicirate. One e vam pomoi
prilikom razmiljanja na samom terenu,
meutim, one su samo poznate metode, a
nikako vrsta pravila koja se ne smiju ruiti.
To je alat koji e vam proiriti izbor kod
vizualnog izraavanja.
Kod pejzane fotografije bitna je dubinska
otrina, a time i sam osjeaj dubine fotografije. Dakle, nije dobro u kadar uzimati samo
udaljene elemente (planine, umu, more,
livadu, itd.).
Njih moete kombinirati s nekim elementima
koji su blizu. Na primjer, prilikom fotografiranja nekog planinskog masiva u pozadini,
dobra ideja je u prvi plan takoer ubaciti
neki dio stijene ili kamena. Kod fotografiranja
neke doline ili livade, u prvi plan ubacite cvijet ili skupinu cvjetova.
Upravo vjetim koritenjem dubinske otrine dobivamo osjeaj
dubine, osjeaj da je neto blizu i da je neto daleko.

Cavtat 2009.
14mm (28mm)
F6.3
ISO 100

Toka interesa
Toka interesa je ono to vas je natjeralo da u tom smjeru okrenete
fotoaparat. Ona mora biti jasna svakome tko gleda fotografiju.

Centriranje subjekta
Izbjegavajte postavljanje toke interesa u sam centar. Takve fotografije obino ne funkcioniraju jer ih nae oko doivljava dosadnim
i statinim.

Pravilo treina
Zamislite da je vaa fotografija podijeljena vertikalnim i

Openito o arhitekturi i krajolicima

13

ARHITEKTURA I KRAJOLICI

horizontalnim linijama na devet jednakih dijelova. Prema pravilu

treina, objekt bi trebalo smjestiti na jednu od tih linija, po
mogunosti da se u sjecitima tih linija nalaze najzanimljiviji detalji
objekta.

Elementi u prednjem planu

Elementi u prednjem planu e vaoj dvodimenzionalnoj fotografiji
dati dojam dubine. To moe biti cvijet, zanimljiva biljka, panj, stara
ograda, stopa Zatim naite kut da spojite taj element u prednjem
planu koji e vas voditi do glavnog objekta ili toke interesa.

Nebo
Gradska plaa
Dubrovnik
22mm (44mm)
F8
ISO 100

Nebo je jedan od vanijih elemenata pejzane fotografije. Oblano

nebo moe pojaati dramatiku, a esto moe biti i glavni element
fotografije. Koliko ete neba ukljuiti ovisi o tome koliko je zanimljivo. Ako oblaci tvore blijedu, jednolinu masu, nebo ete vjerojatno
pokuati minimalizirati. Meutim, ako je nebo zanimljivo, sigurno
ete mu posvetiti vei dio kompozicije.
Najbolji omjer je 1/3 ili 2/3 prisutnosti
neba na fotografiji. Takoer se dobri
efekti mogu dobiti s omjerom 1/2 neba
na fotografiji, no takva je fotografija
obino nezanimljiva i dosadna te je
potrebno istrenirano oko da bi se ona
dodatno zainila te dovela dinamika na
nju. Nebo je dobro kasnijom obradom
malo istaknuti, dodati plavetnilo, pojaati
oblake. Ako imamo kine oblake, uz malo
obrade moemo izvui jako dramatine
pejzae.

Linije vodilje
Kao i elementi u prednjem planu i linije
vodilje nam daju dojam tree dimenzije.
One nas uvlae u fotografiju i vode nas
do toke interesa.
Razmiljajte o horizontu. Liniju horizonta
je nabolje smjestiti na jednu od linija
treina.

14

Openito o arhitekturi i krajolicima

ARHITEKTURA I KRAJOLICI

Promijenite kut gledanja. Legnite na travu, popnite se na drvo,

kleknite u blato. Promijenite toku gledita kako biste dobiti odlinu
pejzanu fotografiju.

Uokvirivanje
Koristei razne elemente iz prirode moemo uokviriti dio ili cijeli
objekt snimanja. To moe biti bilo to grana puna jesenjeg lia,
usta pilje itd.

Uzorci
Priroda je puna uzoraka. Ponavljanje uzoraka kao i pravilo treina i
linije vodilje ine fotografiju dinaminom i zanimljivom. Uzorci mogu
biti godovi u panju, kamenje u suhozidu karakteristino za Dalmaciju, obraena pravokutna polja itd. Uzorci mogu biti tema slike, mogu
nas voditi ili ak uokvirivati objekt snimanja.

Kronje
22mm (44mm)
F5.6
ISO 100

Openito o arhitekturi i krajolicima

15

ARHITEKTURA I KRAJOLICI

Vremenski uvjeti
Sunce
Topla boja ranog jutarnjeg i kasnog popodnevnog svjetla je
generalno gledano najugodnija, a veina pejzaa u to doba izgleda
najbolje.
Ljetni pljusak
35mm (70mm)
F4
1/80s
ISO 100

Oblano
Postoje razne vrste oblaka od olovno sivih do prozirno bijelih.
Oblano nebo moe pridonijeti atmosferi fotografije i pojaati dramatiku koju je nemogue dobiti u istom sunanom danu.
Zanimljivi oblaci na nebu mogu postati
veim dijelom kompozicije. Meutim,
ako nisu zanimljivi ve tvore jednu
bezlinu bijelu masu, probajte ih minimalizirati na fotografiji.

Kia
Kapljice kie nisu dovoljno uoljive ako
ih fotografirate sa svijetlom pozadinom, zato je dobro potraiti tamniju
pozadinu. U sluaju da to nije mogue,
potraite neke druge elemente koji e
prenijeti taj osjeaj, npr. kapljice koje
stvaraju krune valove na povrini
jezera.
Ako elite da budu zamrznute, koristite
najmanje 1/125s. S 1/60 kapljice
e izgledati kao tapii. to je sporija
ekspozicija, to e tapii biti dui.

Magla
Ba kao i oblaci magla dolazi u razliitim sortama. Moe biti bijela ili siva,
gusta ili prozirna. Jo jedan razlog ranog
ustajanja dok radite pejzane fotografije
jest da budete na eljenom poloaju
u sluaju magle. To ne traje dugo jer

16

Openito o arhitekturi i krajolicima

ARHITEKTURA I KRAJOLICI

Sunce brzo rastjera maglu.

Lokalni ljudi vas mogu najbolje uputiti na mjesto gdje ima najvie
magle.

Snijeg
Kako je sve oko nas bijelo ako se oslonimo na svjetlomjer, dobit
emo podeksponirane fotografije. Najbolje je oitati ekspoziciju sa
sive karte, ruke ili neeg drugog to ima slinu tonalnu vrijednost.
Nemojte se zauditi ako se vrijednosti budu razlikovale do +2
ekspozicije.
Da budete sigurni, provjerite histogram. Obratite takoer pozornost
na visoke tonove kako vam vei dio slike ne bi izgorio.

I jo malo o kompoziciji
Nakon upoznavanja s bitnim parametrima za izradu kvalitetnih
pejzaa, pitanje je jeste li doista o njima razmiljali i jeste li do
sada primjenjivali neka od tih pravila? Jedno od pitanja na poetku
snimanja pejzaa glasi: Koristite li pravilo treina?
Nije teko shvatiti ni primijeniti pravilo treina. Radi se u stvari o
tome da prizor podijelite na devet jednakih dijelova dvjema vodoravnim i dvjema okomitim linijama. Veina novih digitalnih fotoaparata ima mogunost ukljuivanja mree na LCD zaslonu. Meutim,

Via Degli Orfani

14mm (28mm)
F3.5
1/10
ISO 200

Openito o arhitekturi i krajolicima

17

ARHITEKTURA I KRAJOLICI

iskusniji fotografi vie i ne koriste tu mreu jer ju stalno imaju

pred oima kada komponiraju kadar. Da biste koristili ovo pravilo
potrebno je odluiti na koje od etiri sjecita linija elite smjestiti
glavni objekt snimanja i prema njemu ukomponirati ostatak snimke.
Snimajui po ovom pravilu sigurno e vam se u poetku fotografije
uiniti privlanijima, moda i loginijima, ali ne treba ga se slijepo
drati. Ako ponete svaku fotografiju kadrirati prema ovom pravilu,
fotografije e vam sve vie slino izgledati.

Horizontalne linije
Jedna od najeih greaka na snimkama pejzaa je nagnuta crta
obzora ili bilo koja vodoravna crta, koja djeluje kao da e se cijeli
prizor izliti s vae fotografije.
Najvaniji dio fotografske opreme koji ste ili ete kupiti, sigurno
je stativ. Ne samo to e vam stativ osigurati da vae fotografije
pejzaa budu otre po cijelom kadru jer ete ih moi snimati manjim
otvorom zaslona (blende), ve e uz libelu znaajno pridonijeti tome
da crta obzora bude ravna. Veina kvalitetnih stativa ima ugraenu
libelu, no ako ga va nema, nemojte paniariti. Povoljno moete
kupiti libelu koja se umee u hot shoe prikljuak za bljeskalicu na
vaem fotoaparatu.

Smanjivanje odbljesaka
esto se s gledita kvalitete fotografije previa istoa i njega
objektiva. Ako ste osigurali da je stranja strana objektiva sasvim
ista i bez praine na sebi i ako nema nikakvih ogrebotina po sebi,
smanjit emo i mogunost odbljesaka. Osim iste stranje strane,
morate voditi rauna i o prednjoj strani objektiva pa e ista prednja
lea smanjiti mogunost optikog bljetavila. Ponekad nije loe
maknuti i zatitni filtar ako ga koristite ispred prednjeg dijela objektiva, jer on je jo jedna prepreka koju svjetlo mora svladati da bi stiglo
na senzor fotoaparata.
Vjerojatno najvaniji korak za uklanjanje odbljeska i iskoristivosti
objektiva je koritenje sjenila za objektiv. Snimanje po jakom suncu
ili po noi kada oko vas ima puno svjetala, moe uzrokovati smanjenje kontrasta na vaim fotografijama. Najjai uinak imat e ako je
to svjetlo usmjereno i ako na objektiv pada sa strane.

18

Openito o arhitekturi i krajolicima

ARHITEKTURA I KRAJOLICI

Objektivi

Stupovi

Ekstremni irokokutni: 11-22 mm

Interijeri i ekstremni efekti s razvlaenjem prostora. Nisu posebno
korisni za pejzae, naprosto zato to praktiki nigdje neete nai
prizor koji je kao cjelina prikladan za snimanje. Zato ih moemo
koristiti za snimanje arhitekture kako bi linije graevina pretvorili u
umjetniko grafiko djelo.

8mm (16mm)
F8
ISO 100

OLYMPUS: ZUIKO DIGITAL ED 7-14mm f4.0

Ultra-irokokutni objektiv s vidnim poljem od 114
Dizajniran za snimanje dramatinih irokokutnih perspektiva uz najviu kvalitetu slike,
ovaj objektiv sadri posebne elemente karakteristine za objektive velikog otvora s
asferinim povrinama na objema stranama za minimiziranje distorzije. Intenzivno
koritenje asferinih ED (s izuzetno niskom disperzijom) i Super ED lea uklanja
poprenu kromatsku aberaciju. Unutarnje fokusiranje i dizajn plutajueg objektiva
omoguuju fokusiranje s iznimne blizine od 10 cm u cijelom rasponu zoomiranja, to
omoguuje flekibilnost prilikom kadriranja.

Openito o arhitekturi i krajolicima

19