Mo glazbe

Glazba je u dananje
vrijeme svima lako
dostupna i njezine uinke
esto uzimamo zdravo za
gotovo. Meutim, osim
zabavne, kulturoloke
i reklamne vrijednosti,
glazba ima i mnoge
skrivene mone uinke.

Uvod
Mo glazbe istraivanje je i analiza upravo tih ostalih vrijednosti glazbe koje je za
britansko drutvo za zatitu prava glazbenika Performing Right Society (danas znano
pod PRS for Music) provela prof. Sue Hallam iz Instituta za obrazovanje Londonskog
sveuilita. Drutvo PRS 2003. godine odobrilo je HDS ZAMP-u prevoenje i koritenje
ovog materijala.
Razvoj tehnika snimanja u drugoj polovini 20. stoljea revolucionarno je utjecao na dostupnost glazbe. Veini ljudi su dostupne sve vrste glazbe, 24 sata dnevno, samo pritiskom
jedne tipke. Druga je strana medalje da su zbog tog olakanog pristupa glazbi u Zapadnom svijetu ljudi esto skloni uzimati je zdravo za gotovo.
Glazba je vrlo moan medij i u nekim je drutvima bilo pokuaja da se kontrolira njena
uporaba. Ona ima snaan utjecaj na razini drutvene skupine jer omoguava komunikaciju kojoj vie ne trebaju rijei, obuhvaa znaenja i smislove koje skupina dijeli te potie
razvoj i dobrobit pojedinca, skupine, kulturnih i nacionalnih cjelina. Na individualnoj razini
ona je mona jer moe izazvati viestruke reakcije - psiholoke, reakcije pokreta, promjene
raspoloenja, emocionalne, kognitivne (spoznajne) i bihevioristike (na razini ponaanja).
Postoji malo stvari koje mogu izazvati tako veliki uinak na tako iroki raspon ljudskih
funkcija. Budui da mozak viestruko procesuira glazbu teko je tono predvidjeti utjecaj
koji e neka glazba imati na nekog pojedinca.
Ve je odavno prepoznato da mo glazbe djeluje terapeutski. Terapija ukljuuje sluanje
ili aktivno stvaranje glazbe. U duljem radu, lijeenje moe ukljuivati oboje. Glazba moe
biti uinkovita i u spoju s drugim tehnikama relaksacije, smanjenja tjeskobe i boli koje se
primjenjuju u medicini i zubnoj medicini, izazivajui ugodu proizvodnjom endorfina (kemijski spoj u ljudskom tijelu koji potie osjeaj smirenosti i poveava prag boli). Koritenje
glazbe u terapeutske svrhe opseno se istrauje na ciljanim skupinama pacijenata, starijim
osobama, osobama s oteenjem mozga i osobama koje osjeaju veliku i stalnu bol. Glazba se takoer koristila za izazivanje odgovarajueg ponaanja kod skupina vrlo osjetljivih,
ranjivih ljudi, te u svrhu poboljanja kvalitete ivota osoba kojima se ne moe pomoi
medicinskim, odnosno farmaceutskim sredstvima.
ini se da sve vea dostupnost glazbe ohrabruje ljude da je koriste da bi njome upravljali
vlastitim raspoloenjem, smanjili stres, ublaili dosadu kad obavljaju beznaajne i monotone zadae i stvorili odgovarajuu atmosferu za odreene drutvene prilike. Ukratko, ljudi koriste glazbu da bi poboljali kvalitetu svojega ivota.
Usporedo s tim, postoji velika industrija koja se usredotoila na utjecaj glazbe na radnike
i potroae. Glazba moe na sofisticirane naine utjecati na nae ponaanje pri kupovini
u cijelom nizu razliitih okolia. Moe nam pomoi da zapamtimo imena proizvoda i popravimo sliku o proizvodu koju stvaramo kroz asocijaciju s muzikom koja nam se svidjela.
Kada potroai aktivno, konkretno donose odluku o kupovanju nekog proizvoda, glazba
e vjerojatno imati marginalnu ulogu. Rezultati ispitivanja koji su ranije spomenuti ukazuju
koliko je glazba prisutna u naem svakodnevnom ivotu i kako esto utjee na nae pona-

Glazba je vrlo
moan medij.

anje. Vjerojatno je da e ova potranja za glazbom sve vie rasti. Da bi zadovoljile nau
glad za muzikom, muzike industrije su u razvijenom svijetu vaan dio ekonomija mnogih
zemalja. U budunosti im prijeti opasnost da izgube svoju visokokvalificiranu radnu snagu
zbog sve rasprostranjenijeg poimanja ljudi da je glazba jednostavno to to je i da ne moe
nestati iz naih ivota.
U velikom dijelu istraivanja o utjecaju glazbe na intelektualni i osobni razvoj, koncentraciju, tjeskobu, smanjenje boli i ponaanje u vrlo razliitim uvjetima, esto su zanemareni
mogui utjecaj spoznaje, kognitivnog razmiljanja na individualnoj razini. To je veliki previd. Istraivanje koje to zanima pretpostavlja da nae razmiljanje o glazbi ima vrlo snaan
utjecaj na nau reakciju na glazbu. Ako elimo razumjeti kako glazba utjee na nae ivote
moramo uzeti u obzir iskustva pojedinaca. Rezultati ispitivanja pokazuju da su mnogi ljudi
ve otkrili da glazba povoljno utjee na njih. Sada trebamo dalje razumjeti tono zato je
tako i u kojim okolnostima. Ovo e zahtijevati multidisciplinarni pristup da bi se ispitalo
brojne faktore koji bi mogli biti vani. To bi moglo ukljuivati: drutvo ili kulturu kojoj pojedinac pripada, pripadnost pod-skupinama, individualne karakteristike koje se odnose na
spol, ivotnu dob, prethodna iskustva s glazbom, trenutno raspoloenje, da li je glazbu u
ispitivanju izabrao sam pojedinac ili su je drugi izabrali, i u kojoj mjeri pojedinac smatra
glazbu vanom u svojem ivotu. Da bi se istraila ova pitanja bit e potrebno prilagoditi
iroki raspon metodologija koje mogu ispitivati subjektivna iskustva pojedinca s muzikom,
a da u isto vrijeme biljee odgovore i reakcije kojih ispitanici nisu svjesni.
Takoer postoji potreba za sustavnijim ispitivanjem naina na koje glazba moe utjecati
na skupine ljudi u odreenim drutvenim uvjetima. Dosad su istraivanja bila vie usredotoena na trine i radne okoline. Zanemaren je nain na koji glazba moe utjecati na
ponaanje na javnim mjestima. Takvim bi se istraivanjem, na primjer, moglo ispitati moe
li odreeni tip glazbe potaknuti ljude da smirenije i bez nereda odlaze s velikih javnih
dogaanja (utakmice, koncerti itd.), nadalje, moe li smanjiti pojavu nereda u odreenim
uvjetima, poveati toleranciju kod ljudi koji moraju relativno dugo ekati u redovima ili
izazvati osjeaj ugode i sigurnosti na javnim mjestima.

Koliko ljudi sluaju glazbu?

Za rasprostranjenost glazbe u prolom stoljeu vjerojatno je najznaajniji dogaaj
bio razvoj tehnologije koja je omoguila snimanje zvuka. To je glazbu uinilo lako
dostupnom svakome. Kao rezultat toga glazba je irom svijeta postala jedna od
glavnih industrija.
U SAD-u i Velikoj Britaniji glazba je meu ekonomskim gigantima koji donose najvee
prihode. U SAD-u trenutno postoji 13 159 radiopostaja. Prosjean Amerikanac u vremenskom razdoblju od 24 sata uje vie od 1600 komercijalnih poruka putem ovog
ili onog medija. Veinu tih oglasa i reklama prati glazba. U Velikoj Britaniji su godinji
trgovinski podaci tvrtke British Phonographic Industry (Britanska fonografska indus-

trija) za 1998. godinu pokazali da je glazbena prodaja dosegla svoj vrhunac u iznosu
od 1,118 milijuna engleskih funta. Prodaja albuma prela je brojku od 210 milijuna
primjeraka. U 1997. godini ukupna potronja na glazbu u Velikoj Britaniji je procijenjena na 3,7 milijardi engleskih funta.
Ukupna zarada iz prekomorskih zemalja bila je u iznosu od 1,332 milijuna engleskih
funta, u usporedbi s plaanjem od 813 milijuna funta. Neto zarada procijenjena je na
519 milijuna funta. Britanska glazbena industrija takoer je postigla vrijednost od 3,2
milijarde funta, to je ekvivalent 13000 otvorenih radnih mjesta s punim radnim vremenom. U 1999. godini Velika Britanija bila je na treem mjestu po svjetskoj prodaji
glazbe, a ispred nje su bili samo SAD i Japan. Glazba je od velike vanosti za zdravlje
britanske ekonomije.
Godine 1989. American Medical Association (Ameriko medicinsko drutvo) izvijestilo
je da prosjean uenik srednje kole u SAD-u tjedno uje vie od 30 sati pop-glazbe.
U 1993. godini 98,5% tinejdera u SAD-u je izjavilo da slua glazbu. Od toga je 70%
uenika reklo da slua glazbu za vrijeme uenja. Takav stupanj izloenosti glazbi i
rezultati ispitivanja koji svjedoe o vanosti glazbe u ivotima adolescenata ukazuju da bi utjecaj glazbe mogao biti vrlo jak. Ali ne sluaju i ne uivaju u glazbi samo
mladi ljudi; nedavno ispitivanje glazbenih ukusa u SAD-u pokazalo je da 75% starijih
graana slua glazbu barem jedan sat svakoga dana. Oni najvie vole klasinu glazbu,
popularne melodije iz raznih predstava i filmova i country-glazbu. U Velikoj Britaniji,
noviji podaci govore da 11,3 milijuna ljudi redovito slua radiopostaju BBC 1; 10 milijuna BBC 2; 6,2 milijuna ljudi radiopostaju klasine glazbe; a 1,9 milijuna BBC Radio
3. Osim toga postoji jo vie od 300 komercijalnih (privatnih) radiopostaja i gotovo 40
BBC lokalnih postaja iji veliki dio emitiranja ini glazba.
Ljudi ne samo da sluaju glazbu, nego u njoj i aktivno sudjeluju. Godine 1993. u SAD-u
je 62 milijuna ljudi izjavilo da pjeva ili svira neki glazbeni instrument. U Velikoj Britaniji milijuni ljudi pjeva ili svira samo zato jer im se to svia. U 1999. godini 49%
djece bilo je glazbeno poduavano. Odluka da zaponu svirati neki instrument bila
je uglavnom njihova premda su uitelji utjecali na proces donoenja te odluke, ak
vie nego roditelji. Otprilike polovina djece koja svira neki instrument ima prijatelja ili
lana obitelji koji takoer muzicira. Procjene odraslih osoba koje sviraju neki instrument varirale su izmeu 24 i 30%. Djeca su najee svirala frulu, elektroniku klavijaturu i klavir. Klavir je glavni instrument kod odraslih. Najei razlog zbog kojeg su
se djeca odluivala da ue svirati neki instrument bilo je to im se svidio zvuk, premda
su u nekim sluajevima bila vana i prijateljstva.
Ti podaci ukazuju na injenicu da je glazba postala neodvojivi dio naega svakodnevnog ivota na nain koji je prije stotinjak godina bio nezamisliv. Osim toga,
ne samo da sluamo glazbu, mi je i stvaramo, proizvodimo. To se odrazilo kod uspostavljanja agencije za razvoj za sudjelovanje u stvaranju glazbe u zajednici pod
imenom Sound Sense (Osjeaj za zvuk). Ta agencija djeluje kao izvor informacija i
nudi mogunosti za razmjenu ideja koje se odnose na sve vidove glazbe u zajednici.

...ljudi koriste glazbu da bi

poboljali kvalitetu
svojega ivota.

Snaga glazbe
Glazba moe vrlo snano utjecati na nae osjeaje, raspoloenje i ponaanje. To se
moe pratiti vjekovima unatrag. Glazba se kroz povijest koristila u tako raznolike
svrhe kao to je bodrenje prije bitke, uspavljivanje beba, poticanje na udvaranje, te za
pratnju raznih ceremonija i vanih dogaaja tijekom ivota.
Koristila se da bi se zapoele pobune, ali glazba moe uzdrmati i primirje. U nekim se
kulturama na glazbu gleda kao na mono sredstvo da je vlast nastoji kontrolirati ili je
ak i zabraniti. U nacistikoj Njemakoj glazba se pomno odabirala za javne skupove
da bi proizvela odgovarajue patriotske osjeaje. U bivem SSSR-u, vlada je zabranila
ostakovievu glazbu. Za vrijeme Kulturne revolucije u Kini, glazba Zapada proglaena
je dekadentnom, te je zabranjena. U Iranu, za vladavine Ajatolaha Homeinija postavljene su stroge restrikcije na odreene vrste glazbe.
U Junoj Africi pod dominacijom bijelaca bili su srueni centri afrike glazbe dok su
glazbenici koji su ivjeli u egzilu svojom glazbom nastavljali utjecati na stav svijeta
protiv prevladavajuega politikog reima bijelaca. Postoje mnoga svjedoanstva o
tome kako su zapadne ustanove kritizirale rock glazbu kao i o posljedicama toga.
Da je glazba mona ilustrira i posebna panja koja se poklanja promatranju utjecaja
odreenih tipova glazbe i njihovoga eventualnog pobuivanja antisocijalnog ili autodestruktivnog ponaanja. Budui da glazba ima vanu ulogu u tinejderskoj dobi,
starije generacije neprestano brinu o njenim moguim negativnim utjecajima na
ponaanje mladih.
Uspostavljanje odnosa izmeu sluanja odreenih tipova glazbe i samosvjesnog
ponaanja iznimno je teko. Premda postoje neki dokazi o vezi izmeu navike sluanja
glazbe kod mladih i ostalih vidova njihovog ivota, taj odnos nije u svim sluajevima
vrlo blizak. Osim toga, nema dovoljno dokaza o toj vezi da bi se pokazala njihova
meusobna uzronost. Veliki dio istraivanja koja su ispitivala utjecaj rap-glazbe na
ponaanje bio je eksperimentalan i izvoen u umjetnim uvjetima. Dok su neke studije
pokazale promjene u ponaanju ispitanika prema nasilju i enama nakon to su bili
izloeni odreenim tipovima rap-glazbe, ovo ne mora pretkazivati takvo ponaanje
ispitanika i u pravim ivotnim uvjetima. Strah od rap-glazbe i poruka koje ona prenosi
moe se vie povezati sa strahom od crne zajednice nego od stvarne prirode raptekstova ili glazbe.
Jedno je drugo istraivanje obuhvatilo odnose izmeu heavy metal-glazbe i suicidalnog (sklonog samoubojstvu) ponaanja, bijesa i poveane sklonosti prema negativnim stavovima i nasilju nad enama. Rezultati su bili nedosljedni i nisu vodili nikakvom vrstom zakljuku. Izravan utjecaj sluanja odreenog tipa glazbe na nasilno
ponaanje ovisi o cijelom nizu sloenih faktora. Nije vjerojatno da e sluanje bilo
kakve glazbe, samo po sebi, izazvati agresivnost, ali kod osoba koje ve imaju predispoziciju za nasilje i koje su ve usvojile poglede koje izraava dotina glazba, ona
moe biti podrka za odreeno djelovanje. Jedna studija percepcije sluatelja otkrila

je da ih je tek nekolicina vjerovala da je glazba stvarno utjecala na njihovo ponaanje.

Unato tomu, pripadnost odreenoj kulturi mladenake glazbe, u nekim zemljama,
moe poveati vjerojatnost psihijatarske hospitalizacije.
Veza izmeu sluanja odreenih tipova glazbe i specifinog ponaanja jo uvijek nije
dobro istraena. Neki smatraju da glazba oponaa ivot, te da rap i heavy metalglazba jednostavno odraavaju otuenje, beznae i agresivnost koji prevladavaju
u nekim skupinama adolescenata. Teorija drutvenog uenja tvrdi da asocijalne,
agresivne reakcije pojedinca obino oblikuju rana iskustva s roditeljima i ostalim
vanim odraslim osobama. Kad u normalnom okruenju nema tih uzora, djeca ih
sama trae negdje drugdje, pa tako glazba, a i ljudi koji je izvode, mogu postati uzori
ponaanja; djeca se s njima identificiraju, trae potvrdu i prihvaanje te osjeaj moi.
Teorija o oslobaanju vika energije smatra pak da glazba moe posluiti kao ventil
kod tekih situacija i optereenosti, omoguavajui mladima da se bezopasno ispuu
i isprazne od osjeaja koji ih mue i frustriraju. esto se kao argument spominje da bi
nedrutveno ponaanje bilo mnogo ea pojava da ne postoji ovaj nain ventiliranja. Alternativna je sugestija da glazba stvara stanje uzbuenosti koje se moe prenijeti
na posljedine situacije u kojima pojedinac moe biti predispozicioniran (spremniji)
za agresivno ponaanje. Ni jedno od ovih objanjenja samo za sebe vjerojatno nije
dostatno da bi se objasnila veza izmeu glazbe i ponaanja u svakom pojedinom
sluaju. Izmeu svakog pojedinca, njegove ili njezine povijesti (djelovanja) u drutvu
te okolnosti i utjecaja glazbe postoje kompleksne interakcije.
Premda postoji malo vrstih dokaza koji govore u kojem opsegu glazba izravno
utjee na ponaanje usmjereno prema sebi, znamo da glazba moe utjecati na nae
raspoloenje i neke aspekte naeg ponaanja na naine kojih moda nismo uvijek
svjesni. Kako je to mogue? Sljedei odjeljak bavi se neurolokim vidovima procesuiranja (prihvaanje i obraivanje u tijelu) glazbe koji prate njezin utjecaj na nas.

Utjecaj glazbe na pojedince: opi trendovi

Glazba se moe koristiti u razne svrhe. Neke su na razini pojedinca, druge su neodvojivi dio naega drutvenog ivota. Za pojedinca glazba moe biti nain emocionalnog
izraavanja, ali glazba moe promijeniti raspoloenje, izazvati oputanje, stimulirati i
biti izvor ugode.
Glazba se moe koristiti i u lijeenju. Glazba moe zabavljati, biti predmetom estetskog uivanja i pojaavanja utjecaja drugih vidova umjetnosti. Ona moe i poticati
intelekt kroz sluanje, analizu, kritiku, komponiranje i izvedbu i, za one koji aktivno
sudjeluju u muziciranju, ona dodatno usavrava tehniku vjetinu. U daljem tekstu
bavit emo se nekim utjecajima glazbe koja se znanstveno istrauju.

1. Fizioloke funkcije
U istraivanje fiziolokih utjecaja glazbe uloeno je mnogo vremena i napora.
Istraivalo se utjecaj na brzinu otkucaja srca, osjetljivost koe, ritam disanja, krvni tlak,
napetost miia, reakcije u motorici i poloaju tijela, temperaturu prstiju i perifernih
dijelova koe, volumen krvi i grenje eluca.
Utjecaj glazbe u tim mjerenjima ne pokazuje jasan uzorak. Premda veina studija ukazuje da stimulativna glazba dovodi do jaih reakcija u veini fiziolokih mjerenja, to nije
ba uvijek sluaj. Slino, smirujua glazba ne ukazuje uvijek na smanjenje fiziolokih
reakcija. Razlozi za ove razlike moda su u vezi s razliitim postupcima koji su primjenjivali u istraivakim projektima i s injenicom da se glazbu ponekad izjednaavalo
s lijeenjem, medicinskim ili zubarskim, to je moda povlailo za sobom i poveana
oekivanja izazivanja uzbuenja. U nekim sluajevima, glazba je omoguila konstantno dugotrajno fizioloko uzbuenje unato bolnom lijenikom tretmanu koji
se primjenjivao. Uinak smirujue, polaganije glazbe takoer se moe poveavati u
duljem vremenskom razdoblju. Premda slika nije sasvim jasna, sve u svemu, rezultati
ispitivanja ukazuju na to da glazba utjee na fizioloko uzbuivanje u oekivanom
smjeru, tj. uzbudljiva glazba poveava uzbuenje, a lagana djeluje suprotno.
U nedavnom je istraivakom projektu obavljenom u Velikoj Britaniji dolo do zanimljivog sluaja. To je ispitivanje ukljuivalo djecu s emocionalnim potekoama
i potekoama u ponaanju, a koja su uobiajeno bila iznimno nemirna i imala su
potekoe u koncentriranju na uenje. U kontrolnoj studiji, Anne Savan pokazala je
da su se ponaanje i koncentracija djece poboljali kada im se za vrijeme lekcija iz
znanosti putala Mozartova glazba. Izmjerene su znaajno manje vrijednosti brzine
otkucaja srca, krvnog tlaka i temperature. Ona pretpostavlja da je taj uinak postignut
jer je glazba poveala proizvodnju endorfina u mozgu koji je snizio krvni tlak. Posljedica je bila manja koliina kortikosteroida i adrenalina to je usporilo metabolizam tijela
i poboljalo koordinaciju. Premda biofizioloki procesi u tijelu nisu odreeni sasvim
tono i pouzdano, neporecivo je pozitivno djelovanje glazbe na djecu.
Odnos izmeu fiziolokih mjerenja i aktivnog glazbiranja ilustrirala je jedna studija
koja je pokazala da su uzorci brzine otkucaja srca muzikog terapeuta i klijenta (pacijenta) bili vrlo slini za vrijeme trajanja seanse. Kako se mijenjala glazba, mijenjala se
i brzina otkucaja njihovih srca - usklaeno. Jo jedna snana ilustracija utjecaja glazbe
na fiziologiju je fenomen nazvan muzikogenika epilepsija (musicogenic epilepsy)
kada glazba izazove privremeni gubitak svijesti.
Individualne kognitivne (razumske) reakcije na glazbu mogu prenositi fizioloke reakcije i objasniti neke nepodudarnosti i variranja u rezultatima. Razlike mogu takoer
ovisiti o tome kako esto pojedinac slua glazbu, ima li muziko obrazovanje, svia
li mu se glazba koja svira, kako interpretira glazbu, kakve su njegove osobnosti i
uobiajene sklonosti da se uzbuuje. Blizak odnos kognitivnih vidova procesuiranja
glazbe i fiziologije vidljiv je u sluajevima gdje glazba moe pomoi u procesu buenja
pacijenta iz kome.

10

2. Motorike radnje
Veina nas se ponekad zatekne da lupka nogom ili da dobije poriv da ustane i zaplee
na neku glazbu koju smatramo posebno stimulativnom. Znanstvena prouavanja
ponaanja male djece kada sluaju ivahnu glazbu ukazuju da djeca postaju aktivnija
i zakljuuju da je to prirodna reakcija.
Sportai priznaju da koriste glazbu u pomaganju kod treninga, ali laboratorijska ispitivanja ne pokazuju konzistentni pozitivni utjecaj glazbe na izvedbu. Ovo je navelo
neke znanstvenike da ustvrde da je utjecaj glazbe izravan i da glazba moe odvratiti
panju pojedinca od neke neugode koju osjea, navodei ga da se usredotoi na neto
izvan sebe i tako povea svoju fiziku izdrljivost. Zbog brojnosti razliitih faktora koji
utjeu na reakcije na glazbu na ovom podruju, pouzdana i valjana su istraivanja
vrlo sloena, ali odgovarajue izabrana glazba uz vjebanje i sportsku aktivnost moe
poveati razinu uivanja i motivacije sudionika ak i ako nema utjecaja na samu njihovu izvedbu.
Osobna iskustva da nam glazba pomae u oputanju potvruju i rezultati istraivanja
koji pokazuju da se sluanjem tihe, umirujue glazbe moe smanjiti napetost miia.
3. Raspoloenje, uzbuenje i osjeaji
Openito, polagana i tiha glazba ima sklonost potaknuti oputanje i smanjiti nespokoj i nemir, dok stimulativna glazba obino poveava razinu uzbuenja. ini se da
znaajke glazbe koja potie razliito raspoloenje ovise o tri glavne dimenzije na crti
zadovoljstvo-nezadovoljstvo, uzbuenje-neuzbuenje i dominantnost-podlonost,
premda se pokazalo da je vrlo teko tono odrediti koje muzike strukture izazivaju
neko odreeno raspoloenje. Postoje neki pokazatelji da se muzike oznake dura
i mola mogu povezati s radou odnosno tugom, da bri, odsjeeniji ritmovi vie
pobuuju dostojanstvene i estoke osjeaje, a teniji, blai ritmovi sretne, vesele
osjeaje. Odreene se reakcije na glazbu, npr. marci du kraljenice, smijeh, suze i
zastajanje u grlu, mogu povezati s odreenim glazbenim strukturama.
Osim ovih prilino openitih zakljuaka, rezultati istraivanja koji se tiu djelovanja
odreenih tipova glazbe na raspoloenje i osjeaje odreenih skupina ljudi vrlo su
raznoliki i mijeani. Ispitivanja i usporeivanja razlika izmeu spolova, ivotne dobi
i drutvenih slojeva nisu otkrila jasne i precizne uzorke. Neka su ispitivanja pokazala utjecaje formalne izobrazbe ali i prilino razliiti tipovi glazbe mogu promijeniti
raspoloenje na isti nain. Razlog ovome moe biti to su individualne karakteristike
sluatelja (ispitanika) i njihova prethodna iskustva vani imbenici.
Svejedno, postoje pokazatelji da glazba moe utjecati na nae raspoloenje, osjeaje
i fizioloke reakcije bilo da nam se glazba koju sluamo svia ili ne. U jednom je ispitivanju omiljena vrsta glazbe (sasvim razliitih tipova) smanjila osjeaj napetosti dok
su fizioloke reakcije bile izraajnije za vrijeme sluanja uzbudljive glazbe, bez obzira

11

na to da li se ona sluateljima sviala. Slian uinak je otkriven kod male djece koja
su dobila pismeni zadatak. Premda su uivala piui uz uzbudljivu glazbu u pozadini,
izvedba im je bila bolja kada su sluali tihu i klasinu glazbu.
Pojedinci mogu vrlo snano emotivno reagirati na glazbu. Glazba takoer ima vanu
ulogu u prevladavanju snanih osjeaja. Adolescenti koji izjavljuju da ee imaju osobne probleme, kau i da ee sluaju glazbu. Sada kada je glazba lako dostupna, ini
se da je koristimo da bismo njome izrazili i utjecali na svoje raspoloenje i emocionalne reakcije. Kada su ljudi trebali opisati svoj odnos prema glazbi najee se navodila
funkcija popravljanja raspoloenja, promjene raspoloenja, spiritualna ili transcendentna uloga i koritenje glazbe kao sredstva podsjeanja.
Trenutna istraivanja na tom podruju koriste Metodu iskustvenih uzoraka (Experience
Sampling Method - ESM). Ova metoda omoguuje pojedincima da biljee svoje misli
i osjeaje u stvarnom ivotu i svakodnevnim situacijama kroz jednostavne obrasce
koje sami mogu popunjavati. Ispitanici sa sobom nose elektronike dojavljivae koji
su povezani s raunalom. Kad im se signalizira putem dojavljivaa moraju ispuniti
obrazac. Preliminarni rezultati pokazuju da ljudi imaju tendenciju sluati glazbu dok
neto rade (oputaju se ili obavljaju kuanske poslove, idu u kupovinu itd.). Glazba
uglavnom pridonosi promjeni raspoloenja i poveava uzbuenje i panju. Uinci su
bolji kada ispitanici iskuavaju vei izbor glazbe koju sluaju.
4. Ponaanje
Kao to smo vidjeli, glazba moe utjecati na nae ponaanje bez da toga budemo
svjesni. U ovom emo poglavlju razmotriti primjere utjecaja glazbe na ponaanje u
situacijama koje su se tijekom vremena razvile u prirodno nastalom kontekstu. Kasnije emo istraiti pokuaje da se pomou glazbe upravlja ponaanjem drugih ljudi.
Jedan ekstreman primjer djelovanja glazbe na ponaanje odnosi se na promijenjeno
stanje svijesti. Glazba je jedna od sastavnica stvaranja stanja nalik na trans, esto
bitna sastavnica, premda konkretan odnos ovisi o specifinoj kulturi. ini se da su
ritmiki uzorci posebno vani. Bubnjavi ritam, kao i lagana ritmika stimulacija mogu
izazvati trzanje miia i neobine opaajne reakcije. Bubnjanje od 8 do 13 udaraca u
sekundi u raznim se kulturama povezuje s pojavom ili moe izazvati pojavu netipinog
ponaanja.
Mnogi ljudi sluaju glazbu dok voze i cijene takvu privatnost. Openito izgleda da
glazba poveava koncentraciju, posebno kad je umjereno sloena i kad je umjerene
jaine. Glazba koja je previe stimulativna pak ometa.
Glazba koju nismo osobno izabrali sluati moe imati snaan utjecaj na nae osjeaje
i posljedino ponaanje. Ovisno o razini nametnutosti, ona nas moe samo iritirati ili
snano ometati. To moe dovesti do albi, nezakonitih radnji, a ponekad i do nasilja.
Uporaba walkmana i slualica uvelike je smanjila razinu nametljivosti individualnog

12

sluanja glazbe na javnim mjestima, meutim neki ljudi rairenost emitiranja glazbe u
duanima, restoranima i na drugim javnim mjestima jo uvijek smatraju nametljivim.
5. Intelektualna stimulacija
Osim to utjee na nau fiziologiju, pokret, raspoloenje i ponaanje, glazba je izvor
intelektualne stimulacije. Sluanje glazbe, odreivanje njezinih struktura i oblika, analiziranje, uenje o njezinoj povijesti i prirodi u razliitim kulturama, uenje sviranja
nekog instrumenta ili pjevanja, komponiranja, improviziranje i izvoenje pruaju
intelektualni poticaj i izazov. Mnoge od ovih aktivnost ljudi ne izvode sami nego u
drutvu.

Primjena
Tijekom posljednjeg stoljea glazba se sve vie koristila da bi poboljala kvalitetu
naeg ivota i promijenila nae ponaanje. U medicinskoj zajednici glazba se koristila
da bi pacijentima poveala osjeaj ugode, smanjila osjeaj tjeskobe i boli, pojaala
funkcioniranje imunosnog sustava, te u rehabilitaciji i oporavku.
1. Uvod
Kroz glazbu su se pronali naini da se pobolja kvaliteta ivota za ljude i njihove brige
za koje nije bilo izgleda da e se sami od sebe popraviti. Istraivanja nam pruaju dokaze o vanosti glazbe u poticanju raznih vidova razvoja kod beba i male djece, te se
tako opravdalo ukljuivanje glazbe u kolski program, ne samo zbog isto glazbenih
vrijednosti. Rezultati istraivanja govore do koje se mjere vjetine nauene u glazbi
mogu prenijeti na ostala podruja uenja, te kako ona moe popraviti ponaanje,
koncentraciju, kreativnost, samopouzdanje i disciplinu. Sve emo te rezultate kasnije
obraditi.
Mnoga, premda ne sva, ispitivanja koja emo opisati, proveli su ili nadgledali glazbeni
terapeuti. Terapija odnosno lijeenje glazbom, te glazbeni terapeut pojavilo se kao
zanimanje sredinom 20. stoljea, premda se u mnogim kulturama glazba koristila u
lijeenju bolesti i potekoa ve stoljeima prije toga. Primjeri za to mogu se nai u
egipatskim medicinskim papirusima, Bibliji, drugim religijskim tekstovima i u grkoj
medicinskoj praksi. Glazba je takoer bitan dio prakse tradicionalnih iscjeljivaa i vidara u veini plemenskih i drugih domorodakih kultura diljem svijeta. Danas postoje
razlike, na internacionalnom planu, u vienju onoga to se smatra dijelom muzike
terapije. U nekim zemljama vei je naglasak na lijeenju, u drugima na glazbi.
Lijeenje glazbom moe se sastojati od sluanja snimljene ili ive glazbe ili moe imati
oblik interaktivne muzike komunikacije izmeu terapeuta i pacijenta. Glazbena tera-

13

...glazba pomae
u razvoju komunikacijskih
vjetina.

14

pija bilo kojeg tipa moe se primijeniti na iroki spektar pacijenata, ukljuujui psihijatarske pacijente, osobe s potekoama u mentalnom razvoju, slijepe i gluhe osobe,
osobe s fizikim nedostacima, ovisnike o raznim kemikalijama, autistinu djecu, starije
osobe, zatvorenike, rtve seksualnog iskoritavanja i oboljele od HIV/AIDS-a.
2. Glazba i medicina
I. Prevencija i obrazovanje
Rezultati ispitivanja koji su pokazali da se rijei i upute lake pamte kada ih prati glazba
primijenjena su kod uenja i pomaganja ljudima da upamte tehnike oivljavanja. Otkrilo se da je predstavljanje programa o HIV/AIDS-u mladim ljudima bilo uinkovitije
kada se koristila hip-hop glazba s kojom su se sudionici mogli identificirati. U Japanu je
glazbeni program koji pomae djeci uenje tehnika abdominalnog disanja pomogao u
lijeenju astme. Ne samo da je djeci bilo lako i ugodno uiti nego se smanjila i potreba
za lijekovima.
II. Smanjenje tjeskobe, oputanje i izazivanje osjeaja ugode
Ve je dugo poznato da odreeni tipovi glazbe djeluju umirujue. Takva glazba moe
izazvati oputanje, premda postoje i iznimke. Ovo je dovelo do uinkovite primjene
glazbe u smanjenju tjeskobe u ekaonicama prije operacija, oputanju prije zahvata na odjelu za opekotine i umirivanju pacijenata kad su im se objanjavale pojedinosti operativnih zahvata. Glazba se pokazala kao vrlo djelotvorna kod odravanja
motivacije, fizioloke oputenosti, fizikog dobrog stanja i izdrljivosti kod pacijenata
kojima je transplatirana kotana sr. Pacijentima koji su imali infarkt, koji su primali
kemoterapiju, pacijentima s tumorima i onima koji su bili na lijeenju od ovisnosti, glazba je smanjila tjeskobu i nemir. Openito, a i kod kiropraktikih intervencija,
mogla se primijetiti vea oputenost miia. Glazba se takoer pokazala korisnom u
smanjivanju straha kod djece i veeg broja pacijenata pri zubarskim zahvatima. Veliki
je broj bolnica pokrenuo umjetnike projekte u svrhu nalaenja naina breg oporavka pacijenata.
III. Glazba i smanjenje osjeaja boli u medicini
Smanjivanje tjeskobe i straha usko je povezano sa smanjenjem osjeaja boli. Pregled
literature s tog podruja ukazuje da glazba moe imati blagotvorno djelovanje u medicini i zubarstvu. ini se da povoljni utjecaj ene osjeaju jae nego mukarci, a djeca
i adolescenti jae nego odrasli i bebe. Povoljan je uinak ipak ini se najvei na pacijentima u zubarstvu i kod osoba koje pate od kroninih bolova. Tehnike koje se koriste ukljuuju: pasivno sluanje glazbe, aktivno sudjelovanje u muziciranju, tehnike

15

savjetovanja o glazbi, glazba i razvojni ili obrazovni ciljevi, glazba i stimulacija, glazba
i bioloke povratne informacije, i glazba i grupna terapija. Ispitivanje provedeno u
Njemakoj na 90 000 pacijenata tijekom 20 godina, pokazalo je da glazba ima pozitivan uinak. Bilo da je lijeenje bilo kratkotrajno, npr. punktiranje lene modine,
ili dugotrajno, npr. produeni rad tijekom vie od 24 sata, pokazale su se znaajne
razlike u smanjenju stresa i tjeskobe izmeu skupina koje su sluale glazbu i onih
koje nisu. Glazbeni je program imao praktian uinak smanjenja koliine lijekova i do
50%. U nekim sluajevima glazba je ak smanjila period oporavka. Druga su ispitivanja
pokazala uinkovitost glazbe u smanjenju bola u fizioterapiji pacijenata s bolovima u
kraljenici, osobama s reumatoidnim artritisom i kod djece koja su bila podvrgnuta
bolnim zahvatima.
Inovativne tehnike ukljuuju sinkronizaciju otkucaja srca i muzikog ritma u terapiji
oputanja pacijenata koji boluju od raka da bi im se pomoglo zaspati i opustiti se, te
vibro-akustiku terapiju kod koje glazba svira na niskoj frekvenciji te pulsira putem
posebno prilagoena stolca ili kreveta s ugraenim zvunicima. ini se da ovo vrlo
povoljno djeluje na ljude s velikim fizikim oteenjima, plunim oboljenjima i reumatodinim poremeajima.
IV. Glazba i imunosni sustav
Nedavno proveden niz istraivanja bavio se biokemijskim reakcijama na glazbu,
posebno, na reakcije vezane uz imunosni sustav. Obino, pacijenti sluaju glazbu i
istovremeno stvaraju slike za koje vjeruju da pospjeuju oporavak. Premda je ovo
relativno novo podruje ispitivanja a rezultate treba interpretirati s oprezom, veina
ih je pozitivna. ini se da sluanje glazbe moe potaknuti biokemijske promjene u
tijelu, koje se tiu endorfina, kortizola, ACTH-a (adrenokortikotropski hormon), interleukina-1 i imunoglobina A u izluevinama. Postoji mogunost da su uinci snaniji
kada se glazba slua uivo, kada je improvizirana i koritena zajedno s tehnikama
zamiljanja, ali i koritenje uobiajene neutralne glazbe koja se esto puta na javnim
mjestima takoer je dalo pozitivne rezultate.
V. Glazba i rehabilitacija
Pregledi strune literature o utjecaju glazbe na rehabilitaciju nakon oteenja mozga
uglavnom su ukazivali na pozitivne zakljuke, premda je bilo prigovora da su potrebna stroa kvantitativna istraivanja za bolju procjenu. Glazbena terapija takoer
se uinkovito primjenjuje uz fiziku terapiju da bi se pomoglo djeci s progresivnim
ivano-miinim poremeajima, za oslobaanje pokreta pacijenata s Parkinsovom
boleu i u programima koji se bave potekoama u hodanju, a koji se obavljaju kod
kue.

16

...mo glazbe

djeluje terapeutski.

17

18

VI. Glazba i starenje

S produenjem ivotnog vijeka ljudi nastaje sve vea potreba za nalaenjem novih
naina skrbi za starije. Pregled strune literature na tom polju ukazuje da glazba moe
biti vrlo korisna u ublaavanju nekih simptoma Alzheimerove bolesti. Glazba moe
povoljno utjecati na drutveno ponaanjem, vokalizaciju; glazba moe smanjiti nemir
tijekom obroka, ublaiti uznemireno ponaanje, pomoi pri orijentaciji u stvarnosti i
prepoznavanju lica. Na primjer, tzv. big band glazba (glazba koju izvode veliki orkestri
tipa onog Glenn Millera) koja je svirala za vrijeme rekreacije i oputanja navela je
ispitanike na poveanu budnost i zadovoljstvo. Kroz to su se vrijeme takoer bolje
sjeali osobnih iskustava iz prolosti. Kod pacijenata koji su bolovali od demencije
(oblik psihike klinike poremeenosti), sviranje tihe umirujue glazbe u blagovaoni
rezultiralo je manjim brojem incidentnih sluajeva, jednako kao i u doba kupanja pacijenata. Muzike su intervencije uspjeno pomagale pacijentima koji nisu mogli sami
uspravno sjediti da to postignu.
Interaktivno lijeenje glazbom poveava drutvenost kod starijih mentalno oboljelih pacijenata i poboljava vjetine aktivnog sudjelovanja, pridravanja predmeta i
oputanja dijelova tijela kod odraslih osoba s velikim potekoama u uenju.
Muzikom se moe poboljati autobiografsko i openito pamenje, na primjer,
koritenjem poznatih pjesama iz prolosti. Neki pacijenti mogu nauiti nove pjesme
kada ne mogu nauiti govorni materijal. Utjecaj glazbe ovisi o tome koliko je glazba
bila vana u ranijem dijelu pacijentova ivota. Zbog ovoga je ponekad potrebno razviti
individualizirane muzike programe za sluanje.
Glazba takoer moe imati pozitivan utjecaj na osobe koji se brinu o starijim ljudima.
Ovo se posebno istraivalo u vezi s muzikom terapijom koja je ukljuivala ples.
VII. Glazba i umiranje
Glazbena tanatologija ili priprema za umiranje je novo polje koje koristi glazbu za
zadovoljavanje sloenih fizikih i duhovnih potreba umiruih. Sve je vei interes za
ovaj tip rada. Glazba se takoer moe koristiti terapeutski za pomaganje ljudima u
alosti.
VIII. Glazba i mentalno zdravlje
Glazba se koristi za ublaavanje simptoma kod ljudi u psihijatarskim bolnicama. Sviranje razliitih vrsta glazbe u sobi za rekreaciju jedne dravne psihijatarske bolnice
u SAD-u pokazalo je da je country&western glazba izazivala prikladnije ponaanje.
Glazba se takoer uspjeno koristila kao dio programa da bi se smanjilo nasilje za
vrijeme ruka. Neke od negativnih pojava izofrenije bile su ublaene muzikom tera-

19

pijom, a djeca s psihotikim simptomima uivala su u povoljnom djelovanju glazbe

koja je svirala u pozadini dok su uili. Postoje ideje o mogunosti lijeenja glazbom za
ublaavanjem simptoma poremeaja u jelu, ukljuujui anoreksiju (anorexia nervosa)
i bulimiju, i s tim u vezi diskusije o vanosti individualnog ukusa u izboru glazbe u toj
vrsti terapije. Glazba se uz tehnike oputanja takoer koristila za ublaavanje depresije kod starijih pacijenata koji ive kod kue.
3. Glazba za sve
Glazba moe poboljati kvalitetu ivljenja kod osoba koje imaju poremeaje sluha ili
potekoe u uenju.
I. Osobe oteenog sluha
Oko 14% stanovnitva ima zamjetni poremeaj sluha. Ovaj broj meu starijim
osobama raste na otprilike 25%. Razvoj novih tehnologija omoguio je veini ljudi
oteenog sluha pristup glazbi. Sada je dostupna tehnologija koja gluhim osobama
omoguuje da sviraju elektronike klavijature, a razvijen je i cijeli niz multimedijalnih
tehnika uz koritenje boje i vibracije koje pomau gluhim osobama da uivaju u glazbi.
Postoje i zborovi u kojima se pjesme izvode tako da su rijei izraene znakovima za
gluhe. Razvijeno je i pjevanje kod kojeg se rukama pokazuju pjevane muzike note.
II. Djeca s potekoama u uenju
Glazbena terapija moe pomoi djeci s potekoama u uenju da usredotoe panju,
poveaju period koncentracije i, tijekom vremena, poboljaju vokalizaciju (govor), promatranje, oponaanje i pokretanje ideja. Glazbena se terapija esto koristi za razvijanje komunikacije. Ona utjee na osobne veze i odnose meu ljudima naglaavajui
vanost aktivnog sluanja i izvedbe.
Improvizirana glazbena drama s muzikom i tekstom koristila se da bi prenijela
drutvenu dramu izmeu mentalno zaostale djece i one koja to nisu, u uobiajenoj
javnoj ustanovi. Intervencija je omoguila da igrane epizode traju dulje nego to je to
uobiajeno prema izvjeima u literaturi.
Postoji znatan dio istraivanja koji pokazuje da glazba moe biti uinkovita s djecom s
potekoama u uenju kad se nudi kao nagrada za odreeno ponaanje, na primjer,
da razvije panju, pobolja itanje ili vjetine baratanja brojevima ili da smanji pojavu
agresivnog ili neprilagoenog ponaanja.

20

III. Djeca s ozbiljnim i tekim potekoama u uenju

Sve donedavno djeca s ozbiljnim i tekim potekoama u uenju nisu mogla sudjelovati ni u jednom obliku muzike aktivnosti, osim u sluanju. Tehnologija je i ovo promijenila. Sada je mogue da i djeca i odrasli stvaraju svoju vlastitu glazbu koristei se
zvunim pretvaranjem (sound beam). U terapiji zvukom, pojedinac radi i motiviran
je da radi sa zvukom. Dijete po svojoj elji moe uroniti u zvuk ili u tiinu. Djeca mogu
istraivati, otkrivati i oblikovati zvukove. Glavni ureaji koji se koriste su procesor
zvuka, sintisajzer i pretvara zvuka. Procesor zvuka moe mijenjati i oblikovati glasove, sintisajzer se moe koristiti kad je dijete donekle fiziki pokretno i moe svirati
koristei razne dijelove svojeg tijela koji mu za to najbolje odgovaraju. Pretvara zvuka
koriste uglavnom djeca s vrlo tekim viestrukim potekoama u uenju, npr. djeca s
cerebralnom paralizom. To je ureaj koji mijenja fiziki pokret ili gestu, npr. podizanje
noge ili stopala, treptaj trepavice, u zvuk. Postoji izravan odnos izmeu fizikog pokreta i zvuka koji se dobiva. Pretvara zvuka je povezan sa sintisajzerom, i sintisajzer je
taj koji proizvodi zvuk. Tehniki razvoj e vjerojatno uskoro stvoriti nove mogunosti
za ovakve tipove glazbiranja.
IV. Disleksija
Nema univerzalno prihvaene definicije disleksije. Nju moe karakterizirati cijeli niz
simptoma. Bitno je, meutim, da dijete ima potekoe u itanju, pisanju, izgovaranju
ili baratanju brojevima koje inae nisu tipine za opu razinu njihovih sposobnosti. Te
potekoe mogu biti povezane s nizom problema koji mogu biti sluni, vizualni, fiziki,
povezani s pamenjem ili pomanjkanjem organizacije. Na raznim se mjestima mogu
nai podaci koji ukazuju na to da glazba moe pomoi disleksiarima. Istraivanja na
ovom polju se razvijaju i mogue je ukljuiti takvu djecu da ravnopravno sudjeluju u
muziciranju
V. Poremeaji osjeaja i ponaanja
Djeca s poremeajima u ponaanju i iskazivanju osjeaja dobro reagiraju na glazbu.
Ve postoje rezultati istraivanja koji govore da sviranje glazbe u pozadini u razredu
moe poboljati njihovu koncentraciju i kvalitetu kolskih radova. Aktivna i pasivna
glazbena terapija moe smanjiti postojeu agresiju. Na neku djecu takoer vrlo povoljno utjee uvoenje glazbe u terapiju igrom.
VI. Autistina djeca
Jedan od najveih problema kod autistine djece je komunikacija. Rezultati ispitivanja
pokazuju da improvizacijska glazbena terapija moe dovesti do znatnog poboljanja u

21

njihovoj komunikaciji. Djelotvorno moe biti i uenje rijei uz glazbu. Glazbena terapija
takoer moe imati ulogu u odreivanju i diferencijalnom dijagnosticiranju autizma.
VII. Odrasli s mentalnim oteenjima u razvoju
Glazba koja tiho svira u pozadini pokazala se kao dobra u poboljanju ponaanja orijentiranog na rad kod odraslih osoba s mentalnim potekoama u razvoju, smanjujui
kripanje zubima i sklonost samoranjavanju. Kao to je i prije naglaeno, tehnoloki je
razvoj omoguio osobama s vrlo tekim mentalnim hendikepima da aktivnije sudjeluju u kreativnom muziciranju.
4. Utjecaj glazbe na razvoj
I. Najmlae doba
Postoji znatna koliina dokaza da zvuk moe stimulirati fetus, te da djeca taj zvuk
mogu prepoznati nakon roenja. U jednoj studiji provedenoj na skupini majki njihove su neroene bebe sluale zvukove violine. Nakon roenja, pratilo se iskazivanje
ponaanja u razdoblju od 0 do 6 mjeseci. Skupina djece koja je sluala glazbu bila je
znatno naprednija u grubljim i finijim motorikim aktivnostima, u lingvistikom razvoju, nekim vidovima somatsko-senzitivne koordinacije i dijelu kognitivnog ponaanja.
Druga prouavanja ukazuju da stimulacija glazbom moe ubrzati razvoj, potaknuti
na sisanje i utjecati na dobivanje tjelesne teine. Takoer postoje dokazi da glazba
moe povoljno utjecati na bebe koje su prerano roene ili su bile nedovoljne tjelesne
teine pri roenju. U usporedbi s grupom koja nije imala muziku stimulaciju, ona
grupa koja je sluala glazbu dobila je na tjelesnoj teini, poveala unos hrane i djeca
su krae ostajala u bolnici. Bebe mogu razlikovati razliite tipove glazbe. Interakcija
izmeu majke i djeteta koja ukljuuje muzike aktivnosti, npr. muzike igre, upotreba
glazbenih igraaka, moe pomoi u razvijanju komunikacijskih veza i ubrzati razvoj
govora. Prouavanja odnosa majke i djeteta pokazuju da one imaju vlastiti odreeni
ritam, koje majka i dijete dijele. Svako od njih poinje djelovati u glazbeni loginom
vremenu pravilno se izmjenjujui. Govor majke je pjevan.
II. Glazba u formalnom obrazovanju
Premda postoji dovoljno razloga da glazba sama po sebi bude dio opeg obrazovanja,
sve vei pritisak na kolske programe naveo je muziare da potrae nove dokaze koji
e obraniti njezino mjesto i potvrditi mogunost glazbe da utjee na druge vjetine.
Jedan dio istraivanja bavio se utjecajem glazbe na intelektualna znanja. Ovo se pokazalo iznimno kontraverznim. Istraivanje koje je tvrdilo da sluanje Mozartove glazbe
moe poboljati prostorno rasuivanje bilo je vrlo teko ponoviti. Ispitivanja o utjeca-

22

ju koritenja Kodalyjeve (maarski skladatelj iz 20. st. koji je razvio specifinu i jednostavnu metodu poduavanja glazbe) metode na druge vjetine imala su mijeane
rezultate, premda su muzike lekcije napravljene da razvijaju auditivne, vizualne i
motorike vjetine povoljno utjecale na itanje. Uenje sviranja nekog muzikog instrumenta kratkotrajno je i u maloj mjeri utjecalo na spacijalno (prostorno) rasuivanje,
ali ne i na druge vidove kognitivnog funkcioniranja.
Studije koje istrauju utjecaj veeg uvoenja glazbe u uionice unutar formalnog obrazovanja, otkrile su da su djeca koja su dobivala dodatne muzike satove jednako svladavala gradivo jezika i itanja kao i njihovi vrnjaci unato tomu to su imala manje
formalnih lekcija, premda su postojale razlike izmeu skupina koje su imale razliite
razine sposobnosti. Istraivanje koje koristi korelacijske (usporedne) tehnike ispitalo
je uinak sluanja izbornih predmeta iz umjetnosti na krajnje rezultate svih testova.
Premda je glazba bez sumnje bila povezana s boljom izvedbom u drugim predmetima,
to ne znai neophodno da je glazba tome i razlog. Iz trenutnih spoznaja nemogue
je izvui vrste zakljuke o utjecaju sluanja ili aktivnog sudjelovanja u muziciranju na
druge intelektualne vjetine. Jo je nemogue donijeti presudu.
III. Utjecaj na osobni razvoj i drutvene vjetine
Postoji pozitivan uinak ukljuenosti u muziciranje na osobni i drutveni razvoj djece
to se moe lako demonstrirati. Djeca koja dobivaju dodatne ili muzike lekcije u redovnoj nastavi pokazala su poveanu slonost u razredu, vee samopouzdanje, bolju
drutvenu prilagodbu i pozitivnije stavove. Ovo je bilo posebno vidljivo kod nezadovoljnih uenika s manjim sposobnostima. Djeca loijeg imovinskog stanja koja su
dobivala individualnu poduku iz klavira takoer su pokazala vee samopotovanje u
usporedbi s kontrolnom skupinom. Postoje i pokazatelji da ukljuenost u muziciranje
moe poveati drutvenu ukljuenost.
U Velikoj Britaniji, u jednoj studiji o utjecaju umjetnosti u obrazovanju, najee
je primijeen opi utjecaj povezan s osobnim i drutvenim razvojem uenika. Kod
glazbe primijeen je utjecaj na svjesnost o drugim ljudima, drutvene vjetine, ugodu i prihvaanje preseljenja. Razlike u reakcijama izmeu kola ovisile su o stupnju
muzikog znanja i iskustva s kojim su djeca dola u kolu. Neki su uenici zamijetili korisnost glazbenih satova zbog sluanja glazbe i razvoja glazbenih vjetina, dok su drugi ukazivali na istu zabavu i terapeutsku prirodu glazbe, kako im je ona dala samouvjerenost da izvode i predstavljaju pred drugima, potpomogla skupni rad i nauila ih
da se izraze. Uenici koji su svirali neki instrument spominjali su vee samopotovanje
i izraeniji osjeaj identiteta.
Istraivanje provedeno meu uiteljima glazbe potvrdilo je ove rezultate. Oni vjeruju
da korist od uenja sviranja nekog muzikog instrumenta ukljuuje i razvoj drutvenih
vjetina, ljubav prema glazbi, uivanje u glazbi, razvijanje timskog rada, razvijanje
osjeaja postignua, samouvjerenosti i discipline i razvoj fizike koordinacije. Druga

23

nacionalna izvjea o umjetnostima naglaavaju vanost umjetnosti u razvoju niza

prenosivih vjetina, pa i onih koje se odnose na kreativnost i kritiko razmiljanje.
IV. Adolescencija
U doba adolescencije muziciranje je glavni doprinos razvoju identiteta. Tinejderi
mnogo sluaju glazbu, u Velikoj Britaniji obino gotovo tri sata dnevno. Glazbu sluaju
da bi im prolo vrijeme, da bi smanjili dosadu, opustili se i odvratili panju od briga i
problema. Ponekad koriste glazbu da bi se posvadili s roditeljima. Utjecaj glazbe na
raspoloenje u toj dobi moe biti vrlo snaan. Tijekom ovih godina glazba je esto
utoite od uenja. Prva su istraivanja o utjecaju glazbe na uenje poela kad se radio
udomaio u kuama. Veliki je dio tog istraivanja bio nesistematian. Sada su razvijeni
modeli koji omoguuju da bolje razumijemo taj utjecaj.
Openito, uenje je lake i uinkovitije kada se slua umirujua, oputajua glazba,
premda se i negativni utjecaji glasne, poticajne glazbe mogu iskoristiti ako sluatelj prihvati odreene strategije. Kod male djece i osoba koje imaju potekoa u ponaanju
i izraavanju osjeaja jasno je vidljiv utjecaj glazbe na kvalitetu izvoenja zadataka.
imbenici za koje znamo da su moda vani u primjeni utjecaja ukljuuju osobnost i
prirodu odreenog zadanog zadatka. Mnogo je lake prekinuti ili ometati zadatke koji
ukljuuju memoriranje. Premda je potrebno opsenije istraivanje, jasno je da mladi
ljudi sve vie koriste glazbu kao orue u postizanju svojih ciljeva u uenju.
5. Glazba, trgovina, reklama, rad
I. Glazba i rad
Glazba je oduvijek igrala vanu ulogu u naem radu pa je tako i danas. Ona se koristi
za koordinaciju pokreta, za rastjerivanje dosade, razvijanje timskog duha i za bre
obavljanje poslova. Danas je pjevanje uz rad mnogo manje uobiajeno u razvijenom
svijetu ali snimljena glazba esto se uje na radnim mjestima, u duanima, na aerodromima, u restoranima i hotelima. Komercijalna i industrijska uporaba glazbe dio
je glavnih industrija, premda neki tvrde da preobilna uporaba glazbe u poslu i trgovini moe imati negativne uinke. Jedan je od najveih dobavljaa snimljene glazbe
za sluanje na javnim mjestima Muzak. Oni su 1994. godine po vlastitim procjenama
opsluivali 80 milijuna ljudi. Muzak je poduzeo istraivanje i dobio rezultate da radnici
bolje rade, da su im ponaanje, stavovi i komunikacija bolji, efikasnost i koncentracija
poveane, a greke smanjene kada sluaju glazbu na poslu. Nedavno je jedno nezavisno istraivanje dolo do istih rezultata. Openito su osobna iskustva rada uz glazbu
pozitivna.

24

II. Glazba i umjetnost

Osim vrijednosti glazbe kao umjetnosti, glazba je uvijek igrala vanu ulogu u kazalitu,
na televiziji, filmu i na videu. Ugasite li glazbu kod nekih od najnapetijih ili dramatinih
trenutaka u filmu lako ete iskusiti njezinu mo da stvori atmosferu, napetost,
oekivanje i klimaks. Glazbeni video koji kombinira snano djelovanje glazbe s vizualnim stimulansima moe imati trenutan utjecaj na nae razmiljanje premda je diskutabilno da li ono kasnije utjee i na odreeno ponaanje.
III. Glazba i reklamiranje
Glazba je jedna od glavnih sastavnica potroakog marketinga. Koristi se da bi potakla
potroae da kupe odreene proizvode. ini se da postoje dva naina na koje se moe
uvjeriti ljude da kupe neki proizvod: izravan put uvjeravanja, kada ljudi analiziraju
sadraj poruke i razmatraju argumente u svjetlu vlastitih uvjerenja i znanja; i zaobilazni put kada se poruka zapravo ne prouava u detalje nego se sluatelj vie oslanja
na periferne informacije, na primjer asocijacije s drugim stvarima. Ba ovdje glazba
ima, ini se, najvei utjecaj. Ova dva pristupa ne iskljuuju neophodno jedan drugoga. Glazba moe potaknuti potroae da budu vrlo zainteresirani, ako je usklaena
ili odgovara njihovom poimanju proizvoda, na primjer, uzbudljiva klasina glazba u
reklami za skupi sportski automobil. Glazba je toliko uspjena da aktivira relevantne
informacije koje mogu podravati izbor proizvoda. Ovo ukljuuje identificiranje ciljanog kupca i nalaenje odgovarajue glazbe za njega. Na uinak djeluju upoznatost
s muzikom, sklonost za odreeni tip glazbe i prethodno raspoloenje. Ako se glazba
svidi potroau, pretpostavlja se da e se pozitivna reakcija na nju povezati s proizvodom.
Bez obzira na naela djelovanja, nema sumnje da je glazba uinkovita u kreiranju
privlanosti proizvoda. Takoer je vrlo uspjena kada se eli da se neki proizvod
upamti. Jedno je ispitivanje pokazalo da je 99% ispitanika uspjeno prepoznalo glazbu
koja je pratila odreene komercijalne proizvode. Ovo moe biti kljuno pri kupovini.
IV. Glazba, kupovina, potronja
Glazba se koristi da bi se upravljalo navikama potroaa koje se odnose na kupovinu,
jelo i pie. Glazba moe utjecati na brzinu kojom se kupci kreu velikim duanima.
Kreu li se polake vie e kupovati. U tim su okolnostima potroai tek marginalno
svjesni glazbe, a sasvim sigurno nisu svjesni uinka koji ona ima na njihovo ponaanje.
Glazba moe utjecati na brzinu jedenja i pijenja i nain ponaanja u kafiima i drugim javnim mjestima. Tip glazbe koja svira moe utjecati na odabir proizvoda, npr.
njemako ili francusko vino, a glazba koju odreene skupine smatraju privlanom
moe ih potaknuti da ee posjeuju odreena komercijalna mjesta. Tip glazbe koja
svira kada smo na ekanju telefonske linije moe utjecati na vrijeme i voljnost naeg

25

ekanja. Svia li nam se glazba due emo ekati da nam se osoba javi. Na slian se
nain utjee na ustrajnost potroaa kada ekaju na odreene usluge i poveava se
vjerojatnost da odaberu odreene bankovne mogunosti.
Tip glazbe koju sluamo moe takoer predvidjeti ponaanje potroaa. Koliina
depresivnog sadraja u najpopularnijim pjesmama u SAD-u najavila je procjenu koju
je vlada SAD-a napravila o optimizmu potroaa, to je zatim predvidjelo ukupni nacionalni proizvod u vremenskom razdoblju od jedne do dvije godine.

Glazba u naem svakodnevnom ivotu

Nikada prije u povijesti ovjeanstva nije bilo tako mnogo razliitih vrsta glazbe tako
lako dostupno tako velikom broju ljudi. Razvoj elektronikih medija u drugoj polovini 20. stoljea revolucionirao je pristup i koritenje glazbe u naim svakodnevnim
ivotima. Uz neznatan napor moemo ukljuiti radio, pustiti CD ili kasetu ili sluati
glazbu na videu ili televiziji.
Ali nije uvijek bilo tako. Prije takvog tehnolokog razvoja, veina je ljudi imala pristup glazbi samo ako su pohaali odreena religiozna i drutvena dogaanja ili su
pak sami glazbirali. Uinak promjena tog stanja upravo zapanjuje. Sada moemo
koristiti glazbu da bi manipulirali svojim raspoloenjem, izazivanjem uzbuenja i
raznih osjeaja i stvorili okruje koje moe snano utjecati na nain na koji drugi ljudi
osjeaju i ponaaju se. Ljudi mogu, a to i ine, glazbom potpomagati oputanje, svladavati snane osjeaje, kreirati pravo raspoloenje za izlazak, stimulirati koncentraciju, ukratko, mogu utjecati na to da se osjeaju ugodno i sigurno. Glazba je postala alat
kojim se koristimo da bismo se prikazali u boljem svjetlu i potakli svoj razvoj.
Loa je strana lakog pristupa glazbi to veina ljudi vie ne razmilja o njoj i ne njeguje svoj odnos prema njoj. Dok glazba postaje sve vaniji neodvojivi dio naega svakodnevnog ivota, dovodi se u pitanje mjesto glazbe u formalnom obrazovanju irom
svijeta. Glazba ve uvelike sudjeluje u stvaranju ugodnijeg i oputenijeg ivljenja. Kako
se na zdravlje ljudi sve vie odraava pozitivni i blagotvorni utjecaj glazbe, tako e rasti
i zahtjevi psihologije i drugih podruja. Ako drutvo eli za to biti spremno trebat e
odgovarajue obrazovati nove glazbenike.

Neuroloki aspekti muzikog procesuiranja

Kad ljudska bia sluaju glazbu ne reagiraju samo na zvuk. Ljudi glazbu mogu
doivjeti fizioloki (npr. promjene u brzini otkucaja srca); pokretom; kroz raspoloenje
i osjeaje; i spoznajno (kroz znanje i sjeanja, koja mogu biti osobna ili pak povezana
sa samom glazbom, odnosno stilom ili povijesnim razdobljem sluane glazbe).

26

27

...glazba moe

povoljno utjecati na ljude.

28

injenica da se glazba viestruko procesuira (obrauje), te da ima fiziki, emocionalni

i kognitivni utjecaj, moda je klju za razumijevanje njezine snage. Premda ivotinje
mogu zamijetiti razlike u zvuku, a neke ak mogu razlikovati kompozitore i stilove
glazbe, one ne mogu pamtiti melodije i druge holistike vidove glazbe, odnosno ne
mogu percipirati glazbu u svoj njenoj cijelosti i znaenju. Meutim, svejedno reagiraju
na glazbu. Pokazalo se da se krave spremnije voljnije na munju kad im se puta
glazba. Ovo ukazuje na to da neki prilino primitivni mehanizmi mozga sudjeluju u
barem dijelu naega reagiranja na glazbu.
Dijelovi mozga koji procesuiraju glazbu razvijaju se u kasnijim stadijima trudnoe. Oni
se sastoje od razgranatog neurolokog sustava koji je rairen cijelim mozgom, ali koji
ima specijalizirana podruja koja se bave razliitim vidovima glazbenog ponaanja.
Obje su modane polutke ukljuene zbog sloenosti glazbenih iskustava koja mogu
sadravati auditivne (slune), vizualne (koji se tiu slika), kognitivne (koje se tiu
razmiljanja), afektivne (koje se tiu osjeaja i senzacija) i motorike sustave. Lijeva
polutka obrauje informacije na primarno verbalni, slijedni, logiki i analitiki nain.
Desna polutka funkcionira vie u neverbalnom, holistikom (doivljajnom na razini
cjeline), intuitivnom i sintetikom ozraju. Mnogi od ovih pod-sustava koji sudjeluju u
procesuiranju glazbe imaju i ne-glazbene funkcije.
Promjene u organizaciji i funkcioniranju mozga mogu se oekivati kada je u pitanju
uvjebavanje bilo koje visoko razvijene vjetine, a glazba u tomu nije iznimka. Osobe
s visokom razinom glazbene izvjebanosti pokazuju znaajno vee koherencijske vrijednosti (meusobne povezanosti) na EEG snimkama te veu lijevu planum temporale (struktura koja se nalazi u obje polovice mozga povezana s funkcijama jezika, kod
normalnih, zdravih osoba obino jednake veliine), posebno ako je njihovo glazbeno
obrazovanje poelo prije sedme godine ili ako imaju tzv. apsolutni sluh. Motoriki dio
korteksa (modane kore) koji upravlja prstima takoer se poveava kao reakcija na
lekcije, i fizike i zamiljene.
Zbog mnogih naina na koje se glazba moe doivjeti, glazbeni je dio mozga naroito
pokretan. Amusia je termin koji se koristi na gubitak dijela glazbenih funkcija nakon oteenja mozga. Amusia moe biti globalna, odnosno openita i specifina ili
konkretna. Osoba moe na primjer dobiti modani udar i izgubiti sposobnost da ita
note, pjeva ili svira neki instrument ili da razumije glazbu ili se moe dogoditi kombinacija ovih mogunosti. Nain na koji razliite glazbene vjetine funkcioniraju nezavisno moe se vidjeti u nainu na koji ponekad znamo i prepoznajemo neku melodiju ili
glazbenu frazu koju ujemo, ali se ne moemo sjetiti njezinog naslova ili kompozitora
premda smo svjesni da posjedujemo to znanje.
Mnoge reakcije na glazbu nisu fizioloke nego emocionalne. Manje je istraivanja koja
se bave neurobiologijom osjeaja nego istraivanja koja se bave drugim vidovima
ljudskog funkcioniranja, a posebno kad je rije o emocionalnim reakcijama na glazbu.
Trenutno se smatra da nae osjeajne reakcije na zvuk (bilo glazbe, bilo neki drugi)
kontrolira amigdala (ganglijska nakupina u mozgu kod planum temporale koja up-

29

ravlja osjeajima). Ona procjenjuje osjetilne podatke koji dolaze u mozak da bi im

dala emocionalna znaenja. Ona dobiva podatke o osjetilnim informacijama izravno
i brzo iz talamusa, koji pak djeluje kao pojaalo signala za dolazee informacije, prije
nego ih procesuira svjesni dio mozga koji razmilja, korteks (modana kora). Informacije se dobivaju i iz korteksa, ali sporije. Ovo objanjava one trenutne i ponekad
nezgodne u drutvu reakcije na glazbu koje se deavaju automatski, na primjer, kad
se rasplaemo nakon to ujemo dijete kako pjeva, ubrzamo vonju kad se na radiju
zauje vrlo uzbudljiva glazba. Putovi kojima stiu informacije iz korteksa traju dulje jer
dulje obrauju pristigle informacije, ali oni daju cjelovitiju kognitivnu procjenu situacije. elimo li se izraziti glazbenim terminima rekli bismo da kognitivne informacije
evociraju sjeanja koja se odnose na odreenu glazbu koju sluamo. Ovo takoer
moe utjecati na nae emotivno reagiranje na glazbu, ali budui da smo ga svjesni,
vjerojatno emo kontrolirati svoje reakcije.
Amigdala usko surauje s hipotalamusom, dijelom mozga koji pokree emocionalno
ponaanje. Ovo omoguuje da brzo reagiramo na stimulanse, odnosno dogaanja,
posebno kad su te reakcije vane za nae preivljavanje. Jedna od glavnih neurolokih
komponenti emocija je autonomni ivani sustav (Autonomic Nervous System - ANS).
On ima dva dijela, simpatiki, koji priprema tijelo za borbu ili bijeg, i parasimpatiki
koji djeluje tako da uva energiju. Simpatiki sustav daje tijelu energiju ubrzavajui otkucaje srca, stimulirajui proizvodnju adrenalina i drugih neurotransmitera (ivanih
prijenosnika) i poticanjem pretvorbe glikogena (kemijski spoj u tijelu) u energiju.
Parasimpatiki sustav usporava otkucaje srca, potie probavu i izluivanje sline. Rezultati istraivanja pokazuju da razliiti tipovi glazbe stimuliraju vidove oba ova podsustava.
Na isti nain na koji ponekad reagiramo na glasnu buku, moemo i trenutno reagirati
na zvuk glazbe bez svjesnog razmiljanja. Kako glazba mijenja ritam, raspon visine
glasova i boju, te e se promjene pratiti i na e autonomni ivani sustav reagirati.
Te se promjene prate i na vioj razini, te im se pridaje znaenje. Ovdje su vana naa
oekivanja o prirodi glazbe koju sluamo. Ako se glazba ne slae s naim oekivanjima,
vjerojatno je da emo na nju emocionalno reagirati. Glazba postavlja oekivanja i
tenje kod sluatelja koji su upoznati s odreenim stilovima. Ovisno o nainu na koji
e se ta oekivanja ostvariti ili razrijeiti moe doi do razliitih emocionalnih reakcija.
Istraivanja takoer ukazuju da limbiki sustav (prsten meusobno povezanih struktura oko hipotalamusa u mozgu u vezi sa sjeanjima, osjeajima, i dr.) sadri veliki
broj receptora koji su vrlo osjetljivi na prisutnost kemijskih spojeva u mozgu, kao to
je endorfin, koji smanjuje osjeaj bola. ini se da sluanje glazbe u nekim okolnostima potie oslobaanje endorfina to posljedino izaziva emocionalne reakcije. Ovo
je posebno vano za medicinsku uporabu glazbe. U medicini se sve vie prepoznaje
vanost interakcije izmeu tijela i uma. Znanstvenici sugeriraju da ono to se dogaa
u svjesnom umu utjee na tijelo. U ovom je pogledu posebno zanimljivo istraivanje
koje se odnosi na imunosni sustav. O ovome e biti rijei kasnije.

30

Istraivanja koja ispituju nain na koji mozak obrauje glazbu ukazuju da ne postoji
lagani nain na koji bismo mogli predvidjeti uinke glazbe na ponaanje pojedinca.
Premda ljudi kao vrsta moda dijele mnoge automatske reakcije na zvuk, nae su
svjesne reakcije, a koje dijelom prenose i nae emocionalne reakcije, jedinstvene. Na
njih utjeu naa prethodna iskustva s glazbom. Ta su iskustva djelomino odreena
naom kulturom, drutvenom skupinom unutar nje, godinama, spolom i eventualnim
glazbenim obrazovanjem. Uz to, svaki pojedinac posjeduje jedinstveni niz sjeanja
koji pripada svakom glazbenom iskustvu. Njih e dozvati odreene pjesme, melodije ili dijelovi glazbenih djela. Ta sjeanja mogu biti povezana s raznim dogaajima,
osobama, aktivnostima, mjestima, osjeajima i drugim osjetilnim iskustvima. Ova
razina individualnosti znai da e biti iznimno teko tono predvidjeti utjecaj glazbe
na ponaanje bilo koje osobe. No, premda moda ne moemo predvidjeti individualne reakcije na glazbu, istraivanja su pokuala identificirati ope trendove u odnosu
izmeu glazbe i ponaanja.

Glazba u drutvu
Osim to ima utjecaj na pojedince, glazba ve tisuama godina ima vanu ulogu u
drutvu i njegovim manifestacijama. Spiljske slike flauta i drvenih egrtaljki stare
30 000 godina, pronaene su u Junoj Francuskoj, u Pirinejima i Rusiji, ukazujui na
vanost umjetnosti u ivotu naih predaka. ini se da nema ljudske kulture bez glazbe. Naroito izgleda da je pjevanje univerzalno. Glazba se bez iznimke izraava u vezi
s religijom, slavljima i plesom. U mnogim religijama, premda ne svim, glazba se koristi
za pjevanje sveanih, pobonih napjeva i himni. U nekim se pak religijama koristi kao
podloga za meditaciju.
Glazba je dio svih vanih dogaaja i proslava, ukljuujui vjenanja, pogrebe, parade,
rituale prelaska u drugi drutveni status (npr. stjecanje mukosti) i festivale. Glazba
takoer, sudjeluje u ljudskoj preokupaciji traenja promijenjenih stanja svijesti kao
dio rituala, individualnog sanjarenja, molitve, meditacije ili uporabe droga.
Bavljenje umjetnou u drutvu potaklo je i razvoj tehnologije. Na primjer, prve pei
za peenje vapna i opeka nisu bile napravljene da bi se u njima pekle posude za svakodnevnu uporabu, nego da bi se stvorile figure koje su se koristile kao umjetniki
predmeti ili u nekim ritualima. Primjer koji moe posluiti kao suvremena analogija je
razvoj CD-diskova. Oni su nastali za muziko trite, a sada se koriste za pohranjivanje
podataka.
Premda je glazba dio svih kultura, ona u svakoj pojedinoj kulturi ima razliitu ulogu,
razliita znaenja i razliiti stupanj vanosti. Sluatelji iz jedne kulture esto imaju
potekoa u razumijevanju osjeaja izraenih muzikom neke druge kulture, jer je
emocionalni izraz kulturno odreen. U veini kultura glazba ima funkcije koje nisu
samo zabava i estetsko uivanje pojedinca. Ona potpomae proces komunikacije i

31

omoguuje ljudima da zajedno uinkovitije djeluju. Na primjer, glazba moe uskladiti fizike pokrete skupine ljudi u plesu, mariranju ili radu. Glazba je sredstvo za
izraavanje irokog raspona ljudskih osjeaja, ljubavi, tuge i osjeaja pripadnosti
koje ljudi ponekad teko iskazuju rijeima. Glazba je zapravo alternativno sredstvo
komuniciranja meu pojedincima i skupinama, premda ova komunikacija moe biti
ograniena na one koji razumiju odreeno znaenje upotrebljenog glazbenog anra.
Glazba je utkana u drutvenu potku naih ivota. Muziciranje, stvaranje glazbe i pridavanje posebnog znaenja glazbi unutar jedne kulture ili u odreenoj okolini osnauje
i spaja drutvenu zajednicu. Muzikom se moe sluiti da bi se potaklo pristajanje uz
drutvene norme, oblikovalo drutveno prihvatljivo ponaanje kod djece i usvojilo
kulturne alate, kao na primjer kod uenja abecede pjevanjem. Nasuprot tome, glazba
takoer moe omoguiti izraavanje identiteta koji se protivi drutvenim normama.
Adolescencija je vrijeme kada je sluanje glazbe najintenzivnije i kada glazbeni ukus
esto postaje neodvojiv dio drutvenog identiteta. Ovo moe dobro ilustrirati nedavni primjer u Montrealu kada se u podzemnoj eljeznici sviralo klasinu glazbu u
nastojanju da se uvjeri mlade da se ne trebaju tamo zadravati. Postupak je bio vrlo
uinkovit. U nekim sluajevima glazba moe biti mono orue promjene. Ona moe
imati vanu ulogu u ujedinjenju i izraavanju solidarnosti kod osoba koje izazivaju
drutvene norme i postupke.
Glazba ima ulogu u veini naih drutvenih institucija i religioznih obreda, na primjer, na roendanima, vjenanjima i pogrebima, sportskim natjecanjima, vojnim
dogaanjima. Ona moe biti i mono sredstvo odravanja kontinuiteta i stabilnosti
drutva kroz narodnu glazbu (folklor) i pjesme koje govore o mitovima i legendama, te
biljee vane dogaaje. U naem sve globalnijem drutvu, folklorna glazba moe biti
vano sredstvo za ouvanje identiteta manjinskih kultura.

...glazba moe

utjecati na skupine ljudi.

HDS ZAMP
Heinzelova 62A

10000 Zagreb
T. 01/ 6387 000
F. 01/ 6387 001
E. zamp@hds.hr
www.zamp.hr

urednica - marina feri jani / dizajn - ana n. bae / tisak - linea d.o.o.