Fakultet politikih nauka

Smjer: Politikologija
Predmet: Osnove etika

Seminarski rad
Tema: Nemoralna politika i nemoralnost u politici

Mentor:

Studenti: Nikola Jankovi i Jovan Njei

Banja Luka, april 2015. godine

Sadraj:
UVOD
1. POLITIKA I MORALNOST............................................................................................4
1.1. Politika u antikoj Grkoj.............................................................................................4
1.2. Moral i politika u vjenom sukobu...............................................................................5
2. (NE) MORAL U SAVREMENOJ POLITICI........... ........................................................7
ZAKLJUAK
LITERATURA

UVOD
2

Pria o politici i moralu je pria koja se ve vjekovima raspravlja u svim

krugovima ljudii, od najviih, kako ih Platon naziva kraljevima filozofima, koji govore o
moralnosti i uviaju razlike izmeu moralne i nemoralne politike, pa sve do danas. Danas
dodue o moralu govori svako iako vrlo bismo lako mogli rei da za to veliki broj ljudi
nema opradanje te da se oni ne mogu shvatiti kao moralni ljudi. U savremenom svijetu
pitanje morala je ostalo dosta zanemareno, ali se ipak u svim krugovima govori o moralu,
o tome gdje ga jo ima, gdje ga nedostaje i na koji nain bi se on trebao ali i mogao vratiti
u profesije koje podrazujevaju visok stepen profesionalne etike i morala.
Svjedoci smo da u naem drutvu, ali i veini savremenih drutva, biti moralan
vie nije vrlina, bar ne ona koja doprinosi veem uspijehu, naravno nije uvijek bila
ovakva situacija, bilo je trenutaka kada smo se nalazili u veoj ili manjoj moralnoj krizi.
Ipak niko ne moe rei da se uistinu ne nalazimo u velikoj moralnoj krizi. Ako uzmemo u
obzir da se veliki broj ljudi ugleda na politike lidere, u onom smislu da ukoliko su oni ti
koji svojim ugledom predstavljaju svoju zemlju, i vode je na profesionalan nain, postoji
povueno iz toga vjerovanje da e i narod biti takav. Ipak gledano u tranziciona drutva,
meu kojima je i nae moral je neto to i nije tako zaspuljeno u ivotu politikih elita, pa
i nije udno to se sve ostale pore drutva ugledaju na njih. Korupcija koja nagriza svaki
aspekt ivota predstavlja, i jeste velika opasnost koja prijeti da koroz krizu morala uniti
svako drutvo.
Moral je taj koji je ugraen u politike programe, to je ono u ta e se zakleti svaki
politiar, ali i svaka politika partija. Njih ponajvie treba posmatrati sa moralnog
stanovita kako bismo razumjeli sve ono to njih oslikava, odnosno sve ono to je vezano
za njihovo postojanje. Moralnos je jedna od stvari koja nam omoguava da uvidimo nivo
demokratinosti u jednom drutvu, koji je dalje povezan sa humanistikim potencijalima
istog drutva. U radu emo sagledati koja je to nemoralna politika, ali ve sada moemo
rei da je to svaka politika koja se zasniva na nasilju i torturi, ona politika koja obmanjuje
i lae, ona posebno obiluje nemoralnou. Nosioci nemoralne politike su veti
manipulatori, politiari ako ih tako moemo nazvati, koji bez trunke savjesti rade protiv
svega onoga u ta se kunu tokom predizbornih trka. Vjeti manipulatori, koji ipak imaju
kraj, jer narod uvijek dozna, a istina uvijek izae na vidjelo, ipak bitno je govoriti o
molanosti u politici, i stalno postavljati pitanja kako bismo mogli razumjeti sve ono to
ona nosi sa sobom.

1. POLITIKA I MORAL
3

Politika, pojam koji se pojavio prije vie od 25 vijekova u onakvom obliku kakvog ga
mi poznajemo, razvila se u do danas i uvijek je u sebi krila i sa sobom vodila veliku mo,
koju dobijaju oni koji se predstavljaju kao voe jedne zajednice, jednog naroda. Ipak
politika je sa sobom nosila, a i danas nosi veliku odgovornost, pa nije udno kada vidimo
predsjednike zemalja koji nakon 2 mandata izgledaju kao da su proli rat, jer odgovornost
je velika na svakom politiaru. Moral je taj koji je nosilac svake borbe koju moemo
vidjeti u politici, naalost moral nije samo dobra stvar, on moe biti izokrenuti, a takvog
ga najee poznajemo jo od samih poetaka politike. I sama Antika grka o kojoj
emo govoriti je propala jer su nemoralni slobodni graani odluili iskorititi svoje
poloaje i uzeti novac od drave koja naposlijetku nije mogla da to izdri. Nemoralnost
ili moralanost se uvijek vezala za politiku, pa je od politike stvorila neto to variria
izmeu dobra ako su moralni i asni ljudi na elu, i nemoralnosti i neasnih pojedinaca
koji prodiru cjelokupnu ovjekovu posveenosti i rad.

1.1. Politika u antikoj Grkoj

Nije nam ideja da ovdje govorimo o politici kao to to najee moemo uti i
proitati. Iako je veoma bitno napomenuti da je demokratija nastala u Atini bila
najsavreniji nain politikog ureenja do tada stvoren. esto moemo uti da je
Politika u dosadanjoj istoriji ovevanstva nanela vie zla nego dobra ljudima.
Meutim, druga strana istine jeste da je upravo politika omoguavala ljudima da
odrastaju, postanu otporniji prema nepogodama ivota.1 Ukoliko se vratimo na politiku
u polisima antike Grke, a uzmemo li Atinu kao jedan od najsvjetlijih primjera u njenom
zlatnom dobu, shvatiemo da je za Grke, pozitivna sloboda kao jedan vii smisao
slobode bila je jedina prava sloboda i bila je jedina identina politikom angamanu. 2
Ipak ta sloboda da se bave poliltikom je za Grke znaila ne samo kao neto dobro, ali se
upravo da bi se ono loe preduprijedilo shvatala i uvijek vezivala za dobro, bas zato se
kae da je sloboda za Grke imala prije svega etiku funkciju, a da je taj moralni oblig
ljudskog postojanja nije najlaki i najlagodniiji, ali da je u sitaciji najprikladniji.
Nije naravno ta politika i demokratija o kojoj se toliko esto govori kao o neemu to
je za Grke bilo najvnije bila ono to mi zamiljamo danas, bilo je tu daleko vie onoga o
emu ne znamo dovoljno, moe se rei da je i sama Atinska demokratija, ali i Atinski
politis u sutini nestao jer nije bilo onih kraljeva filozofa, moralnih vodia o kojima je
govorio Platon kada je govorio o tome sa kakvim sistemom bi se trebalo vladati. Koliko
1 edomir upi, Politika i zlo, igoja tampa, Beograd, 2001., Str. 11.
2 Nenad Kecmanovic, Politika, drava i mo, igoja tampa, Beograd, 2010., Str, 33. 34.
4

smo puta samo govorili o demagogiji, pa i sami su Grci rano prepoznali i demagogiju
kao govorniku vjetinu zavoenja i obmanjivanja manje pronicljivih i manje
obrazovanih graana.3 A kada bismo napravili razliku, jedina stvar je da danas u ovo
vrijeme u kom ivimo ne moemo kazniti demagoge onako kako su to radili Atinjani, mi
u modernoj demokratjiji nemoralne politiare ne moemo protjerati, moemo ih kazniti
na izborima, istim onim na kojima se nude face i lica istih ljudi sa razliitim osmjesima.
Nasilje je danas sveobuhvatan problem koji proizilazi iz politike, a stari Grci su
smatrali da je sila nema, te je, kao nain ophoenja meu ljudima, ispod nivoa politike.
Primena nasilja, kao u sutini nepolitikog sredstva, odnosila se na robove i varvare. 4
elja za moi je opet jedna sasvim druga pria, a ona se odlikuje i uvia kroz razliite
primjere, politika je ta koja prua najbolju moguu mo, ona je ta koja moe da pokrene
sve to stane, ali je u isto vrijeme korumpirana, mo sa sobom nosi mnogo loih osobiha,
a za vrijeme pada Atine, shvatilo se kako je ljudska dua nemoralna kada joj se prui
mo, ona eli sve vie i spremna je radi toga rtvovati sve ostalo kako bi se dolo do
same te moi. Tako je i Atina propala radi one grupe slobodnih graana koja nije bila
moralna, i ija naela nisu bila dobra, a ije je srebroljublje prevladalo nad optim
dobrom.

1.2. Moral i politika u vjenom sukobu.

Jasno nam je da ivot jedne sredine ne zavisi samo od onoga to se deava u tom
trenutku, to je skup svega onoga to je dovelo do stvaranja takvog drutva, skup normi i
pravila ustanovlenim nepisanim pravom, ali i onimpitanim. Tradicijom i obiajima, ali i
moralom jedne zajednice, za razliku od obiaja, moral ne vue svoju obaveznu snagu iz
dugotrajnog vrena, nego iz svijesti o tome da je ono to zabranjuje zlo. Za drutvena
pravila, koja nazivamo moralom, kakratistino je to da se ovim normama pojedinci
pokoravaju (ukoliko im se uopste pokoravaju) dobrovolno, podstaktnuti unutranjom
intimnom pobudnom.5 Shvaen u irem smislu moral bi bio sve ono to spada u kulturu
jdnog naroda, jednog drutva. Posebno se obraa panja na moralne norme, jer ovjek
kao drutveno bie ulazi u interakciju sa drugim ljudima, i stvara odreena moralna
naela, koja ne moraju u svakom sluaju biti pisana ali trebaju biti potovana. Kako u
3 Nenad Kecmanovic, Politika, drava i mo, igoja tampa, Beograd, 2010., Str. 43.
4 edomir upi, Politika i zlo, igoja tampa, Beograd, 2001., Str. 17.
5 Milorad Zaki, Perica Bundalo i Drago Stevanovi, Moral u politici, Zadubina Petra Koia, Banja
Luka Beograd, 2007., str. 24.
5

ivotu obinog ovjeka koji nije optereen bremenom politike, tako i politiaru bitno je
da u odnosu koji grade sa drugim politiarima, ali i svim ostalim ljudima, postoji velika
doza moralnosti. Ipak svjedoci smo da to i nije ba tako. Treba uoiti da to ipak nije samo
trend u dananjem svijetu, nego da je u protekslih par hiljada godina, politika kao
djelatnost vrlo esto bila na iskuenju te da je vrlo esto pokleknula pod moralnim
naelima.
Ako za nemoralno uzemo ratovanje, koje predstavlja krenje svih moralnih naela,
onda nam je jasno koliko je samo moralnost mala u drutvima, govorimo esto o
moralanosti kao neemu dobrom, a pogledamo li u prolost politika je u svakom trenutku
svog postojanja bila suprotstavljana moralu i moralnim naelima. Koliko je samo ljud
svoje ivote poloilo zbog nemoralnih i neasnih autoriteta. Ako govorimo o nemoralnoj
politici, moemo govoriti i da je izopaena politika je zatvorena politika. U zatvorenoj
politici oni koi upravljaju jednako su robovi svoje organizacije i discipline kao to su oni
nad kojima se upravlja robovi onih koji vladaju... Nemoralna politika je i ona koja
podanike obranjuje i s njima manipulie. Iako su joj sredstva propagande i ubeivana
primarnija, ova politika dobrim delom zastrauje upotrebom sile.6 A koliko se samo puta
u istoriji dogodilo da smo mogli vidjeti ta se dogaa kada politika postane nemoralna,
koliko je samo manipulatorskih trenutaka bilo i koliko su se samo puta na politikoj sceni
pojavili ljudi koji su spremni da pogaze svaku dozu dostojanstva i krenu da rue sve
moarlne kodekse kako bi doli do svog cilja. Kao da govorimo o Makijavelijevom djelu
Vladalac koji i danas moe posluiti kao izvrstan prirunik za svakoga ko eli da se
bavi nemoralnom politikom. Nije li nemoralno pratiti one rijei Markijavelija da je svako
ko ima sredsstva a ne iskoristi ih da dodje do svog cilja budala. Zar se ovo ne moe
primjeniti na dananje politiare.
Nemoral u politici prodire dovoenjem u pitanje osnovne pretpostavke na kojoj ona
treba da poiva slobode. Ako je sloboda bilo koga u jedno politikoj zajednici
dovedena u pitanje, ona e se vremenom proiriti i na sve ostale. 7 Tako gdje nema
slobode, najee zamre i moral, ili postane neto veoma iskrivljeno, moral tada gudi
svoja svojstva i postaje neprepoznatljiv, te ga ne moemo uoiti u njegovom istom
obliku. Primjera za ovakva deavamka si malo je rei brojna, prije bi se moglo rei da su
primjeri moralne politike i moralnosti malobrojni u svijetu u kakvom danas ivimo. Ipak
treba napomenuti da koliko god da se od morala bjealo i koliko god se on izvrtao uvijek
je postojala iskra nade, koja je na kraju pokoravala zlo iz kog je proizaao taj nemorala,
6 edomir upi, Politika i zlo, igoja tampa, Beograd, 2001., Str. 65.
7 edomir upi, Op. cit., str. 73.
6

to neatvo. Ne moese se rei da u istorii ne postoje moralni politiari, kada njih ne bi

bilo ne bi postojala borba koaj je vjena i koja traje svakim trenutkom u naem
postojanju, ali i postojanju naih predaka.

2. (NE) MORAL U SAVREMENOJ POLITICI

Savremeni svijet u kom ivimo obiluje istim primjerima kao i onaj koji je bio iza nas,
samo to ovaj put moemo rei da smo mi ti koji smo postali dio prie koja govori o
moralu, odnosno nemoralu politiara dananjice. Shvatimo li da su moral sva naela koja
proizilaze iz jednog drutva, ne moemo a da se na zepitamo ta je to to navodi sve te
ljude da budu neastivi. Mjenjanjem vremena mejenjali su se i ljudi, ali su vladaoci ostali
isti i danas prate teoriju da vladalac ne treba da se osvre na datu re kada je to prov
njega i kada su se promenile okolnosti koje su ga navele da je da 8 U dananjem svijetu
veliki je broj primjera u kojima nemoralnos savrauje sve one dobre strane ovjeka koji
se bavi politikom, toliko je politika postala mutna, da kao nikada prije nije mogue
pronai pravi put, u tolikom sivilu koje nas okruuje, nemoral je postao opteprihvaena
stvar.
Pojmovi moi, vlasti, autoriteta i morala i nihovi odnosi bitno odreuju uticaj morala
na politiku i uticaj politike na moral. Njihov uzajamni uticaji su presudni za mesto i
vrednovanje morala u odreenoj politici i z amoralno utemeljenje odreene politike. 9
Sprega morala i politike u savremenim drutvima je jo vea i ona se ogleda u
neprastanoj brobi za mo i vlast, a moral veoma esto ostaje zanemarane. Zato tako esto
govorimo da u svijetu ali i kod na spogovotovo jer se nalazimo u tranziciji, vidi i osjeti
velika moralna kriza. Demokratija tei da preko svojih, po slobodnoj volji, izabranih
najboljih ljudi upravlja dravom. No, sve politieke partije, ulaskom u vlast mijenjaju
sovju sutinu. Nekoliko ljudi prisvajaju svu vlast u svoje ruke i preko raznih organa
partija naturaju svoju volju odozgo. Da bi se, pak poslanici odali u poslunosti, daju im
se razne povoljnosti, zade i privilegije. To, dakako, na povrinu oznosi podobne, a ne
sposobne i potene. Osvova socijalnog progresa je selekcija. Dananji parlametarizam

8 edomir upi, Op. cit., str. 71.

9 edomir upi, Op. cit., str. 255.
7

esto forsira loe elemente.

demokratije.

10

pa i nije udno da opada sve vie popularost same

Politiari ali i politike partije u velikom utiu na to da dananja politika scena

svijata izgleda veoma udno, ali ono to je jednako za sve je postojanje korumiparnih
politiara, koji ne gledaju nain na koji e stici do ciljeva i do svega to je za njih bitno.
Ovo u velikoj mjeri utie na ivote ljudih kojih se njihove odlue dikretno tiu.

ZAKLJUAK

Naposlijetku treba pomenuti da je politika uvijek bila i ostala zanimanje koje sa

sobom nosi veliku odgovornost ali i velike beneficije. Nije udno uvidjeti kako u
tranzicionim zemljama u kojima manjka morala ali i politike kulture, sve vei broj ljudi
eli da se bavi politikom, jer je ona ta koja omoguava da se na brz nain doe do moi i
novca. Dobrih primjera uvijek ima, ali oni su naalost daleko od nas, u mnogo
razvijenijim zemljama, poput Australije, u kojma svi imaj u dovoljno posla, pa bavljenje
politikom nije unosan posao, i nije neto emu svi tee.
Danas kada govorimo o moralu uopteno, govorimo o vrlinama koje posjeduje neki
ovjek, problem moralne krize u kojoj se nalazimo nam nalae da idemo to dalje i da se
trudimo da iz nje izae. Na novim je generacijama da svojim zananjima i idejama
pokrenu i animiraju stanovnike svojih sredina i time vrate moralnost u itav prostor
svijeta. Da je moral jo u mogunosti da pobijedi moramo i jesmo uvijereni, jer uvijek e
postojati ljudi koji e se za to boriti. U politici, odnosno u demokratiji koju uivamo
imamo mnogo naina da se izborimo sa svim zlom koje nas okruuje, samo je pitanje, da
li emo uspijeti sruiti takozvane autoritete, i preuzeti stvar u svoje ruke.

10 Milorad Zaki, Perica Bundalo i Drago Stevanovi, Moral u politici, Zadubina Petra Koia, Banja
Luka Beograd, 2007., str. 200.
8

LITERATURA
1. Nenad Kecmanovic, Politika, drava i mo, igoja tampa, Beograd, 2010.
2.edomir upi, Politika i zlo, igoja tampa, Beograd, 2001.
3.Milorad Zaki, Perica Bundalo i Drago Stevanovi, Moral u politici, Zadubina Petra
Koia, Banja Luka Beograd, 2007.