VELEUILITE U IBENIKU

ODJEL MENADMENTA

TOMISLAV TENEK I ZVONIMIR IVKOVI

NESAVRENA KONKURENCIJA PRIMJERI
SEMINARSKI RAD

IBENIK, 2014.

VELEUILITE U IBENIKU
ODJEL MENADMENTA

NESAVRENA KONKURENCIJA - PRIMJERI

SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Osnove ekonomije

MENTOR: Jasmina Sladoljev, univ.spec.oec.
STUDENTI: Tomislav Tenek, Zvonimir ivkovi
MATINI BROJ: 1219049556, 1219049171

IBENIK, 2014.

SADRAJ:
1. UVOD
1.1

Trite

1.1. Tipovi trine strukture

1.2. Definicija nesavrene konkurecije

2. RAZNOLIKOST NESAVRENIH KONKURENATA

2.1. Monopol

2.2. Monopolistika konkurencija

2.3. Duopol

2.4. Oligopol

3. IZVORI NESAVRENOSTI TRITA

4. PRIMJERI NESAVRENE KONKURENCIJE

10

5. ZAKLJUNO O NESAVRENOJ KONKURENCIJI

12

6. LITERATURA

13

1. Uvod

U ovom pristupnom radu cilj nam je obraditi podruje nesavrene konkurencije. Pokuati
objasniti koje su to vrste konkurencije i koje su njene temeljne znaajke, te ih poblie
prikazati na pojedinim primjerima sa stvarnog trita.
Trite se uobiajno definira kao mjesto gdje se susreu ponuda i potranja robe i usluga,
ono je i mehanizam gdje se regulacijom odnosa kupaca i prodavaa odreduju cijene
pojedinanih ili skupine proizvoda. Konkurenciju na tritu dijelimo na savrenu (potpunu) i
nesavrenu konkurenciju.
Kad bi trite imalo savrenu konkurenciju to bi bila najvea mogua konkurencija, tj. nijedno
poduzee ne bi imalo mo da utjece na trinu cijenu i openito uvjete na tritu. Sva
poduzea bi prodavala po jednoj trinoj cijeni i nitko ne bi imao razloga smanjiti ili podii
svoje cijene. No to je u stvarnosti naravno gotovo nemogue, to je tek idealno stanje kojem
ekonomije tee. Stvarno stanje u kojem se svjetske ekonomije nalaze je stanje nesavrene
konkurencije. Dok u savrenoj konkurenciji poduzee ne moe utjecati na cijenu, u
nesavrenoj konkurenciji pak moe, znai posjeduje barem minimalnu mo kontrole cijene na
tritu. Znai stvarno stanje trita nije ni savrena konkurencija ni potpuni monopol (1
poduzee), nego je negdje izmedu ta dva pojma.
Strukture nesavrene konkurencije je uobiajeno dijeliti na tri vrste: monopol, oligopol i
monopolistiku konkurenciju. A kako su istinski monopoli danas takoer rijetki mi emo se u
svom radu uglavnom bazirati na oligopol i monopolisticku konkurenciju.

1.1.

Trite

Trite prema najkraoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreu ponuda i potranja.
Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazonosti robe (na burzama i drugim tritima), pa
ak i bez izravnog kontakta kupaca i prodavaa, kao pri kupnji prema katalogu, putem
telefona, faksa, interneta i slino. Zbog toga se trite definira kao stalan i organiziran oblik
dovoenja u kontakt ponude s potranjom roba i usluga. Trite je istodobno i mehanizam
kojim se reguliraju odnosi prodavaa i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razmjene ili
kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u meusobne odnose.1

1.2.

Tipovi trine strukture

Strukturu trita moemo podijeliti na savrenu (potpunu) i ogranienu (nepotpunu)

konkurenciju.
Savrena konkurencija je trino stanje u kojemu postoji veliki broj prodavaca i kupaca na
tritu homogenog proizvoda. To je svijet gde je jedno poduzee toliko malo u odnosu na
svoje trite da ne moe utjecati na cijenu ve prihvaa zadanu cijenu. To je konkurencija u
kojoj ne postoje trokovi trinih transakcija. Pretpostavke savrene konkurencije su:
preuzimanje cijena (na tritu se natjee puno poduzea i ukoliko se uzme u obzir da prodaja
svakog pojedinanog poduzea ini samo mali postotak trita moe se zakljuiti da njegove
odluke nemaju utjecaja na cijenu), homogenost proizvoda (do preuzimanja cijena dolazi kada
se na tritu prodaju isti ili skoro isti proizvodi, odnosno kada su svi proizvodi na tritu jedni
drugima supstituti i nemogue je da jedno poduzee povea cijenu, a da se to negativno ne
odrazi na njegovu prodaju) i slobodan ulaz i izlaz sa trita (to znai da ne postoje
ogranienja u vidu posebnih trokova koji bi oteali ulaz-izlaz). Primjer za proizvode na
ovom tritu su penica, kukuruz, brano, eer Ovo je najrjei tip trine strukture.
Potpuna i efektivna konkurencija je vrlo rijetka situacija u ekonomiji i na realnim tritima
puno se ee susreemo sa razliitim oblicima monopolistikih struktura.2
Nepotpunu konkurenciju ine monopoli, monopolistika konkurencija i oligopoli.

1
2

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tr%C5%BEi%C5%A1te
http://web.efzg.hr/dok/ETE/lskuflic//osnove/P%2005%202010-2011%20(A).pdf

Monopol je trino stanje u kojemu se na strani ponude nalazi samo jedan prodava a na
strani tranje puno kupaca. Ovo je najprofitabilniji tip trine strukture. Zahvaljujui
nepostojanju trine konkurencije monopol diktira cijenu i stvara veliki profit. Oni mogu na
krai rok izbjei konkurenciju, ali ne i na dugi (osim ako drava ne ogranii ulazak drugih
preduzea tako to samo jednom da ekskluzivno pravo na prodaju nekog pojedinanog dobra
kao to je npr. struja, gorivo..). Veliki nedostatak monopola je to su cijene visoke, a koliina
opada to vodi ka niem ivotnom standardu i niem postotku zaposlenosti.
Monopolistika konkurencija je tip trita sa kojim se najee susreemo, to je trite na
kojemu veliki broj poduzea meusobno natjee proizvodei neidentine ali sline proizvode.
Karakteristike ovog trinog oblika su to se nude proizvodi koji su meusobno zamjenjivi,
ali nisu savreni supstituti i to je ulaz-izlaz sa trita slobodan. Na ovom tritu se
prodaju hrana, odjea, sapuni, amponi itd. Ukoliko bi neko poduzee smanjilo cijenu svog
proizvoda automatski bi povealo prodaju, pa konkurenti uglavnom prate ovu strategiju. Zbog
ovakvih situacija uvijek postoji pritisak na proizvoae da uvode inovacije kako bi opstali na
tritu.
Oligopol je oblik nesavrene konkurencije u kojoj nekoliko poduzea sudjeluje u cjelokupnoj
ponudi, oni su najrasprostranjeniji. Za razliku od monopola oligopolisti se obaziru na cijene
koje postoje na tritu. Proizvodi oligopolista su homogeni (tada je rije o istom oligopolu)
ili diferencirani ( to je ve diferencirani oligopol). Ova vrsta trine strukture ima veliki
utjecaj na tritu. Javljaju se u tekoj industirji, proizvodnji elika i aluminijuma,
automobilskoj industriji odnosno tamo gdje su potrebna velika ulaganja. Donoenje odluka
oligopolista je puno sloeniji proces nego kod ostalih tipova trine strukture, jer oni moraju
uzimati u obzir odluke svojih rivala. Na ovom tritu je identitet ekonomskih subjekata od
velikog znaaja.

1.3.

Definicija nesavrene konkurecije

U praksi suvremene ekonomije savrena je konkurencija rijedak sluaj (npr. proizvodnja

penice), dok veina ostalih ostalih industrija ima obiljeje nesavrene konkurencije.
Veina dananjih industrija spada negdje u spektar izmeu nesavrene konkurencije i istog
monopola.

Ako poduzee moe osjetno utjecati na trinu cijenu svoje proizvodnje, tada se poduzee
klasificira kao nesavreni konkurent. Nesavrena konkurencija prevladava u industriji kad
god pojedinani prodavatelji imaju odreeni nadzor nad cijenom svog proizvoda. Sudionici
savrene konkurencije takozvani price-takeri3. Sudionici nesavrene konkurencije takozvani
price-makeri4.

RAZLIKE IZMEU SUDIONIKA SAVRENE I NESAVRENE KONKURENCIJE

(a) Potranja za proizvodom poduzea u savrenoj konkurenciji.
(b) Potranja za proizvodom poduzea u nesavrenoj konkurenciji.

Slika 15
(a)

Savreno konkurentno poduzee moe prodavati koliko god eli uzdu njegove

vodoravne krivulje dd bez sniavanja trine cijene.

(b) Meutim, nesavreni e konkurent ustanoviti da krivulja potranje za njegovim
proizvodima opada dok via cijena snizuje prodaje. I dok god on nije zatieni monopolist,
snienje e cijena njegovih suparnika osjetno pomaknuti njegovu vlastitu krivulju potranje
ulijevo do dd.

Price-Takeri: donose odluke samo o veliini proizvodnje.

Price-Makeri: donose odluke o veliini proizvodnje i o visini cijena.
Izvor: http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/9.%20NESAVR%C5%A0ENA%20KONKURENCIJA%20I
%20PROBLEM%20MONOPOLA.pdf
5
Paul A. Samuelson, William D. Nordhaus, Ekonomija, petneaseto izdanje Str. 150, Slika 9-1.
4

Za razliku od savreno konkurentnih poduzea ija je krivulja potranje horizontalna, krivulja

potranje poduzea u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba.
Nesavrena konkurencija ne podrazumijeva da poduzee ima apsolutni nadzor nad cijenom
svojeg proizvoda, ve ono moe odrediti cijenu svojem proizvodu samo u razumnom okviru.
Veina slobode odluke nad cijenom razlikovat e se od industrije do industrije, pa tako
osciliraju i postotne promjene u potranji za tim proizvodima (primjer: maloprodaja
kompjutera).

2. RAZNOLIKOST NESAVRENIH KONKURENATA

2.1 Monopol
Koliko moe biti nesavrenih konkurencija? Najekstremniji je sluaj monopol: samo jedan
prodavatelj s potpunim nadzorom nad nekom industrijom.6
Monopol u ekonomiji se definira kao trajna trina situacija gdje postoji samo jedan davatelj
odreene

vrste

proizvoda

ili

usluga.

Osobina

monopola

je

nedostatak

privredne konkurencije za robu ili uslugu koja se nudi i nedostatak prihvatljive zamjenske
robe.
Istinski su monopoli danas rijetki. Oni stvarno obino postoje uz odreeni oblik dravne
zatite. Na primjer, farmaceutsko poduzee koje otkrije udesan lijek bit e zatieno
patentom, koji ga ini jedinim prodavateljem tog lijeka za odreeni broj godina.
Monopol se moe definirati temeljem dva osnovna kriterija:
Temeljem broja ponuaa i temeljem saveznitva poduzea. U teoriji razlikujemo:
potpuni i isti (prirodni).
Prirodni monopol
Prirodni monopol je takav oblik trine imperfekcije kod kojeg jedan proizvoa moe
opsluivati cijeli sektor na tritu (ponuai komunalnih usluga poput distributera elektrine
energije, plina, vode) s veom efikasnou nego li vei broj konkurentnih proizvoaa. Javlja
se kad tehnologija proizvodnje uzrokuje visoke fiksne trokove (FC), dok se dugoroni
ukupni prosjeni troak (LRATC) smanjuje paralelno s poveanjem obujma proizvodnje, pa
tada, takav sektor ima stalno rastue prinose na opseg. Kako raste proizvodnja poduzee moe
6

On se zove >>monopolist<<, zbog grkih rijei mono za >>jedan<< i polist za >>prodavatelj<<. On je jedini koji
proizvodi u svojoj industriji i ne postoji industrija koja proizvodi bliski supstitut.

naplaivati sve nie cijene i pritom nastaviti ostvarivati prihod (vei prosjenog, nultog
profita). Iz tih je razloga koegzistencija vie poduzea nemogua. Tehnoloki napredak moe
ukloniti postojanje prirodnog monopola (npr. mobitel u telekomunikacijskoj industriji).
Uvjeti za postojanje potpunog monopola su sljedei:7

Kad na tritu odreenih dobara postoji samo jedan prodava ili jedan kupac
(monopson), ili jedan prodava i jedan kupac.

Kad postoji neelastina potranja za odreenim dobrom

Kad je selidba kapitala i ulazak novih u industriju teko izvediv.

Kad monopolist u cijelosti kontrolira i koliine i cijene.

Kad se roba prodaje i kupuje po monopolistikoj cijeni.

Kad nema dobrih supstituta za dotino dobro na tritu.

2.2 Monopolistika konkurencija

Oblik nesavrene konkurencije

gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzea

razliite veliine. Proizvodi su meusobno diferencirani po nekom svom obiljeju to takvom

poduzeu daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo trite je relativno
lagan jer nema znaajnijih prepreka. Obzirom na navedena obiljeja monopolistika
konkurencija je najblia savrenoj konkurenciji.
Maloprodajno trite benzina klasini je sluaj monopolistike konkurencije. Moete otii na
mjesnu crpku INA, premda zaraunava neto vie, jer je na vaem putu na posao. No, ako se
cijena kod INE povea vie od nekoliko lipa iznad konkurencije vi ete prijei na Tiffon cprku
koja nije daleko.
Uistinu, taj primjer ilustrira da jedan vaan izvor diferencijacije proizvoda izvire iz poloaja.
Ljudi ele skratiti vrijeme koje se troi na putovanje u banku, veletrnicu ili brijau i stoga
vie vole poloaje u blizini. Zbog toga veina malih maloprodajnih poduzea djeluje na
tritima monopolistike konkurencije.

Obiljeja monopolistike konkurencije su:

Izvor: http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/9.%20NESAVR%C5%A0ENA%20KONKURENCIJA%20I
%20PROBLEM%20MONOPOLA.pdf
8
Izvor: http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/10.OLIGOPOL%20I%20MONOPOLISTI%C4%8CKA
%20KONKURENCIJA.pdf

puno prodavatelja: postoji puno poduzea koji meusobno konkuriraju za istu skupinu
potroaa.

diferencija proizvoda: svako poduzee proizvodi proizvod koji je barem malo drugiji
od proizvoda ostalih poduzea

slobodan ulazak: poduzea mogu ui (izai) na (s) trita bez ogranienja. Prema
tome, broj poduzea na tritu prilagoava se sve dok se ekonomska dobit ne izjednai
s nulom.

Monopolistika konkurencija je trina struktura koja se nalazi izmeu ekstremnih sluajeva

savrene konkurencije i monopola. Na tritu postoji mnogo prodavatelja, od kojih je svaki
malen u usporedbi s tritem. Trite monopolistike konkurencije odstupa od ideala savrene
konkurencije zato to svaki prodavatelj nudi barem malo drugaiji proizvod.
NESAVRENA KONKURENCIJA NA STRANI POTRANJE
Primjer ovakvog trita je trgovina na malo.
Monopson: takvo trino stanje gdje je samo jedan kupac na strani potranje
Duopson: takvo trino stanje u kojoj na strani potranje sudjeluju samo dva kupca
Oligopson: takvo trino stanje gdje na strani potranje sudjeluje vie kupaca.
Razlika izmeu monopola ponude i potranje je u tom to monopoli ponude ele nametnuti
cijenu viu od ravnotene dok monopoli potranje ele ostvariti cijenu niu od ravnotene

2.3 Duopol
Duopol je trina situacija u kojoj djeluju samo dva ponuaa (prodavaa) odreenog dobra ili
usluge, dok je broj kupaca velik. Karakteristika je ovog sluaja da svaka aktivnost jednog
ponuaa utjee na poziciju onog drugog, i trai od njega protumjeru. To dovodi do slinog ili
istovjetnog ponaanja obaju ponuaa. Zato se duopol jo naziva djelomini ili parcijalni
monopol.

2.4 Oligopol

Oligopol9 je trite sa svega nekoliko prodavatelja, od kojih svaki nudi proizvod slian ili
identian proizvodima ostalih prodavatelja. Jedan primjer je trite teniskih loptica, a drugi
svjetsko trite sirove nafte jer nekoliko zemalja na Bliskom Istoku kontrolira vei dio
svjetskih rezervi nafte. Oligopolisti maksimiziraju ukupnu dobit formiranjem kartela i
ponaanjem poput monopolista. Meutim, kada oligopolisti samostalno donose odluke o
razinama proizvodnje, rezultat je vea koliina i nia cijena nego kod monopolskog ishoda.
to je vei broj poduzea u oligopolu, blie e koliina i cijena biti razinama koje bi
prevladavale u savrenoj konkurenciji. Nositelji ekonomske politike koriste zakone o zatiti
trinog natjecanja kako bi sprijeili oligopoliste da svojim ponaanjem smanjuju
konkurenciju. Primjena tih zakona moe biti kontrovezna jer neki oblici ponaanja, za koje se
ini da smanjuju konkurenciju, mogu zapravo imati legitimne poslovne svrhe.
Ono to je vano shvatiti jeste da djelovanje pojedinanih poduzea mogu utjecati na trinu
cijenu. Kod poduzea za zrani promet, odluka samo jednog poduzea da snizi vozarine moe
dovesti do rata cijena koji e uzrokovati da svi konkurenti snize vozarine.
Oligopolistike industrije prilino su uobiajne u ekonomiji Sjedinjenih Drava, osobito u
sektorima preraivake industrije, prijevoza i komunikacije.
Na primjer, ima samo nekoliko proizvoaa automobila, premda automobilska industrija
prodaje mnogo razliitih modela. Isto vrijedi za trite strojeva za kuanstvo: prodavaonice su
pune razliitih modela hladnjaka i perilica, koje je sve proizvela aica poduzea. Moete se
iznenaditi kada saznate da je industrija itnih pahuljica za doruak oligopol koji nadzire
nekoliko poduzea premda se ini da je raznolikost itnih pahuljica beskonana.

3. IZVORI NESAVRENOSTI TRITA

Zato neke industrije oituju skoro savrenu konkurenciju dok drugima vlada aica
poduzea? Veina sluajeva nesavrene konkurencije moe se svesti na dva glavna uzroka.
Prvi, industrije imaju manje prodavatelja kad postoje znaajne ekonomije proizvodnje velikih
razmijera i opadajuih trokova. U tim uvjetima, velika poduzea mogu jednostavno
proizvoditi jeftinije i potom u bescjenje prodati mala poduzea koja ne mogu preivjeti.

Oligopol znai >>malo prodavatelja<<. Malo u ovom kontekstu moe biti broj tako malen kao to je 2 ili
tako velik kao to su 10 ili 15.

Drugi, trita tee nesavrenoj konkurenciji kad je novim konkurentima teko ui u neku
industriju. Takozvane >>zapreke ulaska10<< mogu proizlaziti iz zakona drave ili propisa koji
ograniavaju broj konkurenata. U drugim sluajevima, mogu postojati razlozi zato je
jednostavnije za novog konkurenta preskupo prodrijeti na trite.
Izvore nesavrene konkurencije trebamo traiti u11:
1. Trokovnim uvjetima - suvremena proizvodnja u velikim razmjerima omoguuje znaajne
utede.
2. Postojanju zapreka slobodnom ulasku u granu - Nastupaju uslijed pravnih ogranienja to
ih namee drava te drugih oteavajuih faktora
Zapreke ulasku u industriju
Iako su razlike izmeu trokova najvaniji faktor iza trinih struktura, zapreke ulaska mogu
takoer poveati konkurenciju. Zapreke ulaska su faktori koji novim produzeima oteavaju
da uu u neku industriju. Kad su zapreke visoke, industrija moe imati mali broj poduzea i
ogranieni pritisak da se konkurira.
Zapreke ulasku su faktori koji novim poduzeima oteavaju da uu u neku industriju.
Zapreke ukljuuju:12
A) Zakonska ogranienja.
B) Oglaavanje i diferencijaciju proizvoda.
C) Visoki trokovi ulaska.
A) Zakonska ogranienja ukljuuju patente, ulazna ogranienja te uvozna ogranienja. Patenti
su pravne zatite izumitelja koje mu doputaju privremeno iskljuivo koritenje (ili monopol)
proizvoda ili procesa koji se patentira. Ulazna ogranienja su koncesije koje se odobravaju
za opskrbu nekog podruja (komunalne usluge, telefon, plin i sl.) Uvozna ogranienja su
vanjskotrgovinske tarife i kvote koje imaju za zadatak ouvanje od inozemnih konkurenata.
B) Oglaavanje i diferencijacija proizvoda - Oglaavanje - oglaavanjem se moe izgraditi
svijest o proizvodu i lojalnosti dobro poznatim metodama (primjer Pepsi i Coca Cola)
Diferencijacija proizvoda diferencijacija proizvodnje tj. proizvodnja irokog portfelja
proizvoda za iroki raspon potroaa takoer e predstavljati veliku zapreku ulasku
konkurenata (Arial detergenti za razliite vrste rublja, higijenski uloci..)
C) Trokovi kao izvor nesavrenosti tria.
10

11
12

Zapreke ulaska su faktori koji novim poduzeima oteavaju da uu u neku industriju.

Izvor: Samuelson, P.A., Nordhaus, w. D., Ekonomija, Mate, Zagreb, 2000. Strana: 152.
Izvor: Samuelson, P.A., Nordhaus, w. D., Ekonomija, Mate, Zagreb, 2000. Strana: 154.

Posjedovanjem suvremene tehnologije, te proizvodnjom velike koliine proizvoda (ekonomija

opsega i obujma) poduzea mogu smanjiti svoje prosjene trokove. Zbog toga vea poduzea
imaju trokovnu prednost nad manjim konkurentima. U praksi to znai da e jedno ili
nekoliko poduzea poveavat svoju proizvodnju do toke u kojoj e proizvoditi znaajan dio
ukupne industrijske proizvodnje. Ulazak u takvu industriju prate ekstremno visoki trokovi
ulaska; visoki trokovi ulaganja u kreiranje ili imitiranje, provjeru novih proizvoda, trokovi
prenavike potroaa.

4. PRIMJERI NESAVRENE KONKURENCIJE

U razvijenim gospodarstvima, zapreke ulaska dovele su do pojave oligopola u puno sektora,
uz nevienu razinu natjecanja potaknuto poveanjem globalizacije. Trini udjeli u oligopolu
obino se odreuje razvojem proizvoda i oglaavanjem. Na primjer, postoji samo mali broj
proizvoaa putnikih zrakoplova, iako puno malih kompanija su pokuale sudjelovati u tome
trinom sektoru. Oligopoli su se takoer pojavili u jako ureenim tritima, kao to su
beine komunikacije: u nekim podrujima samo dva ili tri provideri su licencirana za rad.
Jedan od najboljih primjera duopola su Boeing i Airbus koji imaju duopol nad zrakoplovnome
tritu. Oni su najvei proizvoai velikih komercionalnih putnikih zrakoplova, te
kontroliraju gotovo cijelo trite. Pojava novih kompanije je gotovo nemogua, zato to je
potreban jako veliki kapital, to je u dananje vrijeme gotovo nemogue.
Drugi primjer duopola su Visa i Mastercard koje se smatra najveim proizvoaima
elektrinih kartica na svijetu, budui da su njihovi konkurenti tako mali u usporedbi sa njima,
Visa i Mastercard moe se smatrati duopolom.
Primjeri oligopola mogu se nai u automobilskoj industriji, naftnoj industriji, informatikoj
industriji te u industriji koja proizvodi bezalkoholna pia.
Cola-Cola i Pepsi su dvije glavne firme koje kontroliraju trite bezalkoholnih pia, oni
kontroliraju 73% trita, te troe milijarde dolara godinje na oglaavanje, te tako unitavaju
konkurenciju.

10

Slika 2. Trini udio za bezalkoholna pia trite

Izvor: http://nyl-microeconomics.blogspot.com/2013/06/individual-assignment.html

Primjeri nesavrene konkurencije na Hrvatskom tritu je puno, najvie u sektoru gdje drava
ima pravo zakonom ograniiti pojavu konkurencije. Donedavni primjer monopola u Hrvatskoj
je bio HEP, koji je imao udjel u ak 98% trita elektrine energije. Moe li se smisliti bilo
koji supstitut elektrinoj energiji? Ako se koristi suilo za kosu, televizor, elektrina rasvjeta
ili bilo koja druga elektrina naprava-ne postoji supatitut. Ako se misli na kuhanje i grijanje,
tada plin i ugljen mogu biti supstituti. Ipak kako su kuanstva ve investirala u razliite
elektrine naprave, kao to je centralno grijanje, elektrina kuhala i pei, tosteri i glaala,
supstituti poput plina i ugljena nee biti od veeg znaaja za potroae. Elektrina energija
ima malo supstituta, to daje veliku mo dobavljaima elektrine energije,stoga dolazimo do
zakljuka da je HEP je monopolista na tritu RH, nema konkurencije, nitko nema izbora
mora koristiti ono to oni naplauju. U tom smislu monopolist je tvorac cijene. U zadnjih par
godina i sami smo svjedoci konstantnog porasta cijene struje u RH. Ali ulaskom Hrvatske u
Europsku Uniju pojednostavile su se procedure za rad tvrtke iz zemalja EU, te omoguile
pojavu konkurencije na tritu.
Hibridni duopol
Osim klasinih duopola postoji i model hibridnih duopola u kojima jedna korporacija dri
monopol na jednom podruju,a druga se nadograuje na taj monopol. Takav hibridni duopol
je dugorono nestabilan.

11

Wintel13 je neslubeno ime dano hibridnom duopolu Intela i Microsofta to jest njegovog
operativnog sistema Windows 14poto oni zajedno kontroliraju minimalno 80 % trita kunih
kompjutera.

5. ZAKLJUNO O NESAVRENOJ KONKURENCIJI

U ovom radu smo prikazali podruje nesavrene konkurencije te moemo zakljuiti da je
svijet u kojem ivimo zaista svijet nesavrene konkurencije. Savrena konkurencija i monopol
su tek ideali i rijetki su u stvarnosti. Nesavrenu konkurenciju smo obradili pod podrujem
oligopola i monopolistike konkurencije. Oligopol je najea trina struktura u
preraivakoj industriji. U veini privrednih grana na tritu raznih zemalja dominira
oligopol. Monopolistika konkurencija predstavlja efektivnu konkurenciju i predstavlja borbu
izmeu konkurenata na tritu.
Pozitivnu stranu nesavrene konkurencije vidimo kroz to jer primjena monopolske moi
dovodi do ekonomske neefikasnosti kad cijena naraste iznad graninog troka, a moe se
pojaviti i pogoranje kvalitete. Empirijske studije, pokazuju da su gubitci probitka ili
efikasnosti zbog nesavrene konkurencije mali u odnosu na drutveni proizvod.
Da bi se sprijeile zloupotrebe nesavrene konkurencije, drave su u ranijim razdobljima
koristile opoprezivanje, kontrole cijena i nacionalizaciju. Te se mjere danas malo koriste u
veini trinih ekonomija. U amerikoj industrijskoj politici danas su tri glavna orua
regulacija, antitrusovski zakoni i poticanje konkurencije. Izmeu njih je najvanije osigurati
otro suparnitvo sniavanjem zapreka konkurenciji kad god je to mogue.

13
14

Wintel - je neslubeno ime dano hibridnom duopolu Intela i Microsofta

Microsoft Windows je zajedniki naziv nekoliko porodica vlasnikog operacijskog sustava tvrtke Microsoft.

12

6. LITERATURA

Knjige:
1. Samuelson, P.A., Nordhaus, w. D., Ekonomija, Mate, Zagreb, 2000.
2. Polovina, S., Medi, .., Osnove ekonomije, Medinek, Zagreb, 2002.
Internet stranice:
1.
2.
3.
4.
5.

http://nyl-microeconomics.blogspot.com/2013/06/individual-assignment.html
http://monopolskiutjecaji.blogspot.com/
http://hr.wikipedia.org/wiki/Tr%C5%BEi%C5%A1te
http://www.investopedia.com/terms/i/imperfect_competition.asp
http://strasilo.wordpress.com/2012/09/23/regulirana-konkurencija-i-nereguliranaregulativa/
6. http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/10.OLIGOPOL%20I%20MONOPOLISTI
%C4%8CKA%20KONKURENCIJA.pdf
7. http://web.efzg.hr/dok/ETE/lskuflic//osnove/P%2005%202010-2011%20(A).pdf

13