U urbanim uvjetima, prostorna ogranienja

suavaju mogunosti lako primjenjivih tehnika

kompostiranja i predstavljaju vei izazov prilikom
promiljanja vlastitog rjeenja za odlaganje
biootpada. Kroz osobno iskustvo pokuaja
zbrinjavanja kuhinjskog otpada na balkonu i u
iznajmljenim stanovima, nastala je metoda 'dodaj
kako ide' tehnika razgradnje organskih sastojaka
unutar 30 dana to omoguava kontinuirano
dodavanje materijala u posudu zapremnine 40-60l na
dui period.
Zbrinjavanjem vlastitog biootpada imamo
mogunost doprinijeti ukupnom smanjenju biomase
na odlagalitima, rastereenju sustava gospodarenja
otpadom te smanjenju emisija staklenikih plinova
koji nastaju na deponijima i prilikom transporta. U
Hrvatskoj je preko 70% otpada koji se odlae na
deponijima bioloki razgradiv. Od toga, vie od 40%
ine kuhinjski i vrtni biootpad. U konanici, osim
direktne koristi smanjenja novanih izdavanja za
komunalije i kupnju gnojiva za prihranu tla,
preuzimanje odgovornosti za vlastiti otpad
omoguava nam da na konkretan nain osobno
doprinesemo ouvanju okolia vraanjem hranjivih
tvari u tlo kroz postupno stvaranje potentnog
materijala za izgradnju visokovrijednog humusa.
Kompostiranje je, dakle, prirodan proces
razgradnje biomase i dogaa se svuda oko nas. Da
bismo ga pokrenuli nije nam potrebno
enciklopedijsko znanje ve imitacija prirodnih uvjeta
pretvorbe prilikom ega nastaju hranjivi organski
spojevi koji poboljavaju strukturu tla, pomau
zadravanju vlage, prozrauju tlo, poveavaju
mikrobioloku aktivnost tla i otpornost biljaka na
nametnike i bolesti.

Kompostiranje je kao kuhanje u osnovi je

jednostavno, zabavno i lako. Meutim, postoje
mnogobrojne varijante jednog te istog recepta, pa se
nain pripreme razlikuje od osobe do osobe.
Razumijevanje procesa, osnovnih sastojaka i
smjernica pomae nam da prilagodimo proces
osobnim navikama i potrebama te raspoloivim
resursima.
Osnova dobre razgradnje je, svakako, pravilan
omjer duinog (zelenog) i ugljinog (smeeg)
materijala, prozraivanje i vlanost. Najoptimalnijim
'smeim' materijalom za gradske prilike pokazala se
piljevina koju je, zbog visokog udjela ugljika, potrebno
dodavati u omjeru 1:1 u odnosu na 'zeleni materijal.
Kako bi smo osigurali optimalne uvjete za rad naih
saveznika u ovom procesu mikroorganizama koji
aktiviraju kompost - potrebno je pratiti vlanost.
Kompost treba biti vlaan, ali ne pre mokar. Vlanost
provjeravamo tako da na stisak ake materijal ostaje
kompaktan te iz njega ne curi viak vode. Ako se cijedi
- to znai da treba dodati vie suhog, 'smeeg'
(duinog) materijala i prozraiti (prokopati, aerirati).
Ako je presuho, materijal u ruci e se rasipati i u tom
sluaju treba dodati malo vode. Apsolutna je
predrasuda da kompost smrdi! Trebamo znati da je
kompostiranje aerobni proces i da se neugodni mirisi
stvaraju u nedostatku kisika jer dolazi do truljenja, a
sam kisik potie 'kuhanje', odnosno rast i razvoj
korisnih mikroorganizama. U sluaju da se pojave
neugodni mirisi, potrebno je samo malo prozraiti
sadraj tj. promijeati sastojke. S vremenom i
praksom razvija se osjeaj za optimalne uvjete i
omjere materijala ba kao i u kuhanju, sve radimo
'odokativno'.

- ugljini (C) i duini (N) materijal, kisik (O2) i vlaga

Sastojke pomijeamo i pazimo na temperaturu :)

- FAZA 0: posuda zapremnine 40-60l s poklopcem i

rupama ( ~ 4mm) na razmaku od 5-10cm u svim
smjerovima,
- FAZA 1: na dno posude stavljamo cca 5-10 cm suhih
granica za drenau, u sluaju pretjerane vlage, a koji
e ujedno posluiti i kao dep za bolju cirkulaciju
zraka,
- FAZA 2: tanki sloj kartona i cca 5-10 cm suhog lia
posluit e da sastojci koje dodajemo kasnije ne
zapune sloj suhih granica,
- FAZA 3: dodajemo tanki sloj zemlje, debljine ~ 2,5
cm i/ili aktivatore kao to su balega, ostaci nezrelog
komposta, koncentrat mikroorganizama,

- FAZA 4: naizmjenino dodajemo organski otpad

pomijean s ugljinim materijalom u omjeru 1:2 uz
povremeno mijeane, vrtnom lopaticom ili kuhaom,
zbog prozraivanja.
I to je to! :)
Nakon to smo 'uspostavili' svoj pogon za
razgradnju, moemo poeti naizmjenino dodavati
organski ('zeleni') otpad i 'smei', ugljikom bogati
materijal (s vremenom emo razviti osjeaj koliine).
Tanki sloj zemlje i/ili balege, nezrelog komposta i sl.,
djeluje kao aktivator jer sadri mikroorganizme koji e
potaknuti proces razgradnje te emo prvih 5-10 dana
pustiti da se razvije temperatura od 30ak C (na dodir
e materijal biti topao) prije nego ponemo mijeati
sastojke svakih 2-4 dana prilikom dodavanja novih
sastojaka.
Aktivatori pospjeuju i ubrzavaju proces
razgradnje. To su obino konjska ili kravlja balega,
kokoji izmet i sl., a koje u manjoj koliini moemo
dodati u posudu. No u urbanim uvjetima ponekad je
teko nabaviti te resurse pa se moemo posluiti
izmetom malih kunih ljubimaca biljojeda, iji izmet
ne sadrava patogene bakterije, te kavom ili svjeim
urinom koji su bogati duikom i potiu izgaranje.
Ako dodatno elimo ubrzati razgradnju i
obogatiti finalni proizvod moemo dodati i koncentrat
lokalnih autohtonih mikroorgazinama koje smo
prethodno razmnoili na nain da smo napunili 1/3
manje posude sa skuhanom itaricom (npr. ria),
pokrili ju gazom i poluraspadnutim umskim liem te
pustili da odstoji 5-10 dana na 30ak C. U posudi e
se
razviti
spuvasti
koncentrat
raznolikih
mikroorganizama (npr. gljiva i bakterija) koji
doprinose broj razdradnji ugljika iz 'smeeg'
materija, a u konanici obogauju biologiju tla.

Kompostirati se moe biljni otpad iz kuhinje,

vrta, vonjaka, parka. 'Zeleni' materijali bogati
duikom su: ostaci voa i povra, talog kave, ostaci
aja (i vreice), suhi zaini, ljuske od jaja, pokoena
trava (paziti da nije u fazi sjemenjenja), ostaci biljaka
(paziti da nisu bolesne), uvelo cvijee, dlake.

Ugljikom bogat 'smei' materijal dodajemo kao:

piljevinu, hoblovinu, suho lie, papir (iako ga je
naravno bolje reciklirati!) te usitnjeni karton
(razgrauje se oko 2 mjeseca) i eventualno slamu,
sjeno, drvenu sjeku (zbog duljeg vremena
raspadanja).

U kompost ne stavljamo kuhanu hranu, masti,

ulja,
preraevine,
meso,
ribu
i
kosti
jer zahtijevaju drugaije organizme za preradu i puno
dulje vrijeme razgradnje, ali i zato to privlae
neeljene goste, pogotovo u urbanim uvjetima. U
kompost isto tako ne bacamo maramice koje
koristimo kada smo prehlaeni, pelene, uloke,
novinski papir i asopise ili sav ostali otpad koji
moemo zasebno razvrstati i ponovno iskoristiti!

Kako se u kompost stalno dodaje novi materijal,

da bi se izdvojio zreli kompost koji je nastao u
meuvremenu, potrebno je ili prosijati materijal
(ostavimo ga malo da se prosui zbog lakeg
prosijavanja) ili pustimo da se materijal u kanti do
kraja dekompostira jo nekih 3-4 tjedna (uz
povremeni nadzor uvjeta) prije nego ga upotrijebimo.
Kvalitetan i izbalansiran kompost emo dobiti
ako dobro izmijeamo to vie razliitog i to vie
usitnjenog (na 'veliinu palca') materijala, a moemo
ga koristiti za uzgoj biljaka na balkonu, u vrtu, na
vikendici ili pokloniti nekom urbanom vrtlaru. U
krajnjem sluaju, moemo zrelu smjesu vratiti u
prirodu od kuda je i potekla!