DIXI ET SALVAM

ANIMAM MEAM
***
UVOD
Forum graana Tuzle nastao je u karavaktu kada je Tuzli, i u politikom i u
drutvenom kontekstu, prijetila opasnost da postane jazbina nacionalistikog i totalitarnog
jednoumlja.
Potkraj 1992. nastupi "nacionalno osvijetenih" jurinika uveliko su ve prelazili prag
verbalnog. U to emocijama naelektrisano vrijeme, prozivanje "petokolonaa", "etnika",
"neprijatelja drave i naroda" - imalo je prizvuk javnog poziva na lin. Nacionalistika glasila
pretvorila su se u svojevrsne potjernice za neistomiljenicima. Nacionalistiki
glasnogovornici smatrali su sebe ekskluzivnim "zatitnicima drave i naroda", iako je metod
tobonje zatite bio dijametralno suprotan multietnikom biu i duhu tolerancije civilnog
bosanskohercegovakog drutva. I ne samo to, logika nacionalistike inkvizicije bila je
suprotna deklarativnim ciljevima borbe za slobodnu, zajedniku i demokratsku Bosnu i
Hercegovinu, za kakvu e i godinu, i dvije, i tri, poslije, ginuti sinovi ove zemlje.
Provalija izmeu drutveno-politike deklarativnosti i realiteta bivala je sve dublja.
Jer, jednostavno, Bosnu je bivalo nemogue "braniti" nacionalistikom, revanistikom i
totalitarnom logikom.
Nad Tuzlu se, potkraj 1992., kao taman oblak, nadvilo osjeanje prevare i straha.
Jedina alternativa pokuaju da se sauva bie ovoga grada bila je predaja pred
nacionalistikom inkvizicijom, koja vie nije birala sredstva i nain na bilo kakav pomen
zajednikog ivljenja, ravnopravnosti graana i naroda, multietninosti i multikulturalnosti javno proglasi "etnitvom".
Pojedinci koji su se na bilo koji nain suprostavljali pomoru bosanskohercegovakog
drutva u Tuzli, bivali su sve snanije izloeni medijskim i politikim inkvizitorskim hajkama,
a sve ee i pritiscima svojstvenim policijskoj dravi.
Poetkom 1993. osjealo se da individualne odbrane Tuzle, uglavnom na stranicama
"Fronta slobode", gube bitku i dah pred medijskim nacional-ovinistikim sistemom koji je
gutao sve pred sobom i nemilosrdno indoktrinirao graanstvo, ubacujui mu u prestraenu
svijest fobije od "pete kolone", "etnika meu nama", "kosovaca", itd.
Tekst "Svi ljudi samo graani" Fatmira Alispahia, objavljen u Frontu slobode" 26.
januara 1993, bio je svojevrsna artikulacija ideja i osjeanja najveeg dijela graanstva, kao i
javni poziv na oblik graanskog organiziranja koji e initi snaan i nepremostiv bedem u
odbrani civilizacijskog i demokratskog bia Tuzle.
Krug protiv inicijatora iri se i za koji dan preraste u incijativni odbor, sastavljen od
najuglednijih graana Tuzle. Osnivaka skuptina Foruma graana Tuzle zakazuje se za 28.
februar 1993, na godinjicu Referenduma za suverenu BiH, to je imalo znaenje trajnog
politikog opredjeljenja Foruma graana Tuzle.
Osnivaka skuptina FGT odrana je u kristalnoj sali Hotela "Tuzla", a i svi prostrani
holovi, u kojima su bili postavljeni monitori, bili su tijesni da prime, po nekim procjenama,
blizu 2000 graana koji su eljeli prisustvovati sveanom inu osnivanja organizacije koja e
tititi njihove slobodarske i demokratske interese. Zanimljivo je da su lokalni radio-difuzni
mediji gotovo preutali ovaj velianstveni skup, dok je nacionalistiki tisak sedmicama
poslije, Osnivaku skuptinu FGT prozivao kao "antimuslimansku", "etniku", itd.
Po nekim analitiarima tuzlanskih politikih prilika, Osnivaka skuptina FGT, kao
svojevrstan miting podrke ouvanju bosanskog civilnog drutva, bila je prelomni momenat u
politikoj odbrani Tuzle, grada koji e narednih godina postati evropskim simbolom otpora
etnikom jednoumlju.
1

Opstanak demokratske i humanistike Tuzle tako je, prije svega, trijumf graana Tuzle
pred neuporedivo snanijim, beskrupuloznijim, drutvenim i politikim neprijateljima Tuzle i
Bosne i Hercegovine.
Sadraj ove knjige nije cjelovit, ali jeste znakovit pregled rada i djelovanja Foruma
graana Tuzle. Meu ovim koricama su najznaajniji momenti od kojih je sazdan, moda vie
u evropskom nego u lokalnom politikom kontekstu, ugled i autoritet Foruma graana Tuzle.
Javni istup FGT, u vidu saoptenja za javnost i proglasa, istrgnuti su iz onovremenog
drutveno-politikog konteksta, i mogue da e ve danas, a pogotovo sutra, djelovati
uobiajeno i normalno, kao da to normalno u nenormalna vremena i nije bio in graanske i
politike hrabrosti.
Po zajapurenoj nacionalistikoj logici, uputiti proglas svim progresivnim snagama
Srbije i Crne Gore (9. mart 1993), znailo je prizivati sataniziranu jugonostalgiju. Uputiti
viem javnom tuiocu prijedlog za pokretanje postupaka protiv lista "Zmaj od Bosne", zbog
raspirivanja nacionalne i vjerske mrnje (17. novembar 1993), znailo je "atakovati na
muslimanski narod". Jedini reagirati na skidanje dravne bh zastave na Saboru Regionalnog
odbora HDZ (5. juna 1994) "nije znailo nita" jer niko drugi u tom (zlo)inu nije vidio toliko
medijski trljano ugroavanje dravnih i naiconalnih interesa. Reagirati na ideoloku i
politiku instrumentalizaciju Armije RBiH (7. februar 1994.) opet je, po ko zna koji put,
imalo "znaenje" tobonjeg "antimuslimanskog" kursa FGT. U sklop takvog nacionalistikog
tumaenja djelovanja FGT, svakako, ulazi i protest protiv grafita "Srbe na vrbe" koji je
nekoliko dana nakon stravinog srpskog zloina nad mladou Tuzle osvanuo na mjestu
tragedije. Ovovrsni istupi Foruma graana Tuzle, u tom i takvom vojno-politikom okruenju,
imali su znaenje istinske graanske politike hrabrosti, to e potvrditi kasnije dobijene
nformacije "da se u nekim krugovima ozbiljno razmiljalo o likvidiranju ili hapenju
incijatora politike FGT".
Apeli meunarodnoj i srpskoj javnosti za spas Srebrenice, recimo, pomo FGT prvom
valu prognanih Srebreniana, i sline aktivnosti koje su bile na kursu opteprihvaenog
politikog miljenja, nisu mogla ovu instituciju osloboditi etikete "neprijatelja" kakvu uporno,
i dan danas, vladajua nacionalna oligarhija lijepi Forumu graana Tuzle.
Sa aspekta antibosanskih interesa podjele BiH na nacionalne paaluke to se da i
razumjeti. Forum graana Tuzle nikad nije pristao na podjelu Bosne i Hercegovine po
etnikim avovima, jer je duboko uvjeren da je hiljadu godina dravno-pravnog kontinuiteta
Bosne i Hercegovine stariji od svake politike, ma koliko vatrenog oruja ona imala u svojim
ideolokim hangarima.
Iako se djelovanje Foruma graana Tuzle, u vremenima koja su podsjeala na labirint,
inilo kao donkihotovsko, iluzionistiko i opasno jurianje na zahuktale vjetrenjae - valja
rei da je ovaj konstantni glas razuma doprinijeo ouvanju kolektivne bosanskohercegovake
svijesti u Tuzli, kao onoga po emu se izdvajamo od manjih, i zbog ega imamo vjeru u
pobjedu pozitivnih ideja.
Sasvim sigurno, bez Foruma graana Tuzle, Tuzla ne bi bila Tuzlom. U vremenima
blokade i straha od narednog dana, taj otpor kojeg je nacional-ovinizmu pruao FGT bio je
dovoljan da sauva jezgro iz kojeg e se, po povratku normalnijim okolnostima, razviti iroka
lepeza graanske incijative.
Aktivniji iskorak Forum graana Tuzle ini ve suorganizacijom sa Verona forumom
meunarodne konferencije "Moe li Evropa bez multikulture?", koja je u Tuzli odrana od
treeg do petog novembra 1994.
Nekoliko dana poslije, sa Helsinkim parlamentom graana i Optinom Tuzla, od 11.
do 13. novembra, FGT je suorganizator meunarodnog radnog seminara "Lokalna
demokratija u BiH i Evropi".
Najveu promociju svoje snage i ideja, Forum graana Tuzle imao je kao izvrni
organizator IV Generalne skuptine Helsinkog parlamenta graana, koja je u Tuzli odrana

od 19. do 22. oktobra 1995, okupivi preko 500 uesnika i gostiju sa prostora ex Jugoslavije i
iz inostranstva.
Ovom prilikom usvojena je i zajednika Povelja Foruma graana Tuzle i Asocijacije
nezavisnih intelektualaca Krug 99 iz Sarajeva, to je bio poetak plodne saradnje ove dvije
srodne institucije, koja e u februaru 1996. rezultirati Izjavom u povodu predstojeih izbora, a
nastaviti se kontinuiranim pripremama za osnivanje Parlamenta graana Bosne i Hercegovine,
tijela koja e okupiti srodne bosanskohercegovake graanske incijative.
Trebalo bi mnogo vie prostora da ova uvodna rije obuhvati sve aspekte uticaja kojeg
je imao, i ima, FGT. To je, sasvim sigurno, dovoljno obiman materijal za jednu socioloku i
politoloku studiju, kakvu, nedvojbeno zasluuje i Tuzla koja se izborila da u nenormalnim
vremenima o(p)stane normalna. Trebalo bi, naravno, i mnogo vie prostora od ove knjige da
se objedine sve one aktivnosti koje je od svog osnutka 1993. do danas imao Forum graana
Tuzle.
elja prireivaa ovog dokumentacionog materijala bila je da se da kratki pregled
najznaajnijih aktivnosti Foruma graana Tuzle.
***
FORUM GRAANA TUZLE
Forum graana Tuzle (FGT) nastao je iz potrebe i odlunosti da se Bosna i
Hercegovina sauva kao cjelovita, nezavisna i decentralizovana suverena drava ureena na
principima parlamentarne demokratije, u njenim historijskim i geopolitikim granicama,
priznatim od meunarodne zajednice, te da se nijedan dio njene teritorije ne moe smatrati
posebnom nacionalnom teritorijom bilo kojeg njenog naroda, kao i odgovor na porast
nacionalizma u vlastitoj sredini.
Osnivaka skuptina odrana je 28. februara 1993. godine.
Forum graana Tuzle je vanstranako udruenje, u kojem se graani okupljaju po
slobodnoj volji i individualnom izboru. Pripadnost bilo kojoj politikoj, nacionalnoj, vjerskoj,
socijalnoj, starosnoj ili polnoj grupi nije prepreka za djelovanje u Forumu.

FGT se zalae za:

angaovanje svih snaga grada Tuzle u borbi protiv agresije na Republiku Bosnu i
Hercegovinu i grad Tuzlu
kanjavanje svih ratnih zloinaca
povratak prognanih i izbjeglih lica na svoja vjekovna ognjita i vraanje njihove
imovine
pokretanje procesa vraanja meusobnog povjerenja motivisanog humanizmom i
snagom duha
podrka i aktivno uestvovanje u svim mirovnim konstruktivnim inicijativama koja su
u saglasnosti sa naelima i ciljevima FGT
demokratsko djelovanje u svim sferama ivota u gradu Tuzli i BiH
snaan uticaj i reagovnje na sva zbivanja u gradu i BiH koja su u suprotnosti sa
demokratskim principima i programskim naelima FGT
punu ravnopravnost graana, bez obzira na njihovu politiku, nacionalnu, vjersku,
socijalnu, starosnu i polnu pripadnost
potovanje svih ljudskih sloboda i prava, u skladu sa Deklaracijom o pravima ovjeka
razvijanje osjeanja bosanskohercegovakog patriotizma na temeljima pozitivnog
kulturnog i etnikog iskustva na naem podneblju
ouvanje i njegovanje multinacionalnog i multireligijskog materijalnog i duhovnog
nasljea u skladu sa civilizacijskim kriterijima
3

razvijanje osjeanja ljubavi, odanosti i privrenosti prema gradu, zatita Tuzle i

njenog tradicionalnog, duhovnog i kulturnog bia
stvaranje uslova za evropski kvalitet ivota i rada u svim oblastima
ouvanje, zatitu i unapreenje ovjekove okoline sa preduzimanjem svih ekolokih
mjera u tom cilju
ouvanje i razvoj kadrovskih potencijala i njihova afirmacija na realizaciji projekata
koji e Tuzlu pribliiti i uvesti u sve evropske tokove i procese
povezivanje i saradnja sa slinim udruenjima iz Evrope i Svijeta.
***

Diwanhana
SVI LJUDI SAMO GRAANI
Cijenjeni graani Tuzle e se sloiti da nam je zajedniki cilj -slobodna, snana,
demokratska i duboko moralna BiH. I takva ista Tuzla u njoj. Rat, makar i odbrambeni,
vrijame je zla. Dobru nas mogu povesti samo nai korijeni. Stoga, u kontekstu opte bh slike,
u Tuzli je potrebno revitalizirati sve vrijednosti koje je ine evropskim gradom, kako bi i sebi i
svima drugima bila od koristi, kao stamena i moralna pokretaka snaga. Jer jedino ako
ostanemo ono to smo oduvijek bili, imaemo snage da se i umno i fiziki izdignemo iznad
agresorskog nitavila. I pobjedom i budunou. Stoga se i zalaemo za osnivanje Foruma
graana Tuzle.
Istorijski je momenat da Tuzla konano postane tuzlanska, da se za svagda oslobodi
uticaja tuzlomrzaca, tuzlokorisnika, beskrupoloznih koferaa i militantnih doljaka - koji ve
godinama gaze sve to biva biem naeg grada. Tuzla je za veinu doljaka oduvijek bila
samo jeftino sredstvo za svijanje urbanog gnijezda, a nikad amajlijska svetinja koju na prsima
nose roeni Tuzlaci, arijska raja, i svi rijetki dobronamjernici koji u njoj nisu roeni a
klanjaju se tuzlanskom znamenju. A o onome to je Tuzla bila, dovoljno je zaviriti u nekolike
knjige, pa u poreenju sa stvarnou vidjeti do koje mjere su je operuali i unitili ruralci
kojima je komunizam pruio ansu da postanu graanima bez obzira da li e se promjeniti ita
od svojih krkanskih navika. Tako se ruila Tuzla, a sada je ponovo na pragu slinog
"urbaniziranja", gdje opet osnovni kriterij nee biti graanski, ve onaj drugi. Stoga jo uvijek
imamo snage da se ne sloimo sa izjavom erifa Kalesijskog Okruga, g. Hadia - da se ne
smijemo dijeliti na urbano i ruralno stanovnitvo. A poto gospodin Novu godinu estitao nije
svojim graanima, ve samo Muslimanima i Hrvatima, to znai da podrava podjele - u
skladu s tim emo morati zakljuiti da se po svemu vie razlikuju urbani i ruralni stanovnik,
nego li svi roeni Tuzlaci, ma koje vjere bili, meusobno. To ruralno-urbano bratstvo, poto
smo svi podjednako ugroeni, moe ivjeti samo dok rat traje, a onda e lijepo oni koji kau
"hin" otii svojim kuama i panjacima, a mi koji govorimo i piemo "ih", biemo tamo gdje
nam je i mjesto. Kao dravljani BiH, moemo se dijeliti samo po dobru i zlu, a potom po
stupnju sposobnosti i civiliziranosti koji e nas ili nee, povesti krupnim koracima naprijed
meu razvijeni i sreni svijet.
Oskrnavljeni tuzlanski duh
A kada govorimo o oajnom stanju u kome se nalazi skrnavljeni tuzlanski duh,
moramo rei da je najmanji dio krivice za njegovo unitenje (iako je to njihovo djelo!) snose
koferai i ruralni prostaci. Za sve smo krivi mi!!!, jer nikad nismo uspjeli prevazii mahalske
komplekse da jedni drugima, najroenijima, lomimo i poturamo noge, da jedni druge
4

sputavamo i omalovaavamo, da uvijek mislimo da je doljak, makar stigao i iz Peruice,

bolji od naeg Tuzlaka! Za to vrijeme ne samo da su imigranti-pojedinci profitirali, ve su
itave svoje haharske plemenske zajednice dovukli u na grad, mafijaki se uvezali i ve
rasporedili u mnoge kljune drutveno-politike fotelje. Na ovaj nain se, da bi bila jaa, bez
obzira odakle dolazi, uvezala sva ekstremna profiterska imigracija. Tako sada mogu vriti
"sjee Tuzlaka" i dalje postavaljanje svojih ljudi. Od mnogobrojnih primjera treba samo
krenuti tragom sandake linije pa vidjeti u kojoj su mjeri, u posljednjih nekoliko godina, i na
kojim sve mjestima, okupirali na grad. Sada su toliko moni da meu priglupim
primjericima Tuzlaka, na raun ponuenog karijeristikog profiterstva - imaju svoje sluge i
poslunike. Odnedavno sastavni dio njihovog djelovanja je i prijetnja silom, pa i upotreba iste.
Sandaki "policajci", koji zahvaljujui svojim kumovima nisu vidjeli ni puke ni fronta, ve
su bez ikakvog razloga pretukli jednog estitog pravoslavnog mladia, a sutra se isto moe
dogoditi svima nama koji ne damo tradiciju i identitet svog astoljubljivog grada.
No, smatrajui da su Tuzlaci koji itaju ovaj tekst u potpunosti svjesni svih opasnosti
koje nam u budunosti prijete (jednoumlje, politiko-mafijaka sprega, zatiranje svega
tuzlanskog, opta anticivilizacijska tama, etc.) - nema vie potrebe navoditi brojne primjere.
Jedno je jasno: ili emo kao graani preventivno djelovati titei Tuzlu (a time i BiH) i njenu
budunost, ili emo grad, njegovo znamenje, grobove svojih djedova i budunost svoje djece prepustiti na nemilost imigrantskoj militantnoj najezdi; dakle ili e Tuzlaci vlastiti grad, u
svim porama, uzeti u svoje ruke, ili ni njega ni njih vie nikada nee biti. Izbor je pred svima
koji cijene i vole Tuzlu i ele ivjeti pod njenim evropskim nebom. A na to imaju puno pravo,
prije svih ostalih.
Nije kasno za in
Smatrajui da jo uvijek nije kasno da reagujemo predloiemo, ini nam se,
adekvatnu formu organizovanja Tuzlaka u okviru koje bi bili u mogunosti zatiti svoju
budunost i bie svoga grada. U Sarajevu sa slinim zadatkom postoji "Liga Sarajlija" koja se,
izmeu ostalog, zavjetovala - "da papcima i zlonamjernicima nikada vie nee otvoriti duu
grada, i da e uvijek svaki Sarajlija imati prednost nad doljakom". S time se moemo sloiti,
uz opasku da je graanski duh naeg grada neoekivano postao bolesniji nego to je to sluaj
sa Sarajevom. Stoga nama nije dostatna samo "liga", nama je potrebno neto daleko
autoritativnije, snanije, djelotvornije. Treba nam "organizam" koji e u punom smislu
pokazati duhovna i civilizacijska stremljenja grada, a kojeg ni jedno aktuelno drutvenopolitko tijelo ili pojedinac nee moi zaobii i pogaziti. To mora biti istinska Tuzla, nad
kojom ne postoji ni jedna hibridina, sa istom topografskom odrednicom.
Dakle predlaemo osnivanje vanstranakog, u punom smislu te rijei - graanskog,
duboko moralnog, autoritativnog i patriotskog tijela koje e se zvati Forum graana Tuzle!!!
FGT e okupljati sve ljude koji se prvo osjeaju graanima, a potom, kako to i prilii
demokratskim sistemima - im hoe. (Ako bi graansko dolo iza nacionalnog i religijskog,
automatski bi podrazumijevali podvojenost meu ljudskim biima, to je protivno svim
meunarodnim normama, poveljama, dravotvornoj budunosti BiH, kao i samoj religiji). U
okviru FGT-a - svi ljudi bi bili samo garaani, i nita manje! FGT-om e upravaljati Savjet,
sastavljen od dvanaest najuglednijih i niim ukaljanih Tuzlaka, koje bi sami graani predloili
i izabrali, kao i jasno definirali njihov mandat. lanovi Savjeta bi bili stariji od 50 godina,
ime bi se izbjegla mogunost karijeristike manipulacije FGT-om, to bi moglo biti
svojstveno mlaim ljudima. Dakle, odabirom dvanaest svima znanih, cijenjenih, potovanih i
uvaenih graana, Savjet bi postao neprikosnoveni umni tuzlanski autoritet. Njegov sud e
predstavljati savjest grada, garanciju ouvanja njegove prilosti i tradicije, i garanciju prava
na budunost dostojnu evropskog graanina. Uzgred da pomenemo da su slina tijela
postojala, recimo, u antikoj Grkoj, a i dan danas, kao najautoritativniji segment drutva
djeluju u nekim zemljama (Egipat, npr.). Sigurno ne bez razloga.
5

Moralno i zdravo drutvo

U dananjem ratnom vremenu kada su se aktuelne vlasti skoro potpuno otuile od
naroda (to zbog korumpiranosti, a to zbog tiranoidnih strasti), kada sve manje imaju snage
ili volje da zaustave negativna stremljenja ka nedemokratskom ustrojstvu budueg drutva FGT bi s punim pravom postao najrespektabilnija demokratska snaga koja bi drutvene ratne i
postratne procese usmjeravala ispravnim tokovima, i u interesu graana. Svaki mjesec
odravae se javne Skuptine gdje e istupati graani sa svojim incijativama i kritikama, kao i
sa svojim zahtjevima.Savjet (iji lanovi e pred graanima poloitit zakletvu) e imati
obavezu da sve izreeno na Skuptini kanalie po prioritetu, da od vlasti trai objanjenje, ili
da im, u ime graana upuuje zahtjeve. U nekim situacijama, na osnovu dokaza, Savjet bi
donosio svoju osudu ili podrku nekome ili neemu. Svake naredne Skuptine referisao bi
pred graanima o ostvarenim zadacima, ili u suprotnom, o tome zbog ega i kako nisu
ostvareni. Na Skuptine bi ponekad bili pozvani i predstavnici vlasti, gdje bi se direktno
sueljavali sa stavovima graanstva. Takav sistem djelovanja bio bi najvei stupanj
demokratije, to je do sada jedino zabiljeeno u antikoj Grkoj.
Dalje, kada znamo da je nametnuti nam i surovi rat upravo unutar naeg odrambrenog,
patriotskog i dravotvornog mehanizma i proizveo svekolike moralno-nakazne, sramotne,
destimulirajue, profiterske i kriminalne pojave, sa kojima ne elimo da gradimo budunost,
tek onda shvatamo da nam je potrebna jedna ovakva snaga koja e biti u stanju da osudi, zatre
i uniti sve ovakve gadosti, da nam se vie nikad i nigdje ne ponove. Graani e imati priliku
da grade zdravo i visoko moralno drutvo, apelujui na vrste zakone, sudstvo i policiju, kao i
za vlastitu slobodu, demokratiju i prosperitet. Preko snanog i jedinstvenog graanskog glasa,
ni jedna manipulatorska neman nee moi prei, niti ga zaobii, jer samo graani imaju pravo
da odluuju o vlastitoj budunosti.
Dakako, ovaj prostor nije dostatan da bi smo objasnili sve druge pojedinosti vezane za
eventualno djelovanje FGT-a, to bi se u sluaju njegovog pokretanja ve preciziralo
programskim dokumentima.Poput onog recimo, da se Tuzlakom ne moe zvati graanin BiH
koji u ovom gradu ne boravi najmanje 10 godina, te da isti takav ne moe zasjesti ni na jedno
bitnije drutveno-politiko ili neko drugo vanije mjesto. Zahtijevalo bi se, takoe, da ni jedan
gradonaelnik ne moe bit osoba koja nije roena u Tuzli. To, dakako ne znai da u radu FGTa nee uestvovati graani "sa strane" voljni da svojim sudjelovanjem pomognu optem
prosperitetu Tuzle i BiH. Kao to je to njihova graanska dunost, i naa je da izvjesnim
mjerama zatitimo grad od militantnog profiterstva beskrupoloznih doljaka (za
zlonamjernika: nije rije o naoj brai, o estitim izbjeglicama kojima je Tuzla otvorila i srce i
duu!). Sa iskrenim namjerama, svi emo se lako raspoznati. To bi, dakle, bila jedna od stavki
kakve bi, izmeu ostalih bile precizirane programskim naelima.
Zavjet budunosti
Kao sastavni dio FGT-a djelovala bi Matica tuzlanska, kao udruenje nezavisnih
intelektualaca. Njen zadatak bi bio briga za ouvanjem i prosperitetom autentinog tuzlanskog
kulturnog i duhovnog blaga. Matica tuzlanska bi takoe bila odgovorna FGT-u , a njen
predsjednik po potrebi bi bio trinaesti lan Savjeta u rijetkim situacijama da ovo tijelo treba
nadglasavanjem da donese neku odluku. U budunosti, Matica tuzlanska e se baviti
izdavakim, organizatorskim i kulturnim aktivnostima kojima e iriti tuzlanski kulturni
horizont. Vjerujemo da bi ugledni graani, koji bi u ovim vrhovnim tijelima predstavljali
stremljenja Tuzlaka, sami po sebi bili "operisani" od bilo kakvih tetnih uticaja, a u sluaju da
nekima od njih bude prijeeno silom, posjedovali bi izvjestan imunitet, s obzirom da bi se
ispod javnih saoptenja i istupa, u ime graana, uvijek potpisivalo to tijelo.

U sluaju da doe do ovakvog organizovanja graana Tuzle, sve to je izreeno u

ovom tekstu, u obliku prijedloga forme rada - moglo bi biti mijenjano i dograivano. No, ini
nam se da preplaenost najveog dijela graana za budunost koja prijeti da postane
totalitarna - ukazuje na potrebu bilo kakvog graanskog organizovanja. A samo tako e se
moi zatiti graanin i njegovo ljudsko dostojanstvo. Graanin e sam sebi garantovati da se
faizam nee roditi i u naem, uistinu ugroenom gnijezdu.
Stoga, u svoje vlastito ime, u ime svih naih svetinja - pozivam graane Tuzle da
dignu glas i sami odlue o vlastitoj budunosti. Gospodo, na to nas obavezuje svaka kap
prolivene tuzlanske i bonjake krvi, koja u svojoj estitosti nije imala nimalo tame. Ta krv je
svijetla kao zavjet svijetle budunosti naeg grada i jedne nam domovine!!!
Fatmir Alispahi
Front slobode, 26.januar 1993.
(Godinja novinarska nagrada "Fronta slobode" za 1993. )
***
Obraanja na Osnivakoj skuptini FGT
SAVJEST TUZLE
Potovani sugraani !
U ovo vrijeme, dok vjetrovi rata razaraju nau Bosnu i Hercegovinu, a neke mrane
sile ele da razgrade ono to je stotinama godinama godina zajedno graeno,okupili smo se
danas da bismo realizirali ideju mnogih od nas i organizirali nestranako, multinacionalno i
multikulturno udruenje, a u cilju ouvanja i revitalizacije autentinog tuzlanskog duha u
nainu ivljenja, jer smo kao graani ovog grada oduvijek imali svoju duu, kulturu i
tradiciju, i svoj grad koji je davno, po mnogo emu, postao evropski.
Davno, prije drugih, mi smo imali pozorite, zdravstvene i kolske insitucije, iz nae
sredine u svijet likovnih umjetnosti je krenuo prvi akademski slikar.
Mea Selimovi je svojim knjievnim opusom obogatio evropsku i svjetsku knjievnu
batinu, simfonijski jazz orkestri su zabavljali Tuzlake.
Mnogi evropski umjetnici razliitog profila, pohodili su na grad i obogaivali nau
duu. Istina, urbana dua naeg grada je polako umirala, uzrokovano viom silom, a i
subjektivnim slabostima samih nas, tako da smo bespovratno izgubili arhitektonski vrijedne
graevine, nestadoe mjesta gdje su se generacije Tuzlaka okupljale, pa mi danas nemamo
Musalu i Rondo kao Mostarci, ili Ba-ariju kao Sarajlije. I pored toga, mi smo svoj grad i
dalje neizmjerno voljeli i ponosili se njime, jer dua je Tuzlaka neunitiva.
Da nam ne bi neko rekao da se neutemeljeno cijenimo, proitau Vam, potovani
sugraani, pismo jednog roenog Mostarca koji provede pet godina u ovom gradu:
" U Tuzli sam proveo pet najljepih godina svog ivota, jer sam bio okruen
ljudima koji imaju duu, ljudima koji su mi svo vrijeme omoguili da mi nita ne nedostaje u
ivotu. Zamijenili su mi roditelje, brata i sestru. U ivotu sam promijenio mnogo gradova
zbog svog posla, upoznao mnogo ljudi, i shvatio da grad i njegovu duu ine ljudi. Zato i
imam ovakvo miljenje o Tuzlacima. Kada bih pisao godinu dana, ne znam da li bih mogao
napisati sve to elim.Ponosan sam to imam takve ljude za prijatelje i brau. Bez obzira, ta
nam ivot dalje priredi, ja znam da u Tuzli imam prijatelje, i cijeli ivot u ivjeti za to da
jednog dana sjednemo zajedno i nastavimo da se druimo ".
Ovo je dio pisma Bore akovia, biveg trenera koarkaa "Slobode" Tuzla.
7

Na grad, grad svijetle istorije u svim segmentima ivota, i u ovom krvavom,

nametnutom ratu, zamraeno bosansko-hercegovako nebo osvijetli i pokaza faizmu kako se
brani sloboda i dostojanstvo nae Tuzle i drage nam Bosne i Hercegovine.
S ponosom moemo rei, da je Tuzla i prekretnica rata u naoj dravi. Ime Tuzla,
kao tornado protutnja Evropom i svijetom, jer pokaza da se hrabrou i ljubavlju prema gradu
i domovini moe suprotstaviti daleko jaem agresoru.
Taj i takav tuzlanski i bosansko-hercegovaki patriotizam je duboko urezan u biu
svakog Tuzlaka. Istina je da mi Tuzlaci, nismo znali cijeniti sve vrijednosti koje nas krase kao
ljude, pa smo esto, jer smo grad otvorena srca, povjerenje poklanjali drugim. Neki od njih su
ovom gradu dali mnogo, ali ima mnogo i onih koji ovaj grad materijalno iskoristie i
srdanost Tuzlaka zloupotrijebie. Ja esto ove druge nazivam razrookim, ljudima razliitog
pogleda na ivot, jer jednim okom gledae u Tuzlu, a drugim tamo negdje, negdje odakle su
doli, a takvi pokuae i Bosnu i Hercegovinu da unite.
Mi Bosanci i Hercegovci to im dozvoliti neemo !
Ime Tuzla se esto spominje u svim svjetskim medijima, nai a i strani dravnici Tuzlu
uzimaju kao primjer funkcionisanja izvrne, sudske i zakonodavne vlasti, i kao primjer Bosne
i Hercegovine u malom. To su i razlozi za formiranje udruenja graana kojima je stalo do
dobrobiti grada Tuzle.
U najkraem, Forum ine graani pojedinci, a ne predstavnici politikih,
nacionalnih, vjerskih i socijalnih grupa, pa je u tom smislu on otvoren za sve graane
Tuzle, kojima je stalo do ouvanja i razvoja tradicionalnih, demokratskih, urbanih,
kulturnih i etnikih vrijednosti grada kao multinacionalne i multireligijske graanske
sredine.
Stav je inicijatora, da nikog posebno ne istiemo, nego da svaki graanin Tuzle u sebi
moe da se prepozna kao osniva Foruma.
Poetni ulog svakog od nas u svemu ovome je ljubav prema gradu i Bosni i
Hercegovini.
Kako se Forum graana Tuzle formira u ova teka vremena, prvenstveni na zadatak je
odbrana Bosne i Hercegovine kao demokratske, nezavisne, suverene, etniki nedjeljive,
jedinstvene drave, te pomo borcima Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, jer su ciljevi
njihove borbe i nai ciljevi.
Na vaan zadatak je takoe da izbjeglicama i prognanicima, koji su privremeni
dom nali u naem gradu omoguimo ivot dostojan ovjeka, onako kako to Tuzlaci
znaju uiniti.
Svjesni smo da ratne okolnosti diktiraju sputavanje i suspenziju nekih vanih prava i
sloboda graana i naravno, poto su te okolnosti objektivne, Forum graana Tuzle e ih
prihvatiti kao realnost i nunost. Zalagaemo se meutim, da se potuju sva druga
demokratska prava i slobode kojima rat objektivno ne namee nikakva ogranienja. Vrijeme
slobode, koje e nadam se, uskoro doi, pruit e nam meutim mogunost, da se u
potpunosti borimo za realizaciju naih programskih naela i ciljeva.
U najkraem, ta programska naela i ciljevi se svode na razvijanje osjeanja bosanskohercegovaog i zaviajnog patriotizma na temeljima pozitivnog kulturnog i etnikog iskustva
na naem podneblju, s jednim jedinim ciljem: da nam se ovo to nam se danas dogaa,
nikad vie ne ponovi, s time da omoguimo naim pokoljenjima ivot dostojan
civilizovanog ovjeka.
Kako je temelj naih programskih naela i ciljeva Deklaracija o pravima ovjeka iz
1948 god. zalagaemo se za punu ravnopravnost graana, bez obzira na njihovu politiku,
nacionalnu, vjersku, socijalnu i polnu pripadnost, a samim tim za demokratsko djelovanje u
svim sferama ivota grada Tuzle.

Kao Forum graana Tuzle, naa je obaveza da razvijamo osjeanje ljubavi, odanosti i
privrenosti prema gradu, a to podrazumijeva zatitu Tuzle i njenog tradicionalnog duhovnog
i kulturnog bia.
U tom cilju, mi graani emo morati ovaj grad zatititi od pokuaja da se iskoristi kao
polazno mjesto za drutvenu i javnu promociju, a na tetu graana i grada Tuzle u cjelini.
Boriemo se i danas, kao i u vremenima koja dolaze, za sretnu i uvijek sretniju
budunost Tuzle. Boriemo se protiv mrnje i svih podjela, pogotovo nacionalnih, boriemo
se protiv svakog primitivizma koji bi htio da ugrozi civilizirano bie graana Tuzle.
Boriemo se protiv verca i profiterstva, protiv uzurpacije vlasti i svakog pokuaja da
se nedemokratskim sredstvima ugrozi ljudski moral i integritet estitih potenih ljudi ovog
grada; boriemo se protiv sile i silnika, koji bi da u ovom vremenu, tekom za sve nas,
postignu neke svoje ciljeve.
Jednom rjeju, pokuaemo uticati na sve sfere ivota, s ciljem i eljom da izgradimo
institut javnog mnijenja, koji je u demokratskim sistemima najbolji kontrolor vlasti; a mi kao
Forum graana Tuzle se upravo elimo pribliiti civilizacijskim tokovima, jer tamo je vlast
davno shvatila, da postoji radi graana, a ne graani radi vlasti.
U metodu naeg rada nee biti sile, prijetnje, prinude, ucjene i poziva na lin, nego iskljuivo
demokratski metodi uticaja na vlast i uopte na ivot.
Jedan od ciljeva Foruma je i stvaranje uslova za evropski kvalitet ivota i rada u svim
oblastima, a to neemo moi uraditi bez ouvanja i razvoja kadrovskih potencijala koji ovom
gradu ne nedostaju, te njihova puna afirmacija na realizaciji projekata koji e Tuzlu, a time i
Bosnu i Hercegovinu ujediniti i uvesti u ire evropske i svjetske tokove i procese.
Potovani sugraani, htjeli bismo da naglasimo, da Forum graana Tuzle nema
stranaka odlija. S obzirom na sastav Foruma graana Tuzle u kojem su graani razliitih
politikih miljenja, i stranake pripadnosti, nae udruenje to i ne moe imati.
Forum nema i nee imati nikakav politiki stav prema strankama na vlasti i opoziciji, a njegov
odnos prema vlasti nije odnos ni partnera ni opozicije.
Naravno, zavisno od okolnosti, sasvim je mogue da se u nekim mjerama, koje
preduzmu vlasti, s njome sloimo i da istrajemo u realizaciji tih mjera, ali neemo se
ustruavati da se demokratskim metodama suprotstavimo mjerama koje nisu u interesu
graana Tuzle.
Pravi odnos Foruma, bie odnos prema dogaajima i pojavama, a u tom smislu emo
vjerovatno, silom prilika biti u poziciji da politiki djelujemo, ali naglaavam ponovo, ne kao
politika organizacija, i ne kao politika stranka, nego kao udruenje graana ije e
djelovanje svakako nailaziti na ovaj ili onaj politiki stav snaga koje su na naoj politikoj
sceni.
Htjeli bismo posebno istai da je namjera Foruma graana Tuzle da postane prava
mala gradska akademija, u kojoj e djelovati struni i sposobni ljudi razliitih profila. Pokuat
emo u okviru Foruma, da radimo na projektima koji su od znaaja za graane Tuzle i razvoj
grada. U tom smislu, pokuat emo, ve u najskorije vrijeme, u okviru razliitih
organizacionih formi, da okupimo graane Tuzle i pokrenemo izradu projekata od znaaja za
nau sredinu, ali i za Bosnu i Hercegovinu.
Na slogan, potovani sugraani je:
"FORUM JE NA KVORUM"
Graani Tuzle, mi smo u veini.
Vehid ehi
***
9

Obraanja na Osnivakoj skuptini FGT

ONO PO EMU SE PREPOZNAJEMO
Tuz, Tuzla, upa Soli, Memlehaizir, Memlehaibala, Memlehaidiraht, Agac hisar, Agac
Tuzla, Yukari Tuzla, Saliniana, Glasovita Saliniana, Zadimljena Saliniana, zadimljena ali
nama draga. ta ova zamrena i neobona pismena znae, nauka je ve odavno rasprtljala, pa
se i to znade u kojim vremenima su pojedina jatoglasja slubeno imenovala ovo nae slano i
ubavo memlee koje je kroz historiju bivalo donje i gornje, drveno i kameno, slano i garavo,
da bi tek u ovo nae vrijeme postalo i - ukleto. I nanovo, posljednji puta akobogda zmijama i
repinama opasno. Vrijeme je tutnjalo i za sobom tragove ostavljalo: u tankom sjeanju
oronulih Tuzlaka, na rijetkim crteima i platnima tuzlanskih likovnih sanjara, na poutjelim
fotografijama pedantnih austrougarskih fotografa, u zapisima slatkorjeivih kroniara i
smirenih bosanskih kaligrafa, memlehaizirskih baeskija i zvrknutih atiba, u priama, u
bajkovitom predanju, u pjesmama. Jah! U pjesmama! Keri, Bobo, materina duo, Zlatno
sunce, selam e materi, Niz polje idu babo sejmeni, pa haj-haj! sve tako Sarho Aljo drume
zatvarae, Moj jarane Hadi-Sulejmane, Maglica se uza Spreu sue, pa sve tako dok
DonjuTuzlu ne opasa guja, i dok se pod Tuzlom ne zazeleni meraja.
I bivalo je takor kako je bivalo, kroz vrijeme su se ispredale baladine prie o Ajkama,
djumrugdijama i sarhoima, o ranama i beharligranama, o tulumima i Omer-painim
zulumima, o gujama i repinama, o promjenama lica i ulica.
Iz tame prolih vijekova i iz izmaglica vremena i ovdje je odzvanjala ljudska rije, ona
to od svakog brda vea, od svakog izvora bistrija. Negdje iza ovijeh okolnih brda, u nekoj
tronoj huderici iskien je i diljem svijeta obznanjeni Uskufijev "Portur-ahidija". Hevajijin
glas nam kae Zaviaj mi je Dolno Solan, Bosanski vam bisidim bratani, Begovi sam, ali mi
je drug ko se dri istine, Ui, pii, radi - da ne bi bio zao! I danas nam dobro doao dobri
dane, dobri na Uskufi! Nije zgoreg da nas i poneka mudra glava ko to je zasigurno i tvoja,
onako ljudski, komijski iz nae daleke prolosti spomene i opomene!
A i vrijeme je tutnjalo, i ko zna, a to zaista i nije tako vano, da l su ikada Tuzlanke
jeam ile i umoru zrelog klasja svoje ljubavne jade povjeravale, i jesu l se Sarajkama hvalile
da su okom goru zapalile i po licu bene pometale, Drinu vodu suzom zamutille, i ljepotom
bega zanijele, i je l mejhana kraj Hukia hana, je l Mulija usne namazala, i po licu bene
pometala, i je l Tuzla ono to je bila...Drina ti je grdno zamuena, opet tee mutna i krvava.
Tuzlanska mladost ide u rat ko u svatove. Herceg-Bosno nikad nee pasti, Ako majko, ako
majko ja umrem za Bosnu, zlatni ljiljan, zlatni ljiljan, stavi mi u kosu.
Nastaju nove pjesme, iz ljubavi i ara za ovim gradom i ovom zemljom. Kao to su
uvijek nastajele.
Vrijeme je tutnjalo, i za sobom tragove ostavljalo. Donju Tuzlu opasala guja, metla
glavu na Dindi-mahalu, a repinu vrgla na Gradinu, pogled baca na Staru kapiju! Pjesma
nastala u zlovrijeme, kad je Bosna bila zemlja buzdohanska, zemlja buna i bundija,
uzbugijanih drumova i nesigurnih putovanja, u vrijeme gladi, boleura i golotinje. Upravo
one godine kad je zloglasni Portin serasker Omer-paa Latas sa zadatkom upuen u Bosnu da
smiri i urazumi uzjogunjene Bonjake, da zavede red na ovom rovitom komadiu carevine,
koji je oduvijek bio najdrae sultanovo hise. Silnu ordiju razmjesti po brdima oko grada, od
Kicelja preko Kojina i Boria pa sve do na Gradinu. Svoje bijele adorove razape na vrh
Kicelja na onome istom mjestu gdje e ihaha! docnije poslije Omer-painog vakta seiriti i sa
svojim jaranima akamluiti sjajnoviti tuzlanski slikar Mensur Memo, a bome nerijetko
razapinjati i svoja slikarska platna cijelog svog vijeka sanjajui da e na jednom od tih svojih
irokih slikarskih adora naslikati najzvrknutijeg megdandiju koji je ikad ovim bijelim

10

svijetom hodio. I bez pripomoi ovoga koji vam sader ovo sve pripovijeda znadete da je rije
o Budalini Talu.
Elem da se jo maliuk vratimo onom to je kanio uniziti i pokoriti ovaj grad. Elem
takor se silni serasker taman razrahatio na Kicelju, i taman poeo odbijati dimove, i mjerkati
tuzlansku ariju iz koje je kanio vabnuti najuglednije arinlije e da bi mu se prethodno
savladavi ljutu kiceljsku uzbrdicu, pokorno poklonili i poloili raune zbog osile, nama i
neposlunosti, kad li u ariju zavlada frtutma i strah. Bez potrebe, jer ne bi nako kako je
glavni paa mislio da e biti: sunce pade, al i na paine ruke pade brzojavna poruka da pusti
kraju i Tuzlu i tuzlanske namlije, i da preim poslom smjesta krene na drugu stranu. I tako se
velikom pai ne dade da poseiri na Memaginom brdu iznad svih svjetova, pa ni da ostvari svoj
tamni naum. Narodnom pjesniku i pjesmi bi i to bilo dovoljno to se slavni serasker oea o
grad i tako nasta pjesma o tome kako je u neka davna i tavna vremena ovaj grad opasivala
guja prisojkinja. Danas vie nema ni Omer-pae ni Meme Dervievia, al osta pjesma, ostae
Memine pjesme po kojima ovaj grad jest gradom, pored ostalog i ostalih.
Vrijeme je tutnjalo, razne guje i gujetine opasivale su ovaj grad, i danas ga opasuju.
Dabe ga opasuju, uzalud siku svojim otrovni jezicima, i otrovnim plamenovima. Ovaj grad
se vavijek gradom zvao, i po ljudima i njihovima djelima prepoznavao. Jer u Tuzli je uvijek
bilo ljudi koji su svojim prisustvom i radom ostavljali duboke tragove. Otkako se Tuzla
imentuje, otkako postoji bez obzira kakvo su joj ime nadijevali, ona je imala svoje Uskufije,
Lede i Ledere, Muje i Ajkune, ore Jovanovie i Efendije Kurtove, Vladimire A. Divkovie
i Ambrozije Benkovie, Dervie i Ismete, Mee, Gorane i Zorane, svoje Tihe i Muhamede,
svoje Paganinijeve sljedbenike, svoje Dragie i radie, svoje Belagie i Zaimovie, Petie i
Stankovie, Samardie i tako redom. Imala je i svoje obine, sasvim obine ljude, one koji
su neizmjerno voljeli svoj grad, i koji su slono ustajali uvijek kad odnekud duhnu zli
vjetrovi. Svi su oni inili i ine duu ovog grada, i po toj dui grad je ostajao gradom. I bio to
to oduvijek jeste - grad!
I danas smo tu, na okupu, zajedno: graani, dobri Bonjani, svi ljudi dobre volje. I nije
samo na grad opasala zmija prisojkinja, plamenim otrovnim jezicima spaljuju i truju i nas i
jednu nam domovinu.
Da sauvamo grad, da ostanemo zajedno, da ivimo u slozi i miru. Da nam bude toplo
od ivota. Da grad vratimo gradu, i ivotu ivotu. Da se napokon, sami sebi vratimo, i da se
vie nikad ne razilazimo.
ivjeli!
Nijaz Alispahi
***
Obraanja na Osnivakoj Skuptini FGT
GRAD MOSTOLJUBLJA
ta je ostalo od one velike ljudske tajne da se ovjek odredi vremenom, ali i da
vrijeme odredi prirodom svoje prirode. Je li to ona iskonska pobuda i potreba da se i u
najsudbonosnijim trenucima velikih istorijskih lomova podsjeti svoga ishodita, svojih
korijena i svojih dometa. Ponovo podsjeanje na vrijednosti koje su neprolazne ine i otuda
pokuaj situiranja Tuzle ili tuzlanskog duha u okvire istorijske koje ne moe negirati ni
vrijeme nevremena, do ovjek sam.
Govoriti danas i ovdje o duhu Tuzle nije nikakva intelektualna, ili graanska
uobrazilja, taj pokuaj ima svog punog ivotnog, egzistencijalnog opravdanja, tim prije to je
Tuzla uvijek bila i ostala interesantna po svojoj drutvenoj, duhovnoj i uopte kulturnoj
11

morfologiji. Otuda i potenciranje tuzlanske duhovnosti u ovom traginom i uzavrelom

vremenu u kojem je dolo do svojevrsnog zaborava ovjeka, primjer Tuzle i sve ono to se na
ovim tuzlanskim prostorima tokom viestoljetnog egzistiranja sedimentiralo, ini zasebnu,
samo ovom gradu i njegovim ljudima svojstvenu vrijednost.
Svi mi znamo ta smo bili, gdje smo sada ali i elimo i hoemo da odluujemo o onom
sutra. Tuzlu su tokom njene bogate, burne istorije nosile i zanosile raznorodne duhovne snage,
prvi pravi pioniri bili su i ostali protagonisti vjeitih i uzvienih ljudskih ideala, slobode ,
ljepote i stvaranja ivota dostojnog ljudskom biu. Prvi ljekari, ininjeri, slikari, uitelji, pisci,
muziari, glumci, trajno su obiljeili bie tuzlanskog duha, svojim kosmopolitizmom,
ostavljajui sudu vremena ali i generacijama koje dolaze sopstvenu valorizaciju. Svaka
filozofija ivi u svom vremenu, odgovara na izazove tog vremena, ali u sebi nosi i neto od
budunosti kao jedini projekt vrijednosti.
Iz ovog tuzlanskog pejsaa kreatori tuzlanske duhovnosti ponijeli su modro plavu
gamu tuzlanskog ljivika, aru kune serdade. upeatljive vertikale slanih bunara, crkvenih
tornjova, minareta, miris kozlovakih i molukih sjenovitih kronji, pod kojima su snivali
svoje snove o buduem drugaijem ljepem vremenu za sebe ali i za grad. O emu li su
snivali Muhamed Hevaija Uskjufi, ore Mihajlovi, Adela Ber Vuki, Ahmed
Muradbegovi, Ismet Mujezinovi, kada su sa ovih tuzlanskih obronaka krenuli u svijet, u
Evropu, tragajui za uzvienim i osunanim prostorima duhovne radoznalosti. O kakvoj je to
slici svijeta i ovjeka snivao Matija Divkovi, ispisujui ikonografiju svoje ljudske i
stvaralake opsesije.
ta je pod kraj prolog stoljea u Minhenu traio mladi junoa ore Mihajlovi, prvi
tuzlanski slikar. Zasigurno da je u svojim minhenskim snatrenjima dovodio u vezu svoj
voljeni grad, njegove sokake ali i san o ljepem gradu Tuzli, njenoj zasebnoj duhovnoj aromi.
Svi su oni unosili sebe u ovaj grad, ali i grad obogaivali novim vrijednostima, koje su ga
inile i danas ine bliim svijetu. O emu je matao mladi Ismet Mujezinovi, kada je
kaldrmisanim sokakom izaao do Zagreba, pa dalje do Bea, Pariza u Evropu. Sa svojih
tuzlanskih divanija ponio je sliku bezbrinog djeakog ivota po tuzlanskim mahalama,
sjeajui se teferia na Kiseljaku, Ilinici, Dragodolu, Solini, Tunju... Iz takvog ivotnog
ambijenta izrastao je kao linost izuzetne senbilnosti i izotrene umjetnike percepcije,
osjeajui duboko duh vremena, ali i vrijeme nadolazee tuzlanske duhovnosti, njene
kosmopolitske snage. Zapamtio je Mujezinovi, kao to je to upamtio i njegov stariji kolega
ore Mihajlovi onaj pitomi tuzlanski pejsa, ljivike, miris sjena, onaj zeleni tepih
irokih i brdovitih bosanskih livada, s kojima su bile stopljene ivopisne boje ilima,
serdada, brojanica, zvuk crkvenog zvona, glas mujezina sa tuzlanskih minareta.
Mnogi od njih nosili su "arobnu kutiju" svog ljudskog, duhovnog prtljaga. Ali oni su
u svemu tome nosili i duh Tuzle, duh njenog unutranjeg bia. Pripadali su joj onoliko koliko
je i ona pripadala njima. Davali su se gradu svog djetinjstva, ali i gradu svoje mudrosti.
Inficirani duhovnim magnetizmom Evrope vraali su se ti znani i manje znani protogonisti,
noeni ljubavlju prema svemu onome to nosi epitet tuzlanskog. Pribliavali su Tuzlu svijetu,
ali i svijet Tuzli, bivajui luonite novog tuzlanskog vremena. Tuzla je uvijek bila otvorena
za sve dobronamjernike. Shodno svojim ljudskim i strunim kvalitetima mnogi od njih su
utkali u bie Tuzle dio svojih ivotnih ideala i vrijednosti, oplemenjujui ve plemenito i
plodonosno tlo tuzlanskog krajolika. Neki su uz svoju osnovnu profesionalnu dunost ili i
korak dalje, dajui i aromu i sadraj ovom gradu, njegovom sveokupnom drutvenom i
kulturnom ivotu. Mladi medikus Milan Bui u Tuzlu osim Hipokratove vjetine donosi sa
sobom i sklonost zs lijepu, pisanu rije. On ovdje u Tuzli osniva prva glasila "RAD" i
"SREDINU", dokazujui da je Tuzla zaista s r e d i n a.
asni sugraani, dragi Tuzlaci. Ovaj skicuozni presjek onoga to Tuzlu ini i to ju je
inilo gradom, samo je nuno podsjeanje na neobrisive tragove tradicionalnog duha Tuzle, sa
svim njenim odlikama i vrijednostima. Uvijek iznova mi se moramo podsjeati na to, posebno
zbog vremena, ali i vremena i generacija koje je pred nama i koji dolaze poslije nas.
12

Uvijek iznova ovjek pokuava tragati za izgubljenim ili iezlim tragovima smisla i ina to
je pred njim, pred njegovom ljudskom, duhovnom identifikacijom. S pravom moemo rei da
se tokom vievjekovnog modeliranja duha tuzlanskog odnjegovane vrijednosti kulturne,
privredne i drutvene, koje Tuzlu ine nezaobilaznom injenicom u njenom i naem
kontinuitetu.
Svjesni smo injenice da ne postoji vrijeme u kojem bi sve mogunosti bile
realizovane, niti jednom realizovana vrijednost ostaje stvarnost, proces se nastavlja, nestajanje
i nastajanje nastaju. Dozvolite mi da parafiziram umnu misao duhovne vertikale tuzlanske i
evropske pisane rijei, Mee Selimovia pa da dodam "Tuzla je razlog to smo mi ovakvi
kakvi smo".
Mi smo se danas nali pred novim izazovima. Grad Tuzla posebno. Ali tokom
proteklog perioda Tuzla je izdrala nalete primitivizma, odoljevajui provincijalnom duhu
palanke. Tuzla je danas kao i jue uvijek bila otvorena za nove incijative, ideje i
projekte.Tuzli je danas vie nego ikad potrebna nova siva masa, novi ljudi inspiracije. Tuzla
sa svojim cjelokuonim korpusom ne eli ni jednog trenutka da neke dovede u pitanje njen
kulturni, drutveni i uopte duhovni dignitet. Tuzla se danas zalae kao to je o inila i u
prethodnim trenutcima za suglasje svih ideja koje u sebi nose neto od jue a neto od onog
sutra. Onog to e nas pribliiti evropskim kosmopolitskim standardima ivljenja. Biemo
uvijek protiv onoga to unazauje Tuzlu u svakom pogledu, protiv populistikog primitivizma
koji pomalo ulazi na mala vrata na prostore ovog grada. Tuzla je danas najotvoreniji grad. U
to ne treba niko da sumlja. To je zasluga njenih graana, koji su uvijek za suivot, jer druge
nam nema. ivot u Tuzli i nain ivljenja u njoj moe da bude spona meu ljudima razliitih
profesionalnih, politikih, drutvenih htijenja.
Potovani sugraani. Danas je naa zemlja Bosna i Hercegovina veliki evropski zid
plaa. Danas se na najbestidniji nain nite elementarne ljudske norme, prava i pozicije. Mi se
danas ponovo okreemo Evropi, svijetu, davno, mnogo davnije bivajui ono to se zove
evropski kvalitet ivljenja.
U ime vrijednosti koje niko ne moe unititi, ali koje moe negirati, mi Tuzlaci vidimo
danas svoju poziciju u ovom vremenu na nain i po mjeri jedino dostojnog ovjeka. Mi
elimo ivjeti jedni s drugima, a ne jedni pored drugih. To je Tuzla u svojoj bogatoj tradiciji
dobrosusjedskog ivljenja dokazala i pokazuje i danas, otvarajui svoje srce svim. Tuzla i
danas dostojanstveno i prkosno dokazuje da svijet sile nije silan svijet.
Otuda i snaga Tuzle jeste u njenom neobinom duhu, u njenim ljudima u njihovoj
uzajamnoj ljudskoj ljubavi u neponovljivosti srdanog. U ime vjeitih ljudskih-ivotnih
ideala, slobode, bratstva, jednakosti i meusobnog uvaavanja i potivanja, duh Tuzle traje
kao injenica, kao plamen koji daleko izvan Tuzle odoljeva silama i prostorima mraka.
U to ime ivjeli...Hvala
azim Sarajli
***
Obraanja na Osnivakoj skuptini FGT
TUZLANSKI DUH PLEMENITI
U ljepoti ivljenja istorija je lino osjeanje; sa suprotne strane je kolektivna
tragedija.Od istorije, izgleda, niko ne prihvata pouke i nita ne ui - starolatinska izreka se
pokazala se kao optevladajua obmana.
Nisam namjeran da Tuzlu istorijski tumaim, niti da donosim i s t o r i j s k e
zakljuke. Za to ima pozvanijih i prizvanijih; za ovu priliku slovo o Tuzli ne moe otii dalje
od skice.Rije-dvije, iza kojih e ostati mnoina pitanja i moda tek pokoji odgovor.
13

ovjek ne moe biti siguran da li je prednost, povlastica ili nedostatak to to ivi u

jednom od najranije nastalih naselja Bosne i Hercegovine (bie ipak da je prednost).U ovim
namrekanim predjelima dar ili greka prirode kao da su predodredili ljudsku postojanost. U
stadijumu struno nazvanom srednjim miocenom, jedno more, podrano razorom vulkana,
ostavilo je u beznaajnoj laguni rezultat svojih hukova; zdence i kladence, za kojima je,
nagonski, jurio praovjek. So je tako otkrivena za sva vremena, taj mineral oko kojeg su,
esto bez smisla i razloga, ali s potrebom, divljale horde Mongola, Germana, Kelta i drugih
plemena, kojima se, naposljetku, trag za sva vremena zaturio.
Eksperti e nas uvjeravati da su se i na drugim podrujima oko slanih izvora stvarale i
rastakale civilizacije. To e rei da ni Tuzla nije ivotodajni izuzetak. Najstarija svjedoenja o
spravljanju soli na obodu Panonskog mora dolaze nam od starih Grka - Aristotela i Strabona,
koji uzgred pominju i vojevanje zbog bijelog, trpskog grumena. Kasnije, u velikom meteu
naroda, od treeg do sedmog vijeka nove ere, starosjedioce potisnue utokosi Aloveni koji
izjezdie iz mokrih pribaltikih gora i kakerpatskih movara.
Tuzla se (i jedna i druga) od tada jasnije otiskuje u pjeaniku vremena, ali ne toliko
da joj se, u tresku paganskih rituala, kraj boanstva od lijepa, sve crte raspoznaju. Starostavna
medovina, pomijeana sa omamljivim ukusom vizantijskog i latinskog vina, curila je
neutjeno iz pehara, u slavu Spasiteljevu, spram ljeporekih obeanja u pozlaenim putirima i
kaleima hrianske propovijedi.
Prvi pomen naselja Soli, zamren u samom izvorniku, dolazi nam od Vizantinca
Konstantina Porfirogenita iz 950. godine. Salenes je zamjena za latinski Salines, naziv za
zemlje ili grad, kakvi postoje i u drugim dijelovima zemljine kugle, od Alpa do Kalifornije. I
neki drugi nazivi u nas duguju svoje porijeklo bijelom mineralu - tako tvrde jezikoslovci. Jala
je imenovana po jalosu, to na starogrkom znai so, a Bosna bi u prevodu trebalo da znai
slana zemlja. U upi soli, prstenasto svezanoj za visove Majevice, nizinu Spree i ile Ozrena,
Konjuha i Drameine, izgleda da e se ivot najee svoditi pod raun slanih istonika,
prihode i hasove za carske i velmoke riznice i lonice, i u stianim i u uzburkanim
vremenima, kakva se jasnije najavljuju od desetog vijeka, prema Porfirogenitu i popu
Dukljaninu, hroniaru. Oni pominju aslava kao posjednika Soli i njegov megdan s ugarskim
gavanom Kiom, uz Drinu i Savu. Poslije pogibelji i jednog i drugog, Arpadovi potomci
preotee upu Soli i Usoru, dajui ih , s vremena na vrijeme, na uzdarje svojim vazalima.
Tako je zemlja Bosna, pod bljeskom ugarskog ezla, komadana i ponovo sjedinjavana,
od malo znanog bana Boria, do Tvrtka kralja i posljednjeg bosanskog vladara Stjepana
Tomaevia. Bosanski upani i banovi, uznemiravani ugarskim upadima, etovanjima i
poharama na sjevernim granicama, hitali su da nau saveznika. Nalazili su ih u dovitljivim
Dubrovanima koji su krstarili karavanima do rudnika i trgova bosanskih i prema
ugovoru s banom Kulinom iz 1189. godine drali monopol soli od Drine do Neretve. To je kako podsjeaju istoriari - vanoj bosanskoj upi zadalo teak udarac. Bosna je morala
rtvovati vlastitu proizvodnju soli u dolini Jale viim dravnim interesima.
Grad soli pae u ruke Osmanlija vjerovatno 1474. godine i vremenom e izmjeniti
ime u ono koje danas egzistira - prema rijei t u z , to znai so na turskom - ali ni staro
slovensko nee biti olako zaboravljeno. To nam potvruje Muhamed Hevaji Uskjufi,
sastavlja prvog bonjako-turskog rjenika u prvoj polovini sedamnaestog vijeka, koji kae
da mu je "zaviaj Dolno Solan".
U nekadanjim naseljima upe Soli vremenom se oblikuje nov nain ivota, po
modelu islamizacije, koja je najprije preobratila dio hrianske vlastele, a potom i puka
kmetskog. Kuvanje soli i zanastvo doneseno s istoka utiu na rast i jednog i drugog naselja Gornje i Donje Tuzle - gotovo podjednako. Prelaskom u sedamnaesti vijek Gornja Tuzla sve
vie posustaje, uprkos slanim izvorima i solidnim prihodima. Dotad najivlja u
sjeveroistonoj Bosni, s tekijom i uporitem hemzevija, ostae na sporednom rasporedu
dogaaja u nekadanjoj upi Soli, potonjoj nahiji. Donja Tuzla, ubiljeena u carske knjige i
kao Memleha-i-Zir, stae da se razliva prema Jali i poljanama na istoku. Blago uzvienje na
14

koje osovila arena Damija, temeljac je prve relevantije bogomolje i orjentalnog ardaka.
Grad opasan zidom, sa etiri kapije koje su se rano zatvarale a kasno otvarale, ivje svoj
ivot primamljiv i za uhode, najprije radi interesa bekog dvora, pogotovo poetkom
devetnaestog vijeka, kada je primjetno osipanje osmanlijske sile.I tako ... apetiti velikih i
veih... Erchaus dinastija... okupacija Bosne 1878, otpor arolike vojske muftije Vehbije
emsekadia i ulazak Tuzle u industrijsku epohu.
Debele naslage uglja i bogate ume raspaljivale su odranije matu austrijskih i
maarskih akcionara; u igru je uao rulet kapitala. Otvaranje prve Solane u Simin Hanu
godine 1885. crpke za slanu vodu na Hukalu i Trnovcu, pisak na pruzi Doboj-Tuzla aprila ,
moda " a la franka", telefon i telegraf, ajnzis-karte i promenadni koncerti, oznaili su da je i
ovaj kraj, do tada praktino bez fabrikog dimnjaka, zahvaen kolonijalnim vrtlogom...Moe
se o tome i dvadesetom vijeku govoriti u pojedinostima - o prvom svjetskom ratu, meuratnoj
situaciji i stagnaciji; ustanku partizana i rodoljuba, partizanskoj etici naroito; o poslijeratnoj
takozvanoj "obnovi i izgradnji"; moe se govoriti o Tuzli koja je kao otvoren i gostoljubljiv
grad, primala dobronamjernike od Triglava do evelije, kako se donedavno govorilo. Moe
se govoriti i o direktivima i "distrubuciji kadrova", od kojih e mnogi postati uzorni itelji i
graani. Nova industrija na bazi soli , tonjenje i ovaj prokleti rat; izgnanstva, izbjeglita,
stradanja - sve je to nova tema i nova lekcija. Ali u ovom nabrajanju nekih injenica iz
tuzlanske istorije kao da nema ljudi, a istorija bez ljudi ne postoji. Malo je hronika i ljetopisa
u kojima su se kao saputnici ili ivi uesnici mogli nai: Stojan Utolovi iz urevika, Brajko
Verkovi iz Tojia, Hotim Bogosali iz Lipovnice...Turali-beg, carski predstojnik,
smederevski sandak-beg, na koncu, graditelj poljske damije; Stjepan Matijevi, "
"Bogoslavac razumni", autor knjige "Ispovjedanik", tampane na "slovinskom jeziku",
crkvenom irilicom, ueni franjevci, kapetan Husein-Gradaevi, omer Paa Latas, prvi
ljekar efendija Mehmed Sami erbi, Josip Filipovi, alias fon Filipsberg, Salih Tui, Fran
Maselj Podlimbarski, mladobosanci, Mitar Trifunovi Uo, znameniti partizani, poslijeratni
graditelji, umjetnici ore Mihajlovi, Ismet Mujezinovi, Dragia Trifkovi, Radoslav
Zoranovi, Ahmed Muratbegovi, Dervi Sui, Mea Selimovi...sve je to istorija i ovijek u
istoriji.
Najzad, kao izdvojena kula svjetilja, moralni obrazac dosojan Helena, hrabri in
efendije Kurta i istomiljenika z 1942.godine - spasavanje Tuzlaka Srba. Danas treba
spasavati najprije Muslimane, ali i Hrvate i Srbe, i druge ljude, kao graane.Ima dovoljno
razloga da se vjeruje kako je ovjetvo, uzajamno ispomaganje, potovanje, zajedniko
ivljenje u Tuzli oduvijek bilo konstanta i da je, uprkos svim lomovima, uvijek opstajala u
ljudskoj ravnotei. Treba ivjeti u nadi da e tako biti i ubudue i da e ovaj grad znati da
uva i ouva svoj graanski, plemeniti duh. Tada e lekcije iz istorije biti odista poune i tada
e se moi rei da su stari Latini s izrekom da je "istorija uiteljica ivota" ostali nepogreivi.
Vitomir Pavlovi
***
Forum graana Tuzle
PROGLAS
svim progresivnim snagama Srbije i Crne Gore
Forum graana Tuzle, kao vanstranako udruenje, ovim proglasom se obraa svim
progresivnim snagama Srbije i Crne Gore, sa uvjerenjem da jo postoji nada da se ratna
razaranja i masovni zloini nad nedunim graanima BiH odmah zaustave.
I pored nezapamene medijske blokade i onemoguavanja svakog naina
civilizacijskog komuniciranja, uz uporno irenje lai od strane srbijansko-crnogorskog
15

faistikog reima, znamo da do vas pristiu vijesti o tome ta se sve dogaa nedunim
ljudima u najmlaoj suverenoj, od cijelog svijeta priznatoj, dravi Bosni i Hercegovini.
Genocid nad bosanskim narodima, posebno muslimanskim, masovni zloini, nasilje i
niim opravdano prisvajanje teritorija, glavna su obiljeja otvorene i naoigled cijelog svijeta
izvrene srbijansko-crnogorske faistike agresije na Bosnu i Hercegovinu.
U ovom sramnom i bezpravnom unitavanju ivota i svega to su narodi Bosne i
Hercegovine vjekovima zajedniki gradili i stvarali, srbijansko-crnogorski faisti uz pomo
domaih izdajnika i dalje ine zloine, razaraju itave gradove i naselja, unitavaju privredna i
kulturna dobra, progone i ubijaju nedune ljude (ene, djecu, starce, bolesne i iznemogle) ,
sve u ime sulude i nikad ostvarive ideje o stvaranju nekakve "velike Srbije", u kojoj bi po
tvorcima ovog tamnog nauma trebalo da ive svi Srbi u jednoj dravi.
U ovoj kolektivnoj tragediji, prije svega muslimanskog naroda, a onda i ostalih,
masovno se gine i umire: od smrtonosnih granata, gladi i bolesti, od hladnoe.
Zbog broja: nedunih rtava, silovanih muslimanskih ena, tekih fizikih i psihikih
invalida, ve je ustanovljen meunarodni sud za kanjavanje ratnih zloinaca. Poznato vam je
da su na optuenikoj listi prvi oni iz nae i vae sredine koji Bosnu i Hercegovinu, ali i
Srbiju i Crnu Goru vode prema totalnoj propasti i unitenju.
Uvjereni smo da srbijanski i crnogorski narod kao i vei dio srpskog naroda kojem je
domovina Bosna i Hercegovina u ogromnoj veini, ne stoji iza hukake i otvorene faisoidne
politike koju vodi reim u Beogradu. Takoe smo uvjereni da i vi ve uveliko osjeate
posljedice u ekonomskom i svakom drugom pogledu, te da ste u neizvjesnosti i strahu da se
zlo koje narodi Bosne i Hercegovine ve godinu dana preivljavaju, moe dogoditi i na
drugom prostoru i drugim narodima.
Stoga, Forum graana Tuzle, koji je masovno okupio graane svih vjerskih i
nacionalnih pripadnosti na ovaj nain die svoj glas protesta i osude.
Obraamo se svim slobodoljubivim i razumnim ljudima u Srbiji i Crnoj Gori.
Dignite i vi svoj glas protiv bezumlja i faizma i svakog zla koje oni sa sobom nose.
Dignite svoj glas organizovano, jasno i glasno, u ime slobode i mira!
Dignite svoj glas i pomozite nam danas, da biste pomogli sebi sutra!
Tuzla, 09.03.1993.
***
Forum graana Tuzle
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Dana 15.05.1993. navrila se godina dana od herojske pobjede na Branskoj malti. Bio
je to jedinstven sluaj u povijesti da policijske snage jednoga grada savladaju monu armiju,
bivu JNA koja je bila etvrta sila u Evropi. Tuzlaci su svojom hrabrou pokazali da je na
grad neosvojiva trvrava za bilo kojeg okupatora ili zlonamjernika. I Bosna i Hercegovina
jedino se moe braniti na tuzlanski nain, kada svi zajedno, bez obzira na vjeru, naciju ili
politiko opredjeljenje ustanemo da branimo jedinu nau svetinju - grad i zemlju kojoj
pripadamo.
Rezultati tuzlanskog naina odbrane su vie nego oiti. Iako smo prije 15. maja bili
gotovo na koljenima, ovu prvu godinjicu povijesne bitke na Branskoj malti doekujemo u
najveoj slobodnoj teritoriji u BiH, doekujemo je sa pozitivnim rezultatima u svim vidovima
organiziranja odbrane i uslova za ivot u ratu. Samo Tuzla, ovakva kakva je bila stoljeima
mogla je to uraditi. U odnosu na cjelokupna zbivanja u BiH, danas je ponovo, iako u ratnom
vihoru, moemo nazvati oazom mira. Jasno je i zbog ega.

16

Meutim, svega toga ne bi bilo da se hrabri Tuzlaci, gotovo goloruki, nisu prije godinu
dana suprostavili etnikoj najezdi i odbranili svoj voljeni grad.
Slava i hvala svim naim palim herojima. Hvala svim onim koje su borbena dejstva
fiziki onesposobila. Puno ratne i ivotne sree svim koji i danas stoje na braniku Tuzle i nae
drage BiH.
Tuzla, 15.05.1993.
***
Forum graana Tuzle
PROTEST
Forum graana Tuzle upuuje protest Savjetu bezbjednosti, Evropskoj zajednici, te
predsjednicima Bil Klintonu i Boris Jeljcinu zbog stravinog masakra na koji su osueni
graani Srebrenice.
Gospodo, sutra neete moi rei da niste znali. Masakr koji se dogaa u Srebrenici, na
oigled cijelog svijeta, povijest ovjeanstva nije upamtila. Svijet je direktni sauesnik u
stradanjima nevinih ljudi, ena, djece i staraca. Svijet koji sve to mirno posmatra a nee da
upotrijebi mehanizme zatite iz Povelje UN nimalo se ne razlikuje od zloinaca koji atakuju
na ivote ljudi.
Gospodo, Vi koji se u svojim istupima uporno pozivate na humanost i zatitu ljudskih
prava, a u ovom trenu ne inite nita da zaustavite krvavi pohod srbijanske faistike
soldateske, ve se nudite da evakuacijom civila potpomognete etniko ienje i dovrite taj
krvavo potpomognuti posao - Da li znate da ste i Vi time postali saizvrioci ratnog zloina?
Grad Tuzla u kojem tradicionalno zajedniki ive svi narodi, svjedok je stravinih
prizora stradanja djece ija je budunost unitena osakaenog, obogaljenog i oslijepljenog
djetinjstva, svjedok je izgubljenih pogleda ena i staraca koji dolaze iz Srebrenice, svjedok je
sve te civilizacijske tragedije koja se ovih dana sliva u Tuzlu.
Ti prizori izazivaju suze i drhtaj graana Tuzle, jer ovo to se dogaa pred kraj 20-tog
stoljea ljudskim biima graanima Srebrenice, ravno je slikama najgoreg pakla i uasa.
Gospodo, pratei u ovih godinu dana postepeno ostvarivanje agresorskog faistikog
plana, te Vau neefikasnost u zatiti suverene drave BiH, koja je ravnopravan lan UN
pitamo se - Da li to svjesno inite?
Zato apelujemo na vau savjest i moralnu obavezu - jer ako nam ne pomognete danas
neete imati kome pomoi.
Juni 1993.
***
Forum graana Tuzle
Radio televiziji Tuzla
Analizirajui rad Foruma graana Tuzle od osnivake Skuptine koja je odrana
28.02.1993. godine pa do danas kao i medijsko praenje njegovog rada doli smo do
jedinstvenog stava da RTV Tuzla kao gradska informativna kua nije dala adekvatan i
uobiajen medijski znaaj dosadanjim aktivnostima Foruma.
FGT je osnovan da bi izmeu ostalog zatitio sve tuzlanske vrijednosti, pa i Radio
Tuzlu koja je ove godine proslavila 40 godina uspjenog rada, te smo tom prigodom uputili i
17

estitku kolektivu Radio Tuzle. Meutim, i pored toga vi se niste udostojili da na svoju
sveanost pozovete predstavnike Foruma.
Od kolektiva Radio Tuzle ne traimo povlaten poloaj u odnosu na druga slina
udruenja, ali neemo prihvatiti da nas izjednavaete sa klubom ljubitelja pasa, jer time
vrijeate deset hiljada graana ovoga grada koji su se do sada ulanili u ovo udruenje s
jasnim ciljem da se da puni doprinos ouvanju suvereniteta i intigreteta Bosne i Hercegovine.
Sve nae dosadanje akcije, a u prvom redu mislimo na akciju pomoi ranjenicima
Srebrenice i novu posljednju Javnu tribinu pod nazivom "Kako preivjeti" na kojoj su
uestvovali najvii predstavnici optinske i okrune vlasti, Logistikog centra, te
Meunarodnih humanitarnih organizacija, su imale humanitarni karakter sa jednim zadatkom
- KAKO POMOI OVJEKU U OVIM TEKIM VREMENIMA.
Kao profesionalna informativna kua imali ste ingoranstki stav prema tim akcijama, a
posebno prema Javnoj tribini "Kako preivjeti". Aktuelnost teme kao i prisustvo najviih
organa vlasti, a posebno predstavnika UNHCR, MCK i Solidarite moralo je u vaem
programu daleko vie mjesta nego dvije minute koliko ste Vi u svojoj programskoj emi
izdvojili.
To nas je i nagnalo da Vam se obratimo ovim pismom sa eljom da uspostavimo
korektne odnose jer elimo da budete Radio svih graana Tuzle, pa s toga i oekujemo
zajedniki sastanak predstavnika Foruma i Vaih najodgovornijih ljudi.
Tuzla, 22.07.1993.
***
Forum graana Tuzle
PROMEMORIA N 1
Nakon rasprave na sjednici Glavnog odbora Forum graana Tuzle, a potom na sjednici
podmatice za tradiciju i kulturno naslijee Matice tuzlanske o incijativi da se prie promjeni
naziva jednog broja ulica ( prijedlog 36 ulica ) u Tuzli, FORUM GRAANA smatra:
1. Da je promijena naziva ulica ispolitizirana i iznuena politikim pritiskom u
trenutcima kada se graanin Tuzle susree sa znatno ozbiljnijim problemom preivljavanja.
2. Obavljanje tog izuzetno znaajnog i odgovornog posla u ratno vrijeme izloeno je
velikom riziku i opasnosti da se naprave greke sa dalekosenim posljedicama po kulturni
identitet grada.
3. Promjena naziva ulica zahtijeva i promjenu numeracije na stambenim objektima, jer
je na svakom broju oznaen i naziv ulice. Procjene govore da za taj posao treba obezbijediti
nekoliko desetina hiljada DM, a u ovom trenutku taj novac, ako ga ima, korisnije je utroiti za
odbranu zemlje i preivljavanje stanovnitva.
4. Zbog nedostatka kriterija i metodologije koja e uvaavati valorizaciju ukupnog
kulturnog i istorijskog naslijea, o emu se mora voditi rauna prilikom odreivanja naziva za
ulice i trgove, posao oko promjene naziva ulica treba ostaviti za mirnija vremena, koja su,
nadamo se, pred nama.
5. Poto je rije o izuzetno odgovornom drutvenom zadatku Forum graana trai od
odgovornih predstavnika vlasti da, bez obzira na kompetentnost i strunost komisije kojoj je
povjeren ovaj posao, omogue da se u raspravu na temu izmjene naziva tuzlanskim ulicama i
trgovima ukljue graani ovo grada.
6. Ukoliko doista postoji vidno ispoljena i prepoznatljiva iziritiranost graana na
nazive nekih ulica, Forum graana Tuzle smatra da se to moe odnositi samo na manji broj
ulica kao to su: Bulevar JNA, Beogradska... i da samo te nazive treba mijenjati po skraenom
- hitnom postupku.
18

Dostavljeno:
1. Predsjednitvu SO-e Tuzla
2. Izvrnom odboru SO-e Tuzla
3. Informativnim medijima
4. Arhivi
Ljeto 1993.
***
Forum graana Tuzle
PROGLAS
graanima Tuzle
Graani Tuzle!
Kao to smo uvjek u istoriji naeg grada znali nai najbolji odgovor na sve opasnosti
koje su nam prijetile, to moramo uiniti i sada, kad prijeti opasnost da na grad izgubi
duhovnu fizionomiju kakvu je stoljeima nosio i po emu se oduvijek kao i dan danas
raspoznavao, cijenio i potovao u Evropi i svijetu.
Posljednjih sedmica graani Tuzle su svjedoci velike propagandne hajke koju su
agresori i neprijatelji Tuzle poveli protiv nas, irei dezinformacije da se na grad sprema da
proglasi autonomiju. Nae bosanskohercegovako patriotsko osjeanje najbolji je svjedok da
se Tuzla i Tuzlaci nikada i ni po koju cijenu nee odrei svoje jedine domovine i da nee
nikada postati niiji robovi.
Pod utjecajem ekstremista svih boja, koji zagovaraju zloinaku etniku podjelu
Bosne i Hercegovine, na grad posljednjih mjeseci naputaju graani srpske nacionalnosti, na
Hrvate se, takoe, vri stanovit pritisak, a u ovom momentu ne moemo ni naslutiti koliko je
veliki broj Muslimana, koji su napustili ili e napustiti Tuzlu, im se zato ukae prilika. Svi
oni ele otii, jer osjeaju da Tuzla vie nee biti ono to je uvjek bila: bosanska oaza
meunacionalnog mira, razumjevanja, tolerancije i sredina graanskog, multikulturnog
obiljeja.
Stoga graani Tuzle, mi moramo dii svoj glas i uiniti sve protiv ovog bezumlja, koje
bi da uniti i zauvijek zatre milenijski evropski i bosanski duh naeg grada. Onima koji bi da
etniki oiste Tuzlu treba otvoreno staviti do znanja - da ovaj grad pripada Tuzlacima i da o
njegovoj sudbini niko drugi ne moe i nee odluivati. Za slobodu Tuzle u svim dosadanjim
ratovima, kao i u ovom, ginuli su Bosanci, Muslimani, Hrvati, Srbi,Slovenci, Jevreji, Albanci,
Italijani, Slovaci, esi, Maari i svi drugi narodi koji ovdje ive, zato ovaj grad pripada jedino
njegovim graanima, koji ga vole, u njemu ive i u njemu ele ivjeti. To im pravo nijedan
faizam nee oduzeti.
Zato, graani Tuzle, ne podlijeite provokacijama i glasinama i ne dajmo da nam
unite one vrijednosti, koje su krasile i krase na grad, jer mi smo se davno oprijedjelili za
jedinstvenu i etniki nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu.
Tuzla je naa, Tuzla je tuzlanska i tuinska nikad nee biti.
Tuzla,14.10.1993.
***
Forum graana Tuzle
19

Viem javnom tuiocu u Tuzli

Na osnovu l.16 o javnom tuilatu, Forum graana Tuzle, kao registrovano udruenje
graana, Viem javnom tuiocu u Tuzli dostavlja
PRIJEDLOG
da na osnovu l.13 u vezi sa l.80 Zakona o javnom informisanju Repulike BiH, kod Vieg
suda u Tuzli, radi spreavanja zloupotrebe tampe, odnosno slobode tampe, pokrene
postupak za izricanje zabrane rasturanja, te u smislu l.81 navedenog Zakona izrekne
privremenu zabranu rasturanja lista "Zmaj od Bosne", zbog kontinuiranog zloupotrebljavanja
novine, kao sredstva javnog informisanja od strane ovog lista, a u cilju raspirivanja
nacionalne i vjerske mrnje, razdora, netrpeljivosti, krenja ustavom zajamenih sloboda i
prava ovjeka i graanina, ugroavanja mira, kao i iznoenja kleveta i uvreda, te pozivanja na
lin protiv linosti, koje nisu njihovi ideoloki istomiljenici.
OBRAZLOENJE
Poznato je da moderna sredstva informisanja pruaju ovjeku izvanredne koristi, a u
isto vrijeme predstavljaju ogromnu snagu, koja moe biti okrenuta protiv ovjeka. Iako su,
prema svim pozitivnim zakonskim propisima vezanim za ovu oblast, novinari duni da se u
vrenju informisanja pridravaju naela drutvene i profesionalne etike, da uvaju interese
drutvene zajednice i da potuju dostojanstvo linosti, ast, ugled i moralni integritet graana,
novinari gore navedenog lista zaboravljaju profesionalnu etiku, te se sve vie stavljaju u
slubu uskostranakih interesa, a na tetu graanina. Pisanje ovog lista je suprotno osnovnim
ustavnim naelima i usvojenim meunarodnim principima o slobodama i pravima ovjeka i
graanina.
Kontinuirano se izaziva nacionalna i vjerska mrnja, razdor i netrpeljivost, posebno prema
naim sugraanima srpske nacionalnosti, koji se otvoreno pozivaju na iseljavanje, to vrijea
dostojanstvo pripadnika tog naroda, ali izaziva nemir i nespokojstvo, ne samo meu njima,
nego i meu pripadnicima drugih naroda koji ovdje zajedniki ive.
Pored toga iznose se klevete i uvrede, pa ak i prijetnje, te poziva na lin protiv
pojedinih linosti iz javnog ivota i grada, jer nisu njihovi deoloki miljenici, a sve to utie i
moe uticati na uznemirenje javnosti, ugroziti javni red i mir, nanijeti tetu vaspitanja djece i
omladine, te uticati uopte na odnose u drutvenoj zajednici, koja se prema naem, a i
opredjeljenju zvaninih predstavnika organa vlasti, izgrauju kao multinacionalni,
multireligijski, na principima parlamentarne demokratije, koja izmeu ostalog, garantuje svim
svojim graanima sva ljudska prava i sloboda.
Iznosimo samo neke od mnogobrojnih napisa ovog lista kao oiglednu zloupotrebou
slobode tampe u smislu argumentacije navedenog:
1. Broj lista 23 od 4.2.1993.g. strana 2, lanak pod nazivom "Nejma vie nina nana",
autor Vedad Spahi, 4. Pasus: "Status predestiniranih favorita jamen u bivem reimu "od
Triglava do evelije" uinio je i to da su mjeanci u intelektualnom pogledu bivali poglavito
tipini mediokriteti. Zato? Pa ranom spoznajom da im bez plaho zahmeta u ivotu uglavnom
ide ko po loju, mjeanci se obrazovno, intelektualno, poasno i moralno, zaputaju i ostaju
duduci i tokmaci cijelog ivota".
2. Broj lista 31 od 1.04.1993.g. strana 11, lanak pod nazivom "Partizana ne smije
biti", autor Ale Trnavac, 2. pasus, od 14. do 16. Retka: "Svaki Musliman treba da ima svoga
Srbina za kojeg se mora zavjetovati da ga pogubi".

20

3. Broj lista 52 od 8.10.1993.g. strana 14, lanak pod nazivom "Radio Tuzla meu
javom i meu snom", potpis "Zmaj", prvi stubac, od 50. do 62. Retka: "Da, posve sigurno, to
je onaj nikotiv, koji je, zahvaljujui tome to je Srebenda, alijas Vlae, uprkos injenici da ne
moe i ne zna izgovoriti sve glasove ( takvih jo imade u ovoj kui) uspjevao godinama preko
ovih valova proturati srbijansku politku opciju i glorificirati najbarbarskiji narod ove
planete."
Da je u sluaju "Zmaja od Bosne" rije o kontinuiranoj ureivakoj politici, kojoj je
cilj podstrekivanje mrnje, nacionalne netrpeljivosti i agresivnosti prema pojedinim
linostima iz javnog ivota, svjedoe izmeu ostalog, i tekstovi iz sljedeih brojeva:
1. Broj lista 15 od 10.12.1992.g. strana 5, lanak pod naslovom "eljko, ti dobro zna"
2. Broj lista 27 od 4.03.1993.g. strana 16, lanak pod naslovom "Iseznue u
kolektivnom"
3. Broj lista 38 od 20.05.1993.g. strana 15, lanak pod naslovom "Milada, djetli i
podvale"
4. Broj lista 41 od 10.6.1993.g. strana 2, lanak pod naslovom "Boe, pomozi
Muslimanima da sami sebi pomognu"
5. Broj lista 41 od 10.6.1993.g. strana 10, lanak pod naslovom "Humanitarna pomo,
Sorabi i stanovi"
6. Broj lista 41 od 10.6.1993.g. strana 12, lanak pod naslovom "Opasne podvale
petokolonaa"
7. Broj lista 45 od 19.7.1993.g. strana 2, lanak pod naslovom "Diplomatija i sila"
8. Broj lista 45 od 19.7.1993.g. strana 13, lanak pod naslovom "Dr Gilding
pozelenio"
9. Broj lista 45 od 19.7.1993.g. strana 16, lanci pod naslovom "Domoljublje" i "Drug
ili vrbuje gospodu"
10. Broj lista 51 od 27.09.1993.g. strana 10, lanak pod naslovom "Krijeposna
Muslimanska drava"
Molimo da o Prijedlogu odluite odmah, jer smo stupili u kontantakt sa Komitetom za
zatitu ljudskih prava pri Ujedinjenim nacijama, te nam je va odgovor za kontakt neophodan.
Tuzla, 17.11.1993.
***
Forum graana Tuzle
PROMEMORIA N 3
Svjesni izuzetno teke situacije u preivljavanju domicilnog stanovnitva grada Tuzle
koje je ve jednom nogom nad ambisom gladi i nezadovoljstva koje se osjea, Forum graana
Tuzle kao nevladina i nestranaka organizacija osnovan sa zadatkom da titi graanina, obraa
se institucijama vlasti i javnosti :
- Zbog oigledne injenice da domicilno stanovnitvo grada preivljava teke i
dramatine trenutke i injenice da se pred oima vlasti nastavlja njegova bezobzirna pljaka;
- Zbog toga to se prodavnice pune prehrambenih artikala koji u ovaj grad iskljuivo
stiu kao humanitarna pomo;
- Zbog toga to je dosadanjim nainom raspodjele humanitarne pomoi, veliki broj
stanovnitva iskljuen, a populacija djece od 5 do 18 godina ivota potpuno zanemarena;

21

- Zbog neizvrenja odluke Vlade Republike Bosne i Hercegovine o obezbjeenju

minimalnih koliina brana ili hljeba za svo stanovnitvo grada;
- Zbog nesporne injenice da su cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u Sarajevu i
Zenici, a put od Zenice do Tuzle je slobodan, neuporedivo nie od tuzlanskih;
- Zbog toga to ve vie od godinu dana nema racionalnog snabdjevanja, a pristigla
humanitarna pomo, posebno distribucija osnovnih prehrambenih artikala brano, eer, ulje,
djeli se selektivno - jedni dobijaju, a drugi ne;
- Zbog profiterstva koje se odvija pred oima i pod okriljem vlasti, jer se teko
drugaije moe tumaiti injenica da i od drave ovlatena preduzea za obezbjeenje
prehrambenih roba nastavljaju sa pljakom graana zadravanjem cijena na izuzetno visokom
profiterskom nivou;
- Zbog opasnosti da opravdano nezadovoljstvo graana moe izbjei bilo ijoj
kontroli, biti predmet zloupotrebe i pretvoriti se u anarhiju koja e stvoriti klimu u kojoj e
pojedinac noen emocijama krenuti u istjerivanje pravde i obezbjeenje minimum uslova za
vlastito preivljavanje, Forum graana Tuzle svjestan je opasnosti ali i svoje odgovornosti
koju ima pred graanima ovog grada t r a i :
1. Da se odmah, bez ikakvog odlaganja, kao interventna pomo domicilnom
stanovnitvu podijeli brano prema trenutno raspoloivim koliinama;
2. Da se odmah zatvore sve radnje privatne i drutvene za koje je utvreno da su
prodavale, ili to ine i dalje, robu ije je porijeklo humanitarna donacija;
3. Da se prekine sa dosadanjim nainom distribucije humanitarne pomoi i u skladu
sa pristiglim koliinama obezbjedi racionirano snabdjevanje stanovnitva;
4. Da se za djecu uzrasta od 5 do 8 godina obezbjedi stalna, a ne jednokratna pomo
vodei rauna o sadraju paketa.
Od institucija vlasti oekujemo odgovor do ponedjeljka 11. aprila 1994. godine u 12
sati kada e Forum graana donijeti odluku o preduzimanju i drugih koraka u skladu sa
svojim programskim ciljevima i zadacima.
Dostavljeno:
1. Predsjednitvu SO-e Tuzla
2. Izvrnom odboru SO-e Tuzla
3. Arhivi
Zima 93/94
***
Forum graana Tuzle
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Dana 03.07.1994. god. na Saboru Regionalnog odbora HDZ, odranog u kristalnoj
dvorani Hotela "Tuzla", dolo je do antidravnog i protuustavnog ina skidanja dravne
zastave Republike Bosne i Hercegovine, ime je nanesena velika teta naporima koji se ine
na uspostavi Federacije i civilizacijskom srastanju bonjako-muslimanskih i bosanskohrvatskih nacionalnih interesa.
Po lanu 85. Krivinog zakona RBiH rije je o krivinom djelu za koji je predviena
kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Za Forum graana Tuzle je zabrinjavajue to na ovo krivino djelo, koje se dogodilo
pred prepunom dvoranom, nije reagirao niko od prisutnih, ni iz HDZ-a, ni od drugih visokih
zvanica. Preko ovog brutalnog krivinog djela, koje je duboko povrijedilo patriotska osjeanja
graana Tuzle prelo se olako kao da se taj antidravni i protuustavni in nije ni dogodio.
22

ute politike stranke, mnogobrojna udruenja, a ne oglaava se ni javni tuilac koji

bi po slubenoj dunosti morao poduzeti mjere predviene zakonom.
Niko nije reagovao ni na rijei jednog od elnika HDZ gospodina Ivana Bendera,
odve poznatog po svojim velikohrvatskim ekstremnim istupima, kada je uputio javni poziv
svim bosanskim Hrvatima da napuste Armiju BiH i pristupe Hrvatskom vijeu obrane.
Forum graana Tuzle smatra da je rije o smiljenim provokacijama hrvatskih
ekstremista, onih istih koji su hrvatske nacionalne interese "titili" trgujui Posavinom,
Jajcem, Bosanskim Brodom ili ruei stari most u Mostaru. Gospoda iz HDZ mora znati da je
Tuzla neto drugo i da su tuzlanski Hrvati duboko svjesni da je ovaj grad oduvijek garantirao
opstojnost svima koji u njemu ive, pa i hrvatskom nacionalnom biu i da ovaj najnoviji
pokuaj razgradnje tuzlanske multietninosti nee uspjeti.
Tuzla, 05.07.1994.
***
Konferencija - "Moe li biti Evrope bez multikulture"
Pozdravni govor dr. Raosa Ante, predsjednika FGT
Dame i gospodo,
Prije poetka rada meunarodne konferencije "Moe li biti Evrope bez multikulture?",
ne moemo a da nae misli bar za jedan trenutak ne uputimo prema stotinama tisua nevinih
rtava morbidnih ideja, stvaranja etniki istih drava, kao i onima, koji svoje ivote dadoe u
borbi protiv nevienog i neuvenog zla. Molimo vas da svima njima odamo dunu potu
minutom utnje ili molitve...
Neka im je vjena slava i hvala, neka im Bog bude milostiv i Allah rahmet olsun.
Dame i gospodo, cijenjeni gosti,
Imam ast i osobno zadovoljstvo da vas u ime Foruma graana Tuzle i organizacijskog
komiteta Konferencije, koja se odrava pod pokroviteljstvom predsjednika Evropskog
Parlamenta, gospodina Klausa Hena, na temu "Moe li biti Evrope bez multikulture?" sve
pozdravim, zaelim uspjean rad, a naim gostima ugodan boravak u Tuzli.
Osobno elim da izrazim zahvalnost naim dragim prijateljima iz petnaest drava
Evrope, Sjeverne i June Amerike, koji naoe dovoljno elje i snage, a prije svega osobne
hrabrosti, da pod ovakvim apokaliptinim okolnostima, u kojima se nalazi naa zemlja, dou i
da nam kao istinske demokrate i humanisti prue moralnu podrku u borbi protiv anti-ljudske
i anti-civilizacijske agresije, koja je u prvom redu izvrena nad ovjekom, pa onda na
Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Takoe elim da istaknem poseban znaaj koje ima prisustvo naih uvaenih javnih
linosti iz Sarajeva, Mostara, Zenice, Tuzle i drugih mjesta slobodne teritorije Bosne i
Hercegovine, koji e uzeti aktivno uee u radu ove Konferencije.
Organizatori Konferencije su Verona Forum iz Brisela, Krug 99 iz Sarajeva i domain
Forum graana Tuzle, u emu je uloga Verona Foruma bila odluujua, za to im dugujemo
nau punu zahvalnost.
Za na grad, a posebno za nas u Forumu graana, odravanje ove Konferencije, koja
se bavi problemom multikulturnog ivota, ima poseban znaaj, jer mi svoj rad, izmeu
ostalog, posebno temeljimo na ouvanju i razvoju multikulturnog i civilizacijskog naina
ivota u naem gradu. Forum graana Tuzle je vanstranako udruenje. Pripadnost bilo kojoj
politikoj, nacionalnoj, vjerskoj, socijalnoj, polnoj ili starosnoj grupi nije prepreka za
djelovanje u Forumu graana Tuzle. Prema tome, Forum je otvoren prema svima onima,

23

kojima je stalo do ouvanja i razvoja Tuzle kao multinacionalne i multireligijske graanske

sredine, do ouvanja Bosne i Hercegovine, nae zajednike i nedjeljive domovine.
Dame i gospodo,
Da li je mogu normalan ivot, ili moe li biti Evrope bez multikulture, ne bi smjelo
ostati danas bez jasnog odgovora, kada je cijeli svijet na ulasku u 21. stoljee suoen sa
barbarskim unitavanjem svega onoga to je ovjek stotinama godina na prostoru BiH,
snagom svojih ruku i uma, stvorio, kao to su materijalne, duhovne i nacionalne kulture.
Na vaem putu do Tuzle, imali ste i sami priliku da vidite dio tog uasa. Vidjeli ste
sruene i popaljene gradove i sela, unitene bogomolje, kako naputene nijemo stoje i pitaju zato? Mogli ste vidjeti puteve i bespua kuda su prole i jo uvijek prolaze stotine tisua
rtava etnikog ienja. I one se pitaju, ali ne samo zato, nego i - kuda?. Ako se svemu
ovome dodaju unitene normalne ljudske komunikacije, stvorena mrnja, zov na osvetu, onda
imamo potpuniju sliku stanja u kom se nalazimo. I sve je ovo uinjeno i jo uvijek traje samo
zato to je velikosrpska nacional-hegemonistika politika sebi postavila za cilj: stvaranje
etniki iste Velike Srbije. A cilj se ne moe odvojiti od sredstva. Za ostvarenje ovakvog cilja
jedino sredstvo je ruenje, paljenje, ubijanje, silovanje, ime se eljelo i postiglo unoenje
straha kod nesrpskog stanovnitva, koje je, spaavajui goli ivot, bilo prinueno da napusti
stoljetna ognjita. Sve se ovo ini pod parolom ugroenosti srpskog naroda od drugih naroda,
iz ega izvlae zakljuak da se sa drugim narodima ne moe ivjeti. Ta politika "nikad vie
zajedno" unitila je i raselila stotine tisua preteno muslimanskog bonjakog, hrvatskog i
ostalog stanovnitva na prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ali ta ista politika nita
manje zla nije uinila ni svom vlastitom narodu.
Radi svega ovog to se dogaa treba postaviti i neka pitanja kao to su:
- Da li je ovakvo zlo samo rezultat specifinosti agresivnog srpskog nacionalizma? ta
je sa ostalima?
- Da li ovo to nam se dogaa moe samo tu da se dogodi? A zato ne i na nekom
drugom mjestu?
- Da li Evropa moe mirno da posmatra ta se ovdje dogaa a da nita ozbiljno ne
uini da se ovo zlo u njegovom korijenu uniti, jer se to nekom drugom dogaa a ne njoj?
- Na koncu, ako kaemo da Evrope ne moe biti bez multikulture, to je logian
odgovor na postavljeno pitanje, ta bi ona, dakle Evropa, trebala da uini da bi i sama opstala?
Ovo su pitanja, izmeu ostalih, na koja ovaj uvaeni skup treba da ponudi odgovore.
Dozvolite mi, na koncu, da zaelim, da sve ono to ovdje bude reeno, i u okviru
zvaninih dokumenata bude usvojeno, da poslui da se ovo zlo to prije zaustavi i a se nikada
i nigdje ne ponovi.
Tuzla, 03.11.1994.
***
REZOLUCIJA
Meunarodne konferencije u Tuzli
"Da li je mogua Evropa bez multikulture"
(odrane od 3.-5. 11. 1994. godine uz uee predstavnka javnih, kulturnih politikih
organizacija iz 15 zemalja Evrope, Sjeverne i June Amerike)
Doli smo u Tuzlu sa namjerom da podrimo demokratske snage u Bosni i
Hercegovini, koje su pokazale u Tuzli da je mogue sauvati duh tolerancije i zajednikog
ivota, ak i u uslovima rata. Svjesni agresije protiv suverene i meunarodno priznate R BiH,
24

etnikog ienja i ostalih formi genocida kojima su njeni narodi bili izloeni, kao i nastojanja
da se stvore jednonacionalne drave na njenoj tritoriji, uesnici Konferencije su se sloili oko
slijedeih zakljuaka:
1. Uspostavljanje trajnog i pravednog mira mora biti prvi zadatak svih onih koji se brinu za
graane BiH i njihovu budunost;
2. Mi podravamo ouvanje nedjeljive, nezavisne i meunarodno priznate R BiH unutar
njenih granica i odluno odbacujemo bilo kakvo priznavanje rezultata agresije;
3. Mi zahtijevamo da Meunarodni sud za ratne zloine to ranije identificira pojedince koji
su poinili, naredili ili poticali na ratne zloine i kazni ih prema odredbama Meunarodnog
prava;
4. Zahtjevamo da se omogui svim raseljenim osobam i izbjeglicama, bez ikakvih uvjeta, da
se vrate svojim kuama;
5. Naroito je vano poveati materijalnu pomo i druge vidove pomoi graanski
orijentisanim medijima koji igraju nezamjenljivu ulogu u borbi protiv mrnje i netolerancije;
6. Potrebno je okonati telekomunikacijsku blokadu BiH. Vaan korak u ovom pravcu bie
podrka konkretnim projektima za skidanje telekomunikacione blokade u Tuzli;
7. Zahtjevamo od UNPROFOR-a da odluno djeluje u budunosti protiv onih koji spreavaju
prolazak humanitarnih konvoja, da bi omoguili prolaz pomoi sjevernim koridorom i da se
konano otvori aerodrom u Tuzli;
8. Naroito se zalaemo protiv destruktivne prirode bilo koje politike koja tolerira podjelu
BiH na etnikim kriterijima ili koja smatra lidere nacionalnih partija jedinim predstavnicima
tri naroda u BiH. Ta politika je velika nepravda prema svim onim Hrvatima, Srbima i
Bonjacima-Muslimanima, koji sebe smatraju prvenstveno graanima Bosne i Hercegovine i
koji odbijaju da budu svrstani u nacionalne torove. Dokle god nacionalne partije smatraju
sebe iskljuivim predstavnicima svih naroda, nee biti anse za uspostavljanje stabilnog mira
u BiH. Posljedice ove politike mogu se vidjeti u nainu na koji je Waingtonski ugovor do
sada implementiran: on ustvari pojaava status takozvane Herceg Bosne i tolerira je, a to
znai ugroavanje budunosti Federacije izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Oni koji su
poeli rat, ne mogu graditi mir;
9. Nadalje, mi smatramo da je potrebno poveati efikasnu pomo: moralnu, materijalnu i
politiku, onim politiki partijama i graanskim incijativama koje su pokazale kroz primjer
Tuzle da je mogue, ak i u uslovima rata i agresije, ouvati multikulturalizam i nacionalnu
toleranciju. Ako elimo da pomognemo, ouvamo i irimo duh tolerancije i stvorimo uslove
za izgradnju graanskog demokratskog drutva, moramo podrati one snage koje podravaju
graansku opciju. Te snage moraju biti ohrabrene da izbjegnu meusobne nesporazume i da se
ujedine u borbi za demokratiju i toleranciju, naroito na polju zakona i u promocji graanskog
drutva;
10. Demokratska, multikulturalna i antifaistika Evropa je suoena sa izborom: da pomogne
Tuzlu kao model i primjer za ostale zajednice u BiH - iji graani su dosada spreavani da
izraze svoje tenje prema civilnom, multikulturalnom i tolerantnom drutvu ili da, kroz
pasivnost, doprinese nepopravljivoj destrukciji nade za obnovu mulikulturalne i tolerantne
BiH. To bi znailo poraz osnovnih vrijednosti moderne Evrope.
Tuzla, 03. - 05.11.1994.
***
Radni seminar - "Lokalna demokratija u BiH i Evropi"
Zavrna izjava

25

Mi uesnici radnog seminara o lokalnoj demokratiji u Bosni i Hercegovini, elimo

raditi za otvorene gradove u Bosni i Hercegovini i u Evropi.
Gradovi su arita kozmopolitskog naina ivota. Upravo u urbanoj sredini ljudi
razliitog porijekla i tradicija se okupljaju i ue jedni od drugih. Ali tokom rata u Bosni i
Hercegovini gradove su zatvorili i podjelili ih kontrolnim takama i linijama fronta, kako na
tlu tako i u ljudskim glavama. Mi ih elimo ponovo otvoriti.
U srednjem vijeku su otvoreni gradovi bili gradovi bez zidina. Taj naziv je imao
negativno znaenje zato to su gradovi bez zidina bili otvoreni za lutalice, zloince i
neprijatelje. Mi elimo pojam otvorenog grada pretvoriti u simbol nade. U dananjem
meuzavisnom svijetu, samo grad koji otvara svoja vrata razliitim kulturama, raligijama i
nacionalnostima, novim idejama i proizvodima, moe preivjeti. Tuzla je bila i jo uvijek eli
biti takav otvoren grad. Isto to hoe i Sarajevo i druga mjesta u Bosni i Hercegovini. Prolog
je mjeseca u Sarajevu 100 000 ljudi potpisalo peticiju za nepodijeljen otvoren grad - peticiju
koju su podrali i brojni ljudi irom Evrope.
Da bi se otvorili gradovi u Bosni i Hercegovini, mi zahtijevamo:
1)

Efikasnu zatitu svih vanjskih granica Bosne i Hercegovine, ukljuujui granice s

Jugoslavijom, Hrvatskom i dijelovima Hrvatske pod srpskom kontrolom;

2)

Uklanjanje opsade Sarajeva i sigurnosnih zona epe, Srebrenice i Gorada, te

otvaranje puteva za bihaku regiju na sjeveroistoku;

3)

Efikasnu meunarodnu zatitu enklava, sigurnosnih zona i podruja meunarodne

uprave. Ovo ukljuuje Srebrenicu, epu, Biha, Sarajevo, Tuzlu i Mostar, kao i druga
podruja;

4)

Otvaranje komunikacijskih puteva ("plavih ruta") i humanitarnih prolaza koji

povezuju zatiena podruja s drugim podrujima, ukljuujui zrane, cestovne i
eljeznike telekomunikacije;

5)

Unutar zatienih podruja meunarodna uprava mora biti odgovorna za razoruanje

bandi, uklanjanje kontrolnih taaka, sigurnost i pravdu, ukljuujui suenje za ratne
zloine, te garancije za povratak izbjeglica;

6)

Unapreivanje lokalnih demokratskih institucija i puno ukljuivanje graana i

graanskih udruenja u materijalnu, socijalnu, kulturnu i psiholoku obnovu;

7)

Podravamo i ohrabrujemo sve vrste zbratimljenja i drugih oblika saradnje izmeu

otvorenih gradova i opina, nevladinih organizacija, graanskih grupa i pojedinaca iz
cijele Evrope i drugdje.
Na seminaru je predloeno vie projekata koji mogu dati doprinos ovim zahtjevima.

Vodiemo kampanju po cijeloj Evropi za ponovno otvaranje tuzlanskog aerodroma, te

puta za Sarajevo preko Igmana. U skladu s nekoliko rezolucija Vijea sigurnosti UN,
UNPROFOR ima mandat da zatiti zone sigurnosti i osigura humanitarne prolaze. Te
rezolucije treba primijeniti. Zatraiemo od Vlade Bosne i Hercegovine da put do Tuzle stavi
pod nadlenost federalne policije. Sada saobraaj tim putem jako ometaju mnogobrojne
kontrolne take. To je neophodan korak za uspostavljanje prave Federacije. Meunarodni
uesnici e traiti od svojih Vlada da taj zahtjev proslijede Vladi Bosne i Hercegovine.

26

Podraemo uspostavljanje dviju fondacija, jedne u Tuzli a jedne u Sarajevu, za

uvaavanje lokalnih vlasti, da bi se pomoglo graanskoj rekonstrukciji u Tuzli odnosno u
Bosni i Hercegovini. Vjerujemo da rekonstrukcija predstavlja strategiju za postizanje mira, a
ne neto to moe poeti tek poto se postigne mir. Apsolutno je neophodno ponuditi
budunost mladim ljudima i sauvati kadrove, te stvoriti okruenje u kojem mogu cvjetati
nae vrijednosti.
Da bi bila uspjena, rekonstrukcija mora biti proces odozdo prema gore. Pristupi
odozgo zavravaju tako to budu iskoriteni za politike kompromise umjesto za drutvene
potrebe ili za privrednu efikasnost. U temelju e biti nezavisne nevladine organizacije
sastavljene kako od domaih tako i od meunarodnih uesnika. Oni e pomagati domaim
ljudima u sastavljanju projekata rekonstrukcije i u pronalaenja zapadnih partnera. One e
takoer pomagati i u planovima obuke.
Podravamo uspostavljanje Ambasade lokalne demokratije u Tuzli, koja e uspostaviti
mreu gradova irom Evrope za pomo Tuzli.
Ponovo emo se sastati na Opoj Skuptini helsinkog Parlamenta graana, koja e se
odrati u Tuzli u septembru 1995.
Tuzla, 11. - 13.11.1994.
***
Foruma graanaTuzle
PROGLAS
svim progresivnim, demokratskim i antifaistikim snagama bive
Jugoslavije, Evrope i Svijeta
Forum graana Tuzle, kao nezavisna i vanstranaka institucija koja se zalae za
fundamentalne principe suvremenog ovjeanstva, apelira na sve zdrave politike snage da
uzmu aktivnijeg i odlunijeg uea u borbi za savremenu, demokratsku, multietniku i
multikulturalnu Bosnu i Hercegovinu - kao drutveni i politiki ideal kakvom tei civilizacija
20. stoljea.
Uporno i sauesniko meunarodno toleriranje srpsko-crnogorske faistike agresije
na Bosnu i njen narod, preutkivanje genocida i barbarskog razaranja svega to je bosansko,
ne samo da je dovelo do destruiranja bosanskog demokratskog i multikulturnog bia, ve je i
na meunarodnom vojno-politikom planu pokrenulo negativne procese po mir i bezbjednost.
Tim prije sve progresivne snage moraju biti svjesne neizostavnosti trenutnog i odlunog
djelovanja u pravcu borbe za Bosnu i Hercegovinu za kakvu su se izjasnili njeni graani 28.
februara 1992. godine. Jer svako dalje oklijevanje dovodi do traginijeg erodiranja svjetskog
mira i bezbjednosti.
Forum graana Tuzle, svjestan buenja demokratskih i antifaistikih snaga koje se
zalau za izmjenu meunarodne politike prema naoj domovini - jo snanije e istrajavati na
svojim programskim naelima antifaistike i demokratske borbe za multikulturalnu Bosnu i
Hercegovinu, u njenim meunarodno priznatim granicama.
Forum graana Tuzle odluno se suprostavlja svim tendencijama etnike podjele nae
domovine i legalizacije silom i zloinom osvojenih teritorija. Bosanski patrioti nee prihvatiti
nikakvo kapitulanstvo koje bi znailo razaranje i zatiranje milenijskog dravno-pravnog
kontinuiteta Bosne i Hercegovine.
U to ime, zaboravimo sve osim jedne i neprikosnovene istine - da je Bosne bilo i da e
je biti, od Une i od Save do mora.
Borba za takvu Bosnu je borba za na opstanak!
27

Tuzla, 28.01.1995.
***
Izbornoj skuptini obratio se prvi sekretar
Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini
PODRAVAMO FORUM GRAANA TUZLE
Potovani gosti, dame i gospodo,
ast mi je da pozdravim skuptinu Foruma graana Tuzle u ime ambasadora
Jakovicha i Ambasade Sjedinjenih Amerikih Drava u Sarajevu.
Mogu vam rei da u Americi postoje tri tipa institucija koje pomau ouvanje
demokratije: slobodna nezavisna tampa, konstruktivna politika opozicija i nestranake
graanske grupe - kao to je vaa.
Ove tri institucije zajedno garantuju da vlada ima vjeru u ljude kojim slui i da zato
postoji. Oni iznalaze alternativne izvore informacija, ideja, politika i elnika zajednica i
drutva. Oni tite slabe od ugnjetavanja.
Prije svega ona pomae pojedincima koji su aktivno angaovani u donoenju odluka
koje se odnose na njihovu i sudbinu njihovih susjeda.
Borei se u tekom odbrambenom ratu vaa zemlja je poduzela ogromne napore u
realizaciji projekta Federacije usaglaenog u Washingtonu i Beu prole godine. Od tada je
postignut veliki napredak, posebno u ovoj regiji. Oni koji su zasluni za to zavreuju estitke
i pohvale. Podrka Federaciji glavni je elemenat politike SAD - prema Bosni.
Meutim u nekim dijelovima zemlje pojavile su se izvjesne opasnosti kao: od
zapadanja pod monopol partije na vlasti, od separatizma, pa ak i od apartheida. Niko ne bi
trebao oekivati da SAD budu indiferentne prema takvim razvojima dogaaja.
Zato mi podravamo inicijative kao to je Forum graana Tuzle, koji okuplja ljude
koji se zalau za uspostavljanje jednog graanskog drutva u okviru zakona, u kojem su
ljudska prava garantovana Ustavom Federacije, takoe garantovana i u stvarnosti.
Kada se Bosna i Hercegovina ponovo uspostavi u svojim priznatim granicama kao
jedna perspektivna demokratska zemlja svih njenih ljudi, to e u velikoj mjeri biti
zahvaljujui vama i ljudima slinim vama irom cijele zemlje.
elim vam uspjenu skuptinu i mnogo napretka u narednoj godini. Hvala vam
Cameron Scott Thompson
Prvi sekretar
Amerike ambasade u BiH
***
Forum graana Tuzle
SAOPTENJE ZA JAVNOST
U skladu sa svojim decidnim programskim opredjeljenjima, Forum graana Tuzle je
duan oglasiti se javno u povodu oprenih stavova lanova Predsjednitva Republike Bosne i
Hercegovine u pogledu navodne vjerske, ideoloke i politike instrumentalizacije Armije
Bosne i Hercegovine.

28

Forum graana Tuzle smatra da nikome u Armiji BiH ne smije biti uskraeno njegovo
ljudsko i graansko pravo da izraava svoje vjerske ili politike slobode. Armija BiH je
nastala kao odgovor graana na svirepu agresiju i zbog toga je najistija i najvrednija snaga
drave Bosne i Hercegovine. Zato Armija BiH ne smije biti poligonom za borbu razliitih
ideolokih ili politikih grupacija, niti patronat jedne partije, odnosno aktuelnog politikog ili
vojnog establimenta.
Forum graana Tuzle posebno otro protestvuje protiv zloupotrebe iskrenih vjerskih
osjeanja, jer se time nanosi nepopravljiva teta moralnom jedinstvu Armije BiH, vjernicima
svih konfesija, te se direktno razara multikulturalno, multietniko i multikonfesionalno bie
bosanskohercegovake zajednice.
To moraju znati svi koji bi da neasno instrumentaliziraju svete rtve oslobodilake
borbe.
Tuzla, 07.02.1995.
***
Forum graana Tuzle
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Forum graana Tuzle, kao vanstranako udruenje graana, zahtijeva od svih
relevantnih meunarodnih i domaih politikih faktora da se prekine uporno i nelegitimno
forsiranje nacionalnih politikih stranaka u pregovorima o Bosni i Hercegovini, te da se u
pregovarake procese ukljue i opozicione politike snage koje imaju stanovit izborni
legitimitet, a time i pravo da u ime graana sudjeluju u rjeavanju svih bitnih pitanja po
sudbinu Bosne i Hercegovine.
Forum graana Tuzle smatra da stavovi vladajuih politikih stranaka ni u kojem
sluaju ne mogu izraziti volju graanstva, tim prije to su svojim praktinim djelovanjem
odstupile od svojih programskih i koalicionih opredjeljenja, a politika za kakvu se danas
zalau zakonomjerno vodi cijepanju meunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine,
odnosno uspostavljanju nacionalnog suvereniteta svake nacije na tzv. svom dijelu B i H
teritorije. Takvi procesi se u odnosu na referendumsku volju graana vie ne mogu zvati
legalnim.
Pored velikog broja graana koji su svoj glas dali opozicionim strankama, treba znati
da se trenutno 60% graanstva ne nalazi ni u jednoj politikoj stranci to predstavlja veinu u
odnosu na manjinski ligitimitet kojeg imaju vladajue stranke.
Forum graana Tuzle smatra da je volju graana mogue ispotovati tek ukoliko se
opozicione stranke, kao i udruenja graana koja imaju legitimitete svoga lanstva,
ravnopravno ukljue u sve pregovore koji se tiu sudbinskih pitanja po grad, kanton,
Federaciju odnosno Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Sve drugo moda bi se zvalo zakonom, ali ne i demokratskim pravom.
Mi se ne borimo za vlast, ali se zalaemo za parlamentarnu demokratsku Bosnu i
Hercegovinu u kojoj e biti omoguen ivot dostojan ovjeka.
Tuzla, 18.02.1995.
***
Forum graana Tuzle

29

Vladi Tuzlansko-podrinjskog kantona

Kabinetu naelnika Optine Tuzla
OTVORENO PISMO
Forum graana Tuzle zahtijeva od optinskih i kantonalnih vlasti da se ovom
udruenju graana omogui ravnopravan tretman u medijima u onoj ravni kakvog imaju sve
politike partije, i to po pitanju iznoenja miljenja i stavova. S druge strane, poto je Forum
graana Tuzle institucija koja se bavi humanitarnim i projektnim aktivnostima, od opte
koristi za nau drutvenu zajednicu, traimo od optinski i kantonalnih vlasti da se omogui
adekvatna medijska prezentacija tih aktivnosti.
Pored ovoga, Forum graana Tuzle zahtijeva da slube protokola Optine Tuzla i
Vlade Tuzlansko-podrinjskog domae i strane goste koji posjete na grad upute i na adresu
Foruma, jer posjedujemo saznanja da su mnogi voljni posjetiti Forum graana Tuzle, a da im
to biva na razliite naine onemogueno.
Forum graana Tuzle je neraskidivi dio naeg patriotskog bia i sa njegovim jaanjem
jaamo svi, kao drutveno-politika zajednica koja se bori za slobodu, demokratiju i
prosperitet Republike Bosne i Hercegovine.
Tuzla, 18.02.1995.
***
Forum graana Tuzle
PROGLAS
bosanskim Srbima na okupiranim podrujima Bosne i Hercegovine
Bosanski Srpski narode!
Doao je zadnji momenat za konani obraun bosanskih patriota - muslimana,
pravoslavaca i katolika, sa etnikim teroristima koji ve etiri godine masakriraju jedinu nam
domovinu - Bosnu i Hercegovinu.
Poslije stravinog ubistva 70 mladih ljudi od strane Karaievih terorista - za vas, ako
ste ljudi, vie nema dileme.
Zloini terorista koji pripadaju vaem narodu se ine i zbog toga da vam onemogue
povratak u jedinstvenu BiH, gdje ste stoljeima ivjeli u miru i bratstvu zajedno sa vaim
komijama.
Pred istorijom, Bogom, narodom i vremenima koja dolaze vaa utnja e znaiti
odobravanje zla.
Nema vremena za ekanje!
Organizirajte se i odbacite teror etnikih faista. Agitujte protiv faizma i etnikog
pokreta. Oslobodite sebe i svoj narod od historijske odgovornosti za zloine koje su poinili
etnici, a protiv nevinog naroda. Inae, snosit ete historijsku zajedniku krivicu za smrt
200 000 ljudi.
Oslobodilake Oruane snage BiH, koje se bore za slobodu svakog Bosanca su
spremne da prihvate u svoje redove svakog bosanskog Srbina, svakog antifaistu koji je
spreman da se bori za slobodu i dostojanstvo bosanskih graana, kao i za jedinu nam
domovinu.

30

Bosanski Srbi!
Odbacite etnike, pridruite se naim oslobodilakim Oruanim snagama, pridruite se
bosanskim srpskim patriotama u borbi za srenu i zajedniku budunost.
Unitite etnike!
Put kojim vas oni vode, vodi u ambis bez povratka.
Tuzla, 01.07.1995.
***
Forum graana Tuzle
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Nekoliko dana nakon stravinog etnikog masakra nad tuzlanskom omladinom na
mjestu tragedije je osvanuo grafit koji glasi "Srbe na vrbe". Rije je o inkvizitorskoj poruci
koja je prvi put upotrebljena u vrijeme hitlerovske faistike diktature u ustakoj NDH, to i
sami Hrvati smatraju najcrnjom stranicom svoje nacionalne povijesti.
Tuzlanska poruka, dakle, poziva na lin naih sugraana srpske nacionalnosti, a to
znai i onih Srba iji su najmiliji stradali u etnikom masakru 25. maja.
Ovaj protuustavni i antidravni akt je tim gori kad se zna da Srbi u Tuzli uivaju punu
ravnopravnost sa svojim bosanskim, bonjakim i hrvatskim komijama. Rije je, naime, o
direktnom podrivanju temelja oslobodilake borbe i svetog slobodarskog cilja za kojeg je
ivote dalo preko 200.000 graana Republike Bosne i Hercegovine. Pored toga, etnikoj
zloinakoj propagandi ova tuzlanska poruka opravdava sve genocidne i monstruozne teze.
Indikativno je i zabrinjavajue to nadleni organi, i pored upozorenja nekoliko
institucija i pojedinaca, nisu uinili nita da se ukloni ova antibosanska poruka.
Forum graana Tuzle upuuje javni zahtijev nadlenim da se ukloni ova poruka koja
vrijea i sveto dostojanstvo samog mjesta tragedije.
Tuzla, 03.07.1995.
***
Forum graana Tuzle
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Forum graana Tuzle u povodu etnikog zloina nad civilima Srebrenice srpskoj
javnosti na privremeno okupiranoj teritoriji BiH, kao i takozvane Jugoslavije upuuje pismo
slijedee sadrine.
Svi vi koji pripadate srpskom narodu morate znati da se u ovom trenutku u vae ime
na najsvirepiji nain ubijaju ene, djeca, starci, bespomoni i goloruki civili Srebrenice. U
ovom trenutku etnici u ime srpstva masakriraju na stotine bespomonih civila, itave
porodice zatvaraju u kue i spaljuju, strijeljaju, kolju sve one koji nisu uspjeli izbjei prema
centru Srebrenice na koji upuuju na hiljade razornih projektila. U ime srpskog naroda etnici
upravo realiziraju monstruozni plan osvajanja Srebrenice tako to e pobiti preko 60.000
nenaoruanih ljudi.

31

Vi ve preko tri godine mirne savjesti posmatrate razaranje Bosne i Hercegovine i

ubistvo preko 200.000 njenih graana. Svi ti zloini, sav taj uas uinjen zbog vas i
monstruozne ideje stvaranja "velike Srbije", jer ne samo da ste na vlast doveli faiste i
teroriste, ve nita ne inite da im se suprotstavite.
U ovom trenutku zbog takvog srpstva treba da bude ubijeno preko 60.000 ljudi. Pred
istorijom e svaka ta smrt nevinog ovjeka nositi ime srpske odgovornosti za genocid i
poinjene zloine.
Tuzla, 10.07.1995.
***
Forum graana Tuzle
PROGLAS
graanima Tuzle i prognanicima sa privremenim boravitem u Tuzli
Golgota nae brae u Srebrenici u potpunosti je razotkrila faistiko i genocidno lice
svjetskih monika koji su ovaj put otvoreno uzeli uee u ostvarenju monsturoznih etnikih
planova. S pravom emo se zapitati - da li je bosanska tragedija podjednako meunarodni,
kao i etniki zloin? I kakva je razlika izmeu Karadievih i Galijevih ili Akaijevih
naredbi - kad i jedne i druge podstiu na stravine zloine protiv nevinih ljudi?!! Nije li
vrijeme da konano shvatimo da svijetom vlada faistika internacionala spremna da ini i
legalizira zloine?
Ako elimo da istrajemo u borbi do konane pobjede, onda nae antifaistiko,
humanistiko i demokratsko bie ne smije podlei tekim izazovima. Koliko god teko bilo
ostati dostojanstven u ovim bolnim trenucima, kada postajemo svjesni meunarodne
faistike zavjere, ne smijemo pokleknuti. Jer jedino ovakvi, mi imamo pravo na konanu
pobjedu.
Forum graana Tuzle poziva sve graane Tuzle i prognanike sa privremenim
boravitem u Tuzli da u bolu zbog patnji nae brae u Srebrenici sauvamo razum i
dostojanstvo.
Dokle god ne povrijedimo ni jednog nevinog ovjeka, mi emo znati zato se borimo.
Tuzla, 13. juli 1995.
***
Forum graana Tuzle
SAOPTENJE ZA JAVNOST
Ve u nekoliko navrata funkcioneri Stranke demokratske akcije se u svojim javnim
istupima, bez ikakvih argumenata, obruavaju na Forum graana Tuzle, a u povodu serije
plakata koji su nedavno tampani.
Funkcioneri SDA, po potrebi, na plakatima vide krstove, jugonostalgiju, etnitvo,
petokolonatvo... To barem nije teko demantirati, jer svako ko vidi plakat vidjee da je rije o fikcijama. Zapravo, funkcioneri vladajue stranke bi eljeli vidjeti neto ega nema, a u
skladu sa naim programskim opredjeljenjima - nee ga nikada ni biti.
Borba za cjelovitost nae domovine, za demokratiju i pluralizam, a protiv faizma,
totalitarizma i zla - temeljna su opredjeljenja Foruma graana Tuzle.

32

Na ove zlonamjerne politike fikcije ne bi ni odgovorili da se nije dogodio pokuaj

imputiranja naeg navodnog negativnog odnosa prema srebrenikim prognanicima.
Gospoda bi trebala znati da je Forum graana Tuzle od juna 1993. pa sve do jula 1995.
uputio osam apela za spas Srebrenice i civila, da je polovinom 1993. organizirao veliku akciju
prikupljanja pomoi za ranjenike Srebrenice koji su evakuirani u Tuzlu.
U junu 1993. meunarodnoj javnosti smo uputili slijedeu poruku:
- Vi koji se u svojim istupima uporno pozivate na humanost i zatitu ljudskih prava a u
ovo trenu ne inite nita da zaustavite krvavi pohod faistike soldateske, ve nudite da
evakuacijom civila pomognete etniko ienje i dovrite taj krvavo zapoeti posao - da li
znate da ste i vi sauesnici u zloinu? - kae se u naem apelu iz juna 1993, to funkcioneri
SDA, ako i to ne vjeruju, mogu provjeriti u arhivima informativnih kua.
Na je vrst stav da su funkcioneri SDA imali zlu i smiljenu namjeru diskreditacije
Foruma graana Tuzle, institucije koja nikada, za razliku od mnogih, nije iznevjerila ciljeve
oslobodilake borbe za koju je ivote dalo preko 200.000 naih graana.
Tuzla, 18.08.1995.
***
Forum graana Tuzle
Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 Sarajevo
Uvjereni da je sloboda domovine i svakog pojedinca u njoj najvie moralno i politiko naelo,
da je pravda postulat na kojem opstaje civilizacija, da je uvaavanje prava drugog mjera
vlastitog potvrivanja, da je rasna, nacionalna, religijska i svaka druga razliitost bogatstvo
ljudskog roda, a iskljuivost u tim pravima povod za ratne katastrofe ljudi i naroda.
Istiui da je Bosna i Hercegovina milenijska prirodna, drutvena i kulturna tvorevina,
satkana od konzistetnog tkiva razliitih etnikih, kulturnih i konfesionalnih pripadnosti, da je
vijekovima opstajala i stvarana kultura ivota u razliitosti i toleranciji.
Podsjeajui da su se graani Bosne i Hercegovine neposredno pred agresiju referendumom,
pod meunarodnom kontrolom, izjasnili za njenu nezavisnost, suverenost i cjelovitost, da je
meunarodna zajednica polazei od naela Povelje UN i drugih akata meunarodnog prava,
uvaavajui kontinuitet, priznala njeno pravo na dravni suverenitet, da su se graani Sarajeva
samoinicijativno, u toku rata, i ljudi dobre volje iz itavog svijeta, izjasnili kroz Deklaraciju o
slobodnom i jedinstvenom Sarajevu o nastavku tradicije ivota na principima Povelje o
ljudskim pravima i slobodama, da su se svi dosadanji planovi rjeenja bosanske ratne drame
zasnivali na principima etnike podjele i time samo produavali rat i ratnu agoniju.
Mi potpisnici ove

P O V E LJ E
pred domau i svjetsku javnost i sve uesnike u aktuelnom pregovarakom procesu o miru u
Bosni i Hercegovini iznosimo principe ivota i politikog ureenja drave
1. PRINCIP SUVERENOSTI DRAVE - Bosna i Hercegovina, jedna od ravnopravnih
sljednica bive SFRJ, je suverena i nezavisna drava graana, konstitutivnih i ravnopravnih
Bonjaka, Hrvata, Srba i ostalih naroda koji u njoj ive. Drava se konstituie na principima
parlamentarne graanske demokratije.

33

Suverenost drave ostvaruje se na cijeloj teritoriji koju odreuju jedinstvene granice priznate
od meunarodne zajednice. Sva tri naroda Bosne i Hercegovine (Bonjaci, Srbi i Hrvati) su
konstitutivni na cijeloj teritoriji drave Bosne i Hercegovine na ravnopravnoj osnovi. Nijedan
dio teritorije drave Bosne i Hercegovine ne moe se smatrati posebnom nacionalnom
teritorijom bilo kojeg njenog naroda odnosno entiteta.
2. PRINCIP UNUTRANJEG USTROJSTVA DRAVE - Budue dravno ustrojstvo
Bosne i Hercegovine mora garantovati jednaka nacionalna i politika ljudska prava i slobode.
Dravno ureenje na federativnom principu prihvatljiv je model koji uvaava interese svih
naroda i graana Bosne i Hercegovine.
Grad Sarajevo, kao glavni grad drave, u skladu sa principima iz Deklaracije o slobodnom i
jednistvenom Sarajevu, mora biti jedninstvena administrativno-upravna cjelina i prostorno distrikt.
3. PRINCIP RAVNOPRAVNOSTI I JEDNAKOSTI NARODA I GRAANA - U dravi
Bosni i Hercegovini moraju se garantirati i potivati ljudska, nacionalna, vjerska i kulturna
prava i slobode predviene i garantovane meunarodnim pravima. Prava i slobode naroda ne
mogu biti tumaene i primjenjene tako da se njima mogu ponitavati prava i slobode ovjeka.
Bilo kakvo stanje stvoreno agresijom i nasiljem ne moe se uvaavati i mora biti poniteno.
Mora se garantovati i obezbijediti povratak svih izbjeglica i prognanih svojim domovima, kao
i povratak i naknada njihove otuene ili unitene imovine. Ne smije se uvaiti princip po
kojem se pravo i osiguranje povratka izbjeglih i prognanih zamjenjuje bilo kakvom
materijalnom naknadom.
4. PRICIP VLADAVINE PRAVA I DEMOKRATIJE - Osnovi legitimiteta vlasti u Bosni i
Hercegovini ini volja graana izraena neposredno uz garancije pluralizma u pogledu
politikog organizaovanja.
Demokratija predstavlja osnovu za vladavinu prava. U dravi Bosni i Hercegovini i svim
njenim dijelovima mora biti iskljuen totalitarizam.
Drava Bosna i Hercegovina je jedinstven pravni prostor na kojem svi graani ostvaruju u
najveoj mjeri svoja osnovna prava i slobode i na kojem se garantuje svima jednaka i efikasna
prava zatita.
5. PRINCIP PRIVATNE SVOJINE I SOCIJALNE PRAVDE - Slobodna volja pojedinca,
zasnovana na pravu svakoga da posjeduje imovinu sam i u zajednici sa drugima, predstavlja
osnovu uspjenog ekonomskog i drutvenog razvoja. Socijalna pravda mora biti jedno od
temeljnih naela ureenja drutvenih odnosa.
6. PRINCIP OUVANJA KULTURE RAZNOLIKOSTI - U dravi Bosni i Herceogvini
mora biti uspostavljen princip slobode stvaralatva, te mora biti garantovana zatita i
unapreenje kulturne i duhovne batine u svom njihovom bogatstvu i raznovrsnosti.
Razliitosti i toleranciju u toj razliitosti smatramo bitnim kvalitetom kojim se obezbjeuje
multikulturna sadrina i sutina zajednikog ivota u dravi Bosni i Hercegovini.
7. PRINCIP SLOBODE GOVORA I MEDIJA - Ustavom se garantuje sloboda govora,
udruivanja i okupljanja. Medijima se mora obezbijediti sloboda i ravnopravnost u
djelovanju. Novinar mora imati pravo da titi izvor informacija, ali je odgovoran za istinitost i
objektivnost i zatitu privatnosti graana.
8. PRINCIP ZAJEDNIKOG IVOTA - Ljudski, graanski i nacionalni interesi u dravi
Bosni i Hercegovini proistiu i temelje se na tradiciji zajednikog ivota, u zajednitvu i
toleranciji razliitih nacionalnih, vjerskih i kulturnih vrijednosti i posebnosti. Jedinstvo
34

razliitosti predstavlja najveu vrijednost ivota. Samo takav nain ivota u budunosti moe
obezbijediti i garantovati trajni mir.
9. PRINCIP MEUNARODNIH GARANCIJA - Meunarodna zajednica mora
ekonomskim, politikim i vojnim sredstvima osigurati suverenitet i integritet drave Bosne i
Hercegovine. Meunarodna zajednica mora garantovati uspostavljanje legalne civilne vlasti
na teritoriji cijele drave po ustavnim i zakonskim principima. Meunarodna zajednica mora
pomagati izgradnju demokratskog pluralistikog drutva u Bosni i Hercegovini. Njena
podrka obnovi i razvoju Bosne i Hercegovine, kao cjeline i pojedinih dijelova, bit e direktno
proporcionalna stepenu reintegracije Bosne i Hercegovine u demokratsku dravu.
Mi, koji smo stali iza ovih principa T R A I M O
1. Da se institucije i organizacije u zajednici upoznaju sa principima ove Povelje i uvae volju
demokratske javnosti Bosne i Hercegovine koja budunost vidi u modernom civilnom drutvu
i demokratskoj, sekularnoj dravi.
2. Da meunarodna zajednica podri, deblokira i izvede na javnu i politiku scenu one
demokratske snage na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine koje su za principe ureenja
modernog demokratskog drutva i zajednikog ivota, a iji se stav i glas nedovoljno uje i
uvaava ili se brutalnim metodama sprjeava.
3. Da pregovaraki tim legalnih vlasti Bosne i Hercegovine prihvati nae stavove kao glas
demokratske javnosti i volje graana Bosne i Hercegovine.
Tuzla, 22. 10. 1995.
Forum graana Tuzle
Asocijacija nezavisnih intelektualaca
KRUG 99" Sarajevo
***
etvrta Skuptina Helsinkog parlamenta graana
Pozdravni govor Vehida ehia, predsjednika FGT-a
direktora IV Generalne Skuptine hCa
BOSNA - KAPIJA BUDUNOSTI OVJEANSTVA
Dame i gospodo,
Odravanje etvrte Generalne Skuptine Helsinkog Parlamenta Graana u Tuzli ima
znaenje snane podrke svjetskih duhovnih autoriteta svim onim vrijednostima koje su
hiljadu godina inile civilizacijsko bie Bosne i Hercegovine.
Duh progresivnog ovjeanstva olien u instituciji kakva je Helsinki parlament
graana die svoj glas protiv zlokobnog raanja zakona sile terora i totalitarizma. Protiv
tolerisanja dehumanizirajuih i degresivnih pojava iji je cilj da prerastu u pravilo Bosne ve
hilljadu godina, predstavlja proimanje svjetova i jedinstvo kojeg oni ine. To pravilo Bosne
jedina je kapija budunosti ovjeanstva jer samo u svijetu u kome razliitosti ine harmoniju
mogue je svakom ovjeku obezbjediti njegova prava. Za ovjeka i civilizaciju nemogue je
boriti se ako se ne borimo za bosanski nain ivljenja. Nemogue je dopustiti unitenje Bosne
a potom tititi principe koje u potpunosti ine Bosnu. Zbog toga Bosna mora ostati sa svim
svojim istorijskim i humanistikim kvalitativima.

35

Samo opstanak takve Bosne moe zaustaviti dalje degresivne pojave na irem
meunarodnom planu. Bosanci i Hercegovci su duboko svjesni svoje istorijske i moralne
odgovornosti da u ovim traginim vremenima krcatim iskuenjima istraju na putu bosanstva.
Graani Bosne i Hercegovine jasno su kazali kakvu zemlju ele. Jasno su potvrdili istorijski
dravno-pravni kontinuitet bosanske drave na referendumu 1992. Oni su se izjasnili za
kontinuitet tog humanistikog ideala tolerancije i razumijevanja i svaka alternativa ravna je
protuzakonitom inu i izdaji jedinih vlasnika Bosne i Hercegovine.
Dugo smo ekali da meunarodna zajednica, nosilac novog svjetskog poretka, sprijei
dvostruku agresiju na meunarodno priznatu dravu i time onemogui ovakvu tragediju i
brutalnost, koja je u prvom redu zadesila bonjako-muslimanski narod, ali i ostale narode
Bosne i Hercegovine. Na kraju krajeva, svi smo mi rtve veliko-dravnih politika, u prvom
redu Srbije, a onda i Hrvatske, iji su se interesi prelamali preko Bosne i Hercegovine, sa
tenjom nacionalnih drava. Ako se taj proces ne zaustavi, Evropa e postati kontinent
nestabilnosti. Zato sam siguran da je budua Evropa, koja jedino moe opstati kao zajedniki
dom svih naroda, nemogua na koncepciji nacionalnih drava. To je bio put do etniki istih,
ovinistikih drava, a krajnji rezultat svega je faizam. To bi za Evropu bilo pogubno. Ideja
Evropske zajednice je mogua i ostvarljiva iskljuivo na principima graanske drave, koja se
oslanja na potivanje prava graanina pojedinca i njegovo dostojanstvo.
Da li u Bosni umire Evropa?
Bonjaci i Hercegovci nikad nee dozvoliti da Bosna i Hercegovina postane isto
nacionalna drava bilo kojeg od njena tri naroda, jer smo mi ljudi iste etnogeneze, istina
razliitih kultura i vjerskih tradicija, ali to jedinstvo razliitosti od Bosne je stvorilo neto
civilizacijski najvrednije. Mi imamo tradiciju zajednikog ivota u toleranciji i meusobnom
razumijevanju, njegovanu vijekovima. Mi neemo dozvoliti da u BiH bude drava graana
drugog reda i zato se ovdje ne radi ni o graanskom ni o vjerskom ratu, nego o istoj agresiji
izvedenoj uz suglasnost i Beograda i Zagreba, sa eljom da se Bosna podijeli. Istina, dolo je i
do unutranje agresije, pa osim pojave srpskog i hrvatskog faizma, poeo se raati i
muslimanski separatizam, a to je embrion faizma i tenje stvaranja muslimanske BiH.
Sve je to sa razliitim intenzitetom razaralo istorijsko bie BiH. Ovim prostorima je
potreban to skoriji mir, koji e neminovno sa politike scene ukloniti protagoniste
nacionalistikih politka ija odgovornost nije ista, pa su i njihovi putevi odlaska razliiti neko u Hag, neko u penziju, a neko u emigraciju. Tada e Bosanci i Hercegovci, pod
kontrolom ili protektoratom UN odluiti o svojoj sudbini i izgraditi takvu dravu koja e
omoguiti ivot dostojan ovjeka i ivot osloboen straha.
Svjesni smo i trenutne realnosti u Bosni i Hercegovini.
Ali vjerujte ona je neprirodna.
Nije ovo prvi put da se pokuava unititi dravnost Bosne, ali ona je uvijek smogla
snage da se izdigne iznad iracionalnih strasti, pobijedi one koji su negirali njenu postojanost,
jer iza nje stoji hiljadugodinja istorija, njena suplementarna kultura; jednom rijeju-postoje
Bosanci i Hercegovci. Naa istorija je satkana od prisustva tuinskih surovih vladavina i
despotija. To je naa sudbina. Ali mi kao ljudska bia imamo pravo da opstanemo, da ivimo
u svojoj dravi, bez pokuaja dominacije bilo kojeg njenog naroda nad drugim. I pored
stravinih iskustava, zloina i iskuenja u ovom ratu, nema nam opstanka bez pomirenja i
zajednikog ivota. Da bi to postigli mora biti ispunjeno vie uslova, a meu prvim:
kanjavanje svih ratnih zloinaca po imenu i prezimenu uz moralnu obavezu svakog
naroda da obiljei svoje ratne zloince;
36

mi nismo zagovornici totalne amnestije niti kolektivne abolicije, jer bi to znailo

filozofiju;
opratanja zloina, to je isto kao i sauestvovanje u njemu, ali isto tako nijedan narod
ne moe biti proglaen odgovornim za zloine koje su poinili pojedini pripadnici tog
naroda;
moramo se boriti protiv onih koji uporno tvrde da je zajedniki ivot nemogu, a
protagonisti takve ideje dolaze iz sva tri naroda;
moramo se boriti da se svaki prognani i izbjegli Bosanac i Hercegovac vrati u svoj
dom, jer je njegovo elementarno pravo da ivi tamo gdje su mu ivjeli pradjedovi;
moramo zapoeti proces vraanja meusobnog povjerenja meu ljude;
moramo se boriti protiv faistikih ideja da su svi Srbi etnici, Hrvati ustae, a
Muslimani fundamentalisti;
moramo se boriti za potivanje ljudskih prava predvienih Optom deklaracijom o
pravima ovjeka;
moramo se boriti da demokratija pobijedi totalitarizam, a dobro pobjedi zlo samo
humanim i demokratsim metodama, na jedan civilizovan nain u uslovima pune
ravnopravnosti i jednakosti njenih graana i naroda
moramo izgraditi Bosnu i Hercegovinu kao cjelovitu, nezavisnu i decentralizovanu
suverenu dravu, ureenu na principima parlamentarne demokratije u njenim
istorijskim i geopolitikim granicama, priznatim od meunarodne zajednice, s tim da
se ni jedan dio njene teritorije ne moe smatrati posebnom necionalnom teritorijom
bilo kojeg njenog naroda.

U ovome nam je potrebno i moralna i materijalna podrka cijelog demokratskog

svijeta. Svijet to mora uiniti, jer je Bosna jedina vizija njegovog opstanka. Kao to vidite mi
Bosnu i Hercegovinu ne posmatramo u procentima, entitetima itd. U izgradnji ovakve Bosne i
Hercegovine nee moi uestvovati mnogi dananji aktuelni politiari jer oni ne mogu izvriti
njenu reintegraciju. Zato postoji vrlo jaka graanska incijativa, koja kao etvrta bosanskohercegovaka politika nacija moe spasiti i ouvati BiH, a tu svakako spada i Forum graana
Tuzle koji je osnovan poetkom 1993. godine sa jedinim ciljem da ouva BiH o kojoj sam
predhodno govorio, a tom prilikom je usvojena Deklaracija slijedee sadrine:
"Graani Tuzle, okupljeni na Osnivakoj skuptini Foruma graana Tuzle, poruuju
svima koji odluuju o sudbini Bosne i Hercegovine da prekinu sa pekulacijama o nekakvoj
etnikoj podjeli nae domovine. Graani Tuzle i danas, kao i u vrijeme mira, dokazuju na
vlastitom primjeru kako je slobodan, i ovjeka dostojan ivot, mogu samo na nepodijeljenom
tlu i uz puno uvaavanje dostojanstva svakog graanina, neovisno od njegove nacionalne i
vjerske pripadnosti".
Od nekih smo bili neshvaeni, ali smo bili sigurni da smo na putu demokratije i
slobode. Vjerujem da se bosanska tragedija vie nikome nee dogoditi. Bosanska budunost
mora biti stvarana na onih hiljadu godina zajednikog ivljenja, razumijevanja i tolerancije.
Svoje izlaganje zavrit u erilovom izjavom koju niko od nas ne smije zaboraviti:
"Ako dozvolimo sadanjosti da se sveti prolosti - izgubit emo budunost"
Tuzla, 20.10.1995.
Vehid ehi
***

37

KONANA IZJAVA
Doli smo u Tuzlu na 50-godinjicu Ujedinjenih Nacija da ujedinimo graane, da pokaemo
svijetu da postoje ljudi koji odbijaju da prihvate etniko podvajanje i podjele i koji jo uvijek
vjeruju da moramo da izgradimo meunarodnu vladavinu zakona. Sedamdeset i pet ljudi iz
Srbije i Crne Gore su putovali tri dana, a taj put prije rata trajao tri sata. Mnogi uesnici su
doli iz drugih ratih zona - sa prostora Zakavkazja, iz Turske, sa Kosova. A mnogi su doli jer
su gledali i iskusili rat i etnika ienja na svojim televizijskim ekranima i shvatili, u rijeima
Immanuel Kanta napisanim prije tano dvije stotine godina, da je svjetska zajednica dosegla
taku gdje se " ljudsko pravo prekreno u jednom djelu svijeta osjeti svugdje". Izabrali smo da
doemo u Tuzlu zato to je ovaj grad tijekom rata uspio da demonstrira u praksi ta znai
ouvati vrijednosti i principe Ujedinjenih Nacija.
Poslije tri i po godine rata, primirje je potpisano u Bosni i Hercegovini. Pregovori e poeti
ubrzo nakon uspostavljanja mira. Uzimamo u obzir da e potpisivanje ugovora zapoeti
proces koji e eventualno voditi miru. Jo uvijek postoji opasnost od izbijanja rata. Sloili
smo se sa time da se pravi mir moe uspostaviti jedino u cjelovitoj Bosni i Hercegovini. A to
nee zavisiti od potisanog primirja nego od uloge graanskog drutva. Kao to je Mazowiecki
rekao u svom govoru na Skuptini:
" Ako je politiko rijeenje pretpostavlja podijelu, tada graansko drutvo moe prevazii
podijele. Ali ak ako politiko rijeenje ne pretpostavlja podjelu, Bosna i Hercegovina nee
biti u stanju da izbjegne podjelu, ako je graansko drutvo slabo ili fragmentarno. Zato je od
najvee vanosti da meunarodna zajednica uini podrku graanskom drutvu u okviru
programa rekonstrukcije".
Oni koji su zapoeli rat moraju da ga zavre. To je njihov posao u pretstojeim pregovorima.
Ali, oni ne mogu stvoriti mir. Samo ljudi koji rade na uspostavljanju vrijednosti
multikulturalnog graanskog drutva, mogu stvoriti uslove za mir. Mnogi od tih ljudi su doli
ovde u Tuzlu i napravili mnogo konkretnih prijedloga i projekata za podrku mirovnom
procesu. Bie veoma vano imati efikasnu centralnu vladu u BiH sa jednom monetom i
jednom armijom, zajedno sa uvjerenjem u izgradnju lokalne demokratije i razvoja. Da bi se
ovo desilo, mora postojati znaajno meunarodno prisustvo i u bezbjedonosnim aranmanima
i u civilnoj administraciji za produeni period od nekoliko godina i jaka meunarodna
podrka graanskom drutvu. Zadatak meunarodnih snaga ne smije biti ogranien na
nadgledanje linija prekida vatre, nego one takoe moraju biti ukljuene u kreiranje stanja bez
rata, u kojem se ljudi mogu vratiti njihovim kuama, kretati slobodno irom zemlje i
ukljuivati u graanske inicijative.
HCA je osnovan poslije revolucija 1989. godine u Istonoj Evropi. U to vrijeme mi smo se
nadali da e granice biti otvorene i da nacije i blokovi vie nee razdvajati ljude. Nadali smo
se da e graansko drutvo izvriti posao integriranja Evrope "odozdo". To se nije desilo.
Nacije su postale jae, umijesto da slabe, i Evropa je poela da trai nove granice prema
Istoku, prema Turskoj i Rusiji. Graansko drutvo je oslabilo u Evropi i bilo ozbiljno
potreseno novim podjelama i ratnim prijetnjama. Graansko drutvo mora otvoriti granice i
sruiti zidove. Ono mora prevazii granice i zidove u naoj vlastitoj svijesti. Moramo
ponovno izgraditi neke mostove na ovoj Skuptini, naroito na Balkanu. Moramo proiriti ove
mostove preko Evropskih granica, na Istok, Zapad i Jug, ukljuiti Rusiju, Tursku, Ameriku i
zemlje Mediterana. Nadamo se da e ova Skuptina biti prekretnica, koja e voditi ka
obnavljanju nade i uvjerenja za rad na stvaranju demokratinog mira. To zavisi od nas. Svi mi
ovdje na Skuptini emo uiniti najvie da slijedimo ono to smo uradili ovdje, pa e
Skuptina oznaiti poetak mirovnog procesa, ne samo ovdje u BiH, nego svugdje.
38

***
Forum graana Tuzle
Asocijacija nezavisnih intelektualaca, Krug 99 Sarajevo
Povodom predstojeih izbora u Bosni i Hercegovini, Asocijacija nezavisnih
intelektualaca Krug 99 i Forum graana Tuzle obraaju se graanima Bosne i Hercegovine,
dravnim organima, politikim strankama, medijima i meunarodnim faktorima sa slijedeom
IZJAVOM
Na kraju smo etvrte godine od kako je naa zemlja podijeljena. Na poetku smo
kratkog perioda u kome pod nadzorom i uz pomo meunarodne zajednice treba da povratimo
mir, povjerenje, zaponemo obnovu i ponovnu integraciju Bosne i Hercegovine. Prdstojei
izbori nisu samo ansa za smjenu ili potvrdu postojee vlasti. Oni e biti istorijski in za ovu
zemlju, jer e se njima dugorono opredjeliti budunost Bosne. Za graane to e biti test da
izmeu demokratije i totalitarizma, izmeu prosperiteta i nazadka izaberu ciljeve dostojne
rtava koje su podnijeli. Za pobjednike izbori e biti veliko iskuenje da li su u stanju da vode
zemlju u jednom od najsudbonosnijih vremena u cijeloj istoriji.
Graanin pojedinac je najvea rtva ovog rata. Ova drava, njene institucije, politike
stranke, mediji, linost koje svojim autoritetom presudno utiu na neke dogaaje, kao i
meunarodne organizacije koje su preuzele odgovornost i diktiraju uslove mira, moraju se
okrenuti graaninu i pomoi mu da dobrovoljno, slobodno, saglasno svom uvjerenju izie na
izbore.
Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 i Forum graana Tuzle ukazuju na to da
se u javnom ivotu i ponaanjem pojedinih institucija i linosti ne stvara dovoljno brzo
povoljna demokratska klima za izbore. Nepotivanje rokova implementacije mirovnog
sporazuma, kao i mogue probijanje rokova izbora smanjuje anse za istinski mir i obnovu
nae domovine. Javnost Bosne i Hercegovine nedovoljno zna o svim aspektima mirovnog
sporazuma. Zbog toga su mogua razliita iznenaenja i manipulacije neinformisanim
ljudima.
Krug 99 i Forum graana Tuzle ele da upozore graane Bosne i Hercegovine na
znaaj, odgovornost i velike nadlenosti izborne komisije. Od njenog tumaenja slova i duha
mirovnog sporazuma zavisie kakva e se donijeti pravila izbora. Mi traimo da izborna
komisija, u mjeri koliko to optimalno dozvoljava mirovni sporazum, pod istim kriterijima na
cijeloj teritoriji BiH osigura slobodu politikog organizovanja, uslove izbora i jednakost svih
graana da biraju i budu birani. Mi protestujemo to je meunarodni izborni medijator u
izbornu komisiju pozvao samo predstavnike zvanine vlasti u liku vladajuih stranaka. Mi
upozoravamo meunarodne faktore da se u svojim procjenama i odluivanju treba vie da
oslanjaju i na istaknute linosti i autoritete.
Traimo da izborna pravila budu na nivou demokratskih rjeenja koja postoje u svijetu
kako bi se maksimalno suzio prostor razliitim spekulacijama i uticajima politikog i
ekonomskog podzemlja, koje mogu doi do izraaja u zemlji ija je demokratska tradicija
prekinuta ratom. Pri tome je naroito vano blagovremeno sainiti birake spiskove i sprijeiti
svaku manipulaciju sa njima.
Najbitniji uslov stvaranja demokratske klime za izbore jeste nepristrasno ponaanje
medija. Traimo da se donesu precizna pravila koja e vaiti za sve medije, da se dravnoj
radio-televiziji ukine monopol na koritenje radio frekvencija, a ova oblast zakonski uredi, te
da nepristrasne instiucije preuzmu monitoring nad ponaanjem medija i izborima.
Upozoravamo nadlene dravne organe da je neophodno zakonskim putem i politikim
39

angaovanjem odmah razbiti informativnu blokadu pojedinih dijelova federacije, koja se

ogleda u zabrani protoka informacija, spreavanju distribucije novina i onemoguavanju
kretanja novinara izmeu dva entiteta, ali i unutar federacije BiH.
Krug 99 i Forum graana Tuzle smatraju neprimjerenim politiku izbornu agitaciju
nekih stranaka u institucijama drave koje mogu presudno uticati na slobodno formiranje
volje i izbora graana, posebno u vojsci, policiji, diplomatsko-konzularnim predstavnitvima
u inostranstvu kao i u vjerskim zajednicama.
Najmanje milion i po ljudi e glasati izvan svojih nekadanjih prebivalita, od toga
mnogi daleko od domovine. Ti nai sugraani su sada zbunjeni, neinformisani i pod pritiskom
raznih politikih emisara, koji siju nerealna obeanja i na taj nain kupuju glasove buduih
biraa. Poloaj biraa-izbjeglih, prognanih i raseljennih lica jo nije definisan. Drava i mediji
moraju osigurati nepristrasnu i potpunu informisanost ovih graana uz odgovarajui
monitoring i meunarodnu kontrolu, a naa diplomatsko-konzularna predstavnitva moraju
biti struni servis, a ne infrastruktura politikog djelovanja vladajue stranke meu
izbjeglicama.
Krug 99 i Forum graana Tuzle pozivaju sve prijatelje Bosne iz svijeta, autoritete i
graanske asocijacije koje su ih tokom rata podravale, da nastave pruati podrku
demokratskoj graanskoj alternativi u Bosni i Hercegovini u njenoj borbi za ouvanje i
izgradnju demokratske, pluralne, sekularne i cjelovite Bosne i Hercegovine.
Tuzla, 18.02.1996.
***
Na Okruglom stolu odranom u Tuzli 30. i 31.03. 1996.
Demokratska alternativa BiH - - DA BIH, usvaja se sljedea

I Z J AVA
1. Izbori u 1996. godini predstavljaju jednu od posljednjih ansi razbijanja
totalitaristike logike da graani BiH i njeni narodi budu predstavlani iskljuivo kroz tri
nacionalne stranke i tri lidera. Samo demokratizacijom na cijelokupnom prostoru BiH mogu
se stvoriti uslovi da postojei prekid sukoba preraste u stabilan mir.
2. Izbornim pravilima mora biti obezbjeeno ustavno pravo graana BiH da biraju i
budu birani u centralne organe BiH. U tom smislu uesnici Okruglog stola DA BIH
zahtijevaju od Privremene izborne komisije, meunarodnih organa i OSCe-a da svim
graanima BiH obezbjedi pravo da biraju i budu birani u Predsjednitvo i Parlament BiH.
3. Pravilima finansiranja izborne kampanje mora se onemoguiti koritenje sredstava
nacionalnih oligarhija steenih zloupotrebom nacionalnih resursa i koritenje dravnih
sredstava, u izbornoj kampanji. Uesnici Okruglog stola DA BIH zahtijevaju formiranje
fondova u kojima bi svi registrirani kandidati i politike stranke imali ravnopravan tretman.
4. Demokratski izbori nisu mogui sve dok vladajue politike stranke ometaju
slobodan protok informacija, ljudi, roba i kapitala na cijelom teritoriju BiH. U tom kontekstu
zahtijeva se trenutno uspostavljanje PTT komunikacija.
5. Uesnici Okruglog stola DA BIH zahtijevaju od meunarodnih institucija
zaduenih za implementaciju Daytonskih sporazuma ukljuivanje predstavnika alternative
(POLITIKE STRANKE, GRAANSKE INICIJATIVE I NEZAVISNI MEDIJI) u rad
Privremene izborne komisije.
6. Registracija politikih stranaka i nezavisnih kandidata, te prikupljanje potpisa
podrke graana za uee u izborima, mora se provoditi na cjelokupnom prostoru BiH na
40

kome svi graani, bez obzira na teritorij na kome ive, imaju pravo podrati bilo koju
politiku stranku ili nezavisnog kandidata.
7. DA BIH insistira na obezbjeenju uslova za povratak izbjeglica i raseljenih lica u
njihova mjesta prebivalita po slobodnom izboru i obezbjeenju uslova da ostavre izborno
pravo garantovano Ustavom.
8. DA BIH insistira na potovanju rokova postavljenjih u Izbornim pravilima
Privremene izborne komisije.
9. Uesnici Okruglog stola zahtijevaju od institucija meunarodne zajednice koje
djeluju u BiH da se obezbjedi:
a) stalna komunikacija alternativnih novinara i medija u smislu razmjene informacija i
tekstova, organiziranja susreta i skupova i distribuiranja postojeih alternativnih medija u sve
sredine BiH
b) neometano i ravnopravno dobijanje informacija za sve medije u BiH
c) formiranje alternativne mree i podravanje postojeih alternativih elektronskih i
pisanih medija u BiH
d) tehniku i svaku drugu pomo pri pokretanju zajednike novine na teritoriju BiH
e) propisivanje striktnih pravila ponaanja medija, kako kontroliranih tako i
alternativnih, u predizbornom periodu radi obezbjeivanja slobodne i fer prezentacije svih
politikih stranaka i pojedinaca kandidiranih na izborima.
***
Graanski alternativni parlament BiH
Nosilac projekta: Forum graana Tuzle
INVESTICIJA U DEMOKRATIJU
Razvoj civilnog drutva je preduslov izgradnje demokratije, efikasne zatite ljudskih
prava i jednakosti graana bez obzira na njihovu rasnu, nacionalnu i religisku pripadnost.
Jednopartijski sistem koji je vladao prostorima bive Jugosalavije je sputavao razvoj civilnog
drutva, a samim tim i graanskih inicijativa.
Izgradnja demokratskih principa graanske parlamentarne demokratije je imperativ za
ouvanje Bosne i Hercegovine kao cjelovite i suverene drave u njenim meunarodno
priznatim granicama. Zbog toga je potrebno razvijanje mree graanskih inicijativa na
itavom njenom podruju - jednom rijeju, demokratizacija drutva pokrenuta od graanina
pojedinca. Sadanju situaciju karakterie stvaranje totalitarno-nacionalistikih sistema, emu
pogoduje i vrlo mali broj graanskih udruenja i pokreta u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga je neophodno raditi na razvoju graanskih inicijativa, grupa i mirovnih
pokreta u BiH. Aktivnosti treba prvenstveno usmjeriti ka Mostaru, Bihau, Banja Luci,
Trebinju, Brezi, Bijeljini, Travniku i Livnu (jer u Tuzli, Zenici i Sarajevu ve postoje takva
udruenja), nakon ega bi osnovali asocijaciju lokalnih udruenja za itavu Bosnu i
Hercegovinu u vidu Graanskog alternativnog parlamenta Bosne i Hercegovine (GAP BiH).
Time bi bili stvoreni uslovi za razvoj demokratske alternative, kojoj je neophodna
pomo mree nezavisnih medija na itavoj teriroriji BiH; to bi bio model koji bi bio
prihvatljiv za sve graane Bosne i Hercegovine, jer predstavlja oblik borbe za jednaka
graanska i politika i ljudska prava i slobode.
Razvoj graanske inicijative predstavlja i poetak vraanja meusobnog povjerenja
naruenog ratom, kao i doprinos reintegraciji Bosne i Hercegovine. To je takoe poetak
komunikacije meu ljudima i stvaranje uslova za povratak prognanih i izbjeglih lica.
Graanska inicijativa bi bila i garant kanjavanja svih ratnih zloinaca jer bez toga nema
uslova za trajan mir na ovom podruju.

41

I lokalne lanice i GAP BiH e biti otvoreni za sve graane Bosne i Hercegovine
okupljene po slobodnoj volji i individulanom izboru, bez obzira na nacionalnu, vjersku,
polnu, starosnu ili bilo koju drugu pripadnost.
Forum graana Tuzle je u kontaktu sa grupama graana i pojedincima iz mnogih
gradova Bosne i Hercegovine, koji su izrazili spremnost da kroz graanske oblike
organizovanja iskau svoj stav.
Principi na kojima bi radio Graanski alternativni parlament Bosne i Hercegovine su:
1. Princip suverenosti drave
2. Princip unutranjeg ustrojstva drave
3. Princip ravnopravnosti i jednakosti graana
4. Princip vladavina prava i demokratije
5. Princip slobode govora i medija
6. Princip zajednikog ivota
7. Princip socijalne pravde
Ovi principi omoguuju da se uvai volja demokratske javnosti Bosne i Hercegovine
koja svoju budunost vidi u modernom civilnom drutvu i demokratskoj sekularnoj dravi.
Oni bi na politiku scenu izveli demokratske snage na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine
koje su za principe ureenja modernog demokratskog drutva i zajednikog ivota i iji se
stav i glas nedovoljno uje i uvaava ili se raznim metodama spreava.
Uloga Graanskog alternativnog parlamenta Bosne i Hercegovine bi bila vrlo znaajna
u nenasilnom rjeavanju svih eventualnih konflikata i u povezivanju sa graanskim
inicijativama, kako sa prostora bive Jugoslavije, tako i Evrope.
Osnivaka skuptina "Graanskog alternativnog parlamenta BiH odrat e se 31.08.
96. u Tuzli. Nakon usvajanja normativnih akata, Povelje i imenovanja radnih tijela, razradit
e se nain zajednikog djelovanja lanica GAP BiH. Funkcionisanje i kontinuitet rada na
programskom i tehnikom nivou obezbjeivat e Ured "Graanskog alternativnog parlamenta
BiH" sa sjeditem u Tuzli.
Projekat osnivanja GAP BiH e se realizovati u fazama:
I FAZA
Obilazak gradova; kontakti, imena, procjena zainteresovanosti i mogunosti za rad.
Odravanje osnivakih skuptina lokalnih graanaskih grupa i pokreta (gdje to do sada nije
uinjeno).
II FAZA
Osnivaka Skuptina Graanskog alternativnog parlamenta BiH u Tuzli (31.08.'96).
III FAZA
Osnivanje Ureda "Graanskog alternativnog parlamenta BiH" u Tuzli (31.08.15.12.'96).
IV FAZA
Dalji rad "Graanskog alternativnog parlamenta BiH".
Tuzla, Decembar 1995.

42