Professional Documents
Culture Documents
Socijalna Zaštta Roma
Socijalna Zaštta Roma
2014 ,
), ;
Prema rezultatima popisa stanovnitva iz 2011. godine od ukupno 1.659,440
stanovnika na teritoriji grada Beograda ivi 27.325(po nekim procenama oko
50.000) stanovnika romske nacionalnosti, to ini 1.65 % stanovnitva grada
Beograda.
Prosena starost
Ispod 15 godina
15-29
30-49
50-64
65-84
85 i vie
Prosena starost
Broj
9487
7020
6825
3155
817
21
26,67 godina
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
(
, , ,
, .
)
Romi u kulturnom prilagoavanju nisu sledili procese kojima je ila veinska
populacija, koja je morala da menja svoje vrednosti pod naletom industrijalizacije
i da ih uskladi sa modernim obrascima ivota. Kod Roma je, kako to mnoge
studije pokazuju, uobiajeni tok akulturizacije bio poremeen. Romi su prihvatili
tradicionalne obiaje veinske grupe, esto jezik i kulturu, meutim zadrali su
svoj nain ivota i spoljanje simbole razliitosti. Romi ine posebnu socijalnu
grupu, koja ima sva obeleja subproleterskog sloja koji u zaaranom krugu bede
reprodukuje generacijsko siromatvo. Da bi doiveli elementarnu drutvenu
promociju, za ta je potrebno imati stabilnost prihoda, Romi, kao i ostali, moraju
imati bar osnovnu kolu, a osnovnu kolu mnogi ne zavravaju jer nemaju uslova
za to. I tako u krug. Rezultati mnogih istraivanja pokazuju, da su Romi, u odnosu
na ostale siromane grupe najsiromaniji.
Kao i ostale siromane grupe, i Romi imaju brojne probleme. Ipak, postoje i oni
problemi koji se mogu oznaiti kao specifini romski problemi, to su predrasude
koje predstavljaju svojevrsnu barijeru, naroito u ostvarivanju prava pri
zapoljavanju, u obrazovanju i leenju. Tome treba dodati i prostornu segregaciju
do koje je dolo delimino nasilnim putem, ali i na spontan nain, tako da danas
Romi na teritoriji grada Beograda uglavnom ive u zasebnim naseobama
(mahalama) koje karakterie poseban nain ivota. Prostorna izolovanost oteava
i usporava komunikacije sa ostalima i svakako, ograniava mogunost
osavremenjivanja naina ivota. Kada je re o problemima koji na najneposredniji
nain proizvode generacijsko siromatvo kod Roma, oni se javljaju pre svega u
sferi zapoljavanja, obrazovanja, zdravstvenih i stambenih pitanja.
Zapoljavanje
Osnovno obeleje drutveno-ekonomskog poloaja Roma na teritoriji grada
Beograda jesu nizak stepen ekonomske aktivnosti i visoka nezaposlenost. Veina
Roma najee nema stalno zaposlenje, ve se bave povremenim tekim fizikim
poslovima, sakupljanjem otpada za preradu, radom po tuim kuama, trgovinom i
preprodajom, a na ulicama grada se i danas mogu videti Romi (odrasli i deca svih
uzrasta) koji prose. Ako imaju stalno zaposlenje, onda uglavnom rade teke
fizike poslove.Na nezaposlenost Roma utiu razliiti faktori meu kojima je i
fizika izolacija romskih naselja, slabe mogunosti zapoljavanja na podruijima
na kojima ive, nemogunost preseljenja u ekonomski razvijena podruja, nizak
nivou, to direktno ugroava njihovo zdravlje.U Srbiji oko 50% Roma ivi u 573 romska
naselja.Koncentracija romskih naselja je najvea oko Beograda i u Vojvodini, a zatim u
Jugoistonoj Srbiji.Vie od polovine romskih naselja se nalzi u gradskim podrujima, a ostala
su u prigradskim i seoskim podrujima.Blizu polovine ovih romskih naselja su mahala i
nehigijenska naselja, dok samo 11% spada u kategoriju razvijenih naselja.
Na zdravlje romske populacije utie i neadekvatna ishrana koja je rezultat siromatva i
niske svesti o vanosti zdrave ishrane.U ishrani romske dece nema dovoljno povra, voa,
mleka, mesa.Podaci koje je objavio UNICEF (saoptenje za medije, 13.jun 2007.godine)
pokazuju da je pothranjenost romske dece u Srbiji nekoliko puta vea u odnosu na nacionalni
prosek ak 20% romske dece je hronino pothranjeno.
Prema nekim procenama, zdravstveni status romske populacije zaostaje za zdravstvenim
statusom ne-romskog stanovnitva za oko 10.godina.Romi su podloniji zaraznim bolestima, i
to i onim ozbiljnim kao to su hepatitis i tuberkuloza.Romi su podloni i hroninim
oboljenjima, kao i bolestima koje su posledica nezdravog stila ivljenja, kao to su puenje,
alkoholizam, narkomanija, AIDS.Uroene bolesti i poremeaji takoe predstavljalju znaajan
zdravstveni problem u romskoj populaciji.
Sve ovo utie na to da je ivotni vek Roma znaajno krai u odnosu na ivotni vek neromskog stanovnitva Romi ive 10-15 godina krae u odnosu na prosean ivotni vek
opte populacije.Na prosenu duinu ivotnog veka Roma delom utie i dvostruko vei stepen
smrtnosti novoroenadi u odnosu na optu populaciju.
Stanovanje
Romska naselja i stanovanje Romi su u najveem broju nastanjeni u naseljima
mahalama. Osnovna obeleja ovih naselja su nezdravo i supstandardno stanovanje,
depriviranog ambijent, loa komunalna opremljenost, iskljuenost iz sistema i neregulisan
status. Sledei podaci donekle ilustruju kljune probleme romskih naselja: - procenjuje se da
oko 2/3 Roma ivi u najteim stambenim uslovima i najloijem ivotnom okruenju, - oko
80% Roma ivi u siromanim podrujima i naseljima, to je najgore u odnosu na sve ostale
etnike zajednice, - najgora i najugroenija siromana naselja iskljuivo nastanjuju Romi.
Radi se o naseljima ekstremne bede, supstandardnog i krajnje nezdravog stanovanja, veoma
loe komunalne opremljenosti, krajnje depriviranog ambijenta. Mada romska naselja u gradu
Beogradu danas ve imaju vodovod i elektrinu mreu, ni jedno od njih nema kanalizaciju,
nema ureene ulice... Ni jedno romsko naselje nema regulisan pravni status, nalazi se van
gradskih sistema i nije na odgovarajui nain obuhvaen planskom regulativom.
(
, ,
)
Potrebne, a nedostajue usluge socijalne zatite
Sve mogue vidove socijalne pomoi, namenjene romskoj deci usmeriti na taj
nain, da romska deca po mogunosti budu snabdevena u okviru predkolskih
ustanova i osnovnih kola, obezbeujui na taj nain da dou do te pomoi i
podsticajui ih na taj nain da pohaaju predkolske ustanove i osnovnu kolu