Ekonomski fakultet

Banja Luka

Februar, 2004.

Istraivaki rad iz sociologije

Tema: ta mladi najvie itaju
(osim strune literature)

Mentor: Prof. dr Ivan ijakovi

Autor: Jelena Dobrota

1

Sadraj

str.

1. Uvod
2. Predmet istraivanja
3. Cilj istraivanja
4. Hipoteze
5. Varijable
6. Tehnike prikupljanja podataka
7. Uzorak
8. Intervju
9. Anketa
10. Analiza dobijenih rezultata
11. Zakljuak
12. Literatura

3
4
4
5
5
5
6
6-7
8-10
11-16
16
17

1. Uvod
itanje je oduvijek bio izuzetno vaan dio mog ivota. Od prvih bajki koje mi je
mama itala, pa do danas. itam sve to mi doe u ruke: beletristiku, putopise,
enciklopedije, stripove, pa ak i rjenike. Moja ljubav prema itanju bio je i jedan od
razloga da se odluim upravo za ovu temu.
Danas, poetkom 21. vijeka, mladi ljudi se sve vie odriu knjige u korist nekih drugih
sadraja i aktivnosti. Nestankom socijalizma i pojavom slobode medija kod nas, televizija
je postala sve popularniji predmet interesovanja mladih ljudi, a sredinom 90-ih
prikljuuje joj se i internet. Naravno, i jedno i drugo se pokazalo vie nego korisnim.
Naalost, njihova ekspanzija dovela je do zanemarivanja knjige kao izuzetnog izvora
informacija i znanja, posebno kod mlae populacije.
U svijetu, a i kod nas, razvija se sve vea zabritnutost o italakim navikama i budunosti
knjige, koja je rezultat sve veih tehnolokih promjena. Henri Kisinder je jednom rekao:
"ivimo u vreme kada je itati - lako. Pritisnete dugme. Stil nije vaan. Stil vam pomae
da proitate knjigu. Nemate potrebu za njim kada itate kompjuterski tekst. Mladi ljudi ne
itaju mnogo, govorim o kompjuterskoj generaciji." Sve vie moemo uti roditelje i
nastavnike kako govore "itanje je dobro, samo ti itaj". Naravno, to se odnosi na
odreenu vrstu itanja, itanja knjiga.
Meutim, situacija kod nas nije toliko zabrinjavajua, kao to je to, recimo, sluaj u
SAD-u. ak 800 000 uenika etvrtog razreda srednje kole u Americi, ili 28%, imaju
sposobnost itanja koje je ispod "osnovne". Kako je reeno u izvjetaju ministarstva
obrazovanja: "Previe mladih ljudi ne moe da ita dovoljno dobro da nae posao sa
mogunou napredovanja, da obavlja graanske dunosti ili jednostavno da uiva u
dobroj knjizi. Svijet im je suen njihovom nesposobnou da napisane rijei prevedu u
smislen tekst." I dok se amerino ministarstvo obrazovanja bori da pobolja samu
sposobnost itanja njihovih srednjokolaca, nai aci ve sa 18. godina sasvim uspjeno
itaju Hesea, Bodlera ili Andria. Ali tu se postavlja pitanje: da li oni itaju samo zato to
moraju, ili su svijesni uticaja koje itanje ima na razvoj umnih sposobnosti i na njihov
ivot u budunosti?
Analitiari u Srbiji kau da je jedan od najsigurnijih pokazatelja koliko je jedna nacija
zaista obrazovana injenica koliko njeni pripadnici knjiga proitaju. Bibliotekari su
izraunali da u Srbiji samo tri odsto ljudi ita knjige, bilo da je rije o beletristici, bilo o
strunoj literaturi. Taj podatak poklapa se sa brojem visokoobrazovanih ljudi koji inae
spadaju u redovnu italaku publiku. Ali pritom ne treba zanemariti vaan faktor kao to
je standard stanovnitva. Da li su knjige skupe, svakako je dobro pitanje. Ukoliko znamo
da je prosijena cijena knjige oko 10-15 KM, onda to i ne izgleda tako mnogo. Neko
moe rei da je dovoljno preskoiti neki izlazak i za te pare kupiti neku dobru knjigu. Ali
iako taj argument ima dobar rezon, to opet znai da ako elimo novu knjigu u naoj
kunoj biblioteci, moramo se neega odrei. Izgleda da je za na standard i ta cijena
visoka.
Zbog navedenih razloga, smatrala sam da je vano utvrditi ta to mladi ljudi itaju, kakvu
ulogu itanje ima u njihovom ivotu i da li zapravo itanje meu njima izumire. Svjesna
sam da moj rad nije ak ni vrh ledenog brijega, ali negdje se poeti mora.

2. Predmet istraivanja
Prije nego to ponem da dublje ulazim u temu, moram definisati predmet mog
istraivanja. On je, u stvari, sadran u samom naslovu rada: ta mladi itaju (osim strune
literature)? Pri tom, elim da dam objanjenje nekih pojmova, tako da postoji jedinstveno
razumijevanje termina koje u u radu koristiti.
Mladi - mlade u definisati kao starosnu grupu od 14 do 24 godina ivota, iz prostog
razloga to su oni najvei dio mlae populacije koja najvie dolazi u dodir sa strunom
literaturom (u koli i na fakultetu). Ali ko zapravo moe rei kad neko prestaje biti mlad?
No, bilo kako bilo, zbog prirode mog istraivanja u ovom radu termin mladi e se
odnositi prvenstveno na srednjokolce i studente.
Literatura - knjievnost, tj. sva pisana i tampana djela (nauna, umjetnika, filozofska i
sl.) pojedinog naroda, neke epohe ili itavog ovjeanstva.

3. Cilj istraivanja
Cilj mog istraivakog rada jeste da odgovori ne samo na pitanje ta mladi itaju, ve i da
li oni itaju, koliko TV, internet i ostale aktivnosti utiu na italake navike mladih ljudi
danas. Takoe, ovdje elim da saznam zbog ega zapravo mladi ljudi itaju i da li su
svjesni uticaja koje itanje ima na njihov dalji ivot. Dalje, ovo istraivanje treba da
pokae odnos izmeu vremena koje mladi ljudi provedu itajui knjigu i vremena koje
provedu itajui novine informativnog karaktera ili utu tampu, kao i najpopularniji anr
kjnige i najitanije novine.
Postavlja se pitanje zato je to sve bitno? Pa, u uvodu sam navela da analitiari u Srbiji
kau da je najbolji pokazatelj obrazovanosti nacije injenica koliko knjiga oni proitaju.
A jo je vanije da se utvrdi koliko i kakve knjige mladi itaju, iz prostog razloga da
vidimo koliko je naa omladina obrazovana, jer to je takoe jedan od pokazatelja
budunosti jedne zemlje.

4. Hipoteze
Sljedee hipoteze e ovim istraivakim radom ili dobiti svoju potrvrdu ili e biti
odbaene:
1.Mladi danas malo itaju
2.Mladi daju prednost drugim aktivnostima, ne itanju
3. Vie mladih ljudi vie ita novine, nego knjige
4. Popularnija je beletristika od naunih tekstova
5. Djevojke preferiraju literaturu kao to su romanse, drame, klasici i asopise kao to su
Svet, Cosmopolitan ili ljubavni romani.
6. Momci su ti koji vie vole naunu fantastiku, trilere, horore, ili asopise kao to su
Svet kompjutera, Tempo ili Playboy

5. Varijable
Nezavisna varijabla: litaratura (osim strune)
Zavisna varijabla: italaki afiniteti mladih

6. Tehnike prikupljanja podataka

U svom istraivakom radu primjenila sam tehniku prikupljanja podataka poznatu kao
razgovor i upitnik1.
Razgovor je obavljen u vidu standardizovanog intervjua sa jednim zaposlenikom u
gradskoj biblioteci "Petar Koi", koji me je tom prilikom zamolio da ostane anoniman.
Intervju je obavljen putem interneta, tako to sam, nakon to sam od dotine osobe dobila
e-mail adresu, poslala pitanja. Odgovore sam dobila dva dana kasnije.
Ostali ispitanici, uenici srednjih kola i studenti, su popunjavali anketu mjeovitog tipa,
dakle pored ponuenih odgovora, mogli su i dati svoje miljenje u odreenim pitanjima.
Anketa je bila anonimna, i uesnici su birani na dobrovoljnoj bazi. Trudila sam se da broj
ispitanika bude priblian u svakoj koli/fakultetu, i da generacijski odnos bude takoe
priblian.

Prof.. dr Ivan ijakovi: "Sociologija"

7. Uzorak
Istraivanje je provedeno na teritoriji grada Banja Luke u januaru 2004. godine. U
istraivanju su uestvovali uenici 5 banjalukih srednjih kola i 6 fakulteta.
Ukupan broj ispitanika: 90
Starosna struktura: 15 - 24 godina
Polna struktura: 46 djevojaka, 44mladia
Akademska struktura: 40 srednjokolaca, 50 studenata
U istraivanje sam ukljuila sljedee kole: Gimnaziju, Ekonomsku kolu, Elektro kolu,
Medicinsku kolu i Metalsku kolu; i fakultete: Ekonomski fakultet, Medicinski fakultet,
Elektro fakultet, Arhitektonsko-graevinski fakultet, Pravni fakultet i Filozofski fakultet.

8. Intervju
1. Koliko dugo radite u biblioteci "Petar Koi"?
Od 1995, znai skoro devet godina.
2. Za to vrijeme, ko su vam bili ei posjetioci: mlaa ili starija populacija?
S obzirom da radim na odjeljenju za odrasle, nai najmlai lanovi imaju 18 godina.
Slobodno mogu da kaem da je najvei broj lanova srednjokolci, studenti i penzioneri.
Mada, smatram da ipak veinu ine srednjokolci i studenti.
3. Zato?
Srednjokolci se najee ulanjuju radi posuivanja kolskih lektira, studenti
uglavnom posuuju strunu publikaciju ili se ulanjuju u itaonicu, jer veliki broj knjiga
koji im je potreban ne moe se iznositi iz biblioteke. Penzioneri su svakako sloj koji ima
najvie vremena na raspolaganju, pa je vjerovatno otuda toliko njih ulanjeno u
biblioteku. Ali, navika itanja se ne stie u starosti, tako da oni koji su itali kao mladi,
nastavljaju da itaju itav ivot.
4. Da li mladi ljudi vie posuuju lektiru i strunu literaturu, ili itaju "za svoju duu"?
Kao to sam ve rekla, veina mladih koja se ulanjuje u biblioteku ini to prvenstveno
radi posuivanja kako lektire, tako i strune literature. Meutim, pogreno bi bilo rei da
oni ne itaju i u slobodno vrijeme. Nerijetko se deava da podignu literaturu i neto za
itanje u slobodno vrijeme istovremeno. Moda ima kola ne ostavlja mnogo vremena da
se vie posvete itanju. Ipak, smatram da oni koji se ulane u biblioteku imaju naviku da
itaju. Naravno, uvijek ima onih koji se ulane, pa dou jednom ili dva puta u toku
godine.
6

5. ta, po Vaem miljenju, mladi najee biraju da itaju, a da to nije lektira ili struna
literatura?
To je stvarno teko rei. Mlade esto ponese trend. Recimo, otkad se pojavio film Zona
Zamfirova, tranja za tom knjigom se utrostruila, iako se dotad itala iskljuivo kao
lektira. Ili npr, ve tri godine knjiga "Gospodar prstenova" ide iz ruke u ruku. Mislim da
ne stoji niti jedan dan na polici. Oni koji ele da itaju u slobodno vrijeme, uglavnom ve
znaju koju knjigu ele da posude. U protivnom, najee biraju bestselere ili knjige svojih
omiljenih autora.
6. Da li se italaki afiniteti mladih razlikuju u zavisnosti od pola i godina?
Od pola svakako, a od godina neto manje, ali se ipak razlikuje. Recimo momci ee
podiu naunu fantastiku, pijunske trilere ili horore, dok djevojke vole da itaju romane
tipa Danijele Stil, ili moderne romane kao to su "Seks i grad" i sl.
7. Da li smatrate da mladi itaju manje nego to su itali prije, npr. 5 godina?
Pa gledano iz moje pozicije, ne. Kao to sam ve u nekoliko navrata spomenula, mladi
itaju lektire i strunu literaturu, pa jedini nain da se smanji broj mladih koji itaju jeste
da se smanji broj uenika i studenata, ili da profesori prestanu da trae od njih da itaju,
to je prilino nevjerovatno.
8. Da li ste upoznati sa mogunou itanja knjiga putem interneta?
Svakako. erka moje prijateljice esto trai lektire na internetu ako ih nemamo
trenutno u biblioteci. Mada, kae da trai samo djela naih autora, a najee je u pitanju
poezija, jer je nje najvie ima. Vjerujem da bi mogla pronai i djela stranih autora, ali
vjerovatno u originalu, tako da se i ne trudi previe.
9. ta mislite o tome?
Mislim da ipak veu vrijednost ima tampana knjiga. Takoe, mislim da kod nas jo
nije rairena upotreba kompjutera kao naina itanja knjige. To je vjerovatno popularnije
u zapadnim zemljama, iz prostog razloga to oni svoje knjige nalaze na svom jeziku i
itanje ne predstavlja nikakav problem. Kad bih ja pokuala da itam Kafku sa interneta,
mislim da ne bih stigla dalje od naslova jer ne razumijem njemaki. Jo jedna prednost
tampanih knjiga jeste obim same knjige, kao i udobnost pri itanju. Ko je jo spreman da
provede dva-tri sata dnevno u stolici pred raunarom da bi proitao knjigu?

9. Anketa
Ovom anketom, u okviru mog istraivakog rada iz sociologije, pokuavam da utvrdim
da li i ta mladi ljudi itaju i koliko je vano itanje danas. Anketa je sastavljena iz etiri
dijela, od kojih se prvi odnosi na line podatke anketiranog, drugi na knjige, trei na
asopise/novine/stripove i etvrti na knjige sa intereneta i uticaj interneta i TV-a na
italake navike mladih ljudi danas. Anketa je anonimna. Zahvaljujem na sradnji.
Autor

Prvi dio
1. Godina roenja ____________
2. Pol (zaokruite)

3. Koju kolu/fakultet pohaate?

____________________________

4. Kako se finansirate (zaokruite)?

* Roditelji

* Stipendija

* Posao

Drugi dio
Molim vas, imajte na umu da se pitanja odnose na knjige koje nisu struna literatura.
1. Da li volite da itate?
* Mnogo
* Dovoljno

* Ne volim

2. Da li itate u slobodno vrijeme?

* Uglavnom
* Ponekad

* Rijetko

3. Koliko vremena sedmino provedete itajui?

* Bar 1 sat dnevno
* Nekoliko sati sedmino

* Moda 1 sat ukupno

4. Kako odluujete koje ete knjige itati?

* Preporuke prijatelja
* Naem u biblioteci
* Proitam recenzije u novinama
* Proitam recenzije na internetu
* itam bestselere
5. Gdje nabavljate knjige koje itate?
* Kupim u knjiari
* Posudim u biblioteci

* Posudim od prijatelja

6. ta vie volite da itate, beletristiku, naunu literaturu ili popularne i zabavne tekstove?
* beletristiku
* naunu literaturu
* popularne tekstove
7. Rangirajte sljedee anrove beletristike (1 odlino, 2 u redu, 3 bez veze)
Trileri ___
Nauna fantastika ___
Avanturistiki ___
Horori ___
8

Klasici ___

Drame __

Romansa ___

8. Rangirajte sljedee anrove ostale literature (1 odlino, 2 u redu je, 3 bez veze)
Biografije ___
Tehnologija ___
Putopisi ___
Uradi sam ___
Religija ___
Nauka ___
Istorijski romani ___ Zdravlje ___
9. Kada birate knjigu, koliko su vam vani navedeni stavovi (1 - veoma vano, 2 - malo
vano i 3 - nevano)
Autor i njegova reputacija ___
Naslovna stranica ___
Izdava ___
Naslov ___
Kratak sadraj ___
Obim knjige ___
10. Da li preporuujete knjige drugima?
* esto
* Ponekad
11. Da li ste lan biblioteke?
* Da

* Rijetko

* Ne

12. Ako da, koliko esto pozajmljujete knjige iz biblioteke?

* Nekoliko puta sedmino
* Nekoliko puta mjeseno
13. ta mislite, koliko knjiga posjedujete?
* 1-25
* 26-50
* 51-75

* 76-100

* Nekoliko puta godinje

* preko 100

14. Koliko ste knjiga proitali u proteklih godinu dana?

*0
* 1-5
* 6-10
* 11-15
* 16 i vie
15. Da li vie volite domae ili strane autore?
* Domae
* Strane
16. Da li imate listu knjiga koje elite da proitate?
* Da
* Ne

Trei dio
1. Da li volite da itate novine?
* Da
* Ne
2. Ako je odgovor ne, zato?
* Dosadne su
* O vijestima se informiem putem TV
* Drugo (navedite) _____________________________________________
3. Ako je odgovor da, rangrirajte nabrojane dijelove novina (1 odlino, 2 u redu je, 3 bez
veze)
* Reklame
* Svijet zabave
* Redovne kolumne
* Naslovi
* Stripovi
* Politika zbivanja
* Sport
* Horoskop
4. Da li volite da itate asopise?
* Da
* Ne
9

5. Ako ne, zato?

* Ne interesuje me
* Nemam novca da ih kupim
* Drugo (navedite) ________________________________________________
6. Koliko esto itate novine/asopise?
* Jednom dnevno
* Svaki drugi dan
* Jednom sedmino
* Nekoliko puta mjeseno

* Nekoliko puta sedmino

* Manje od jednom mjeseno

7. Rangirajte navedene asopise (1 ne volim da itam, 2 ponekad itam, 3 redovno itam)

Patriot ___
Reporter ___
Svedok ___
Tempo ___
CKM ___
Playboy ___
Svet kompjutera ___ Vrele gume ___
Svet ___ Trn ___
Zona sumraka ___
OK ____
Teen ___
Cosmopolitan ___
Stripovi ___
Ljubavni romani ___
Horoskop ____

etvrti dio
1. Da li znate da postoji mogunost itanja knjiga na internetu?
* Da
* Ne
2. Da li ste itali knjige na internetu?
* Da
* Ne
3. Da li preferirate tampane knjige ili e-knjige?
* tampane
* e-knjige
4. ta mislite, da li raunari i TV odvlae panju mladih sa itanja knjiga?
* Veoma
* Malo
* Ne ba
5. Rangirajte sljedee aktivnosti prema koliini vremena koju im posjeujete (1 malo, 2
dovoljno, 3 previe)
Gledanje filmova ___
Gledanje serija ___
Gledanje sporta ___
Surfanje na netu ___
Igranje igrica ___
itanje ___
Sluanje muzike ___
Uenje ___
Izlasci ___
Druge aktivnosti (sport, razne sekcije...) ___
6. Da li bi se putem medija, npr. emisijama o novitetima u svijetu knjiga, reklamama za
nova izdanja romana ili reklamama za gradsku biblioteku, moglo uticati na mlade da vie
itaju?
* Veoma mnogo
* Prilino
* Moda malo
* Ne ba
7. Da li ste ikad pod uticajem reklama ili filma kupili neku knjigu, asopis...?
* esto
* Nekoliko puta
* Jednom
* Ne

10

10. Analiza dobijenih rezultata

U ovom dijelu istraivakog rada u predstaviti rezultate istraivanja i dati analizu
dobijenih rezultata. Nije bilo lako obraditi sve ove odgovore, jer su se mogli uporeivati
po mnogim osnovama. Tako je svako pitanje moglo biti uporeeno na osnovu pola,
fakulteta ili kole koju ispitanik pohaa, godina i sl. Naravno, svako pitanje je moglo biti
podjeljeno po kolama i fakultetima koje ispitanici pohaaju, ali bi to ipak bilo previe
opirno za ovako mali uzorak. Najvanije je bilo prikazati preferencije mladih uopte,
zatim po polu, i najposlije po godinama.
Na pitanje "Da li volite da itate?" ispitanici su odgovorili ovako: 11% reklo je da
mnogo voli da ita, 82% smatra da je njihovo interesovanje za itanje dovoljno, dok je
7% izjavilo da ne voli da ita. Zanimljivo za ovo pitanje bilo je to da svih 11% mladih
koji kau da mnogo vole da itaju sainjavaju osobe enskog pola, i da su svi oni koji su
rekli da ne vole da itaju, dakle njih 7%, mukarci.
Dalje, pitala sam ih da li itaju u slobodno vrijeme. Odgovori su bili sljedei: 11%
uglavnom ita, 87% ita ponekad, a 2% ita rijetko. I u ovom pitanju djevojke su
pokazale vie entuzijazma za itanje. 11% to uglavnom itaju u slobodno vrijeme ine
iskljuivo djevojke, dok 2% to rijetko itaju ine iskljuivo momci.
A koliko je to sati sedmino, 7% je reklo da je to bar 1 sat dnevno, 86% ita nekoliko
sati sedmino, a 7% ita moda 1 sat u toku itave sedmice. Kao to se moglo oekivati,
i ovdje se ponavlja situacija iz prethodna dva pitanja kad se odgovori analiziraju na
osnovu pola.
Kad se analiziraju odgovori prva tri pitanja iji je cilj bio da se vidi koliko mladi vole da
itaju i koliko vremena provode itajui, moe se zakljuiti da su mladi u Banjoj Luci
"prosjeni" itai, s tim da djevojke vole da itaju vie nego momci. Takoe, ini se da sa
godinama raste i afinitet prema itanju, jer su se studenti, mukarci a pogotovo djevojke,
pokazali kao vei ljubitelji itanja. Sad, da li je takav rezultat moda i posljedica
relativno nevelikog uzorka, ne mogu rei.
Narednim pitanjima pokuala sam doznati kako mladi biraju knjige, ta im je pri tom
izboru vano a ta ne, i kako dolaze u posjed knjiga koje ele da proitaju.
Kako odluujete koje ete knjige itati?
ak 71% vjeruje prijateljima kad ovaj kae da je knjiga dobra, pa se tako i odlui da
proita tu knjigu. 16% naie na neto to eli da proita tako to pregleda police
biblioteke. Recenzijama iz novina ne vjeruje niko, a one sa interneta pomognu 9%
itaa pri izboru knjige. Samo 2% ne eli da se zamara izborom knjige, i misli da je ono
to itaju milioni irom svijeta dovoljno dobro i za njega/nju. Oni itaju bestselere.
Na osnovu tih rezultata, odgovori na "Gdje nabavljate knjige koje itate?" bili su
sasvim logini. Veina, tj. 55% knjige posuuje od prijatelja, 29% posudi u biblioteci,
a 16% kupi u knjiari. Razlozi za ovakav nain nabavljanja knjiga moda se mogu nai
u materijalnoj situaciji stanovnitva, posebno mladih, koje veinom izdravaju roditelji.
Naime, roditelji pored relativno niskih primanja nisu u stanju da svojoj djeci priute sve
to im je potrebno. Pri tom izboru ta kupiti, a ta ne, kupovina knjiga kod veine dolazi
tek pred ili na kraju.
U pitanju br. 9 u drugom dijelu, ispitanici su trebali rangirati koliko su im vane odreeni
inioci pri izboru knjige. Poredak je bio ovakav:
1. SADRAJ
2. AUTOR
3. NASLOV
11

4. OBIM
5. NASLOVNA STRANICA
6. IZDAVA
U ovom pitanju bili su jedinstveni i mladii i djevojke, bilo srednjokolci bilo studenti.
Zatim su uslijedila neka uoptena pitanja o tome da li su lanovi biblioteke i koliko esto
je posjeuju, koliko knjiga posjeduju, koliko su knjiga proitali u protekloj godini i da li
postoje neke knjige koje nisu proitali a eljeli bi.
64% ispitanih su lanovi biblioteke i veina njih, 72%, u biblioteku odu samo nekoliko
puta godinje, a ostalih 28% to ini znatno ee - nekoliko puta mjeseno.
Zakljuak koji sam prethodno donijela, da su mladi Banja Luke "prosjeni" itai, svoju
potvrdu dobio je i u odgovorima na pitanje "Koliko ste knjiga proitali u prethodnih
godinu dana?". Za odgovor 0 odluilo se 0%, za odgovor 1-5 odluilo se 9%, za
odgovor 6-10 bilo je 69%, od 11-15 knjiga proitalo je 11% ispitanih, a 16 i vie
proitalo je takoe 11%.
Dolazimo i do pitanja sadranih u naslovu: ta je to to mladi vole da itaju. Najprije
treba rei da mladi veinom itaju radi linog zadovoljstva i razonode, odn. velika veina,
ak 71% preferira beletristiku. Nakon beletristike dolaze popularni tekstovi koje ita
16% maldih, a tek 13% ita naunu literaturu.
Zanimljivo je bilo vidjeti da mladi vie vole strane (80%) od domaih autora (20%). U
ovom pitanju polna razlika se mnogo ispoljila, jer 100% mukih ispitanika voli strane
autore. Djevojke su bile te koje su se izjasnile da vole i domae autore (39%). Meutim, i
ovdje je izbor iao u korist stranih autora (61%).
U naredna dva pitanja mladi su rangirali koji anr beletristike i ostale litarature (naune
literature i popularnih tekstova) najvie vole. Takoe, ovdje dolazi do velikih razlika u
italakom ukusu djevojaka i mukaraca. Rezultati su prikazani u narednim tabelama.
MLADII
1. TRILERI
2. NAU. FANTASTIKA
3. AVANTURA
4. HORORI
5. KLASICI
6. DRAME
7. ROMANSE

BELETRISTIKA
UKUPNO
1. TRILERI
2. KLASICI
3. AVANTURA
4. DRAME
5. NAUNA FANTASTIKA
6. ROMANSA
7. HORORI

MLADII
1. NAUKA
2. TEHNOLOGIJA
3. PUTOPISI
4. ZDRAVLJE
5. URADI SAM
6. BIOGRAFIJE
7. ISTORIJSKI ROMANI
8. RELIGIJA

OSTALA LITERATURA
UKUPNO
1. NAUKA
2. PUTOPISI
3. ZDRAVLJE
4. TEHNOLOGIJA
5. ISTORIJSKI ROMANI
6. URADI SAM
7. BIOGRAFIJE
8. RELIGIJA
12

DJEVOJKE
1. KLASICI
2. ROMANSA
3. DRAME
4. TRILERI
5. AVANTURA
6. NAU. FANTASTIKA
7. HORORI

DJEVOJKE
1. PUTOPISI
2. ZDRAVLJE
3. ISTORIJSKI ROMANI
4. NAUKA
5. URADI SAM
6. BIOGRAFIJE
7. TEHNOLOGIJA
8. RELIGIJA

Pri tom, vano je spomenuti da je ukupan prosjek ocjena koje su ispitanici davali
odreenim anrovima kod beletristike bio mnogo vei, nego kod ostale literature. To je
jo jedan podatak koji ide u prilog tome da mlade vie interesuje itanje za razonodu.
Trei dio ankete odnosio se na itanje novina/asopisa.
Prvo pitanje bilo je "Da li volite da itate novine?". Sa 'da' odgovorilo je 60%
ispitanih, od kojih su 63% bili mukarci, a 37% djevojke. Ostalih 40% reklo je da ne voli
itati novine. Na pitanje "Zato ne volite da itate novine?" ispitanici, od kojih su
veinu sainjavale djevojke, odluili su se za dva od tri ponuena odgovora. Njih 56%
reklo je da su im novine dosadne, a 44% reklo je da se o vijestima informie putem
TV-a. One koji su se izjasnili da vole da itaju novine, zamolila sam da mi rangiraju
dijelove novina koje vole, odn. ne vole da itaju. Opet, pol ispitanika imao je veliki uticaj
na izbor. Ali, u ukupnom poretku spor je zauzeo prvo mjesto. To je posljedica injenice
da se vie mukaraca izjasnilo da ita novine, pa je njihov izbor imao presudan uticaj i na
ukupne rezultate.
MOMCI
1. SPORT
2. STRIPOVI
3. REDOVNE KOLUMNE
4. POL. ZBIVANJA
5. SVIJET ZABAVE
6. NASLOVI
7. HOROSKOP
8. REKLAME

DIJELOVI NOVINA
UKUPNO
1. SPORT
2. REDOVNE KOLUMNE
3. POLITIKA ZBIVANJA
4. SVIJET ZABAVE
5. STRIPOVI
6. NASLOVI
7. HOROSKOP
8. REKLAME

DJEVOJKE
1. REDOVNE KOLUMNE
2. SVIJET ZABAVE
3. HOROSKOP
4. POL. ZBIVANJA
5. NASLOVI
6. SPORT
7. STRIPOVI
8. REKLAME

Analiza pitanja "Da li volite da itate novine?" donijela je zanimljive rezultate. Naime,
svih 100% ispitanih izjavilo je da voli da ita asopise. Ovo je bilo prvo pitanje u kojem
su se miljenja svih ispitanih u potpunosti podudarala. To je takoe i dokaz da mladi
definitivno vie vole da itaju novine/asopise od knjiga. To najee ine nekoliko puta
sedmino. Zatim je uslijedila rang-lista najee itanih asopisa, ponovo podijeljena na
tri dijela: ukupno, djevojke i momci. Iako sam analizu uradila jo i prema goditu i prema
koli/fakultetu, dola sam do zakljuka da su tu razlike minimalne, stoga nisam htjela da
zamaram sa jo vie podataka.
MOMCI
1. TEMPO
2. SVET KOMPJUTERA
3. PLAYBOY
4. STRIPOVI
5. CKM
6. REPORTER
7. VRELE GUME
8. HOROSKOP
9. SVET
10. OK
11. PATRIOT

ASOPISI - RANG LISTA

UKUPNO
1. HOROSKOP
2. TEMPO
3. COSMOPOLITAN
4. SVET KOMPJUTERA
5. REPORTER
6. STRIPOVI
7. CKM
8. LJUBAVNI ROMANI
9. PLAYBOY
10. SVET
11. OK
13

DJEVOJKE
1. COSMOPOLITAN
2. HOROSKOP
3. LJUBAVNI ROMANI
4. SVET
5. OK
6. TEEN
7. REPORTER
8. TEMPO
9. STRIPOVI
10. TRN
11. CKM

12.* SVEDOK
13.* TRN
14.* TEEN
15.* COSMOPOLITAN
16.* LJUBAVNI ROMANI
17.* ZONA SUMRAKA

12. TEEN
13. VRELE GUME
14. TRN
15. PATRIOT
16. SVEDOK
17. ZONA SUMRAKA

12. SVET KOMPJUTERA

13. VRELE GUME
14. PLAYBOY
15. PATRIOT
16. SVEDOK
17. ZONA SUMRAKA

Zanimljivo je pomenuti da pri rangiranju asopisa koje vole i ne vole, muki ispitanici su
pokazali apsolutnu odlunost i 6 asopisa (oznaeni *, od koji su 3 'enska') su dobili
najniu moguu ocjenu 1, odn. svi momci su izjavili da ne vole da ih itaju.
Djevojke, naprotiv, bile su 'liberalnije' u svom izboru, ili bolje reeno, itaju sve i svata.
U njihovom izboru nijedan od 17 navedenih asopisa (meu kojima i Playboy) nije dobio
ocjenu 1. To znai da od svih ispitanih djevojaka bar jedna ponekad ili redovno ita neki
od navedenih asopisa. Lino mi je laknulo kad sam vidjela da samo 1 osoba, djevojka,
ponekad ita Zonu sumraka. Ima jo nade za nau omladinu!
Posljednji, etvrti dio ankete, odnosio se na itanje knjiga sa interneta i uticaj drugih
aktivnosti na italake navike mladih u Banjoj Luci.
Prvo pitanje koje sam postavila bilo je "Da li znate da postoji mogunost itanja
knjiga na internetu?". Na moje veliko zaprepatenje, 2%, tj. dvije djevojke nisu bile
upoznate s tim! Zato zaprepatenje? Pa, kameno doba je odavno proslo. Naredno pitanje
bilo je "Da li ste ikada itali knjiga na internetu?", i uprkos injenici da je 98%
anketiranih upoznato s tom mogunou, samo je 11% i proitalo knjigu na taj nain. To
dodue, i nije toliko udno. Kao to ree gospoa iz intervjua, kome se da sjediti na
neudobnoj stolici ispred raunara da bi proitao knjigu. Ja bih to mogla samo u sluaju da
me knjiga izuzetno interesuje, a ne postoji drugi nain da se nabavi, to je malo
vjerovatno. Stoga, jednoglasnost anketiranih (100%) u odgovoru na pitanje da li vie
vole tampane ili e-knjige nije bila nita udno.
Naredna tri pitanja bila su vezana za uticaj televizije. Na pitanje "Da li mislite da
raunari i TV odvlae panju mladih sa itanja knjiga?", 94% je odgovorilo sa
veoma, 4% sa moda malo, a 2% sa ne ba. Ovaj put djevojke su smatrale da uticaj
TV-a nije znaajan.
Jedna od stvari koja me je takoe zanimala bilo je da li oni smatraju da se putem medija,
npr. emisijama o novitetima u svijetu knjige, reklamama za nova izdanja romana ili
reklamama za gradsku biblioteku moglo uticati na mlade da vie itaju. Od etiri
ponuena odgovora, veoma mnogo, prilino, moda malo i ne ba, ispitanici su smatrali
da se tim putem ne moe veoma mnogo uticati, ali takoe smatraju da se uticaj ne moe
zanemariti. Tako se 76% opredijelilo za opciju prilino, a 24% kae da se tako moe
moda malo uticati na mlade. Miljenja i momaka i djevojaka su se podudarala.
Nakon toga pitala sam ih da li su oni ikada kupili neku knjigu pod uticajima reklame
ili filma. 4% kae da to radi esto, 56% kae da su to uradili nekoliko puta, 38% je
povjerovalo reklamama jednom, a samo 2% nije nikada kupilo knjigu pod tim uticajem.
Na ovom pitanju momci su bli ti koji su se najee opredjeljivali za opcije esto i
nekoliko puta, a djevojke su bile one koje odgovorile jednom ili nijednom.
Za kraj ove anlize uticaja TV, raunara i drugih aktivnosti, ispitanici su rangirali
aktivnosti kojima se mnogo ili malo bave. Na ovom pitanju su se napokon ispoljile i
generacijske razlike, tako da sam prikazala svih 7 tabela.

14

ITANJE I DRUGE AKTIVNOSTI

Uenici
Studenti
Uenice
1. Gledanje sporta
1. Internet
1. Gledanje serija
2. Internet
2. Uenje
2. Izlasci
3. Igranje igrica
3. Gledanje filmova 3. Sluanje muzike
4. Gledanje filmova 4. Sluanje muzike
4. Gledanje filmova
5. Izlasci
5. Gledanje sporta
5. itanje
6. Druge aktivnosti* 6. Izlasci
6. Uenje
7. Sluanje muzike 7. itanje
7. Druge aktivnosti
8. Igranje igrica
8. Gledanje sporta
8. itanje
9. Uenje
9. Gledanje serija
9. Internet
10. Gledanje serija
10. Druge aktivnosti 10. Igranje igrica
*Druge aktivnosti - bavljenje sportom, jezici, sekcije, itd...

Studentkinje
1. Sluanje muzike
2. Gledanje filmova
3. Uenje
4. Izlasci
5. itanje
6. Internet
7. Gledanje serija
8. Gledanje sporta
9. Druge aktivnosti
10. Igranje igrica

ITANJE I DRUGE AKTIVNOSTI

Momci
Djevojke
1. Internet
1. Sluanje muzike
2. Gledanje sporta
2. Izlasci
3. Gledanje filmova
3. Gledanje filmova
4. Igranje igrica
4. Uenje
5. Sluanje muzike
5. itanje
6. Uenje
6. Gledanje serija
7. Izlasci
7. Druge aktivnosti
8. Internet
8. itanje
9. Druge aktivnosti
9. Gledanje sporta
10. Gledanje serija
10. Igranje igrica
ITANJE I DRUGE
AKTIVNOSTI
UKUPNO
1. Gledanje filmova
2. Sluanje muzike
3. Internet
4. Izlasci
5. Gledanje sporta
6. Uenje
7. itanje
8. Druge aktivnosti
9. Igranje igrica
10. Gledanje serija
Nakon ovih rezultata, uprkos tome to je veina rekla da dovoljno voli da ita, ini se da
to dovoljno i nije ba tako, posebno kad je muka populacija u pitanju. Ali, opet,
ispitanici su bili iskreni kad su rekli da TV, raunari i druge aktivnosti koje su im na
raspolaganju veoma utiu na italake navike. U ukupnom poretku, kod nae omladine
itanje je od moguih 10, zauzelo "asno" 7. mjesto. Naalost, ako mogu da dodam.
15

Nakon provedenog istraivanja i analiziranih rezultata vrijeme je da se vratim na hipoteze

sa poetka ovog rada.
1.Mladi danas malo itaju
Sudei po odgovorima u intervjuu, veina lanova gradske biblioteke "Petar Koi" su
mladi ljudi. Ali, ako su ulanjeni, da li to nuno znai i da itaju? Ako uzmemo u obzir
odgovore anketiranih, koji su rekli da jesu lanovi biblioteke (njih 64%), veina (72%)
biblioteku posjeuje tek nekoliko puta godinje.
Dalje, uporeujui ankete prema goditu, dola sam do zakljuka da studenti vie itaju
od srednjokoloca. I dok nema neke vee razlike meu italakim navikama studenata
razliitih fakulteta, razlike u itanju meu srednjokolcima razliitih kola se primjeuju.
Npr, od 7% anketiranih koji su izjavili da ne vole da itaju, 82% ine uenici srednje
metalske kole. Zaista ne bih da ikoga omalovaavam, ali to su bili rezultati koje sam
dobila.
2.Mladi daju prednost drugim aktivnostima, ne itanju
U prilog tome govori injenica da, u poreenju sa drugim aktivnostima, itanje zauzima
tek 7. mjesto od 10 moguih. Pri tom, djevojke (i studentkinje i srednjokolke) itanje su
stavile na peto mjesto, srednjokolci na osmo, a studenti na sedmo.
3. Vie mladih ljudi vie ita novine, nego knjige
Apsolutno potvreno, bar kad se odnosi na asopise, jer su se svi anketirani izjasnili da
vole da ih itaju. Sjetimo se, na pitanje da li vole da itaju knjige, 7% je reklo ne.
Situacija sa novinama je malo drugaija, jer je bilo onih koji su rekli da ih ne vole itati
(uglavnom djevojke).
4. Popularnija je beletristika od naunih tekstova
Ovu tezu potvrdili su odgovori na pitanje br. 6 iz drugog dijela ankete. 71% najvie voli
beletristiku, 13% naune, a 16% popularne tekstove. Time je sve reeno.
5. Djevojke preferiraju literaturu kao to su romanse, drame, klasici i asopise kao to su
Svet, Cosmopolitan ili ljubavni romani.
To se takoe potvrdilo, iako je 'Svet' bio rangiran slabije nego to sam je mislila da e
biti.
6. Momci su ti koji vie vole naunu fantastiku, trilere, horore, ili asopise kao to su
Svet kompjutera, Tempo ili Playboy
Takoe potvreno. Da ne duim, sve je prikazano u odgovarajuim tabelama.

11. Zakljuak
Osnovni zakljuci do kojih sam dola govore da situacija sa italakim navikama mladih
nije sasvim zabrinjavajua, ali nije ni posebno dobra. Da, mladi itaju, ali prvenstveno za
razonodu. Knjiga, kao izvor informacija i znanja polako gubi bitku pred modernima
sredstvima komunikacije.
U pogledu strukture, ini se da stariji ispitanici, dakle studenti, vie itaju od
srednjokolaca. Gledano po polu, djevojke definitivno vie itaju od momaka.
Pri izboru literature koju e itati, godine ne igraju neku veliku ulogu, kad su mladi u
pitanju. Nasuprot tome, razlike u literaturi, gledano sa stanovita pola ispitanika, bile su
16

vie nego oigledne. Iz intervjua, saznali smo da pri izboru knjige, malde nerijetko
ponese i trend.
Ispitanici smatraju da bi se putem medija, raznim emisijama i reklamama, moglo uticati
namlade da vie itaju. To je moda i znak da bi se tako neto i trebalo uraditi. Pri tom,
ne postavlja se pitanje zato, jer svi znaju vrijednost koju svaka proitana knjiga ima u
ivotu. Neko mi je jo davno rekao: "Bogat si onoliko koliko knjiga posjeduje, a
obrazovan onoliko koliko ih proita."

12. Literatura
Sociologija - prof. Dr Ivan ijakovi
Rjenik stranih rijei - Bratoljub Klai
Internet

17