oKRATKORNO FINANCIRANJE posuivanje novanih sredstava na vrijeme do godinu dana;

prednosti: lake odobravanje kredita, cijena kapitala i fleksibilnost

CIJENA KAPITALA iz kratkoronih izvora je u veini sluajeva nia od cijene kapitala iz dugoroni
izvora,
imbenici koji utjeu na cijenu kapitala:
1-razina iste kamatne stope-kod nje nema fin. Rizika,najblia istoj kam.stopi je je kam stopa
dravnih obveznika
2-stupanj fin. Rizika izraen veom ili manjom vjerojatnou da e dunik vjerovniku u roku
podmiriti dospjelu obvezu
3-visina kreditnog iznosa kako se poveava visina kredita,trokovi po jedinici kredita tendiraju
smanjivanju,pa kreditor smanjuje kamatnu stopu za odreeni postotak

NEDOSTACI KRATKORONOG FINANCIRANJA

a)uestalost dospijea glavnice i kamata-obveze se moraju podmirivati po dospijeima
inae vjerovnici mogu blokirati iro raun i onemoguiti poslovanje poduzeu
b) promjenjiva,plivajua kamatna stopa(floating rate)
FLEKSIBILNOST sposobnost poduzea da, kad ima potrebe, osigura odgovarajua novana
sredstva, te da ih vrati vjerovniku u ugovorenom roku, tj. im ta potreba prestane
OPTIMALNO FINANCIRANJE-Trajne minimalne potrebe za tekuom imovinom u poduzeu se mogu
oznaiti izrazom TRAJNA TEKUA IMOVINA,mora biti stalno prisutna ako se poslovanje eli uredno
voditi,a ako se pojavi vea potreba za tekuom imovinom to se naziva PRIVREMENA TEKUA
IMOVINA-se financira tekuim financiranjem,a trajna dugoronim financiranjem
EKSPANZIJA vei obujam prodaje, koji zahtijeva viu razinu zaliha i vea potraivanja, to se
odraava na poveanje salda novanih sredstava menaderi i vlasnici tee ka ekspanziji jer misle
da je to uvjet uspjenog poslovanja
->to je dugoroni kapital mjeren dugoronom kamatnom stopom nii,to je vjerojatnije da e
poduzee preferirati dugorone u odnosu na kratkorone izvore kapitala

IZVORI KRATKORONOG FINANCIRANJA:

1. Trgovaki krediti trgovci, proizvoai,nastojanja da se povea prodaja,najvaniji
pojedinani izvori
2. Komercijalne banke prikupljajui depozite banke ih svojom kreditnom politikom
multipliciraju- depoziti po vienju(moe uzet novce kad o), tedni dep. (rijetko se
uzima novac, ima kamate), roni depoziti ( uzme pare samo kad ti rok istekne)
3. financijske kompanije specijalizirane finacijske institucije osnovane za posuivanje
novanih sredstava,skuplji od bankovnih
4. Faktoring- dio poslovnih aktivnosti specijalizirane financijske investicije koja se naziva
faktorom i koja u domeni kupovine potraivanja od poduzea posluje uz odreeni
diskon.tprofit ostvaruje ako naplati vie od diskontirane cijene. OTVORENI FAKTORING
faktor daje do znanja duniku da skuplja naplatu u korist svog klijenta. TAJNI FAKTORING
povjerljivo diskontiranje rauna omoguuje klijentu da prikrije injenicu kako je angairao
faktora

5.Komitenti daju sredstva za finaciranje unaprijed,kratkorona na osnovi ugovora

PRIVREMENI RAUN kupac i dobavlja se zatiuju od otkazivanja ugovora i ugovarajui
uplatu novanih sredstava na taj raun
6.Kue komercijalnih papira - finan.agencije koje kupuju komercijalne papire
korporacija,zatim prodaju bankama ilii drugim investitorima
7.Privatne kreditne kompanije potroaki kreditit agencije
8.Vladine agencije i ostali-srednjorono ili dugorono financiranje,povoljno

INSTRUMENTI KRATKORONOG FINANCIRANJA:

a) Dokazi dugovanja
KNJIGA RAUNA PRODAJE tj. IZLAZNIH RAUNA. Vjerovnikova evidencija potraivanja na
temelju ispostavljenih rauna.KNJIGA PROFORMA RAUNA (PREDRAUNA) izdaje dobavlja prije
isporuke proizvoda, robe, usluga kupcu sa informacijom o cijeni i dr.
KOMERCIJALNI PAPIRI-duniki vrijednosni papiri koje izdaju korporacije radi pribavljanja
kratkoronih novanih sredstava,kupac vrijednosnog papira zarauje tako to kupuje vrijednosni
papir po nioj vrijednosti od nominalne,a zatim ga dri do datuma dospijea i naplati cijenu
nominalnog iznosa
VLASTITA MJENICA obveza izdavaoca mjenice trasanta da e na zahtijev korisnika ili na
njegovu naredbu drugom imaocu mjenice tono odreenog datuma sam isplatiti sumu novca
utvrenu mjenicom. Nema trasata, pa se i ne akceptira.BLANKO mjenica.neispunjena mjenica
TRASIRANA ILI VUENA MJENICA pisana naredba kojom trasant nalae trasatu da remitentu
ili po njegovoj naredbi drugom imaocu mjenice, u odreenom trenutku isplati naznaeni iznos.
Trast akceptira mjenicu stavljanjem potpisa na lice mjenice, u donji desni kut ispod potpisa
trasanta. S lijeve strane popreno potpis trasata moe biti na bilo kojem dijelu lica mjenice, s tim
da uz potpis bude oznaka akceptirano/prihvaam ili priznajem.
AVALISTE prazan prostor za potpis. Avalist se obvezuje da e na prvi poziv remitenta isplati
mjeninu sumu ako to ne uini trasant.
Aglosaksonsko pravo ne priznaje AVAL ve GARANCIJU. Mjenica se moe prenositi putem
indosamenta, potpisom indosanta na poleini vrijednosnog papira ili na dodatnom listu
mehaniki povezanim s vrijednosnim papirom ALON.
DISKONTIRANJE MJENICE imalac mjenice koji XXXXXX na naplatu u bliskoj busdunosti moe
mjenicu indosirati ili unoviti kod banke i prepustiti banci da mjenicu podnese izdavaocu na dan
dospjea. Banka vlasniku mjenice nee platiti punu vrijednost nego e ponueni iznos smanjiti za
diskont (cijena zarade) koji se obraunava na vrijednost mjenice po dospijeu, a ne na nominalnu
vrijednost..
TRGOVAKI AKCEPT prihvat trgovake ili robne mjenice koja je namijenjena samo jednoj
posebnoj namjeni-trgovakim transakcijama koje zamjenjuju knjige rauna prodaje
BANKOVNI AKCEPT prihvat kojim mjenica vue na banku akceptanta umjesto na dunika.
Koristi se iskljuivo za vanjsku trgovinu. Ako banka izvri plaanje, onda tereti i raun kupca
AKCEPTNI KREDIT.

b)dokumenti osiguranja povrata kredita

AVALNI KREDIT kreditni posao u kojem, za sluaj da dunik u ugovorenm roku i na ugovoren
nain XXXX ne ispuni svoju obvezu, banka garantira da e na prvi poziv i bez sudskog spora tu
obvezu podmiriti. Garanciju banka daje u obliku garantnog pisma, a ne u mjeninoj formi kao kod
akceptnog kredita
BRODSKI TOVARNI LIST- pismeni sporazum,pomorski vozar i pediter
POTVRDA O ZALOGU- vjerovniu daje pravo vlasnitva nad robom
HIPOTEKA NA POKRETNU IMOVINU- sastoji se od izdate vlastite mjenice potpisane od strane
dunika i davanju pokretne imovine kao garancije za izdatu mjenicu

ASIGNACIJA pravni posao kojim dunik ovlauje svog dunika da on svoj dug ne isplati njemu
nego svom vjerovniku.
CESIJA prijenos potraivanja dosadanjeg vjrovnika na novog vjerovnika, a da pritom
potraivanje i dunik ostaju isti.

TRGOVAKI KREDITI
KREDITNE KONDICIJE definiraje namjene kredita i kamtne stope, period povrata, XXXXXX
osiguranja povrata kredita i sl.
TRGOVAKI KREDIT-kredit koji prodava odobrava kupcu na svim razinama proizvodno
distributivnog procesa,moe se koristiti za kupovinu sirovina,nabavu roba i usluga to e se
koristiti u razliitim etapama proizvodnej i distribucije.

->INSTRUMENTI TRGOVAKOG KREDITA- knjiga rauna prodaje,trgovaki akcept,vlastite mjenice

EKONOMIKA TRGOVAKIH KREDITA-razlozi za koritenje trg kredita-1.prikladnost i
neformalnost2.dostupnost3.cijena kapitala
-razlozi za odobravanje trg kredita -1.radi ostvarenja neto dobitka2.radi poslovnih obiaja
-i supstitutorni kredit-kredit dobiven od dobavljaa,supstitut
KREDITNI ROKOVI I NJIHOVO ZNAENJE
->neki od vanijih razloga koji utjeu na razlike u rokovima povrata trg kredita su:
a)obrt zaliha-rok povrata kredita bude krai od razdoblja transformacija zaliha u novana
sredstva
b)kreditni rizik-plaanje prilikom isporuke
c)konkurentski poloaj vjerovnika-nameu se povoljniji rokovi stalnim kupcima
d)financijsko stanje vjerovnika-ako je poslovni obujam malen,skrauju se kreditni rokovi
e)promjene u ciklusu poslovanja-uzlazna faza-diktira rokove,silazna faza-produuje rokove

KLASIFIKACIJA KREDITNIH TERMINA

VALUTIRANJE na raunu za isporuenu robu ispie se kasniji datum od stvarne isporuke

(sezonsko poslovanje) 60 ili 90 dana.primjenjuje se kako bi se odobrili dui kreditni rokovi
VALUTA oznaka za dan dospijea potraivanja na uplatu, oznaka za dan dospijea obveze
plaanja.
POPUST-novani iznos koji se odbija od cijene koja je navedena na raunu,ako se raun
prijevremeno podmiri
TRGOVAKI POPUST-ponuda razliitih cjenika razliitim skupinama kupaca

BANKOVNI I DRUGI IZVORI KREDITA-izvor kratkoronog financiranja

ZAHTJEV-1. Korak u posuivanju novanih sredstava od banke,veina kredita odobrava se
uz predoenje vlastite mjenice koja je kao garancija
DEKURZIVNE KAMATE kada se kamata na kredit plaa po dospijeu kredita ili u utvrenim
vremenskim razmacima.
ANTICIPATIVNE KAMATE kad vjerovnik od dunika trai da kamatu plati na somom poetku,
tj. kad pone koristiti kredit (diskontirani kredit).
->prednosti i nedostaci bankovnih kredita
Sredstva se lake dobiju i mnogo su fleksibilnija,kamatni troak moe biti manji,no ipak se dunik
suoava sa ranom dospjelosti kreditnog iznosa
->izbor banke: 1.kreditna sposobnost banke,2.veliina banke,3.bankarska
poslovnost,4.osobni odnosi u menadmentu banke,5.poslovnoj lokaciji banke
KORESPONDENTNE BANKE u drugim zemljama pruaju za inozemnu banku sve uobiajene
bankovne usluge na svome domaem tritu, a to za njih na stranom tritu ine druge banke
koje se nalaze u meunarodnoj bankarskoj mrei.
SWIFT komunikacijski sustav kojim se obavljaju meusobna plaanja u vasnitvu po XXXX po
mnogih banaka sa sjeditem u Bruxellesu.mnoge banke alju zatiene poruke s uputama o
meunarodnim plaanjima,najjeftiniji najbri i najdjelotvorniji nain plaanja.
->uobiajeni zahtjevi banaka-2 skupine
1. one koji su povezani s analizom kreditnog poloaja poduzea
2. one koje banka trai od dunika tijekom koritenja kredita(od svakog potencijalnog
korisnika banka zahtijeva dostavu financijskog plana i temeljnih fin izvjetaja koji osiguravaju
veinu info potrebnih za ocjenu fin imbenika)
->procjena kreditne sposobnosti,5 imbenika:

1.karakteristike dunika

2.kapacitet dunika
3.kapital dunika
4.uvjete poslovanja dunika
5.osiguranje povrata novanih sredstva

KOMPENZACIJSKI SALDO banke od svojih potencijalnih dunika mogu zahtijevati da prilikom

plasmana kreditnih sredstava u banci zadre odreeni postotak kreditnog iznosa,taj zahtijevani
polog se tako naziva
->metode kreditiranja

KRATKORONA KREDITNA LINIJA kreditni aranman izmeu banke i dunika koji esto
treba kreditna sredstva.
KREDITNA LINIJA maksimalan okvirni kreditni iznos koji je banka u bilo koje vrijeme
tijekom nekog perioda spremna dati svom komitenetu u obliku kredita (obino na godinu
dana).
KONTOKORENTNI KREDIT kratkoroni kredit banke odobren na principima tekueg rauna
do ugovorom utvrenog iznosa i do odreenog roka. Banka dozvoljava korisniku ovog
kredita da izdaje naloge za plaanja do odreenog iznosa preko raspoloivog pokria
(crveni saldo).
POJEDINANI KREDIT-poduzee koje nema redovne potrebe za kratkoronim
OBNAVLJAJUI KREDIT- predstavlja trajnu vrstu poslovnog kreditiranja poduzea,koja moe
potrajati i nekoliko godina bez prekida(moe spadati u kategoriju srednjoronih i
dugoronih)

->nenaplaeni plasmani-ako obveze nisu naplaene u dospjelom roku,banka onda mora za

te sluajeve izdvajati rezeve koje mogu biti 1)namjenske-za dunike koje se izvjesno zna da nee
moi otplatiti 2)nenamjenske-za trite koje bi moglo dovesti da dunici ne mogu platiti
A CONTO (NA RAUN) taj izraz upotrebljava se i u knjigovodstvu prilikom knjienja
poslovnih promjena kao oznaka da treba izvriti knjienje na odreeni knjigovodstveni raun.
OSIGURANJE POVRATA KRATKORONIH KREDITA-opi instrument osiguranja povrata kredita
je hipoteka na nekretnine,pokretnine.. a ostale vrste instrumenata su zalihe,razna
potraivanja,mjenice,ekovi,akceptni nalozi,garancije,ugovori o osiguranju,dionice..
->razlozi za osiguranje povrata kredita moemo grupirati u 4 kategorije:
a)kreditni poloaj-takav je da im nitko nee odobriti kredit bez da oni zaloe imovinu
b)visina kredita-ako su vei kreditni iznosi,instrument osiguranja povrata kredita mora se
koristiti
c)kamatna stopa-ako poduzee da kreditoru odgovarajui instrument osiguranja povrata
kredita,onda se kreditor najee odluuje i na niu kamatnu stopu
d)prodaja potraivanja-i ostale usluge tipa izdavanja rauna i naplata duga..

->kratkoroni krediti osigurani potraivanjima : 2 skupine

Prodaja potraivanja:

FORFAITNI UGOVOR otkup potraivanja. Sav rizik naplate prenosi se na forfetera/faktora,

banku ili na financijsku instituciju koja je otkupila potraivanje uz iskljuenje prava novog
vlasnika na regres prema prodavaocu, za sluaj da potraivanje nije naplativo.
FORFAIT po svojoj pravnoj osnovi predstavlja ugovor o prodaji koji iskljuuje odgovornost
prodavaoca za naplativost, dok za istinitost potraivanja uvijek odgovara prodavalac-forfaitist.
Potraivanja koja su predmet forfaitiranja prenose se cesijom.

FAKTORING kredit koji se moe obnavljati ili produivati i tako alterirati u kredit na
neodreeno vrijeme. Koriteni iznos kredita moe se automatski smanjiti ili poveati u skladu s
obujmom prodaje, potrebama dunika i u skladu s kreditnim mogunostima faktora.
Koritenjem usluga faktora poduzee smanjuje trokove sumnjivih i spornih potraivanja, te
zamjnjuje fiksne i varijabilne trokove funkcioniranja XXXX kreditne i naplative slube s
varijabilnim trokom u obliku faktorove provizije.

Instrument osiguranja povrata kredita-potraivanje-poduzee koje posuuje

novana sredstva snosi ssve fin rizike koji proizlaze iz potraivanja

->krediti osigurani potraivanjima od potroaa

POTROAKI KREDIT prodaja na malo. Trgovci svoju robu prodaju krajnjim
potroaima. Otplauje se iz novanih primitaka potroaa, a ne iz prihoda iz osnovne prodaje
robe.
ADMINISTRATIVNA ZABRANA zabrana koja se stavlja na osobna ili druga primanja
zaposlenika radi izvrenja obveze vjerovniku. Obustava se vri prilikom obrauna tih primanja.
-> Povrat kredita moe se osigurati i na osnovi:
1) dionica i obveznica najprikladniji instrumenti osiguranja povrata kredita,trokovi rukovanja
tim instrumentima vrlo niski i veoma prikladni za kreditora
2) hipoteke.-na nepokretnu imovinu znaajniji instrument osiguranja povrata kredita,a
podrazumijeva odobravanje kredita na osnovi fikne imovine,visina kredita ovisi o vrijednosti
imovine koja je data na garanciju,a trebala bi biti nekoliko desetaka postotaka nie vrijednosti te
imovine
->krediti osigurani policama ivotnog osiguranja-veina ih ima gotovinsku otkupnu
cijenu

SREDNJORONO FINANCIRANJE- odgovara manjim i srednje velikim poduzeima

Karakteriziraju se po

1.trajanje perioda otplate-1-5 god,ponekad i do 10

2.nain otplaivanja-mjeseno,kvartalno,polugodinje,godinje
3.nain osiguranja povrata-obveznice,dionice,postojea trajna imovina
4.odreene zatitne klauzule-kredit se mora namjenski koristiti
->posebno su pogodni za ekspanzija fiksne i trajne imovine,sa stajalita trokova
srednjoroni krediti su u pravili jeftiniji
->financiranje pomou najma-leasing ili prikriveni dug-alternativa direktnoj nabavci
pojedinih oblika fiksne imovine koji najmoprimcu doputa koritenje unajmljene imovine bez
prijenosa prava vlasnitva,dijele se na:
poslovni najam-najam opreme dobara,kad se oprema namjerava koristiti u kraem
vremenskom razdoblju,zbog zastare opreme

financijski najam-ugovaranje najma na dui period,pravi izbor pri nabavku fiksne

imovine koja mora ostati dui period.3 oblika fin najma :direktni,prodaju uz povratni
najam,indirektni

DUGORONO FINANCIRANJE
KREDITIRANJE-posredovanje banke izmeu onih koji ostvarenu akumulaciju ne troe u
cijelosti,ve njegovu potronju odlau za kasniji period i onih subjekata kojima za financiranje
nedostaju novana sredstva koja u obliku kredita dobivaju od banke.banka akumulira novana
sredstva i prenosi kupovnu mo prvih suficitnih subjekata pojavljujui se prema njima kao
dunik,na druge deficitne subjekte prema kojima se pojavljuje kao vjerovnik
INTERKALARNE KAMATE kamate koje investitor plaa na angairani dio dugoronog kredita i
to od dana poetka koritenja dugoronog kredita do dana stavljanja kredita u otplatu.
Obraun tih kamata radi se krajem svakog polugodita. Interkalarna kamatna stopa jednaka je
ugovorenoj kamtnoj stopi za dugoroni kredit. Za iznos interkalarnih kamata poveava se
dugoroni kredit.

AMORTIZACIJSKI PLAN plan amortizacije fiksne imovine, kredita ili vrijednosnih papira.
Iznos anuiteta dobiva se da se iznos duga pomnoi s anuitetskim faktorom (vrijednosti
anuitetskog faktora dane su u V-im kamatnim tablicama).
REFINANCIRANJE otpalta postojeih obveza novim povoljnim obvezama.
->EMISIJA VRIJEDNOSNIH PAPIRAreenim pravima koja se bez tog papira ili zapisa ne mogu
ni ostvariti ni prenositi
VRIJEDNOSNO PAPIRI-predstavljaju ispravu ili elektroniki zapis o odreenim pravima koja se
bez tog papira ne mogu ni ostvariti ni prenositi,2 oblika financiranja,emisijom obveznica i
emisijom dionica
OTVORENA EMISIJA-predstavlja javnu prodaju vrijednosnih papira svim zainteresiranim
investitorima
PODRUJA PRIMJENE DUGORONOG FINANCIRANJA-poduzea koja su dobro uhodana i koja
permanentno posluju,ovisi o veliini poduzea i obliku poslovne organizacije

FINANCIJSKO TRITE veliki broj razliitih i meusobno povezanih specijaliziranih XXXX

trita koja se mogu podijeliti na: trite novca, trite deviza i trite kapitala.
HAZARD temelji se na izboru koji je posve sluajan.
PEKULACIJA odnosi se na izbor koji ima neko utemeljenje u razumu i argumentaciji.
SVJETSKO FINANCIJSKO TRITE brojna vea ili manja internacionalna trita novca i novanog
kapitala.
GLAVNI SVJETSKI FINANCIJSKI CENTRI:
SAD New York, San Francisco, Chicago, Boston, Philadelphija

EUROPA London, Frankfurt, Pariz, Zrich

DALEKI ISTOK Tokio, Hong Kong, Singapur
Na tradicionalnom financijskom tritu internacionalnog karaktera domai financijski investitori
mogu kupovati strane vrijednosne papire ili ulagati u strane vrijednosne institucije i banke. Isto
tako domae banke mogu davati kredite strancima.
Eurotrite formirano je na podlozi EURODOLARA dolari koje su njihovi vlasnici deponirali u
bankama izvan SAD-a.najvanije trite eurodolara je u Londonu
INTERNACIONALNI DOLARI dolari kojima raspolau nerezidenti SAD-a a deponirani su u
bankama u SAD-u.
EUROVALUTA valuta koja se dri u depozitu neke od banaka izvan zemlje porijekla.
IBOR meubankarska oznaka kamatne stope (interbank offered rate). Kad joj se doda poetno
slovo naziva odgovarajueg financ. centra dobije se potpuna meubankarska oznaka za kamatnu
stopu dotinog centra.
LIBOR za London
->najnia referentna kamatna stopa koja slui i kao standard
FIBOR za Frankfurt
PRVORAZREDNA STOPA primjenjuje se u SAD-u kao najnia kamatna stopa koju komercijalne
banke odobravaju prvoklasnim dunicima na kratkorone kredite. Obino takve transakcije
karakterizira nizak rizik neplaanja, nizak kreditni rizik.
OFFSHORE FINANCIJSKI CENTRI neke vee financ. institucije i multinacionalne korporacije
koriste te centre za financiranje tzv. offshore investicijskih fondova i za obavljanje financijskih
transakcija iji se domicil, zbog visokih poreznih obveza premjeta iz velkih financijskih centara u
porezne oaze. Veina ih se nalazi na malim tropskim otocima Aruba, Bahamas, Barbador,
Bermude, Malta,... Cilj izbjegavanje plaanja poreza.
TRITE NOVCA trite bankovnih likvidnih rezervi i kratkoronih vrijednosnih papira s rokom
dospijea do godine dana, a cilj mu je osiguranje tekueg plaanja njihovih komitenta.banka daje
kratkorone kredite drugoj banci iz vikova svojih likvidnih rezervi
REPOS ILI SPORAZUMI O REOTKUPU katkoroni krediti koje uzima vlada pri emu kao
instument osiguranja povrata kredita izdaje svoje vrijednosnice uz obvezu njegova otkupa po
dospijeu duga uveanog za kamate.
CERTIFIKATI O DEPOZITU vrijednosni papiri putem kojih depozitna banka potvruje da je
primila u depozit odreeni iznos zajedno s kamatama po isteku oroenja-platiti donosiocu
certifikata.
BANKOVNI AKCEPT mjenica koju je komitent banke po prethodnom dogovoru s bankom
vukao na banku, a ona je mjenicu u svojstvu dunika potpisala akceptirala. Predstavlja obvezu
banke koja imaocu takve mjenice obeava sigurnost isplate mjenine svote na dan njezina
dospijea.
Mjenica se umjesto na dunika vue na banku akceptanata
KOMERCIJALNI PAPIRI predstavljaju dunike vrijednosne papire koje izdaju banke i
korporacije dobroga boniteta radi pribavljanja kratkoronih novanih sredstava. Prodaju se na
diskont, izravno, tj. neposredno ili putem brokera.

DEVIZE- sredstvo meunarodnih plaanja i predstavljaju potraivanja od neke druge zemlje koja
glase na stranu valutu steenu po bilo kojoj osnovi i bez obzira na naine raspolaganja
DEVIZNO TRITE - promet i transfer nacionalnim valutama, devizama
DEVIZNI TEAJ cijena jedne valute izraena brojem jedinica druge valute.
HOT MONEY-kapital,novac koji odlazi na svako mjesto,da bi uz odreenu razinu rizika pronaao
najviu stopu zarade,vrluda od valute do alute i prouzrouje neobuzdane fluktuacije
APRECIRA ameriki dolar aprecira ako broj jedinica npr. Njemake marke potrebnih za
kupovinu jednog amerikog dolara raste, a ako pada, tada dolar DEPRECIRA.
DIREKTNA KOTACIJA teajevi se daju u broju jedinica nacionalne valute za sto jedinica strane
valute.
INDIREKTNA KOTACIJA primjenjuje se u Engleskoj. Izraava koliko jedinica strane valute
vrijedi jedna engleska funta.
TERMINSKU PREMIJU ima deviza ako je terminski teaj neke devize vii od promptnog.
TERMINSKI DISKONT ako je terminski teaj manji od promptnog.
PROMPTNA TRANSAKCIJA DEVIZA transakcija u kojoj se ugovor izvrava odmah ili
najkasnije u roku 2 radna dana.kupoprodaja razliitih valuta s dnevnom cijenom i uinkovitom
realizacijom posla
TERMINSKO TRITE kupoprodaja deviza s rokom isporuke preko navedena 2 radna
dana.osnova je terminski ugovor o o kupnji strane valute tono odreeni dan u budunosti,a po
teaju koji je utvren danas
TERMINSKI TEAJ dogovara se danas za devize koje e biti isporuene za 30, 90 ili 180 dana.
DEVIZNI SWAP trgovina valutama na meunarodnom planu koja se najee ugovara u
uvjetima razmjene tvrdih i mekih valuta. Takvom trgovinom banke, uvoznici i investitori
eliminiraju devizni rizik, tj. gubitak koji moe nastati zbog negativnih kolebanja deviznih teajeva
neke valute.

TRITE KAPITALA NOVAC I VRIJEDNOSNI PAPIRI-jedna od najvanijih uloga trita kapitala je

voenje aktivne trgovine da investitori mogu kupiti ili prodati vrijednosne papire po cijenama
koje se malo razlikuju od njihove prvobitne cijene
SEC formirana 1933.g. u SAD-u. Zakonska institucija koja ostvaruje javnu kontrolu prometa
vrijednosnih papira i regulira njihovu registraciju.
BROKERI agenti koji izvravaju naloge za drugoga i za to primaju proviziju. Prvu proviziju
dobivaju kad investitori putem njih kupuju dionice koje su im preporuili, a drugu kad investitori
na njima poinju gubiti i odlue ih prodati. Brokeri uvijek gledaju kroz ruiaste naoale.
DILERI posluju u svoje ime i za svoj raun. Moraju posjedovati dravnu dozvolu za obavljanje
transakcija vrijednosnim papirima.
MALE EMISIJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA tj. godinje emisije, iji je ukupni iznos manji od
zakonom propisanog, ne podlijeu propisima.
Prema SEC-u = emisija manja od 1500 000 USA $.

INVESTICIJSKI BANKARI osobe odgovorne za posredovanje, tj. za pronalaenje investitora za

kupovinu vrijednosnih papira. esto ih nazivaju potpisnicima i osiguravateljima. Predstavljaju
primarno trite vrijednosnih papira.
POKRETA investicijsko bankarska institucija koja prva postigne dogovor s emitentom.
PROSPEKT javni poziv na upis i/ili na kupnju vrijednosnih papira. Koji mora sadravati sve
informacije neophodne da potencijalni investitor moe stvoriti realnu sliku o imovini i obvezama,
gubitku ili dobitku, financ. poloaju i o perspektivama izdavatelja, te o pravima sadranim u
vrijednosnim papairima na koje se prospekte odnosi.
PELIMINARNI PROSPEKT iji je rub uokviren crvenom bojom, pa se jo naziva i dimljena
haringa, predstavlja poseban oblik prospekta koji sadri samo ogranienu koliinu podataka,
ukljuujui i broj dionica koje e se izdati, a slui za testiranje reakcija trita na predloenu novu
emisiju vrijednosnica. Ne sadri indikacije o cijeni.
PRIJAVNI OBRAZAC dio prospekta za novu emisiju vrijednosnica kojeg potencijalni investitor
ispunjava i vraa emitentu.
RASPON zarada investicijskih bankara, ostvaruju je prodajom vrijednosnih papira po neto
vioj cijeni nego to su ih platili emitentu.
PONUDA NA TENDERU mehanizam za otkrivanje najpovoljnije prodajne cijene vrijednosnih
papira.
BEST EFFORTS METODA prodajni posrednik. Angairanje investicijskog bankara na
komisionoj osnovi. Bankar na preuzima rizik emisije ali prihvaa da upotrijebi sve svoje iskustvo,
znanje i sposobnosti u distribuciji vrijednosnih papira.
MARGIN postotak vlastitih sredstava koje, pri zatvaranju financ. konkurencije o kupovini vrijed.
papira, kupac mora sam osigurati.
BURZA VRIJEDNOSNIH PAPIRA za razliku od drutva za poslovanje vrijednosnim papirima,
na smije se baviti trgovinom vrijednosnih papira niti smije davati savjete o trgovini vrijednosnim
papirima i o investiranju u vrijednosne papire.
NEW YORK STOCK EXCHANGE NYSE WALL STREET
Osnvana 17.svibnja 1792.g. Zgrada se nalazi na Wall Street-u 11 na Manhattnu. Popularno se
naziva i VELIKA PLOA zbog ogromne ploe na kojoj se istiu cijene. Burza posjeduje vlastitu
zgradu, a cjelokupno poslovanje odvija se na parketu ta zgrade.
Postoji 1366 lanova NYSE kojima se burza obraa kao MJESTIMA:
Od 1366 lanova NYSE:
-

komisioni brokeri 700 mjesta

brokeri na parketu 225 mjesta
trgovci na parketu 41 mjesto
specijalisti 400 mjesta

Zbog visokih godinjih cijena mjesta, tijekom godine dolazi do promjene lanstva burze. Npr.
1987. g. najvia cijena za mjesto iznosila je 1,15 milijuna dolara.
SPECIJALIZIRANE ULOGE LANOVA BURZE:
brokeri koji rade za proviziju komuniciraju telefonski sa brokerskim kuama
brokeri na parketu two-dollar brokers, rade za proviziju
trgovci na parketu registrirani trgovci, oni trguju za svoju korist, pekulanti
specijalisti djeluju u trgovakom dijelu burze

dileri koji trguju rasporenim lotovima prodaju ili kupuju dionice brokera koji rade za
proviziju, u kol. Manjim od 100 komada
brokeri koji trguju blokovima blok je transakcija sa velikomkoliinom vrijednosnih papira
od minimalno 10.000 dionica
NYSE zahtjeva da sva MJESTA budu u vlasnitvu pojedinaca i ne dozvoljava institucijama poput
brokerskih kua i banaka, da posjeduju mjesta jer su brokerske kue i banke njezini najvei
komitenti.
MONITOR TERMINALA prikazuju se slijedei podaci:
BID PRICE cijena koju nude kupci
ASK PRICE cijena koju nude prodavai
LAST PRICE cijena po kojoj je izvrena zadnja trgovina
TURNOVER ukupan promet dionica toga dana
P/E RATIO odnos cijene i dobitka po dionici
RING ILI JAMA (PIT) sredinje mjesto trgovanja na burzi. Omoguuje trgovcima da vide jedni
druge i monitore po dvorani.
Trgovanje se odvija:
METODOM OTVORENOG IZVIKIVANJA UZ SIGNALIZIRANJE RUKAMA po sustavu dvostruke
aukcije. Takav sustav podrazumijeva da kupci i prodavaoci usporedno obznanjuju cijene koje
nude XXXX, a zakljuna cijena se formira susretnom licitacijom koja suava poetni raspon
cijena.
TRGOVAC U RINGU MORA PRIOPITI TRI STVARI:
1.
eli li kupiti ili prodati
2.
cijenu koju nudi
3.
broj komada dionica kojima eli trgovati
Trgovci koji ele kupiti izvikuju svoj BID RICE, a trgovci koji ele prodati dionice izvikuju svoj ASK
PRICE.
RASPON razlika izmeu ponuene i zahtijevane cijene.
MARA zarada koju dileri mogu ostvariti odreenom trgovinom.
Kad eli PRODATI kupac prvo izvikuje koliinu pa onda cijenu, a kad eli KUPITI prvo cijenu pa
koliinu.
DLAN RUKE SIGNALIZIRANJE:
dlan okrenut prema trgovcu = eli kupiti dionice
dlan okrenut od njega = eli prodati dionice
SIGNALI PRSTIMA ukazuju na cijenu i broj dionica. Drei ruku u vodoravnom poloaju
trgovac prstima pokazuje cijenu koju nudi ili trai. U okomitom poloaju = oznaava broj dionica
koji eli kupiti ili prodati.
Svi zainteresirani trgovci znaju cijenu vrijednosnog papira s kojim se trenutno trguje. Izvikuje se,
tj. prstima pokazuje koliina u lotovima te iznos dijela cijene koja se nalazi iza cijelog broja i koji
se iskazuje razlomkom.
KAIPRST
KAIPRST
KAIPRST
KAIPRST

PREMA GORE BROJ 1

U VODORAVNOM POLOAJU = BROJ 6
I SREDNJI PRST PODIGNUT PREMA GORE = BROJ 2
I SREDNJI PRST U VODORAVNOM POLOAJU BROJ 7

OBRAUNSKA ILI KLIRINKA BLAGAJNA OBRAUNSKI ZAVOD ustanova udruenja

brokersko-dilerskih tvrtki stvorena za razraunavanje, tj. prebijanje financ. dugovanja ili
potraivanja slijedom trgovanja na burzama izmeu njenih lanova. lanstvo u obraunskim
zavodima je uobiajeno ogranieno na lanove burze, premda veina lanova nisu ujedno i
lanovi obraunskog zavoda. Oni koji nisu, moraju cjelokupno svoje trgovanje obraunati preko
lanova obraunskog zavoda.
RAZLIITI IZVJETAJI I/ILI TEAJNICE u tim oblicima se u sredstvima javnog priopenja objavljuje
burzovno kretanje dionica koje na burzi kotiraju.
1.IZVJETAJI O KRETANJU CIJENA O KOTACIJI DIONICA NA BURZI
Obuhvaeni su ovi podaci:

HIGH-LOW ili HI-LO

najvia i najnia cijena plaena za dionice u posljednja 52 tjedna (ili u tekuoj godini)
brojevi pokazuju poene i izraavaju dolarske iznose
poeni se dijele na , , 1/8, 1/16 i 1/32
kotacije na NYSE esto se izraavaju u veliini poena 1/8 to predstavlja iznos od 0,125$

STOCK naziv dionice ili ime poduzea

preferencijalne dionice oznaavaju se s pf
oznaka za VARANT je wt
cjepanje dionica oznaava se s S

DIVIDEND ILI DV
oznaava koliku je dividendu po dionici dobio dioniar
ako nije oznaen nikakav iznos znai da poduzee u posljednjoj godini nije isplatilo
dividendu

YIELD ILI YED %

postotak XXXXX dionice ili odnos izmeu deklarirane dividende i zakljune cijene dionice

PRICE/EARNINGS RATIO ILI P/E

odnos izmeu trine cijene obine dionice (PPS) i ostvarenog neto dobitka po obinim
dionicama (EPS)

SIS 100S ILI VOLS. 100S

obavijest o prodajnoj koliini dionica tog dana, koja se mnoi sa 100
transakcije s dionicama ispod 100kom (odd lot) ne evidentiraju se u burzovnim
izvjetajima

HIGH-LOW ILI HI-LO

najvii i najnii teaj devize tog dana

CLOSE ILI CLOSE QUOTE

zakljuna cijena dionice tog dana

CHANGE, XXXXX PREV. CLOSE ILI NEXT CHG

razlika izmeu najvieg i najnieg teaja dionice tog dana
iskazuje se kao plus ili minus neto promjena

2.IZVJETAJ O VODEEM DNEVNOM POSTOTKU PROMJENA DIONICA

- posebno prikazuje dionice na NYSE koje su tog dana postigle najvii UPS i najnii DOWNS
postotak promjene cijene.
3.IZVJETAJ O OBUJMU DNEVNIH TRANSAKCIJA DIONICAMA (NYSE VOLUME)
- grafikon koji u okviru tekue godine, po pojedinim XXXXXx prikazuje dnevni obujam transakcija,
u milijun komada dionica.
4.IZVJETAJ O OBUJMU TRANSAKCIJA DIONICA IZ SATA U SAT
- u komadima iskazan ukupan obujam transakcija dionicama na burci svakoih ola sata i to od
otvaranja u 9:30 do zatvaranja u 16:00 sati toga dana i prethodnog dana, te prosjek prethodnog
tjedna.
- njavea ivost burze, tj. najvei broj transakcija obavlja se u prvih pola sata nakon otvaranja
burze. Najvei broj transakcija je od 12:00 do 14:00. najvea ivost je ponovno pola sata prije
zatvaranja burze.
5. IZVJETAJ O PREGLEDU STANJA TRGOVANJA (Market Diary NYSE, AMEX,XXXX)
-

obavljaju se na kraju radnog dana, nakon zatvaranja burze

oblici tog izvjetaja su dosta razliiti

u svakom od njih se nastoji u 6 stupaca koji oznaavaju promatrani dan i prethodnih pet
dana burze, prikazati...., a na kraju dolaze oznake CLOSING TICK I CLOSING ARMS-TRIN.
TICK vrlo precizna burzovna mjera kojom se mjeri kretanje zadnje cijene dionica kod zatvaranja
burze.
POZITIVAN TICK znai da su cijene krajem dana rasle
krajem dana padale

NEGATIVAN TICK znai da su cijene

MINIMALNA MJERA FLUKTURACIJE ODREENE VELIINE U IZNOSU 1/32

TRIN mjera trine snage
trin ispod jedan (1) ukazuje da se novac seli u dionice, tj. da se dionice kupuju pozitivan
znak
trin vei od jedan (1) ukazuje na negativan pojam pri prodaji dionica i na odlazak novca s
tog trita
6.IZVJETAJ O KOLIINSKI NAJPRODAVANIJIM VRIJEDN. NA TR. DIONICA
- iskazuje nazive dionica kojima se tog dana najvie trgovalo, obujam trgovine, prodajnu cijenu
kod zatvaranja burze te iznos promjene u odnosu na cijenu postignutu prethodnog dana.
7.IZVJETAJI KOJI SE ODNOSE NA ODREENE SLOENE INDEXE, TJ. PROSJEKE DIONICA

DOW JONES INDEX AVERAGE

vagana aritmetika sredina cijena dionica uzorka poduzea koji kotiraju na NYSE
objavljuje se dnevno
specifini pokazatelj gospodarskih aktivnosti

DOW JONES EQUITY INDEX (DJEI)

primjenjuje se za mjerenje vrijednosti dionica i pokriva vie od 700 dionica
iskazuje se u odnosu na baznu godinu 30.06.1982. uzet je kao 100 baza


DOW JONES WORLD INDEX (DJWI)
prvi meunarodni bazni indexkoji zapravo funkcionira kao domai, samo to pokriva vie
razliitih trita u nekoliko zemalja
kao bazni datum uzima se 12.12.1991., a baza mu je 100.

S&P 500 INDEX

pokazatelj tvrtke Standard&Poors
temelji se na podacima o cijenama 400 industrijskih, 40 financijskih, 20 prijevoznih i 40
korporacija komunalne opskrbe

NASDAQ COMPOSITE INDEX

pokazatelj organizacije koja kontrolira vei dio amerikog trita dionica na OTC tritu
NAJZNAAJNIJE SVJETSKE BURZE Londonska, Frankfurtska, Parika i Tokijska imaju svoje kljune
indexe kojima iskazuju kretanje vrijednosti dionica.
FT-SE FOOTSIE
INDEX FT-SE 100 bazna godina 1984 100
obuhvaa dionice 100 velikih britanskih korporacija to kotiaju na Londonskoj burzi
INDEX DAX bazna godina je 1987 100, Frankfurtska burza
INADEX CAC 40 bazna godina 1987 100, burza u Parizu
INDEX NIKKEI DOW JONES AVERAGE na burzi u Tokiju, predstavlja prosjek od 225 dionica u
prvoj selekciji tokijskog trita.
OTC TRITE TRITE PREKO ALTERA- - TREE TRITE KAPITALA
OTC trita mnogo su vanija ka trita obveznica nego kao trita dionica
Konkurencijski dogovorene ponudbene i prodajne cijene odreene su s otprilike 500 OTC
stvaraoca trita
NASDAQ kompjuterizirana telekomunikacijska mrea koja slui OTC tritu. Ona osigurava
trenutne ponudbene i prodajne cijene za tisue vrijednosnih papira koji su pohranjeni u glavnom
kompjuteru.
NQB National QXXXXX objavljuje cijene preko 8000 vrijednosnih papira na svojim dnevnim
ruiastim listovima.
Vrijednosti svih nekoliko tisua dionica koje kotiraju u NASDAQ-u ne objavljuju se u dnevnom
financ. tisku.
ETVRTO TRITE KAPITALA
na njemu se provodi direktan smijer tgovine investitor investitor trgovac. Povezano je s
kompjutorskom mreom izmeu blok trgovaca.
-

sudionici tog trita zaobilaze uobiajene dilerske aktivnosti.

Trgovci koji djeluju na etvrtom tritu kapitala nastoje postii bolju cijenu kroz izravne
aranmane, te mnogo bolje izvrenje i ele ostati anonimnima..
ISTINET zatiena oznaka za Institucional Networks Corporation i predstavlja dio Renter-a. On
je najvei od nekoliko konkurenata u amortizaciji svjestskog trita vrijednosnim papirima
INVESTICIJSKI FOND oblik okrupnjavanja pojedinanih, obino malih uloga, u jedan veliki
iznos.

PORTFELJNI MENADMENT usluge tog menadmenta prua investicijski fond. Pod kojim se
podrazumijeva proces profesionalnog upravljanja vrijednosnim papirima, tj. financ. imovinom
pojedinaca ili drugih poduzea na principu diverzifikacije.
DIVRZIFIKACIJA proces kombiniranja vrijednosnica u portfelju s ciljem reduciranja ukupnog
rizika, a bez rtvovanja prinosa.
Divezifikacjom se moe ostvariti maksimalna profitabilnost i likvidnost ulaganja uz zadani
stupanj rizika, tj. minimalni rizik uz zadanu profitabilnost i likvidnost portfelja koji predstavlja
skup razliitih vrijednosnih papira koje posjeduju pojedinci ili poduzee.
OTVORENI ILI ZAJEDNIKI, TJ. UZAJAMNI FOND drutvo bez pravne osobnosti kojemu je
prednost poslovanja prikupljanje novanih sredstava i to izdavanjem i javnom prodajom
dokumenata o udjelima u fondu. Nema ogranienja u udjelu.
ZATVORENI FOND dioniko drutvo kojemu je predmet poslovanja prikupljanje novaanih
sredstava izdavanjem i javnom prodajom dionica. Broj udjela u fondu je fiksan, tj. udjel dionica je
fiksan.
FINANCIRANJE POSLOVANJA OBVEZNICAMA
OBVEZNICE jedan od naina prikupljanja novaanih sredstava, tj. kreditiranja emitenta.oblik
vrijednosnog papira,predstavlja pismenu ispravu kojom se dokazuje odereni duniki
odnos,postojanje duga i kojom se izdavalac obveznice obvezuje da e kupcu,odnosno vlasniku po
unaprijed odreenoj dinamici isplatiti novane iznose naznaene u obvezniciObveznica se sastoji od 2 dijela:
1.
PLAT OBVEZNICE-u kojem su definirani svi bitni elementi(1.oznaka da se radi o
obveznici2.naziv i sjedite emitenta obveznice3.naziv i sjedite vlasnika obveznice4.novana
svota na koju obveznica glasi5.visina kamatne stope6.rokove za isplatu7.mjesto
izdavanja8.datum izdavanja9.srijski br10.faksimil potpisa ovlatenih osoba11.naznaku prava koja
proizlazi iz obveznica)
2.
TALON OBVEZNICE anuitetske i kamatne kupone na osnovi kojih se naplauje
potraivnje. Uobiajeno je da obveznice glase na donosioca.
REGISTRIRANE OBVEZNCE glase na vlasnikovo ime. Kamate i glavnice se naplauju putem
ekova koje poduzee indosira na vlasnika i alje mu ih putem pote. Inicijativu za naplatu
kamate i glavnice ima poduzee emitent, a kod kuponskih obveznika vlasnik obveznice.
->obveznice moemo razvrstati prema: bitnim klauzulama ugovora:
a)ob. Prema vrsti osiguranja-( osigurane i neosigurane ob.),ob s klauzulom dodatnog
soiguranja poznate su kao hipotekarne ob-osiguravaju zakonsku naplatu.ob s dodatnom
garancijom-izdaje banka,fin institucija ili korporacija koja uiva ugled vjerovnika.neosigurane
obveznice-zadunice- poduzee ija stopa profitabilnosti ima pozitivnu tendenciju rasta,ne
optereuje se emitentova imovina a to omoguava lake pribavljanje novanih sredstva
b)prema karakteru naknade-(ob s fiksnom kamatnom stopom,s varijabilnom kamatnom stopom)ob s fix kamatnom s.-osnovni oblik obveznica,prinos je oko 3% iznad stope inflacije.pr-kad se
procjenjuje da e inflacija pasti kamatne stope padaju a cijena obveznica raste,jer
dolazi do prelijevanja kamatne stpe koja je predviena za neutraliziranje stope
inflacije,koja se naziva i revalorizacijska kamatna stopa-R. ob s varijabilnom
kamatnom s.-dohodovne obveznice gdje isplata kamata ovisi o rezultatu dunika i o volji
menadmenta,participativne obveznice-imaju niu kamatnu stopu od ob s fix kamatnom
stopom,ob bez kupona-ne nose kamatnu stopu ve se prilikom prodaje nominalna vrijednost
diskontira za iznos trine kamatne stope

PREPAKIRATI OBVEZNICU ako se iz obveznice izdvoji kamata (glavnicom se moe trgovati

kao s posebnim oblikom obveznica bez kupona, a kuponima kao vrijednosnicom koja sadi samo
kamate) zbog mogunosti zamjene obveznica u dionice one predstavljaju HIBRIDNE
VRIJEDNOSNE PAPIRE I NAZIVAJU SE KONVERTIBILIJAMA

c)prema nainu podmirenja obveze-(ob prema sustavu amortizacije,ob s opcijama ob bez

odreenog datuma dospijea)
HRIBIDNI VRIJEDNOSN PAPIRI imaju karakteristike kreditnih instrumenata, kao to su
obveznice i karakteristike vlasnikih instrumenata kao to su preferencijalne dionice.zamjena
obveznica u dionice
->Ako cijene dionica rastu vlasnici se mogu odluiti na konverziju obveznica u dionice.ako pada
vlasnici i imaoci obveznica su u povlatenom poloaju jer je vrijednost njihovih dionica zatiena
fiksnom kamatnom stopom
PISMENA PUNOMO VARANT daje vlasniku obveznice ili preferencijalne dionice pravo da
kupi obine dionice poduzea po ugovorenim cijenama.ima 2 osnovne forme-odvojiv-ima
karakter zasebnog vrijednosnog papira i posjeduje svoju trinu vrijednost,neodvojiv-ne moe
imati trinu vrijednost
->isplata ob moe biti regulirana klauzulaom o amortizacijskom fondu(sinking found)
PREMIJA OPOZIVA (CALL PREMIUM)-kupac u vrijeme opozive ob ne zna toan datum opoziva
odnosno povrata svoje glavnice,da bi se kompenzirala ta neizvjesnost te mogunost nepovoljnog
ulaganja, u cijenu opoziva se ukljuuje premija opoziva,moe se postupno izjednaiti s
nominalnom vrijednou obveznice
PERPETUAL BONDS- obveznice bez odreenog roka dospijea,gdje je rok dospijea
neogranien,rijetko se koristi u praksi inoksnih i partnerskih poduzea,a ee u javnom
financiranju
RANGIRANJE OBVEZNICA
OBVEZNICE VRHUNSKE KVALITETE:
AAA (Aaa) obveznice najbolje financ. kkvalitete, stupanj financ. rizika je najmanji, kamate su
pokrivene do stabilne granice, povrat kapitala je osiguran
AA (Aa) obveznice visoke kvalitete, klasificirane su jedan stupanj nie od najboljih, tip high
grade.
A srednje visoke financ. kvalitete.
OBVEZNICE SREDNJE KVALITETE:
BBB (Baa) srednje kvalitete, s vremenom im moe opasti stupanj sigurnosti, nemaju karakter
apsolutno sigurnog ulaganja.
OBVEZNICE PEKULATIVNE KVALITETE:
BB (Ba) problematinog karaktera, budunost im se ne moe smatrati apsolutno sigurnom.
B ne predstavljaju poeljno ulaganje.
OBVEZNICE SLABE KVALITETE:
CCC (Caa) niske financ. kvalitete.
CC (Ca) visokoproblematine obveznice.

C najnie financ. kvalitete.

OBVEZNICE SUMNJIVE I NEPOUZDANE KVALITETE:
DDD sumnjive kvalitete i nenaplative.
DD ili D nepouzdane kvalitete i nenaplative.
IZVJETAJI O KRETANJU KORPORACIJSKIH OBVEZNICA
->prezentiraju se u obliku tablica pri emu se u zaglavlju tablice naznauje naziv burze,zatim se
donosi naznaka da se radi o korporacijskim obveznicama(corpration bonds)te dnevni obujam
trgovine(volume),obveznice kojima se tog dana trgovalo(bond)tekui prinos(current
yield),posljednja cijena kod zatvaranja burze(close),te iznos postignute promjene u odnosu na
cijenu prethodnog dana(net change)
IZVETAJI O EMITIRANIM DRAVNIM VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA
-<dijele se u 3 grupe:
Kratkorone-T-bills,dospijevaju u roku od 1 god,mogu se kupovati po vrijednosti od 10
000$
Srednorone-T-notes, 1-10 god, 1000$ i vie
Dugorone-Tbond, 10 -30 god,1000$ i vie
->izvjetaj se sastoji od 2 dijela:
1.dio govori o trgovini dravnim dugoronim i srednjoronim vrijednosnm papirima,ime
tablica i zapoinje-u tablici se navodi:
-rate-nominalna kamatna stopa na vrijednosne papire
-maturity-datum dospijea vrijednosnog papira
-bond trader-cijena po kojoj je trgovac spreman otkupiti v.p.
-asked-cijena po kojoj je voljan prodati
-change-iznos postignute promjene u odnosu na cijenu prethodnog dana
-ask yield-trini prinos
2.dio govori o trgovini kratkoronim dravnim v.p.
JUNK OBVEZNICE OBVEZNICE S NISKIM RANGOM obeavaju visok prinos ali nose i visoki
stupanj rizika.
BID ILI ASK CIJENE prikazuju poene. Minimalna mjera fluktuacije iskazuje se kao 1/32 (TICK).
EUROOBVEZNICE oveznice denominirane u razliitim konvertibilnim valutama i ponuene na
prodaju na tritima kapitala u zemlji koja nije zemlja valute u kojoj je emisija izvrena.
YUNKEE OBVEZNICE obveznice stranih tvrtki kojima se trguje u SAD-u, a glase na amerike
dolare.
BULLDOG OBVEZNICE obveznice nominirane u britanskim funtama kojima se trguje u
Londonu, a emitirale su i tvrtke iz drugih zemalja.
SAMURAI OBVEZNICE Japan
REMBRANDTS Nizozemska
Euroobveznice uglavnom glase na donosioca i dijele se na:
-

STANDARDNE nose fiksne kamate i periodine isplate kamata

KONVERTIBILNE mogue ih je zamjeniti za druge oblike aktive ili za dionice korporcija

dunika.
SLOENI INDEXI putemkojih se iskazuje kretanje cijena i dugoronih obveznica

LEHMAN BROTHERS INDEX ukazuje na kretanje cijena i prinosa amerikih dugoronih

dravnih obveznica.
DOWN JONES 20 BOND INDEX pokriva prosjene cijene i prinose 10 obveznica izdavatelja u
komunalnom i 10 obveznica izdavatelja u industrijskom sektoru.
SALMAN MORTGAGE BOOKED INDEX izraava prosjeke odreenih tipova obveznica koje
su vezane uz ili proizlaze iz hipoteka na nekretnine.
THE BOND BUYER MUNICIPAL INDEX pokriva municipalne obveznice rangirane od AA do A
kvalitete. Municipalne obveznice izdaju lokalne vlasti radi stjecanja sredtava za realizaciju
projekta od lokalne vanosti. (prihodi imaju povlaten poloaj kod plaanja poreza).
MERRIEE LYNCH CORPORATE INDEX kretanje obveznica iji su izdavatelji korporacije.
AUTORIZIRANE OBVEZNICE obveznice koje je poduzee odluilo prodati
EMITIRANE OBV. poduzee ih je prodalo

NEEMITIRANE OBV. nisu putene u prodaju

TREZORSKE OBV. obveznice od kojih je poduzee koje ih je emitiralo ponovno dolo u posjed
(otkupilo ih je ili su mu besplatno ustupljene).
GLAVNE OBVEZNICE nalaze se u prometu. Dobiju se da se od emitiranih oduzmu trezorske.
POTPUNO PLAENE naplata izvrena u potpunosti.
AL PARI jednak ili ima jednaku vrijednost (po nominalnoj vrijednosti)
kod poslovanja vrijednosnim papirima znai da e se isti papiri kupovati ili prodavati po
nominalnoj vrijednosti.
u deviznom poslovanju jedinica nacionalne valute jedne zemlje razmjenjuje se za
nacionalnu valutu druge zemlje u odnosu 1:1
SUPER PARI ako se emisija obveznica obavi uz odreenu premiju.
SUB PARI ako se emisija obveznica obavi uz odreeni diskont.
BIK investitor koji oekuje porast cijene odreene vrijednosnice (ili trita). Bikov e kupovati
vrijednosnice sada, oekujui da e ih poslije skuplje prodati. Bikovi koji gube ivce nazivaju se
pretrenirani bikovi XXX.
MEDVJED investitor koji smatra da e cijena neke vrijednosnice ili itavog trita padati.
Prodaje vrijednosnice kako bi ih poslije mogao kupiti po nioj cijeni. Trite medvjeda obiljeava
trajni pad cijena.
VLASNIKA ULAGANJA-osiguravaju se izvan poduzea
a)vlasnici menaderi-osim opih sposobnosti unose i iskustvo
b)vlasnici investitori-cilj ostvarenje dividende i kapitalnog dobitka
c)vlasnici pekulanti-BIK,MEDVJED
FUNDAMENTALNA ILI TEMELJNA ANALIZA vrijednosnih papira analiza utjecaja mikro i
makro ekonomskih imbenika na poslovanje korporacije radi predvianja buduih ekonomskofinancijskih efekata.
TEHNIKA ILI ANALIZA PONUD I POTRANJE prouavanje internih trinih informacija, tj.
prouavanje onih statistikih informacija koje prua trite.

PLIMNE PROMJENE vee promjene.

VALNA TEORIJA teorija koja se eto koristi u tehnikim analizama. Zasniva se na shvaanju da
se trita ire i smanjuju po utvrenim pravilima. Autor te teorije je R.N. Elliott. Zasniva se na
FIBONACCIJEVIM brojevima pa se naziva i Elliott-ovi valni principi. Trite se kree u unaprijed u
nizu od 5 valova nakon ega slijedi reakcija koja se zbiva u 3 vala. Po zavretku tih 8 valova
zapoinje novi ciklus.
FIBONACCIJEVI BROJEVI temelje se na prirodnim XXXX. Njihov niz je: 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34,
55, 89, 144, 233, 377, 610, 987,... Svaki je broj zbroj dvaju brojeva koji mu prethode.
REKURENTAN OBRAZAC iskazan u obliku glava i ramena prikazuje trine cijene
vrijednosnika u nekome razdoblju. Glava i ramena javljaju se kad cijene rastu (lijeva ruka), zatim
se kratko stabiliziraju prije ponovnog porasta (lijev rame i glava). Kada vrijednosti vrijednosnih
papira dosegnu desno rame tada ih treba prodavati.
REZERVE formiraju se iz ostavrenog neto dobitka poduzea i predstavljaju stvarnu imovinu
poduzea koja je trajno vezana za poslobnu aktivnost poduzea.obiljeja- javne-koje se u bilanci
moraju jasno iskazati-tajne-nisko odreivanje stavaka pojedinih vrijednosti aktive.R. se koriste za
naknadu za smanjenje vrijednosti odreene imovine,procijenjene budue obveze,pokrie gubitka
ZADRANI NETO DOBITAK dio neto dobitka koji ostaje nakon odbitka iznosa koji se izdvaja
za dividende i za rezerve poduzea.
SUSTAV DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA PRIHODA oporezivanje prihoda ostvarenog na
osnovi primljenih prinosa od dividendi, te prihoda ostvarenih od kapitalnih dobitaka, koji esto
imaju blai porezni tretman.
DIONICE vrijednosni papiri o uloenim novanim sredstvima u dioniki kapital korporacije bez
unaprijed odreenog roka dospjea.
OBINE REDOVNE pravi vlasniki vrijednosni papir na osnovi kojih se ostvaruju sva naela
dioniarstva. Ne mogu se konvertirati ni opozvati.
PREFERENCIJALNE, PRIORITETNE, PREDNOSNE omoguuju svojim vlasnicima odreene
prednosti u odnosu na vlasnike redovnih dionica.
1.
isplate poveane dividende, a u sluaju da ne budu isplaene, pravo na njihovo
kumuliranje
2.
pravo prvenstva prilikom raspodjele likvidacijske mase dionikog poduzea i sl.
RAZLIKA DIONICA = OBVEZNICA
obveznice se zasnivaju na tipinom kreditnom odnosu izmeu emitenta i investitora
dionice predstavljaju vlasniki, tj. korporacijski vrijednosni papir koji njihovnim vlasnicima
ili donositeljima osigurava pravo udjela u idealnom djelu vlasnike glavnice, te na udio u
ostvarenom neto dobitku poduzea
Dionica se sastoji od 2 dijela:
1.
plat dionice
2.
kuponski arak
->kupnjom dionica dioniar ima pravo na novane dividende,on je suvlasnik poduzea
INTERNO EMITIRANJE DIVIDENDE DIONICE ako se ostvarene dividende ele ponovno
reinvestirati u poduzee.
CJEPANJE DIONICA postupak proporcionalnog smanjenja nominalne vrijednosti dionica na
nain da se njihovim vlasnicima u zamjenu za stare (glavne) dionice, daje proporcionalno vei
broj novih obinih dionica.

Svaka emisija dividendnih dionica, ako je vea od 25% postojeih dionica (negativno utjee na
njihovu trinu vrijednost), tretira se kao cjepanje dionica.
Dionice se mogu razvrstati prema: REDOSLIJEDU IZDAVANJA, NAZNACI VLASNIKA, PRAVU
GLASA, OPOZIVU, BURZOVNOJ PODJELI
PREMA REDOSLIJEDU:
a) Dionice prve emisije dionice serije A - obine dionice s pravom glasa.
b) Dionice druge emisje
c) Dionice slijedeih emisija
TREZORSKE DIONICE-dionice koje je poduzee emitent otkupilo ili su mu besplatno
ustupljene
->ako se od emitranih oduzmu trezorske dobiju se dionice koje se nalaze u prometuglavne dionice
PO KRITERIJU BURZE:
BLUE CHIPS DIONICE prvorazredne dionice.
JOHN LAW DIONICE dionice najloije vrijednosti, BANKROT DIONICE.
FIKTIVNI KAPITAL KORPORACIJE razlika, ako je nominalna vrijednost dionice vea od njene
stvarne trine vrijednosti.
FINANCIJSKE IZVEDENICE, TJ. FINANC. DERIVATI opi izraz za vrijednosne papire koji su
izvedeni iz drugih vrijednosnih papira, tj. kojima je vrijednost odreena drugim vrijednosnim
papirom. Najee se povezuju s tritem imovine pa se nazivaju i DERIVATIMA IMOVINE.
Mogu se grupirati kao:
TRMINSKI DERIVATI rokivni ugovori, terminski i swap ugovori
OPCIJSKI DERIVATI tradicionalne opcije, opcije na swap-ove i ugovore o smanjenju
rizika kretanja kamatnih stopa

interst rate cap poveanje kamtne stope

interest floor rate smanjenje kamtne stope
interest rate collar vezana kamtna stopa
interest rate cap-a istovremena kupovina
interest rate floor-a istovremena prodaja

EGZOTINI DERIVATI sloenije karakteristike plaanja. Nejee se javljaju u obliku

opcija:

BARRIER OPTION opcija koja poinje egzistirati ili se gasi kada stekne odreeni uvijet

BINARY OPTION ALL OR NOTHING OPTION opcija kod koje se isplata obavlja jedino
u sluaju nastanka osiguranog sluaja

MULTIFACTOR (RAINBOW) OPTION opcija koja se zasniva na razliitim indeksima ili

na vodeim vrijednosnicama
Najznaajniji predstavnici financijskih izvedenica su:
FUTURESI
OPCIJE
VARANTI, KONVERTIBILIJE I PRAVA
FUTURESI ILI ROKOVNI UGOVORI RONICE standardizirani sporazumi, tj. ugovori izmeu
kupaca i prodavaoca, te burze, tj. obraunskog zavoda, o kupnji ili prodaji neega u budunosti
po cijeni ugovorenoj u sadanjosti.

TERMINSKI UGOVORI nestandardizirani ugovori izmeu kupaca i prodavaoca o kupoprodajnoj

aktivnosti na odreeni datum u budunosti po cijeni ugovorenoj u sadanjosti.
DUGA POZICIJA kad se jedna ugovorena strana obvee da e prihvatiti dugu poziciju,
obvezala se da e navedeni ugovor kupiti na odreeni datum po odreenoj cijeni.
KRATKA POZICIJA prihvaa je druga starna obveza da e taj ugovor prodati na isti datum i po
cijeni odreenoj ugovorom.
HEDGING poslovno financ. strategija koja se radi izbjegavanja ili smanjivanja rizika, tj. gubitka
jednog poslovnog poduhvata provodi poduzimanjem drugog poslovnog poduhvata.
HEDGER u financ. terminologiji predstavlja osobu koja koristi ivicu kao metodu zatite
protiv komercijalnih rizika.

TRGOVCI PEKULANTI:
DNEVNI TRGOVCI eliminiraju svoje pozicije svakog dana prije zavretka trgovanja da im
slijedei dan ne donese nepovoljna prilika
SKALPERI specijaliziraju za dranje odreenih pozicija u kraim razdobljima u cilju
ostvarenja dobitka na osnovi malih razlika u cijeni
POZICIJSKI TRGOVCI odreene pozicije dre nekoliko dana ili tjedana u nadi da e
ostvariti znaajan dobitak
OPCIJE opcijski ugovori su pismeni ugovori kojima se izdavalc-sastavlja opcije, tj. njihov
prodavalac obvezuje da e u budunosti osigurati izvrenje prava iz opcije, tj. pravo na kupovinu
i/ili prodaju vrijednosnih papira uz odreenu premiju.
Ugovor na opciju kupnje dionica uvijek glasi na 100 dionica. Datum dospijea ili isteka opcijskog
ugovora uvijek istjee subotom, nakon treeg petka u mjesecu. Na taj dan pred zatvarnje burze i
razina fluktuacije cijena dionica vrlo je visoka.
CALL OPCIJA kad opcija osigurava pravo na kupnju
PUT OPCIJA kad osigurava pravo na prodaju
AMERIKE OPCIJE mogu se iskoristiti, prodati ili pustiti da propadnu sve do datuma njihova
dospjea
EUROPSKE OPCIJE omoguuju ta ista prava, ali samo na datum njihova dospjea
OPCIJA U NOVCU kad je zakljuna cijena CALL OPCIJE manja od trine cijene dionice na koju
opcija glasi ili je zakljuna cijena PUT OPCIJE vea od trine cijene dionice na koju opcija glasi.
OPCIJA IZVAN NOVCA kad je zakljuna cijena CALL OPCIJE vea od trine cijene dionice ili je
zakljuna cijena PUT OPCIJE nia od trine cijene dionice na koju se opcijski ugovor odnosi.
OPCIJSKI UGOVOR:
KUPAC moe ostvariti pravo iz opcije
VLASNIK (mirujui) koji je prodao svoje pravo uz premiju
RAZLIKE FUTURES OPCIJA
opcija daje kupcu pravo ali ne i obvezu. Prodavalac opcije preuzima obvezu da djeluje
kod Futures ugovora i kupac i prodavaoc obvezni su da djeluju
kod Futuresa prodavaoc na plaa naknadu za prihvaanje obveze
kod opcije kupac izdavatelju plaa premiju opcije
VARANTI:

ODVOJIVI zaseban vrijednosni papir, posjeduje svoju trinu vrijednost

NEODVOJIVI ne moe imati trinu vrijednost, osim ako je sastavni dio obveznica i
preferencijalnih dionica.
VARANTI su pismene punomoi kao neodvojivi dijelovi obveznica i preferencijalnih dionica, tj.
smostalan odvojivi vrijednosni papir koji svojim vlasnicima omoguuje pravo kupnje odreenog
broja dodatnih novoemitiranih obinih dionica po unaprijed utvrenoj fiksnoj izvrnoj cijeni do
datuma istjecanja varanta.
KONVERTIBILIJE vrijednosni papiri koji se mogu zamijeniti za druge vrijednosne papire istog
izdavaoca pod unaprijed utvrenim uvjetima i u odreenom vremenu.
Konvertibilnost preferencijalnih dionica i svih vrsta obveznica obavlja se u pravilu po unaprijed
utvrenoj fiksnoj cijeni konverzije u obine dionice. Fiksna cijena konverzije u trenutku emisije,
vea je od mjere trine vrijednosti (15-20%), a ta razlika naziva se PREMIJOM KONVERZIJE.
PRAVA samostalni vrijednosni papiri koji njihovim vlasnicima, obinim dioniarima, do datuma
istjecanja prava, omoguuju pravo prikupljanje odreenog broja dodatnih novoemitiranih obinih
dionica uz privilegiranu upisnu cijenu, kako bi osigurali svoj udio u vlasnikoj glavnici korporacije.
VRIJEDNOST prava odreena je razlikom trine cijene dionica i privilegirane upisne cijene po
kojoj se mogu kupiti emitirane obine dionice.
GLODAI IMOVINE ASSET STRIPPER osobe koje kupuju poduzee kako bi ostvarile profit
ljutenjem njegove imovine komadi po komadi, te njihovom prodajom. To rezultira zatvaranjem
radnih mjesta i otkazima radnicima.
RESTRUKTURIRANJE reorganizacija financijske strukture i strukture kapitala poduzea.
Ponekad je to XXXX za reprogramiranje.
FUZIJA spajanje. Moe biti u obliku:
KONSOLIDACIJE spajanje npr. Dvaju poduzea u sasvim novu poslovnu jedinicu (a+b=c).
FUZIJA U UEM SMISLU pripajanje jednog poduzea drugom poduzeu (a+b=a ili b).
REZIDUALNA ILI SPAENA VRIJEDNOST, TJ. OSTATAK VRIJEDNOSTI neto novani iznos
koji bi se dobio prodajom imovine, po odbitku oekivanih prodajnih trokova, nakon to imovina
prestane davati ekonomske efekte.
EKONOMSKO RAZDOBLJE planirani broj godina u kojem e poduzee davati pozitivne
ekonomske efekte.
DISKONTNA STOPA STOPA KAPITALIZACIJE matematiki izraz stupnja rizika koji poduzee
predstavlja za investitora ili kupca. Odreuje je sam investitor.
KOEFICIJENT BETA specifino mjerilo kolebljivosti amerikih dionica u odnosu na baznu
veliinu Standard&Poorov index 500 dionica. Bete koeficijente za velike korporacije u SAD-u
radi tvrtka Value Line.
Koef. Beta odreen je umnokom standardne devijacjije stope prinosa na konkretne dionice i
korelacije izmu stope prinosa na konkretne dionice i oekivane stope prinosa na tritu.
Koeficijent 1,0 = ima poduzee ija stopa profitabilnosti varira upravo onoliko koliko ta stopa
varira i na itavom tritu.
REKAPITALIZACIJA dioniari dobrovoljnim odricanjem striktnog zakonskog prava, nastoje
poboljati ekonom.-financ. stanje poduzea.

PROLOGNAT ILI OBNOVA OBVEZA jedan od najizravnijih naina rjeavanja sizuacije koja
proizlazi iz dospijea glavnice u uvijetima kada dunik nema novanih sredstava, direktno
pregovaranje s vjerovnikom u smislu da prolongira, tj. produi rok dospijea ili da prvobitne
obveze dunika obnovi novom obvezom.
REPROGRAMIRANJE izrada novog plana otplate duga, tj. formalno odgaanje dospijelih i
nedospijelih obveza utvrivanjem novih rokova dospjea. Novi odnosi utvruju se sporazumom
izmeu kreditora i dunika.
Reprogramiranje dugova, tj. pomicanje dospijelih i nedospijelih obveza u DESNO, moe ponekad
imati sline efekte kao razmjetanje lealjki na brodu TITANIC.
BILATERALNA KOMPENZACIJA nastaje kad se uzajamno kompenziraju dvije obveze iste
vrste.
MULTILATERALNA KOMPENZACIJA kad se provodi uzajamno kompenziranje vue obveza iste
vrste.
ASIGNACIJA upuivanje novog dunika (asignata) na izmirenje obveza dosadanjeg dunika
(asignantu) prema njegovom povjeriocu (asignatoru).
REORGANIZACIJA s ciljem da se rijei problem trajne insolventnosti poduzea, da se izvri
njegova rehabilitacija.
Provodi se ako je vrijednost poduzea koja proizlazi iz njegovog tekueg poslovanja vea od
likvidacijske vrijednosti.
PRISILNO PORAVNANJE zasniva se najee na smanjenom iznosu trabina od vjerovnika za
dogovoreni, tj. za utvreni postotak u skladu s ekonomskim poloajem dunika.