Professional Documents
Culture Documents
Gramatika en Intermidiat - Srednji Nivo
Gramatika en Intermidiat - Srednji Nivo
Mnoina (plural)
We work Mi radimo
You work Vi radite
They work Oni rade
Nastavak s u treem licu jednine moe imati razliite oblike. Ukoliko se glagol zavrava na
vokal o nastavak e glasiti es, kao u primeru glagola go koji u 3. licu jednine glasi goes ili
glagol do koji u 3. licu jednine glasi does.
Ukoliko se glagol zavrava na ch, -sh, -x, -ss, nastavak takoe glasi es. Na primer:
Mnoina (plural)
Do we work? Da li mi radimo?
Do you work? Da li vi radite?
Do they work? Da li oni rade?
Mnoina (plural)
Do we work? - Yes, we do / No,
we don't
Do you work? Yes, you do / No,
you don't
Do they work? Yes, they do/No,
they don't
Mnoina (plural)
Where do we work? Gde mi
radimo?
Where do you work? Gde ti radi? Where do you work? Gde vi
radite?
Where does he work? Gde on
Where do they work? Gde oni
radi?
rade?
Where does she work? Gde ona
radi?
Where does it work? Gde ono
radi?
Odrini oblik
Odrini oblik se gradi od odrinog obika pomonog glagola Do (odnosno Does za tree lice
jednine) i osnovnog oblika glavnog glagola.
Jednina (singular)
I do not (don't) work Ja ne radim
Mnoina (plural)
We do not (don't) work Mi ne
radimo
You do not (don't) work Ti ne radi You do not (don't) work Vi ne
radite
They do not (don't) work Oni ne
rade
Upotreba
Prosto sadanje vreme se koristi za:
1. Radnje koje se ponavljaju (navike, obiaji, rutine)
Always - uvek
usually - obino
often - esto
sometimes - ponekad
never - nikad
every day - svakog dana
every month - svakog meseca
every year - svake godine, i sl.
once a year - jedanput godinje
twice a day - dvaput dnevno
three times a week - triput nedeljno, i sl.
Prilozi always, usually, often, sometimes, never dolaze pre glavnog glagola u potvrdnom
obliku. Fraze every day, every month, twice a year... najee dolaze na kraju reenice.
3. Karakteristike subjekta:
go going
sleep sleeping
work working
Ako se glagol zavrava na jedan suglasnik ispred kojeg stoji kratak, naglaen samoglasnik,
krajnji se suglasnik ispred ing udvostruava. Na primer:
hit udariti
stop prestati
permit dopustiti
begin poeti
particip: hitting
particip: stopping
particip: permitting
particip: beginning
particip: travelling
Potvrdni oblik
Jednina (singular)
I am working Ja radim
You are working Ti radi
He is working On radi
She is working Ona radi
It is working Ono radi
Mnoina (plural)
We are working Mi radimo
You are working Vi radite
They are working Oni rade
Upitni oblik
Upitni oblik Yes/No questions
Jednina (singular)
Mnoina (plural)
Am I working? Da li ja radim?
Are we working? Da li mi radimo?
Are you working? Da li ti radi? Are you working? Da li vi radite?
Is he working? Da li on radi?
Is she working? Da li ona radi?
Is it working? Da li ono radi?
Mnoina (plural)
Where are we working? Gde mi
radimo?
Where are you working? Gde vi
radite?
Where are they working? Gde oni
rade?
Odrini oblik
Odrini oblik Present Continuous Tense-a (Sadanjeg trajnog vremena) se gradi od odrinog
oblika pomonog glagola TO BE u sadanjem vremenu i Present Participle-a (sadanjeg
participa) glavnog glagola.
Jednina (singular)
I am not (I'm not) working Ja ne
radim
You are not (aren't) working Ti
ne radi
He is not (isn't) working On ne
radi
She is not (isn't) working Ona ne
Mnoina (plural)
We are not (aren't) working Mi ne
radimo
You are not (aren't) working Vi ne
radite
They are not (aren't) working Oni
ne rade
radi
It is not (isn't) working Ono ne
radi
Upotreba
Present Continuous Tense (Sadanje trajno vreme) se koristi za:
Radnju koja se deava u trenutku govora, te se stoga uz njega esto nalaze vremenske
odrednice now (sada) i at the moment (u ovom trenutku):
o
She is reading a book at the moment. - Ona trenutno ita knjigu.
Privremenu radnju:
o
We're living in my sister's flat until we find a new house to buy. - ivimo u
kui moje sestre dok ne naemo novu kuu da kupimo.
hear uti,
see videti
taste okusiti
smell mirisati
remember setiti se
understand razumeti
wish eleti
want hteti
know znati itd.
Oni se, umesto u Present Continuous Tense-u, koriste u Present Simple Tense-u.
I hear a noise in the next room. - ujem nekakvu buku u susednoj sobi.
Stop! Don't you see the red light? - Stani! Zar ne vidi crveno svetlo?
This cake tastes good. - Ovaj kola ima dobar ukus.
Do you remember our first dance? - Sea li se naeg prvog plesa?
I wish you a lot of happiness. - elim vam mnogo sree.
I know that you don't understand me. - Znam da me ne razumete.
Jedinica: 4 od 50
The Past Simple Tense (prolo prosto vreme) glagola TO BE
Potvrdni oblik
Potvrdni oblik glagol TO BE (biti) u prostom prolom vremenu glasi:
Jednina (singular)
I was Ja sam bio
You were Ti si bio
He was On je bio
She was Ona je bila
It was Ono je bilo
Mnoina (plural)
We were Mi smo bili
You were Vi ste bili
They were Oni su bili
Mnoina (plural)
Were we? Da li smo mi bili?
Were you? Da li ste vi bili?
Were they? Da li su oni bili?
Mnoina (plural)
Were we? Yes, we were / No,
we weren't
Were you? Yes, you were / No,
you weren't
Were they? - Yes, they were / No,
they weren't
Mnoina (plural)
We were not (weren't) Mi nismo bili
You were not (weren't) Vi niste bili
They were not (weren't) Oni nisu bili
My father wasn't here yesterday. - Moj otac jue nije bio ovde.
Her sister and John weren't in Madrid last summer. - Njen sestra i Don nisu bili u
Madridu prolog leta.
Sandra wasn't happy when she was a child. - Sandra nije bila srena kada je bila
dete.
I wasn't ill yesterday. - Jue nisam bio bolestan.
Simple Past Tense (Prosto prolo vreme) pravilnih glagola se gradi od osnovnog oblika
glagola (infinitiv bez to) i nastavka ed.
Potvrdni oblik
Jednina (singular)
I worked Ja sam radio
You worked Ti si radio
He worked On je radio
She worked Ona je radila
It worked Ono je radilo
Mnoina (plural)
We worked Mi smo radili
You worked Vi ste radili
They worked Oni su radili
Mnoina (plural)
Did we work? Da li smo mi radili?
Did you work? Da li ste vi radili?
Did they work? Da li su oni radili?
Mnoina (plural)
Did we work? Yes, we did / No,
we didnt
Did you work? Yes you did / No,
you didnt
Did they work? Yes, they did / No,
theydidnt
Mnoina (plural)
Where did we work? Gde smo mi
radili?
Where did you work? Gde ste vi
radili?
Where did they work? Gde su oni
radili?
Jednina (singular)
Mnoina (plural)
I did not (didn't) work Ja nisam radio We did not (didn't) work Mi nismo
radili
You did not (didn't) work Ti nisi
You did not (didn't) work Vi niste
radio
radili
He did not (didn't) work On nije
They did not (didn't) work Oni nisu
radio
radili
She did not (didn't) work Ona nije
radila
It did not (didn't) work Ono nije
radilo
3. Adjectives
Jedinica: 8 od 50
Adjectives Ending in ing or ed (pridevi koji se zavravaju na ing ili -ed)
"-ing pridevi" (Adjectives) opisuju situaciju, osobu ili stvar:
I'm confused by this confusing letter. - Ja sam zbunjen ovim zbunjujuim pismom.
I am boring. - Ja sam dosadan.
I am bored. - Meni je dosadno.
She was very surprised when he came. - Ona je bila veoma iznenaena kada je on
doao.
4. Question Tags
Jedinica: 11 od 50
Da bi se napravio upitni izraz koji odgovara izrazu zar ne, u srpskom jeziku, u engleskom
koristimo pomone i nepotpune glagole. Ukoliko je reenica potvrdna, nakon nje se koristi
upitno-odrini oblik pomonog glagola:
You have finished your homework, haven't you? - Zavrio si domai zadatak, zar
ne?
She's working in the garden, isn't she? - Ona radi u bati, zar ne?
Sanja goes to school, doesn't she? - Sanja ide u kolu, zar ne?
There is a fridge in your kitchen, isn't there? - U tvojoj kuhinji se nalazi friider,
zar ne?
Martha bought a lovely dress yesterday, didn't she? - Marta je jue kupila divnu
haljinu, zar ne?
He was out when she came, wasn't he? - On je bio napolju kada je ona dola, zar ne?
Ukoliko je reenica odrina, koristi se upitni oblik pomonog glagola.
Marko didn't buy the car, did he? - Marko nije kupio auto, zar ne?
Sandra isn't a student, is she? - Sandra nije student, zar ne?
Stefan doesn't speak English, does he? - Stefan ne govori engleski, zar ne?
Milica won't come tomorrow, will she? - Milica nee doi sutra, zar ne?
I`m not good at singing, am I? - Nisam dobra u pevanju, zar ne?
Upitna re iza I am glasi aren't I.
Let's go to the theatre tonight, shall we? - Hajdemo veeras u pozorite, hoemo li?
Let's start, shall we? - Hajde da ponemo, hoemo li?
Mnoina (plural)
We were working Mi smo radili
You were working Vi ste radili
They were working Oni su
radili
Mnoina (plural)
Were we working? Da li smo mi
radili?
Were you working? Da li ste vi
radili?
Were they working? Da li su oni
radili?
Mnoina (plural)
Were we working? - Yes, we were / No,
we weren't
Were you working? Yes you were /No,
you weren't
Were they working? Yes, they were /
No, they weren't
Mnoina (plural)
Where were we working? Gde smo mi
radili?
Where were you working? Gde ste vi
radili?
Where were they working? Gde su oni
radili?
radila?
Where was it working? Gde je ono
radilo?
Odrini oblik
Odrini oblik Past Continuous Tense-a (Prolog trajnog vremena) se gradi od odrinog obika
pomonog glagolaTO BE u prolom vremnu i Present Participle-a (sadanjeg participa)
glavnog glagola.
Jednina (singular)
I was not (I wasn't) working Ja
nisam radio
You were not (weren't) working Ti
nisi radio
He was not (wasn't) working On nije
radio
She was not (wasn't) working Ona
nije radila
It was not (wasn't) working Ono nije
radilo
Mnoina (plural)
We were not (weren't) working Mi
nismo radili
You were not (weren't) working Vi
niste radili
They were not (weren't) working Oni
nisu radili
Upotreba
Past Continuous Tense (Prolo trajno vreme) se koristi za:
Prolu radnju koja je due trajala a prekinuta je nekom drugom prolom radnjom. Ta
druga radnja se obino izraava prostim prolim vremenom (Past simple tense):
o
I was watching TV when the telephone rang. - Ja sam gledao TV kada je
telefon zazvonio.
o
When we arrived they were playing cards. - Kada smo stigli oni su igrali
karte.
Napomena: Glagoli koji se ne koriste u Present Continuous Tense-u, ne koriste se ni u Past
Continuous Tense-u. Umesto njih se obino koristi glagol u Past Simple Tense-u.
I used to go to school but I have a job now. - Nekada sam ila u kolu ali sada
radim.
She used to get up at 6 every morning until she started working in the
afternoon. - Nekada je svako jutro ustajala u 6 sati dok nije poela da radi popodne.
Konstrukcija Be Used To + Present Participle se koristi kada govorimo o stvarima na koje
smo se navikli i najee se koristi u sadanjem vremenu.
Mary travelled to America last year. - Meri je putovala u Ameriku prole godine.
I broke my leg when I was ten. - Slomila sam nogu kad mi je bilo deset godina.
Upitni oblik
Upitni oblik glagola u Present Perfect Continuous Tense-u (Sadanjem svrenom trajnom
vremenu) se gradi kao upitni oblik Present Perfect Simple Tense-a tj. inverzijom (u odnosu
na
potvrdni
oblik) pomonog
glagola
TO
HAVE i line
zamenice.
Upitni oblik Yes/No questions
Jednina (singular)
Have I been working? Da li sam ja
radio?
Have you been working? Da li si ti
radio?
Has he been working? Da li je on
radio?
Has she been working? Da li je ona
radila?
Has it been working? Da li je ono
radilo?
Mnoina (plural)
Have we been working? Da li smo mi
radili?
Have you been working? Da li ste vi
radili?
Have they been working? Da li su oni
radili?
Mnoina (plural)
Have we been working? - Yes, we have /
No, we haven't
Have you been working? Yes,
you have / No, you haven't
Have they been working? Yes,
they have / No, they haven't
Mnoina (plural)
Where have we been working? Gde
smo mi radili?
Where have you been working? Gde
ste vi radili?
Where have they been working? Gde
su oni radili?
Odrini oblik
Odrini oblik se gradi od odrinog oblika glagola BE (u Present Perfect Simple Tensu)
i Present Participle-a glavnog glagola.
Jednina (singular)
I have not (haven't) been working Ja
nisam radio
You have not (haven't) been
working Ti nisi radio
He has not (hasn't) been working On
nije radio
She has not (hasn't) been working
Ona nije radila
It has not (hasn't) been working
Ono nije radilo
Mnoina (plural)
We have not (haven't) been working
Mi nismo radili
You have not (haven't) been working
Vi niste radili
They have not (haven't) been working
Oni nisu radili
Upotreba
Sadanje svreno trajno vreme se koristi za:
Radnju koja je zapoeta u prolosti, jo uvek traje i moe se nastaviti u budunosti.
She has been learning English for three years. - Ona ui engleski ve tri godine.
U ovom kontekstu koristimo priloge for i since.
For oznaava ukupan vremenski period trajanja radnje.
It has been raining. The ground is still wet. - Padala je kia. Zemlja je jo mokra.
Napomena: Kao to se iz prethodnih primera moe videti, Present Perfect Continuous Tense
se moe prevesti i sadanjim vremenom, u zavisnosti od konteksta.
Present Perfect Simple and Present Perfect Continuous
Present Perfect Simple Tense se koristi kada govorimo o radnjama koje su se dogodile u
neodreenom trenutku u prolosti i gde je jasno naznaeno da je radnja zavrena. Tako je pri
upotrebi Present Perfect Tense-a subjekat vie zainteresovan za rezultat radnje.
He has been working for the same company since 1966. - On radi za istu
kompaniju od 1966. godine.
I have been talking to my sister for more than two hours. - Razgovarala sam sa
svojom sestrom vie od dva sata.
Tako se Present Perfect Simple koristi uz How much i How many, a Present Perfect
Continuous Tense uz How long.
I have read a book. You can have it back. - Proitala sam knjigu. Moe je uzeti
natrag.
I have been reading a book, so you can't have it back. - itam knjigu, pa je ne
moe uzeti natrag.
U prvoj reenici radnja je kompletirana dok u drugoj nije.
U nekim sluajevima oba vremena se mogu koristiti sa istim znaenjem. esto sa
glagolima Live i Work.
I have been working for this company for 5 years. - Radim za ovu kompaniju ve 5
godina.
I have worked for this company for 5 years. - Radim za ovu kompaniju ve 5
godina.
I've been living in London since 1997. - ivim u Londonu od 1997.-e
I've lived in London since 1997. - ivim u Londonu od 1997.-e
U sluajevima kada je duina trajanja radnje naglaena, koristiemo Present Perfect
Continuous.
8. Modal Verbs
Jedinica: 21 od 50
Modalni glagoli su glagoli nepotpunog znaenja, koji odgovaraju naim: moi, hteti, umeti,
smeti...
U engleskom jeziku oni imaju tri vane karakteristike.
1. trae dopunu u vidu infinitiva bez to
2. imaju isti oblik za sva lica
3. u odrinom i upitnom obliku ne koriste glagol to do
Must je jedan od modalnih glagola koji oznaava postojanje obaveze (obligation). To je
najee obaveza koja dolazi od prvog lica, tzv. unutranja obaveza.
I had to leave the house at 4 because I had a meeting at 5. - Morao sam da odem iz
kue u 4 zato to sam imao sastanak u 5.
You didn't have to come if you didn't want to. - Nisi morao da doe ako nisi eleo.
I'll have to find a better job. - Morau da naem bolji posao.
Treba voditi rauna o tome da Have to nije modalni glagol.
Mustn't je odrian oblik glagola must i oznaava zabranu (prohibition).
Can oznaava postojanje sposobnosti (ability) u sadanjosti dok can't oznaava nepostojanje
sposobnosti.
Michael could climb trees as a child. - Majkl je mogao da se penje na drvee kao
dete.
I couldn't read when I was 4. - Nisam umela da itam kada mi je bilo 4 godine.
Za sposobnost ili mogunost u prolosti, koristi se jo i glagol be able to
I could drive when I was nineteen. - Umeo sam da vozim auto kada sam imao
devetnaest godina.
The prisoner was able to escape by climbing over the wall. - Zatvorenik je uspeo
da pobegne tako to se popeo na zid.
Be able to se takoe koristi za budunost.
Mary should go home. She has high temperature. - Meri bi trebalo da ode kui.
Ima visoku temperaturu.
You shouldn't walk alone by night. It is dangerous. - Ne bi trebalo da eta sam
nou. Opasno je.
May / Might se koriste da oznae verovatnou (probability) da e se neto
desiti. Might nosi neto manju mogunost da se radnja ostvari.
She is obliged to attend the meeting tomorrow. - Ona ima obavezu da prisustvuje
sastanku sutra.
They are supposed to kiss at the end of the wedding ceremony. - Oni treba da se
poljube na kraju obreda venanja.
Davanje ili oduzimanje dozvole se izraava i konstrukcijom BE ALLOWED TO.
9. Adverbs
Jedinica: 24 od 50
Prilozi su rei koje blie odreuju glagole, prideve i druge priloge.
Najvei broj priloga se gradi tako to se na osnovu prideva doda nastavak ly:
I didn't feel well at work yesterday morning. - Nisam se oseala dobro na poslu
jue ujutru.
Well je prilog za nain, at work za mesto, a yesterday morning za vreme.
Ako u jednoj reenici postoji vie priloga za vreme, na prvo mesto dolazi onaj koji pokazuje
blie vreme.
The next class is on Monday, April 27th, 2005. - Sledei as je u ponedeljak, 27.-og
aprila 2005.-e.
Mark said: "I have bought a new car." - Mark je rekao: "Kupio sam novi auto."
Sandra: "Peter is doing his homework." - Sandra: "Piter radi domai."
Meutim, prepriavanje neijih rei se naziva indirektni govor (Reported Speech ili Indirect
Speech)
Prilikom prebacivanja direktnog govora u indirektni, deavaju se izvesne promene.
Mark said (that) he had bought a new car. - Marko je rekao da je kupio novi auto.
Sandra said (that) Peter was doing his homework. - Sandra je rekla da Piter radi
svoj domai.
Statements (izjavne reenice)
Pri prebacivanju direktnih potvrdnih i odrinih izjavnih u indirektni govor one se obino
uvode glagolom say. Mogu se meutim upotrebiti jo neki glagoli sa slinim znaenjem:
tell (rei),
add (dodati),
answer (odgovoriti),
declare (izjaviti).
Nakon ovih glagola moe doi veznik that, ali to nije obavezno. U indirektnom govoru
dolazi do obaveznogslaganja vremena. Ako je uvodni glagol (say, tell...) u prolom
vremenu, dolazi do promene vremena iz direktnog govora.
Sarah said that John had bought a present for his wife. - Sara je rekla da je Don
kupio poklon svojoj eni.
Milan: "They are working in the garden." - Milan: "Oni rade u bati."
Milan said that they were working in the garden. - Milan je rekao da oni rade u
bati.
"We have made a cake." - "Napravili smo tortu."
They said that they had made a cake. - Oni su rekli da su napravili tortu.
Mark: "Paul will do it." "Mark: Pol e to uraditi."
Mark said that Paul would do it. - Mark je rekao da e to Pol uraditi.
Evo do kojih promena u vremenima dolazi pri slaganju vremena.
Sandra: "Can John play the piano?" - Sandra: "Da li Don zna da svira klavir?"
Sandra wanted to know if John could play the piano. - Sandra je htela da zna da li
Don zna da svira klavir.
Mark : "Do you work in a bank?" - Mark: "Da li radi u banci?"
Mark asked whether I worked in a bank. - Marko je pitao da li radim u banci.
Mario: "Has anyone been to Madrid?" - Mario: "Da li je iko bio u Madridu?"
Mario wanted to know if anyone had been to Madrid. - Mario je hteo da zna da li
je iko bio u Madridu.
Ako se radi o Wh-pitanjima if nije
reima When, Which, Who, Why...
potrebno.
Wh-
pitanja
poinju
upitnim
Imperativ iz
direktnog
govora
postaje infinitiv u
imperativ (prohibitiv) postajenegativni infinitiv.
indirektnom,
dok negativni
The police have caught the thief who stole the jewels. - Policija je uhvatila lopova
koji
je
ukrao
dragulje.
(who stole the jewels je odredbena odnosna reenica (defining relative clause))
Ove reenice poinju odnosnim zamenicama who, whose, whom, which, that.
Kada govorimo o ljudima, koristimo who ili that.
Kada odnosna zamenica menja prisvojnu zamenicu (his, her, their...) koristimo whose (iji,
ija, ije)
Marko is the boy whose parents live in our neighbouhood. - Marko je deak iji
roditelji ive u naem kraju.
Odnosne zamenice who, that i which mogu biti subjekat ili objekat odnosne reenice. Na
primer u reenici:
The man that I met yesterday was very kind (that je takoe objekat)
Kada je odnosna zamenica objekat reenice ona se moe izostaviti.
The man that I met yesterday was very kind - The man I met yesteday was very kind.
The letter which she sent me was nice. - The letter she sent me was nice.
Whom se koristi umesto who ili that kada predstavlja objekat, pa se moe rei i:
Belgrade, which is the capital of Serbia, has about 2 milion inhabitants. - Beograd,
koji je glavni grad Srbije, ima oko 2 miliona stanovnika.
which is the capital of Serbia je umetnuta odnosna reenica (non-defining relative clause) i
odvaja se zarezima od glavne reenice.
Mary gave the book, which she had already read, to her best friend - Meri je knjigu,
koju je ve bila proitala, dala svojoj najboljoj drugarici.
U umetnutim odnosnim reenicama za osobe koristimo odnosnu zamenicu who (ali ne
i that kao to je sluaju sa odredbenim odnosnim reenicama).
Ivo Andric, who was born in Travnik, was a great writer. - Ivo Andri, koji je roen u
Travniku, bio je veliki pisac.
U sluajevima kada je who objekat reenice, umesto njega se moe koristiti whom.
Milan, whom I saw yesterday, is today in London - Milan, koga sam jue video, je
danas u Londonu.
Varijanta sa who:
Madonna, whose parents were born in Italy, is a famous American singer - Madona,
iji su roditelji roeni u Italiji, je poznata amerika pevaica.
Which se takoe moe odnositi ne samo na re iza koje stoji ve i na itavu reenicu.
She gave me her watch as a present, which was very nice of her. - Dala mi je svoj sat
na poklon, to je bilo veoma lepo od nje.
Somebody cleans the office every day. - Neko isti ovu kancelariju svakog dana.
The office is cleaned every day. - Ova kancelarija se isti svakog dana.
Objekat aktivne reenice (the office) postaje subjekat pasivne reenice i dolazi na poetak
reenice, a glavni glagol (clean) se stavlja u pasiv (is cleaned).
Pasiv se gradi od odgovarajueg oblika glagola to be i past participle-a (prolog participa)
glavnog glagola.
Tako e u sadanjem vremenu pasiv glagola clean glasiti:
Somebody cleaned the office yesterday - Neko je jue oistio ovu kancelariju. (aktiv)
The office was cleaned yesterday - Ova kancelarija je oiena jue. (pasiv)
Ostala vremena pasiva
Present Continuous
The house was built in the 19th century. - Kua je izgraena u 19.-om veku.
Kada izvrilac radnje nije bitan:
These cakes have been made by my mother. - Ove kolae je napravila moja majka.
Napomena: Samo prelazni glagoli (glagoli koji imaju objekat iza sebe) mogu da se stave u
pasiv.
My brother had his nose broken in a fight. - Mom bratu su polomili nos u tui.
They have a lot of money saved to buy a new car. - Oni imaju dosta uteenog
novca za kupovinu auta.
If you finish your homework on time, you will get a good mark. - Ako zavri domai
zadatak na vreme, dobie dobru ocenu.
If she spends all the money, she will not go shopping. - Ako potroi sav novac, ona
nee ii u kupovinu.
Kao varijacije prvog kondicionala javljaju se sledee izmene.
Umesto oblika will+infinitiv mogu se javiti ostali modalni glagoli sa infinitivom.
If you want to lose weight, you should/must eat less bread. - Ako eli da oslabi,
trebalo bi / mora da jede manje hleba.
If everything is in order, you may/can leave at once - Ako je sve u redu, moe odmah
otii.
U glavnoj reenici se moe desiti da se takoe javi Present Simple Tense. To se deava kada
govorimo o naunim injenicama ili drugim izvesnim radnjama.
If you heat ice it turns to water. - Ako zagreva led pretvorie se u vodu.
If there is an economy crisis prices go up. - Ako nastane ekonomska kriza cene rastu.
If I had a map, I would lend it to you. - Kad bih imala mapu, pozajmila bih ti je.
If someone stole my car, I would call the police. - Kad bi mi neko ukrao auto,
pozvala bih policiju.
Proli oblik glagola TO BE se esto u drugom kondicionalu javlja samo kao WERE za sva
lica.
obliku modalnih
glagola koji
If I knew his number, I could ring him up. - Kad bih znala njegov broj, mogla bih da
ga pozovem.
If you tried again, you might succeed. - Kad bi ponovo pokuao, moda bi uspeo.
Mnoina (plural)
We had (We'd) worked Mi smo bili
radili
You had (You'd) worked Vi ste bili
radili
They had (They'd) worked Oni su
bili radili
bila radila
It had worked (It'd) Ono bilo je
radilo
Jednina (singular)
I had (I'd) slept Ja sam bio
spavao
You had (You'd) slept Ti si bio
spavao
He had (He'd) slept On je bio
spavao
She had (She'd) slept Ona je bila
spavala
It had (It'd) slept Ono je bilo
spavalo
Mnoina (plural)
We had (We'd) slept Mi smo bili
spavali
You had (You'd)slept Vi ste bili
spavali
They had (They'd) slept Oni su bili
spavali
Upitni oblik
Upitni oblik glagola u Past Perfect Tense-u (Sadanjem svrenom vremenu) se
gradi inverzijom (u odnosu na potvrdni oblik) pomonog glagola TO HAVE (u prolom
vremenu)
i line
zamenice.
Jednina (singular)
Had I worked? Da li sam ja bio
radio?
Had you worked? Da li si ti bio
radio?
Had he worked? Da li je on bio
radio?
Had she worked? Da li je ona
bila radila?
Had it worked? Da li je ono bilo
radilo?
Mnoina (plural)
Had we worked? Da li smo mi
bili radili?
Had you worked? Da li vi ste bili
radili?
Had they worked? Da li su oni bili
radili?
Mnoina (plural)
Had we worked? - Yes, we had / No,
we hadn't
Had you worked? Yes you had / No,
wehadn't
Had they worked? Yes, they had / No,
hehadn't
Had she worked? Yes, she had/ No,
shehadn't
Had it worked? Yes, it had / No,
it hadn't
theyhadn't
Mnoina (plural)
Where had we worked? -Gde smo mi
bili radili?
Where had you worked? Gde ste vi
bili radili?
Where had they worked? Gde su oni
bili radili?
Odrini oblik
Odrini oblik se gradi od odrinog oblika prolog vremena glagola Have i Past Participle-a
glavnog glagola.
Jednina (singular)
I had not (hadn't ) worked Ja nisam
bio radio
You had not (hadn't) worked Ti nisi
bio radio
He had not (hadn't) worked On nije
bio radio
She had not (hadn't) worked Ona
nije bila radila
It had not (hadn't) worked Ono nije
bilo radilo
Mnoina (plural)
We had not (hadn't) worked Mi nismo
bili radili
You had not (hadn't) worked Vi niste
bili radili
They had not hadn't)worked Oni nisu
bili radili
Upotreba
The Past Perfect Tense (Davno prolo vreme) se upotrebljava za:
Radnju koja se zavrila pre neke druge prole radnje.
She suddenly found that she had lost her camera. - Odjednom je shvatila da je
izgubila foto aparat.
The Past Perfect Tense se upotrebljava u zavisnim reenicama uz after. Takoe se mogu
pojaviti i prilozi when ibecause.
After we had reached the top, we began to feel tired. - Poto smo se popeli na vrh
poeli smo da oseamo umor.
His friends tried to help him after he had lost all his money. - Prijatelji su pokuali da
mu pomognu nakon to je izgubio sav svoj novac.
When he had finished his homework, he went to play. - Kada je zavrio domai,
izaao je da se igra.
Because he'd spent so much, he had very little money. - Poto je bio potroio toliko,
imao je vrlo malo novca.
Mnoina (plural)
We had been working (We'd) Mi smo
bili radili
You had been working (You'd) Vi ste
bili radili
They had been working (They'd) Oni
su bili radili
Odrini oblik
Odrini oblik se gradi od odrinog oblika HAVE u past Perfect Tense-u i Present
Participle-a glavnog glagola.
Jednina (singular)
Mnoina (plural)
Upitni oblik
Upitni oblik glagola u Past Perfect Continuous Tense-u (davnom prolom trajnom vremenu)
se gradi upitnim oblikom glagola TO HAVE (u Past Perfect Simple vremenu).
Jednina (singular)
Had I been working? Da li sam ja bio
radio?
Had you been working? Da li si ti bio
radio?
Had he been working? Da li je on bio
radio?
Had she been working? Da li je ona
bila radila?
Had it been working? Da li je ono
bilo radilo?
Mnoina (plural)
Had we been working? Da li smo mi
bili radili?
Had you been working? Da li ste vi
bili radili?
Had they been working? Da li su oni
bili radili?
Mnoina (plural)
Had we been working? - Yes, we had /
No, wehadn't
Had you been working? Yes you had /
No, youhadn't
Had they been working? Yes, they had /
No, they hadn't
Mnoina (plural)
Upotreba
The Past Perfect Continuous Tense se upotrebljava za radnju koja je trajala do nekog trenutka
u prolosti. Tako se ne naglaava da je radnja zavrena nego se potencira njeno trajanje.
esto se uz ovo vreme koriste for i since.
When we came Sally had been waiting for half an hour. - Kad smo mi stigli, Seli je
ekala ve pola sata.
When I called on him he had been reading for a while. - Kada sam ga posetio, on
je itao ve neko vreme.
You shouldn't have worn that dress in the street. - Nije trebalo da nosi tu haljinu
na ulici.
Modalni glagoli may, might i could se kombinuju sa prolim infinitivom kada govorimo o
tome da se neto moda desilo u prolosti.
The child might have imagined the situation. - Dete je moda izmislilo situaciju.
I might have done the right thing. - Moda sam uinila pravu stvar.
They could have played a trick on you. - Moda su te prevarili.
Must i cant se koriste uz proli infinitiv kada govorimo o tome da se neto sigurno desilo ili
se sigurno nije desilo u prolosti.
Mark must have been trying to tell you something with such a sad face. - Mark je
sigurno pokuavao da ti neto kae sa tako tunim licem.
She might have been listening to you talking on the phone. - Moda te je sluala
dok si razgovarao telefonom.
If I had seen him, I would have told him the news. - Da sam ga videla, rekla bih mu
vesti.
If someone had stolen my car, I would have called the police. - Da mi je neko ukrao
auto, pozvala bih policiju.
Varijacije se takoe mogu javiti u obliku razliitih modalnih glagola koji zamenjuju would u
glavnoj reenici.
If he had invited me, I might have come to the party. - Da me je pozvao, moda bih i
dola na zabavu.
If the police had come on time, they could have caught the burglar. - Da je policija
dola na vreme, moda bi uhvatili provalnika.
U uslovnoj reenici se takoe mogu javiti neke varijacije. Umesto Past Perfect Tensa moe se
javiti Past Perfect Continuous Tense.
If we had been travelling by car, the accident might not have happened at all. - Da
smo putovali autom, moda do nesree ne bi ni dolo.