POKRIVANJE LICA: Obavezno ili pohvalno

Predgovor
Hvala Allahu Gospodaru svjetova na svakoj blagodati kojom obdari sve to postoji. Hvala
Allahu na blagodati razuma kojeg uputi kako da izabere istinu nad neistinom. Hvala
Allahu, Jedinom Gospodaru, koji nas uini sljedbenicima ispravne vjere. Neka je salavat i
selam na Njegova Poslanika koji svijetu doe sa svjetlom kad su bili u najveoj tami.
Neka je salavat i selam na njegovu porodicu i plemenite ashabe, radijallahu anhum. Na
poetku, elim naglasiti itaocu da ova studija obrauje samo pitanje pokrivanja lica
ene u sklopu hidaba. O hidabu i samom pokrivanju u openitom smislu neemo ovdje
govoriti iz razloga to u njemu nema nikakvih nejasnoa i nerjeenih pitanja.
Muslimanke itavog svijeta znaju da je pokrivanje glave osim lica i aka farz (obligatna
dunost) i da je na njima da ga praktikuju. Ovdje e biti govora, kako rekosmo, o
pokrivanju lica i utemeljenosti ovog propisa u dva glavna erijatsko-pravna izvora,
Kur'anu i Sunnetu, te da li je ono vadib kao i samo pokrivanje glave, ili mendub ili, pak,
neto tree. Nema sumnje da je ovo pitanje diskutabilno meu samom ulemom.
Razilaenje meu uenjacima, pogotovo u dananjem vijeku je proizalo iz razliitog
shvatanja kur'ansko-hadiskih tekstova i miljenja prvih generacija muslimana, koji
govore o ovoj temi. Treba imati na umu da niko od ljudi nije bezgrijean, a miljenja i
stavovi mogu biti tani ili netani i u tom kontekstu se mogu prihvatiti ili odbaciti. Samo
su rijei Uzvienog Allaha i Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vjeita istina.
Zbog toga molim Uzvienog Allaha da mi omogui da uz Njegovu pomo pokuam
barem donekle rasvijetliti ovo svakako interesantno i aktuelno pitanje, imajui u vidu da
je ono kod nas bilo poznato i da nije neto o emu se prvi put raspravlja.
POKRIVANJE LICA: Pohvalno ili obavezno
Bosansko podneblje je nakon rata postalo poznato i po tome to se na ulicama mogu
vidjeti djevojke i ene koje nose crnu odjeu i pokrivaju lica. Pokrivanje lica je svakako
posljedica slobodnijeg ispoljavanja vjerskih osjeaja kome je doprinijela sveukupna
situacija u toku i poslije rata. Nestankom komunizma i njegovih stega vjera na ovim
prostorima je poela slobodnije disati i sve vie biti prisutna na bosanskom tlu. Prije
drugog svjetskog rata, kao i nekoliko godina poslije njega Bonjakinje su pokrivale lica i
krile se od pogleda tuinaca. Nae majke i nene to dobro pamte. U porodicama se
potovao zar, fereda i pea. Nije se sjedilo zajedno sa mukarcima koji su dalji rod
enama, a kafir je samo mogao sanjati da vidi lice muslimanke. Zbog toga je jedan od
njih, kada je u komunizmu nareeno da Bonjakinje skinu zarove i ferede, ushieno
rekao: "Ej, sada i mi krani moemo gledati vae ene." Tada je vladalo potenje,
krepost i ugled. Takvim osobinama je svakako, doprinio boravak muslimanke u svojoj
kui. A ne kako kae jedan na domai intelektualac u knjizi "Povijest Islama",
optuujui muslimanku tadanjeg doba i govorei o obiaju pokrivanja lica, tj. noenja
zara i ferede: "Drei se dotadanjih obiaja i naina ivota u svemu, Bonjaci su
potpuno povukli svoje ene iz javnog ivota. Tako je pola bonjake populacije bilo
eliminisano iz privreivanja, izuzev privreivanja u domainstvima. Zbog toga su
Bonjaci trpjeli u ekonomskoj utakmici koju je nametao kapitalistiki poredak."
Najvjerovatnije je autor mislio da ene treba uposliti u fabrikama, kao to to ine na
Zapadu i kao to su to uinile kod nas za vrijeme komunista. Zbog toga on optuuje
nae nane i pranane za ekonomski nazadak. (Jadne nae nane!!) U Islamu je mukarac
taj koji je zaduen za opskrbu i brigu o porodici, a ne ena koja ionako ima previe
obaveza i bez rada van kue. Komunistiki reim je nasilno skinuo zarove, ferede i
pee, a muslimanke (u spoljanosti) poistovjetio sa kranima i ostalim kafirima. Tako je
trajalo sve do ovoga rata. Zato dananje vraanje pokrivanju lica treba shvatiti kao
vraanje svojoj bonjakoj tradiciji a nikako kao uvoenje novotarija stranih naem
narodu kako to pokuavaju okarakterisati zagovarai evropskog islama. Da govor o
nikabu (pokrivanju lica) nije novina na ovim prostorima govori i injenica o postojanju

velikog broja djela nae uleme napisanih na ovu temu. Sva ova djela mogu se danas
nai u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu. Ja u ih ovdje spomenuti po
abecednom redoslijedu njihovih autora:
1. Begovi Mehmed "O poloaju i dunosti muslimanki prema islamskoj nauci", Beograd
1931.god. str. 94.
2. Buatli Abdullah Ajni "Pitanje muslimanskog napretka u Bosni i Hercegovini"
(Povodom poznatih izjava g. Reisul-uleme i drugih. Iskrena i otvorena rije) Sarajevo,
1928. Str. 36.
3. oki Ahmed Lutfi "Prikaz i ocjena rada g. Dr. Mehmeda Begovia o njegovu naziranju
na islamsku enu i njen poloaj po islamskoj nauci" Tuzla, 1931. Str. 32.
4. oki Ibrahim Haki "O tesetturu" (pokrivanju muslimanki). Reisul-ulema i njegova
izjava". Tuzla, 1929. Str.80.
5. Dizdarevi Abdullatif "O muslimanskoj eni i njenoj emancipaciji. Odgovor gospodinu
dr. Mehmedu Begoviu" Sarajevo, 1933. Str. 79.
6. Dafi Ibrahim "Uzroci propadanja muslimanskog enskinja" Banja Luka, 1919. Str.
15.
7. umii Ahmed "Ko smeta napretku i prosvjeivanju muslimana a osobito
muslimanki" Banja Luka, 1919. Str. 24.
8. Forto Mustafa "Otkrivanje muslimanskog enskinja" Sarajevo, 1925. Str. 16.
9. Karabeg Ali Riza "Rasprava o hidabu (krivenju muslimanki)" Mostar, 1928.
10. Karamehmedovi Hamdija "Odgovor na pisma "Safija hanume". Sarajevo, 1911. Str.
30.
11. Prohi Ali Riza "ta hoe naa muslimanska inteligencija?" Sarajevo, 1931. Str. 61.
12. Sulejmanpai Devad "Muslimansko ensko pitanje" (Jedan prilog njegovom
rjeenju). Sarajevo, 1918. Str. 36.
13. Safija hanuma (Pseud. Sofija Pletikosi) "Pisma u obranu muslimanskog enskinja"
Sarajevo, 1911. str. 90.
14. Safija hanuma "Polemika o emancipaciji ene" U obranu muslimanskog enskinja.
Opatija, 1911. Str. 90.
15. Alagi ukrija "Pokrivanje ene po Islamu" Narodna uzdanica, kalendar za 1934.
Godinu, str. 41-53.
16. ozo Husein "Da li je problem otkrivanja ene vjerskog ili socijalnog karaktera?
Gledite Meihatul-Ezhera o tom pitanju" Novi Behar, X/1936-1937, br. 6-9, str. 78-80.
17. Muhammed Ferid Veddi "Muslimanska ena" S arapskog Musa azim ati. Mostar,
1914. Str. 152.
18. Svara Maksim "Emancipacija Muslimanke", Sarajevo, 1931.
Ovo su, dakle, samo neke knjige koje govore o pokrivanju muslimanki i to s aspekta o
kome emo mi ovdje govoriti. Jedan dio autora govori u prilog obrane nikaba a drugi dio
to opovrgava.
METODA PISANJA STUDIJE
U pristupu ovoj studiji sam se sluio slijedeim metodom:
Prvo: Pitanje sam pokuao obraditi u vidu rasprave, to je od mene zahtijevalo da
detaljno prikaem miljenja i jedne i druge grupe uenjaka; onih koji su pri stavu da je
pokrivanje lica obavezno, kao i pokrivanje glave i onih koji to stavljaju na razinu
pohvalnog, a ne obaveznog.
Drugo: Obuhvatanje svih erijatsko-pravnih dokaza koji vode tanim i plodnim
rezultatima i neposmatranje istih parcijalno. Stoga se ova metoda u komparativnom
fikhu i zove "sveobuhvatna metoda". Ona zahtijeva detaljno izuavanje tekstova kroz:
sve predaje, lance prenosilaca, kontekste reenica, prenosioce predaja (ravije),
gramatiku, sintaksu, znaenja manje poznatih rijei itd. Zbog toga bih naglasio da
detaljno iznoenje dokaza, koje e pratiti itavu studiju, ne bi trebalo predstavljati za
itaoce potekou.

Tree: Navoenje i precizno tumaenje pravne terminologije koja je djelimino

dovela do razmimoilaenja u izricanju pravnih stavova.
etvrto: Studija e tei ovim redoslijedom:
1. Prikaz miljenja i stavova uenjaka
2. Tumaenje manje poznatih pravnih termina
3. Iznoenje dokaza svake pravne kole i njihovih stanovita
4. Pojedinana analiza i rasprava dokaza svake kole
5. Odabiranje prioritetnog prihvatljivog miljenja (radih miljenje)
6. Zakljuak
PRVO POGLAVLJE
Stavovi pravnih kola o pokrivanju lica
1. Hanefijska pravna kola: itavo tijelo osim lica i aka kod slobodne ene je
avret. Djevojci se zabranjuje da otkriva svoje lice pred mukarcima, ne zbog toga to je
avret nego zbog straha od fitne (smutnje).
2. Malikijska pravna kola: itavo ensko tijelo je avret osim lica i aka. Avret
slobodne ene pred strancem je cijelo tijelo osim lica i aka. Dozvoljeno je gledati u
enu ukoliko pogled nije iz elje za naslaivanjem i pod uslovom da ne postoji strah od
smutnje. Ibn Tejmijje je rekao da se sve kod ene smatra avretom, ak i njeni nokti i da
je to ustvari miljenje imama Malika.
3. afijska pravna kola: Cijelo tijelo, osim lica i aka, je avret. Na drugom
mjestu je rekao: "Cijelo tijelo", bez izuzetka.
4. Hanbelijska pravna kola: Cijelo tijelo je avret, ak i nokti. U drugoj predaji
od Ahmeda ibn Hanbela se kae: "osim lica i aka". Punoljetna i slobodna ena je cijela
avret u namazu, ak i nokti i kosa, osim lica. Jedan dio uenjaka kae "i aka". Lice i
ake su avret van namaza i gledanje u njih je kao i gledanje u ostale dijelove tijela.
5. Zahirijska pravna kola: itavo tijelo je avret osim lica i aka. Avret koji
treba da se pokrije pred strancem je cijelo tijelo ene osim lica i aka I robinja i
slobodna ena podlijeu istom propisu i meu njima nema nikakve razlike.
6. Imam El-Evzai: Cijelo tijelo slobodne ene izuzev lica i aka se smatra
avretom.
Objanjenje manje poznatih strunih termina
Himar. Himar ima znaenje svega onoga im se neto pokriva. U tom znaenju je i
himar za enu kojim ona pokriva glavu Himar je postao poznat u upotrebi kao dio odjee
kojim se pokriva enska glava. Treba napomenuti da je ovo osnovno znaenje rijei
himar u kakvoj je upotrebi bio u prvo vrijeme Islama. Danas se himarom naziva odjea
kojom se pokriva itava glava bez izuzetka. Takvim se smatra u Jordanu, Siriji, Palestini,
Iraku i drugim mjestima.
Dilbab. Ono ime se pokriva itavo, a ne dio tijela. Kae se da je to pokriva, uope.
Neki su ga ograniili na odjevni predmet kojim se pokriva tijelo. El-Devheri je rekao da
je to ogrta (pokriva). U "Tadul-arusu" se spominje da je on iroka odjea, ali ne
ogrta, dok jedni kau da je dilbab "veo-koprena".
Hidab. Odjea kojom ena pokriva svoj avret pred strancima (pred svima onima s
kojima moe stupiti u brani odnos).
Nikab. Pokrivanje itavog lica osim oiju. Kae se: 'Pokrila je lice'.
Teberrud. Otkrivanje lica. Kada ena otkrije ukrase svoga tijela i lica. Kae se:
"Otkrila je lice i u njenom oku se vidjela ljepota pogleda."
Sufur. "Seferetil-mer'etu" = ena je skinula koprenu sa lica, ili ju je bacila, ili odloila.
Avret. Dijelovi tijela koji se smatraju stidnim i koje obavezno treba pokriti. "Svaki dio
tijela koji je eriatom nareen da se mora pokriti."
DRUGO POGLAVLJE
Dokazi obiju strana oko pitanja obaveznosti ili pohvalnosti pokrivanja lica

PRVO: DOKAZI UENJAKA KOJI ZAGOVARAJU OBAVEZNOST (VADIB) POKRIVANJA

LICA:
PRVI DOKAZ: Kur'anski ajet: "A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode
brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita
osim onoga to se samo (bez namjere) ukae, i neka vela svoja spuste na grudi svoje;
neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muevima svojim, ili oevima
svojim, ili oevima mueva svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima mueva svojih, ili
brai svojoj, ili sinovima brae svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim,
ili mukarcima kojima nisu potrebne ene, ili djeci koja jo ne znaju koja su stidna
mjesta ena; i neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita njihova koji
pokrivaju. I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono to elite." (SuretunNur, ajet 31) U ovom ajetu se nalazi nekoliko dokaza kojima uenjaci, zagovarai
obaveznosti pokrivanja lica, pravdaju i podupiru svoje stavove. Prvi takav dokaz ogleda
se u rijeima: "i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita (osim onoga to je
ionako spoljanje) osim onoga to se samo ukae.." Ono to je "ionako spoljanje" jeste
ono to se samo ukae, bez namjere i nijeta. Prihvatimo li ovakvo tumaenje, znaenje
ajeta bilo bi ovako: "I neka ne pokazuju ukrase svoje nikako, jer one e biti odgovorne
za pokrivanje svojih ukrasa, osim za ono to se samo po sebi vidi i to se ne moe
sakriti. To jeste, ije otkrivanje nije prouzrokovano postupkom i namjerom ene. Za ovo
otkrivanje one nee biti odgovorne jer se nije desilo njihovom voljom. U tom sluaju lice
i ake su od ukrasa koji je zabranjeno otkriti (javno pokazivati). Vanjski ukrasi su oni
koji su sami po sebi vidljivi i ije otkrivanje ne uzrokuje pokazivanje ni jednog dijela
tijela. Takav je al koji ena nosi preko koulje, ogrtaa i himara. Ovako tumaenje
kur'anskog ajeta potvruju okolnosti i indicije navedene u samom ajetu:1.Termin (zineh)
"ukras" se mnogo puta pojavljuje u Kur'anu u drugaijem znaenju nego to mu to u
osnovi pripada. Ono to je ovdje interesantno jeste to da se pojavljuje upravo u
znaenju koje smo gore spomenuli - da se podsjetimo - u znaenju vanjske odjee. Kao
takav se pojavljuje u rijeima Uzvienog Allaha: "O sinovi Ademovi, lijepo se obucite
kada hoete da namaz obavite.." (El-E'araf, 31) Ili u drugom ajetu: "Reci: "Ko je
zabranio Allahove ukrase koje je On za robove svoje stvorio." (El-E'araf, 32) Ili dio u
istom ajetu koji smo gore naveli: "..i neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo
zveket nakita njihova koji pokrivaju" Na svim ovim mjestima rije "zinet" - nakit je
upotrijebljena u jednom kontekstu i ovako tumaenje je uglavnom zastupljeno u
Kur'anu. Iz navedenih kur'anskih ajeta vidimo da rije zinet (ukras) oznaava vanjsku
odjeu ili drugu vanjtinu, te se prema tome da zakljuiti da se pod rijeima i neka ne
dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se samo ukae, misli na odjeu
koju ena ne moe sakriti i koja se otkriva prilikom hodanja ili puhanja vjetra. 2. Isto
tako rije "zinet" - ukras u arapskom jeziku oznaava predmete kojima se ena
uljepava i kiti, kao to su prstenje i drugi nakiti. 3. Izraz "osim onoga to se samo
ukae" nije doao u znaenju "osim onoga to one otkriju" . Prema ovome znaenju ono
to se samo otkrije moe biti samo neki dio odjee ili sama pojava ene. Drugi dokaz, u
istom ajetu, se nalazi u rijeima: i neka vela svoja (himar) spuste na grudi svoje; U
obrazloenju ovog ajeta navedimo hadis koji prenosi Buharija od Aie, radijallahu anha,
u kome se kae: Allah se smilovao enama prvih muhadira! Nakon to je objavljen
ajet: "i neka vela svoja spuste na grudi svoje; razderale su svoje svilene ogrtae, od
njih napravile koprene i njima se pokrile. Komentatori hadisa kau da rijei: "i njima se
pokrile" znae pokrile su lica svoja. Sputanje vela niz grudi se ovako opisuje; ena
stavi himar na glavu a zatim ga prebaci preko desne strane prema lijevoj i na taj nain
se sva prekrije. A u predaji koju prenosi Ibnu Ebi Hatem od Safijje bintu ejbe stoji:
"Kada je u suri Nur objavljen ovaj ajet: " i neka vela svoja spuste niz grudi svoje "
ljudi su se zaputili svojim enama citirajui im to je objavljeno u ovoj suri. Poslije toga
nije bilo ni jedne ene a da nije uzela svoj ogrta i stavila ga na glavu, pa su na sabah

namazu umotane u alovima izgledale kao da su im crni gavranovi na glavama. Ibnu

Hader El-Askalani kae da rijei "umotane alovima" znae da su bile pokrivenih lica. Iz
ovih navedenih predaja vidimo da se sputanjem vela niz grudi nije moglo zaobii
pokrivanje lica. Veoma je teko izvesti pokrivanje prsa poevi od glave a da se pri tome
zaobie lice. Zbog toga veliki broj mufessira, kada opisuje nain sputanja vela, kae da
se taj komad platna (velo ili koprena) sputao sa glave prema dolje sve dokle dosee.3.
U Allahovim rijeima: " i neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo zveket nakita
njihova koji pokrivaju" se nalazi dokaz za one koji vode rauna o analogiji. Poznato je
da su ene u doba dahilijjeta a i poslije u Islamu nosile nakit i na nogama. To su bile
tzv. halhale. Prilikom hoda ili udaranja nogama taj nakit bi zveao i privlaio panju.
Allah, subhanehu ve te'ala, je zabranio da ene udaraju nogama iz razloga da ne bi
privukle panju mukarca i time izazvale smutnju jer bi on, kada bi uo zveket, direktno
usmjerio svoj pogled prema njenim nogama. Ako zveket nakita na enskim nogama
izaziva i privlai mukarca, onda otkrivanje lica pred mukarcem jo vie izaziva njegovu
panju i privlai ga. Lice je sredite i izvor ljepote. Prema tome, pree je pokriti lice jer
ono vie izaziva mukarce od jednih halhala (halke na nogama).
DRUGI DOKAZ: Allahove rijei: Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i
enama vjernika neka spuste haljine svoje (dilbabe) nizase. Tako e se najlake
prepoznati pa nee napastvovane biti...." Dokaz je u rijeima: "neka spuste haljine
(dilbabe) svoje nizase Dilbab je odjea kojom se pokriva cijelo tijelo bez izuzetka.
Prema tome naredba obuhvata pokrivanje itavog tijela u to se ubrajaju i lice i ake. Na
ovakvo nas tumaenje navode slijedee injenice:1) Ibnu Abbas isti ajet tumai ovako:
"Allah je naredio enama vjernika, kada izlaze iz svojih kua radi svojih potreba, da
pokriju lice dilbabom, i da otkriju samo jedno oko." 2) Rijei "Tako e se najlake
prepoznati" aludiraju na lice, jer prepoznavanje najee biva putem lica.3) Allahove
rijei: "Reci svojim enama". Sva se ulema slae po pitanju naredbe pokrivanja lica ena
Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i u tome nema nikakve podjele. Zbog
toga spominjanje njegovih ena u kontekstu zajedno sa kerkama i enama ostalih
vjernika upuuje na potvrdu dunosti pokrivanja lica sputanjem dilbaba preko itavog
tijela. 4. Da se pod dilbabom misli na odjeu koja pokriva itavo tijelo govori i "hadis o
potvori" u kome se govori o Aii, radijallahu anha, kada je zaostala za karavanom i
zaspala. Doao je Safvan ibnu Mu'attal sa drugom karavanom i prepoznao je. Ona kae:
". I poznao me je kad me je ugledao, jer me je viao prije naredbe o hidabu.
Probudila sam se u momentu kad me je on prepoznao pa sam pokrila svoje lice
dilbabom." Dokaz je u zadnjem dijelu hadisa gdje Aia tano precizira ime se
pokriva lice. Ovaj hadis pojanjava pravu upotrebu dilbaba u ondanjem vremenu.
Shodno njenim rijeima, govori se o odjei koja pokriva itavo tijelo zajedno sa licem.
TREI DOKAZ Kur'anski ajet: "A starim enama koje ne ude vie za udajom nije grijeh
da odloe ogrtae svoje, ali ne pokazujui ona mjesta na kojima se ukrasi nose; a bolje
im je da budu kreposne. A Allah sve uje i sve zna." Pod ogrtaem u spomenutom ajetu
se misli na dilbab o kome smo ve govorili. Prema tome, znaenje ajeta bi bilo ovako;
"Starim enama je dozvoljeno da skinu dilbabe, i to samo onda kada vie ne ude za
udajom". Znai, radi se o izuzetku i olakici prema starim enama. Ako je Kur'an
dozvolio staroj eni koja vie ne udi za udajom da moe odloiti dilbab, onda je
djevojka obavezna da ga ne odlae i obavezna je njime pokriti cijelo tijelo.
ETVRTI DOKAZ Kur'anski ajet: " A ako od njih (ena) neto traite, traite to od njih
iza zastora. To je istije i za vaa i za njihova srca" (Suretul-Ahzab, ajet 53) Ovo je
prvi ajet koji je objavljen o hidabu. To se desilo este godine po hidri. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je odmah naredio svojim enama i enama vjernika da se
pokriju. Prema velikom broju mufessira Kur'ana ovaj ajet nije vezan samo za

Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ene kako se to eli rei, ve i za ostale vjernice
koje su ivjele zajedno sa Poslanikovim enama a i za sve kasnije generacije. Ovdje se u
obzir uzima pravilo iz usuli-fikha (pravne metodologije) koje glasi "El-ibretu li umumillafzi, la li hususis-sebeb" - to znai: "Treba uvaiti openito znaenje rijei, a ne samo
motive, koji su doveli do stanovitog propisa". Iako ostale vjernice nisu bile razlogom ili
povodom silaska ajeta o hidabu, one ulaze pod njegov propis. Prema tome, u ajetu je
striktna naredba i ostalim vjernicama da direktni kontakt sa mukarcima ne smije biti
licem u lice, ve iza zastora kako je Kur'an i naredio: ". iza zastora" Ako prihvatimo
da se ova naredba odnosi i na sve vjernice pored Poslanikovih ena, onda trebamo rei i
to da se zastor kod Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, ena, a koji se spominje u
ovom ajetu, sastojao od pokrivanja itavog tijela zajedno sa rukama i licem.
PETI DOKAZ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "ena je avret, pa kada izae
(van kue) ejtan joj je pratilac." Prema vanjskom znaenju hadisa, vidimo da je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nazvao itavo ensko tijelo avretom. Avret u
cijelosti a ne samo strogo intimne dijelove kao to je to uobiajeno. Prema ovome
hadisu u iju autentinost nema sumnje (svi njegovi prenosioci su pouzdani) u podruje
avreta ulazi i lice, te ga prema pravilu treba pokriti.
ESTI DOKAZ Hadis kojeg prenosi Enes ibnu Malik, radijallahu anhu, u kome se kae:
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se oenio i sa svojom enom uao u kuu.
Moja majka Ummu Sulejm je napravila jelo od hurmi, mlijeka i masla. Stavila ga je u
veliki lonac i rekla mi: "Enese, idi odnesi ovo Poslaniku i reci mu: "Poslala ti je ovo moja
mati. Ona ti alje selame i kae da je ovo malo od nas." Otiao sam do Poslanika i rekao
mu ono to mi je majka naredila. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je rekao:
"Ostavi to i idi i pozovi mi tog i tog, i koga god usput sretne. Imenovao mi je neke ljude
i ja sam ih pozvao. Potom je Poslanik naredio da se iznese lonac sa jelom i oni su svi jeli
iz njega. Kada bi jedna grupa jela i zasitila se izala bi a druga grupa ljudi bi ulazila i
jela. Jedna grupa njih se zadrala u kui Resulullahovoj i priala. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je sjedio, a njegova ena je licem bila okrenuta prema zidu.
Njihovo dugako sijelenje je veoma teko palo Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa
je on izaao i otiao do svojih ena, a potom se vratio i njih zatekao kako
priaju. Kao to vidimo iz teksta hadisa dokaz se nalazi u rijeima: "..a
njegova ena je licem bila okrenuta prema zidu." Poslanikova, sallallahu alejhi ve
sellem, ena Zejneb nije rod ashabima i zbog toga je ona okrenula svoje lice od njih.
Njeno okretanje lica od mukaraca govori o dunosti skrivanja lica pred strancima. Jer,
da nije dunost pokriti lice njegova ena ga ne bi krila pred ashabima (njegovim
drugovima), ve bi sjedili zajedno i ona bi bila okrenuta prema njima kao to se to
danas kod nas radi.
SEDMI DOKAZ Hadis koji prenosi Hafsa u kome kae: "Zabranjivale smo svojim
robinjama da izlaze za vrijeme bajrama. Dola je jedna ena i odsjela u dvorcu Beni
Halefa. Priala je o svojoj sestri iji je mu bio u dvanaest vojnih pohoda zajedno sa
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Kae ona: "Moja sestra je bila u est pohoda
zajedno sa njim, lijeile smo ranjene i brinule se o bolesnima. Pitala je Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem: "Da li smeta ako neka od nas nema dilbaba da izae iz kue
(bez njega)?" On joj je odgovorio: "Neka ga pozajmi od svoje prijateljice, i neka
prisustvuje dobru i dovama vjernika " Iz spomenutog hadisa vidimo da Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nije dozvolio ni u kom sluaju da ena izae van kue bez
dilbaba. A ona koja nema svoga dilbaba neka ga pozajmi od svoje prijateljice. Ve
smo prije spomenuli da dilbab oznaava odjeu kojom se pokriva itavo tijelo u to
spada i lice. Prema tome, ovaj nas hadis upuuje na obaveznost pokrivanja lica prilikom

izlaska iz kue. Jer da nije dunost pokriti lice, znailo bi da ena moe izai vani i bez
dilbaba to se, naravno, kosi i sa kur'anskim i sa hadiskim tekstovima.
OSMI DOKAZ Hadis u kome stoji: Od Ummu Seleme se prenosi da je ona zajedno sa
Mejmunom bila kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Dok smo tako sjedile doao
je Ibnu Ummi Mektum kod Resulullaha, nakon to nam je nareen hidab. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nam se obratio: "Pokrijte se pred njim"! Rekla sam: Zar on
nije slijep, Boiji Poslanie? Ne vidi nas niti nas poznaje?" On ree: "A jeste li vi slijepe,
zar vi ne vidite njega?" Dokaz je u stavu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prema
svojim enama prilikom ulaska u kuu slijepog Ibnu Umi Mektuma. Naredio im je da se
pokriju upotrijebivi izraz to znai pokrijte svoje glave lice i vrat. Tako nas i ovaj
hadis upuuje na obaveznost pokrivanja lica pred strancima. Iako je sluaj vezan za
Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ene propis se ne moe ograniiti samo na njih
ve je i na ostalim vjernicama da ih u tome slijede. Da su kojim sluajem bile neke
druge ene pred Ibnu Ummi Mektumom, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi na isti
nain reagovao. Ovdje je dokaz pojaan i injenicom da je spomenuti ashab bio slijep.
Kako bi tek Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reagovao da on nije bio slijep?
DEVETI DOKAZ Hadis Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kome stoji: Od
Ibnu Omera, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Ko pusti svoju odjeu iz oholosti, nee ga Allah na Sudnjem danu ni pogledati.
uvi to Ummu Selema je rekla: Boiji Poslanie, pa kako e onda ene uiniti sa
krajevima svoje odjee (Poto one svakako nose odjeu duu od lanaka)? On ree:
Pustite je za pedalj i nemojte vie." Ona opet upita: "A ako im se otkriju stopala?" On
odgovori: "Pustite odjeu za lakat due od lanaka i nemojte vie od toga." Prema
vanjskom znaenju hadisa vidimo da je ena duna pokriti stopala kako se ne bi vidjele
noge prilikom hodanja, ili kako bi otkrivanje stopala bilo put da se eni otkrije noga.
Nema sumnje da je otkrivanje stopala manje izazovno od otkrivanja lica. Pa kako je
onda nareeno da se pokrije ono to je manje izazovno a da se ne pokrije ono to je
vie izazovno (u ovom sluaju lice) kao sredite ukrasa i ljepote i to vie privlai panju
mukarca. Ni jednom mukarcu nee privui i pobuditi mu panju samo stopalo, ali e
ga itekako privui lijepo lice. U Allahovom zakonu nema kontradikcije i svaki propis ima
svoju svrhu i razlog. Ako postoji naredba o pokrivanju stopala samo zato to je stopalo a
ne postoji naredba o pokrivanju neega izazovnijeg od stopala kao to je lice, onda
bismo u tom sluaju morali priznati postojanje kontradiktornosti u eriatu - neka nas
Allah toga sauva.
DESETI DOKAZ Hadis kojeg prenosi Mugire ibnu u'be: Od Mugire ibnu u'be se prenosi
da je rekao: "Doao sam Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i spomenuo mu enu
koju sam htio vjeriti. Rekao mi je: "Idi i vidi je, jer je vienje bitno zbog budueg
ivota." Dooh Ensarijki koju sam htio vjeriti. Zatraio sam je pred njenim roditeljima i
rekao im ono to je meni rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. ini mi se da im nije
bilo drago zbog toga. Zatim sam uo djevojku kako iz svoga kutka sobe govori: "Ako ti
je Poslanik naredio da pogleda, onda pogledaj, a ako nije onda te zaklinjem Allahom da
to ne ini. U tom momentu mu se ona uinila divnom. Kae Mugire: "Pogledao sam u
nju i oenio je. Potom je spomenuo njen pristanak." Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
je rekao Mugiri da pogleda svoju buduu enu prije nego je zarui. Iz hadisa se jasno
vidi da nije dozvoljeno da iko vidi ensko lice osim vjerenika (zarunika). Dalje se iz
hadisa vidi da je Mugire na osnovu Poslanikove preporuke zahtijevao od roditelja da vidi
lice djevojke. Da bi se neto trailo da se vidi, mora prethodno da bude nevidljivo, tj.
pokriveno. Znai nema smisla traiti neto da se vidi ako je ono ve samo po sebi
vildljivo i otkriveno. Iz toga zakljuujemo da je ova djevojka bila pokrivenog lica, a da je
Mugire traio da je vidi jer ima pravo na to s obzirom da je zarunik. Drugo, djevojka je

bila u istoj sobi (u jednom dijelu sobe). Da nije bila pokrivena, zahtijev za vienjem,
takoer, ne bi imao smisla jer je ona ve vidljiva i otkrivena. Roditeljima djevojke nije
bilo drago da je Mugire vidi jer su smatrali da je to protivno njihovim dotadanjim
navikama. Djevojka dozvoljava da je Mugire pogleda onda kada je ula da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, to naredio: "Ako ti je Poslanik naredio da pogleda, onda
pogledaj," Muhaddisi takoer, ovako tumae navedeni hadis, i za potvrdu ovakvog
tumaenja navode drugi hadis koji prenosi Muhammed ibnu Mesleme u kome on
kae"Zaruio sam jednu djevojku i vrebao priliku da je vidim. Uspio sam na kraju da je
vidim ispod njene palme. Neko mu je rekao: "Kako moe initi to (gledati u enu), a ti
si ashab Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem? On je odgovorio: "uo sam
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, gdje kae: "Kada Allah u srce ovjeka ubaci elju
da zarui neku enu, ne smeta mu da je pogleda." I drugi hadis u kome se kae: Kada
se neko od vas zarui, nema nikakve smetnje (nije mu grijeh) da pogleda u zarunicu u
sluaju da mu je cilj pogleda zaruka, pa makar to ona i ne znala." Kao to vidimo iz
navedenih sahih hadisa, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je potencirao da zarunik
pogleda svoju zarunicu koju eli oeniti. ena je prethodno morala biti pokrivena, jer
da nije bila pokrivena preporuka o gledanju u njeno lice ne bi imala smisla. A to to je
ovjeku, koji hoe da zarui enu, dozvoljeno da je vidi, govori nam da se radi o
izuzetku u kojem je dozvoljeno vidjeti ensko lice. Jedan od izuzetaka je zarunik.
JEDANAESTI DOKAZ Hadis kojeg prenosi Abdullah ibnu Mes'ud: Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, kae: "Neka ni jedna ena ne opisuje drugu enu pred svojim muem
tako da mu doarava njen izgled, kao da on gleda u nju." Na prvi pogled u hadis
moemo sebi postaviti pitanje: "U emu je ovdje dokaz i zato smo naveli ovaj hadis?"
Da, dokaz imamo. U spomenutom hadisu uoavamo da je skrivanje ene od pogleda
mukarca s kojim moe stupiti u brak propisano i legalno. To se vidi iz Poslanikove
zabrane upuene svim suprugama da pred svojim muevima opisuju tue ene. Jer, da
ne treba biti skrivena ne bi bilo potrebe da im se zabranjuje da ih opisuju. Neposredno
gledanje u enu je u svakom sluaju tee nego li njen opis iz usta drugog. Isto tako, ako
kaemo da lice ne treba pokriti, ima li onda smisla opis izgleda dotine ene pred
muem ako je i on sam u mogunosti da joj vidi lice i da tako spozna je li lijepa ili ne. U
veini sluajeva ono to se opisuje pred drugima jeste lice i ono to ga ini lijepim (oi,
usta, trepavice itd.)
DVANAESTI DOKAZ Dogaaj koji prenosi Ibnu Hiam u svojoj Siri od Ebi Avna "da je
ena Arapka, dola na pijacu Benu Kajnuka'a da proda neku robu. Prodala je robu, a
zatim je otila zlataru. Jevreji se okupie oko nje i zatraie da otkrije lice. Ona to odbi,
a zlatar prie i jedan joj dio vela zakai preko njenih lea. Kada je ustala, veo se
zategnu i otkri joj se dio tijela. Svi joj se nasmijae, a ona vrisnu. Jedan musliman skoi
na zlatara i ubi ga. Zatim Jevreji ubie muslimana. Rodbina ubijenog muslimana pozove
u pomo ostale muslimane i tako doe do tue sa jevrejima Benu Kajnuka'a." Vidjeli
smo da je povod ovog dogaaja namjera Jevreja da otkrije muslimanki lice. To se desilo
kada je ona ula u njihovu ariju radi nekog posla Poznato je da mrnja Jevreja
prema muslimanima i Islamu nema granica. U to vrijeme murici su izgubili na Bedru na
to su Jevreji uputili rijei izazova Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada bi s nama
zaratio, znao bi da smo mi pravi ratnici, kakve nisi sreo." (ele rei da su oni hrabriji od
Kurejija koji izgubie na Bedru). Znai, ovim dogaajem sa muslimankom situacija je
kulminirala i poslije se desila opsada, predaja i iseljenje Benu Kajnuka'a.Ono to je
nama ovdje bitno jeste pitanje izgleda hidaba koji je propisan eni muslimanki. Iz
teksta se jasno vidi da on obuhvata i pokrivanje lica. Inae ova ena ne bi imala nikakve
potrebe da ide putem pokrivenog lica. Da njeno pokrivanje lica nije odaziv propisu vjere
koja to od nje zahtijeva, ne bi imalo ta Jevreje navesti da urade ono to su uradili. Oni
su htjeli povrijediti vjerske osjeaje koji su se jasno vidjeli na njenom izgledu. Ova

muslimanka nije jedna od Poslanikovih ena pa da moemo rei da je pokrivala lice

samo zato to je to njegovim enama nareeno. To to je ova ena pokrivala lice i to je
Jevrejima upravo to smetalo govori nam da su muslimanke, pored Poslanikovih,
sallallahu alejhi ve sellem, ena takoer, pokrivale lice. Sve ovo nas upuuje na
zakljuak da je pokrivanje lica vjerska obaveza a ne obiaj jednog naroda.
TRINAESTI DOKAZ Hadis koji prenosi Aia, radijallahu anha: "Od Aie se prenosi da je
rekla: "Dok smo bile u ihramima na haddu sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi
ve sellem, pored nas bi prolazili konjanici. Kada bi nam se pribliili svaka od nas bi
pokrila svoje lice dilbabom. A kada bi nas proli, ponovo bi ga otkrile." U ovom hadisu
imamo dva elementa na osnovu kojih se moe dokazati obaveznost pokrivanja lica. Prvi
se ogleda u injenici da su sa Aiom na haddu bile i druge vjernice a ne samo
Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ene. Ostale vjernice su, kako se vidi iz hadisa,
takoer pokrivale lice kada bi naili konjanici. Za vrijeme hadskih obreda ena treba
otkriti lice. Taj propis se spominje u hadisu kojeg prenosi Ibnu Omer: "Neka ena u
ihramima ne pokriva lice i neka ne oblai rukavice." Odmah se, fikhskim pravilom o
suprotnom shvatanju, da zakljuiti da ena van hadda mora pokriti lice. Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, joj je zabranio da ga pokriva u toku hadda, to znai da je
ona van hadda naravno pokrivena, tj. da mora biti pokrivena. Inae, Poslanikova,
sallallahu alejhi ve sellem, zabrana pokrivanja za vrijeme hadda ne bi imala nikakvog
smisla.Drugi elemenat spomenut u hadisu na osnovu kojeg zakljuujemo da je
pokrivanje lica vjerska obaveza jeste to to je Aia spomenula da su se one pokrile
dilbabom, a znamo da dilbab oznaava odjeu kojom se pokriva itavo tijelo. Allah,
delle anuhu, je naredio u ajetu, kojeg smo ve spominjali, iz sure El-Ahzab da se
pored Poslanikovih ena i kerki dilbabom pokriju i ostale vjernice, i pri tome je
upotrijebio izraz 'dilbabi'.
ETRNAESTI DOKAZ Hadis u Buharijinoj zbirci kojeg prenosi Aia, radijallahu anha:
"Vjernice bi zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, prisustvovale sabahnamazu. Pri tome su bile u "odjeu koja pokriva itavo tijelo". Po zavretku namaza bi
se vraale kuama, a od tame noi ih niko ne bi mogao prepoznati." (U drugom rivajetu:
"Jedna drugu nisu mogle prepoznati"). Iz hadisa vidimo slijedee; enama
muslimankama je dozvoljeno prisustvovanje namazu u dematu. To pravo ne smije niko
da im osporava. Isto tako iz hadisa vidimo da kada idu na namaz u demat trebaju biti
pokrivenog lica. Da trebaju biti pokrivenog lica vidimo iz prakse prvih muslimanki u
Medini. One su pokrivale svoja lica i takve dolazile na namaz. Prema tome, na ostalim je
vjernicama da pokrivaju svoja lica. U hadisu je spomenut izraz . to znai odjeu
kojom se pokriva itavo tijelo u to spada i lice. Pogotovo to potvruju i drugi rivajeti u
kojima se spominje "da jedna drugu nisu prepoznavale". A nisu se prepoznavale zato to
su sve bile pokrivene. A uz to je jo bila i no.
PETNAESTI DOKAZ Hadis u kome je rije himar dola u znaenju pokrivanja itave
glave. Biljei ga Ebu Davud od Ummu Seleme, radijallahu anha "Od Ummu Seleme se
prenosi da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uao kod nje u momentu kada se ona
pokrivala. Rekao joj je: "Obavij jednom, nemoj dvaput." Ebu Davud kae: da rijei
znae da ena treba da se obavije jedanput (jedan sloj) a ne dvaputa (dva sloja) kao to
to ine mukarci." to se tie spomenutog hadisa, hadiski uenjaci kau da u njemu
spomenuti himar oznaava odjeu kojom se pokriva glava, kosa i lice. Ummu Selema je
u momentu kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ulazio pokrivala glavu, lice i
kosu. Rije himar koja je u ovom hadisu dola u znaenju odjee kojom se pokriva
itavo tijelo temeljni je dokaz kojim se potvruje dunost pokrivanja lica. Ovaj hadis
pojanjava ajete i ostale hadise u kojim je spomenuta rije "himar" (pogledaj 31. Ajet
sure En-Nur i hadis Fatime bintu Kajs i druge hadise).

ESNAESTI DOKAZ Fetve koje su zabiljeene od ashaba, kao to su Abdullah ibnu

Mes'ud, Ibnu Abbas i Aia, radijallahu anhum.Abdullah ibnu Mes'ud je Allahove rijei
"osim onoga to je ionako spoljanje" protumaio "vanjskom odjeom". Rekao je da su
lice i ake unutranji ukrasi koji se ne smiju pokazivati osim onima kojima je Allah
dozvolio, a koji su spomenuti u suri En-Nur 31. ajet. Abdullah ibnu Abbas, radijallahu
anhu, komentariui rijei "Neka spuste svoje dilbabe niza se", kae: "Allah je
naredio vjernicama da kada izlaze iz svojih kua radi nekih potreba da pokriju dilbabom
svoja lica tako to e ga pustiti od glave preko lica prema dole, i da pri tome otkriju
samo jedno oko." Aia, radijallahu anha, kae: "ena e se pokriti tako to e spustiti
dilbab niza se, od glave preko lica."
SEDAMNAESTI DOKAZ Analogija i razum Ovaj dokaz se ogleda u vie poddokaza koje
emo ovdje redom iznijeti: 1) Znamo da je Uzvieni Allah naredio eni da pokrije
stopala. Kako je mogue da joj je naredio da pokrije stopala a da joj nije naredio
pokrivanje lica? Kada bismo vrili usporedbu ova dva dijela tijela, doli bismo do
zakljuka da je lice izazovnije i da je ono sredite ljepote. Na njemu se sve ogleda i ono,
za razliku od stopala, privlai ili odbija mukarca. Svakodnevni ivot potvruje ovakvo
rezonovanje. Naime, kada mukarac eli da se oeni i krene zagledati djevojke, prvo u
to gleda jeste lice. Ako je ono lijepo svidjet e mu se mlada, a ako je pak malo manje
lijepo otii e i nee je oeniti. Nijedan mukarac ne gleda u stopala prilikom izbora
branog druga, osim ako je, ne daj Boe, na stopalu kakva tjelesna mahana. Poto je
lice ono u to se najvie gleda, po logici, pree je da ono bude pokriveno. 2) Fikhsko
pravilo glasi: "Otklanjanje tete i puteva koji vode njoj je pree od pribavljanja koristi".
U smislu navedenog pravila moemo postaviti pitanje: "Da li je vea teta ako ena
otkrije lice ili ako ga pokrije?" Ukoliko ga otkrije, na sebe direktno privlai poglede
mukaraca i postaje predmetom "zurenja" i polemike meu mukim spolom. Poslije toga
slijede komentari i opisivanje iste enske osobe meu mukarcima. Potom dolazi do
izraaja simpatije ili nesimpatije prisutnih prema opisanoj eni. Zatim se javljaju razne
neeljene posljedice koje se vie ne mogu kontrolisati. U jednom arapskom stihu, kada
se govori o ovakvim stvarima, stoji:"Prvo letimini pogled, pa onda dui, potom osmijeh,
pa nekoliko rijei, zatim selam pa izlazak a onda susret, i ondaU ovome i jeste
mudrost naredbe o pokrivanju lica. 3) ena koja se otkrije ne ostavlja nita to bi
privuklo mukarca. Kada pokrije glavu i vrat a otkrije lice, pobuuje elju da se vidi njen
vrat. Ako sve pokrije, mukarac gori od elje da je vidi. Zato je u arapskom svijetu
(Saudiji, Jemenu, Kuvajtu idr.) dovoljno da ena pokae ruku ili oko pa da mukarca
obuzme unutranji osjeaj privlanosti koji mu je Allah usadio prema enskom biu.
Kaite mi ta jo na jednoj goloj Evropljanki moe privui mukarca? 4) Skriveni biser u
koljci je biser koji vrijedi. Ono to je otkriveno nema potrebe da se udi za njegovim
otkrivanjem. A ono to je skriveno, ostaje vjeitom tenjom i zanimanjem.
DRUGO: DOKAZI I MILJENJA UENJAKA KOJI TVRDE DA JE POKRIVANJE LICA MENDUB
- NEOBAVEZNO
Rekli smo na poetku ove knjige da je jedan dio uenjaka na osnovu kur'anskih ajeta i
hadisa doao do zakljuka da pokrivanje lica nije obavezno ali je mendub - pohvalno
onome ko hoe. Ko to radi imae nagradu kod Allaha, delle anuhu, i sevab za svoje
djelo. I ni u kom sluaju ena koja ne stavlja nikab na svoje lice nije grijena. Sad emo
iznijeti i njihove dokaze po redu kao to smo iznijeli i dokaze prve grupe. Uz dokaze
emo iznijeti komentar i prigovore (zamjerke istim dokazima). Ponimo ovim redom:
PRVI DOKAZ Isti kur'anski ajet koji smo naveli i kod prve grupe: Uzvieni Allah kae: "A
reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i
neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se samo ukae, i neka

vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu
samo muevima svojim, ili oevima svojim, ili oevima mueva svojih, ili sinovima
svojim, ili sinovima mueva svojih, ili brai svojoj, ili sinovima brae svoje, ili sinovima
sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili mukarcima kojima nisu potrebne ene, ili
djeci koja jo ne znaju koja su stidna mjesta ena; i neka ne udaraju nogama svojim da
bi se uo zveket nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste
postigli ono to elite." (Suretun-Nur, ajet 31) Dokaz je u Allahovim rijeima: i neka ne
dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se samo ukae, Uzvieni Allah
je naredio enama da ne pokazuju svoje ukrase. Od svih ukrasa mogu pokazati i javno
istai samo one koje je On izuzeo u ajetu, a to su lice i ake. Da se radi o licu i akama
ova grupa uenjaka to dokazuje izgledom ene u namazu i na haddu. Oni kau da ono
to je u namazu otkriveno jesu lice i ake, te tako odgovara da se u ovom ajetu takoer
pod tim izuzetkom ukrasa misli na lice i ake. Ili na prsten i surmu. Kao potporu svome
miljenju navode miljenja jednog dijela mufessira koji su isti dio ajeta protumaili licem
i akama. Oni kau da se pod onim to se samo ukae i vidi jesu lice i ake. Postoji
drugo miljenje kod Ibnu Abbasa koji kae da osim onoga to se samo ukae, jesu lice i
ake. b) Allahove rijei: i neka vela svoja spuste na grudi svoje; U ovom ajetu je
upotrijebljen termin "himar" - velo. Himar u jeziku oznaava odjeu kojom se pokriva
glava ene. A rije "dujub" oznaava otvor na prsima. Prema tome, Allah je naredio
enama da himarom pokriju vrat kao dio glave i prsa. To nas upuuje na zakljuak da je
vadib pokriti prsa i vrat jer su oni avret, dok se nigdje ne spominje da se tim himarom
pokriva lice to govori o neobaveznosti njegova pokrivanja te da ono nije avret. Da je
vadib pokriti lice Allah bi naredio eni da ga pokrije kao to je naredio da pokrije prsa.
DRUGI DOKAZ Allah, delle anuhu, kae: "Reci vjernicima neka obore poglede svoje i
neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uistinu, zna ono to
rade.Iz ajeta se vidi da na eni postoji neto otkriveno to se moe vidjeti. Zbog toga je
Allah naredio da se pogledi obore kako se ne bi moglo vidjeti to otkriveno. Ono to je
otkriveno i radi ega je nareeno mukarcima obaranje pogleda ne moe biti nita drugo
do lice i ake. Potvrda ovome je i hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kae: Garantujte mi est stvari, ja u vama garantovati ulazak u dennet; Garantujte mi
da ete biti iskreni kada govorite, da ete ispuniti obeanje kada obeate, da ete biti
povjerljivi kada vam se neto povjeri, da ete uvati svoja stidna mjesta, da ete obarati
poglede.. " Ako su sve ene pokrivene i njihova lica zastrta u emu je onda smisao
obaranja pogleda? Komentar: Nita ne upuuje na to da je obaranje pogleda nareeno
zbog injenice da su lica otkrivena. Ova naredba ima svoj smisao i u sluaju pokrivenih
lica. Zuriti u pokriveno i otkriveno lice, istina, nije isto, ali ni jedno ni drugo nije
dozvoljeno.
TREI DOKAZ Hadis koji se prenosi od Abdullah ibnu Abbasa, radijallahu anhu. Od
Abdullaha ibnu Abbasa se prenosi da je ena iz Plemena Has'am na oprosnom haddu
dola pitati neto Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Iza lea Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, na istoj jahalici sjedio je Fadl ibnu Abbas. Rekla je: "Allahov Poslanie:
"Obaveza hadda je zatekla moga oca u poodmaklim godinama. On ne moe da
uspravno sjedi na jahalici. Da li e mu se brojati ako ja obavim za njega hadd?
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, joj odgovori: "Da." Fadl ibnu Abbas je u tom
momentu gledao u enu (a bila je lijepa). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je uzeo
Fadla za rame i okrenuo mu lice na drugu stranu." Ovaj dogaaj prenosi i Ali ibnu Ebi
Talib i kae da je pitanje uslijedilo nakon to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
bacao na demreta prvog jutra bajrama. Ali je dodao i ovaj dio: "Abbas upita Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem: "Zato si okrenuo Fadlovo lice?" On odgovori: "Vidio sam
momka i djevojku. ejtan se nije smirio nad njima." Zagovarai otkrivanja lica vele:
"Ako kaemo da je lice avret, onda bi bilo obavezno da se ono pokrije i da se ne

pokazuje pred svijetom. Meutim, ovdje vidimo da je ova ena bila otkrivenog lica, a
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je to vidio i nije joj naredio da ga pokrije. Da je bila
otkrivenog lica vidimo iz rijei Ibnu Abbasa koji kae da je ena bila lijepa. Kako je
mogao znati da je lijepa ili runa ako je bila pokrivenog lica? Prema tome, da je
pokrivanje lica vadib, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi ovoj eni naredio da se
pokrije. 7Komentar U tome to je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, okrenuo lice Fadla
zapaamo zabranu gledanja u lice. Zabrana gledanja u lice ene iziskuje zabranu
otkrivanja lica. Kad ve ena nije bila pokrivena, zato to na haddu treba da otkrije
lice, onda Poslanik i nije mogao nita drugo uraditi do okrenuti Fadlovo lice, radi
spreavanja smutnje o kojoj govori i Ali ibnu Ebi Talib.
ETVRTI DOKAZ Hadis koji prenosi Dabir ibnu Abdullah: Od Dabir ibnu Abdullaha se
prenosi da je rekao: "Prisustvovao sam sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem,
bajram-namazu. Klanjao je namaz prije hutbe bez ezana i ikameta. Potom je ustao
oslanjajui se na Bilala. Nareivao je bogobojaznost i podsticao na poslunost Allahu.
Potom je u vazu podsjetio ljude na Ahiret. Nakon to je zavrio, otiao je enama, i
njima odrao vaz i podsjeao ih na Ahiret. Rekao je: "Udijelite sadaku, veina vas e biti
dehennemsko loivo na Sudnjem danu." Jedna ena nieg stalea ije lice je promjenilo
boju od napora i teine ivota ree: "Zato, Poslanie?" Zato to se puno alite i u la
ugonite svog branog druga. Pa su poele bacati u Bilalovu odjeu svoj nakit." Dokaz se
nalazi u opisu ene koja je ustala i pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Prenosilac
hadisa tano i precizno opisuje dotinu enu i kae: (ije je lice promjenilo boju od
napora i teine ivota). Da je pokrivanje lica vadib prenosilac hadisa (Dabir) ne bi
mogao opisati lice te ene, jer bi ona u tom sluaju morala biti pokrivena. A Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, joj nije naredio da se pokrije pred njim i Bilalom. To nas
upuuje na zakljuak da pokrivanje lica nije obavezno.Komentar: ena je, kako sam
ravija ree, bila iz nieg stalea to nam govori da je moda bila robinja, a one nisu ni
dune pokrivati lice dok ne postanu slobodne.
PETI DOKAZ Hadis koji se prenosi od Sehl ibnu Sa'da: Od Sehl ibnu Sa'da se prenosi da
je neka ena dola Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: "Allahov Poslanie dola
sam da ti poklonim sebe. (Nudim ti se da me oeni). Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, je pogledao u nju. Zatim je podigao i spustio pogled, a onda okrenuo glavu. Kad
je primjetila da on nema potrebe za njom, sjela je. U tom je ustao jedan od prisutnih
ashaba i rekao: "Allahov Poslanie, ako je ti ne eli, oeni mene njome. Pitao ga je:
"Ima li ita za mehr?" " Hadis govori o dozvoljenosti otkrivanja lica pred
mukarcima koji nisu blii rod. U protivnom, ako kaemo da nije dozvoljeno, onda nije
dozvoljeno ni pred Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, ni pred ashabima koji su bili u
njegovom drutvu, kao to je ovdje sluaj. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je gledao
u ovu enu to znai da je ona bila otkrivenog lica, a i prisutnost ashaba u tom trenutku
potvruje da je lice bilo otkriveno.Komentar: Kada se radi o zagledanju tj. o ponudi
braka i zaruivanju onda je eni dozvoljeno da bude otkrivenog lica da bi je vidio onaj
koji joj nudi brak ili kome ona nudi brak. ak i kada bismo rekli da se ovdje ne radi o
zaruivanju, odakle zakljuak da je ena bila otkrivenog lica? Iz teksta hadisa se to ne
vidi jer se nigdje ne spominje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, gledao direktno
u lice.
ESTI DOKAZ Hadis Esme bintu Ebi Bekr: Od Aie, radijallahu anha, se prenosi da je
Esma bintu Ebi Bekr ula kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u prozirnoj odjei.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je okrenuo lice u stranu i rekao: "O Esma, kada
ena polno sazri nije dozvoljeno da joj se vidi ita osim ovoga i ovoga (pokazao je na
lice i ake). I drugi hadis koji takoer prenosi Ebu Davud u Murselima (hadisima
prekinutog lanca) stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada robinja

dostigne polnu zrelost nije dozvoljeno da joj se vidi ita drugo osim lica i aka." Dokaz je
u rijeima gdje Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objanjava Esmi ta je dozvoljeno
da se vidi od tijela punoljetne ene. Rekao je da je avret sve osim lica i aka. Izdvajanje
lica i aka od ostalog dijela tijela govori o neobaveznosti pokrivanja lica i aka. Da je
vadib pokriti lice Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi rekao Esmi da polno zrela ena
ne smije otkriti ni lice ni ake.Komentar: Hadis kojim dokazuju neobaveznost pokrivanja
lica je slab zato to se u njegovom lancu nalazi Seid ibnu Bir koga su svi hadiski
uenjaci ocijenili kao slabog i nepouzdanog prenosioca hadisa. Prema tome ovim
hadisom se ne moe dokazati obaveznost ili neobaveznost jednog eriatskog propisa. U
hadisu se takoer nalaze i druge ravije koji su ocjenjeni slabim i nepouzdanim kao
Katade ibnu Muslim i Muemmel ibnul-Fadl El-Haranijj. Da je ovaj hadis sahih, bio bi
veoma jak dokaz protiv pokrivanja lica i aka.
SEDMI DOKAZ Hadis Fatime bintu Kajs: "Od Fatime bintu Kajs se prenosi da joj je Ebu
Amr ibnu Hafs u odsutnosti dao razvod braka... Dola je Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, i spomenula mu to joj se desilo. On joj je naredio da provede iddet
(obavezni priek poslije razvoda ili smrti mua) u kui Ummu erik. Poslije joj je rekao:
"Kuu te ene posjeuju moji ashabi pa se ti premjesti u kuu Abdullah ibni Ummi
Mektuma, on je slijep ovjek i ti moe odloiti svoju odjeu. Kada upotpuni iddet
obavijesti me." U drugom rivajetu stoji: "Prei u kuu Ummu erik, ona je bogata
Ensarijka, puno troi na Allahovom putu i kod nje odsjedaju gosti. Ona je rekla: "Dobro,
uinit u tako." Meutim, on joj se ponovo obrati: "Ne, ne idi u njenu kuu. Ummu erik
esto posjeuju gosti. Ja se bojim da ti ne padne himar ili da se ne otkrije dio odjee sa
tvojih nogu pa da ljudi vide ono to ti ne bi eljela. Zato idi u kuu svoga amidia
Abdullaha ibni Ummi Mektuma (slijepca). (U drugom rivajetu "I kada odloi svoju
odjeu on te ne moe vidjeti"). Prela sam u njegovu kuu. A kada se zavrilo vrijeme
iddeta ula sam muezzina kako poziva na namaz. Izala sam na namaz i klanjala za
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Kada je zavrio namaz sjeo je na minber i rekao:
"Nisam vas pozvao niti radi zaplaivanja niti radi podsticanja na dobro, ve sam vas
sakupio da vam kaem.. Iz hadisa se vidi da lice nije avret (stidno mjesto). Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je potvrdio da e Bintu Kajs viati mukarci dok je pokrivena
himarom, a himarom se pokriva glava. To navodi na zakljuak da nije vadib pokriti lice
kao to je vadib pokriti glavu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se pobojao da joj
spadne himar sa glave i da mukarci ugledaju ono to je zabranjeno da se vidi pa joj je
zato predloio da pree u Ibni Ummi Mektumovu kuu. Znai, spomenuti himar je glavni
dokaz u ovom hadisu.
OSMI DOKAZ Hadis koji prenosi Aia, radijallahu anha: "Vjernice bi zajedno sa
Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, prisustvovale sabah-namazu. Pri tome su bile
umotane u svoje ogrtae. Po zavretku namaza bi
se vraale kuama, a od tame noi ih niko ne bi mogao prepoznati. (U drugom rivajetu:
"Jedna drugu nisu mogle prepoznati"). A u treem rivajetu stoji: "pa ih zbog toga (zbog
tame) niko nije mogao poznati." Dokaz je u rijeima: "a od tame noi ih niko ne bi
mogao prepoznati" Da nije bilo tame mogle bi prepoznati jedna drugu. Ljudi se, inae,
prepoznaju po licima. Ako je lice otkriveno dotina osoba moe biti identifikovana a ako
nije onda se ne moe poznati. Poto je ovdje razlog nepoznavanja tama zadnjeg dijela
noi to nas navodi na zakljuak da pokrivenost lica nije bila smetnja prepoznavanju i da
su im lica bila otkrivena. Komentar: Ve smo iznijeli komentar ovoga hadisa kada smo
govorili o obaveznosti pokrivanja lica navodei isti hadis kao dokaz.
DEVETI DOKAZ Kur'anski ajet: "Odsada ti nisu doputene druge ene, ni da umjesto njih
neke druge uzme, makar te i zadivila ljepota njihova, osim onih koje postanu robinje
tvoje. A Allah sve motri. Da bi nekoga mogla zadiviti ljepota odreene ene, ta ena

mora prethodno biti otkrivenog lica. Na licu se vidi njena ljepota koja zadivljuje ili ne
zadivljuje. Kako je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mogla zadiviti njihova ljepota
ako su bile pokrivenog lica? Zbog toga se zakljuuje da ene nisu bile pokrivenog lica, i
da njihova lica nisu avret. Prema tome, ovo je dokaz da pokrivanje lica nije vadib.
DESETI DOKAZ Hadis u kome stoji: "Od Dabir ibnu Abdullaha, radijallahu anhu, se
prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio enu koja mu se svidjela. Doao
je svojoj suprugi Zajnebi i priao joj. Potom je izaao i rekao: "Kada ena prilazi, prilazi
u liku ejtana, pa kada neko od vas vidi enu i ona mu se svidi, neka prie svojoj
supruzi. Kod nje ima isto to ima i kod te ene." Iz hadisa vidimo da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, vidio enu koja mu se svidjela, kao to se inae svidi
mukarcu ensko ili obrnuto. To je u prirodi svakog ovjeka. Da ju je Poslanik vidio i da
mu se ona svidjela nije moglo nikako biti bez otkrivenog lica dotine ene. Jer, da je bila
pokrivenog lica kako bi je poznao i kako bi mu se svidjela? Pogled u lice je taj koji budi
ljudsku strast. Kao to poetak hadisa i govori: "pa kada neko od vas vidi enu i svidi
mu se", zapaa se da je lice prirodno i lahko vidjeti. Prema tome, pokrivanje lica nije
vadib, a to nam govori ovaj dogaaj sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Da je
pokrivanje vadib, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi naredio da se ova ena
pokrije.Komentar: I oni koji zagovaraju pokrivanje lica potvruju da je lice izvor smutnje
i zbog toga kau da mora biti pokriveno. Upravo se moe vidjeti koliko je lice opasno.
Ako se kae da ga nije izazvalo lice onda moe biti da ga je izazvalo tijelo ene. Tada bi
znailo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio enu privlanog tijela, i po
pogrenoj logici bi ene trebale istai i svoja tijela.
TREE POGLAVLJEANALIZA I JEDNIH I DRUGIH DOKAZA
U sluaju da su u odreenom pitanju dokazi i jedne i druge grupe autentini i sami po
sebi dovoljno jaki, prilazimo detaljnijoj analizi i usporedbi dokaza. Pri tome se gledaju
sve okolnosti i porijeklo dokaza te prilike u kojima su tekstovi (dokazi) nastali. Nakon
toga se prilazi odabiranju prioritetnog miljenja do koga smo doli putem iznoenja
dokaza. Odabir prioritetnog miljenja je rezultat jaeg dokaza.
ANALIZA ZAJEDNIKIH DOKAZA
Prvi dokaz: I jedna i druga grupa uenjaka izvela je zakljuak (eriatski propis) na
osnovu kur'anskog ajeta u kome stoji: "i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi
ita osim onoga to se samo ukae (osim onoga to je ionako spoljanje).." U tefsirima
se navode tri tumaenja rijei (osim onoga to se samo ukae): 1) Vanjska odjea i dio
tijela koji se sluajno ukae. 2) Ono to se samo otkrije bez namjere (spontano ili samo
od sebe) 3) Lice i ruke do zglobova. Oni koji kau da je vadib pokriti lice, kao
najispravnije, uzimaju drugo tumaenje iz razloga to ono u sebi sadri i prvo, ali i zbog
jaine dokaza koje u sebi sadri drugo tumaenje. Oni koji tvrde da lice ne treba pokriti
uzimaju za ispravnije tree miljenje, kojeg dokazuju analogijom na namaz kada kau
da je ena u namazu otkrivenog lica i aka. U ovoj analogiji se nalazi potvrda da lice i
ake nisu avret, a sve to je avret treba pokriti i u namazu i van namaza. Pa ako joj je
dozvoljeno da u namazu otkrije lice i ake to je onda dovoljan dokaz da ih je Allah
izuzeo od pokrivanja, van namaza, u ajetu: osim onoga to se samo ukae. Meutim,
postavlja se pitanje da li se moe analogijom na izgled ene u namazu dokazati da je
dozvoljeno otkriti lice i u svim drugim situacijama kada ena nije u namazu, kada je na
ulici, u drutvu i drugo? U namazu je ena ili sama ili u drutvu ena pa je i shvatljivo
zato je otkrivenog lica, jer ga pred enama i ne treba pokrivati. Drugo, ona je pred
Allahom Uzvienim. On nas uvijek vidi i kada smo pokriveni i kada nemamo niega na
sebi. Velika je razlika izmeu namaza i ulice. Stoga se ne moe uporeivati namaz i
ulica, i ovakvoj analogiji nema mjesta. Zato je drugo tumaenje rijei: osim onoga to

se samo ukae blie istini, jer ono u sebi sadri i prvo koje kae da se pod ukrasima
misli na ensku odjeu ili samu njenu pojavu. A Allah najbolje zna.
Drugi zajedniki dokaz jesu rijei Uzvienog Allaha: i neka vela svoja spuste na grudi
svoje; Razlog razilaenju jeste razliito tumaenje rijei "himar" (veo-koprena). Prva
grupa kae da himar oznaava pokriva kojim ena pokriva glavu i lice. A druga kae da
se njime pokriva samo glava, ali ne i lice. Kada pogledamo jeziko znaenje himara
vidjet emo da se u veini rijenika spominje da je to odijevni predmet kojim se pokriva
glava. Zbog toga, ako shvatimo pojam glave bez lica onda tumaenje ajeta i ovih rijei
ide u prilog onima koji zastupaju miljenje da je pokrivanje lica mendub i da nije
obavezno. Meutim, ako shvatimo da glava znai sve to se na njoj nalazi u to ulazi i
lice, onda himar obuhvata i lice, te se tada ima zakljuiti da je pokrivanje lica vadib jer
je nareeno ovim ajetom. Drugo, iz samog naina "sputanja vela na grudi" d? se
zakljuiti da u njega ulazi i pokrivanje lica. Jer, sputanje himara ide sa glave preko lica i
time se pokriva otvor na prsima radi koga je i objavljen ovaj dio ajeta. Sve ovo ini
jedan komad odjee (pokrivanje glave, lica i prsa).
Trei zajedniki dokaz jeste hadis o Fatimi bintu Kajs u kome se spominje himar. Razlog
razliitog shvatanja hadisa je takoer u rijei himar; U hadisu se kae: ". Ako ti
spadne himar on te nee vidjeti" Ve smo rekli da su blie istini oni koji kau da himar
oznaava odjeu kojom se pokriva glava. Meutim, kao to smo ve spomenuli, glava je
pojam koji obuhvata dio tijela od vrata pa navie, to znai, da ak kada bismo i rekli da
se himarom pokriva glava, opet lice ulazi u pokrivanje. A ako bismo rekli u samom
poetku da se himarom pokriva lice onda smo jo blii zakljuku koji nas vodi ka
obaveznosti pokrivanja lica.
etvrti dokaz: Hadis Aie, radijallahu anha, u kome se spominju vjernice koje su
klanjale sabah-namaz zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Oni koji
zagovaraju obaveznost pokrivanja lica uzeli su vanjsko znaenje hadisa kao najjai
argument. Kau da je razlog meusobnog neraspoznavanja to to su im lica bila
pokrivena, jer da su im lica bila otkrivena one bi mogle jedne druge poznati, pa ak i
ako se radi o tami. Tama nije dovoljan dokaz da se kae da je bila razlogom
neraspoznavanja. U svakoj tami pa i onoj mrkloj lice se moe poznati ako je osoba blizu
jedna druge.
ANALIZA DRUGE VRSTE DOKAZA - ONI KOJI KAU DA JE NIKAB OBAVEZAN
Kur'anski ajet: "..neka spuste svoja vela (dilbab) nizase.." (El-Ahzab: 59) Ovo je
jedan od najjaih dokaza grupe uenjaka koja zagovara pokrivanje lica. Znaenje
dilbaba kao odjee kojom se pokriva itavo tijelo su naveli gotovo svi mufessiri Kur'ana.
ak i Ibnu Hazm koji kae da pokrivanje lica nije farz, kae da je dilbab odjea kojom
se pokriva itavo tijelo a ne dio tijela. Ovako tumaenje dilbaba nam potvruje hadis od
Aie, radijallahu anha, iz dogaaja o potvori, kada je ona zaostala za karavanom u kojoj
je bio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i drugi ashabi. Aia naglaava u hadisu da je
pokrila svoje lice dilbabom nakon to joj se pribliio Safvan. Dilbab nije posebna
odjea kojom se pokriva lice ve odjea kojom se sve pokriva pa i lice.
Drugi dokaz jeste ajet: "A starim enama koje ne ude vie za udajom nije grijeh da
odloe ogrtae svoje,. U ajetu je spomenuta rije to oznaava ili dilbab ili himar.
Prihvatljivije je miljenje onih koji kau da sijab oznaava dilbab. Takvo miljenje
zastupaju El-Kurtubi i El-Dessas . Na osnovu ega zakljuujemo da se ovdje radi o
dilbabu? Poznato je da je kosa starice avret i nije dozvoljeno onome ko joj nije rod da
vidi njenu kosu. Ako iskljuimo mogunost da se radi o kosi onda starica nema ta drugo
odloiti osim dilbaba kojim pokriva lice. Himarom se pokriva kosa, a rekli smo da se

ovdje o njemu ne radi. Prema tome, starici je dozvoljeno da otkrije svoje lice pred
tuincima (svi koji joj nisu rod). Ovo je jasan dokaz za one koji zagovaraju pokrivanje
lica. Ovaj dokaz ne trpi nikakve zamjerke zato to i oni koji drugaije misle o pokrivanju
lica kau da se pod u ovom ajetu misli na dilbab.
Trei dokaz jeste kur'anski ajet: "A kada neto od njih traite, traite to iza zastora"
(El-Ahzab:) Postoji miljenje da se ovaj ajet odnosi samo na Poslanikove, sallallahu
alejhi ve sellem, ene. Meutim, istina je da on ima openito znaenje i da vai za sve
prostore i vremena, a tim i za sve ene. Zbog toga je ovaj dokaz u prilog onih koji
zagovaraju obaveznost pokrivanja. Tako da ajet ima slijedee znaenje: "Kada
kontaktirate sa enama koje vam nisu rod i s kojima moete stupiti u brani odnos, onda
razgovarajte sa njima iza zastora, tj. neka izmeu vas i njih bude pregrada".
etvrti dokaz jeste hadis "ena je avret." Hadis je sahih i sa strane vjerodostojnosti mu
se ne moe nita prigovoriti. to se tie znaenja i ono je jasno. Ako je ena u cijelosti
avret onda je duna pokriti itavo tijelo. Ovo je dokaz onih koji zastupaju miljenje o
obaveznosti pokrivanja lica.

ANALIZA DOKAZA UENJAKA KOJI ZASTUPAJU NEOBAVEZNOST POKRIVANJA LICA

Prvi dokaz kur'anski ajet: "Reci vjernicima neka obore poglede svoje neka vode brigu o
stidnim mjestima svojim; to im je bolje, jer Allah, uistinu, zna ono to rade." Iz ovog
ajeta uenjaci fikha svaki na svoj nain podupiru miljenja do kojih su doli. Jedni njime
dokazuju da je vadib pokriti lice zbog toga to se pod naredbom o obaranju pogleda
misli na obaranje pogleda od itave ene. Dok drugi iz njega zakljuuju dozvoljenost
otkrivanja lica s obzirom na to da je vjernicima nareeno da obaraju pogled zato to su
lice i ake kod ene otkriveni. Naredba nema smisla ukoliko se razlogom naredbe ne
smatra gledanje u lice i ake. Meutim, ovakvu pogrenu analogiju smo ve prije
odbacili zbog nesigurnosti dokaza. Kako vidimo, mogunost dvosmislena tumaenja nam
ne daje za pravo da kategoriki dokaemo obaveznost ili neobaveznost pokrivanja lica.
On se moe tumaiti i ovako i onako. Zbog toga tumaenje gubi svoju teinu.
Drugi dokaz jeste hadis koji govori o eni iz plemena Has'am u sluaju sa Fadlom ibnu
Abbasom na oprosnom haddu. O tome moemo kazati slijedee; Ovaj sluaj se desio
na haddu. To je bio Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, oprosni hadd. Pravilo je
da ene na haddu ne pokrivaju lice zbog Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem,
naredbe u slijedeem hadisu: "Neka ena u ihramima ne pokriva lice i neka ne oblai
rukavice." n U vrijeme dok se jo obredi hadda nisu zavrili dolazi spomenuta ena i
postavlja pitanje Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Sa njim je bio Fadl koji je zbog
toga to je ena bila otkrivenog lica pogledao u nju. I to je sasvim prirodno. n Kada je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primjetio Fadlov pogled odmah je reagovao i
okrenuo mu lice u stranu, a eni nije rekao da pokrije lice. Zbog ega joj nije naredio da
ga pokrije ako je pokrivanje vadib? Odgovor je jasan. Zato to je ona bila na haddu
kada joj je dozvoljeno da ga otkrije. Prema tome, da bi se sprijeio izliv strasti i s jedne
i s druge strane Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rijeio problem time to je
okrenuo Fadlovo lice. n Dokle god postoje ovakve mogunosti tumaenja navedenog
hadisa, ne moe se izriito tvrditi da je dozvoljeno otkrivanje lica.
Trei dokaz jeste hadis Dabir ibni Abdullaha koji govori o Bajram namazu. Kljuni dio
hadisa oko koga je nastao spor u tumaenju jeste: "Jedna ena nieg stalea ije je
izborano lice promjenilo boju od napora i teine ivota ree: "Zato, Poslanie?"."
Postoji vie naina i mogunosti shvatanja navedenog hadisa: n ena koja je ustala je
moda bila i ropkinja (nieg stalea), a njima nije nareeno da pokrivaju lica. Takvo

tumaenje nam potvruju rivajeti Ahmeda ibnu Hanbela i En-Nesaija u kojima stoji:
"...Ree jedna od najnieg sloja ena." n Drugo, postoji mogunost da je ova ena bila
starica a staricama je takoer dozvoljeno otkriti lice. Na to nas upuuju rijei ije je
izborano lice promjenilo boju od napora i teine ivota to govori da je ena bila stara,
jer izborano lice imaju stare a ne mlade ene. n Prema navedenom, ne moe se kazati
da je ovaj hadis dovoljno jak dokaz zagovaraima otkrivanja enskog lica. A Allah
najbolje zna pravu istinu.
etvrti dokaz jeste hadis koji prenosi Sehl ibnu Sa'd u kome stoji da je neka ena dola
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i ponudila mu da je on oeni. Ako paljivo
posmatramo hadis vidjet emo da u njemu ne postoji jasan dokaz da je ena bila
otkrivenog lica. Postoji samo mogunost da je bila otkrivena kao to postoji mogunost
da je bila i neotkrivena. Pogled ne mora uvijek biti upuen prema licu. Nekada je on
upuen prema samom tijelu. Ali ak i da pretpostavimo da je bila otkrivenog lica, sluaj
se desio zbog zaruke i enidbe. Postoji jasan dokaz iz hadisa da je iz elje za zarukom
dozvoljeno vidjeti ensko lice. Hadis glasi: "Kada Allah u srce ovjeka ubaci elju da
zarui neku enu, ne smeta mu da je pogleda." Tada je dozvoljeno da se vidi lice.
Meutim, i ovome ovakvom rezonovanju se moe prigovoriti. Neko e rei: "Da, ali je
otkriti lice dozvoljeno samo pred zarunikom tj. onim koji ima namjeru zaruiti odreenu
enu." I pored toga dokaz je nejasan i zbog toga se ne moe rei da je dovoljan oslonac
u dokazivanju otkrivanja lica. Ako Poslanik njoj nije nudio brak jeste ona njemu to
takoer upuuje na zakljuak da se radilo o situaciji kada je dozvoljeno vidjeti lice.
Meutim, ono to jaa ovaj dokaz i ini ga vaeim za onu grupu koja zagovara
neobaveznost pokrivanja lica jeste prisustvo ashaba u momentu dok je ena nudila sebe
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Ako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao
pravo da je vidi kao budui "zarunik", to pravo nisu imali i ashabi. Iako se i ovdje moe
prigovoriti i rei da nemamo jasan dokaz da je ena uope bila otkrivenog lica.
Peti dokaz jeste hadis Esme bintu Ebi Bekr, radijallahu anhuma, sa sve tri predaje: to
se tie prvog rivajeta njemu postoje etiri elementa koji ovaj hadis ine slabim: 1.
Velid ibnu Muslim je poznat kao osoba koja je sklona laima. 2. Seid ibnu Beir nije
pouzdan. 3. Katade ima istu osobinu kao i Velid ibnu Muslim i 4. Prekinut je lanac
prenosilaca izmeu Aie i Halida. to se tie drugog rivajeta kojeg prenosi El-Bejheki u
svome djelu "Sunenul-Kubra" .. u njemu postoje tri slabosti: 1. Ibnu Lehi'a je kod
hadiskih uenjaka ocijenjen nepouzdanim, 2. Ajjad ibnu Abdillah El-Fehri je takoer
nepouzdan zbog svoje popustljivosti i blagosti u prihvatanju hadisa. to se tie treeg
rivajeta kojeg Ebu Davud prenosi u "Merasil", samo mjesto navoenja hadisa govori o
tome kakav je. Rivajet od Katade je mursel, a mursel je daif hadis, te se prema tome ne
moe dokazivati ovim hadisom.Kau da je Katadina predaja u kontradiktornosti sa
rijeima ashaba, sa fetvama veine uenjaka i u kontradikciji sa drugim hadisom slabog
seneda. Meutim, kao to se i vidi iz samog objanjenja, ovo je veoma diskutabilno
pitanje. Veliki broj uenjaka pokuavaju na sve mogue naine da ojaaju spomenuti
hadis jer je on jedan od najjaih dokaza uenjaka koji zastupaju miljenje o
neobaveznosti pokrivanja lica.
PRIORITETNO (RADIH) MILJENJE
Nakon detaljnog iznoenja dokaza i jedne i druge strane primjeujemo da su sahih
dokazi prve grupe mnogobrojni. Neki od njih su potpuno jasni i nedvosmisleni, neki su
jaki ali se mogu i drugaije shvatiti. U svakom sluaju, jaki dokazi na koje se moe
osloniti su:
Kur'anski ajet: "i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se
samo ukae, i neka vela svoja spuste na grudi svoje;" i tumaenje Ibnu Abbasa i Ibnu
Mes'uda istog dijela ajeta.

Ajet: "neka spuste haljine svoje nizase" i tumaenje rijei "dilbab".

Ajet: "A starim enama koje ne ude vie za udajom nije grijeh da odloe ogrtae svoje,
gdje se pod ogrtaima misli na dilbabe.
Hadis "ena je avret".
Dio Hadisa u kome neka ena pita Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,: "Da li smeta
ako neka od nas nema dilbaba da izae iz kue bez njega?" On joj je odgovorio: "Neka
pozajmi od svoje prijateljice ako ga nema ona "
Hadis u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "Neka ena u ihramima ne
pokriva lice i neka ne oblai rukavice. , to znai da je van hadda i ihrama pokrivenog
lica. Ovaj sluaj pojanjava i reagovanje Aie i ostalih ena kada su bile na haddu i
kada su spustile svoje ogrtae na lica u momentu kada su pored njih naili konjanici.
Jak dokaz je i ajet u kome Allah, delle anuhu, kae: " A ako od njih (ena) neto
traite, traite to od njih iza zastora. Ukoliko se shvati u openitom smislu i da vai za
sve a ne samo za Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, ene.

Primjeujemo da je dokaza kod druge grupe (onih koji kau da pokrivanje lica nije
vadib) manje. Veliki dio njih je dvosmislen i moe se shvatiti as u prilog jednoj grupi,
as u prilog drugoj grupi. Radi se uglavnom o ovim dokazima:
Kur'anski ajet: i neka vela svoja (himare) spuste na grudi svoje; gdje upotrebljena rije
himar kojom se pokriva glava bez lica. Ukoliko se shvati da je himar odjea kojom se
pokriva glava bez lica kao to kau gotovo svi lingvisti, onda je ovaj ajet dokaz da ne
treba pokrivati lice. Meutim, problem je to se ovdje nareuje da se himarom pokriju
prsa a ne glava. Kako sada shvatiti znaenje himara za koga kau da se sa njim pokriva
samo glava i nita drugo? ak i pored toga, sputanje himara na prsa ne znai da lice
treba otkriti.
Kur'anski ajet: "i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to se
samo ukae,." Ako se pod vanjskim ukrasima koji su ionako spoljanji i koji se sami
ukazuju bez uticaja sa strane misli na lice i ake, onda je ovo veoma jak dokaz za grupu
koja kae da je pokrivanje lica neobavezno.
Hadis Fatime bintu Kajs u kojem je spomenuta rije himar koja je kljuni dokaz za ili
protiv pokrivanja lica. Naravno, ovaj dokaz je u njihov prilog ako se himar shvati u
znaenju odijevnog predmeta kojim se pokriva samo glava bez lica.
Hadis u kome se govori o vjernicama koje su zajedno sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve
sellem, klanjale sabah namaz. U njemu se izmeu ostalog kae: "a od tame noi ih niko
ne bi mogao prepoznati." (U drugom rivajetu: "Jedna drugu nisu mogle prepoznati"). A
u treem rivajetu stoji: "pa ih zbog toga (zbog tame) niko nije mogao poznati."

ZAKLJUAK
To su bili dokazi i jedne i druge grupe. Analizirali smo jainu dokaza i vidjeli na koje se
moe osloniti a na koje ne moe. Ono to e itaoci sigurno primjetiti jeste injenica da
pokrivanje lica ima svoje uporite u eriatu i da su vjernice pokrivale lica od vremena
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa do dvadesetog stoljea. Treba znati da je
istinsko znanje jedino kod Allaha, delle anuhu. Zbog toga, ne mogu kategoriki tvrditi
da je vadib pokriti lice kao to ne mogu kategoriki rei da nije vadib, pogotovu nakon
ovih lijepih i jasnih dokaza koji govore da je nikab (pokrivanje lica) imao svoju osnovu u
praksi ashaba, radijallahu anhum, i onih poslije njih. Mi se u svemu ugledamo na njih.
Mogu kazati da je mome srcu blie miljenje onih koji zagovaraju obaveznost pokrivanja
lica zbog brojnih razloga koje sam ve navodio i zbog toga to smatram da je to najbolji
nain da se nae sestre muslimanke sauvaju od postojee smutnje, od koje pate i

insani i sve ivo na dunjaluku. Time e sauvati sebe, a i sve nas. Ako su pokrivenih lica
sprijeit e nas da u njih gledamo i time emo zatvoriti put ejtanu koji sigurno nee
zadovoljiti jednim pogledom. Ono to mi jo daje prava da teim miljenju koje govori
da je pokrivanje lica pree jeste i naa bosanska tradicija. Muslimanke u Bosni su
pokrivale lica od dolaska Islama u nae krajeve i taj "obiaj" je bio prisutan sve do
pedesetih godina ovog vijeka. Ako volimo svoje djedove i pradjedove i svoju prolost
onda nas to podstie i na potovanje njihovog naina oblaenja, pogotovo, ako je ono
utemeljeno eriatom. U isto vrijeme se moramo zapitati zbog ega su oni tako radili s
obzirom da smo sljedbenici hanefijskog mezheba? Sigurno je i meu njima bilo uleme
koji su im govorili da je pokrivanje lica obligatna dunost kojom se sprovodi u djelo
Allahova naredba i uva autoritet muslimanke. Pitajmo svoje djedove i nane zato su
nosile zarove i ta je razlog njihova skidanja? Jer kako kae Ibrahim oki u svojoj knjizi
u odgovoru Reisul-ulemi aueviu: "Nije mogue da su nae muslimanke bile tolike
neznalice da nose etrnaest vjekova peu i zar pa da im doe danas jedan reis auevi
u dvadesetom vijeku i da im objasni tu njihovu zabludu." Dananje jako opiranje nae
savremene uleme u Bosni zaista nema smisla. Ako se u svemu pozivaju na tradiciju (radi
ouvanja hanefijskog mezheba) neka se pozivaju i na uvanje ovog naeg lijepog
obiaja, a ne da se uputaju u otvoreni napad na njega. Time se lino dovode u
protivrjenost. Allah nas je zaduio da uimo, istraujemo i tako Mu robujemo. Ova
studija je izraz robovanja mome Gospodaru. Allah mi je za to najbolji svjedok. Srce mi
je poptuno smireno kod ovoga izbora a do njega sam doao putem Allahovih ajeta i
hadisa Njegova asnog Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Najvanije je
da u vjeri odbacimo svoje strasti i da na njima ne gradimo stavove koji e nas
obavezivati ili neobavezivati na pokornost Jednom i Jedinom.Za kraj jedan stih sestri
muslimanki: "Sestro, nada je u tebi.ak i ako nisi ubijeena u ove rijei
bogobojaznost te zove i apue ti u ui tvoje. On je ednost i on ti prua zatitu Sve
drugo je protiv tebe i eli samo tebe."O Ti koji upravlja srcima, uvrsti naa srca u vjeri
Tvojoj. Posljednja moja dova je "Hvala Allahu Gospodaru Svjetova."
LITERATURA:
Knjige iz hadisa:
1 Irvaul-galil, Nasiruddin El-Albani, El-Mektebul-islami, Bejrut - 1985
2 Tuhfetul-ahvezi, El-Mubarekfuri, El-mektebus-selefijje 1986
3 Damiut-Tirmizi, Ebu Isa Et-Tirmizi, Darul-kutubil-'ilmijje
4 Sunenul-Bejheki el-kubra, El-Bejheki, Dairetul-mearif el-usmanijje - Indija 1353h.
5 Sunen Ebu Davud, Ebu Davud Es-Sidistani, Darul-Hadis, Bejrut - 1969
6 Sunen Ibnu Made, Ibnu Made El-Kazvini, El-mektebul-'ilmijje, Bejrut
7 Sunen en-Nesai, En-Nesai Darul-beair el-islamijje, Bejrut - 1986
8 Sahih Muslim, Muslim ibnul-Haddad, Darul-Fikr (Abdul-Baki), 1978
9 Fethul-Bari bi erhi Sahihil-Buhari, Ibnu Hader El-Askalani, Darul-fikr (Abdul-Baki)
10 Musned Ahmed ibnu Hanbel, Ahmed ibnu Hanbel El-mektebul-islami.
11 Musned Ebi Ja'la, Ebu Ja'la El-Museli, Darul me'mun lit-turas, Damask - 1985
12 El-Muvetta', Imam Malik, Ihjaut-turasul-arebi, Bejrut - 1985
Knjige iz tefsira
13 Edvau'l-bejan, Muhamed enkiti, Alemul-kutub, Bejrut
14 Tefsirul-Kur'anil-azim, Ibnu Kesir, Ed-darul-masrijje el-lubnanijje, Kairo - 1988
15 Damiu'l-bejan, Et-Taberi Darul-fikr, Bejrut - 1984
16 El-Dami'u li ahkamil-Kur'an El-Kurtubi, Mektebetul-Gazali
17 Revai'ul-bejan, Muhammed Es-Sabuni, Mektebetul-Gazali, 1981
Knjige iz fikha

18 El-Ikna' fi fikhil-imami Ahmed, Ebun-Nuhas erefuddin el-Makdisi, Darul-ma'rife

Bejrut
19 El-Insaf, El-Mirdavi, 1955
20 Haijetu Dessuki ala erhil-kebir, Muhammed Arefe Ed-Dessuki, Darul-fikr, Bejrut
21 Haijetu ibni Abidin, Ibnu Abidin, tamparija Mustafa el-Bani, 1984
22 erhu Fethil-kadir, Kemaluddin Ibnul-Hemmam, Ihjaut-turasil-arebi, Bejrut - 1983
23 El-Medmu', En-Nevevi, Vie izdavakih kua
24 El-Mehalla, Ibnu Hazm, Darul-fikr, Bejrut
25 El-Mugni, Ibnu Kuddame El-Makdisi, Darul-kuttabul-arebi, 1403h.
26 Nejlul-evtar, E-evkani, Darul-fikr, Bejrut 1994
Knjige iz jezika
27 Tadul-arus, Muhammed Ez-Zubejdi, Dravna tamparija Kuvajta, Kuvajt 1969
28 Tehzibul-lugah, Muhammed El-Ezhari, Darul-masrijje litte'lif vet-terdeme
29 El-Mufredat, Er-Ragib Isbahani, Anglo masrijska mekteba
30 Lisanul-areb, Ibnul-Menzur Daru Sadir - Daru Bejrut Bejrut - 1955
Razno
31 Ezmetul-hivar ed-dini, Demal Sultan, Darus-safa, Kairo - 1990
32 Tenvirul-ajnejni, Ali El-Halebi, Daru Ammar, Jordan - 1990
33 El-Hidab, Ebu E'ala El-Mevdudi, Darul-fikr
34 El-Hidab, Ibnu Usejmin El-Dami'a islamijje, Medina - 1409h.
35 Hidabul-mer'e muslime, Muhamed El-Albani, El-Mektebul-islami, Bejrut - 1987
36 El-Hidab ves-sufur, Ibnu Baz, Daru Ibnu Zejdun Bejrut - 1986
37 Erre'jus-savab fiz-zineti vel-hidab, Devad Afane, 1991
38 En-nikabu lil-mer'eti bejnel-kavli bibid'atihi vel-kavli bivudubihi, Dr. Jusuf El-Kardavi,
Darul-furkan, Jordan - 1996
39 Srpskohrvatski rijenik, Dr. Teufik Mufti, Rijaset IVZ, Sarajevo - 1984
40 O Teset-turu, Ibrahim Hakki oki, tamparija Petrovi, Tuzla.
Nazad na Knjige