SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET
RIJEKA

DENI KOVAI,
VLADIMIRA KRITAFOR, VLADIMIR MATEJI

NOVI KONCEPTI IZGARANJA

SEMINARSKI RAD

RIJEKA 2011.

SVEUILITE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET
RIJEKA

NOVI KONCEPTI IZGARANJA

SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Upravljanje dobavnim lancem

MENTOR: prof. dr. sc. Dragan ii
STUDENTI: Deni Kovai
Vladimira Kritafor
Vladimir Mateji
SMJER: Logistika i menadment u pomorstvu i prometu

RIJEKA, veljaa 2011.

SADRAJ
1.

2.

3.

4.

UVOD.................................................................................................................................1
1.1.

Predmet istraivanja.....................................................................................................1

1.2.

Svrha i ciljevi istraivanja............................................................................................1

1.3.

Struktura rada...............................................................................................................2

1.4.

Znanstvene metode.......................................................................................................2

GORIVA I PROCESI IZGARANJA..................................................................................3

2.1.

Vrste goriva..................................................................................................................3

2.2.

Izgaranje goriva............................................................................................................4

ONEIENJE OKOLINE ISPUNIM PLINOVIMA....................................................6

3.1.

Razvitak prometnog sustava.........................................................................................7

3.2.

Promet i njegov utjecaj na okoli.................................................................................9

3.3.

Emisija ugljinog dioksida pri izgaranju motornih goriva.........................................10

3.4.

Trend smanjenja emisije ugljinog dioksida prijevoznih vozila................................12

NOVI KONCEPTI IZGARANJA GORIVA.....................................................................13

4.1.

Biogoriva....................................................................................................................15

4.1.1.

Prva generacija biogoriva...................................................................................15

4.1.2.

Druga generacija biogoriva.................................................................................17

4.1.3.

Utjecaj biogoriva.................................................................................................18

4.2.

Vozila na elektrini pogon..........................................................................................19

4.3.

Vozila na hibirdni pogon............................................................................................20

4.4.

Gorive elije...............................................................................................................21

4.4.1.
4.5.
5.

Vozila na vodik....................................................................................................22

Metan kao gorivo.......................................................................................................23

ZAKLJUAK...................................................................................................................25

LITERATURA..........................................................................................................................27
POPIS TABLICA......................................................................................................................28
POPIS ILUSTRACIJA.............................................................................................................29

1. UVOD
1.1.

Predmet istraivanja

Orijentacija ovog seminarskog rada usmjerena je na na to da se ukae vanost na

oneienje okolia izgaranjem goriva i da se upoznamo sa novim konceptima izgaranja.
Problem istraivanja je nedovoljno poznavanje novih koncepata izgaranja, odnosno
upoznavanje sa razliitim vrstama motora koji ne djeluju na okoli kao nama dobro poznati
dizel motori i benzinski motori. Predmet istraivanja je utvrditi i istraiti temeljne znaajke
analize novih koncepata izgaranja goriva i nove vrste pokretanja motora. Objekt istraivanja
je uloga novih koncepata izgaranja u spreavanju oneienja okolia, te vrste goriva i njihove
karakteristike.
Radna hipoteza glasi:
Sustavnom analizom i sintezom, te znanstveno utemeljenim injenicama mogue
je utjecati na sve veu upotrebu novih koncepata izgaranja, a time i na smanjenje
oneienja okoline.
Pomone hipoteze su:
Upoznavanjem sa novim konceptima izgaranja mogue je odrediti njihovu vanost
za okoli.
Obzirom na vrste i karakteristike goriva, mogue je ukazati na vanost kod
donoenja odluka kad odabrati najpovoljnije gorivo.

1.2.

Svrha i ciljevi istraivanja

Temeljna svrha istraivanja odnosi se na obiljeja goriva i vrste goriva, a da bi se to i

postiglo, potrebno je utvrditi pojam i obiljeja novih koncepata izgaranja da bi se na
jednostavan nain prikazao njihov utjecaj na okoli. Cilj seminarskoga rada jest prikazati kako
najzastupljenija goriva u prometu djeluju na okoli i klimatske promjene, te dati odgovor na
pitanje dali se izgaranja koja uzrokuju vozila uporabom konvencionalnih goriva, nafte i
ugljena mogu smanjiti alternativnim gorivima.

1.3.

Struktura rada

Sadraj seminarskog rada dijeli se u pet meusobno povezanih dijelova. U uvodnome

dijelu rada, navedeni su problem istraivanja, predmet i objekt istraivanja, definirana je
radna hipoteza i pomone hipoteze, svrha i ciljevi istraivanja, struktura rada, te znanstvene
metode koje su se koristile tjekom pisanja rada. Drugi dio rada pod nazivom Goriva i procesi
izgaranja, uz pojam izgaranja definira i pojam goriva, vrste goriva i razlike meu njima, te
kriterije podjele motora s obzirom na gorivo koje upotrebljavaju. Trei dio rada odnosi se na
oneienje okoline ispunim plinovima. U ovom dijelu objanjen utjecaj prometa na
oneienje okolia, te emisije tetnih plinova koji nastaju prilikom izgaranja goriva, ukazuje
se takoer na trend smanjenja ugljinog dioksida prijevoznih sredstava. U etvrtom dijelu
seminarskoga rada pod nazivom Novi koncepti izgaranja goriva, nabrojena su i objanjena
alternativna goriva, njihovi prednosti in nedostaci, kaoi njihov utjecaj na okoli. Zadnji dio
seminarskoga rada rezerviran je za sintezu rezultata istraivanja kojima je dokazana radna
hipoteza.

1.4.

Znanstvene metode

Pri izradi seminarskog rada Novi koncepti izgaranja koritene su sljedee metode
znanstvenog istraivanja: induktivno-deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda
dokazivanja i opovrgavanja, statistika metoda, povijesna metoda, metoda deskripcije, metoda
kompilacije i metoda komparacije.

2. GORIVA I PROCESI IZGARANJA

Goriva su primarni oblici energije u kojima je energija pohranjena u kemijskom ili
nuklearnom obliku. Oslobaanjem energije goriva poveava se unutarnja energija radne tvari
koja se tada koristi za dobivanje rada ili toplinske energije. U sadanjem su trenutku
tehnolokog razvoja najvanija konvencionalna goriva fosilna: ugljen, nafta i zemni plin, te
od nuklearnih goriva uran.

2.1.

Vrste goriva

Goriva se mogu podijeliti na razne naine. Najjednostavnija, a ujedno i najvanija

podjela goriva je ona prema agregatnom stanju koja goriva dijeli na kruta, tekua i plinovita
goriva. Osim po agregatnom stanju goriva se jo mogu podijeliti prema nastanaku na fosilna i
mineralna, prema vrsti izvora energije na nuklearna i kemijska, a takoer se prema namijeni
mogu podijeliti na goriva za pei i loita, brodske motore i lokomotive, klipne motore,
mlazne motore, rakete, te nuklerane reaktore.1
Kruta goriva
Najvanije kruto gorivo je ugljen. Smatra se da je proces nastajanja
ugljena zapoeo prije mnogo milijuna godina u movarnim podrujima kada
je organska materija biljnog porijekla dospjela ispod povrine vode. U
zavisnosti od podruja nastanka i geoloke starosti ugljeni se mogu
podijeliti u etiri osnovne grupe: ligniti, smei ugljeni, kameni ugljeni i
antraciti. U tabeli 1 dane su karakteristike prema kojima se mogu
klasificirati ugljeni.

1 Powerlab, http://powerlab.fsb.hr/ (10.02.2011.)

6

Tabela 1 - Klasifikacija ugljena

Ogrijevna

Voda

ugljen
Antracit

Ukupni ugljik

35-75
10-40

vrijednost Hd
kJ/kg
6700-19250
18850-26800

sastojci
%
53-62
45-53

3-10

23900-35400

10-50

77-92

<3

<35400

<10

>91

%
Lignit
Smei ugljen
Kameni

Ishlapivi

%
60-67
67-77

Izvor: http://powerlab.fsb.hr/ (10.02.2011)

Tekua goriva
Osnova skoro svih tekuih goriva je sirova nafta. Vjeruje se da je sirova nafta nastala
raspadanjem organskih tvari prvenstveno ivotinjskog, ali i biljnog porijekla koje su se
istaloile na dnu pliih dijelova bivih mora i oceana. Sastoji se od razliitih ugljikovodika s
dodatkom neto spojeva kisika, duika i sumpora. U zavisnosti od vrste ugljikovodikovih
spojeva razlikuje se nafta metanske, naftenske i aromatske osnove te njihove mjeavine. Nafta
se pojavljuje u sedimentnim stijenama koje pripadaju mlaim geolokim razdobljima
mezozoika i tercijara. Uz naftu se najee nalaze i nalazita zemnog plina.
Plinska goriva
Zemni plin je najvanije plinsko gorivo. On je smjesa lakih ugljikovodika, vode i
drugih plinova. Sastav varira u zavisnosti od nalazita u irokim granicama. Najvei je
postotak metana (CH4) koji iznosi 50-100 %. U usporedbi s naftom koritenje zemnog plina je
mlaeg datuma. Zbog lakoe koritenja zemnog plina iz leita plina (direktno se iz buotine
vodi na mjesto upotrebe) njegova proizvodnja se stalno poveava. Kasniji poetak
intenzivnijeg koritenje zemnog plina posljedica je problema koji su se pojavljivali s
transportom i skladitenjem plina. Danas su meutim tehniki problemi velikim dijelom
rijeeni. Izgraeni su plinovodi koji spajaju zemlje i kontinente te omoguuju transport plina
na velike udaljenosti. S druge strane razvijena je tehnika ukapljivanja plina koja omoguuje
morski transport velikih volumena. Osim zemnog plina esto se kao gorivo koriste otpadni
plinovi iz industrijskih pogona kao to je koksni plin.

2.2.

Izgaranje goriva

Izgaranje je proces oksidacije goriva u motoru. Gorivo se praktiki sastoji iskljuivo

od ugljika (C) i vodika (H), koji se oksidiraju s kisikom iz zraka. Pri tom se kemijska energija
oslobaa u vidu toplinske energije i djelomino se prevodi u snagu koju daje motor. Veim
dijelom ova energija odlazi ispunim plinovima i gubi se preko nunog hlaenja.

U gorivima se izgaranjem s kisikom oslobaa unutarnja kemijska energija koja se

prenaa na molekule poveavajui njihovu kinetiku energiju. Time se poveava unutarnja
energija radne tvari, a zbog toga i temperatura. Kisik se gorivu u pravilu dovodi sa zrakom u
kojemu ga ima oko 21 % (volumni postotak). Izgaranje moe biti potpuno i nepotpuno.
Potpuno je izgaranje ono kod kojega svi gorivi sastojci u potpunosti izgore. U sluaju
nedostatka kisika za izgaranje ili slabog mijeanja goriva i zraka, proizvodi izgaranja mogu
sadravati jo uvijek gorive tvari ili plinove. To je nepotpuno izgaranje koje je u pravilu
nepoeljno jer predstavlja gubitak. Gorivo se sastoji od: gorive tvari, vode i pepela.
Izgaranjem goriva tvar prelazi u plinovitu, voda u paru, a pepeo ostaje u krutom stanju.
Uz gorivo je i kisik za poetak procesa izgaranja potrebno osigurati i trei uvjet, a to je
temperatura zapaljenja. Zanimljivo je da se proces oksidacije (spajanje s kisikom) javlja na
svim temperaturama pri emu se oslobaa toplina, ali je kod niskih temperatura proces
oksidacije tako spor da se odvoenje topline lako ostvaruje. Kako se temperatura povisuje
proces se oksidacije, a time i oslobaanje topline intenzivira s naroitim ubrzanjem na
temperaturi zapaljenja.

3. ONEIENJE OKOLINE ISPUNIM PLINOVIMA

U Europskoj Uniji se gotovo jedna treina energije troi na promet (285 megatona
ekvivalentne energije nafte od ukupno potroenih 992 u 1995. godini). Pored toga, energija
koja se troi na promet stalno raste, dok ostala potronja relativno stagnira. Energija koja se
troi na promet je, od 1980. do 1995. godine, porasla za 45 %, dok je porast energije
potroene u industriji i ostalim granama iznosio svega 0.5 %. Porast prometa je usko vezan s
ekonomskim razvojem. Razvijeniji promet prua vee mogunosti uestvovanja na irem pa i
globalnom tritu to omoguuje veu konkurentnost i ekonomski razvoj, dok je posljedica
veeg ekonomskog razvoja stvaranje uvjeta za koritenje veeg broja vozila, odlazak na
odmore te pristup veoj koliini roba i usluga.2
Slika 1 - Zagaenje zraka uzrokovano uglavnom izgaranjem goriva motornih vozila

Izvor: http://www.ipress.hr/ (10.02.2011.)

Promet je vrlo vrijedan i neophodan dio modernog drutva, ali je njegovo ubrzano
irenje prepoznato kao glavni uzrok neeljenih popratnih efekata. Prometna zaguenost ini
gradove manje ugodnima za ivot te smanjuje prometnu uinkovitost, poveavajui vrijeme
putovanja, potronju goriva i stres vozaa. Prometna infrastruktura, mora poesto biti graena
na agrikulturno korisnom zemljitu ili lokacijama od visoke ekoloke, povijesne ili kulturne
vanosti. Od ekoloke je, ekonomske i politike vanosti, da promet bude organiziran na
najbolji mogui nain, tako da zadovoljava potrebe ljudi i roba, uz uzrokovanje to je mogue
manje neeljenih popratnih pojava. Cijena navedenoga se mora kretati u razumnim
2 Medved, S.: Procjena emisije ispunih plinova u cestovnom prometu koritenjem metode
meet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2004., str. 1
9

granicama, a njegov utjecaj na prirodni i ovjekov okoli se mora minimalizirati.3 Promet

velikim dijelom utjee na okoli, na taj nain da ga zagauje ispunim plinovima. Svaka litra
izgorjelog goriva, u vrlo openitim okvirima, uzrokuje isputanje u atmosferu 100 g ugljinog
monoksida, 20 g hlapljivih organskih spojeva, 30 g duikovih oksida, 2.5 kg ugljinog
dioksida te jo niz drugih spojeva ukljuujui olovne spojeve, sumporne spojeve i krute
estice. Svaki od ovih ispunih plinova je u nekoj mjeri vezan za zagaenje zraka, od kojih
neki djelaju lokalno direktno na zdravlje ljudi, dok drugi djeluju globalno uzrokujui globalne
promjene kao to je efekt staklenika.4

3.1.

Razvitak prometnog sustava

Poveanje ivotnog standarda te prometna kultura doveli su do poveanog broja

automobila koji prometne mree ne mogu kvalitetno usluiti. Zbog navedenog dolazi do
velikih zaguenja u prometnom sustavu. Problem je nastao zbog toga to razvitak prometnih
sustava nije adekvatno pratio gospodarski razvoj. U sustave javnog gradskog prijevoza nije
bilo veih ulaganja te se zbog neudobnosti prijevoza (zastarjela infrastruktura i vozni park)
velik dio potencijalnih korisnika slui osobnim automobilima. Adekvatnim daljnjim razvojem
javnog prijevoza te razvojem prigradske eljeznice, dolo bi do poveanog koritenja ovih
vrsta prijevoza, te bi se smanjila upotreba osobnih automobila. Na taj nain bi dolo do
znaajnih smanjenja guvi u prometnom sustavu te bi se smanjio i negativan utjecaj prometa
na okoli. Stoga je vrlo bitno utjecati na korisnike sustava na smanjenu upotrebu osobnih
automobila i na poveanu upotrebu javnog prijevoza ime se doprinosi stvaranju grada po
mjeri ovjeka.
Utjecaj prometa na suvremeno drutvo je nemjerljiv. Dananja pokretljivost ljudi, roba
i usluga vodi suvremeno drutvo prema tzv. mobilnom drutvu. Razvoj prometa u takvoj
situaciji mora biti usklaen s naelima odrivog razvitka koja su ve odreena na globalnoj,
meunarodnoj razini. Odrivi promet je promet koji ne ugroava javno zdravlje ili ekosustave i konzistentno zadovoljava prijevoznu potranju kroz:5
1. racionalno koritenje prirodno obnovljivih izvora energije i
2. racionalno koritenje neobnovljivih izvora.

3 Ibidem
4 Ibidem
5 Mlinari, D., Odrivi razvitak cestovne mree Republike Hrvatske s aspekta poveanja propusne moi i
sigurnosti prometa, Drugi hrvatski kongres o cestama, Knjiga I, Cavtat, 1999, str. 93.

10

Ekoloki aspekti odrivog razvitka prometa prvenstveno podrazumijevaju

smanjivanje nepovoljnih uinaka na okoli. U smislu djelovanja prometnog sustava to su tri
osnovna elementa:6
1. zagaivanje okolia kroz emisiju tetnih tvari
2. zagaivanje kroz proizvodnju otpada
3. buka

Ekoloki aspekti odrivog razvitka prometnog sustava objedinjuju nekoliko naela:7

1. zatita od zagaenja
2. zdravlje i sigurnost
3. integrirano planiranje
4. individualna i zajednika odgovornost
5. iskoritavanje zemlje i dobara
6. usklaenost gospodarskog razvitka
Koliko je danas bitno voditi rauna o ekolokim aspektima pokazuje i injenica da na
svjetskoj razini motorni promet ini 20% od svih djelatnosti koje uzrokuju klimatske
promjene. Geografska i klimatska raznolikost Hrvatske samo naglaava potrebu potivanja
svih naela ekolokog aspekta odrivog razvitka, i ne samo u razvitku prometnog sustava.

3.2.

Promet i njegov utjecaj na okoli

Razvoj automobilske industrije doveo je do injenice da je svijet danas preplavljen

automobilima. Dok se ljudska populacija udvostruila od 1950. broj automobila poveao se
gotovo deset puta, tako da se danas ukupna svjetska automobilska flota poveala na gotovo
500 milijuna vozila. Uvjetovan sve brim gospodarskim rastom i razvojem, promet u svijetu i
u Hrvatskoj naglo raste to se odrazilo na sve vee zauzimanje prostora, poveanje buke i
vibracija, neracionalan utroak energije, oneienje vode i tla te negativno djelovanje na
ukupnost okolia. Dananji su gradovi neprekidno izloeni degradaciji uslijed nesluenog
razvoja automobilskog prometa. Urbanisti i prometni planeri traili su rjeenja u stvaranju
velikih prometnih sustava u gradu, u gradnji gradskih autocesta, parkiralita, velikih krianja i
tako pretvarali dragocjeno gradsko zemljite u veliki prometni park. Ve negdje oko 1960.
6 agar, S., Lanovi, Z.,Naela odrivog razvitka hrvatskog prometnog sustava, Ministarstvo pomorstva,
prometa i veza Repuiblike Hrvatske, Zagreb, 1999. str. 5

7 Ibidem, str.6
11

spoznaje se da predloena rjeenja u vezi s prometom nisu dala oekivane rezultate dok se
istovremeno njegov tetan i regionalni utjecaj poveavao.
Promet, a posebno cestovni, zbog uporabe fosilnih goriva odgovoran je za 25%
globalnih emisija ugljik (IV) oksida. Prosjean automobil godinje isputa toliko CO2 emisija
koliko je i sam teak. Za jedan sat vonje autocestom brzinom 130 km/h potroi se isto toliko
kisika koliko jedan ovjek potroi u deset dana za disanje. Izgaranje fosilnih goriva proizvodi
oneiujue tvari koje se mogu prenijeti na velike udaljenosti i koditi ljudskom zdravlju,
biljkama, ivotinjama i ekosustavima. Takve oneiujue tvari i njihovi derivati, poput
troposferskog ozona i zakiseljujuih spojeva vode unitavanju ekosustava, kode usjevima i
umama, a u ljudi uzrokuju probleme dinih organa i razne bolesti.

3.3.
Emisija ugljinog dioksida pri izgaranju motornih
goriva
Od ukupne emisije CO2 u okoli svega 3% prouzroi ovjek svojim aktivnostima i od
toga se 12% odnosi na antropogenu emisiju CO2 prijevoznih vozila, koja koriste motorna
goriva. Raspodjela antropogene emisije po pojedinim vidovima prijevoza, prikazana je u
tabeli 2. Istraivanja pokazuju pojaan porast ove emisije, pogotovo u posljednih 15 godina i
to osobito u zemljama u brzom gospodarskom razvoju (u Europi, Indiji, Kini,...), pojaanim
prijevozom ljudi i robe, sve veom gustoom prometa u urbanim sredinama, mobilnou
puanstva i drugih razloga. To sve uzrokuje poveanje godinje potronje goriva, a time i
emisije CO2. S druge strane, cestovni promet ima danas sredinji utjecaj u zadovoljavanju
potreba za mobilnou suvremenog drutva zbog svojih sustavnih osobina, kao to su velika
fleksibilnost te trajna pouzdanost. Tehnika inovacija je osnovni koncept ekoloke politike,
kojeg prihvaa motorna industrija s ciljem smanjivanja sveukupnih ekonomskih trokova
zatite okolia.8

8 elimir Doboviek i drugi; Emisija ugljinog dioksida pri izgaranju motornih goriva,
Univerzitet u Mariboru, Fakultet za strojarstvo, 2005., str. 1
12

Tabela 2 - Raspored antropogenih emisija

Potroai energije goriva

Termoenergane
Zrakoplovstvo
Brodovi
Industrija
Izgaranje biomase
Osobna vozila
Gospodarska vozila
Domainstva
Ostali vidovi prijevoza

% udjela
25
1,5
3
19
15
5,5
6,0
23
2

Izvor: elimir Doboviek i drugi; Emisija ugljinog dioksida pri izgaranju motornih goriva, Univerzitet u
Mariboru, Fakultet za strojarstvo, 2005., str. 2

Poznato je, da su npr. trokovi tehnikih zahvata, smanjivanje jedne suvine tone
emisije CO2, koju motorizirano vozilo emitira u okoli, tri do osam puta vei od trokova
zahvata s istim ciljem u drugim sektorima industrije, energetike i domainstava. Emisiju CO2
motoriziranih cestovnih vozila naelno je mogue smanjiti:9
optimiranjem procesa izgaranja, efektivnih radnih parametara motora, ukljuujui
ureaj za naknadni tretman ispunih plinova, radne parametre vozila, sve s ciljem
maksimiranja energetske ekonominosti i smanjenja specifine potronje goriva
(g/kWh, l/km),
prelaskom na goriva s manjim sadrajem ugljika (plinovita goriva, alkoholi),
biogoriva, smjese bio- i fosilnih goriva, te goriva bez sadraja ugljika, npr. H2. U
realizaciji ovih zahtjeva znaajnu, dapae, strateku ulogu imaju:
o naftna industrija, s razvojem i proizvodnjom kvalitetnih motornih goriva, mazivih ulja,
izgradnjom suvremenih rafinerija i infrastrukture, te ponudom raznih vrsta goriva,
o motorna industrija s inovativnim razvojem i kvalitetnom proizvodnjom motora i
vozila,
o drutvena zajednica s ekoloki povoljnom zakonskom regulativom, ekonomskom,
financijskom i poreznom politikom.

3.4.
Trend smanjenja emisije ugljinog dioksida
prijevoznih vozila
Dogovorom predstavnika europske automobilske industrije VDA (Verband der
Deutschen Automobilindustrie), ACEA (European Car Manufacturing Association), vladinih
institucija unutar EU i drugih zakljueno je, da se u sklopu rjeavanja globalnih ekolokih
9 Ibidem, str. 3
13

problema testirane vrijednosti standardne potronje a time i emisije CO2 novoproizvedenih

osobnih vozila poslije 1995. godine postupno smanjuju bez smanjenja efektivne snage
pogonskog motora, primjenom obilatog potencijala inovacija i optimizacija pogonskog
sustava i konstrukcije vozila. Na iroj razini se strategija zatite okolia, proklamirana
automobilskom industrijom, zasniva na primjeni telekomunikacijske tehnologije i telematike,
s ciljem smanjenja prometne guve, kako bi se uvodenjem kvalitetnih maziva i goriva,
pneumatike s niskim koeficijentom trenja i alternativnih pogonskih sustava jo vie smanjila
potronja goriva. Drugi isto tako znaajan, element ove strategije jest promoviranje
povecanja udjela vozila s dizelovim motorom, koji u usporedbi s vozilom s benzinskim
motorom ima manju specificnu potronju goriva. Rezime prijedloga VDA, ACEA odnosno
trend TRIMOD prikazan je u tabeli 3.10

Tabela 3 -Prikaz postupnog smanjenja specificne emisije CO2 i standardnog utroka goriva flote osobnih vozila

Godina
1995.
2003.
2008.
2020.

Specifina emisija CO2

[g CO2/km]
Smanjenje
186
165
11,3
140
24,7
120
14,3

Standardni utroak goriva

Benzin
Dizel
7,8
7,0
7,0
6,0
5,8
5,3
4,9
4,5

Izvor 1: elimir Doboviek i drugi; Emisija ugljinog dioksida pri izgaranju motornih goriva, Univerzitet u
Mariboru, Fakultet za strojarstvo, 2005., str. 7

10 Ibidem, str. 7
14

4. NOVI KONCEPTI IZGARANJA GORIVA

Alternativna su goriva ona koja trebaju biti zamjena za konvencionalna goriva, naftu i
ugljen, i zapravo su, ekoloki gledano, prijelazno rjeenje u potrazi za uinkovitom i
obnovljivom energijom. Obzirom na to da se svjetske zalihe i svjetska proizvodnja, kao i
monopol konvencionalnih goriva smanjuje, alternativna goriva postaju ultimativno rjeenje.
Kada se govori o njima, uglavnom se misli na pogonsko gorivo za transportna vozila, od
osobnih do vozila javnog prijevoza, i ukljuuju, ali nisu ograniena na, etanol, biodizel i LPG
(liqued petroleum gas). Neka od goriva, poput etanola i biodizela, proizvedena su iz
obnovljivih izvora kao to je eerna trska ili kukuruz, a LPG tekui naftni plin proizvod je
procesa destilacije nafte. esto su ova goriva uinkovitija i proizvode manje zagaenja od
konvencionalnih goriva.
Meutim, ako razmatramo pitanje proizvodnje alternativnih goriva, treba voditi rauna
da se mnogo goriva i energije troi na uzgoj i preradu kultura od kojih se gorivo dobiva, to je
istodobno izvor zagaenja. Pri tome se upotrebljavaju i umjetna gnojiva, koja potjeu iz nafte,
koja zagauju zemlju. No, ipak, nije sve negativno, jer biljke od kojih se gorivo proizvodi,
upijaju ugljini dioksid koji nastaje u motorima tijekom izgaranja. Od spomenutih goriva,
gledano energetski i ekoloki najprihvatljivije je rjeenje zemni plin. Taj energent, preteito
sastavljen od metana, dostupan u izobilju (biti e ga i kad nafte nestane) masovno se koristi u
industriji i za grijanje stambenih prostora. Koritenje u vozilima je problematinije, plin se
mora stlaiti na vie od 200 bara, zbog ega je oprema zahtjevnija i skuplja nego npr. kod
LPG-a. Ipak, i uz proizvodnju plina takoer moemo povezati gubitke, jer npr. kada bi se
iskoristio samo zemni plin koji se na crpilitima nafte spaljuje ili puta u atmosferu, rijeio bi
se pogon svih automobila u Europi, ime bi se znatno smanjila potreba za tekuim gorivima.
Veliki dio ekolokih problema postao bi prolost, jer izgaranjem plina nastaje 25 do 50 posto
manje zagaenja nego kod benzina ili dizelskih goriva. Zbog velikih energetskih prednosti i
istog izgaranja zemni plin jedan je od najvanijih energenata bliske budunosti.11

11 Eko oglasnik, http://www.eko-oglasnik.com/ (14.02.2011.)

15

U automobilskoj industriji uz velike mogunosti spominje se primjena plina vodika,

odnosno napajanje strujom iz vodikovih elija goriva. Slika 2 donosi nam prikaz vodikove
gorive elije. Vodikove elije su neka vrsta protonih baterija u kojima se kemijskom
reakcijom vodika i zraka proizvodi struja, a najee se koriste najjednostavnije, membranske.
Isputaju samo vodenu paru, pri praktino potpuno istom radu, a stupanj energetske
iskoristivosti znatno je vii, nego kod klasinog motora s unutranjim izgaranjem. Vodik kao
gorivo ima i mane, proizvodi se iz vode ili prirodnog plina, uz velike utroke energije, a
spremnici komprimiranog ili ukapljenog vodika, zauzimaju puno prostora i nisu jeftini.
Unato nedostacima ova koncepcija u centru je svih promiljanja budunosti automobila.
Slika 2 Vodikova goriva elija

Izvor: http://hr.wikipedia.org/ (14.02.2011.)

16

4.1.

Biogoriva

Biogoriva su tekua ili plinska goriva za potrebe prijevoza, proizvedena iz biomase.

Biogoriva mogu biti proizvedena neposredno iz biljaka ili posredno iz industrijskog,
komercijalnog, domaeg i poljoprivrednog otpada. Postoje tri osnovne metode proizvodnje
biogoriva. Prva se temelji na spaljivanju suhog organskog otpada (kuanskog otpada,
industrijskog i poljoprivrednog otpada, slame, drva i treseta). Zatim je tu fermentacija mokrog
otpada (gnojiva ivotinjskog podrijetla) bez prisutnosti kisika kako bi se proizvelo biogorivo
sa ak 60% metana te fermentacija eerne trske ili kukuruza kako bi se proizveo alkohol i
esteri. Konano tu je i energija koja je dobivena umarstvom, odnosno uzgojem brzorastueg
drvea za proizvodnju goriva. Meutim, svakako je najpoznatije fermentacija, iji su produkti
dvije najpoznatije vrste biogoriva: alkohol i esteri. Oni bi teoretski mogli zamijeniti fosilna
goriva, ali budui da bi bila potrebna prilagoavanja strojeva, najee se koriste u mjeavini
s fosilnim gorivima. 12Veina LCA studija pokazalo je kako biogoriva u usporedbi sa fosilnim
gorivima stvaraju znatno manje koliine tetnih staklenikih plinova te bi njihova uporaba,
odnosno zamjena fosilnih goriva znaila znaajnu redukciju efekta staklenika. Postoje
razliite vrste biogoriva koje se dijele na prvu i drugu generaciju ovisno o izvoru materijala za
proizvodnju, trokova proizvodnje, cijeni i emisiji CO2. Prva generacija biogoriva se temelji
na proizvodnji iz eera, kroba, biljnih ulja ili ivotinjskih masti, dok se za proizvodnju
druge generacije koriste poljoprivredni i umski otpad.
4.1.1.

Prva generacija biogoriva

Prva generacija biogoriva nastaje iz razliitih biljnih i ivotinjskih tvari. Najpoznatije

vrste prve generacije biogoriva su etanol, biodizel i bioplin.13
Etanol
Etilni alkohol ili etanol, C2H5OH, je prozirna, bezbojna tekuina, specifinog okusa i
karakteristinog ugodnog mirisa. Najee se nalazi u alkoholnim piima kao to je pivo, vino
i konjak. Zbog niske temperature ledita koriten je kao tekuina u termometrima na
temperaturi ispod -40 C (-40 F), te kao antifriz u automobilima. Pomijean s benzinom
etanol daje spoj gasohol koji se koristi kao automobilsko gorivo. Takoer se moe mijeati s
12 Izvori energije, http://www.izvorienergije.com/biogoriva.html (16.02.2011.)
13 Izvori energije, http://www.izvorienergije.com/biogoriva.html (16.02.2011.)
17

vodom i mnogim organskim otopinama u svim omjerima. Odlino je otapalo razliitih tvari i
koristi se u proizvodnji parfema, lakova, celuloida i eksploziva. Alkoholne otopine neisparivih
tvari nazivaju se tinkturama. U sluaju kada podlijee isparavanju, otopina se naziva pirit.
Veina industrijskog etanola je denaturirana kako bi se izbjegla njegova upotreba kao
alkohola. Taj proces ukljuuje mijeanje etanola s otrovnim ili neugodnim tvarima koje ine
etanol nemoguim za ispijanje. Odstranjivanje tih tvari bi podrazumijevalo seriju tretmana
skupljih od poreza na alkoholna pia.
Biodizel
Biodizel je prvi od alternativnih goriva koje je postalo poznato iroj publici te je najrairenije
biogorivo u Europi. Proizvodi se iz ulja ili masti procesom transesterifikacije te je u ustroju
slino mineralnom dizelu. Biodizel moe biti koriten u svakom dizelovom motoru kada se
pomijea s mineralnim dizelom. U nekim zemljama proizvoai daju garanciju na motor
ukoliko se upotrebljava i sam biodizel bez dodataka iako, npr. Volkswagen savjetuje svojim
vozaima da se posavjetuju sa Volkswagenovim odjelom za zatitu okolia prije same
upotrebe.
Bioplin
Bioplin nastaje procesom anaerobne pretvorbe organskih materijala (biorazgradljiv
otpad, energetske tvari) uz pomo anaerobnih organizama, a proizveden sadri metan i
ugljini dioksid. Bioplin se moe koristiti kao izvor struje te za zagrijavanje prostorija i vode.
Kao gorivo, pronalazi svoju upotrebu u motoru s unutarnjim sagorijevanjem. Tipini sastav
bioplina je prikazan u tabeli 4.
Tabela 4 Tipini sastav bioplina

Tvar
Metan, CH4
Ugljini dioksid, CO2
Duik, N2
Vodik, H2
Vodikov sulfid, H2S
Kisik, O2

%
50-75
25-50
0-10
0-1
0-3
0-1

Izvor: http://www.izvorienergije.com/biogoriva.html (16.02.2011.)

4.1.2.

Druga generacija biogoriva

18

Druga generacija biogoriva dobivena je preradom poljoprivrednog i umskog otpada.

Za razliku od prve generacije, biogoriva ove generacije znatno bi mogla reducirati emisiju
CO2, a uz to ne koriste izvore hrane kao temelj proizvodnje i neke vrste osiguravaju bolji rad
motora. Biogoriva druge generacije koja su trenutano u proizvodnji su:14

biohidrogen
bio DME
biometanol
DMF
HTU dizel
Fischer Tropsch dizel
mjeavine alkohola

Slika 3 Biogoriva na crpkama

Izvor: http://www.izvorienergije.com/biogoriva.html (16.02.2011.)

14 Izvori energije, http://www.izvorienergije.com/biogoriva.html (16.02.2011.)

19

4.1.3.

Utjecaj biogoriva

Biogoriva kao zamjena fosilnih goriva svakako nose sa sobom pozitivnu notu to se
tie utjecaja na okoli jer za razliku od fosilnih goriva, koja malo po malo bivaju iskoritena,
ona znatno reduciraju negativne posljedice koje nastaju upotrebom fosilnih goriva. No
ukoliko uzmemo u obzir izvor za proizvodnju biogoriva, moramo se zapitati, jesu li ona zaista
dobro rjeenje za sveope puanstvo svijeta.Naime, proizvodnja biogoriva je zapravo direktna
pretvorba hrane u naftu, pa bi dodatna potranja za nekim vrstama hrane mogla dii cijenu te
hrane i tako izravno poveati rasprostranjenost gladi u svijetu jer vea cijena znai i manju
dostupnost te hrane siromanijim dravama. Jean Ziegler, UN-ov specijalni izvjestitelj iz
programa "Pravo na hranu" (Right to Food), izjavio je 2007 da e proizvodnja biogoriva
poveati glad u svijetu, a svoju je izjavu potkrijepio injenicom da je proizvodnja biogoriva
pripomogla dizanju cijena nekih vrsta hrane na rekordne razine. Takoer je rekao da smatra
legitimnim pravom drava da proizvode biogoriva, ali smatra da "efekt pretvorbe stotina i
stotina tisua tona kukuruza, penice, grahorica i palminog ulja u gorivo je apsolutna
katastrofa za gladne ljude". Dodao je i da se cijena penice na svjetskoj razini udvostruila u
zadnjih godinu dana, a cijena kukuruza se u istom periodu ak uetverostruila i time su
siromane drave u Africi dole u situaciju da si vie ne mogu priutiti uvoz hrane. Na kraju je
zakljuio da je proizvodnja biogoriva zapravo zloin protiv ovjenosti. Utjecaj proizvodnje
biogoriva na cijenu hrane moda je najbolje vidljiv u SAD-u. U SAD-u se poljoprivrednici
sve vie posveuju proizvodnji kukuruza koji se kasnije pretvara u etanol, a poveana
proizvodnja kukuruza znai smanjenju proizvodnju ostale hrane i dizanje cijene te hrane. Uz
smanjenje proizvodnje ostalih itarica usporedno se dogaa i nadmetanje proizvoaa etanola
i proizvoaa mesa za kukuruz, pa se poveava i cijena kukuruza kojeg se zbog dobiti
proizvodi sve vie, a samim tim e se u budunosti poveati cijena mesa. Biogoriva se
trenutno najvie proizvode od eerne trske, kukuruza, soje i uljane repice, a istovremeno
trenutno u svijetu postoji oko 850 milijuna ljudi koji nemaju dovoljno hrane. Kad se uzme u
obzir trenutni trend pretvaranja hrane u gorivo u bogatim dravama, lake je shvatiti izjavu
koju je jednom dao Jean Ziegler: Svako dijete koje umre od gladi u dananjem svijetu
zapravo je ubijeno dijete (2006) (Every child who dies of hunger in today's world has been
murdered - 2006). 15

15 Izvori energije, http://www.izvorienergije.com/biogoriva.html (16.02.2011.)

20

4.2.

Vozila na elektrini pogon

Vozila na akumulatorski elektrini pogon prikladna su za uporabu unutar zgrada, u

tunelima, skladitima itd. Zbog slabije izdrljivosti teki akumulatori (uglavnom NiMh ili
olovno- kiselinskih akumulatora) nisu prikladni za dui put ili za pogon osobnih vozila.
Najmoderniji akumulatori, kao to su npr. Li-Ion akumulatori i istraivanja gorivih elija na
tom su podruju otvorili nove mogunosti. Postoje dva naina snabdijevanja:16

provodljivo (elektrini prikljuci)

induktivno

Opskrba elektrinom energijom ide putem obine elektrine mree, za brzo snabdijevanje
kuni osigurai nisu prikladni. Zbog dobre obrtne sile elektromotora, vozila su prikladna za
vonju po gradu i u ruralnim podrujima. Izdrljivost vozila na iskljuivo elektrian pogon
moe biti manja. Osim toga je na niskim temperaturama kapaciteta neugrijanih akumulatora
bitno nia. Elektrina vozila imaju jako dobre vozne karakteristike. Imaju dobro ubrzavanje i
veliku mo. Putnik na trolejbusu ima osjeaj kao da se vozi tramvajem jer nema buke, a ni
vibracija koje nastanu kod motora s unutarnjim sagorijevanjem. Elektrina vozila nulte
emisije ispunih plinova, gledano s ekolokog aspekta, posebno su prikladna za jako prometna
gradska podruja, gdje zagaenost zraka prouzrokuje probleme sa zdravljem. Najpopularnije
vrste baterija za elektrina vozila (olovno-kiselinske i Ni-MH) mogue je reciklirati, kao to
propisuje Direktiva ES o iskoritenim vozilima (2000/53/ES).Prednosti vozila na elektrini
pogon su nulte lokalne emisije i ugraeno regeneriranje energije kod usporavanja, a nedostaci
vozila na elektrini pogon su doseg/uinkovitost (zbog niske specifine energije baterija),
ograniena ponuda vozila OEM, vea poetna cijena vozila, nova infrastruktura za
snabdijevanje.

16 Sustainable green fleets, http://www.sugre.info/Vorlage.phtml?lan=en (16.02.2011.)

21

4.3.

Vozila na hibirdni pogon

Hibridna vozila pokretana su elektrinom energijom, ali i klasinim motorom s

unutranjim izgaranjem. Iako su ovakva vozila skuplja od klasinih, njihova potronja goriva
je i do dva puta manja, a vozne karakteristike jednake. U osobnim vozilima najee se koristi
takozvani serijski hibridni sustav, kod kojega se baterija koja pokree elektrini motor koristi
samo u sluajevima kada se vozilo kree uzbrdo ili kada mora naglo ubrzati. Svo ostalo
vrijeme koristi se samo glavni motor. Zahvaljujui elektromotoru koji se ukljuuje kada
automobilu zatreba vie snage, obujam motora s unutarnjim izgaranjem se smanjuje, a time i
emisija tetnih plinova te potronja. Baterija koja pogoni elektromotor puni se zahvaljujui
regenerativnim konicama koje energiju koja se oslobaa prilikom koenja vraaju natrag u
bateriju. Samo ove dvije promjene omoguavaju utedu gotovo 50 posto goriva, odnosno
dozvoljavaju automobilu nie srednje klase potronju od 4 litre na 100 kilometara. Hibridne
automobile pokree kombinacija elektromotora i motora s unutarnjim sagorijevanjem. U
usporedbi s nehibirdnim modelima, prodaje se po vioj cijeni, ali openito sniavaju trokove
goriva. U veini drava EU su za kupnju hibridnog vozila na raspolaganju subvencije i/ili nii
porez. Za vozae, koji naprave puno kilometara, s financijskog su vidika prikladniji.17
Prednosti vozila na hibridni pogon su tednja goriva u koloni, nain prerade postojeih
koncepata motora s unutarnjim sagorijevanjem (mikro hibirdi), jednaka infrastruktura pumpi.
Nedostaci vozila na hibridni pogon su ograniena ponuda vozila OEM (u nekim segmentima),
te vea poetna cijena vozila.
Slika 4 Toyota Prius najuspjenije hibridno vozilo

Izvor: http://www.fsb.hr/

4.4.

Gorive elije

17 Sustainable green fleets, http://www.sugre.info/Vorlage.phtml?lan=en (16.02.2011.)

22

Gorive elije ili gorivi lanci su elektrokemijski pretvarai energije koji iz kemijske
energije goriva izravno, bez pokretnih djelova i izgaranja, proizvode elektrinu (i toplinsku)
energiju. Sam naziv gorive' pri tome pomalo zavarava jer u njima nita ne gori. Po svome su
naelu rada gorive elije sline baterijima, ali za razliku od njih, gorive elije zahtijevaju
stalan dovod goriva i kisika. Pri tome gorivo moe biti vodik, sintetski plin (smjesa vodika i
ugljinog dioksida), prirodni plin ili metanol, a produkti njihove reakcije s kisikom su voda,
elektrina struja i toplina, pri emu je cijeli proces, zapravo, suprotan procesu elektrolize
vode. 18
Ovisno izvedbi, odnosno o primijenjenom elektrolitu, postoji vie vrsta gorivih elija,
pa tako razlikujemo alkalijske gorive elije, gorive elije s fosfornom kiselinom gorive i elije
s rastopljenim karbonatom i krutim oksidom. U glavne prednosti gorivih elija ubrajaju se
visoki stupnjevi djelovanja (teoretski i do 90%, a stvarni oko 50%), pretvorba energije bez
pokretnih djelova, mala razina buke te nikakve ili vrlo male koliine tetnih ispunih plinova.
Zbog tih razloga gorive elije privlae sve veu pozornost za primjenu u vozilima i za
proizvodnju elektrine energije.

Slika 5 - Struktura gorive elije

Izvor: http://www.toyota.hr/

4.4.1.

Vozila na vodik

Godine 1997. na auto salonu u Detroitu Chrysler je predstavio prvi elektromobil koji
je struju za pokretanje crpio iz gorivih vodikovih elija. Samo desetak godina kasnije ve
18 Energetika-net, http://energetika-net.com (16.02.2011.)
23

postoji nekoliko serijskih automobila koji koriste vodik kao gorivo.19 Osnova svakog
automobila na vodik su gorive elije koje se nalaze u podnici automobila, spremnik vodika te
elektromotor. U spremniku se nalazi stlaeni vodik u tekuem stanju, koji ovisno o koliini i
potrebama mora biti stlaen barem na 350 bara te iz razloga zapaljivosti ohlaen na -253 C.
U vodikove gorive elije dovodi se gorivo (u ovome sluaju stlaeni vodik) i kisik (ili
mjeavina kisika i helija) te na principu elektrolita proizvode struju. Prilikom prolaska kroz
separatorsku plou elije, molekule vodika se spajaju na anodu, a molekule kisika na katodu.
Na anodi platinasti katalizator razdvaja vodik na protone i elektrone, pri emu polimer
elektrolitska membrana proputa samo protone prema katodi, dok elektroni putuju vanjskim
strujnim krugom stvarajui struju koja pokree elektromotor i puni baterije. Na katodi potom
elektroni i protoni u reakciji s kisikom stvaraju vodu odnosno paru koja izlazi iz elija i iz
ispuha. Prednosti vodika kao goriva su:

visoka energetska vrijednost

neograniene koliine dostupne u spojevima
izgaranjem daje kemijski istu vodu
cjevovodima se moe razvoditi na daljinu
lake se skladiti i uva nego elektrina energija

Nedostaci koji sprjeavaju raireniju uporabu su:

visoka cijena i esto slaba isplativost izvlaenja vodika iz spojeva
obilno curenje vodika kroz spremnike i cjevovode, zbog ekstremo malene
molekule
vodik difundiranjem u razne metale naruava njihovu kristalnu reetku inei
ih krtima
opasnost za ozonski sloj jer trenutno reducira ozon u vodu

19 Vidi auto, http://www.vidiauto.com (16.02.2011.)

24

4.5.

Metan kao gorivo

Zemni ili prirodni plin je fosilno gorivo koje se nalazi na prirodnim naftnim poljima i
sastoji se najveim dijelom (85 do 95 posto ) od metana CH4 , koji je najjednostavniji
ugljikovodik, bez boje i mirisa i okusa. Nezapaljiv je ali eksplozivan. Preostali dio su
ugljikovodici, duik i ugljini dioksid.20
Stlaeni prirodni plin (SPP)
Stlaeni prirodni plin se dobiva kompresiranjem metana (CH4) koji se izvlai iz
prirodnog plina. Metan je najkraa i najlaka molekula ugljikovodika. U prirodnom plinu ga
ima oko 85 %. esto se Stlaeni Prirodni Plin (SPP) ili (CNG) zamjenjuje za Tekui Prirodni
Plin (TPP) ili (LNG) Liquid Natural Gas, razlika je jedino u tome to je SPP u stlaenom ili
kompresiranom, a TPP je u tekuem stanju.

Prednosti stlaenog prirodnog plina

CNG ili SPP ima vrlo isto sagorijevanje to znai da nema prisustva ugljika i kiseline
u ulju motora. Nije potrebno ispirati nakupljeno ulje na vrhu klipnog prstena, to rezultira
duim vijekom trajanja samog motora. Svjeice traju praktino vjeno to se tie samog plina
naravno, te ulje je jo uvijek ute boje kad ga se mijenja.
Primjer toga je, da se kod vozila na benzin ulje mijenja svakih 5000 do 6500 km, a
kod vozila na prirodni plin produuje se vrijeme promjene ulja na ak 15000 do 16000 km,
ostale prednosti vozila na metan su:

dui vijek trajanja motora

komponente u vozilu ostaju ie zbog boljeg i sagorijevanja plina
manji troak pri servisu zbog rjeeg otkaza dijelova u vozilu
pobuda od strane drave pri ugradnji i koritenju plina
bolja uinkovitost u odnosu na klasina goriva

Stlaeni prirodni plin je jedno od najistijih fosilnih goriva. Kad bi usporedili Stlaeni
prirodni plin sa benzinom dolazimo do podataka koji govore o znatnom smanjenju duinog
oksida, ugljik dioksida i sumpor dioksida.

20 Prometna zona, http://www.prometna-zona.com/ (16.02.2011.)

25

 Tekui prirodni plin (TPP)

TPP moemo dobiti tako da prirodni plin ohladimo na -160 C na atmosferskom tlaku
te tako kondenzira u tekue stanje. Gustoa Tekueg prirodnog plina iznosi 45% gustoe
vode, dok sami TPP ima gustou od 0.41 do 0.5 kg/L, to ovisi o temperaturi, tlaku i sastavu.
Za usporedbu gustoa vode je 1.0 kg/L. TPP je plin bez mirisa, nije korozivan, i nije toksian.
Pri isparavanju moe goriti tek pri koncentraciji od 5% do 15 % kad se pomijea sa zrakom,
kada je mjeavina zraka i TPP-a ispod 5% ne moe doi do procesa gorenja. TPP ni njegove
pare ne mogu eksplodirati u zatvorenom okoliu. Tekui Prirodni plin nema specifinu
toplinsku vrijednost, to se sve zavisi od izvora prirodnog plina i postupku dobivanja TPP-a.
Njegova najvia toplinska vrijednost iznosi 24 MJ/L pri temperaturi od -164 0C, i tlak od 101
do 6000kPa. Kako je TPP vee gustoe od SPP-a lake ga je transportirati pa se ujedno i vie
upotrebljava kao zamjensko gorivo.21
Ekonomske prednosti TPP u odnosu na SPP
vozila na Tekui Prirodni Plin (TPP) imaju manju teinu nego vozila u kojima se
nalazi Stlaeni Prirodni Plin (SPP), pa stoga mogu prevoziti tone tereta vie u
odnosu na korisnu nosivost
cijena kotanja vozila s pogonom na Tekui Prirodni Plin je nia od cijene vozila na
Stlaeni Prirodni Plin
kilogram TPP-a ima veu energetsku vrijednost od SPP-a
stanice za punjenje TPP-om ne zahtijevaju elektrinu energiju dok je stanicama za
punjenje SPP-om potrebno 5p/kg elektrine energije da bi se stlaio plin
glavna cijena kotanja jedne stanice za TPP predstavlja samo djeli vrijednosti stanice
za SPP
stanice za punjenje TPP-om ne zahtijevaju elektrinu energiju dok je stanicama za
punjenje SPP-om potrebno 5p/kg elektrine energije da bi se stlaio plin
glavna cijena kotanja jedne stanice za TPP predstavlja samo djeli vrijednosti stanice
za SPP

21 Prometna zona, http://www.prometna-zona.com/ (16.02.2011.)

26

5. ZAKLJUAK
Goriva su primarni oblici energije u kojima je energija pohranjena u kemijskom ili
nuklearnom obliku. Oslobaanjem energije goriva poveava se unutarnja energija radne tvari
koja se tada koristi za dobivanje rada ili toplinske energije. U sadanjem su trenutku
tehnolokog razvoja najvanija konvencionalna goriva fosilna: ugljen, nafta i zemni plin, te
od nuklearnih goriva uran. Najjednostavnija, a ujedno i najvanija podjela goriva je ona
prema agregatnom stanju koja goriva dijeli na kruta, tekua i plinovita goriva.
Izgaranje je proces oksidacije goriva u motoru. Gorivo se praktiki sastoji iskljuivo
od ugljika (C) i vodika (H), koji se oksidiraju s kisikom iz zraka. Pri tom se kemijska energija
oslobaa u vidu toplinske energije i djelomino se prevodi u snagu koju daje motor. Veim
dijelom ova energija odlazi ispunim plinovima i gubi se preko nunog hlaenja.
Promet velikim dijelom utjee na okoli, na taj nain da ga zagauje ispunim
plinovima. Svaka litra izgorjelog goriva, u vrlo openitim okvirima, uzrokuje isputanje u
atmosferu 100 g ugljinog monoksida, 20 g hlapljivih organskih spojeva, 30 g duikovih
oksida, 2.5 kg ugljinog dioksida te jo niz drugih spojeva ukljuujui olovne spojeve,
sumporne spojeve i krute estice.
Alternativna su goriva ona koja trebaju biti zamjena za konvencionalna goriva, naftu i
ugljen, i zapravo su, ekoloki gledano, prijelazno rjeenje u potrazi za uinkovitom i
obnovljivom energijom. Od novih koncepata izgaranja vano je napomenuti biogoriva, vozila
na elektrini pogon, vozila na hibridni pogon, gorive elije, te metan kao gorivo.
Na temelju ovoga rada moemo zakljuiti kako biogoriva nisu savrenstvo iju
upotrebu treba im prije omoguiti, ve treba sagledati i negativne strane koje ono sa sobom
donosi. Naravno da u usporedbi sa fosilnim gorivima, kojih ima sve manje i ije zalihe se
blie kraju, ona se ine kao rjeenje. Proizvodnja biogoriva, s druge strane, siromanim
dravam donosi jo vee siromatvo i bijedu, jer proizvodnja biogoriva neminovno dovodi do
rasta cijena osnovnih ivenih namirnica. Stoga se, barem za sada moramo sloiti sa izjavom
kako je svako dijete koje umre od gladi u dananjem svijetu zapravo ubijeno dijete, a emu
e, po svemu sudei, proizvodnja biogoriva jo vie pridonijeti.
27

28

Ukoliko gledamo s aspekta okolia, tada se kao najpovoljnija rijeenja nameu vozila
na elektrini pogon, kao i hibridna vozila. Osnovni nedostaci ovih vozila jesu visoke poetne
cijene, dok se kao prednosti javljaju nulte emisije tetnih plinova, kao i tednja goriva dok se
vozila nalaze u koloni, to bi moglo uvelike pridonijeti smanjenju zagaenja koja se javljaju u
velikim gradovima. Uzmemo li u obzir da je promet, a posebno cestovni, zbog uporabe
fosilnih goriva odgovoran za 25% globalnih emisija ugljik (IV) oksida, vozila na elektrini
i hibridni pogon mogla bi uvelike smanjiti tetne emisije nastale izgaranjem goriva.
Groive elije kao gorivo mogu koristiti vodik, sintetski plin, prirodni plin ili metanol, a
kao produkti reakcije javljaju se voda, toplina i elektrina struja. Glavne prednosti gorivih
elija ubrajaju se visoki stupnjevi djelovanja, pretvorba energije bez pokretnih djelova, mala
razina buke te nikakve ili vrlo male koliine tetnih ispunih plinova. Zbog tih razloga gorive
elije privlae sve veu pozornost za primjenu u vozilima i za proizvodnju elektrine energije.
Najvea prepreka je kao i kod vozila na elektrini pogon, visoka cijena koja ujedno sprijeava
i serijsku proizvodnju. Prednosti vodika kao goriva su visoka energetska vrijednost,
neograniene koliine dostupne u spojevima, izgaranjem daje kemijski istu vodu,
cjevovodima se moe razvoditi na daljinu, lake se skladiti i uva nego elektrina energija.
Nedostaci koji sprjeavaju raireniju uporabu vodika kao goriva su visoka cijena i esto slaba
isplativost izvlaenja vodika iz spojeva, obilno curenje vodika kroz spremnike i cjevovode,
zbog ekstremo malene molekule, vodik difundiranjem u razne metale naruava njihovu
kristalnu reetku inei ih krtima, opasnost za ozonski sloj jer trenutno reducira ozon u vodu.
Vozila na metan za razliku od vozila ne elektrini i hibridni pogon negativno utjeu na
okoli, ali utjecaj tetnih plinova na okoli koji nastaju izgranjem metana kao goriva, i dalje je
znatno manji nego li je to sluaj kod izgranja ostalih fosilnih goriva. Prednosti vozila na
metan su dui vijek trajanja motora, komponente u vozilu ostaju ie zbog boljeg i
sagorijevanja plina, manji troak pri servisu zbog rjeeg otkaza dijelova u vozilu, pobuda od
strane drave pri ugradnji i koritenju plina, bolja uinkovitost u odnosu na klasina goriva.
Na kraju seminarskoga rada Novi koncepti izgaranja moemo zakljuiti da se
uporabom alternativnih goriva moe smanjiti tetan utjecaj na okoli i klimatske promjene
koje uzrokuju vozila izgaranjem konvencionalnih goriva, nafte i ugljena, ali s druge strane
alternativna goriva mogu za sobom ostaviti i katastrofalne posljedice ukoliko ovjek u
donoenju svojih odluka ne postupa humano.

29

LITERATURA
Medved, S.: Procjena emisije ispunih plinova u cestovnom prometu koritenjem
metode meet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2004.
Mlinari, D., Odrivi razvitak cestovne mree Republike Hrvatske s aspekta poveanja
propusne moi i sigurnosti prometa, Drugi hrvatski kongres o cestama, Knjiga I,
Cavtat, 1999.
agar, S., Lanovi, Z.,Naela odrivog razvitka hrvatskog prometnog sustava,
Ministarstvo pomorstva, prometa i veza Repuiblike Hrvatske, Zagreb, 1999.
elimir Doboviek i drugi; Emisija ugljinog dioksida pri izgaranju motornih
goriva, Univerzitet u Mariboru, Fakultet za strojarstvo, 2005.
Lua, Z., Biogoriva, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Zagreb,

2010.
Sustainable green fleets, http://www.sugre.info/Vorlage.phtml?lan=en
Energetika-net, http://energetika-net.com
Vidi auto, http://www.vidiauto.com
Prometna zona, http://www.prometna-zona.com/
Powerlab, http://powerlab.fsb.hr/
Eko oglasnik, http://www.eko-oglasnik.com/
Izvori energije, http://www.izvorienergije.com/biogoriva.html

30

POPIS TABLICA
Tabela 1 - Klasifikacija ugljena4
Tabela 2 - Raspored antropogenih emisija................................................................................10
Tabela 3 -Prikaz postupnog smanjenja specificne emisije CO2 i standardnog utroka goriva
flote osobnih vozila...................................................................................................................11
Tabela 4 Tipini sastav bioplina.............................................................................................15

31

POPIS ILUSTRACIJA
Slika 1 - Zagaenje zraka uzrokovano uglavnom izgaranjem goriva motornih vozila..............6
Slika 2 Vodikova goriva elija...............................................................................................13
Slika 3 Biogoriva na crpkama................................................................................................16
Slika 4 Toyota Prius najuspjenije hibridno vozilo................................................................19
Slika 5 - Struktura gorive elije................................................................................................20

32