Pitanja iz predmeta pedicija i transport

1. Pojam spoljne trgovine.

Prema definiciji spoljna trgovina (ST) predstavlja promet
robe i usluga u kome se razmjena obavlja izmeu subjekata
raznih zemalja tako to predmet kupoprodaje prelazi carinsku
liniju i teritoriju zemlje prodavca (izvoz) ili zemlje kupca
(uvoz), a koji se obavlja na osnovu zakljuenih
spoljnotrgovinskih ugovora:
2. Standardi u meunarodnoj trgovini.
3. Incoterms

4. Meunarodni sajmovi
Sajmovi su znaajne promotivne i prodajne institucije.
Sajmovi mogu biti: lokalni, regionalni, nacionalni i svjetski.
Mogu biti u privatnom, dravnom ili mjeovitom vlasnitvu.
Sajmovi su specijalizovane institucije koje imaju
komunikacijsku, prostornu i kadrovsku opremljenost za
kvalitetno obavljanje sajamskih izlobi i manifestacija u
tano propisano vrijeme. Na sajmu postoje i ispostave
banaka, organizacije osiguranja, advokatske kancelarije,
marketing agencije, pota, pedicija, carina i specijalne
slube: za araniranje i pripremu natpisa. Nijedna firma ne
moe biti uspjena u spoljnoj trgovini ako se ne pojavljuje
na meunarodnim sajmovima, jer se na njima prate
dostignua konkurencije i ukupne svjetske privrede.
5. Meunarodne aukcije
Pod aukcijom se podrazumijeva javna prodaja prisutne robe,
ree i uzoraka, metodom nadmetanja (licitacijom) kupaca.
Aukcije organizuju prodaju stvari kojima je, na drugi nain,
teko odrediti cijenu. To su antikviteti, umjetniki predmeti,
knjige, rukopisi, simboli uglednih ljudi .Prodaju robe na aukciji
moe da vri sam vlasnik aukcijske kue, ili struno lice
zvano aukcionar. Organizator prodaje robe na aukciji vri
pripremu, sortiranje i obiljeavanje robe, dostavljanje
kataloga zainteresovanim licima. Posao dobija onaj koji je dao

posljednju najpovoljniju cijenu, s tim da se tri puta izgovara

ta cijena, dok ona ne bude proglaena konanom.
6. Rizici u spoljnoj trgovini
Nivo rizika je vei u spoljnoj nego u unutranjoj trgovini esto se prelaze granice vie zemalja, razliite su carinske
stope, mjere dravne politike, poreski sistemi i kamatne
stope, devizni kursevi, konjunkturne promjene na tritima;
Rizici u spoljnoj trgovini mogu se podijeliti na:
komercijalne i
nekomercijalne rizike.
Komercijalni rizici su, na primjer, ugovaranje kvaliteta, cijene,
pariteta isporuke, naina plaanja i sl. Ove rizike je teko
osigurati, a ukoliko se i osiguravaju, to je mogue jedino kod
redovnih osiguravajuih drutava i uz visoku premiju
osiguranja.
Nekomercijalni rizici su, na primjer, poar, poplava,
dugotrajni trajkovi, rat, dravni prevrati, nemogunost
naplate, zabrana transfera deviza u inostranstvo,
moratorijum na dugove i sl. To su rizici koji se u pravu
nazivaju viom silom. Za osiguranje poslova od ovih rizika
veina zemalja u svijetu ima specifine organizacije.
7. STO uloga, znaaj i mehanizam glasanja
8. Princip nediskriminacije unutar STO
Princip nediskriminacije ima dvije dimenzije. Prva se odnosi
na princip najpovlaenije nacije Po ovom principu
zahtijeva se da ukoliko zemlja lanica STO odobri trgovinske
olakice nekoj drugoj zemlji, onda je duna da odmah i
bezuslovno odobri iste i svim drugim zemljama lanicama
STO, koje su zainteresovane za izvoz date grupe proizvoda u
tu zemlju.
9. Prodaja preko sopstvenih preduzea i predstavnita
Ovo je nain prodaje gdje je svu organizaciju i kontrlu
sprovodi prodavac. Razni su naini posjedovanja preduzea u
inostranstvu i to, najee:

izgradnja sopstvenih preduzea na ledini (tzv. green field

investicije). Ona mogu biti u vidu proizvodnih preduzea,
skladita, prodavnica i trgovinskih lanaca;
preuzimanje stranih preduzea u BOT sistemu (Build,
Operate, Transfer). Ova preduzea znae da ih preduzee u
inostranstvu gradi ili postojea preduzea renovira, koristi
odreen broj godina (najee do 30 godina) i vraa
njihovom vlasniku;
zajednikih preduzea sa domaim patnerom (Joint
venture); preuzimanjem veinskog paketa akcija, putem
trita, u odreenom stranom preduzeu.

10.
Prodaja putem franizinga,
Franizing je znaajan oblik prodaje robe, ukljuiv i u izvozu.
To je potpuno kompleksan sistem prodaje na bazi trgovinske
marke davaoca franize, kao nosioca franize. Primaoc
franize - franizant, firma koja ulazi u lanac prodaje po
tehnologiji davaoca franize - franizera, je nezavisna fi rma.
11.
Prodaja putem lizinga,
Lizing, kao kanal prodaje, moe postojati jedino ako postoji
prodajna operativa u zemlji kupca. To su, najee lizing
organizacije, koje finansiraju kupce i zakljuuju ugovore o
prodaji opreme na lizing. Lizing organizacije su, najee,
nezavisna preduzea, ili su u vlasnitvu banaka, kao posebno
organizovane lizing firme.
12.
Pojam pedicije.
pedicija je usluna privredna aktivnost koja se bavi
organizacijom logistikih procesa kretanja robe u prostoru.
13.
Zbirni pediterski poslovi
pediterski poslovi su svi poslovi pruanja usluga, koji se
odnose na prevoz, prikupljanje, skladitenje, manipulaciju,
pakovanje i distribuciju robe, ukljuujui carinska i poreska
davanja, zakljuenje osiguranja robe kao i skupljanje i
pribavljanje svih dokumenata koji se odnose na robu.
14.

Poslovi carinskih usluga od strane peditera

Obavljanje carinskih usluga je u prolosti predstavljalo veinu

pediterskih poslova. Takodje i danas je ovaj dio pediterskih
usluga svakako znaajan za pediterska drutva iako je dolo
do promjene naziva iz carinskog posrednika u logistikog
operatora. Iz ugla carine carinu je obavezan platiti naruilac
pedicije (uvoznik). pediter je ovlaen od strane naruioca
za izvrenje carinski formalnosti pri emu nije duan plaati
carinske i druge obaveze iz vlastitih sredstava. Ta sredstva je
duan obezbijediti naruilac. pediter stoga postupa u ime i
za raun naruioca osim ako u ugovoru o pediciji nije
drugaije odredjeno. pediter mora biti struan po pitanju
carina zato to je odgovoran komitentu ako nestruno obavi
pojedina carinska plaanja i ako plati carinu koju nije
obavezan platiti. pediter je duan poznavati carinske tarife i
carinske propise i uvaavati interese naruioca ukoliko
postoje razliite mogunosti u vezi sa carinom.
15.
Meupediter i podpediter
Meupediter je pediter na kojega je glavni pediter, kao
nosilac komitentovog naloga, prenio djelimino izvrenje
povjerenog posla. Usluge meupeditera, pediter
prvenstveno u meunarodnom djelokrugu svog poslovanja
kao i u interkontinentalnoj organizaciji otpreme robe.
Podpediter je pediter na kojega je glavni pediter prenio
izvrenje pediterskog posla u cjelini. Na taj nain u
izvravanju komitentovog naloga podpediter zamjenjuje
glavnog peditera u potpunosti. Ovo se radi naroito u
sluajevima gdje na odreenim podrujima glavni pediter
nema organizovanu sopstvenu peditersku slubu ili u
sluajevima prezauzetosti.
16.
Instradacija
U okviru pojma i znaaja instradacije podrazumijevamo
odreivanje prevoznog puta, odreivanje prevoznog sredstva,
vremena i naina kojim e se roba otpremiti od ishodita do
odredita
17.

Doziv robe

Kod izvoza robe morskim putem meunarodni pediter je u

okviru poslova organizacije transporta vri tzv. doziv robe
to podrazumijeva davanje uputa poiljaocu o tome kada e i
kako uputiti robu u luku.
Davanje ovih uputstava ima za cilj da se optimalno
sinhronizuje vrijeme dolaska robe u luku s planiranim
vremenom njenog ukrcaja u odreeni brod.

18.
Multimodalni transport
Znaaj meunarodnog multimodalnog transporta lei u
injenici da se njegovim afirmisanjem i razvojem mogu
ostvariti sve prednosti savremenih oblika manipulacije
transporta robe kao to su: paletizacija, kontejnerizacija, RoRo....,itd. Meunarodni multimodalni prevoz predstavlja
prevoz robe pomou najmanje dvije razliite transportne
grane.
19.
Prihvat robe radi otpreme
Prihvatanje robe od strane peditera predstavlja uslov za
organizaciju njene otpreme. Roba primljena radi otpreme
mora biti spremna za prevoz, to znai da je obaveza
nalogodavca da pripremi robu za prevoz transport.
Prema pediterskom stanovitu roba je spremna za prevoz
kada je:
Propisno pakovana
Stavljena na raspolaganje pediteru i
Pravovremeno stavljena pediteru na raspolaganje
20.
Zakljuivanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju
robe
Meunarodni pediteri vrei organizacju otpreme, dopreme i
tranzita robe obavljaju poslove utovara, istovara i pretovara
robe, a to najee rade putem zakljuivanja ugovora sa
specijalizovanim organizacijama
Ove ugovore pediteri najee zakljuuju u svoje ime, a za
tu raun, mada ih ponekad zakljuuju u svoje ime i svoj

raun, naroito kada se pojavljuju u ulozi preduzetnika

multimodalnog transporta
21.
Transportno osiguranje
Transportno osiguranje kao dio djelatnosti osiguranja
ima zadatak da obezbijedi ekonomsku zatitu od rizika koji
nastaju u vezi sa saobraajem
Uloga peditera kod transportnog osiguranja je naroito
znaajna kod sklapanja ugovora o osiguranju robe u
meunarodnom transportu
22.
Pojam meunarodnog tovarnog lista i vrste
Meunarodni tovarni list predstavlja osnovni dokument
u meunarodnom transportu robe eljeznicom i sastoji se od
6 listova i to:
List broj 1 original tovarnog lista, koji prati robu i predaje
se primaocu prilikom izdavanja stvari u uputnoj stanici
List broj 2 tovarna karta, koji uva eljeznica kojoj
pripada uputna stanica
List broj 3 izvjetaj o prispijeu, koji se uva u uputnoj
stanici nakon predaje robe i originala tovarnog lista
primaocu
List broj 4 duplikat tovarnog lista, koji se izdaje poiljaocu
nakon zakljuenja ugovora o prevozu
List broj 5 kopija, koja prati poiljku do granine stanice,
gdje se dijelovi tovarnog lista 1,2,3, predaju stranoj
eljeznikoj upravi zajedno sa poiljkom , a list broj 5
(kopiju), zadrava granina stanica i dostavlja odjeljenju
kontrole prihoda za meunarodni saobraaj
List broj 6 prepis kopije tovarnog lista, koji ostaje kao
dokument u otpravnoj stanici
23.
Instradaciji robe morskim putem
Znaaj pomorske pedicije u instradaciji robe moe se
smatrati najvanijim poslom meunarodnog peditera
Pomorski transport najjeftiniji vid transporta, pa su i
ekonomski efekti u instradaciji morskim putem i najvei
24.

Doprema robe morskim putem

Dopremu robe pediter vri analogno otpremi. Meunarodni

pediter prilikom dopreme robe morskim putem obavlja
sljedee aktivnosti:
Prima izvjetaj o prispijeu broda i o pripravnosti za
predaju tereta pismo spremnosti
Prihvata (preuzmima teret) mora predoiti brodskom
agentu teretnicu. U zamjenu za teretnicu pediter dobija
od agenta delivery order (nalog za predaju tereta).
Ukoliko pediter nema teretnicu moe ispostaviti
brodskom agentu garantno pismo za sve trokove i
posljedice koje nastanu iz predaje robe koje ovaj moe,
ali ne mora prihvatiti
utvrdi stanje robe i da kontrolie podatke u vezi s
iskrcajem robe

25.
Pojam transporta
Transport predstavlja prevoz robe ili putnika izmeu
eljeznikih ili drumskih stanica, aerodroma ili luka i
meusobno.
Transport kao dio privrede predstavlja, u sutini skup
saobraajnih sredstava i puteva, kao i prateih sistema,
opreme i ureaja neophodnih za nesmetano odvijanje
procesa transporta.
26.
Utovar, prevoz tovara i istovar
Utovar podrazumijeva pripremu voznog sredstva,
organizaciju utovarnog mesta, sortiranje tovara i formiranje
dokumentacije koja prati prevoz tereta.
Prevoz tovara je osnovna funkcija transporta. Sloenost
kretanja transportnih sistema (vozilo-tovar) zahtijeva
posebnu panju pri izboru marute i pri samom transportu.
Istovar je sputanje tovara sa transportnog sredstva, na
mjesto za odlaganje i predaja tovara sa prateom
dokumentacijom.
27.

Integralni transport

Integralni transport je nain transportne manipulacije pri

emu se roba ne tovari neposredno na transportno sredstvo
nego se slae na palete ili na kontejnere, tako da oni zajedno
sa robom postaju teret koji efikasno i racionalno mogu
preuzeti sredstva svih oblika transporta. To znai daje
integralni transport takva tehnologija kojom se umetanjem
pomonih sredstava izmeu tereta i transportnog sredstva
teret ukrupnjava i omoguuje korienje mehanizacije tako
da se bez kontakta sa robom ona transportuje "od vrata do
vrata".
28.
Odnos pedicije i transporta
Meunarodna pedicija nije saobraajna djelatnost jer se ne
bavi prevozom robe, ve njegovom organizacijom. Kao
organizator transporta, meunarodna pedicija se prema
meunarodnom transportu pojavljuje kao korisnik usluga
prevoza robe. Ona je na transportnom tritu znaajan faktor
potranje, jer nastupa sa zahtjevima svih svojih komitenata,
to moe biti znaajan obim roba koje treba prevesti na
razliitim relacijama i raznim prevoznim sredstvima. Svi
prevoznici, iz svih vidova saobraaja, zainteresovani su da sa
pediterima razvijaju to bolje poslovne odnose jer im to
omoguuje bolju zaposlenost. U nastupu prema pediterima
dolazi do izraaja konkurentnost prevoznika ne samo unutar
jednog vida transporta, ve izmeu dva ili vie vidova
transporta.