POVIJEST SOCIJALNIH I POLITIKIH TEORIJA I

1.
to znai da je ovjek zoon politikon i ega je znak njegova drutvena
narav? Aristotel je tvrdio da je ovjek po prirodi politiko bie zoon politikon
(Aristotel smatra da je ovjek politiko bie upravo zato to posjeduje um ili jezik)
i da svoju sutinu izraava tek u zajednici.
ovjek je po Aristotelu drutveno bie koje je obiljeeno jezikom, razumom,
drutvenou, raznim nagonom i upravo to opisuje narav ovjeka. Iz ljudske
drutvene naravi, naravi iz koje potjee prijateljstvo potjee i potreba ivljenja u
drutveno politikoj zajednici.
2.
Kako Boetie odreuje osobu? Boetie osobu odreuje kao individualnu
supstanciju razumne naravi ( Persona est naturae rationalis individua
supstantia ).
3.
Koji su elementi osobnosti? Elementi osobnosti su :
a ) JEDINCATOST I NEZAMJENJIVOST, nekog bia koji za sebe moe rei ja. U
stvarnosti ne postoji nikakav dvojnik koji bi s nekim bio istovjetan.
b ) SAMOSTOJNOST, osoba je svjesna da nije dio neega drugog, neke vee
cjeline
c ) NOSITELJ SVOJIH RADNJI, ne moemo rei neto misli u meni, nego ja
mislim, makar se katkad u naoj svijesti zbivaju procesi kojima ne moemo
sasvim upravljati.
d ) SLOBODA, ovjek je kao gospodar svojih ina uzrok onoga to samo o njemu
ovisi.
e ) ODOVORNOST, posljedice naih ina pripisuju se nama, mi stojimo iza njih.
f) SAVJEST, u samima sebi pronalazimo neku instanciju koja nam budi tu
odgovornost.
g ) OSAMLJENOST, pred tom instancijom savjesti ne moe nas zastupati nitko
drugi.
h ) BAENOST, ovjek ne egzistira iz samog sebe, na to ga opominju njegovo
podrijetlo od drugog i injenica smrti.
4.

Koji su atributi drutva? Cjelina, organizam i osoba.

5.
Kako obino definiramo ljudsko drutvo? Ljudsko drutvo se definira kao
svaka trajna i djelotvorna povezanost ljudi za ostvarenje nekog zajednikog cilja
ili vrijednosti.
6.
Koji su osnovni elementi drutva? a) Vie konkretno opstojeih ljudi,
pojedinaca. Vei broj, skupina ljudi jest materijalni element drutva. Obino se za
drutvo zahtjeva neto vei broj ljudi.
b) Isti intencionalni sadraj kod lanova drutva, zajednika teka situacija nekog
sloja ljudi koja ih tjera na udruenje da bi postali jai u njezinu nadvladavanju. To
je ontoloka osnovica.
c) Meusobno poznavanje ljudi ini psiholoku osnovicu zajednikog usmjerenja
na ostvarenje cilja. Tako nastaje osjeaj zajednike pripadnosti i solidarnosti. Kod
velikih drutava, kao npr. u dravi nije mogue da se ljudi meusobno poznaju ali
imaju osjeaj pripadnosti jednoj dravi.
d) Pravo drutvo nastaje kad se mnogi obaveu da zajednikim djelovanjem
postignu zajedniki cilj. Bez tog osjeaja dunosti prihvaanja drutvenih normi
ne bi se moglo formirati neko drutvo.
e) Svakom su drutvu potrebni i izvanjska organizacija i zajedniki autoritet, koji
odreuje konkretne ciljeve i sredstva. Autoritet osigurava uroenu suradnju u
postizanju svrhe, kao i trajnost i stabilnost veze. Drutveni autoritet dri na okupu
drutvo kao cjelinu, ali ujedno i titi pojedinca i njegov integritet od drugih.
7.
Koja je razlika izmeu savrenih i nesavrenih drutava? Po ovom se
razlikovanju gleda na to je li neko drutvo kadro samo sebi pribaviti sva potrebna
sredstva za postizanje vlastitog cilja ili nije. Savreno je drutvo ono koje pri
postizanju svojega cilja je neovisno o drugim udruenjima. Ono ukljuuje sve to
je potrebno za ljudski ivot. Ako i postoji kakva ovisnost, ona je samo relativna. Po
tradiciji savrenim drutvima se smatraju drava i Crkva, tj. One su na vlastitom
podruju samosvjesne i samovlasne, suvremene. Nesavreno drutvo samo ne
raspolae svim sredstvima potrebnim za postizanje svoga cilja, pa onda takvo
drutvo ne prua sve to je dostatno za ljudski ivot. Tako je i obitelj nesavreno
drutvo jer svoj cilj ne moe postii vlastitim sredstvima.
8.
Koja je razlika izmeu prirodnih i slobodnih drutava? Oblici prirodnog
drutva nastaju kao nekom prirodnom nunou. Bitna obiljeja prirodnih

drutava izvode se iz same ljudske drutvene naravi. Kod slobodnih drutava

njihova bit se ne odreuje samom ovjekovom prirodom, nego veinom
slobodnim dogovorom.
9.
Koji su atributi drutva? objasni svaki pojedini! CJELINA oznauje
integriranje pojedinca u zajednicu. Ta je cjelina dinamika i vitalna jer joj pokretna
snaga usmjerena prema zajednikom cilju, proizlazi iznutra. Pojedinci, lanovi
zajednice ne smiju se u njoj izgubiti. Isticanje cjelovitosti i jedinstva drutvene
zajednice eli svakog pojedinca podsjetiti da je lan drutva i da zato u mnogim
stvarima mora najprije gledati dobro cjeline kako bi zatim i sam od te cjeline imao
koristi. ORGANIZAM posebno istie jedinstvo u mnotvu. Kao to bioloki
organizam moe dobro funkcionirati kad svaki njegov dio, tj. svaki organ, tono
obavlja svoju ulogu, tako i u drutvu lanovi moraju skladno suraivati za dobro
cjeline. OSOBA taj izraz za drutvo istie odgovornost djelovanja drutva i
njegova prava. Budui da je u punom smislu osoba samo ovjek pojedinac, ipak
je i drutvo u analognom smislu osoba, jer je jedinstveno i cjelovito te kao takvo
subjekt raznih prava i dunosti. Drutvo je moralna ili pravna osoba, nije samo
neka fikcija, no ono nije osoba u punom smislu jer bi u tom sluaju njegovi lanovi
gubili svoju osobnost.
10.
Objasnite ukratko socijalno naelo: opeg dobra? Ope dobro stvara
preduvjete za miran zajedniki suivot ljudi, za to bolje ispunjenje bitnih ivotnih
zadatka. Sastoji se u dobrima kao to su red i mir u drutvu, osiguranje tolike
individualne slobode koliko je potrebno za osobni razvitak. Nuno je da svi
sudjeluju u pomaganju takvoga ivotnog ispunjenja pojedinca. To je poredak koji
poiva na razmjernom potivanju jednakosti ali i razliitosti meu ljudima. Po
prirodi su svi ljudi jednaki, ali po mogunosti sudjelovanja i pridonoenja u
suradnji postoji razliitost. Ope se dobro moe ostvariti samo ako pojedinci uloe
svoju snagu u drutvenoj suradnji, pri emu valja voditi rauna da se stvori sklad
izmeu zajednikog suraivanja i vlastitih elja i interesa.
11.
Objasnite ukratko socijalno naelo: solidarnosti? Drutvo se sastoji od
pojedinih ljudi. Oni su u drutvu povezani a time to stvaraju drutvo ljudi
preuzimaju i neke obaveze i odgovornosti. Ta meusobna povezanost pojedinaca i
drutva te obaveze koje iz toga proizlaze izrie princip solidarnosti.
12.
Objasnite ukratko socijalno naelo: supsidijarnosti? Sam pojam
supsidijarnosti, dolazi od latinske rijei subsidium jo iz rimskog vojnog govora
a oznaavao je one vojnike koji su bili u priuvi i koji su trebali pohrliti u pomo
ako bi oni na prvoj crti smalaksali. Taj se pojam onda poeo upotrebljavati u
drutvenoj teoriji u znaenju da vea drutvena zajednica mora priskoiti u
pomo manjoj zajednici ili pojedincu kad ovi zapadnu u potekoe. Princip
supsidijarnosti u prvom je redu pravilo za utvrivanje nadlenosti pri ostvarivanju
zajednikog dobra. Ono to moe pojedinac sam izvriti vlastitom snagom, to mu
drutvo ne smije oduzeti ili to moe manja zajednica obaviti, to joj vee drutvo
ne smije uskratiti.
13.
Koju ulogu ima pravo glede osoba i stvari? Pravo titi pojedinca u
njegovoj samostojnosti kao osobe i u njegovoj razlici prema drugima.
14.
U kojem odnosu stoje naravno i pozitivno pravo (zakon)? Naravno i
pozitivno pravo ne stoje kao neka zaokruena pravna ureenja jedno drugom
nasuprot.Svako pozitivno pravo u nekom narodu mora odgovarati najopcenitijim
nacelima naravnoga prava koja ono poblize i konkretno odreuje.
15.
Navedite i objasnite glavna obiljeja subjektivnog prava? Subjektivno
pravo znai sposobnost u smislu moralne mogunosti. Tri su bitna obiljeja
subjektivnog prava: a) nepovredivost - pravo ostaje na snazi i onda kad se kri,
kad se ne moe ostvariti, b)ogranienost prava: svako pravo dobiva svoje
ogranienje zbog pravnih zahtjeva drugog ovjeka i viih pravnih dobara. c)
prisilnost (koaktivnost) prava: drutvo mora osigurati takve uvjete da svaki
njegov lan moe ostvariti svoja prava, ponajprije ona temeljna. Otuda proizlazi i
naelna mogunost uporabe izvanjske sile ili prisile za ostvarenje i odranje
prava.
16.
Kako Platon uenje o dui primjenjuje na uenje o dravi? Platon duu dijeli
na tri djela: RAZUMNI smjeten u podruju glave, SRANI (voljni) smjeten o
podruju od vrata do pojasa i POUDNI smjeten u podruju ispod pojasa. Dua
treba ostvarivati odreene vrline, svaki dio due mora ostvariti njemu svojstvenu
vrlinu. Razumni dio due treba krasiti vrlina mudrosti, srani dio vrlina hrabrosti a
poudni dio vrlina umjerenosti. Razum tako pripada boanskom, dok sranost i

pouda ine osjetilni dio. Pravi ovjek jest onaj kod kojega je razumni dio due
nadvladao ostala dva. Iz trostruke podjele dua Platon je podijelio i stalee u
dravi na VLADARE, UVARE I RUKOTVORCE. Kako odreeni dijelovi due trebaju
ostvariti sebi svojstvene vrline, tako i stalei trebaju ostvariti sebi svojstvene
vrline. Stale vladara treba krasiti vrlina mudrosti, uvara vrlina hrabrosti a
rukotvorce vrlina umjerenosti.
17.
U emu se sastoji pravednost u platonovu polisu? Pravednost se sastoji
upravo u tome da svaki stale radi svoj posao, odnosno da ostvaruje sebi
svojstvenu vrlinu a pravednost dolazi do izraaja tek u ozdravljenom polisu kao
rezultat sustavnog odgoja i obrazovanja.
18.
Navedite Platonovu podjelu ustava prema: Drava (VIII, 543a569c) i
objasnite svaki pojedini oblik? Platonova podjela ustava prema Drava (VIII,543a
569c)
KRALJEVSTVO ARISTOKRACIJA ako dravu vode duhovno i moralno najbolji
(dobra vladavina nekolicine najizvrsnijih)
TIMARHIJA (timokracija) ako ne vladaju istinski najbolji, ve astohlepni, koji se
dre vrijednima jer imaju odvanost i odlunost, dobri su lovci, portai i vojnici
(loa vladavina pojedinca)
OLIGARHIJA ako samobogaenje uzme sve vie maha a vlada jo samo jedna
skupina od nekoliko bogatih koji nemaju nita pred sobom ocim materijalne,
gospodarske moi i vlastite prednosti, uvijek spremni podloiti tim stvarima vie
ljudske vrijednosti rije je o oligarhiji (loa vladavina nekolicine)
DEMOKRACIJA ako svaki graanin nezna ni red, a ni obveze i dunosti, ve ivi iz
dana u dan u razonodi i dobrom raspoloenju rije je o demokraciji.
TIRANIJA ropstvo meu robovima. Nije samo narod rob, ve i njegovi nasilni
vladari i sam tiranin
19.
Navedite Platonovu podjelu ustava prema: Dravnik (291d303c) i
objasnite svaki pojedini oblik? Podjela ustava prema: Dravnik (291d 303c)
Valjano dravno ureenje idealno kraljevstvo bez zakona
Postojea dravna ureenja koja oponaaju ono idealno i dijeli ih na zakonita i
nezakonita.
ZAKONITA:
Kraljevstvo / Monarhija je dobra vladavina pojedinca
Aristokracija dobra vladavina nekolicine najizvrsnijih
Demokracija s zakonima dobra vladavina mnogih
NEZAKONITA:
Tiranija loa vladavina pojedinca
Oligarhija loa vladavina nekolicine
Demokracija bez zakona loa vladavina mnogih
20.Navedite Platonovu podjelu ustava prema: Zakoni (III, 693d, IV, 710d,e) i
objasnite svaki pojedini oblik? U knjizi Zakona Platon kao dva temeljna dravna
poretka navodi:
Monarhiju (Perzija) kao razboritost
Demokraciju (Grka) kao sloboda
Najbolja drava nastaje kombinacijom obaju tih dravnih ureenja nain:
uspostaviti pravu mjeru izmeu naela slobode, koje promie demokracija, i
naela razboritosti, to je obiljeje monarhije.
Podjela ustava prema: Zakoni
TIRANIJA - loa vladavina pojedinca
KRALJEVSTVOje dobra vladavina pojedinca
DEMOKRACIJA - ako svaki graanin nezna ni red, a ni obveze i dunosti, ve ivi iz
dana u dan u razonodi i dobrom raspoloenju rije je o demokraciji.
OLIGARHIJA - loa vladavina nekolicine
21.
O emu raspravlja I. i II. knjiga Platonove Drave i do kojih se rezultata
dolazi glede pojma koji se pokuava odrediti? U Prvoj knjizi se raspravlja o
pravednosti. Na kraju dijaloga Prve knjige rasprava zavrava bez definicije
pravednosti. U Drugoj knjizi se nastavlja rasprava i otvara se rasprava o
pravednoj dravi. Pravednost se vee uz zakone i tie se svakog pojedinca i
cijelog polisa.
22.
O emu raspravlja III. i IV. knjiga Platonove Drave i do kojih se rezultata
dolazi glede problematike koja se pokuava odrediti? Treca knjiga raspravlja o
odgoju due,a etvrta o srei pojedinca ,stalea i drave.U treoj knjizi dolaze do
zakljuka: harmonija due, harmonija drave harmonino nastojanje mora biti
ako se eli sauvati dravno ureenje, vladari se trae koji se dre naela i koji

misle najbolje za dravu. U etvrtoj knjizi se raspravlja o srei, dolaze do

zakljuka da se drava ne osniva zbog sree jednog stalea ve da cijela drava
treba biti sretna. Dravom treba upravljati razumom, za svaki posao treba uzimati
one koji su najbolji za to.
23.
O emu raspravlja V. knjiga Platonove Drave i do kojih se rezultata dolazi
glede problematike o kojoj se govori? Peta knjiga raspravlja o vladavini filozofa.
Po Platonu su filozofi najbolji vladari. Razlikuje one koji znaju od onih koji mniju,
znanje pripada filozofima, a mnijenje filodoksima.
24.
Koje su bitne razlike dijaloga Zakoni u odnosu na dijalog Drava? Razlika u
odnosu na Dravu: Sva vlast u dravi pripada zakonima. Zakoni imaju boansko
porijeklo. Potrebno je praktino znanje i razboritost za vrlinu a ne samo znanje.
Izvor zakona je razumna volja, a ne znanje. Zakoni pruaju realno najbolje
ureenje drave, a ne idealno.
25.
Kako Platon dijeli politike ustave u svome dijelu Dravnik?valjano
dravno ureenje idealno kraljevstvo bez zakona
postojea dravna ureenja koja oponaaju ono idealno:
ZAKONITA:
NEZAKONITA:
1. kraljevstvo
6. tiranija
2. aristokracija
5. oligarhija
3. demokracija sa zakonima 4. demokracija bez zakona
26.
Koji je odgoj valjan prema Platonu?
Dobar je onaj odgoj koji e afirmirati karidalne vrline: mudrost, hrabrost,
umjerenost i pravednost.
27.
to je vrlina za Aristotela? Aristotel vrlinu definira kao sredinu izmeu dvije
krajnosti manjka na jednoj i suvika na drugoj strani ( npr. nezavisnosti i
dostojantsva duha sredina je izmeu oubraavanja i samoponiavanja). Svojstvo
vrline je krepost da tei nekoj sredini. Postoji pet vrlina kreposti kojima dua
postie istinu uz pomo izrijeka i nijeka. To su: ZNANOST ona je dokazana mo
UMIJEE bavi se nastankom onih stvari koje mogu biti i ne biti i ije je poelo u
tvorcu a ne u tvorevini
RAZBORITOST lijepo promiljanje o stvarima koje pridonose dobru ivotu u
cijelosti.
UMNOST ono to se odnosi na sama poela
MUDROST vrsnoa u umijeu
28.
to su etike a to dijanoetike vrline za Aristotela i kako dijeli politike
ustave u djelu Nikomahova etika? Dijanoetike vrline pohvalni naini ponaanja
razumnoga dijela due i uz pomo njih dua postie istinu. Etike vrline su
pohvalni naini ponaanja nerazumnoga dijela due. Etike vrline u nama ne
nastaju po naravi, ve po navici, obiaju.
Aristotel razlikuje tri oblika dobre vladavine i isto toliko loeg oblika vladavine.
Dobri oblici vladavine su:
Kraljevstvo (monarhija)
Aristokracija ili vladavina najboljih
Timokracija ili oblik vladavine koji se temelji procijeni imetka
Loi oblici vladavine su:
Tiranija ili samonasilnitvo, gdje samonasilnik gleda samo na svoju korist
Oligarhija ili vladavina malobrojnih. Veinu dobra raspodjeljuju sebi a poloaje na
vlasti daju uvijek istim osobama.
Demokracija ili puka vladavina, dogaa se kada timokracja prelazi u svoju
suprotnost gdje bi svi bili jednaki u procjeni imutka.
29.
Koji odnosi u domainstvu odgovaraju oblicima politikih ustava prema
Aristotelu? Oblici vladavine mogu nai slinosti i u kuanstvima. Tako zajednitvo
oca sa sinovima ima oblik kraljevstva, jer se on brine o djeci, kraljevstvo eli biti
oinska vlast. Kod Perzijanaca vladavina oca je tiranija, jer se on prema sinovima
odnosi kao prema robovima. Zajednitvo mua i ene nalikuje na vladavinu
najboljih aristokraciju, ukoliko mu zagospodari svime, tada ovo zajednitvo
prelazi u oligarhiju. Zajednitvo brae nalik je na timokraciju. Demokracija je
najvie nalik kuanstvima koja su bez gospodara ili onima ija je glava neki
nemonik, pa svatko ima vlast.
30.
Tipovi ustava u Nikomahovoj etici? Aristotel razlikuje tri oblika dobre
vladavine i isto toliko loeg oblika vladavine.Dobri oblici vladavine su: Kraljevstvo
(monarhija), Aristokracija ili vladavina najboljih, Timokracija ili oblik vladavine koji

se temelji procijeni imetku. Doi oblici vladavine su: Tiranija ili samonasilnitvo,
gdje samonasilnik gleda samo na svoju korist, Oligarhija ili vladavina malobrojnih.
Veinu dobra raspodjeljuju sebi a poloaje na vlasti daju uvijek istim osobama.
Demokracija ili puka vladavina, dogaa se kada timokracja prelazi u svoju
suprotnost gdje bi svi bili jednaki u procjeni imutka.
31.
Na temelju koja dva principa Aristotel dijeli politike ustave; navedite
podjelu ustava koju on donosi u svome djelu Politika? Ustavi su razvrstani prema
dva principa: a) Prema broju vladajuih: jedan, manjina i veina
b) Prema svrsi vladanja koja moe biti zajednika pa imamo sljedee oblike:
kraljevstvo (monarhija), aristokracija, timokracija a ukoliko je svrha posebna,
odnosno prije svega gleda se dobrobit onoga koji vlada tada imamo sljedee
ustave:tiranija, oligarhija, demokracija.
32.
Kako Ciceron definira dravu? Ciceron dravu definira kao zajednicu koja je
stvar naroda. Ali narod nije bilo kako sakupljen skup ljudi nego skup mnotva koje
je sjedinjeno u priznavanju prava i zajednitvu koristi.
33.
Kako objanjava i tumai veliinu rimskog carstva? Ciceron veliinu Rima
svodi na njegov ustav i tako demitologizira religiozno tumaenje uspjeha Rima
njegovom omiljenou meu bogovima a i njihovom pomoi. Tako daje racionalno
objanjenje Rimskog carstva.
34.
to je kruenje ustava i zato do njega dolazi prema Ciceronovu miljenju?
Pojam mjeovitog ustava u jednoj dravi djelom potjee od Platona ali i o
Aristotela koji je u nekim mijeanjima tipova ustava vidio dravne oblike
najprimjerenije konkretnoj politikoj stvarnosti. Polibije kao i Aristotel razlikuje
dobro i loe ustave a je li neki ustav dobar ili lo odluuje se prema tome slue li
oni koji vladaju dobrobiti cjeline ili pak na tetu opeg dobra nastoje stei vlastitu
dobrobit. Polibije smatra da ve u drugom narataju onih koji vladaju dolazi do
sebine samovolje, tako da monarhija prelazi u tiraniju, aristokracija u oligarhiju,
a demokracija u ohlokraciju. Da bi se izbjeglo cikliko kruenje ustava Polibije
predlae mjeovit ustav tipian za Rim a kako bi se izbjegle korupcije u vladanju,
on predlae podjelu vlasti u vladanju, koja je u Rimu bila podijeljena izmeu
senata (narod i aristokrati) i vladara(konzuli).
to se tie kritike pojedinanih ustava Ciceron istie da oni imaju jedan apriorni
nedostatak, naime u dravi svim graanima pripada udio u vlasti (to kre
kraljevska vlast i aristokracija).
35.
to je bio povod nastanka djela De civitate Dei, i tko ga je napisao? Djelo
De civitate Dei napisao je sv. Augustin u kojem se jednako opominjue obraa
kranima kao to se obrambeno i zatitniki usmjerava protiv pogana. Nastalo je
s aktualnim povodom. Godine 410. vizigotski kralj Alarih osvojio je i opljakao
Rim. Posljedice tog dogaaja bile su goleme za sav tadanji civilizirani svijet. Pod
svjeim dojmom tog dogaaja poganstvo se jo uvijek snano u irokoj masi
seoskog stanovnitva i u obrazovnom sloju ogoreno okrenulo protiv krana.
36.
to je povijest za sv. Augustina i kako je dijeli? Za Augustina je povijest
prije svega povijest spasa. Njegovo shvaanje povijesti nije cikliko nego linearno.
Augustin povijest dijeli na est razdoblja, prema uzoru na est danja stvaranja: 1.
Od Adama do potopa, 2. Od Noe do Abrahama, 3.Abrahama do Davida, 4.Od
Davida do Babilonskog ropstva, 5.Od Babilonskog ropstva do krista, 6.Od Krista
do njegovog povratka na kraju svijeta
37.
to je zakon za Tomu Akvinskog i kako dijeli zakon? Prema Tominu
miljenju: zakon je uredba uma za ope dobro sviju. Postoje etiri vrste zakona:
Vjeni zakon, prirodni zakon, Boji pozitivni zakon i ljudski pozitivni zakon.
38.
to je drava za Tomu Akvinskog i zato je drava prema njemu boanska
tvorevina? Drava je prema Tomi Akvinskom communitas perfecta savrena
zajednica jer raspolae svim sredstvima za osiguranje ivota. Drava je za njega
kao i za Aristotela prirodna institucija, utemeljena na prirodi ovjeka. Drava je
podlona Crkvi samo u pitanjima koja se tiu natprirodne svrhe, odnosno ivota
poslije smrti.
Ljudsko drutvo i drava su prirodni, odreeni su ljudskom prirodom. Iz toga
slijedi da imaju boansko opravdanje i autoritet, jer je ljudsku prirodu stvorio Bog.
Stvarajui ovjeka Bog je htio ljudsko drutvo i politiku upravu i nitko nema
pravo kazati da je drava jednostavno rezultat grijeha. Stoga je i drava boanska
tvorevina.

39.
Koje su osnovne ideje Danteove politike misli? Kroz Danteova djela se
provlae osnovne ideje njegove politike zamisli, kao to su: osnivanje svjetske
monarhije i osiguranje mira na principima pravde istine, i ljubavi. (Osnovni cilj
politike prema Danteu je taj da ljudi postanu graanima Boje drave, graani
onog Rima gdje je sam Krist Rimljanin)
40.
Tko ja autor djela Defensor pacis i to bila svrha njegova pisanja? Autor
djela Defensor Pacis (Branitelj mira) je Marsilije Padovanski, to je njegovo glavno
djelo. Rimski car se poziva da se u doba nemira prihvati svoje zadae uvanja
mira. U njemu pokazuje da je car samo dio lanca faktora koji tek svi zajedno tvore
uvijete za mir i dovode do njega. Djelo se opirno bavi najvanijim uzrocima koji
odravaju i uvaju mir ili spokoj u dravi, te onima koji izazivaju njegovu
suprotnost, sukob. (a svrha njegova pisanja bila je ouvanje mira ili spokoja u
dravi, te onima koji izazivaju spreavaju i uklanjaju njegovu sposobnost,sukob.)