Prikaz knjige

Raboteg-ari, Z., Penik, N. i Josipovi, V.

JEDNORODITELJSKE OBITELJI: OSOBNI DOIVLJAJ I

STAVOVI OKOLINE
Zagreb: DZZOMM, 2003., str.486.
Objavljivanje knjige Jednoroditeljske obitelji: Osobni doivljaj i stavovi okoline znaajno
je iz nekoliko razloga: 1. broj jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, u
znaanom je porastu, 2. radi se o prvoj knjizi na hrvatskom jeziku o ovom obliku obitelji, 3.
knjiga daje iznimno iscrpan (na 486 stranica) prikaz stanja jednoroditeljskih obitelji u nas i 4.
detaljno prikazuje razliite metode znanstvenog istraivanja i rezultate, ime je omogueno
promiljanje i razvoj obiteljske politike u Hrvatskoj utemeljen na stvarnim potrebama te
longitudinalno praenje promjena.
Knjiga se sastoji od 18 poglavlja kojima je obuhvaeno 8 cjelina sa sljedeim naslovima:
Teorijske osnove istraivanja. Metoda istraivanja, Znaaj obitelji i obiljeja ivotne situacije
jednoroditeljskih i dvoroditeljskih obitelji, Skrb o djeci i obiteljska interakcija, Reakcije ire i ue
drutvene okoline, Formalni sustav podrke obitlejima, Analiza intervjua sa samohranim
roditeljima te Zakljuci i preporuke.
Okosnicu knjige ini istraivanje (provedeno uz financijsku potporu Dravnog zavoda za
zatitu obitelji, materinstva i mladei) iji je cilj bio upoznati i poblie objasniti poloaj
jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj i osobni doivljaj samohranog roditeljstva te, na temelju
utvrenih prioriteta i miljenja samih roditelja, predloiti mjere za poboljanje kvalitete ivota
samohranih roditelja i njihove djece. U istraivanju je koritena kombinacija kvantitativnih
(anketno terensko istraivanje) i kvalitativnih metoda (fokusirane grupe u preliminarnom
istraivanju i polustrukturirani intervju). Razliiti tipovi obitelji usporeivani su s obzirom na
ivotni standard, brigu o djeci i koritenje usluga za djecu, obiteljske odnose, dobrobit roditelja,
socijalnu podrku, potrebne oblike pomoi i preferenciju najvanijih mjera za poboljanje
kvalitete ivota obitelji. Ispitani su i stavovi blie i ire drutvene okoline prema razliitim
oblicima jednoroditeljskih obitelji. Istraivanje je provedeno tijekom listopada i studenog 2002.
godine u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu s ukupno 812 roditelja: 405 iz jednoroditeljskih obitelji

i 407 iz dvoroditeljskih obitelji. U anketnom istraivanju sudjelovao je podjednak broj

samohranih roditelja i roditelja iz dvoroditeljskih obitelji, od ega je po 40% bilo roditelja
predkolske i osnovnokolske djece, a 20% roditelja srednjokolaca. Jedan dio istraivanja
obuhvatio je samo samohrane roditelje (njih 97) i odnosio se na za njih specifine teme (npr.
alimentaciju, kontakte djeteta s drugim roditeljem). Sudionici istraivanja identificirani su putem
osobnih poznanstava te preko odgojno-obrazovnih ustanova. Za pronalaenje samohranih
roditelja koritena je i tzv. tehnika ''snjene grude'', a u manjoj mjeri i podaci udruga samohranih
roditelja i centara za socijalnu skrb.
Imajui na umu kako su jednoroditeljske obitelji vrlo heterogena skupina unutar koje nisu
nuno svi ugroeni u ostvarivaju istih prava ili u zadovoljavanju istih potreba, te kako se prilino
razlikuju po nainima suoavanja s tekoama, izdvajamo nekoliko temeljnih obiljeja
jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj: u pet puta vie jednoroditeljskih obitelji samohrani roditelj
je majka, svaka trea jednoroditeljska obitelj ivi u kuanstvu s tri generacije, vie od treine njih
ocjenjuje materijalne prilike loima, pola samohranih roditelja ne prima alimentaciju od drugog
roditelja, uestali su problemi usklaivanja radne i roditeljske uloge, tjelesno i psiholoko
zdravlje samohranog roditelja narueno je kao posljedica kroninog stresa uslijed stalnih
nastojanja da zadovolji zahtjeve viestrukih uloga, djeca su rijetko u kontaktu ili imaju lo
kontakt s drugim roditeljem, te je izraeno nerazumijevanje okoline za jednoroditeljske obitelji.
No, ocjene odnosa drutva prema razliitim oblicima jednoroditeljskih obitelji pokazale su da se
one ne tretiraju jednako. Stav drutva je negativniji prema majkama izvanbrane djece i
rastavljenim majkama, dok je znatno pozitivniji prema oevima udovcima i majkama udovicama.
Najveu podrku samohrani roditelji imaju od svojih roditelja, brae i sestara te prijatelja, dok je
podrka drutva u cjelini vrlo skromna.
S obzirom na dokumentirane tekoa ivota jednoroditeljskih obitelji, te zbog
neravnopravnosti (u smislu jednakih uvjeta i mogunosti, kao i odnosa okoline) djece i roditelja u
pojedinim vrstama i podvrstama obitelji, od posebnog je znaaja poglavlje Zakljuci i
preporuke, u kojem autorice predlau niz mjera za unapreivanje poloaja jednoroditeljskih
obitelji na tri razine. U prvom redu je potrebno unaprijediti ivotni standard jednoroditeljskih
obitelji - poboljati materijalne uvjete ivota jednoroditeljskih obitelji, utemeljiti dravni
alimentacijski fond te omoguiti zapoljavanje i usklaivanje roditljeske i radne uloge
samohranih roditelja. Slijede preporuke u svezi informiranja o pravima i dostupnosti podrke:

informirati samohrane roditelje o njihovim pravima i mogunostima pomoi, osigurati dostupnost

strune psiholoke pomoi samohranom roditelju i djetetu, osigurati emocionalnu i praktinu
podrku socijalno izoliranim samohranim majkama, poduprijeti osnivanje i rad udruga
samohranih roditelja, poduprijeti rad tima za brak i obitelj u centrima za socijalnu skrb. Na razini
ire drutvene okoline nuno je senzibilizirati drutvo za probleme samohranog roditeljstva i
poticati stabilnost sretnih dvoroditeljskih obitelji (kroz osiguravanje pomoi u svladavanju
branih i roditeljskih kriza).
Dosadanja nebriga javnosti za jednoroditeljske obitelji vidljiva je i iz injenice da je ovo
prvo istraivanje obiljeja samohranog roditeljstva u Hrvatskoj. Knjiga bi trebala biti obvezno
tivo onih koji donose odluke o obiteljskoj politici kao i strunjaka koji svakodnevno rade s
obiteljima i njhovom djecom. S obzirom na znanstveni pristup jednoroditeljskim obiteljima koji
je prikazan u ovoj knjizi, zadivljujua je jednostavnost i ivotnost stila pisanja autorica, zbog
kojih e ova knjiga biti i vrlo zanimljiva upravo samohranim roditeljima.

Priredila: Branka Sladovi Franz