Magistralna receptura-kolokvij

1. Apoteka
Zakon o apotekarskoj djelatnosti FBIH, 40/10
Ovim zakonom ureuje se nain organizovanja i sprovoenja apotekarske
djelatnosti, kao dijela zdravstvene zatite, koja se obavlja na teritoriji Federacije
Bosne i Hercegovine pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima
donijetim na osnovu ovog zakona, Zakonom o lijekovima i medicinskim
sredstvima (\"Slubeni glasnik BiH\", broj 58/08) i propisima donijetim na osnovu
tog zakona.
Apotekarska djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Federaciju
koja se obavlja na svim nivoima zdravstvene zatite i koja obezbjeuje
snabdijevanje stanovnitva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji
obavljaju privatnu praksu lijekovima i medicinskim sredstvima.
Apotekarska djelatnost iz
organizacionim oblicima:

stava

1.

ovog

lana

obavlja

se

slijedeim

apotekama zdravstvenim ustanovama, u svim oblicima svojine, i njihovim

ograncima i depoima,
bolnikim apotekama,
apotekama u privatnoj praksi.
a) apoteka zdravstvena ustanova je organizacioni oblik koji ispunjava uslove za
nabavku, uvanje i izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i
izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz lana 4. ovog
zakona;
b) ogranak apoteke je organizaciona jedinica apoteke koji ispunjava uslove za
izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih
i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz lana 4. ovog zakona;
c) depo je organizaciona jedinica apoteke, koji se osniva iskljuivo na demografski
ugroenim podrujima i u kome se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji
sadre opojne droge i izrade galenskih i magistralnih lijekova;
d) bolnika apoteka je dio zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom
nivou zdravstvene zatite koja vri snabdijevanje lijekovima za potrebe
zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana, a s ciljem lijeenja pacijenata i
osiguranja racionalne i efikasne farmakoterapije
e) galenska laboratorija je laboratorija u kojoj se izrauju galenski lijekovi prema
vaeoj farmakopeji i drugim magistralnim propisima, a koji su namijenjeni za
izdavanje iskljuivo u apoteci kao zdravstvenoj ustanovi u ijem se sastavu nalazi
ta galenska laboratorija;
f) licenca je javna isprava koju izdaje farmaceutska komora, odnosno druga
nadlena komora, na osnovu koje magistar farmacije, odnosno farmaceutski
tehniar stie pravo za samostalno obavljanje apotekarske djelatnosti;
g) recept je javna isprava propisanog oblika i sadraja koji mogu propisati samo
ovlateni doktori medicine i doktori stomatologije odnosno porodini doktori u
primarnoj zdravstvenoj zatiti, te ovlateni specijalisti doktori medicine i doktori

stomatologije u primarnoj zdravstvenoj zatiti, kao i ovlateni specijalisti u hitnoj

medicinskoj pomoi, koji posjeduju licencu za obavljanje profesionalne djelatnosti;
h) interventni uvoz je uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet
izdatu od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Agencija) i koji se uvoze, saglasno dravnom Zakonu
i) deurstvo je poseban oblik rada magistra farmacije u zdravstvenoj ustanovi
poslije isteka redovnog radnog vremena;
j) pripravnost je poseban oblik rada, kada magistar farmacije ne mora biti u
zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi pruanja hitne apotekarske
usluge
k) farmaceutski otpad je otpad koji nastaje u obavljanju apotekarske djelatnosti i
koji je kategorisan prema kategorijama iz kataloga farmaceutskog otpada.
Pod snabdijevanjem lijekovima podrazumijeva se promet lijekovima na malo koji
obuhvata naruivanje, uvanje pod propisanim reimom, izdavanje i distribuciju
lijekova na recept i bez recepta, kao i izradu, ispitivanje i izdavanje magistralnih i
galenskih lijekova.
Pod prometom lijekova na malo u smislu stava 1. ovog lana, podrazumijeva se i
primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama, i to ambulantama primarne
zdravstvene zatite, bolnikim odjelima, kao i u drugim zdravstvenim
ustanovama iz lana 3. stav 3. ovog zakona.
Ambulante, bolniki odjeli i druge zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog lana
snabdijevaju se lijekovima i medicinskim sredstvima preko apoteka odnosno
bolnikih apoteka.
OSNIVANJE I ORGANIZOVANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI
Apoteku zdravstvenu ustanovu moe osnovati optina, kanton, domae i strano
fiziko, odnosno pravno lice u svim oblicima svojine. Apoteka zdravstvena
ustanova moe obavljati apotekarsku djelatnost, ako ispunjava uslove propisane
ovim zakonom, i to:
1) ako ima uposlene apotekarske radnike odgovarajueg stepena strune spreme,
sa poloenim strunim ispitom, a za obavljanje odreenih poslova i sa
odgovarajuom specijalizacijom;
2) ako ima odgovarajui prostor i opremu za obavljanje apotekarske djelatnosti;
3) ako ima odgovarajue vrste i koliine lijekova i medicinskih sredstava koje su
potrebne za kontinuirano pruanje apotekarske djelatnosti;
4) uspostavljen sistem bezbjednosnih standarda s ciljem zatite pacijenata;
5) uspostavljen sistem upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa vaeim
standardima, kao i posebnim propisima koji reguliu ovu oblast;
6) zadovoljene geografske i demografske kriterije.
Apoteka zdravstvena ustanova moe u svom sastavu organizovati slijedee
organizacione jedinice: ogranak apoteke, depo, galensku laboratoriju. U okviru
zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zatite
moe se osnovati bolnika apoteka.
Apoteka zdravstvena ustanova moe osnovati galenski laboratorij kao posebnu
organizacionu jedinicu u kojem izrauju galenske lijekove prema vaeoj

farmakopeji i drugim magistralnim propisima, principima dobre proizvoake

prakse, dobre laboratorijske prakse i drugim propisima neophodnim za osiguranje
kvaliteta, a koji su namijenjeni za izdavanje iskljuivo u apoteci zdravstvenoj
ustanovi i njenim organizacionim jedinicama, u ijem se sastavu nalazi ta
galenska laboratorija.
Bolnika apoteka je organizaciona jedinica zdravstvene ustanove sekundarnog i
tercijarnog nivoa zdravstvene zatite koja vri snabdijevanje lijekovima za
potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana s ciljem lijeenja pacijenata
i osiguranja racionalne i efikasne farmakoterapije. Uslovi koje treba ispuniti
bolnika apoteka su: prostoriju za izdavanje lijekova i medicinskih sredstava,
laboratorij za izradu magistralnih i galenskih lijekova, prostorije za smjetaj i
uvanje lijekova i medicinskih sredstava u skladu sa deklarisanim uslovima
proizvoaa, te s posebnim prilazom za prijem robe, prostoriju za rukovodioca
apoteke, praonicu posua, sanitarni vor.
Apoteka zdravstvena ustanova i organizaciona jedinica apoteke mora imati
rukovodioca koji je odgovoran za struni rad u jednoj apoteci, odnosno jednoj
organizacionoj jedinici apoteke. Rukovodilac mora biti magistar farmacije Privatnu
praksu u apotekarskoj djelatnosti moe samostalno obavljati magistar farmacije
pod slijedeim uslovima:
1) da ima zavren farmaceutski fakultet i poloen struni ispit;
2) da je dravljanin Bosne i Hercegovine sa prebivalitem na teritoriji Federacije;
3) da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse;
4) da je poslovno sposoban;
5) da mu pravosnanom sudskom presudom ili odlukom drugoga nadlenog
organa nije izreena mjera bezbjednosti
6) da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost;
7) da raspolae odgovarajuim prostorom;
8) da raspolae odgovarajuom opremom za obavljanje apotekarske djelatnosti;
9) da pribavi pozitivno miljenje nadlene komore o opravdanosti osnivanja
privatne prakse.
Apotekarski radnici su zdravstveni radnici koji imaju obrazovanje farmaceutskog
usmjerenja i neposredno pruaju apotekarske usluge. Apotekarski radnici u
smislu ovog zakona su:
magistar farmacije sa licencom,
magistar farmacije specijalista sa licencom,
farmaceutski tehniar sa licencom.
Magistar farmacije
obrazovanje, i to:

je

zdravstveni

radnik

koji

ima

visoko

farmaceutsko

magistar farmacije sa poloenim strunim ispitom i licencom,

magistar farmacije - specijalista sa poloenim strunim ispitom i licencom i
magistar farmacije - pripravnik.
Magistar farmacije - pripravnik nalazi se na pripravnikom stau radi sticanja
uslova za obavljanje apotekarske djelatnosti.

 Magistar farmacije - pripravnik obavlja apotekarsku djelatnost pod strunim

nadzorom magistra farmacije.
Tokom pruanja apotekarskih usluga pacijentu, magistar farmacije uskratie:
izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva za koje struno procijeni da bi mogli
ugroziti zdravlje pacijenta,
izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva u sluaju neispravne medicinske
dokumentacije.
2. PRAVILNIK O UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, OPREME I
MEDICINSKO TEHNIKE OPREME ZA OBAVLJANJE PRIVATNE PRAKSE U
ZDRAVSTVENOJ DJELATNOSTI (Slubene novine FBiH broj 30-00)
Apoteka mora imati slijedee prostorije:
O 1. prostorija za izdavanje lijekova - oficina, najmanje 20 m2 povrine,
O 2. laboratorij, najmanje 16 m2 povrine,
O 3. skladini prostor, najmanje 10 m2 povrine,
O 4. soba za voditelja apoteke, 6 m2 povrine,
O 5. prostorija za uvanje lako zapaljivih tenosti i otrova, odnosno odgovarajui
ormari,
O 6. sanitarni vor.
O Apoteka mora biti smjetena u poslovnom prostoru kao jedinstvena
funkcionalna cjelina.
O
O
O
O
O
O
O

Apoteka mora imati slijedeu opremu:

recepturni sto,
opremu za smjetaj i uvanje lijekova u skladu sa deklaracijom lijeka,
elinu kasu za opojne droge,
friider odgovarajueg kapaciteta,
staklene i porculanske stojnice po vaeoj farmakopeji,
laboratorijski sto,

3. PROPISIVANJE LIJEKOVA-Recept
Recept je pismena odredba ljekara, stomatologa ili veterinara farmaceutu za
sastav, izradu i izdavanje lijeka. Ovlateni da propisuju recepte su ljekari, zubni
ljekari i veterinari koji imaju pravo da samostalno obavljaju strunu djelatnost.
Recept je privatno pravni dokument: Za ispravnost odgovara ljekar . Za tehniku
izradu odgovara farmaceut . Pie se olovkom koja se ne moe brisati, itko i bez
ispravki (neispravne i neitljive recepte je farmaceut duan vratiti) . Recepti se
piu latinskim jezikom Latinska nomenklatura je tano odreena farmakopejom i
drugim propisima . Tekst recepta nije preporuljivo skraivati - kratice odreene
vaeom farmakopejom. Recept se moe izdati samo za jednu osobu. Pie se na
specijalnom formularu
Djelovi recepta:
1. Zaglavlje recepta: Inscriptio, Nomen Aegroti
2. Invocatio seu Praepositio
3. Ordinatio seu Praescriptio
4. Subscriptio

5. Signatura
6. Nomen medici
7. Adscriptio
Oblik recepta:
FORMULAE MAGISTRALES
GOTOVI LIJEKOVI
FORMULAE OFICINALES
FORMULAE MAGISTRALES - Ordinacija
Ljekoviti sastojci se navode sljedeim redom, velikim poetnim slovom u genitivu:
Remedium cardinale ili basis
Remedium adiuvans
Remedium corrigens
Remedium constituens seu vehiculum
Koliine ljekovitih sredstava odreene:
brojanjem (kapi, doze), piu se rimskim brojem
vaganjem teine ili mjerenjem zapremine, piu se arapskim brojem (g,ml,
i.j., %, ..)
Skraenice
aa, ana partes aequales
q.s., quantum satis, quantum sufficit
ad - zaokruivanje cjelokupne koliine lijeka
Morphini chloridi 0,05 (centigrammata quinquae!) ,namjerno prekoraenje doze
FORMULAE MAGISTRALES - Supskripcija
Misce fiat oblik lijeka (pulvis, solutio...)
M.f. sol.
Da ad u emu da se izda
(vitrum, scatulam...)
Da ad vitr.
Da tales dosas No X (decem)
Da sub signo veneni
GOTOVI LIJEKOVI
Ordinacija

 Zatien naziv (originalni, licencni, generiki) velikim slovom u nominativu

Oblik i koliinu sadrane ljekovite supstance
Supskripcija:
Da scatulam (lagenam) originalem No I (unam)
Veliina pakovanja (20 tbl.) ili (a 20) FORMULAE OFICINALES
Ordinacija
Oficinalno ime velikim slovom u genitivu
Koliina lijeka koju treba izdati arapskim brojem
Supskripcija:
U emu da se izda (Da ad vitrum...)
Signatura:
Uputa za upotrebu narodnim jezikom
Latinski izraz:
Ad manum medici
Signa suo nomine
Jedan lijek jedan recept, izuzetak su lijekovi sa podlogom za njihovo spravljanje
Izdavanje lijekova-Saradnja sa apotekarom
Lijekovi se u apoteci izdaju:
U runoj prodaji, na usmeni zahtijev pacijenta
Na temelju recepta
Na temelju narudbi, trebovanja i doznaka
Bez recepta se izdaju
Gotovi lijekovi za koje je to odobreno registracijskim rjeenjem
Lijekovi iz Farmakopeje koji nisu oznaeni sa + ili ++
Oficinalni i magistralni pripravci
Izdaju se u odgovarajuoj opremi sa signaturom
Lijek za unutranju upotrebu bijela signatura
Lijek za vanjsku upotrebu crvena signatura + Spolja
Supstance jakog djelovanja (trovanje p.o.) - Otrov
Apotekar na signaturi pie uputstvo za upotrebu, datum izdavanja i stavlja svoj
paraf.
Oprema za izdavanje oficinalnih i magistralnih lijekova
Tenosti - boce sa uskim grlom

 Teni puderi - boce sa irokim grlom

Masti i paste - staklene i plastine posude
Kapi - boice sa kapaljkom ili ugraenom kapaljkom
Nepodijeljeni praci za viekratnu upotrebu - okrugle kartonske ili plastine
kutije
Podijeljeni praci - do 1 g zamotci od glatkog bijelog ili votanog papira, u
masi veoj od 1 g kesice od plastificiranog papira
ajevi - kese od papira ili u kartonskoj kutiji
Supozitorije i globule - pojedinano uvijene u aluminijumsku foliju u
kartonskoj kutiji
Pilule, kapsule, tablete, pastile - kartonska kutija
Lijekovi osjetljivi na svjetlo - tamne posude
Gotovi lijekovi
Izadavanje gotovih lijekova:
u originalnom pakovanju
iz pojedinanog originalnog pakovanja farmaceutskog oblika (blister)
iz veeg bolnikog pakovanja
Gotovi lijek mora imati
uloeno uputstvo za upotrebu i
deklaraciju lijeka na pakovanju.
Reim izdavanja gotovih lijekova
,trigonik
opojne droge
BRp bez recepta
Rp samo na recept
Spec ili RS samo na recept specijaliste
RSR samo na recept specijaliste ,ili na recept dr.ljekara uz naznaku da je
propisan na osnovu miljenja ljekara specijaliste
Z samo u zdravstvenoj ustanovi
Stac ili SZ samo u stacionarno zdravstvenoj ustanovi
APOTEKA
Apotekar kontrolira:
da li ima vidljivih promjena na lijeku
nedostatnost podataka iz deklaracije
ispravnost doza

 druge nepravilnosti
Apotekar ne smije izdati lijek prema neispravno napisanom receptu.
Ako recept nije jasan (nije naznaeno ili je nejasno) i ne moe ga vratiti
ljekaru,postupie:
OBLIK izdaje lijek najpogodnijeg oblika prema napisanoj uputi za
upotrebu
JAINA izdaje lijek najmanje jaine
VELIINA PAKOVANJA izdaje najmanje pakovanje
Ako u apoteci nema propisanog lijeka uz pristanak pacijenta izdati lijek istog
sastava drugog proizvoaa (lijek slinog sastava).
Sve uinjene izmjene se upisuju na recept

peat apoteke, datum izdavanja (datum spravljanja za magistralne

lijekove), broj uvoenja recepta u knjigu recepata, cijena i paraf apotekara.

Koliina lijeka koja se propisuje

Propisuje se koliina lijeka koja je prema stanju pacijenta dovoljna do ponovnog
pregleda:
akutna stanja, ne vea od dovoljne za 10 dana ili najmanje registrovano
pakovanje
hronina stanja, ne vea od dovoljne za 30 dana
hitna medicinska pomo, ne vea od dovoljne za 3 dana
Ako ljekar propie veu koliinu od jednog originalnog pakovanja, duan je na
receptu naznaiti Necesse est.
Izdavanje lijekova
Farmaceut ne smije izdati lijek na teret sredstava zdravstvenog osiguranja ako (lan
9):
recept ne sadri neophodne pripisane oznake
ako je od propisivanja proteklo vie od 15 dana
ako je od propisivanja antibiotika proteklo vie od 3 dana
ako je od propisivanja lijeka koji sadri opojne droge i psihotropne
supstance proteklo vie od 5 dana
Obrazac recepta
Ljekovi se propisuju osiguranom licu na recept koji utvruje Zavod.
Ampularni ljekovi se propisuju na posebnom obrascu
trebovanje ampularnih lijekova), koje e utvrditi Zavod.

(ambulantno

Ministarstvo zdravstva kantona propisuje poseban obrazac privatnog

recepta uz naznaku privatno za lijekove za koje graanin plaa punu
cijenu.
Zakon o opojnim drogama

Knjiga evidencije prometa opojnih droga - ovjera nadlenog organa Kantona i

uvanje 3 godine od upisa posljednjeg izdatog lijeka
Knjiga narkotika u apoteci
Knjiga evidencije recepata izdatih za paragrafike
Propisivanje paragrafika:
na recept u duplikatu, sa oznakom kopija na drugom primjerku
naznaen redni broj knjige evidencije o izdatim receptima na poleini
uvanje - posebne prostorije (izuzetno u apoteci i ZU u eljeznim ormarima pod
kljuem)
Ogranienje propisivanja opojnih droga po receptu
Ogranieno je propisivanje po jednom receptu za:
kodein fosfat do 300 mg, metadon hlorid do 200 mg, morfin hlorid do 200 mg,
petidin hlorid do 100 mg.
Opojnim drogama se ne smatraju lijekovi koji u pojedinanoj dozi ili kombinaciji
sadre do:
100 mg folkodina, 30 mg kodeina, te 50 mg fenobarbitona.

SUPSKRIPCIJA
Misce fiat ... (pulvis, solutio, unguentum,...)
Pomijeaj da bude ... (praak, rastvor, mast, ...)
Za NEPODIJELJENE oblike lijekova :
Da ad ... (sacculum, scatulam, vitrum, ollam,...)
Daj u ... (kesici, kutiji, boici, teglici,...)
ILI za PODIJELJENE oblike lijekova:
IIa - Da tales doses No .n. Daj takvih doza br. .n.
IIb - Divide in doses aequales No .n. Podijeli na .n. jednakih doza.
Broj doza (n) se pie RIMSKIM brojevima!

 NEPODIJELJENI OBLIK LIJEKA

CINK OKSID (Zinci oxydum) u obliku PRAKA za posipanje (CONSPERGENTIA) se
primjenjuje u dermatologiji kao antiseptik, adstrigens, adsorbens, u srednjoj
koncentraciji (SK) 10-30%.

To je lijek za spoljanju primjenu koji se izdaje u kutiji (scatula) koja moe imati
perforiran poklopac, ili se nanosi pamunom vatom.

Propisati 50 g 10% praka (pulvis) cink oksida, pri emu je remedium constituens
talk (Talcum).
Rp./Zinci oxydi

5.0

Talci

Misce fiat pulvis.

Da ad scatulam.

Signa. Spolja, posuti oboljelo mjesto.

45.0 ili ad 50.0

ad = do

u ordinaciji recepture ad znai dopuniti do ...

Pie se ispred koliine posljednje navedene supstance, odn. konstituensa.

Generika formula (Formula officinalis)

NEPODIJELJENI OBLIK LIJEKA
Propisati 30 g paste cink oksida (Zinci oxydi pasta) koja se koristi za upijanje
sekreta koe ili kao podloga za izradu magistralno propisanih pasta.

Izdaje se u teglici (ollam).

Rp./Zinci oxydi pastae 30.0
Da ad ollam.
S. Spolja, namazati oboljelo mjesto.
4. DOZIRANJE LIJEKOVA
Dozologija (dosologia, posologia) se bavi odreivanjem one koliine lijeka koju
bolesnik treba primiti odjednom ili u vie navrata, da bi se postigao eljeni
terapijski uinak.
Doza (dosis) je koliina lijeka koja se odreuje bolesniku, a uvjetovana je mnogim
faktorima. Ovisi o kemijskim, fizikim i farmakodinamskim osobinama lijeka, o
mjestu primjene, dobi, tjelesnoj masi i spolu bolesnika, o individualnoj

podnoljivosti bolesnika prema lijeku, o navici, kumulaciji te o obliku u kojem e

se lijek primijeniti, o prirodi bolesti, topljivosti lijeka,brzini apsorpcije i eliminacije
lijeka itd.
Vrste doza
Terapijska doza (dosis therapeutica, dosis medicinalis) je uobiajena
koliina lijeka, koja se daje u svrhu lijeenja, a vea je od minimalne doze.
Srednja pojedinana doza ili terapijska doza (dosis therapeutica) je
koliina lijeka kojom se postie terapijski uinak. To je prosjena doza koja
odgovara najveem broju pacijenata.
Maksimalna pojedinana doza (dosis maxima singula) je najvea
terapijska doza nekog lijeka koja se moe uzeti odjednom bez tetnih
posljedica
Maksimalna dnevna doza (dosis maxima pro die) najvea je koliina
ljekovitog sredstva koja uzeta u vremenskom razmaku od 24 sata ne
uzrokuje toksine pojave.
Ona moe iznositi trostruku vrijednost
pojedinane maksimalne doze.

Definirana dnevna doza (defined daily dose) je dogovorno

utvrena(dnevna) koliina jednog lijeka,koja je statistika jedinica njegove
upotrebe.
DOZIRANJE LIJEKOVA ZA DJECU
Za odreivanje djejih doza prema dozi odraslog ovjeka postoje razliite
formule i pravila.
Terapijske doze za dojenad
Za dijete mlae od jedne godine, moe se za izraunavanje terapijskih
doza lijekova primijeniti formula prema Bologniniju:
D=1/20-m
D terapijska doza lijeka za dojene u odnosu na maksimalnu dozu lijeka
za odraslog ovjeka,
m dob djeteta (mjeseci)
To znai da se djetetu od mjesec dana moe dati najvie 1/19 maksimalne
doze lijeka za odraslog ovjeka, od 2 mjeseca 1/18, od 3 mjeseca 1/17 itd.

Terapijske doze za djecu

1. Doziranje prema godinama djeteta
odreivanja doza.

najjednostavniji je nain

Prema Dillingovom pravilu djetetu se daje toliko dvadesetinki od doze

odraslog ovjeka koliko dijete ima godina. Djeja doza = (godine
djeteta/20) doza za odraslog . Prema tom pravilu dobilo bi
dvogodinje dijete 1/10, 4-godinje dijete 1/5 doze odraslog ovjeka itd.
2. Doziranje prema tjelesnoj masi djeteta
razvijenost.

uzima u obzir njegovu

Prema Clarc-u, djetetu se daje dio doze odraslog ovjeka, koja odgovara
dijelu mase djeteta s obzirom na prosjenu masu odraslog ovjeka od 6070 kg. Djeja doza = (masa djeteta/70) doza za odraslog.
3. Doziranje prema povrini tijela djeteta najbolje odgovara biologiji
djeteta, meutim odreivanje povrine tijela djeteta veoma je sloeno:
nomogramom se odreuje povrina tijela djeteta na osnovu njegove visine
i mase. Djeja doza = (povrina djeteta/povrina odraslog) doza
za odraslog.
4. Augsbergerove formule odgovaraju poslije prve godine ivota
priblino dozi izraunatoj prema povrini tijela djeteta. Odnose se na
godine, odnosno na masu djeteta, a izraavaju djeju dozu kao postotak
doze odraslog.
Prema godinama djeteta:
Djeja doza = 4 x dob djeteta (godine) + 20 = % doze odraslog
Prema tjelesnoj masi djeteta:
Djeja doza = 1,5 x tjelesna masa djeteta (kg) + 10 = % doze
odraslog
Youngova formula u obzir uzima dob gdje D predstavlja maksimalnu
dozu za dijete s obzirom na maksimalnu dozu za odraslog ovjeka. Djeja
doza = (godine djeteta/godine djeteta + 12) doza za odraslog
Praktine mjere za doziranje lijekova
Da se omogui priblina kontrola maksimalnih doza ljekovitih supstancija koje e
bolesnik uzeti odjednom ili u vie navrata tijekom dana, uobiajene su ove
praktine mjere:
Mjere za tekue lijekove:
mala lica oko 5 ml
srednja lica oko 10 ml
velika lica oko 15 ml
aica za liker oko 25 ml
aa za vino oko 100 ml
aa za vodu oko 150-200 ml
alica oko 200-250 ml
posuda za umivanje oko 2-3 l

SOLUTIONES MEDICINALES OTOPINE LIJEKOVA

Otopine lijekova su tekui bistri pripravci koji sadre jednu ili vie ljekovitih
supstancija otopljenih u odgovarajuem otapalu. Otapala su najee voda,
etanol, glicerol te vegetabilna i mineralna ulja. Otopine su namijenjene za
neposrednu vanjsku ili unutranju primjenu kao i za izradu drugih ljekovitih
pripravaka . Izrauju se otapanjem supstanci ili hemijskim reakcijama u otopini .

Otopine lijekova se moraju izdavati potpuno bistre ,pa se prema potrebi filtriraju .
Ako otopina mora biti izotonina, izotonizira se prema utvrenim propisima za
izotonizaciju. Za spravljanje vodenih otopina koriste se Aqua purificata i Aqua
pro injectione . Aqua purificata se dobija destilacijom vode za pie. Koristi se
za otopine za unutranju i vanjsku primjenu.. Aqua pro injectione se dobija
redestilacijom u posebnom aparatu, a zatim sterilizacijom. Koristi se za
spravljanje injekcionih otopina i kapi za oi.
Otopine za unutranju primjenu
Ljekovite otopine za unutranju primjenu unose se oralno kad se eli
postii sistemski ili lokalni efekat. Propisuju se u ukupnoj koliini od 50 do
300 g otopine koju e pacijent potroiti u toku 2-3 dana. Koliina lijeka koja
se propisuje u ovom obliku ovisna je ,prije svega, o trajanju terapije te o
stabilnosti dotine otopine.
Magistralno propisivanje otopina za unutranju primjenu
Pojedinanu dozu lijeka pacijent mora dobiti jednokratnim doziranjem
lijeka,odnosno u jednoj kaiki. Ukupna koliina lijeka se prerauna na broj
kaika i tim brojem pomnoi pojedinana doza .
Otopine za vanjsku primjenu
Ljekovite otopine za vanjsku primjenu koriste se za postizanje lokalnog efekata s
ciljem smanjenja lokalnih promjena na koi i pristupanim sluzokoama. Za izradu
ovih otopina moe sluiti voda, glicerol, masna neutralna ulja za sluznice. Otopine
lijekova za vanjsku primjenu mogu se koristiti u razliite svrhe: za mazanje (litus)
, za obloge (fomentum) , za pranje(lotio), za utiranje (infricatio), za grgljanje
(gargarisma), za vaginalno ispiranje (irrigatio vaginalis), za ispiranje mokranog
mjehura (irrigatio vesicae urinariae)
Rp./
Acidi borici
9,0
Aquae destillatae ad 300,0
Misce fiat solutio
Da ad vitrum
S.Izvana,ujutro i naveer stavljati obloge na oboljelo mjesto
Mixture
Mixture su otopine ljekovitih supstanci u tekuim ljekovitim pripravcima
mjeavine tekuih ljekovitih pripravaka ili vie tekuina, a namjenjene su
unutranju i vanjsku primjenu . Kao vehikulum slui dest.voda ,a kao korigens
dodaje 10% sirupa ili dr.korigensa. Propisuju se u ukupnoj koliini od 10 do
pojedinanih doza ( 50-300 g ). Mogu biti suspenzije ili emulzije.

ili
za
se
20

Suspenzije (suspensiones medicinalis)

Ljekovite suspenzije su tekui pripravci lijekova namijenjeni za oralnu primjenu.
Sadre fino usitnjene ljekovite supstance suspendovane uz dodatak pomonih
sredstava i korigensa u propisanom vehikulumu.
Magistralno propisivanje suspenzija za oralnu primjenu
Nain propisivanja suspenzija za oralnu primjenu identian je onom ko propisivanja
otopina za unutranju primjenu. Izdaju se u boicama irokog grla.

Teni puderi ili vodene paste

Teni puderi su gusti ,tekui ljekoviti pripravci namijenjeni za vanjsku primjenu na
koi. Sastoje se od prakaste faze , koja iznosi oko 40% od ukupne koliine , i
tekue faze,koja ini ostatak od oko 60%. Tenu fazu moe sainjavati
voda,glicerol ili etanol.
Emulzije
Pod emulzijama podrazumijevamo sve farmaceutske formulacije kod kojih se estice
ulje,odnosno masti ili neke druge tekuine nalaze rasprene u vodi s kojom se ne
mijeaju ,kao i obrnuto. Za terapijske svrhe emulzije se primjenjuju i interno i
eksterno. Ukoliko elimo dobiti stabilnu emulziju,za njenu izradu moramo upotrijebiti
neku emulgirajue sredstvo,odnosno emulgator.Emulgator smanuje povrinsku
napetost meu dvjema fazama. Kao emulgatori se prilikom izrade emulzija za
unutr.primjenu koriste fizioloki indiferentne supstance. Najee se koristi arapska
guma, tragakanta,derivati celuloze,saponini, alginati, agar, elatina i dr. Pod suhim
emulzijama podrazumijevamo emulzije koje se prireuju po posebnim propisima ,a
zatim sue da izgube vodu. Kada se ovakvi preparati pomijeaju sa vodom,ponovo
daju emulziju. Da se izbjegne neprijatan okus i miris ,emulzijama se dodaju
korigentna sredstva: vanilin do 0.05%, saharin 0,1 %, ulje limuna 0,1%. Emulzije za
unutranju primjenu propisuju se po istom principu kao i otopine za peroralnu
primjenu . Terapijska doza treba da je sadrana u jednoj kaici emulzije. Izdaju se u
boici irokog grla i izrauju se prema posebnim propisima.
5. Praci (pulveres)
Praci su pripravci krutih ljekovitih supstanci,droga ili pripravaka droga, jednoline i
propisane usitnjenosti, a izrauju se sa ili bez dodatka pomonih sredstava. Prema
sastavu praci se dijele na:
jednostavne prakove(pulveres simplices), koji se sastoje od jedne ljekovite
supstance
sloene prakove( pulveres mixti seu compositi), koji se sastoje od dvije ili vie
ljekovitih supstanci,droga ili pripravaka droga
Pulveres standardisati su praci koji se izrauju od droga jakog djelovanja, a
sadre ljekovite supstance u propisanoj koliini. Kao sredstvo za dopunjavanje
koristi se laktoza ili krob
Pulveres stabilisati su praci koji se izrauju iz svjeih biljaka u kojima su
prikladnim postupkom inaktivirani enzimi. Nakon inaktiviranja enzima, biljke se
osue, usitne i izmijeaju. Prema nainu primjene razlikujemo:
Praci za vanjsku primjenu (pulveres pro uso externo)
Praci za unutarnju primjenu (pulvers pro uso interno)
Praci za vanjsku primjenu
Praci za posipanje ( Conspergentia, Pulveres adspersorius) su preparati
za vanjsku primjenu, namijenjeni za posipanje koe, sluznica i rana. Prema
potrebi izrauju se i sterilni praci za posipanje. Imaju veoma iroku primjenu u
dermatologiji. Obino sadre antibiotike, zatim supstance sa adstringentnim,
antiseptikim, antimikotikim, dezinficirajuim djelovanjem . Kod magistralnih
preparata za vanjsku primjenu kao vehikulum najee se propisuju talk, kaolin,
krob, cinkov oksid, magnezijev subkarbonat . Praci za posipanje propisuju se u

koliinama od 20 do 100 g, a izdaju se u kutijama. Mogu se izdavati u kutiji od

kartona

Praci za unutarnju primjenu

Praci za unutarnju primjenu doziraju se oralno. Mogu se propisivati kao
nepodijeljeni i podijeljeni. Nepodijejeni praci za unutarnju primjenu propisuju se
u koliini od 50 do 100 g, a izdaju u kutijama. U obliku nepodijeljenih praaka
propisuju se samo lijekovi slabog djelovanja. Ukoliko su namijenjeni za
jednokratnu upotrebu, izdaju se u papirnatoj vreici ( Da ad sacculum) . Ovakav
oblik lijeka se dozira kaiicom ili vrhom noa.
Podijeljeni praci-Dosipulveres
To su dozirani pripravci lijekova, namijenjeni za oralnu upotrebu.
U obliku
podijeljenih praaka smiju se potpisivati lijekovi jakog i vrlo jakog djelovanja .
Izrauju se u pravilu uz dodatak pomonih sredstava kao jednolini praci teine 0,3
do 0,5 g. Izrauju se tako da se ukupna propisana koliina ljekovitih supstanci i
vehikuluma dobro izmijea. Zatim se ta ukupna koliina podijeli na toliko jednakih
dijelova koliko je praaka propisano. Ukoliko je koliina ljekovite supstance manja od
0,3 g, potrebno je dodati vehikulum. Kao vehikulum najee se propisuje saharoza
za supstance koje nisu higroskopne ili laktoza , ako su higroskopne . Podijeljeni
praci se mogu propisivati na dva naina:divizionom i dispenzionom metodom.
Ovdje je potrebno naglasiti da svaki praak koji pacijent dobije u jednoj vreici,
smije sadravati samo jednu srednju podinanu dozu lijeka , bez obzira kojom
metodom je ljekar propisao lijek
6. Kapi (Guttae)
To su tekui ljekoviti preparati koji se doziraju na kapi. Najee su to otopine
ljekovitih supstanci u vodi, etanolu ili ulju. Izrauju se otapanjem ili suspendovanjem
ljekovitih supstanci u odgovarajuem otapalu ili na neki drugi nain. U obliku kapi
se obino doziraju otopine ili miksture koje sadre supstance jakog djelovanja. Kapi
suspenzije ne smiju sadravati supstance jakog i vrlo jakog djelovanja. Lijekovi koje
e pacijent dozirati na kapi izdaju se u boicama za kapanje ili u obinim
medicinskim boicama kojima se prilae cjevica za kapanje Prilikom propisivanja
lijekova koji se doziraju na kapi polazi se od pretpostavke da odreeni broj kapi
predstavlja ujedno i odreenu koliinu nekog lijeka. Ta pretpostavka je ispravna
ukoliko se za odbrojavanje kapi koristi standardna cjevica za kapi . Da se izbjegne
nesigurnost prilikom odmjeravanja lijekova na kapi uvedena je u farmaciju,
konvencijom u Bruxelles-u, kapaljka tano definisane veliine otvora, to je tzv.
normalna kapaljka.
Kapi za vanjsku primjenu
Propisuju se u ukupnoj koliini od 5-20 g. Oficinalne su sljedee kapi:
Oculoguttae, Rhinoguttae, Otoguttae . Aktivna supstanca se propisuje u
odreenim koncentracijama uz dodatak razliitih otapala. Ljekovita supstanca
treba da djeluje lokalno pa se zbog toga njena koliina iskazuje srednjom
koncentracijom. Izdaju se u boici sa pipetom za kapanje (Da at vitrum cum
pipetta ili Da at vitrum cum insillatorem). U signaturi se prvo pie Izvana, a
zatim uestalost primjene i broj kapi

Kapi za oi (Oculoguttae)
To su tekui sterilni ljekoviti pripravci namijenjeni za ukapavanje u konjuktivalnu
vreicu i na ronjau oka. Najee su to vodene, odnosno uljne otopine ili
suspenzije jedne ili vie supstanci . Trebaju biti sterilne, izotonine sa suznom
tenou, a po potrebi se i puferiraju . Za njihovu izradu se upotrebljava Aqua pro
injectione ili neutralizirano ulje . Kapi za oi se propisuju u koliini od 5 g do 10 g,
a izdaju u boci za kapanje s ugraenom kapaljkom u epu (vitrum guttatorium).
Signiraju se crvenom naljepnicom. Otopine za oi za jednokratnu upotrebu
posebno se opremaju. Kapi za oi-suspenzije izdaju se s napomenom Prije
upotrebe promukati

Magistralno propisivanje kapi za oi

Kapi za oi se propisuju u takvoj koncentraciji da jedna kap sadri manje od
najvee pojedinane doze lijeka
Rp.
Natrii tetraboratis
0,03 centigrammata tria
Acidi borici
0,3 decigrammata tria (centigrammata triginta)
Adrenalini chloridi solutionis 1 gtts. IV unum promille guttas quattuor
Aquae pro injectione ad 10grammata decem
Misce fiat solutio. Filtra!
Da ad vitrum flavum
Signa
Izrada: Natrij-tetraborat i boratna kiselina se otope u vruoj vodi za injekcije.
Otopina se filtrira kroz bakterioloki sterilizirani filtar u steriliziranu bocu.
Ohlaenoj se otopini doda otopina adrenalin-klorida i dobro promuka.
Upotreba: vazokonstringens i antialergik u okulistici.
Izdavanje: u tamnoj boici s kapaljkom signirano crvenom naljepnicom: kapi za
oi I oznakom "Otrov" na crnoj naljepnici.
Napomena: Adrenalin-klorid lijek je vrlo jakog djelovanja (Remedia claudenda)

Izrada:
i) Atropin-sulfat i izraunata koliina natrij-klorida (0,08 g) prema propisu otope
se u vodi za injekcije (9,8 g).
ii) Atropin-sulfat otopi se u vodi za injekcije (1 g) i tome doda izraunata koliina
0,9 %-tne otopine natrij-klorida (9 g).
Otopina i) ili ii) se filtrira kroz sterilizirani filtar u steriliziranu boicu i sterilizira se
u autoklavu 20 minuta na 120 oC ili bakteriolokom filtracijom.

 Uporaba: Spazmolitik i midriatik, te cikloplegik.

Izdavanje: u tamnoj boici s kapaljkom, signirano crvenom naljepnicom: kapi za
oi I oznakom "Otrov" na crnoj naljepnici.
Napomena: Atropin-sulfat je lijek vrlo jakog djelovanja (Remedia claudenda)
Vode za oi (Colliria, Aqua ophtalmicae)
Vode za oi su tekui pripravci lijekova namijenjeni za ispiranje ili kupanje oka.
Izdaju se u boicama koje su od neutralnog stakla. Vehikulum za izradu je
najee voda ili vegetabilna ulja. Uljne otopine su stabilnije od vodenih i ne
iritiraju oko. Obavezno moraju biti izotonine sa suznom tekuinom. Propisuju se
u koliini od 150-200 g
Kapi za nos (Rhinoguttae)
To su tekui ljekoviti pripravci namijenjeni za ukapavanje u nosnu upljinu, a
doziraju se na kapi. Kao vehikulum moe sluiti destilovana voda, fizioloka
otopina ili neko sluzno sredstvo. Moraju biti izotonine sa nosnim sekretom . U
nosnicu se ukapava 3-5 kapi . Nakon primjene lijeka preostala koliina otopine iz
kapaljke se baca, a ne vraa natrag u boicu . Kapi za nos obino sadre
antiseptike, lokalne anestetike I vazokonstriktore. Izrauju se prema opem
principu za izradu otopina ili emulzija u koliini 10 do 20 g. Signiraju se crvenom
naljepnicom, a ako sadre sluzi i oznakama Prije upotrebe promukati i
uvati na hladnom mjestu. Izdaju se u boicama s kapaljkom. Sinonimi:
Nasoguttae, Naristillae
Magistralno propisivanje kapi za nos
Rp.
Ephedrini chloridi
0,025
Natrii chloridi solutionis 7% ad
10,0
Misce fiat rhinoguttae.
Da at vitrum nigrum cum instillatorem.
S. Izvana. Svakih 6h ukapati po 1-2 kapi u svaku nosnicu.
Izrada: Efedrin-klorid i natrij-klorid otope se u boci mukanjem u vodi.
Upotreba: Antiastmatik, vazokonstriktor
Izdavanje: u tamnoj medicinskoj boici, signirano crvenom naljepnicom: kapi za
nos.
Priloiti i kapaljku.
Rp.
Alth. mucilag. 6 % 30
D. S. Kapi za nos
Izrada: Droga (1,8 g) se ispere na cjedilu mlazom hladne vode, da se odstrane
mehanika oneienja (praina), a zatim izradi macerat prema opem propisu.
Uporaba: Demulcens, omekava sluznicu nosa i zatiuje je od podraaja.
Izdavanje: u medicinskoj boici, signirano crvenom naljepnicom: kapi za nos i
oznaku
"Prije upotrebe promukati" i "uvati na hladnom mjestu". Priloiti kapaljku.
Napomena: Smije se upotrebljavati najvie 3 dana nakon izrade

Kapi za uho (Otoguttae)

To su tekui pripravci lijekova namijenjeni za ukapavanje u uni kanal, a doziraju
se na kapi. Kao vehikulum se koristi destilovana voda, etanol, propilen glikol,
masna ulja, glicerol itd. Ukupna koliina ne bi trebala biti vea od 10 g, a u
bolesno uho se ukapava po 4-5 kapi. Kapi za uho obino sadre antiseptike,
anestetike i adstringense. Propisuju se u koliini 10 do 20 g, a izdaju u boici za
kapanje s ugraenom cjevicom za kapi. Sinonimi: Auristillae, Guttae auribus

Magistralno propisivanje kapi za uho

Rp.
Acidi borici
0,5
Hydrogen. peroxyd. sol. offic. ad 30
M. f. sol.
D. S. Kapi za uho

Izrada: Boratna se kiselina otopi u boci uz mukanje u 27g vrue vode, a kada se
otopina ohladi doda se 3 g 30 %-tne otopine hidrogen-peroksida i dobro
promuka.
Upotreba: Antiseptik
Izdavanje: u tamnoj boici, signirano crvenom naljepnicom: kapi za uho.
Priloiti I kapaljku.
Napomena: Obino se propisuje hidrogen-peroksid u dvije koncentracije:
koncentrirani hidrogen-peroksid koji mora sadravati od 28-31 % H2O2 i
razrijeeni hidrogen-peroksid koji mora sadravati od 2,8-3,2 % H2O2.
Budui da na receptu nije navedena koncentracija hidrogen-peroksida, mora
sadraj hidrogen peroksida u pripravku iznositi 3 %. Kako se boratna kiselina
otapa u vruoj vodi, a otopina hidrogen-peroksida se ne smije zagrijavati, boratna
kiselina se otapa u vodi uz zagrijavanje, a nakon ohlaenja dodaje potrebna
koliina 30 %-tne otopine hidrogen-perioksida.

Kapi za unutarnju primjenu

U obliku kapi za unutarnju primjenu propisuju se lijekovi kod kojih je potrebna vrlo
tana dozaa, kao i tinkture jakog djelovanja. Kao vehikulum prilikom propisivanja
i izrade kapi za unutarnju primjenu koristi se destilovana voda, a rjee etanol,
aromatine vode i tinkture. Izdaju se u boicama za kapanje (ad vitrum
guttatorium), ili u boicama sa ugraenom kapaljkom u epu (ad vitrum cum
instillatorem). Terapijska doza lijeka koji se propisuje mora biti sadrana u broju
kapi koje ljekar propisuje pacijentu. Vodene otopine se obino propisuju tako da
pojedinana doza lijeka bude sadrana u 10 kapi. Otopinama lijekova koji se

propisuju u obliku kapi ne dodaju se korigensi . Ukupna koliina lijeka ne bi

trebala prelaziti vie od 20 g
Magistralno propisivanje kapi za unutarnju primjenu
Pri magistralnom propisivanju kapi za unutarnju primjenu treba izraunati ukupnu
koliinu aktivne supstance pa se zato prvo pojedinana doza lijeka pomnoi
ukupnim brojem doza, zatim se odredi u kojem se broju kapi nalazi pojedinana
doza lijeka (najmanje u 5 kapi, a najvie u 20). Nakon toga odredi se u kojoj
koliini u teinskom pogledu odgovara taj broj kapi. Koliina vehikuluma se
izrauna tako to se broj kapi otapala u kome treba da se nalazi pojedinana doza
lijeka, izraen teinski, pomnoi brojem doza

Rp.
Glyceryl. trinitrat
0,02
Valer. tinct.
ad 20
M.D. ad v. gutt.
S. 10 do 15 kapi kod napada
Izrada: Za izradu se upotrebljava 1 %-tna etanolna otopina gliceril-trinitrata. 2 g
ove oficinalne otopine i 18 g tinkture odoljena dobro se izmijea mukanjem u
boci.
Doze:otopina gliceriltrinitrata (1 %) lijek je vrlo jakog djelovanja
srednja pojedinana doza 0,05 g (3 kapi), najvea pojedinana doza 0,1 g (6
kapi), najvea dnevna doza 0,4 g (24 kapi)
Uporaba: Koronarni vazodilatator; kod angine pectoris.
Izdavanje: u tamnoj medicinskoj boci, signirano bijelom naljepnicom.
Napomena: Gliceriltrinitrat (ester nitratne kiseline i glicerola) uljasta je, u vodi
teko topljiva, lako zapaljiva tekuina. Stoga za medicinske svrhe dolazi iskljuivo
u obliku 1 %-tne etanolne otopine, koja se lako i tono dozira
7. Maceracije,infuzi,dekokti(Macerata,infusa,decocta)
Maceracije su vodene iscrpine droga koje se prireuju ekstrakcijom droge s
vodom na sobnoj temperaturi ,a namijenjene su za unutarnju i vanjsku upotrebu.
Droge za maceraciju moraju biti isjeene (sito II i III) ,odnosno usitnjene (sito IV) .
Sjemenke koje sadre sluzi maceriraju se in toto(cijele) . Droga se preliije vodom
ija je temperatura 150C do 200,stoji 30 minuta na sobnoj temperaturi ,uz
povremeno mukanje ,i procijedi . Najee se macerati izrauju od droga koje
sadre sluzi ili termolabilne materije . Ukoliko se radi o drogama slabijeg
djelovanja,ako nije drugaije propisano, od 10 g droge izradi se 200 g macerata .
Infuzi su vodene iscrpine droga za unutarnju upotrebu koje se prireuju
prelijevanjem droge kljualom vodom. Prireuju se ekstrakcijom droge na
temperaturi ne vioj od 90 0C. Droga se prelije kljualom vodom ,ostavi da se
ohladi i procijedi . Infuz se priprema od droga njenije strukture ,od droga koje
sadre termolabilne materije i od droga koje sadre eterina ulja . Od 10 g droge
slabog djelovanja ,izrauje se 10 g infuza ,dok koliina droga jakog djelovanja

zavisi od jaine droge . Infuzi mogu biti namijenjeni i za vanjsku primjenu

(kataplazme). Kada je propisano konzerviranje infuza,dodaje se,ako nije propisan
konzervans, 0,1% metil-hidroksibenzoat . Mogu se uvati najvie 3 dana nakon
izrade na hladnom mjestu .
Dekokti su svjee vodene iscrpine usitnjenih biljnih droga . Prireuju se
ekstrahiranjem droge na temp.kljuanja vode . Droga se prelije hladnom
vodom,kljua 30 min. , i tenost se procijedi vrela . Obino se dekokti izrauju od
droga vrste struktue ili od droga koje ne sadre termolabilne tvari niti lako
hlapljive supstance . Prilikom propisivanja infuza ,macerata, dekokta ,koliia
droge se izraava u postotku na ukupnu koliinu lijeka u brojniku , a voda kojom
se droga treba ekstrahrati u nazivniku . Korigens se redovno dodaje u
odgovarajum postotku. Koliina vehikuluma s izraava tako da se od ukupne
koliine lijeka odbiju sva adjuvantna sredstva teine iznad 1g i koliina korigensa

Rp.
Alth. rad. macerat. 9:180
Sir. simpl. 200
M. D. S. Svaka 3 sata po 1 veliku licu
Izrada : Grubo sasjeen korijen bijelog sljeza brzo se ispere na cjedilu ili situ s
malo hladne vode, da se uklone mehanika oteenja (praina). Zatim se prema
opem propisu za izradu macerata izradi macerat. Macerat se prenese u
medicinsku bocu i doda 20 g obinog sirupa.
Doze : srednja pojedinana doza korijena bijelog sljeza iznosi 2,5 g.
Upotreba: Mucilaginozum; prekriva sluznicu drijela i tako umanjuje podraaj koji
izaziva refleks kalja. Naroito je prikladan za djeju praksu.
Izdavanje: u medicinskoj boci, signirano bijelom naljepnicom uz napomenu "Prije
upotrebe promukati" i "uvati na hladnom mjestu".
Rp.
Ipecac. rad. inf. 0,6:170
Ammon. chloridi 3
Anisi aetherol. sol. aethanol. 2
Sir. simpl. ad 200
D.S. Svaka 3 sata 1 veliku licu
Izrada: Infuz ipekakuane izradi se prema opem propisu za izradu infuza uz
prethodno kvaenje droge vodenom otopinom limunske kiseline (na 0,6 g droge
dodaje se 0,01 g limunske kiseline, jer droga sadri 2 % alkaloida). Amonij-klorid
se izvae i prenese u bocu u kojoj se pripravak izdaje, otopi mukanjem u 170 g
infuza, a zatim doda obini sirup i etanolna otopina ulja anisa.
Doze: Korijen ipekakuane je droga jakog djelovanja . srednja pojedinana doza
0,05 g. najvea pojedinana doza 1 g. najvea dnevna doza 2 g.

Upotreba: Sekretolitiki ekspektorans, naroito za sprjeavanje kalja.

Izdavanje: u medicinskoj boci, signirano bijelom naljepnicom s napomenom "Prije
uporabe promukati" i "uvati na hladnom mjestu".
Napomena: Umjesto etanolne otopine ulja anisa katkad se propisuje etanolna
otopina ulja anisa s amonijakom, koja se ne smije upotrijebiti jer se u alkalnom
mediju istaloe alkaloidi. Ako se takav pripravak prije upotrebe ne promuka,
doziranje je netano, a koliina infuza koja ostaje na kraju sadri preveliku
koliinu alkaloida i moe djelovati emetino. Meutim infuz se moe zamutiti i
zbog izluivanja u vodi netopljivog anetola.
Rp.
Primulae rad. decocti 4:180
Spir. Ammon. anis 2
Sir. simpl. ad 200
D.S. Tri puta na dan 1 veliku licu
Izrada: Prema opem propisu za izradu dekokta izradi se dekokt. Na 180 g
dekokta najprije se u medicinskoj boci doda obini sirup, a nakon potpunog
ohlaenja etanolna otopina ulja anisa s amonijakom.
Doze: srednja pojedinana doza korijena jaglaca 0,5 g.
Uporaba: Sekretolitiki ekspektorans.
Izdavanje: u medicinskoj boci, signirano bijelom naljepnicom uz napomenu "Prije
upotrebe promukati" i "uvati na hladnom mjestu".
Napomena: Ako za izradu dekokta nije propisana koliina korijena jaglaca ve
samo koliina dekokta, mora se voditi rauna o srednjoj terapijskog dozi
saponinskih droga.
ajevi ( species)
ajevi su jednoline mjeavine usitnjenih ili neusitnjenih biljnih droga, koje mogu
sadravati i krute ljekovite tvari, a namijenjeni su za unutarnju ili vanjsku
upotrebu . Primjenjuju se kao vodene iscrpine ( ekstrakti),a pripremaju se prema
uputi . Droge jakog djelovanja ne smiju se propisivati u obliku ajeva. Dodavanje
krutih ljekovitih supstanci koje nisu biljnog porijekla vri se tako to se prethodno
otope u to manje vode ili alkohola, pa se tom otopinom nakvasi prethodno
pripremljen aj i dobro izmijea. Od ajeva se pripravljaju teni ljekoviti pripravci
za vanjsku i unutranju upotrebu, kao macerati, infuzi, ili dekokti, ovisno o uputi iz
signature. Ako se u aju nalazi samo jedna droga, onda aj nosi naziv te droge:
Chammomilae species( aj od kamilice), a ako sadri dvije ili vie droga, onda
dobiva naziv prema djelovanju u organizmu: Species laxantes( aj za ienje)
ajevi se propisuju u ukupnoj koliini od 25 do 50 g. Izdaju se u vreici od papira (
Da ad saccuulum), ili u kutiji, ako sadre eterino ulje koje hlapi ( Da ad
scatulam). Pojedinane doze odmjerava pacijent . Obino se na jednu oljicu vode
uzimaju 1 do 2 male kaike aja . Ako su ajevi od lia ili zeleni, jedna velika
kaika sadri oko 3g, a ako sadre korijen,koru,drvo ili podanak,jedna mala kaika
sadri oko 3 g