Professional Documents
Culture Documents
Musafija I
Musafija I
Musafija I
IGKRO SVJETLOST -
PREDGOVOR
U savremenoj masinogradnji, motornoj, metaloprpradivackoj i uCYpste
me/.alnoj industriji obrada metala plasticnom deformacijom zauzima vidno
mjesto u odnosu no ostale tehnoloske grane. Nagli razvoj, narocito u poslijeratnom periodu, uslovio je primjenu ovih metoda i u proizvodnji raznih artikala
nojSireg nsortimana (elektro-uredaji, avioni, drumska i sinska vozila, aparati
precizne mehanike itd.).
Fundamentalna noucno diseiplina, na kojoj je bazirana ova tehnoloska
oblast je matematska teorija plasticnosti, 'a posebno njen primijenjeni dio -teorija g>lastiCne deformacije. U ovoj knjizi je ucinjen pokusaj da se teoretska
i eksperimentalna dostignuca Sto je moguce viSe priblize tehno~ogiji nepos'rednc
proizvodnje.
Materija je obradena u devet poglavlj'a, koja Cine jedinstvenu ejelinu.
Saddaj je koncipiran prema nas~vnom planu i programu Masinskog fakulteta
u Sarajevu. Metodoloski prilaz pojedinim a1J.(1lizama vrSen je sa zeljom da se
knjigom koriste ' i zainteresovani strucnjaci iz proizvodnje. Radi toga je svako
pqglavlje dopunjeno primjerima proracuna i konstrukeije alata, prineipima
projekttlvanja tehnoloskih proeesa, ka.o i nocinima odredivanja svih para me tara
nuinih za izbor maSino. Pri tome je koriStena veoma bogata izvorno literaturC!,
razni prospekti i podaei fabrika iz zemlje i inostranstv!l, kao i visegodisnje
iskustvo iz proizvodnje. Prikazano rjesenja nisu uvijek nojoptimalnija, jer je pri
njihovom izboru prvenstveni cilj bio da: budu to instruktivnija kako bi korisnik na temelju Sire analize dosao do optimalne tehnoloske varijante.
U teoretskom dijelu izlozeni StL nojosnovniji stavovi ,iz teol'ije plasticne
deformacije. Pri rjeavanju veCine problema koriSten je metod srednjih glavnih
napona iIi takozvani inzenjerski metod. Obim knjige nije dozvol javao da se
izlazu i drugi metodi '(kao npr. metod karakteristika i linija ' klizanja, metod
varijacije potpune energije deformacije), koqi imaju veCi znacaj na istrazivackom planu, dok je za neposrednu praktienu primjenu prvi metod prikladniji.
S obzirom no veliku obimnost materije, kao i raznolikost problema koji
se u knjizi izlazu, svaku korisnu sugestiju za poboljsanje djela pisac ce primiti
sa zahvalnoscu.
Sarajevo, juno 1969.
B.
Musafija
1.
UVOD
saV1ijanj a,
dubokog , izvlacenja i
raz.nim plasticnim obbi!lrovanj!ima.
pre9>vanja,
Ii.sW>kIi.Jv anj ai '
,
'kovanja.
Til-bela br. 1 prilmzuje pregled 06novnili operncija obrade metaIa deformacijOl!l sa kratiilin opisom. Ovillkva podjela je vtiSe infonnatlvnog waktera,
jer u industriljskDj proiz~ji vrio Cesto d'Ola2li< do prepliita.nda operacija, tako
da se ne moze govoriti 0 strogoj podjeli. Vrlo cesto savijanjem se obrac1uju j. ,
kompaktna ltjela. Isto tako i deheklstijene parude i2a-ac1ene pI'OCesom Irovenja
cesto se pbdv.gav~Ju suiavanju. Smatra se da je ~aIIl.ji. proces koii, se
8i
.-- o-
rr==
r
- ,
r-
'"
~
. f-
-'"...
"
r-
::
.....
~ ~
....
",0
~
,-
'--
.........
..
'
r-
",,-
:tlJ
., ;;
"0
L-
'
.....
. .
~.
'-
'
"~
... '
..
0"
~
0
r--
'",
'",
"-
:;
'----
'--
.-- .--
r--
"-
-
~
,,
'
'v
,
~
..
.--
.-'!:-
....
'!:
... ~ ~ ~ ,
."; ,'!:
,~ f- -
....
"
~o
r-
i-
O'v
,
~ "
0'
......--- -
I-
r-
...,
,,
",
~.
..
~
v0
~
...
'=:
f~li
,
"....~
'--
r-[~
..... 'J
'==-='
.,' ...',
r;=-=
0"
'
L-
... ,
.
.,~ l,
v
",
C,0
'1
, f-
...
.. <>
C-...,
,
,
,
- I-
'--
......-.....
r--
.--
~-
'-
~ 1
~'"
..2.....
r-
r--
0'
r~
1.1r;- '
,--~
v' Q,
... 1
~"
s
"
.~
-~
,,':
. ;:
~ '
...
'~
v'
L-J
..--.-
'v
'---.J
n-
, ,
'
.,
....
,"
- 0
'=:
,
v-
..., ....
....... .--.
,
. ...
.
'.
...
.
I
"
. "- ...
....
"
.:. ' ~
-.
t;- , ... ...,
0_
...'"
'----
f-
- Lill
....
0
'--
..-
r==
...,
.
~
...,
<{~
.
'",
f-
r==
,
,
'"..
r-
'"
.:::
"
'.
=>.
~
~
r-
...
L-
I-
'--
"o ...:li
<{
-'~
<{a
<l:""
-~
'V
r-
'--
r==
Q)c
r-
~ ~
',"
;l
.0
'"-
~ ~
cO::
<{a
!,
" - "===
~
'v"
~
~
0
0
r--
,--
...,
r--
',=:
.;:
....
...v,
'--J
'--J
..
,.
,--
I-
...
'
,, -
-
-l/J
:0
.-...,
' ~
1- v'=: '
;;.~
""
TABfLA br
OPERA -
OPERACIJE
CIJA
- ~--
5 K I C A
OPERACI'JE
- - .--- -t-- - - - - - -- -
,aL,o
-~~
~
--~=~/=z=ta=b=~=~=I=i=
m o=va,.=s~
po o/var.noj
reznol liniji odslJflCalu trak.
odredene S irine
."
r,,,lia
e~o
l.!..
@
ftolro
.omqL.
f-'
--
lQ]
'omod _
-
--
- -
~.tpadGO
'
'
f--
.
.p1a! ..o
'omad
PIS
..!1pG~
0 )(,) ;
o t t>adalt
o~ 1001
II 0MOd
--~BD
- - -- - --...j
"
- . _.
Obrezivanjem 51 odVaja vifak materti . kod rovnih iii savijenih dijelova, iii !upljih posudo, koo i profilo .
- -+-_.- - --- -
I .-::::::B
L
,
- -~~:-----~~~~~
I
Probijanjem se odvaja prstMOsti
;, 1 . I .:.
r--r-o ~
L..L..r
s.
-- -------------+-------------~----------_4
"
____-L__
lIJ
'
.....
:=
.'
o UVIJANJE
:::
"
I I I
V
\..,.J
~~~:::::~I~~
__
PromjMO ob/iko
postil. savi pnjem ravnih dije/cw,i/j 1It~ dj._+~Iom~~~~n~o~s~ov~ij~.n~l~n~d~ij~.~kwu
~.~____~
Dij.'ovi trake 51 uvijaju oka
nj.zin. uZduln. os.,
I/)
KRutNO
ZAVIJANJE
.~:)
1-- liE}
NASTAVAK
,
TABELE- br -'
'"
....,'"
...
--.
8U
PROMifNE
I}
DE8(JINf
Z IOA
-'"-
I]
SA STANJIVANJfM
ZIDA
"<
~
0
en
:;:,
"
'"-:.:
IZVLAtfNJE
15 PRITISKIVA-
D tJ
(y-
~~
en
0
tENJf
ISPRAVLJA-
"<
19
NJf
(PfGLANJE)
08RU8LJIVANJE
}I SA8IJANJE
~
~
;!
0
VI
111
KALl8RIRANJE
'"
0:
I r
~ ~~~--
'"
)G
'
PROV, A -
18
...0:
'
23
UTISKI
VANJE
If ISInO ,
aI,
~/ie
;zv(Jcenih
" je/o,ill
No ~uplj. iZllut,lOim
posudoma
C:lj.vimo,proI;r~flIO
/1/
III
ispvp{enp
s. postilu no roiun Smon)MJO
d.bl}ioe zido .
Ovim postupltom Sf dob/IO omotal pro v/o{.nj.m prethodno prI>bi).nog dl)"o, p" tom. st debl}ino motflrijo/o smoojuje .
'CJ
~
~
W2f'i?tm
rn
Q.
:;;
vetih
B 1!P
'"'"
VANJf
$if"
SuJovanj.
ffi
16 SUIAVANJE
--
NJE
NJfM
~ 17
~-
--
iaju posude
FfAZVLAtE-
PRO~/RI-
5 ---
--
Sfovo, znokovi i rOZM gravure no povdlnl prrdm.to Sf rode utlsklvo nj.m dotJcnlh obI/ito u motffijol .
...,
t..I
i.?~
-:;:-:--~=
i:
~5
I/}
.....
SMJERNO
c:J
-.:
:;;:
...,
l4J
~
KOMBI-
.~
NOVA NO
:.:
::::
:;;: ~8 UKOVNJIMA
ijl
.
.-
;.
~9P
-....,
0
lo..
l4J
C
...,
.....,
~
'-" ~.?
II}
IiJ
u ~3
0
o:
Q..
~ 3'
<:
'"
<: 31 2AVAR/VA -
I/)
--------- - - HLAONO
l4J
NJE
rg g
PREVI)ANJE
I<Ofo.1B/NOVANE OPERACUE !(OJE
SE VR5E
ISrOVREME
NO
EI=
---
---.--
---
-- -
.-
---
---- ------------
Ova, III Vise dl/elovo se met1usobno SPOjOjU no tOj 'no~rn slo se 1Vice ;ronog dljelo prevlju toko do
obuhvote drugl dio
.~ O(
KOMB/NOV/:r
NE OPERACIJE KOlE
SE VR5E
posrupNO
~O ZAKIVANJE
_.
--
. ._ - - - -
--
1-- - 1---
:t ~9 izA8IJANJE
---
~
/.
-.
-_.
[J
I
'//
.
Gredica materij se postovlja u kalup Uslijed pritisHo tiskoro no materijal, istl se islisku;e suprotno pruvcu kretanja tlskaCo .
~
'
27 SLOBOONO
"
"
--
PROru -
VI
=:-=
[J
tRJ
NO
-=--
ISrOSMJER-
--
x:
'T'~
1~'d>1'~'$1
Ek.on.omske predn.osti:
1. UtrolJak materijaJa je mali, jer je obpadak sveden na minimum.
2. Sa odgow.raju(:om opremom pogona mamnama, alatliana i uret1ajima,
uz neophodnu automaJtizaciJju tehnoloSkog procesa rome se postim vrlo
viso.ka produkaija.
3. MaAine za obradu deformaaidom su jednostavne 2la pooluZivanje, tako
da se za samu proizvodnju ne zahtlijew ~valifik:ovana radna
snaga.
4. Mpguca je praLzvodIrja ve1iklih Iool~Oina. uz IlIiskJi.t ai.jenu kxl6tanJa.
,
()g:nmlan broj dtjelova koji se daI11as rade ~ obrade sa skidanjem
strugotme je ~ce oilrattliV8lti p1aBt.in.om defurmacijom u hladnom stanju .
.Da.nas se nastoji da se o~ dEifoxmaaijom postignu defIinlitivne dimenzi.je
komada. UJroIilm je na'leon obr~ deformacij'om polIre~ jOO i dorada na matinama kIoje rade '98 sk4da njem s~otiJne, onda,to
predstavlja samo poslrupIjenje proizvodnje, zbog, dodart:nng stez~ja i ~atne (lbmde, nego i prek1!dQllje
kxlntmuiran.eg toka vlakarya. Jedan od bitnih .rn:sJoga zbOg ltojlib dijeJ.oVli izradeni
poetupko,m plastime deformacije ~j'u ~lje m~e osobine leiJi SlVakako
u tome ito je kxxi otirade defrumac:ijoIiJ. tok v~ana neprelcidan (sl:2. i 3).
Ukr\likri j.e za' obradu nekog Jooola.da sa\~jem strugloUi.ne potrebno nekoliko
stezanja na maiPnama, f,ada je ekon.ooniCn~ ohPadt defcmmaci.jom. Iskustvo
pokazuje de je, na wimjer, obrada na aut.omat~ za ,apkasti matmjal
(sa automa~ pc&Il8'irom !'.iIpke) ekonomilnija, zoog rila.Log otpatka matedjala;
nego obrada defonnacijom. Me4utim, ukonko se radi na umveI'zalnim, produk(Vtvli m , ill ' revolver strugovima, kao i autlOmatima sa pojedina.Cnim stezanjem
kDmada, tada je elronnlIlliamja obrada deformacijom.
U svim sW~jevima je kvalitet defofmaaijom obralien.og komada bolji od
istog komada.obralienog sa slUdanjem strugotine. To pokazuju slijedece analize
H. D. Fe1dmanna
<
Noll st. 2-a je prikazana caun za, voc:!eonje Blab, kQ,ia se radii. od ceLika za
cementaciju. Vidi se da je manji utr06ak materijala, kao i vrijeme obrade,
te da su manji ulrupnd 1m6Irovi ako Be atuca raw IIle'Uxlom hladnog istiskJi.vanja. ~
Na odnos tro.kova v.ti.oo, svakako, i protzvodne koIi6in.e.. Ovo poret1enje vaii
za obradu Alpkastog .materijala sa skida'njem strugobine na revolver strugu,
od....,o za obradu dstiskivanjem na normalnoj lroljecastoj pre$i. Ukoliko bi
Be lromad radio' na automatu (alto,su u pitanju veee proIzvodne koliCine) , tada
111 oyej odoos u korist obrade de.focrmacijom bio nepovoljniji. eliutlim, u tom
ne
I.
II. Obrada
.,
.50
..
isUs-
W-1t.la}fD.!.IL,.-_~
(Isprekldan
....
pr~so'lanjem
."
'"....
-t
~ ~.l
-U1. 5
Pocetn i materijal:
Valjana g re dica cP '5 X J]
fe/int! G,. 0.3/' kg
Pocetni matuijaf:
Vuc~na sipka cP SOX 85
tefine G,. l.l8 kg
I
~,.28k9=100%
"
1000/0
00.40 kg = 3f %
II
Ufrosak maruijala
I
""
obrade
'Il!YJl.ni trosko'l;
cr.
I.
~N
..."'
I
.50
11
Pocetni materijal:
Vucena sipka q, 52X 34
tezine 6-0,56 kg
Pocetni ma terijal ;
ValJona gredic a cP 37XU
t~iine G,. 0.28 kg
I:a
"
~ 0.28 kg
=50 0/0
Utrosok motecij,gJg
I
/I 0.39min-presovanj~
~.41 min= fOO %
~ f.25 min-stru!1QDje
1.54 min 78 %
VremMO obrqde
r~
/I
~56 "
b. SOLJA
IJ.IsJJ.Rn; troskO'lj
LEZAJA
sLu~aju bi se za istiskivanje prirnijenile specijalne prese sa ureda}ima. ta auooMatsko doturall.je mat.erijala i skidanje komada.
Sliena je situacija i .:00 izrade SaIJe lefaja (sl. 2. b). U1;tupni. troSkOVl su
nili ako se !lolja racti defonnacjjom u hladnom stanju, n.;> normalnoj koljenastoj
presi, nego ako se radi lz ipkastog materiJala na r::volver strugu. Medutrim,
ulooliko se obracia vrsi na automatu, tada ce tro6koVii obrade sa skjcianjem
strugotine hiti nih. Ovo se objaSnjava time soo u ovom slucaju uSteda matenjala
k.od obrade deformacijo m ne mme da pokrije troSkove za d.oradu sa skidanjem
strugotine. Kako se iz slike vidi, nakon obrade def.ormaaiJom potrebno je
izvrmu jos neke strugarske operacije (ukopavanie kanala, poravnavanje) da bi
se d.obile definitivne di.meniJije komacia.
Za pravilan ubor tehnol06kog procesa, uko1ik.o se komad obraduje deformacijom, vaino je sa tehni&o-ekoI)OffiSkog glediSta cia 1i se islli radi u vrucem
ill hladnom stanju. Ta~nost kod hladne obrade je veea. Dok se k.od kovanja u
vrui:em stanju mogu posbiCi toJerancije izrade u k,valitetu IT 15 do IT 12 i u
pojedi.nim slu~ajevima IT 11, k.od obrade deformacijom u hladnom stanju ove
tolerMlCije se kreeu u granicarna IT 12 do IT 8, a pod posebrum usklvima IT 7
i IT 6. Ovo va'bi. na.roC!ito za duga ruplja cJJindriena tije1a, kao soo su hidraulicni
cilindI'li, komore zraCnih cekli.ca i sliwa tijela. Pored visoke tacnosti, kod abrade
Obrad a ol k ov k a s o
s kidanje m .strug ol ln e
I.
.,17
\\
....,
~ ,
1
'
-+-
\. -'
I
Pocetni materijal:
platina ~ 198XIO;tezine G:3.8 kg
I.
100 %
Pocetni ma t erijal :
o tk o vak tei ine G = " kg
I.
" kg =100 %
II.
3.8 k g = 27%
Ul r osak materijala
I.
r8j '37m in=100%
~
II.
Vr em ena obrade
5.56min-presova(lje
9,50min - struganJfl15,06 min
II.
~23
=11 %
,Ukup.,ni troskovi
Ob r oda atkovka so
s kidonjem strugo t ine
istiskivanjem u hladnom
stanju
.&-3"
G = 0,20 kg
Pocetni
gredica
materiJal :
I.
~ 0.20 kg=IOO
E:l
II.
~ 0,l1kg=55%
Utrosak mater/jalq
I.
~ 9,5min=100%
Vremenq obrqde
Ukupni troskovi
b. PRIRUBNICA
kovacnice z.a slobodno k ovanj e i kovan je u ukovnjima imaju uglavnom univerza\ne kovaCkemaiii:nC.Pl-eovlada va juparova7..duSnUivazdwlni(:ekiCi. . za
sJobodno k ov~njc sa lezinom padajuCi h dijelova d o 5 tona. Z a n esta veee serjj ~
sc p1"imj cl1 juju parov:lzdliSn.i. ce\{liCi i frikcione prese sa silom od 30 do 3QO tona,
a II poj cdinim sillcajcvima i do 2.000 tQna. U r jedlim slu c~j evima. ~]aze u ~~r
h ~)Ii7.{)ntaln c kovacke masine. Raspol"ed mas.i na je grupm , na prumJ er la.kAi ~e
kid, tez.i cekici, frikci one prcse ~td. Mehaniz3ci ja se ogleda u pr.imje ni ma.n.ipulaLora za pos!uzivanje cekica na koji.{I1a sc ku j u teili komadJi. .
P oje dinacn.a proizvodn ja olkovaka je orga.n.i7...ova n a u fabrikama srednje
i tcskc m asinogradnj e. Najtipicnije mas~il1e U ovoj p roizvodnji su hidrauliCne
kovack~ presc. U fa blikarna srednje masinog r a<in je se primj enjuju prese od
600 do 3.000 woo, dok u teskim od 3.000 do 15.000 tona. Ko riste se u izuzetnim
sl uca jevima i jace pres'. Praksa eksploatacije p rese cd 45.000 tona je pokazala
da isle usljed niske p roizvodn05ti, visok e cijene koSlanja i komplikove.nng posluiiv anja ne mogu naCi Siru primjenu . U nekim koya cnicama pojed.inable
proizvodnjc se pdmj e njuju i kovacki cekic( sa tezinom p a dajucih dijelova do
20 tona. Fabl'ik e koj e raspolazu p resama od 12.000 d o 15.000 tona imaju rnogucnost kovanja najteiih otkovaka tei.ine 300 do 350 tona.
Obrada mctala dcformacijom u h lad norn stanju se primjenjuje go,tOV(l
u svim granama maSinogradnjc, metalne industl'\i je i ostatim industrijskim gr,anama k ojc se bave preradom metala. Koliki jc proc entualn~ tidio ove tehnololije
u proizvodnji u poj e dini m induslnijskim granama moze se uoOiti..l iz tabele br. 2.
Glavno podrucje primjene tehnologi je abrade deformacij om j e u mas6vnoj i
vclikoseri jskoj prolzvodnji. U tabeJ,i hr. 3. je dana klasifika cija bipova proizv,o dnje u zavisnosti od broja . komada (godiSn je p roizvOOnje) i v eloiC<ine dijelova.
Podaci su ol-ijentacionog karaklera~ jer osim veUcine i broj a k omada, tip proizvodnj e Ils1 0vljava i slozenost dijelova, vrst3 te hnolosk og procesa,. debljina
materijaia, tacn ost i niz ostalih faktora.
P odr ueje primjene ove t.ehnologjje se neprestano proStruj e, tako da Be Bve
ved c1ijelovi obraduju na ovaj naci n. Deformacijom se mogu rawti di.jelov1i do
6 me-tara dugi (clijelovi karoseri j a t eSkih vorua), isto tako se pc)Ve cava i debJjina mater.i ja la koji se preraduje deformacijom . Danas je mog uce u hladnom
stanju prosijecati matenjal dcblj ine do 25 mm , a probi'j ati i do 35 mm. Lim do
debl jine od 20 nun se da duboko izvl aciti, a savlijanjem u hladnom sta.nju sc
.
p reradu ju mateIijali d~bJ j ine do 180 nun .
TABELA br. 2
U
PRIMJENA TEHNOLOGIJE OBBAOLJlEEORMAC/JOM
HLADNOM STANJU U NEKIM INDUSTRIJSKIM
..GRANAMA
DIJELOVI
ZA
~~~tU 1ulc:mobllsku
rtJ!!
/n liS
In.dllstr~u~trlc-
nih ma
/nO
P~iznu
mehoniku
A~gklln'tsovne
po ro n e
25 -
30
70
15 -
20
85
30 - ' 0
95 -98
90 -95
60 -
70
60 -
75
50 -
60
60 -
70 -80
eo
98 -99
1--
TABELA br.3
T/POVI PROIZVODNJE .U ZAVISNOSTI 00 BROJA KOMADA
KOD PRERADE LlMOVA DEFORMACIJOM
~
VELICINA DIJELA
U
mm
Velik;
250-1000
Srednji
50 -
Nol;
do
250
50
do 5
5 - 50
dolO
20 -200
do 50
50 -500
500-10000
50 -
500
preko
500
preko 10000
5
1. Tijelo cilindro
2. ono cilindra
J . Poklopac cilindro
, . Klip
5. Klipnjaca
6. Zaptivac
Dimenzije u mrn
d
II. Dno
45-(1(lllI
58~46
5,
52
3.5
365
'80
5.5
70-q,D46
6
4.5
'85
..
51.' P080LJS~NJE
.. KONSTRUKCIJE RADNOG
HIDR AUL ICNOG CILINDBA tZMJENOM
TEHNOLOGIJE NJEGOVE tZRADE
11 1. Deformacije
Da hi se postaVlile izvjesne zakonitosti pla.sticne deformacije, posmatrace
se deformacije paralelopipeda pri sabtLjanju bez trenja.
Ako se paralelopiped visine ho, duzine 10 i sirine bo (sl. 5. a) optereli
odgovarajuOOm silom F (ciji se pnivac djejstva poklapa sa jednom glavnom
osom paralelopipeda), tada ce ism, pod pretpos<tavkoan da nema trenja (,ideal an
slucaj) def.orm.i.sati u paralelopiped dimenzija:
hi
<
ho, 11
>
10 i bl
>
bo (s1. 5. c).
h - dh, I
+ dl
i b
+ db.
Elementarne deformacije u pravcima , glavnoih ooa (pravci rubova paralelopipeda) mogu se izracunati kao ' odaJ.os skracenja Q.li proS:irenja i odgovarajuce duZine:
dq>h =
dh
h;
dl
. db
'
b
dq>b = -
dq = - Z-
~ -~
In -
hi
ho
(1),
ho
Z\
Cjlt =
r .?~I =
Zo
In.!!..
Zo
(1 a),
o. POtErNO
dl
c. KONA-tNO
STANlE
b. TRENUTNO
STANlE
51 MOE
--- ---l
I I
~
I.(
("
:!(
....
E - gron/co
c:
c:
-c
0
.s
II
c:
0
P,
\ I)
" ("
"
"
I" I
I ,
I I
V - g'Onlco rolYkl
hnlo (po~.to/t
t.fet)jo)
II
II
"0'-
t/~nostl
I'
I'
"
II
C
...
FJ - gronko propclenollto.t'
"
H - ~lIrstoco Ist.ron}o
Z - 'otko pr.JddO
I,
I,
probn pru-
I I
, I
,J--'t~--'-~I-'-.Io--'-+-,-.yu---t-.J..-=-_
"' t.
OJ - pia s U~IKJ
defat'-
moe/jo
.'astJ(ono dllormodjo
QA - tro)no d.forma-cljo
A.- pot.tn; pres-
AS -
!
I
I. -
"perno dllllno
t 5TVARNIH NAPONA
bl
r .:t~b = In~
bo
<Pb =
(1 b).
bo
Obrasci: 1, 1. a .i 1. b pre<loCavaju logaritarnske iIi aditivne deformaoije.
Niz Zak0lIl3 plasticne defo.rmacije metala bazfraju na postavci da se pri
plasticnoj defcmnacij~ volumen tijela, koj-i se defm-miSe, ne mijenja.
To znaCi da je volumen paralelopipeda prije deformacije, u toku iste
po zavrSetku deformacije isti:
V = holobo
= hib
hlllbl
= c'o nst
(2).
bl
+ In - 10II + In -=
bo
In 1
ili
<Ph
+ <PI + <Pb =
(3i.
odnosn.o:
(4).
v=
h 1 b.
(h -dh) (I
+ dl)
(b
db),
iz cega slijecLi da je
+ dl) (b + db)
hbdl- bdhdl + hldb - ldhdb + hdldb h . I . b = (h - dh) (t
h I b
= hlb -lbdh
of-
dhdldb.
Ako se zanemare proizvodi dile-renciJj ala kao beskonaano male veliCine u odnosu
na ootale Clanove jednaCine, tada je:
= hldb + hbdl
lbdh
gdje je:
lbdh
hldb
hbd1
lbdh
Adh,
a trenutna povrsina
A
dV;
1b
V
h
= -dh
V --
h
Istisnuti. volumen :
h1
V; =
V; = V 1n -h1 =<Ph
ho.
ho
= V<ph
(5).
Volumen istis.nut sabijanjem jednak je proizvoou volumena tijela ~ stepena logaritamske deformacije sabijanja. Treba napom.enuti da prednje vazi
sarno tada ako je povrsina popreenog presjeka A po cijeloj visillli 1lijela isla, to
jest kada se cilindar deformise Ii cilindar drugih dimenzija, paralelopiped u paralelopiped itd.
U prora~unima se
izraz.iti obrascima:
Eh
t.h
hl-ho
=
ho
ho
t.L
(6),
sabijanje
= - -
EI =
Eb
~esto
Lo
II-Lo
Lo
izduzenje .
(6 a),
t.b
bo
bl-bo
bo
proSlreIllj e
(6 b) .
--=
= -- =
Loganitamske i
'Ph
jedini~ne
hi
ho
In-
ho
t. h
ho
Ln - --
t. h
ho
Ln(l + - ) = Ln(l
+ Eh).
mh
.,..
Ln (1
+ Eh) =
Eh -
2h
.3
E4
+ - ::I- h - - 4 h + .
Eh
+ E1 +
Eb
O.
Specifi~ni
defurmaciani otpor .IooOim se matecijal suprotstavlja deformaciji (u ovom slucaju sabijanju) je opcenito neka funkcija deformacije E, iii cp.
Zbog toga se kod proba sabijanjem, jedinicna deformacija sabijanja Eh (obrazac 6) uzima kao pozitivna, i to je ujedrno glavna defurmaoija:
E=
ho-h
ho
Ao
--V
A-Ao
A
Ao
E=
ho - h
.6:ho
A - Ao
t. A
ho = ~ = ---p;- = A
(7).
(q>1 + <Pb)
= -
11
(In -1o
+ In bl- ) = bo
Ilbl
In - - = lobo
Al
In - .
All
hi
= In - ho
= -
ho
In - .
hI
ho
h
cP = 10 -
In -Ao
(8).
=T"
za
za
za
za
no-rmalnu epruvetu
nornnaLnu kratku .
proporcionalnu
proporcioonalnu kratku
!o
= 10
!o =
du
5 do
=
=
200 mm,
100 mm,
= 10 dQ = 11,30 V Ao,
i(l = 5 do = 5,65 V Ao.
lo
(91.
Deformacija prvog reda preqst.avlja odn.os apsolutnog izduzenja i pocetne (reperne) duZille probne epruvete.
2. Preena kontrakauja (suzenje-deformacija presjeka), iii defurmacija II-og reda:
I If
= Ao -
Ao
~=
6.A = 1 Ao
~
Ao
I.
(9, II).
Ao
(9, III).
q>=ln -
Dljagram istezanja je
graf~ckIi
F
(optereeenje redukovano ha pocetru presjek epruvete) u zav:i.snosti
Ao
od jed:in:ienog izduienja (s1. 6)
rr=
0=
6.1,
10
(gdje je E -
modul elasticnoofli).
Pri .povecanju opte.recenj-a iznad tacke Pr deformacije BU joS uvijek elasix> znaOi da se prol:>na epruveta nakon rasterccenJa vraca na prvobitnu duzinu 10.
FO,2
crO,2 = - - za
. Ao
to
00,2
0,20'0
0,002 .
= Ao )
rastereti; tada ce lial'ij-a rastereeenja biti CA i i6i ug10m CJ. prema apscisnoj osi,
odI1D5no pRll'alel.no sa J'w arntim chijel-om kr,ivulje, taJoo da je:
OB AB -
plasticna deformacija,
elastiena deforma.cija,
a trajna defurmaciJja
0= OB-AB
OA.
crrn
Fm
=-
Ao
gdje je:
Fm
= F max
U tacki Z dolazi do prekida probne epruvete. Prekid daj e dvij e karaktt'risticne ve1iCine na osriovu kojih se odreduju mehan.i.cke osob.rne materijala, i to:
istezanje
It - 10
- -- . 10o%
10
(0 5 za 10 = 5 do
010 za 10 = 10 d u)
i Jron trakcija
'I' = Ao - Al . 1Oo%.
Ao
"
"
"
za celi&J.e limove,
za limove od lakih metala,
za limove od teSk.ih metal-a.
Sve do momenta poeetka lokalne kontrakaije, to jest dok traje ravnomjemo izduzenje prabne epruvete (do tacke M) stvaJrnli. napon.i. (k) se mogu
izraz.iti i pO!IT1OCU nominalnih napona (0")
IU>risl~~e ~lo~ 0
postojanosti. vah~m!!na:
V = Aolo = Al = canst (jednacina vazi do tacke M) moze se uspostaviti
veza izmedu stvarnih i nominalnih napona u obLiku:
k =
F
A
= 0"
~
A
= 0" (1
+ 0) =
1 _a 'I'
= (je'l'
I
.
(10).
OZNAKA
V R S TA
JUS
o/
1
C.DlID
C.D2<5
C.D2<5 V
C D300
3
S 13,
SI 3, - 2
513,-3
5137
SI37-}
S137-3
S I;}
C.D3'5 V
t.~5
C.D6<5
CD7,5
S10-3
SI5D- }
SI5D - }
SI7D-l
p"
S"
MEHAN/CKE OSOB/NE
C- ",VR.::S::;:TO::C::A':"'_f-.:./S:.:,:TE:cZ;ArNJ::E:""'-j
If---:'
,,,, mm~
.~ 7:,..~
d " J 10 "
mmA.'
max
7
mox
D.12
D.D6
D.OS
D.D6
D.D5
}7-3,
3D
}5
0.18
D.D5
0.D5
D.D6
D.D5
3D-36
}5
}D
D.}5
D.D6
0.05
0.06
D.OS
0.06
0.06
D.J5
D.'5
ID
13
II
25
0-5D
50 60
60-70
70-85
]1. 1.1
I.} 51
'0'8
18
,8 56
56-58
17]1.
17
I}
36
10
iareno
1.}-Sl
]7 1.5
50-65
11. - t.}
]0 36
,0 5)
19
3D
I kal)ono
50 65
'A 51
15
poboljs.
,; - 50
55 55
lorena
a-50
pabalJs.
55 65
zoren a
50-72
iorena
50-60
65 SO
sa-sa
55-Sa
50- '2
75 -90
50-72
75 -90
70-85
BS-IOS
70-8 5
3l-U
U 52
Jl-U
u 5}
lO-lS
pobofjS.
B5 -105
58-Sl
D.60
lorena
koljeno
C./I}D
C ID
D.Di5
0.0'5
]i. -I.}
19
f-C-_.-/l-}I--+-Ck-'0--1D.05-0.l} O.l5-D.35 a}5-0.5D I-D-.0-3-5-+-D.-D3-5-+'i':'or:!.o"n;';0~-3:::':--":'~2-+":}::7: ---:3C:'-+-'3~5O-+---1
kaljeno
C 15
f-C-.,-}-}-,-
C. 03D
D.D'5
k alje no
/6
+--Ck-'5--1D.I}-O.l8 0.15-0.35 0.}5-0.50 rO-.0-J-5-+0-.0-3-5-+,~o7r.:-n":o'-1l":3"'7;-:';5-+":3::;0""":3;;6:-t-'J:;:n:--+----1
cn
00,5
0.0'5
>:
...
C. /JJ /
.'...,"
( . 100
{,OI
'"
Ck }}
0.035
C 35
O,Ol5
0.035
0.Ol5
0.035
0.035
Q.
...
'"
..,~
lu
'W
C.IPO
C l5
0.Ol5
0.0'5
C 1730
0.035
Ck '5
e 60
0.035
0.0'5
0.035
D.OlS
0.035
Obic!li
lu
lim
'w
.~...,
l5
"
~
0
cr ni
C.1731
ek 60
e .01l5. p,
C.Oll5.P,
C.Oll5 P,
C OUo. P,
SI /
SI 1/- 1/1
SI III
SI V
80ljilim
za pres. COll5. P,
VIS~~O
C.Oll7. P,
kvolitet- C01l 7. P,
n; (,m
zo d ubo COilS. P,
ko In/ac. e.olls. P,
poboljs.
ioreno
pobol}s
iorena
paballs.
iareno
pobofjs.
ioreno
pa ba/j s.
}7
IS
21
IS
5}-5'
15
lO -,8
52-5'
'8-5S
15
17
IJ
17
13
'S-58
50- 7 2
55 - 5S
5S-B'
S5-5S
It
"9
do0J5
do 0.20 0.20,0.50
0.05
0.05
m.zar.
}8-50
2l-'0
lS
do 0.1
do QlO Q}()-Oj5
0.05
0.05
m.zar,
l8-a
l'-Jl
>}S
51 VII
51 VI/I-iX
do 0.1
doO.l O Q}O-oj5
0.0,5
O.OlS
m.zar.
lS - 'O
l' - 3}
>25
SI VII/-IX
51 X
d o 0.1
doQ}O Q}0.IJ.l5
0.03
0.03S
m.i or.
}B-3S
}'-30
>}5
SI VI
TABELA br. 5
MEHAN/eKE OSOB/NE LlMO VA 0 0
....
JUS
'<{
Z NA /( A
\II
DIN
AI 99.5
\II~
00::
AI 99.0
A,
Mn
(t.
(A, Mil M~ )
<.:>
I4j
5-6
35
30
10
6-7
miar.
6-7
]0
P.t'l
11
m i ar.
p. t 'I
mia r
P: t 'I .
A I Mil 5
:II:
\II
....
AICu5MII I
7. 5-8.5
A,CuM II
7- 8
20
18
10
12
8.5-10
m.zar.
18
71.5- 1J
15
13
P.I'I.
1,(
2J
"-IS
mzar
18
11.5 -13
16
"
2J
I I. - IS
"8
10
2J
1(.-15
16
11.
16
27
18-22
miar.
18
12 -"
12
10
t'lrdo
22
28
19-23
h.zak.
26
(, 0
25 -2'1
12
10
m.zar.
11
75-8.5
17
I.
"3
11
m.iar
ISTEZANJE
d,o "
(;' kg
'mm 2
AI Mil 3
.....
A I Mil 5
CVRSTOCA
\II
P t'l
I4j
RAZVlAi.
A, Mn
::>
A, M, 3
'GRANlCA
AI 99.0
I4j
A, Mil 2
AI 99. 5
;::~
'<{
I4j
LA K/H ME TALA
P tv
f- -
:i!:
::>
....
AIM,1 Sil
t'lrdo
15
17
12-11.
h.z ak.
10
20
1-' -18
13
25
13- 15
12
1.2
51
31
Mil Mn
10-16
20- 22
15 - 17
1,5 - 2
Mil AI 6
16 -19
27- 28 20-22
8-11
6-10
MilA, 7
20 23
28-32 22-21.
8-9
6-7
A, Mil Si
'<{
m.~ ar.
A , ZnSMII 3
A I Z n Mil Cu
Cu 2
lL~
~(t
I\i::>
14j 1!>
;C: l..,
<':>"""
'<{ 1lI
~ ~
t.zak
1, 5
TABELA br. 6
MEHAN/eKE OSOBINE LlMOVA 00 TESKIH METALA
o
VRSTA
Q::
.....
<q
lw::
III
JUS
'Cu
Cv
Cv
Cv
III
\J)
Gm
kg 1
mm
Lm
kg 2
mm
65
cl,O
mek.
:ll- 35 17 - 20
>38
99.25
99.50
mek.
21- 25 17- 20
)38
p. tv .
25-30 20-24
>10
mek.
20-25
16 -20
>35
P.tv .
25-38 20-30
9975
E Cv
C" 60 Zn
""', 60
Cu 63 Zn
""',63
Cv 67 Zn
,..",67
Cu 72 Zn
M. 72
Cv 80 Ln
M.80
III
....<q
ISTEZANJE
CVRSTOCA
A,
\!)
DIN
<q
'u
L.J
Z N A K A
melt.
34
28
33
:>8
30
p.h
mek.
"29
35
26
18
48
15
45
P tv
35
30
25
me"
28
2,
28
,5
'0
P.tv .
33
18
15
22
'5
27
22
32
'0
30
mek.
38
25
32
26
P tv.
33
28
me" .
p tr
1.0
30
'1.0
Cv 85 Zn
M. 85
Cu 90 Zn
M.90
Cu Sn 2
So Bz 2
me/(.
Cu Sn 6
Sn B, 6
meh.
25
22
27
32
25
22
32
27
25-35
25
1.5 - 56 36 - 1.5
mel<.
30-38 21. - 30
50
P. tv.
36-'6 29 -37
15
mel<.
35 -1.5 28- 36
30
p . tv.
15
mel<.
30
p. tv.
12
Zn 98.5
11. -33 12 - 20
36 -1.0
DLOVD
P.99.5
2,5-1.
NIKL.
N,99.6
L.J
l:
I(OSITRENA
BRONZA
AI Bz I.
'<{
lw::
-."'"
III
l:
.....
~
~
Cv AI 5
A,B,5
Q::
III
<q
CINK
TITAN
AIBz9
Zn 5
T; 35
Ti 55
melt.
p
tv .
mell .
p . tv
mel<.
'0
2-3
35
t ~.
3D
,0
30
30 -'0
5 -15
'0 -50
35
55
'7
mek. 35-55 30-'0
20-30
meJr.
16 -21.
55-70
4() -
1.5
CF---+:.q\' 0'/
. . '..'0- \ __
<'
~ a
METAL
h ro m
i elje'io - - -.
~ molibden-..
f-volfram
c
a
2.5/ 1..0 7
-3.20
5.2Q
t-'!!}!.fl.'}.e Z if__
a
METAL
aluminij
1..01.
b akCir- 1-' - - - - - - - ~ ~
olovo
-- .-- - - - I.. ~~nlkl
3.52
2.88
2.86
3."
3.16
a. Prostorno centrira-
METAL
kobalt
na kubna rese/ka
cmk
t i tan .I-
;]) 2 1..67
I "">
I
.... ').
f
""
I
I
... .....
0 0
000
o C
d.Bro} aloma u
roznlm ra Vnfnomo
l1111
SI.8 GLAVNE
KRISTALOGRAF5KE
RAVNINE
..
.
- --- - -KUBNE
- RESETK
A
j,
~-~
P
a.
J
F
b.
<?
.--" ~ /.
d.
c.
e.
a.
b.
c.
d. 1
,F
O"m =
15 kg/mm2
O"m =
20 kg/mm~
O"m =
35 kg/mm 2
I> = 10"/0
I> = 50~/o
I> = 33%
Posmatranje Lin-ida (trake kLizaruja) koje se pojavljuju na powsini epruveta od pojedinacnih kristala za vrijeme plasbicne deformacije ukazuje da se
ova deformacija sastoji od klizanja matecijala po azvjesnim kristaLografsJdm
ravnirna u odreden1m pravoima. Npr. pri ispitivanju epruve<te od monokristala
(pojedinacnih kristala) aluminija, klazanje ce se vrliti. u pravcu paralelnmn sa
jednom od oktaedarskih ravni (kao sto je ravan rpq na sl. 9. a), a smjer kLizanja ce biti paralelan jednoj od strana trougla rpq. Ako se pretpostaVii da je pri
oispitivanjima na istezanje (silom F) epruvete od pojedinacnog kristala (sJ. 9. b),
koja ima povrsinu poprecnog presjeka A, pravac najll1e-poYoljtJJije orJjentisane
oktaedarske ravni klizanja odreden sa normalom n (koja sa pravcem djejstva
sile F zaklapa ugao a) a pravac klizanja linijom pq, tada je ukupni napon u
ravru klizanja (prema sl. 9 r:).
S =
F'
- = - A'
A
cos a.
gdje je:
A =
A
cos
a. -
F'
= S s1n a. = -
1'kr
l'
cos cP
AF
cos a. sii.n a.
CXl6
cpo
a N eopterecna
kr ista/no
rf! setko
klizonjem
dvojnikovanjem
000000
"too " t
0 00
000
00
0
0000
00 0 0 0 0
o 0 000 0
o 0 0 000
o
o
o
00 0
0 0 0 0 00
o. Utisnutl
0
0
000
b. Pr azn in~
u rese tki
c . Dislokocijo
dislokaclje
o.
d. Pomjeranje
RESEI~
b.
d.
--
e.
om
nl
de/ekota
krrstalne
resetke.
= FO,2
ko
= A
Fo
,2
0,2
= AO,2
= 0'0,2
(1
= 00,2
+ 00,2) =
0,002
0'0,2 (1
+ 0,002) =
1,002 0'0, 2.
Fo,2
, = Ao- .
2
Isto tako se kod grafickog predocavanja uzima 00, 2 "" 0, tako da je nulta
vrijednost ordinate k (0) = ko = 0'0.2.
Na osnovu izlozenog slIijed;i da ordinata koOI'<tinatrrog silstema prolazi kroz
tacku V. S ovom aprok simacijom se, u stvari, zanemaruju elasticne deformacije,
kao v-rLo male veliicme u odn.osu na plastiene.
2. Stvarru napon u mo.m.entu poeetka lokalne derormaaije .
.t-'rema obrascu (10) za 0 = Om, 'l' = 'l'm i Cjl = Cjlm
<
<
Zavisno od toga koja se vrsta deformacije uzuna za apscisnu osu Ii, 'l' ill <p (prerna obrasc:ima 9, T, II, ~ld. III) nastaju kr:ive ocvrscavanja prvog, drugog, Hi tre~
ceg red a (s1. 15). Nakon pojave lokalne deforrnaci.je obrazac (10) viSe ne va!i, jer
se deformacija lokaJazuje sarno na jedno ograniceno pocirucje, pa se i Serna naponskog stanja rnijenja od linearne u prOlStornu. Tehn.oloSki procesi prerade
plasticnorn deformacijom se vrlo cesto rne sa stepenrun deformacije 'I' > 'I'm
(unad tacke M). Krivu ocvrScavanja je moguce u tom podrucju kOll1Struisati na
osnovu specijalnih ekspeniJInenata. Ispitivanja su u tom slucaju slozeruija.
Ponekad se probni kornadi ispituju sa vecim stepenima deformacije
('I' > 'I'm), a zatim se iz istih' isijecaju epruvete, na O5llOVU kojdh se iznalazi vrijednost k = k ('1').
Da bi se studija olaksala, niz autora su na 06novu eksper:irnenata postavili
analillicke jednaCine kri'v.ih oevrScavanja. Ovdje se navode nelci rezultati.
1. S. G"ubkin
Polazeci od pretpostavke da se stvarni napon rnoze predstaviti kao stepen a funkcija deforrnacije u obliku
'1'"m
i tako pootavlja aIfald.bicki obrazac za krivu oCvrscavanja drugog reda (s!. 15 Ii)
u obliku :
k
(11).
k m( 'I' . )n
\{1m
kA
gdje je:
k = C . 'l'n
A = Ao (1 -
'1')
stvarni napon,
trenutna povrSina.
~.
~(O )
,/
k#
A
./
./
./ ~~IijI)
.-':
./
I
I
./
I"
({. I - I.
I.
L=..9g..w!E
/.
I
I
/ 1
r-'<J I -'C
-.l -j
It
I
1V= ~
D
,
-'C
1_
_IP.
e-/-2V,":
d-2k m ;
rp.ln Ao/A
Ao
v=/
~
~
./
~ r
k Fm
A';- Am
I
Ao
Am
11 - 09 redo
111-'9 redo
D'OL
DIU
I
I
.c::
I
I.e;
I
I
o.
I i
I
:1
3
b. KR', VE p.p ( E )
PR OBNI UZORCI
O/h
d K RIVE k- ME) I
Up Up (E)
c . KRI VE p - p(O/h)
tz=rzr
F = k . A = C . '1'" Ao (1 -
'1')
dF
= C . Ao [n '1'1>-1 (1 d'l'
'1') -
'l'nJ.
dF
d'l'm
(-
pa je
n'l'n- f (1 -
'l') -
'I'D = 1
odakle je
I n = ~- I
(11 a).
1 - 'I'm
'I'
(12),
ko) ( -'I'm)D
gdje je eksponant
(12 a).
2. B. Musafia
Gradient tangente je u opstem slucaju neka funkoiJja nagiba sekante. Ako
se promatra bilo koja tacka krive'k = k ('l') (prema sI. 15 Il), tada je
i = tg IX =
~
d'l'
= f ('1')
tg~
gdje je:
tg.~ =
k-ko
'I'
'l'"
gdje je:
a
= (1 _
~ k- dk-- ko = ~ d'l''P -
+ Cl
'l'0-I d'l'
ko)
= In 'l' -
'l"
a
+ In b
ill
k = ko
'1"
+ b'l'e- -;-
je k = k m
- -
odakle je
k = k0
k", - ko
+-
'l'e
- --
'l'm
('I' ~ -
'1")
(13).
I'
~------------------------~
Sila u nekom trenutku probe F = k.A se rome diferencijaliti kao iunkciJa
sa dvije ne.zavisne varijable
= kdA + Adk
dF
gdje je:
A
Ao (1 -
'l') -
trenutnIiJ presjek
dA = -Aod'l'
k
dk
k ('l') -
km -
ko
- 'l'm -
..!... ""a
(1- 'P') e' "m
_1jI0)
d'P.
Iz uslova za tacku M
'i'
= 'l'm
i k
= km
dF
prvi izvod sile po deformacijli je jednak nuli (d'l')m = O.
a=
'l'm)
l-'l'm
---------=--------------log 'l'm
(13 a).
3. F. Korber
+ 'l' tg Ilm
F= kA
d.F
dA
d'l' = k d'l'
+A
za 'l' = 'l'm
dk
d'l' = - Aok
k
+ Ao (1 -
dF
= k m je (d'l')m =
dk
'l') d'l'
pa je
dk
d'l'
km
DM
= =
.
1 - 'l'm
CD
tg Ilm = ( --- )m = - - --
Nadalje se vjdi da je
CD = 1 - 'l'm
OB
e = OC = ~D -
'l'm
1 - 2 'l'm
km - = k _
1 -_ _2'l'm
= e lg Ilm = (1 - 2 'l'm) ----..::.::.
m
1 - 'l'm
+ 'l' tg Ilm =
= OB
k m 1 - 2'l'm
l - 'l'm
+-
,1 -
'l'
'l'm
k m_ _
1 --'l'm
I' k =
J
km
; -
2'l'm + 'l'
1 - 'l'm
~---=---.:.!!!.-.....!
(14).
(1
+ e) tg am =
(1
+ 1-
2 'l'nJ
km
= 2 km.
1 - 'I'm
Nadomje.stavanje kIlive oCvnllcavanja tangentoon predstavlja aproksimaai}U koja se moze tolerisati sarno kod odrede<nih proraOuna, .u ruju pojednostav-
k = <Trn
+ km-<T
<Pm
rn
'<p=(1m
<TmeCl'm_<Tm
.<p
<pm
(15).
5. L. Sofman
Ekspel'imentalale mebode iznalaienja kl'ivih oCwScavanja ihi njlihovih
aprokosimacija je razradilo nsiz autora. Posebnu metodu konstrukcije kr;ivih
oCvrseavanja na O6l1OVU proba na pritisak je predloZio L. Sofman.
Ovaj autor koristi tni probna ci.lindricna uzorka od materijala, koji imaju
Lst4. preCniJk Do, railticite "viBine ho (s!. 16 a).
hOt
>
h02
>
h03.
ho
E,
to jest
ho-h
ho
E =
gdje je:
ho h -
por
rcnJa
Aoho
Ah
A = Ao
D~ 1t
D 21t
- - ho =
h
4
(16).
F
= A
ill' sob'
' A
ZlI'om d a Je
1
ho
=-1-E
h
A 0 ho
h
to je
Fh
p = -Aoh4
= -F
(1 -
AIl
E) = p (E).
DOlI
Za hoa
Do!
Do I .
]e
P3
>
P2
>
PI
"
pn
E = E.
Mofe se uociti da sa porastnm stepena def<=nacije dolazi do vrlo .intenuvnog ocvrleavanja, narOCito kod vehkLih stepena deformacije (51. 16 b). Ovako
otY'rlCavani .. ~e !1)ze objasniti kao surnamo djejstvo dva faktora, 1 to:
iz obrasca (7)
ho
1-E
D
Do
sJijedi da je h ho
1
'1/' {I=- ~)3
-- '
p = p
E=
se povezu tacke 1'-2'-3'
ili 1"- 2"- 3", nootaje uOpStem s luca ju prava linija, iii neka eksponencijalna
D
k,riva koja karakterizuje porast otpora trenja sa poveca:njem odnosa"h- ' Ako
se krive (iii prave) ekstrapoliraju na ordinatu za vri jednost
0, oll1e pred=
0 znaCl da
nema k,ontakne povrmne). Vl'ijednooti k', k" . . . . k, odgovaraju stvaJrnlm naponima za stepene deformacije E', EN . . . . E. Prenoseci ove vrijednosti u dijagram k - E dobiva se kriva ocvrscavanja k = k (E) na osnov u proba na pritisak
(s!. 16 d).
Ako se koristi ohrazac (10), koj[ veze stvarne i nominalne napone kod
istezanja 0' = k (1 - 'l'), tada se na osnov'u krive ocvrScavanja k = k (E) pri pritisku moze konsttuisati dijagram nominalnih napona pritiska O'p = O'p (E), koji
treba da bude oide:ntica:n dijagramu nominalnih napona pri ristezanju (j = (j ('l'),
ukoHko kriva ocvrscavanja ne zav:iei od naoma opterecenja (pnibisak, iM i stezanje). PoiSetna vrijednost olTdinate, iii pocetak tecenja (tacka V) je u p v = ko. Na
taj nacin konstruisana kriva (sl. 16 d) ima ekstrem u tacki M, cija ordinata
mora odgov.a rati vrujednosbi U m za apscisu 'l'm. U slucaju da se krti'Ve ocvrscavanja pri pritisku i istezanju potpuno poklapaju, tada vrij ednosti k pm i Em za karakteristicnu tatku mocaju odgovarati vrijednostima k m ;i 'l'm pri istezanju.
Rezultati proba sa raz-nirn matenijalirna, kako se iz tabele uz sl. 17 vid i,
pokazuju da se ovi odnosi krecu u granicama
k pm = (0,96
-7-
1,2) k m
140
MfJ
I.
110
..Et t
/00
/.
10
---
/,'
~
....~ 40 I'/, ~
R)
:p
'19
..Et
~
~
roo
~o
MI
'! 1
0,1
0,1
D,4
0,",
'0
10
O,f
--
,....- 7
~ r~A
10
5
6
V .,-
~
/"
~I
0.1
0,:1
0,'
0)
0,6
'11-
Ei
Ei'llf -
<
Probo no pritisok
Probo 'no ist.zonJe
Poc.tok lokolizocij. d.formocij
LEGENDA:
REZULTATI EKSPERIHENATA
KRIVA
PROBNI HArERIlAL
PO
GOSTU
PRITISAK
k
pmmm1
Em
ISTEZANJE
k~
"'m
ODNOS
lI'm
telik
10
52,0
0,/8
~~,5
0.16
1,19
~e/lk
}()
59,0
0,19
51,0
0,21
1,16
telik
1.5
7/.,0.
0,15
67,0
O,U
1,10
I.
Celik
101.,0
81,0
0,10
tlU
~elik
1.0 XHMA
Y8
92,0
0,/0
'1;09
0,16
1./1.
6
7
Celik
YI2
80,0
0,13
68,S
0,16
IP
Hesing L59
62,0
0,25
53,S
0;25
1,15
Durolumlnij D I
1.3,0
0.15
1.5,0
0,16
0,96
Bokor
30,0
0,30
28,6
0,30
lOS
108,0
PROBNI MATERIJAL
PO GOSTU
ODGOVAf'A PRIBL1ZNO
PO JUSU
ODGOVARA PRIBU~NO'
PO STAROJ OOMACOJ
OZNACI
Cellk
10
t. 11 20
St. C 10. 61
2
3
Celik
20
t,;330
St. C 25 . 61
Celik
~5
t. is 30
St. C 1.5. 61
I.
~elik
1.0 XHMA
C.SI. 30
VCNMo lOa
5
6
7
8
Celik
Celik
Y8
C. 181.1)
OC 80
YI2
C.19Ui
OCPIOO
Bokor
Mes;,g L59
Durolumlnij D I
Cinjenica da se dijag.rarnom oCvrSCavanja pri pl'litisku mogu sa odredenom taenoscu predskazati meha.n.icke karak.teristJike pr1 'istezanju, potvrduje da
sc kod praktiCnlih proraeuna procesa obrade deformaaijom moZe koristiti uvijek
jedna sarna kniva oCvrScavanja za deformaciju bilo istezanjem iIi pr~tiskom.
6. H. Feldmann
A . 100%
q> = In -
Ao
In -
110 1000/0.
h
kg
-- 1
mm 2
kgmm
.
mm 3
i.
Oporavljanje i rekristalizacija
!JO ~
!JO
6() -
60
t !~ ~
~
1:E ~..
50
.... E40
E ...
...~i
It)
JO
~ 20
Eo
JO
l-
... ~
'0
10
t ~6O
/'
'~50
Ii:
1':
...
-_.
/00
100
/00
IJ1'
60
70
'0
'_"0m"'"
90
60
- I-
a 70
-'
!6O v >f--~50
~
E~40
H
.: ~ 10
..II:
C
lit
'"
Ii
r-
-~-
/00
!JO
90
50
40
~-
60
~
rt
ZJ -
VI
1- -
-.
JO
10
70
(fI)
V
r-
/-
<P .,.-
:;
/
~- -
60
f---
,/
f-
/0
40
.;
50
JO
GIa~
d,fo,mOC1p
CP"/.-
v.
/00
I--
1 t/ ~
d~form .
60
V-
'0
f-
e-
G l a~no I agarltamslJ
III.
I.
90
G/a"",
d,.(orm (/ - , . -
/00
9 -,.-
GIo.,."o /ogorHams."
/00
10
/0
II
JO
>- """
01
50
d#formoc Ijo
60
6 V
~",
,..
!'yV 1--'---
JO
Gk1r(JO logarflamslro
d#(orm . CIJ "/. ~
IV
VI.
1/
logarllatnJko
MATERIJALA
Dijogrom
Probni moterijol po DINt!
Odgovoro pr/bli} no po JUSU
Storo domoto oznclro
G': kg/mm 1
Mehan/eke
G'"m kq/mm 1
osobine
rfs%
I %
C %
Hn%
Hemljskl
51 %
sostov
Cr %
11
1/1
C. 10
C. 15
C. 35
15 C, 3
16MnC,5 )0 MnC, 5
en)1
-
e l))1
CII. 31
c.1./)0
ECPO
CI.3 )0
EC 80
31.
55
)8
1.8
31.
56
3)
75
70
018
)5 _ ~7
1.7
38
36
30
71
60
3)
58
007
0,28
027
0.15
0,28
0.30
0,35
0.50
028
IV
33 -
0,11.
0,53
0. 37
0,71
VI
C.1.3 )1
EC 100
31.
59
27
67
0.19
113
1,27.
0,27
0,95
0,30
010
razvlatenja 0'0,2 i tvrdoCa (HB), dok jedrnicno istezanje 0 i preZ:na kontrakcija '1'
opadaju.
Meciutim, metalu je moguce povratiti plastiena svojstva zagrijavanjem
do odredene temperature. SI. 20 prikazuje promjenu m ehanickiih osobina metal a
u zavisnosti od temperature zagnijavanja (zarenja) pret.hodno defonnisanog
mekog celika.
Kod niZih tempe ratura ponovno uspostavljanje plastitnih svojstava (pove
eanje 0 i 'I') i snizenje l:vrstoee j tvrdoce u pocetku se odvija sporo, a zatim se
kod neke, za svaki metal odredene temperature, zapaza skok, koji odg~)Vara
pocetku promjene strukture deformisanog metala. Umjesto defo.nrcisanih zrna
sa kristalnom re~etkom sa defektima, ruicu novi centri krlstalizacije, okolo kojih
se razvijaju novi kristali. UnutraSnja naprezanja i defekti knistalne resetke,
koja su nastali plasticnom deformacijom, sada iscezavaju. Takav 'pr~es se naziva rekI'i.stalizacija. Poeetak toga procet>a, to jeGt temperatura prJ kojoj poCinju
nastajati nova sitnLja zma sa kIiistalnom re.setkom beZ dislokacije, naziva se
temperatura rekristalizacije. Ova temperatura Tr je razliOita za rame metale i
legure i moze se ortijcntaciono odrcditi u Z:lvisn-osti ad temperature topljenja
cis tog metala Tn.
Prema A. Boevaru, apsolutna temperatura rekr.h9talizaaije i.rna pribLiz.nu
vrijednost Tr = 0,4 Tn
Legure obicno imaju vBu temperaturu rekrutalizacije od Cistih metala.
Procesu rekrii.stalizacije prethodi pojava kOja se naziva oporavljanje.
ApsoluUna temperatura To pri kojoj poe:wje oporavlja!llJe se kreee u granicama:
To
Kod oporavljanja ne dolaz::i do reizgradnje kristalne resetke, ali se plasticna svojstva metala poboljsavaju i unutrasnja naprezanja oslobadaju. U
osnovi oporavljanje i rekristalirzacija nastaju zbog nastojanja atoma u deforrnlsanoj reSe1ki da se vrate u rav.n.otezno stanje. Pri tome se oporavljanje vrsn bez
znablijeg pokretanja (c1ifu.z.i.je) atoma u reSetki, dok se rekristalizacija vrSi difuZlijom. Povecanje di51akacija se moze ponistiti sarno nOV"Oln izgradnjom zrna, to
jest pri rekristaJizaciji. U praksti. se izraz oporavljanje koristi onda kada se fizil:ke 050bine metal a mijenjaj'U, a da se pri tome u mIikrostI"Ukturi ne mogu
konS"tatovati pojave rekristal:izaoije. MaZe se uzeti. u prosjeku da se pri op"oravljanju smanjuje cvrstoca za 20 -7- 30<'/0. ZnaCi da se zagmijavanjem hladno deformisanog metaJa do temperature oporavljanja pokazatelji. cvrstoce (cvrstoea i
tvrdoea) nesto smanjuju, dok se pokazatelji plastifmoobi (istezanje i kontrakCija)
neSto poveeavaju. Oporavljanje ne utice na promjenu velie-ine i obLika zrna,
zato se kod oporavljanja i ne opazaju promjene u mikrostruktu ri.
Pri daljem poveeanju temperature dolaZli do rekIistaIizaoije. S obzirom da
je vi9:i.na temperature topljenja izvjesna mjera za energiju koja se mOTa unijeti
da hi se kristalna veza atoma raz.I"uSila, to je i temperatura rekri.stalizacije
funkC'ija temperature topljenja. Poeetak i tok procesa rekristalJi..zacije moze biti
ilustrovan, kako rekIlistalizacionim di jagramom porasta zrna (51. 21), tako i promjenom n jegovih svojostava (51. 20). Na s1. 20 je pI1ikazano kakQ se mi jenjaju
mehanicka svojstva defor.macijom oCvrsnutog mekog ~elika pri rekrtistalizaciji
(temperature oko 500C). Iz slike se vid"i da se potpuno razoevrseavanje i povracanje normalnih mehanitkih svojstava ne vrSi. trenutmo, nego u nekom tem.peratUMom intervalu. Pri zagnjavanju do temperature oporavljanja cvrstoea ~e
150
100
-'"
90
80
g;
7 R~
50
[7
L\O~ e~ ~ V
50
~
0,
:::.
" ;;.;-If'
70
-.,
./'();:/ .() ~
........
to "
K V
i>< .....
20
140
~).
'- '-
~'-1)
10 17/
10,
110
.l~Eto
~C1 f.:o'
"-
70
e
I - - 110
~
~\
100
)Z:.; ~ ra r,ci
a"
~O
50
\.
190 E
IsOtf
I
-.....:.: I' eo
:LO
J.
.
NEHANICI5IH
an
~ 10
:::.
:::.
'JlJ'J
~30
0,
170
eoc
OSOItIHA.
00 STEPEHA
.0
10
160
QJ
E
150 l: \!)
0
..
90 ....:.. Sf.
-....;
:J30
:. 30
...
100
'.7 an
lOO
~eJ
tOO
Tempeoratura u 0C
SI.20 ~R OHJENA.
CEL I/c~
'4EKOG
U ZA VLSNOSTI
=-
DEFORNAC/JE
600
800
--0-
HEHAN/cKIH _OSo,BINI!,
. CELIKA- u PROCESU-
OPORAVLJANJA I . REKRISTALIZAC!J.1f
..~
~
~
c:
IIJOO H+.f-t.
'3200
...
.. 2100
~
c: I~OO
'-
800
~
D~formacija u "
~
0"
Vorl:> V.,l
00
r-.-+-4-~
I
1. Hidraulicneo
preosf!
l. Krivajnf!
prf!seo
1. Kovacki
ceokici
..
o
.c:
.c:
.c:
h =ho
a. BRZINA DEFORMACIJE
SI.
BRZ(f:I~
b. BRZINA
DEFORMACIJE I
BRPNA
h=h, h
DEFORMISANJA
DEFORHISANJA
mm
sec
Kada ~~ komad pocetn e visi ne ho sabij a na v isin u h za v rij eme tm tad a je sr ed- .
nJa b rZUla deform'lsanj a
u" =
t:,. h =
t:,. t
ho ts r
sec
ill
rom
sec
B rzina deformisanja se k od k rivajnih (koljenastih i ekscen tar) p resa kovaekih cekica i frikcion ih maiiina, kako se to iz s1. 22 b V'idi, rniijen ja u toku
radnog hoda oct vTlJ eclnostl u = Uo u poeetku defol1ffiacti je (za h = ho), do vr,i
hidrauli~nih
presa ova
rom
Ilblll
sec
sec
b) Za krivajne prese:
u.,
In
0,4 -;- 0,6 sec
mm
'
sec
c) Za hidraulicnc prese:
Uo
rom
ho
dln h
QCP
- - = --- =
dt
dt
V=
dh
dt
dcp
dt
dV i
dt
= ---
tako da je
V
dcp
1 dh '
1 dV!
U
= -- = -- = dt
h dt
V dt
h
= -
sec-1
(17),
Iz obrasca (17) se moze uoOiti da ce pri istoj brziaJ;i defonruisanja (brzini kretanja alata u = const) brzina deformacije hiti veca ulroliko je'manja pocetna visina probnog uz{)rka.
za hidrauliooe prese .
za koljenaste, frikcione i ekscentar presc
za kovaCke ~e.kice .
Srednja brzina deformacije je promjena logari<tamskog stepena deformacije po vremenu za Jroje je izvrSena defonnac:ija
v = CIl_ =
"
tv
~ In h~
tar
_u~_ In
lI. h
?O =
h
v - CIl
- - -u...
- - In .ho. = - u"- In 1
" - lor - ho - h
h
Eho
1Za
E ~
~r
h~ = u.~_ In
In
ho - h
tho
.-.! _
1-
sec-I
(18).
Ln - - -
Vsr =
Un
ho
sec-I
Srednja
brzi~a
hOI
Un
hI + lI.h
Uar
u"
In - - In _ __0_= In (1
hOI-hi
hi
lI.h
hi
lI.h
Vsrl
Vu l
U...
hO!
- - - In - - =
= ho!h!
Kalro je
h~
lI.h
hi
lI.-h
> -h!
h! + lI. h
u ...
In - -- - = - - In (1 -1
lI.h
h:
lI. h
U....
s obzirom da je hi
<
h!, to je
V .. I
>
lI.h
+ ht )
lI.h ).
h!
V .. 2.
razlicil konaeni efekt ocvrscavanja ili razocvrScavanja. Zbog slozenosti procesa, uticaj temperature i brzine prOlUcava se odvojeno. Zbog toga se iznalazi
k - E dijagram pri v = const i t = var. iIi v = var. i t = const.
Ako se .i spitivanje uticaja temperature na specifiCni deformacioni otpOI'
vrli pri konstantnoj brzini (s1. 23 a), tada se mogu uociti tri karaktenisti6na
slucaja.
Kod niske temperature ispitivanja porastom stepena deformacije E raste
i specificni deformacioni otpor k (kriva tl). U metalu dolazi do intenzivnog
oCvrSCava.nja zato !lto se zbog niske tempera1Jure ne mogu zavrSiti razoevrscavaju6i procesi.
Kod watno veee temperature (kliva l3), od izvjesnog stepena deformacije
speoifieni defonnaciooj o1lpor .Qpada sa daljim porastom stepena defarmacije,
pri cemu dolazi, usIijed takozvanog toplotnog efekta, do toga da su razocvrscavajuc procesi jaci od ocvrscavajucih.
Kod neke odgovarajuce temperature (kriva h) oevrlCavajuCi. procesi se
potpuno kO'mpenziraju sa razoevrScavajucim., pa specifieni deformacioni otpor
ustaje konstantan. Opa pO'java se O'Zllacava kao ddealna plastii:"Ilost (k .= const.).
Iz izloienog se vidJi da pri obradi me1ala defoornacijom u opeem slueaju
istovremeno se mogu odigravati dva suprotna procesa, i to proces oevrScavanja
I proces razocvrscavanja (O'poravljanje i rek:ristali.zaaija). U zavisnosti od toga
kO'j~ O'd ova dva procesa preovladava, S. Gubklin je podijelio plasticnu deform adju metala na cetiri podrucja, ito: vrucu deformac:iju, nepotpunu vrueu, nepO'tpunu hladn.u i hladnu defoimaciju.
Vruca deformacija je exna kod koje se proces rellrnistalizacije prO'vodi potpuno. Metal pootize potpuno rekr1istalizovanu mikros1lI'luktu.ru, bez ikakVi.h tragova ocvmcavanja. VI"lIca deformac:ija se postize pri temperaturama kO'je su
ZI!1atno iznad temperatura poeetka rekristalizaje, i to utoliko vi,&e UkO'l.1kO je
veea brzina deformacije. Vruca defonmaaija se vriii pri temperaturama
T ~ 0,65 Tn, (gdje je Tn temperatura topljenja).
KO'd nepotpune vruce delormaaide se proces rekristalizacije ne sprovodi
potpuno. U toku defO'rmaaije i po zavrSetku iste u mikrootl'llkturi metala se
mogu zapaziti rekristalizO'Van.a i nerek.I1istaJ.i.zO'vana zrna. Ovakva str.uktura metala je nepovoljna jer smanjvie njegove plastdene ooob.ine, vrlo cesto dolazi do .
pojava za'06talih naprezanja, 8tO' sve skupa moze dO'vest:j. dO' lorna.
NepO'tpuna vrui:a derormacija nastaje pri temperatu.rama koje vrlo malo
premaiiuju temperaturu poeetka rekristalitzacije (T ~ Trr gdje je Tr "" 0,4 To -temperatura reknistal:izac:ije), a vjerovatnost njen~ nastajanja se poveeava porastom brzine deformacije. Nepotpunu vrucu defonmacijlU treba u praksi i.zbjegavati, jer exna uslO':v1java slab kvalitet otkovaka i otpresa:ka:
Nepotpuna hladna deformaci\ja je ona kod kO'je rekristalizaoije nema, ali
:>e prO'ces O'poravljanja odvjja. Metal dobija trakasbu mfuk,rostrukturu, bez tragova rekrista1izacije, a kod ve6ih deformacija se zapaZa teik51lura deformacije.
Plastitna svojstva su bolja nego kod metala deformisanog bez opO'ravljanja, a
ev.rsWea je neSto mia. Nepot;puna hladna deformacija se vrllIi pri temperaturama viSim od temperature poeetka oporavljanja T ~ To (gdje je To = (0,2 - 0,3)
Tn - tempera iura oporavljanja), a brzilna defOO'llllacije mora biti takva da O'mogiUeava POtpWlO oporavljan.je.
Kod hladne deformacije nema rekri5taliza.cije ni oporavljanja i na defO'rmisanom metalu se opaZaju svi efekti oCvrScavanja. HIa.dJna defoomacija se
k
t 1>tl
~/~
/
a.
V=COQS(
E.
b.
t=COQst
v=~UiI.1
!..:
c.
,-gooc
I' S~C-I
16
I 00
14
11
40
kg
k mm1
ra
mm'
If
I 00
4o
'."
/I
~5 "'2
If
"
10
11
10
0.1
kJ!..i
mm 1
100
40
10
"
k -1
mm
If
14
/1
"12
10
10
V S~C-I
" ,e: o.
,
~
10
,
,
"-
e: .0.1
.5
0.1
- 0.7
0.1-} ' -
1000
1100
/100
b. k=k (tl
a . k= k (EI
St.
~ ""
'6
1.$
, .1100C
"
12
,.roooc
22
k~
10
"
10
v S~C-I
OfP OR A
[AELA br. 7
VRIJEDNOSTI kn
MA T E R I J A L
PO
GOSTU
Aluminij AI
Duraluminij
A/
Bakar
Ugljicni c~lfk sa 0./5" C
Ugtjicni eelik sa 0,5" C
ugtjicni c~lik sa ' " C
za opruge 60C(1
t~lIk
t.}]30
Alatni .cetrk X Il
t."50
C.1.571
C.6880
Nerdajuci celik Ix 18 H 9
8rzor~zni cl!!lik P 18
933
933
/357
1760
/700
1600
1700
/660
1660
1720
k.
1,6
/,8
kg
mm '
- /, 7
3,5
- },O
n.
QlO
a l8 - O,}O
IVO - 0,l5
q;o - 0,l5
l ,l
0,l5
2, 5
O,l]
3, 1 - 3,3
],0
',8
I.,l
1.,9
alO
D.20
0,16 - 0.10
0,16
<
To).
E -
v -
Cjelokupni uOicaj temperature, brzilne i stepena defoIllllaoije na specif.icni deformaciorui otpoc se po A. Nadaiu moze izraziti kao totaLrui cLi.ferenaij al funkcije
k = k (T,
E,
d.k =
_. -
v) u obliku
ok dT
liT
ok dE + 0
+ --k
OE
0v
dv
(19).
~~ 1ma
OE
dT
mk
tg (180 -IX)
= -
tg
IX = -
dk
dT .
~ ~ k_ =
~ mdT + C
lnk =-mT
+ C.
k = k.elD(b-T)
(20)
gdje su:
k i k. m -
Ovakva zakonska p.amjena ve1iCin.e k vaZi u ogranicenom intervalu temperatura i brzina, Jood kojih u procesu deformacije dolazi do potpune rekristaJizacije metala.
Za ispitivanje uticaja brzine deformacije kod nepromijenjene temperatu... e
je predlozena zavisnost u obliku:
(21)
gdje su:
k
k" n -
k = k n Cr C y CE
gdje je:
Cr -
temperaturni koeficijent
(22 a),
c. -
brzinski koeficijent
(22 b),
CE kn
min
...L
Tu -
3,5 . 10--3.
T
To
(22 . d).
he - h
~-=
E =
Kona~ni
D = Do
1 000 - 400
1000
= 0,6> 0,3.
V~
= 400
1!0 = 635mm.
Var
h., _
h In
110
50
1 000
= 1 000 _ 400 In 400 = 0,077 sec'.
n., = 0,25
To = 1760 oK.
+ 273 =
1150
+ 273
= 1 423 oK.
= 0,65
. 1 760
= 1144 oK
Do
(~)2
Tn
= 0,25 142!)! =
1760
0,17.
C. =
VU
0,07(0,17 = 0,64.
Koeficijent
Cr =
~emperature
(obrazac 22 a)
3,3.
4,6 -
kg
'! .
nun
k A = k D2.n:
4
46
'
635"rt
4
1450 t.
II 4. Deformacloni rad
W =
~ Fdh.
ho
~Fdh.
h
F=kA
gdjt: Je:
k - specificn.i deformac:iooi otpor bez trenja,
A - kontaktna povrSina na loojoj djeluje sila.
Rad u idealnim uslovima (idealni rad)
ho
W = ~kAdh.
h
V
'
h
te je
cp
= v ~ kdcp =
Va kg m.m..
o
Pri tome je specificni deformaoiooi rad
kgmm
(23).
m.m.s
a=
~
o
kd cp
= povr&a
OVCD.
G.fovno
sus
R A DA
O,!
(/2
',0
fog deformocijo qJ
SI.}6 SPEC/FltN/
DEFORMACIONI
OTPOR
==
y="
L SP. DEF, RAD (PoE. Slebe/u)
-Gj
$1.11 HOHRUVI KRUGOVI ZA PROSTORNO NAPONSKO STANJE
1. A/ot
}. Rotln'j komod
SI.}9 DEFORMACfONA
SfLA
.
m
Sf 10 UTfSkIVNJE
SFERltNIM
'fSKAtEM
. =- z:
_r
.
~
V .a
V . k"
V k" In
o
Srednja vrijednoot specifienog defoomaci<llIl.Gg otpora je,
vnijednoot funkcije k = k (cp) u mtervalu ~ q> = 0 do q>
11
stva:ri, srednja
<p
k,r
= -a
- =I- rJ kdq>
q>
(24).
q> 0
k02+~1
"" --=~.::::::..
(24 a)
gdje je:
Ito -
kl -
I': ~
Va
V ksr tp
V k .r In
~ = Vi ksr I .
(25)
gdje je:
VI
I W=Vkcp=Vkln~=Vlk
(25 a)
gdje je:
k -
Stvami defonnaci<mi Tad Wd je veCi od !i.dealnog za izln06 gubitaka kontaktnog treIlja (vanjsko treIije izme<1u dodirndh povrSiina 8Ilata Ii. komada) Ii gubitaka unutraSnjeg trenja. Ovi gubici se mogu obUlhvati1a stepenom kOl'isnog
djejstva deformacije T)d, tako da je:
(26).
T)d:
1. Za sabijanjE'
0,85-0,95
0,60---{),SO
0,40---{),70
0,40---{),70
0,20---{), 50
2. IzvJal!enje !ice
3. lzvlocenje cijevi
4. Duboko wlocenje bez promjeae debJjine
m.a teroij ala
5. Presovanje istitJldvanjem .
Stvarn.i deformaci<JOi rad
1la
(hladno),
(vl'uce).
(h.ladno)
(vruee),
0,50---{),60.
0,30---{).60.
gdje je:
k
k.u. = ~ T)d
por sa trenjem.
gdj~
je:
Obrasai (26, 27 d 27 a) se koriste sarno lood brz.ih i a,proksima.U.vnih proracuna, jer kako se iz pregleda za Tjd vim, isti se lllala71i u veoma Sirokim Ul.tervaliJna. Tal:nu vr~jednoot Tjd je tek:o ooijeni ti, jar lIla njegovu veliOinu bi.tno ut.il:e
i geometrija radnog komada ka.o 'i uslovi obrade. Z bog toga Be defonnaoioni otpor sa trenjem kd analizira iz ravnotemih uslova za sv~i proces obrade posebno.
.
Primjeri:
1. Prorarunati defOO1lrtaciona rad pri sabijanju oiJ.indra od pOCetnog preOO.i.ka
Do "'" 150 rom i visine ho = 210 rom (prerna 81. 22 a) na visinu h = 115 rom.
Materijal: Celik C. H21 (Ck 10).
Deformacija se vrSi u hladnoon stanju.
Kona~ni precnik komada (obrazac 16)
= Do
V 115
ho
2.10
= In h = In 115 = 0,6.
za q>
= 0 : k = ko = 25 ~2
za q>
= 0,6 :
mm
k = 60
~2
mm
i a
= O.
= 30 'kg s .
mm
30
kg
= 50
0,6
mm 2
= -- = q>
k o + kl = 25
+ 60
42 5
'
kg.
rom"0
Volumen tijela
'It D ~
:It D!
V = -4~ ho = - 4 - h
v
W
'It 150~
. 210
'It
204!
115
3,711 . 106 mm S
2.
Prora~unati
110
T}d
110
+ 0,95
= 0,85
= 129
+ 116 tin.
VI'U~eg
iz primjera u poglavlju II 3. 3.
ho
= 1 000
mm, h
400 mm, Do
= 400 mm
i D
= 635 mm.
ho
= In -h - = In
1000
400
Volumen tijela
'It D2
V = _ _, ho
'It
4002
S~
kg
k=4
--
, 6
mm!
Idealni deformacioni rad (obrazac 25 a)
W = V . k . III
W
W
530
530
Wd= - = - - + - - = 885 + 665tm.
T}d
0,6
0,8
gdje su:
0'1, 0'2, O's -
Cl, Cz -
Ideja da se maksima1n.i, tangencijalni napcm, u:z.me kao kriterij za odret1ivanje uslova pod kojima nasrupa 10m pripada KulDnu.
Kasnije su Tre.sea Ii Salint Venant predloZili da se ovaj uslov uzme i kao
kr1terij pr~ kame pOC:i:nje plastiOno tel:enje metala.
Po ovoj hipOltezi, plastiCno teCenje metala pOOinj e k.ada najveei ta.n.gencijalni napon u metalu dDStigne vrijednost n apona teCenja p r1i 1i.neamom isr.ezanju.
0'1 -
0'3
k
2
lje je:
k -
0'1-0'3
=k
(28).
O\lrazac (28) se m&e i2raziti i Sire, jer po ovO>j bi.potezi plastiCno t~je
nastupa onda kada razlika najveeeg i najmanjeg glavnog normalnog napona
d06t~e odrei1enu vrijed.llost k.
O'mu- O'mln =
0'3
I.
(28 a).
(T!
= 0'
us -0'1
tada je
0'1 = O'mlo
= k.
Be
CTI
= Umu
>0
Za 0'1 C'3 ~ 0 i
na primjer:
Za
Za
(T!
>
C1J
>
0 je
0'3 = CTmu
<
0, to je prava AD.
je
I CTI I =
0'1
= O'mu i 0'1 = 0
CTmIn,
pa je
CTI
CTI C1J
~ 0 i
CTI
C1J
C1J
Be
i+"
3E
kl!
gdje su:
(71, 0"2,
Bitna razJika izmedu hipoteze najveCeg tangenci,j alnog napona i ove leZi
u tome ~to su kod razmatranja uslova plastienog teCenja po prvOlj uzete u obzir'
ekstremne vrije:inosti gl3vnih nap~na (obrazac 28 a), dok te uticat dru~o~
glavnDg napona 0"2, koji leu Wmedu dva graniOna, zanemaren. To zn.a.Ci da se
kod pror.wuna kol'isti sarno vanjski Mohrov krug nap.ana (krug n na sl. 27).
Prema obrascu (28) uslov t:eCen.ja glasi cn - O"s = k, bez obzira koju vrijedh06t
im.a napon (n u granicama O"s < eT! < 0"1.
M~utim, kako se iz obrasca (29) more uOOiti, ova hlpoteza uzima u obzir
i vrijedn09t napona 0'% u i.ntervalu O'S ~ 0'2 ~ 0'1.
Pri tome treba uOCiti dva posebna slueaja, i to:
I Alto je napon 0'2 jednak graIllitJ:rim naponima intervala, to jest 0'% = aI, iii
cn = as. tada uvrStavajuCi. ove Vl'ije<in06ti u obrazac (28) nastaje:
2 (0'1
0'3)1
= 2k%
iii
0'1 -
as
= k.
Vidi Be da se u ovom slucaju enwgetska hlpoteza poklwpa sa hipotezool najveCeg tangencijalnog napona (obrazac 28). Ovaj slueaj naponskog stanja Be
oznacava kao maksimalno simetriena deformacija ill potpuna' plast1awst.
~ _ _ ._ 1
0'2
+as
= -0'1,
2
2... (0'1 -
as)2 = 2 k 2
.i.1i
as =
0'1 -
y3
k = 1,15 k.
U ovom. sLutaju se energetska hipoteza za 150t0 razlikuje od hipoteze najvec':eg tangencijal:nog napona ~ obrascu 28). Ukoliko je jed.an od glavruh napona jednak aritmeti~koj sred1ni. ostala dva napona, tada u pravcu tog napons (0'%) nema deformacije (u = 0), pa se ovaj .slu~aj ozna~ava kao ravninsIro deformaciono stanje. U opStem s1u~aju as ~ 0'2 ~ 0'1 obrazac.(29) Be mo~e
predooti i u obliku:
al-as={3k
(29 a)
gdje je:
f3
f3 =
f3
y3
= 1,15 za
0'2
0'1
+ as
I a~ -
0'1
as
+ cr; =
(29 b).
o J11 as.
a; + -2-a~
=
2\t!
1,
- k2
3
vellku osu:lil = a
malu oou: 24
= 2
=
y2k i
1(2
V "3 k.
I(11 I =
k Hi
I CT3 I =
~estougaonik
k (sl. 28),
k.od ravrunskog napOll1Skog stanja, kada su oba glavna nol'!ll.3lala napcma me-
dusobno jednaka
l CTt I = I CT3 I = k -
kod prootoTnog naponskog stanja, kada su dva gla vna n apona jednaka po
vel:itini i predznaJru
CTt -
CT~ =
k pri
CT2
Zakljueno je potrebno podvuci da ..se kod prorai'ruala p rocesa obrade defoo-macijom koristi iii obrazac (28) po rupotezi najveeeg taJngencijalnog napona,
iIi obrazac (29 a) po energetskoj hilpotezi i da raz.liJk.a u rerultatima ne pre1azi 15010.
II 6. Defonnaciona sila
Kod najveeeg broja operacija obrade metala deformacijom, alat koji je
pricvncen na radni organ mal/me (Jla pritiskivac prese, n a malj kovaelrog cek!i.ca i s1.), laece se, u proceSti. defoo-macije, pravold!nijski. Aktivna sila, koju
moo-a da razvije maSina, te da je prek.o alata preda radnom predmetu, u svaJrom
mom entu perioda deformacije je jedlll.aka reakcioalOj siLi, kOljom se pre<imet
sup r otstavlja deformadji. ZaI1;o se akbivna sila i naziva defoomaciona sila. Iznalaienje deformacione sriJe je veoma Va2tnO, jer se na osnovu iste v.rS:i. a.zbor maSine za obradu derorrnacijom.
Kod tehnolollkih operacija sa rotacionim kretanjem radnog organa IDdinc
(valjanj.e, savijanje i ~spravljanje na m~inama s valjciana dIbd.) potrebno je,
pored pritiska na valjke, por:r.navati i obrtni moment.
Da bi se odredila veliCina deformacione sile, prethodno treba odredHi
velWinu i raspored napona na kootaktnoj ill dodWnoj povrliiini alata Ii radnog
komada.
Moze se uzeti da je za neku operaciju plasticne obrade praVlac translatornog kreta.nja ala1.a u smjeru strelice F po s1. 29. To je ujedru> i pravac djejstva
aktivne deforma cione sileo Aktivna sUa djeluje na kon:taktnoj povrSini M-N,
a pravac i velic.ma nocrnaln:ih napona CTn su odredeni dijagramom m - n. Normalna
elementarna sila dFn , koja dj eluje na element kontaktne povrnine dAk je:
dFn =
CTo
dAk.
CTn
dAk 006 a.
gdje je:
Un
i pravca kretanja
dAk. 096 (%
tako da je
dF =
Un
dA.
DefOO'DlaciOlla sUa:
(30).
Obrazae (30)
Be
= ) O'n
dA.
o
Rje.enje integrBlla (30) je principijelno ~Ce UVtbjek kada 'se normalni
riapon Un mo!e izraziti kao funkcija koordinata 1;ataka na povrSini A.
Ukoliko Be operiSe pravouglim koordinatnim sistemom' 0 X y, tada je
dA = dxdy
(30 a),
(30 b).
(30 c).
F = CT. A
k (1
+ 2'It -
a).
(1
a) pdp d 8.
sin a.
=..L
R
k (1
CT.
+ ; -
Me
siLl
..L
R
~) p dp d 8 .
0 do 9
2 'It i
od p = 0 do' p = r
r
F =
2 'It
~ d p ~ k (1 + ; o
arc sin
~) p d 8 .
S d8=2'1t
to je
(1
+~2
ill
r
(1
~) pdp - ~
p arc sin
[.It -It]
d p] = 2 1t k
u
r
12 =
-~ d p;
p arc sin
~parc 9Ln ~ =
P2arc sin
1
2 '
- '4
R arc
12
F = 1t r2k
r2[ (1 -
= -2
-- -
SlIl
+-}PR
P
1
Ii
-4
pR
R2]
.
) arc =
r2
Vl--~;
1-
p2
-RI!
(1+ -
rI
R2
Nt]
1---
rl
U gr anienom slucaju za r = R
F
1t R2 k
"It )
(1 + -
4 .
U posmatranoffi slucaju napcm an ne zavisi od koorctinate 9, pa se elementarna povrSina dA ffioie izraziti sa:
dA=21tpdp
2 1t k (1
+ ; -
a.) pdp.
po6ebnim uslovima
m~
zamijeniti jednostru
lz 51. 30 se vidi da je
p
= R sin a
dp= R
(:()S
ada.
ili
do P = r
Hi
ak.
. -p
arc SJn
R
arc
SID -
~ (1 +
F = 2 'It R2 k
'It
- . - a) sin a cos a d a
2
ill
elk
Uk
= 2 'It R2 k
r~ (1 +
; )
sin a COS a d a -
a sin a cos a d a]
"
II..
11 =
sin a cos a d a =
Jr (1 + !:..)
2
_1_ (1
+ ~) sin 2 a
2
\I
elk
It =
. a coo
Jr aSlD
(X
2
ak sin ak
ak
sin a cos a
da = - -2- - - - "4 - - . - 2 - - -
12 = -
1 (
. t
air. S1ll
2
U grani6nom slu~aju za r
izraz kao j u prvom
ak-
2 ak -
R je
ak = ;
slu~aju.
F ..,
'It
RI k (1
+ : )=
1,785
'It
R2 k = 1,785 Ak.
D i) e ij en jem d e formaclon e sile 1<' sa odgovaraju60m jvrSinom A (pro)ekcijom kontakt ne povrSine na ravan normalnu na pravac djejstva deformaClone sile) dobiva se ra dni pritisak .
F
p ~"
(31).
Rad n i priti:;ak
~l'
gdj e jt':
tTl - -
k -
Pozn avaj uci rad ni p n tisak, moguce je zadani proces ()Ihz-ade OOredirt:i veIicinu d e fol'lTlacion e si le za visno od 'dimenzija radnog komada.
II 7. Kontaktno Irenje
Procesi obrade plasLlcnOl!Tl deforrn.acijom odvijaju se u usloVIDla dodLra
metala koji st' deforrni.Se sa al.atom u zoni defonnacije. Pri tome metal klLzi po
dodirnim povrsinama alat.a, usljed cega nastaju sile kontakm.og tIenja, kojc
otezavaju ovo klLzanje. Trenje pri plasticnoj derormacij.i se bitno razlikuje od
trenja klizanja u masins.kim sklopovima. U konstruktivnim elemerit.ulla maSina
pritisak izmedu dOOirnih povrSina je reLativno mali, Ii u njirn.a se javljaju elastiene defomlacije.
Kod plastiene dcforrn.acije se povrsirta alata deformi.e e1astiCno, a komad
koji se obraduje deformiSe se plastilno. PovrSina komada je podvrgnu~ gnjecenju i OM teZi da poprimi i oblik povrWle al.ata. Zbog toga je stvar<n.a dodi.rna
povrSina kod plasUene defonnacije veca i u uslovirn.a visakog prit.i.ska nastaju
veLike sile molekularnog zahvata. Koeficijent trenja, koji odgovara uslovima
trenja u ma.sil!l.9kim skiopovima, ne moze se pr.1hv.atilti kao koeficijent kontaktnog
trenja kod plasticne deformacije. Orijent.aciono se moZe reci da je koeficijent
kontaktn.og trenja plasticne deformaoije veei 6d ohi.Cnog koeficijenta trenja
kUzanja.
Na veliCinu gubitaka trenja pri plasticnoj deform.aciji utice niz faktora,
od kojih su najvaznijj:
36010.
Probni uzorak se pootavlja na maS-inu za ispitivanje i prvo se VTsi pre'sovanje istiskivanjiml (s1. 31 a). Nakon toga se proba p.re6OvaIIljem prekida i
pomoCu traverze nastavlja se izvlaeenje probnog uzorka. Pri tome se preko
indikatora zapisuje dijagram: sila-put (F-h dijagram s1. 31 c).
Narocitu painju treba obra1J!lti na kona~nu silu preoovan ja Fp i pcK!etnu
silu izvla~enja F i .
Kriteriji za odredivanje uticaja vrste tehnoloSkog procesa na djejstvo maziva su:
Napon
te~enja
Fp
C11 = - -2 '
'It
4
Ispitivanj a su vrsena na raznim m ateI'!ijalima pri sobnoj temperaturi i
brzini hoda maSine:
rom
nun
lll.IQ.
u = 10 - .- = 0,17 - - ,
sec
REZUUATI EKSPERINENATA
~
:!
HAl/VO
:c
OkS. p",.o/GI
5,30
It., tn'UOI'Ija
'0,75
portlflft.
19,50
....
~I
Q
Q:
mOloniG
S"
.. P"f'O/OI
o~
'"Vi
8., "'IIN";o
80,90
Po/millnst"
tluUno
}O,30
B.,
1.1..30
'"
:t
~
v
15,~
mtlzoftJa
'!:!
...
c: .....
o. . s. ,."./ot
10,70
.i:~
~~
II\C:
10,10
79,7
',30
51,'
}7.95
5}.1
I.J,I}
15,90
}].85
51,'0
011
~
,j,~
}6,13
c. QIJAGRAM SILA-PUT
~l
l.;~
8" mOl'OnJo
'
b.IZVLAtENJE
/ZVl.A~NJE
!
o. PRESOVANJE
PRfSOVANJE
71,}
7',~
75.5
1],80
",a
U,60
U,15
19,3t!
15,23
8,~
".85
r=
N A Z I V 0
irAGI D .
I
I
~ I~
.1
'f
.Ii
I(g/mm z
Nopon Gj .F/AJ
.L
8"
mttltlnJo
--
Voz.linou utJ'
4'1. -ttl
fI
1.9,5
39,9
66
59
35,6 prekid
",
'1, 5
p,.kld
111.0110/"
11,7
36,3
5D,5
pr.kid
10.'
]~8
'6,3
6'.1
"II'~O'
,'11 "I)oltlu
u,n
44". -II;
pr.kid
'.NtgG
T>Ntgd.
T<Ntgd
,JL "> tg
)'<tg~
...... . . ..... ~ -.
,JL tgG
o.
b.
d.
c.
Pr-obe
zivima.
9U
'1'
sa razliclUm ma-
Ao-AI
D2_d 2
.. . 100 0/0 = - - . 1000/0
Ao
D2
= tgCt =
180 -q>
tg - _ .
>
>
N sin a.
tg a..
-s.
I.l = 0,4--0,5,
I.l = 0,2-0,3.
I.l = 0,08-0.15.
U proraeunima procesa obrade plastienom deformacijom se najcesce po1azi od diferencijalnih jednaeina ravnoteznog stanja. GraniCni uslovi na Irontaktnim pominama alata i metala koji 5e deformise zadaju se u vidu pretpostavke
promjene tangencijalnog napona. Tangencijalni napon "tk je usmjeren u pravcu
tangente na kontaktnu ravan (s!. 29 i 51. 32). TangencUjalni napOOl je proporcionalan norrnalnom naponu "tk = P. CTD'
U prvoj aproksimaciji se koeficijent proporciOlnalnoo.ti p. moZe nazvati I
koeficijent trenja (Kulonovo trenje).
gdje je
~ 'ts
IJ'j -
CT3
= - 2-- -
= - - = 0,5 ~ k
koeficijent u intervalu:
To znaCi da trenje mo~e na kontaktnim povrsinama i,zazvati pojavu tangencijalnog napona 'tk koji se kreee u granicama:
'\"k =
~ ern ~ 0,5 ~ k
(32).
3. Ukoliko na najveeem dijelu kontaktnih povrlina tangencijalni naponi dostizu svoju maksimalnu vrijedn06t, lada je uslov:
"t .
0,5
~k
(32 C).
Ovaj uslov dolazi u obZJia" kod pro.ratuna proc~a sa istoimenim pros tornim naponskim stanjem pritiska, kod kojih je na najveeem dijelu kontaktne
pov.rS.ine normalni napon cr. ~ k kao npr: kod kovanja u ukovnjima i presovanja u kalupima bez ill sa maJoefektivnim mazivom, sabijanja u vrucem stanju i sL
U ovam slutaju je oblast lijepljenja metala uz alat rasprostranjena po
cijeJoj dodirnoj povrilini, tak o da klizanja povrilinskih s10jeva nema, a deformacija se vrSi usljed klizanja unutrsSnjih slojeva metal a, jed.nog u odnosu na
drugi.
Iz obrasca (32 c) se moze uoali da koeficljent J..L ne more premaSiti vrijeanoel 0,5 (J.l. ~ 0,5). To maN da koeficijent J..L ima smisla poistovet:i:ti sa koeficijentom trenja sarno u prvom granitnorn sJutaju (Kulonovo trenje obrazac 32 c.l.
III.
ODSIJECANJE NA MAKAZAMA
Ova faza se naziva faza prekida materijaia (s1. 34 ill). Pocetak prekida
materijala zaviGi od vrste i debljine rnaterijala. Sto je materiljal tvrc1i i deblji,
prije ce dOCi do pojave prve prskotine, odnoono prekida.
Da bi se mogla odrediti sila potrebna za odsiJecanje materijala, po6rnatrace se proces derorrnaC:tie materijala u zahvatu nozeva (51. 35). Neka rnaterijal
bude pravougaoMg presjeka (sirine b i debljine s) . Ravan A-A, koja prolazi
kroz re2lIle ivice oba noia naziva se ravan odsijecanja. U pOCetku procesa odsijecanja, pri dodiru noza sa materijalom nastaje sabijanje materijala. Kada
nozevi prodru u materiljal na neku dubinu z, koja se naziva apsolutna dul;m1a
p.rodira:nja noZa, poeinje proces smicanja ili proces samog odsijecanja.
Na odredenoj dubIDi prodiranja noZa sila od.sijecanja F ne lezi u ravni
smicllIlja A-A, odnosno na samoj reznoj iv-ici noZa, nego na izvjesnom rastojanju od iste (ako se pretpootavi da specificni pritisak nob djeluje ravnomjerno
na kMtak1:ru>j povrSini materijala). Usijed pritiska oha noza na povrsinu materijala; javlja se moment sav~tianja M = F.a, koji nastoji da zakrene materljal
(u smislu strelica na s1. 35). Ovom zakretanju se suprot5tavljaju sami noZevi
usljed toga sto su oni prodrli u materijal za izvjemu dubinu, tako da se javljaju boCn.i otpo,ri F,. Ako se ne uz.me u obzir uticaj podloge na kojoj leu materijal,
kao i uticaj sopstvene tezine materijala, tada ce protivdjejstvo mornentu F a
biti moment F, . c. Materijal ce se zakretati sve dOitie dok se ta dva momenta
ne izjednace, to jest dok ne bude F . a = F t . c
gdje je:
a c -
da je
krak sile F:
a=x
krak sile F,
c=
s
cosy
z
2
F x
s
z
F, ( - - - - ).
cos y
2
T. Segmentl
}.
3.
,.
}
5.
[-"'; -= -~-- --
. I -3
lJ ' ~
6.
gornjeg noza
N?Sac g~r
nJeg nora
No~ac donJeg
noza
Laktasto
poluga
Ugaona
poluga
Prenosna
poluga
Kuciite
masme
LIm
-.
7.
8.
~~
-----
:::--=.
III. PRE"KID
II. PLASUCNA
MATERIJALA
DEFORMACIJA
QEFORMAC/JA
---
/" /
, ~
--====.:.---.. ~
.
-"
I. ELASTICNA
..
M~KAlAMA
1
....1""
,-------------J
.P _ _ . __
1- _ _ _ . _
T. Gornji no;
}. Donji noz
3. Materijal
(lim)
SA
z
2
. b i5ti, to jest:
F.
p =-- =-x' b
z
-b
J'.
ili
z
F, = F - 2x
F tg Y
x =~-
2 tg Y
]0' ;}.-
--
_"gy
odakle je
z
2s
. 1 +ig2tgY y
:..
F tg Y (- - - -;) )
cosy
Sll12
cos y
C06y
<.
tg Y SlIl y .
pa je
tgt Y
2s
iii
tg Y
=1fz ~
Vis
Vidi se da ugao zakretanja materi jala zavisi od a.pso.lutne dubine prodiranja noza u materijaJ, pred poeetak smicanja mater:ijala po cijelom presjeku.
Da bi se smanjio ugao y, (:esto se primjenjuje od&ijecanje sa pridrzavanjem lima, na taj naCin ~to se dodatnim meha.nizIru>m za pr.idriavanje materJjal
pritiskuje uz d onjl noz. Uredaj za pridrzavanje lima (koji m()ze biti: opru2:n.i,
zracru, hidrauiicni, magnetni ill kombilWvani) djeluje na rnaterjjaJ sa dodatnOOl
siliJm Fd (51. ~4 I).
FovrSina cxlsijeca.nja ce u tom s) u ~a ju bitd' manje zak05ena, a kf()z to se
ujcdno smanjuju i boC.ni otpor~ F,.
Sila od6ijecanja ce rasti pr()porcion.alno sa porasoom ap5()lutne dubine
prodiranja noia u rn.aterijaJ. Ako se specif.itni pritisak ozn.aCi sa p, a sirina materijala sa b, tada se sila mwe lZraziu obrascem
F = pbx
ili
F=p b
z
2tgy
lG
=p b --
25
z
s
(c- - )'t b = ( - - -z)'tb
2
cooy
l<~ =
Be
s
P . b . x = ( -- - z) 'tm b
coo 'Y
gdje je:
'tm
U tom mometntu Z8.j>OCtnje smi canje materijala i nakan toga sila opada po
jednaCini:
F = (
s
- z)'t b
cos 'Y
koj,a p.redstavlja pravu l.i.nIi.ju (isprekida.na Unija b na 51. 36) . uz uslov da napon
5micanja 't ostaje konstantan za vrijeme odsijecanja.
Vidi se da je po jednacini :
F = 0
za
7.8 Z "'"
s.
Me<1utim, ako se pocsmatra zavisnost napona smacanja 't od reLativne durune prodiranja nola E (dijagram po s1. 37), tada se moze uOOiti da nakon postignutog maksimum.a 't m (ta~ka M n.a s1. 37), i napon smWoanja opada sa daljim porastorn , odnosno z. Zbog toga 6e i stvami tok opadanja Bile od&ijecanja biti brli
(kriva c na s1. 36).
Vrijednost z i E koje odgovaraju momentu prekida (taCks R na s1. 36 i
51. 37) se ozna~vaju kIlO:
2 01
0, -
't .
A kg
zm- ~
FUNKCIJA RELATlVNE
-=r
---
FUNKCIJA APSOLUTNE
DUBINE PROD. NOtA
"'"
"
TABELA br. 9
ZAVISNOST NAJVcCE REL '"' "NNE DU81NE PROD/RANJA NO~ rE.v,)
00 VRSTE I DEBLJINE MATERIlALA
DEBLJINA MArERJJALA
MATERIJAL
T", m';;,
M.Hi ~.tik
l.tik srednj.
]5
fyrdo~.
Tvrdl ~.lik
<I
1-]
-",
s mm
:>1.
35
35
50
0.65-0.60
o.60-q55
q55-~1.8
0.1.5 -0.35
50
70
(l50-o.n 0.1.7-0.1.5
0.1.1.- 438
CP5-0.25
0. 75-0.70
0.70- 0,60
0. 6 5-0.50
0.80-0.75
3. Gornji n050t
I.. Donji nosol
s.
5. Mot.rlJot (11m
koll
odsij.co )
gdje je:
kg
mrn 2
't - - -
napon smicanja,
A mm 2 - - povdina odsijeca!Ilja.
Napon smicanja
r azne metale.
't
se odre\1uje iz dijagrama
't
't
PovrSina odsijecanja:
A
= bsmm2
gdje je:
b mm s mm -
fuina materijala,
debljina materdjala.
F = Fmax =
't m
(33).
A kg
gdje je:
't m
!g- mm
tvrstOCa materijala na smicanje (za razne matcrijale se mogu koristlitli tabele br. 4, 5 i 6).
Ovako proraeunata sila odsijeoanja se pove6ava za 20-40 0/0 zbog : tupIjenja rezn.ih ivica noZeva, evemualnog povecanja zrafulosti.me\1u njima, neravnomjernosti debljine materijala koji se odsijeca i ostalih eventualnih eksploatacionih neugoc!nooU, kQje mogu cia nastupe u radu .
Stvarna &ila makaza:
FM = l,3F
(34).
F, =
~'.
tg y
(35)
gdje je:
y -
y = 10 -:- 20 i F,
0VCJm
slui!aju imat.i:
dW =Fdz
Cjelokupan deformactorti rad koji se troAl ?A odsi:jecanje pred9tavlja povdimi. ogranitenu krivom F = 'F (z). apscisom i ordinatom u talli z = lo. (al. 36).
i rome se lirlraZiti integraJom:
1.",
W
~ J!'dz
u
to.
Eo.
= ~ 't . A . s . dE
u
A s
~ 't . d I.
0
= a' A s kgnim.
Prema ispitivanjima koja je' uvdio A. Celikov za veOnu metala koeficigati dijagramima 't = 't () 28 razne materijale.
Alro 8e uvedu oznake za:
....
~ 'tdE
o
n = --- 'tm lot
k = 'till trm,
tot
a=
~ 't' . dE =
W;= a . A s = n . k
(1m .
Eot' A s.
Prema ispitivanjima kojla: je izvdio A. Celikov za vecinu metala koeficijenti n i k Be kre6u u granicama;
n = 0,75 -;- 0,85
n =0,8 .i k
= 0,6'
(1m
Eo . A . s kg rom
(36).
Najveca. relaot.ivna dubina prodi.ranja noZa, ill re1atiVillQ dub.ina odsijecanj-a se za ve6inu metala moze izraziti kao funkoija jedimli.Cnog (relativnng)
izdulenja.
Eot "" (1,2 -;- 1,6) 05.
V. Romanovski daje Eo. u zav:islllOSti ad vI'Slte, tvrdoCe i deblji.ne mater.ijala
koj.i Be odBijeca (taJbela hr. 9). Iz tabele se moZ \looH-a da poveeanjem tvrdoce
materijala Eo . opada, jer Be smanjuju plastiene osobine m.aterijala i prije nastaju
9itne prslrotine ispred rezne ivice noZa. Isto se de!ava i sa poveeanjem deblj.ine
matenijala.
Primjer:
lZ table lima debljine s = 3 rom i dimenzija I x b= 1 000 X 1 000 rom,
odsijecaju se trake dim.enzija 11 x b = 50 X 1 000 rom. {tabela br. 12, r,ed. br. 1).
Mater.tjal je roeko zarena -J.egura aluminija.AI Mn l.
Proraruna.ti suu i rad ad&i.jecanja na makazama sa 'ravniro paralelnim
IloZevima (s!. 35).
Sila odsijecanja (obrazac 33)
F =
't'm'
kg
Iz tabele br. 50"m = 9 - mml!
't'm
kg
8 - -2
m.rn
= b . s = 1 000 . 3 = 3 000 mm 2
F = 8 . 3 000 = 24.000 kg
:.!4 t
F t = F tg y.
= 5
F, = 24 tg 5
2,16 t. ,.
. Eot .
A . s.
0,65
31.600 kg mm
W "" 31,6 kg m.
Rad maksima1ne sile F na putu s
F . s = 24.000 . 3 = 72.000 kg mm = 72 kg m.
V~di
't . S .
d x.
x' tg cp
E = - - = ---
gdje j e :
cp s 't
= 't (E) -
dobiv'a:
Sf;'
s
tg q>
dx= - - dE
pa je:
52
dF = - - .. de
tgcp
ili redukc:i.jom integraJa, lroji defin-i..Se spec:i.fiOni deformaoioru rod (kao i u pret
hOOnom poglavlju), sUa od5ii.jecanja se"InOZe izrazilti obrascem:
F = n k . U m Eot
t~ cp
"" 0,6
52
Um
Eot - - kg
tg q>
(37),
gdje:
n, k, Um i Eot imaju isto znac.enje kao i u obrascu (36) za ravne paralelne nozeve.
ObTazac (37) vai.i ulroliko je ispunjen. uslov da je:
tgcp
> _5 .
b
<
PI
4- P2
(38).
gdje su:
PI i p2 -
ugl'oV:i trenja izmedJU gomjeg noxa i gOll"l1je povrrune materijala,- odnoono donjeg noxa i diOnje povrsine materijala.
= 112 =
PI
I.l = tg P
0,1
P2 = P = 5 40'
<
7.3
pI
+ p: =
=F
.h
=F
(3!
. b . tg ql kg mm
gdje je:
h
F kg - sila odsijecanja,
- uslovni hod noZa u toku kojega nastaje sila F. Ova
pretp06tavka je dovoljno tacna ako je ~irina materijala b dovoljno yelika u odnosu na njegovu
debJjinu s.
= b . tg ql mm
Ak.o se u obrazac (39) uvrst1 vrijednoot za sau po obrascu (37), tada se rad
moze zapisati i u obliku:
W = n k . 11m
. Eo,
.,
s -tgcp
b . tg
ql
A - bs
W = n . k . 11m' Eo< . A . s
=::
0,6'
11m Eo, .
A . s.
Rad odsijecanja na ma.k.aza.ma sa ravnim nagnutim nozevima je istovetan radu odsijeca.n.ja na makazama sa ravnim paralelnim noZevlIIla (obrnzac 36).
Dn hi se olakno proces odsitiecanja, nozeVl se prema sl. 38 izvode sa:
prednjim (grudnlim) uglom
zadnjim ~rum) uglom
r ""
~ = 75 -;- 85.
a =
3 -;- 12,
2 -;- 3,
TABELA Or 10
LEGIRANI ALATNI tELlCI ZA RAD U HLADNOM STANJU
oZ
0~
N A K A
<I
lUS
.stora
"S
It
l.6i~1
OW3
c.~,,0
o,JSMn
LSOW
Q-l051
o,1OW
{<1~3
t.~ll6
OCR l
no
Q}5SI
t.1810
Herl(o
fxtro
(6UO
71
81
t.
91
I
I
IlSCr6
OCRI}
(00 Mn
POW
}ID Cr l6
- -
no
I
I
no
}.oo C
11.ooer
QJO Mn
0.10 V
OCII I}
spec
})S
0,1051
.-
I),OOCr,
})S
O.JOHn q70 W
63
.
,
}.OO C
t.~6 50
63
1,50 Cr
I,
--l~}O
Noro~ito
j. podlson
__
prlmJlnJujl 10 JtuglJc.,wzIJIte.
Wi.
6~
q}O V
I 'lie" pro
1
QJS 5,
l-
6}
Cr
~OO
0,50 Mn
--
n
konus.. i prSNnOVI kugJicnlh, voljJto,tih ,JrolHluUh
edojo. dolorl U obll,. 110 ilfOrN plolo zo prtJbl;o.
njl I probojoco koo J roznlh 'Into kollboro. Podlson j. 10 olaf. 10 obrodu drv.fo.
6~
t- +
I 0:)05,
no
(05 C
I l,lO C
--
upotr,bJi0tIQ se
q30S.
1~
ttlSO
M.rllo
Sptc.
'8 '0
Olloj
0,1051
IOSW Cr
+-
--
0,90 C
l.OD Mn
~.';k Sf Itorls tI 10 spiro In. burgiJ'~ nor.z";~.~ rOll/rrOCe t. rOZ"8 ~rs1. mjernog 010-
(SOCr
._--
no
O,lS S.
-- Ovoj
66
-+
- + -
. -.-
no
O.lS V
<-
65
'--
I.aOC
o,)OHn
90141'1 VB
Mtrllo
0,90Cr
q}SS.
IOOCr 6
za r.zan). nOllojo,
65
I-
}IO
0,80Cr
--
D.JONn
/lOCr}
OCII 3
0,85 C
!SOC
qJOHn
---
H!!!---
6
~
-.
POORutl. PRIHlENE
0,60 Cr
(10 C
90er J
OCR
..,.,
wer V5
"0
I- }
rVIIDotA
__ r-
SAS rAV
DIN
domoco
HEHIJSKI
--
nm8.
Primjer:
stlu i Tad odsijecanja no maka7.nma sa ravrum nagnuttm ncnl'vima
(sl. 38), pre-rna podacuna 11. pnmjera u P"1hvlju III 2.
Prora~unab
cp _ 'in
t.
1120 (C 10).
s!
F "" 0,6
CT m 0\
tg cp
Iz tabele br. 4 i 9
am
38
kg
~,
rnm"
'C
kg
30
nun~
3~
0,6'380,6
0,123
- 1 000 kg.
Kako se vidi, sila odsijecanja je, za isle dimew.ije materijala, daleko manja <Xi one kod od9ljecanja na rnaka~rna sa ravnim paralelnim nozcvima, iako
je rnaterijal cvdCi za v.se od 4 pula. To je zato jer je u o\'orn 5lucaJu zah';al
nCZeva, prema 51. 38, na duZini:
-AC
s
3
= 0,123 "= ?3
4 mm
~ ,
tg cp
Slvarna sila
maka~
1000 mm.
(obrazac 34)
1,3 F = 1,3 '"1 000 ..... 1 300 kg.
F"
Fblgcp
123000 kg mm = 123 kg m.
IUd je isb kilO i 1.11 paralelnc noieve, sarno treba uzeti u obzir da se malenjal
ovog primjera i primjera iz poglavl]a III 2. razlikuje
(am Eot) ~e].
w .. v.'psr
(a .. Eota.
) I
38 0,6
- -
dF =
't. s'
dx
gdje je:
't -
napan smicanja
s -
1z 51. 39 se vidi da je
z
= x . tg cp
ili
z = 2x . tg cp
gdje Je:
cp -
Na<ialje je:
E
2x tg cp
--=-:...
5
s
-E i
2tgcp
x = -
dx
5
=-dE
2 tg cp
F=
Da hi Be za re.zne materijale moela prorallunatl tabla vrijednDst 3ile odsijecanja, potrebno je raspolagati sa dijagramima or - or (E) (51. 37). Ukollko Be ne
raspolafe sa ovakvim dijagramima, tada Be sila rKuna po priblimom obrascu:
2tgq1
I.
(40)
K.ruZni nmevi
Preauk no!eva D i
u granicama:
-
za s
za s
<
>
3 mm
10 nun
.irina
D = (35 + 50) s i
h = (20
+ 25) mm
+ 30) s i
h = (50
+ 90) mm.
D = (25
+ 0,07) s.
DuD
C06<p
222
---=-
5
+_.
2
Odakle je:
cp = arc cos [
1-~ 5] I
(41).
<
PI
+ P!
(42)
gdje w:
PI i
p2 -
materijala.
--
-----.
en
...
lj
~i"'l
,r
J..
"-4~'" '
...,
...
)
-
...
/v~
QON )/ NOZ
,, '
... .....
..,.
... ..,.
8
T,
,, -.--.
..- ... . .
...
l!/'
,. ..,. .--
,"-
dx
GORNJ/ NOZ
T,
if
...
~l
--~
...
w
_ _-+-+-
-.r
'I
,I
a SA HOR/ZONTALN/M /
b SA HORIZONTAL NOM
PARALELNIM OSAMA
I NAGNUroM OSOM
~.~~
--= == . . .
_ _1.1_
'--------___ ~_ f r
--l
to
i5
50
75
85
50
75
90
50
9'
90
50
- . I-
Uumajuci'Ul PI - p~ ,,"' S" 40' "'" 6", dobiva se uslov za ugao zahvala cp < 6'
Ovnj uslov jt' dosla LeSko odrbli, jN bi prema obrascu (41) prccnilt noZa
D __ u +~_
1 - cos q>
trcbalo da budc vrlo \'elik u odnoou nn dt'bljinu mat.erijala, Zbog loga se prccnik bira u granicama kOlC obezbjt:duju proporc:iOllUllnu ltonstrul(clju. Ukohko
uslov po obrascu (42) nije i:;punjcn, lada lim treba pridri:wati u Loku procesa
odsijl:canja, da hi 51: sprijt!Cilo klizanjc.
Obrlni momenl krui.nog noi3 prema 51. 39
M F'akgmm
F kg -
u=
51Ja ocisljccaJ'1ja,
D
sin cp mm 2
tako da jc
1\1
~,
F.D
Sin
9 kg mm
L -_ _ _ _2_ _ _ _ _ _ _ _ _ _
I
.
(43).
Nofc\'l
~ ~ VO(1<.: &'1
r ....
~
30 + 40 n ,
3 -+ J O ,
BS -i- 87,
D . - 50 s
503
Si.'rina TIOieva
h - 20 S - 20 . 3
='
150 rom.
= 60 mm.
Preklop noieva
u - 0,25 s = 0,25 . 3 -= 0,75 mm.
Ugao zahvata (obrazac 41)
006
Iu ;
!] = arc
000 [
1 - 0, ~:o+~
0,975 = 120 50 .
:2 tg ~
3~
F D
M=-2
M
&incp
270150
2
- . 0,222 = 4 500 kg mm
4,5 kg m.
'ABELA br. 12
RAZNI -NACINI OOSUECANJA LlMOVA
,;~
~~
\o'.iSTA
NuJl'VA
~EHATSKI PflIKAZ
OPERACIJE
--
1- -
--
-- --~
----
POCRUt JE PRIHJENE
t-
r.
Upotr.bljOIlO
roMs/jon,. tablilimo\0'0 U 'rake I/i pO/~ komod. Pr.ma l'rS',rnolraza mogu Mabvoti IimotA dlblJII
n.do ... tOmm
"}_6
Ravn; pora1
'ro.,-
"lttl
ftI Mgf1ut;
Noglb /Iod
-=, ---. j
Ij;~"rf
'If
"''''l
'bJ
...:.1.
!(ruin/non..
)
tv
para"""n
I((~~I
' -J
~r~
'- _ 0
Krui", ttOhv,
so horatmhl
)
nom gor'lpm
I n<!9"U lOIn
doI"Ipn osom
Iugao '""9ibo EI
1
Krutnl no/rvl
so porolelnlm
nognutlm osa!nO Ugoo naglbo premo harizontoli ie lS~
kruinl noJo.1
sa porolelnim
oSOJno.
--.-J
-'V -
~e;
"
E
Ir.i
tj
1'-
I
~:~
.t . ,
i- ~
"!.
4
'.
--
pr.somo.
poB
~~
8:~
~ I:--
<,<>
-'
to
If
Komod, b,.I,
Platinal DJI S
u-
~t
\'~ _' ~
t
0.) s
0 0'
'
Prst.n: o,JlD,1IS"
Ovlm norrv/ma Sf mogu odsl)ecoli trak., ploUn., kruJnl prstenovl I rorn. plot. Iz limovo d.b'ilne do s
< )Omm
--
-- I-
a(tO'2S15
h -lis JOJmm
lro~nosl '.(0./' 0.}1 5
do
<'Omm.
Fr.kv.nr:o vlbracij.
(.(1000 -} SOOJmio"
6 70
,-
r--r
/ .
of}'
Ovl
ooievl n
prJ-
mjenjuju zo orJs'~e
roznih ploco ~ro
,),
vlfnlh obllka do na}mon}.g rod/Jusa
r", I,,_ ISmm OdS/JIte
se vrll premo noert. risu lJ po lOb/onu
.~
t_
Pr.dnjl ugoo
ToblOt
'ru/ta, b. I.
\;
;.-
\~--
I .. ___ - .
III
Zro~nost I ~
I I :
. .1J
Eml
h .IIS-1OImm
r I
$".~oll fimO'll
h .(So-BoI,
1Jzas<Jmm
a ) I .
I~~
"o~"
za s '> lOmm
O US -)01.
h .(SO- 90lmm
ra .<J mm
aos-sols
h. (10 )5) mm
r-i
5
1)
e.-
Dimtnr,j. nOI.WlI
1}
VI!,slo~nl
nim 0'0100
."~}i
_.
horlzOlJtol-
Io-!
nol ."
kO$09 od~J.canJo
,.
---
t.
Prujek
,,
.- .,
A-A
13
I}
~
~<:
10
~,
- ~
eJ..tlu" 8-8
.'
11
~.-
~-~
... '
10
,.--
I PrOSjel<o C
} Prslen zo pros,j.conje
3 Ploeo zo
vo(JI!
lI t! I
slw10n}e so I
.. I'IC:l
5 Mt!duploco
6. Gor nJo ploeo
-: I
7 Donjo ploea
8. C,'mdrICflI rulla.-oc
9. Prtt"II/ .. o~ pr.,e
10. Siuna
ploeo
I I. Gron/en,.
Il. Stuoljllo
13. Zo ..rtonj 10 sttzonje
U. 'rolfa
. Posmoll
troll.
Granitmk II, u naJjednoslavnijoj izvedbi, 1.3vrtnjem je diroktno pflcvri;cell. uz prstcn za prosiJecan)c., Traka se pomjera u povratnom hodu prese, do
granicruka za vclitinu posmaka x (u smjeru strehca).
Prsten 1.3 prOSljecanje se radl cd legiranog alalnog eelika i nakon toga
termicki obradujc.
Donja ploea 7 Sf' postavlja na stcwu ploeu 10 i uCvnScuje najceSce pomocu
stezaljki 12 i zavrlnjf'va 13 sa T-glavoon.
1z 51. 42 a, b i e vidi so dn se stczna plota 4 poslavl)a na sto presc 1 t veic,
takodc, zavrtnjima. U stolu pn-se je predvtden oLvor 1.3 ispadanje jezgre (gotovih komada kod pi osijt'canja, odnosno ol;patka kOO probljanja). Kanall za
zavrtnje 7..1 stezanje mugu biLi izvodl-ru paraielno, dijagonalno, ili kombinovano.
U procesu prosljcC'anja (probljanja) mogu se UoClti tri faze (s1. 43), analogno kao i kOO odsijr>eanja na makazama. U poeetlku procetia defonnaClje
(I Caza), matelijal je pod djeJst\'om pnlJ!'ka pr'OS)ekaea izloZen opterecenju na
elasticllO savijanje, ko}c u nckom cdredenom mmnentu prorasla u plasticno savijanje, kombinovano sa istcUjnjem vlakana. Po daljem prodiranju pr05jekaca
u materijal (Ir faza) naslaju po prekorac(;'nju granice gnjceenja znatnije deformacije ispod prosjekaca. U stvan, u ovoj faz! se materijal savija j uLlSkuje u
otvor prslena za prosijeeanJe, tako da se sila koju prenosi prosjekat na mater.lJal
koncentrise na gmnicem prsll...nru.Li sloj materijala, izmedu reznih iVlea prosjekata i prst.ena l.a proslJecanje. Ova koneentraclja vanJskili sua dovodi prstcnasti sloj do plasti~ne ddonnacijc. Vlakna u ovoj faxi joo nisu prekinuta, iako
ve<: naslaJe t1Stl$kivanje jezgre. Prj daljem prodlranju prosjeka~ u maLedjal
(ill faza) usljed veoma male duZine prstenostog elementa koji 5e deformiSe,
5lepen defonnae.je znatno prev.lZllazi dozvoljenu granieu, Tako dolaz.i do stvaranja prvih prskotina ispred reznili iviea i do Ioonacnog prekida matel1i.jala i
istlskivanja Jezgre. Najveca relativna dubma prodiranja prosjekaca (Eo, po tabeii
br. 9) kOO kOJe dola:z.1 do razdvajanja mater.ijala zavi.s.i 00:
1. Vrste matcriJala. Sa pove<:anjcm tvrdoee opada vrijednoot Eo .
2. Debljme materiJala. Sa povecanjem debljine, takode, opada Eo.,
3. Stanja rew.ih iNic.a alata. Ukoliloo su reme ivice pr06jeka~ i prstena za
prosijecanje lupe, tada proo)ekac mora dublje da prodre u materijal da bi
doSlo do rauivajanja istog.
IV 2. NaponJJki odn05i
Mehanika procesa prosijecanja (probijanja), a posebno analiza naponskih
odnosa je vrlo vai:na za postavljanje opLlmalnili uslova def(}rmacije: izbora
neophodnog intervala zazora izrnedu pr06jekaca 1 prslena za prooijeeanje, odredivanja sile pros.ijeeanja, kvaliteta prosjeeene povrSine, vijek.a trajan)a alata
i t.aCno~t1 proizvOOa. U teoretskun raspravama do danas se iskljUCIVO polaztlo
....---------------- - -
J
\
pr
;
7
- -------,
6
5
JI
_6_
3
5
-lI
-
o. D/SPOZ/C/JA ALATA
PRESE
J
8
~
I
rtOCR'
STOLA
PRESE
7
6
9
10
0. PRICVRSCENJE
Sto
pres~
}. Pritls/HYOC prt:s~
3.
rl)~/O
I.. Stuno
prese
plocO
GORNJEG O/JELA
a,o
oloto
7 ClllnancllI rukovoc
8. Ploco zo
stezonJ~ ctlind.
rukoyco
9. Zovrton)
10. Zo yr tan)
od toga da proces prosijecanja (probljanja), prema klaslfikaciji naponskih odn06a, spada u ~isto smieanj\.:, sto znao da u ravni prosijecanja nema nonnalnih
napona (er
0). Novija j:;trazivan)a pokazuju da ova p06tavka nije ta~na j da
se u ravni. prosijccanja pored tangencijalnih ('t') javljaju i normalni napool (er).
Cislo smicahje, kao naponsko stanje, 1mn mjesta sarno u po~etku, i to kod prosijecahja bez zazora (w
0). U elementu napregnutog tijela abed (s1. 44) javIjaju se normalni naponi erl
-er~ i er~
0 u glavmm pravcima I-I i III-liT.
Glavni normalni naporn su po apsolutnoj vrijednooti medusobno jednaki, sarno
su suprotnog smjcra (erl - napon lstezanja, er~ - napon prLtiska). U ravni odsileeanja. kOja sa gIavnim pravclma zaklapa ugao od 45, vladaju najvec1 tangclloijalni naponi ('t'). U toj r'avru nema normalnih napona (er = 0). SI. 45 prikazuje
semu proccsa deformacije bez (a) i sa zazorom (b). Sa prodiranjem prosjekaca u
malerijaI dolazi do sabijanja vIakna (pod djejstvom napona er3), istezanja (pod
djelslvom al) i istovremenog savijanja.
Glavne ooe dcfonnacije se pri tome zakrecu za izvjestan ugao dcp u
odnosu na patelni polozaj . Pr3vci glavnih normalnih napona (n) zaklapaju sa
pravcima naj\'crih langencijalmh napona (l) ugao od 45. Usljed konccnlracljc
napona, vceu dcformaClju ce pretrpjeti vlakna bliza reznim ivicama. Zato i
ugao d cp irna najvcee vrijl'dnosti u slojevima materijala neposredno uz rezne
ivice, a najmanjc u sredi.ni. Ovaj problem je detaIjnije analizirao P. D. Cudakov.
Sa pojavom plasllcne deformacije poeinje se rnij<:njati obI.ik komadu,
usIjed cega dolazl do dodalnih napona. Pojam dodatnih napona i uzrok njlhovog
nastajanja je definisao S. Gubkin zakonom: ,Kod plasllcne promjene obhka u
~Iolevima i eIl'menLima lijela, kojl teze povecanju dimenzija, nastaJu dodalni
naporu, kOji smanjuju O;;;novne naponc, a u slojevi~a i elementima tijela koji
teU! smanjcnju dimcnzlju, nastaju dodalni naponi koji povecavaju osnovne napone Kao posljedica pojave dodalruh napona dolazi do: povecanja speclflcnog
deformacionog otpora, promjene osnovnih naponn, jer se dodatni sabiraju sa
osnovnim naponima, slvarajuru tako radne napone, i do promjene eme naponskog stanJa gIavnih napona izazvanih vanjskim silama. Prednje se tnDZe liustrovati i analizom napona probne epruvele u momentu poCetka lokalizacLje deformaClje (podrucjc M-Z na sl. 6). USljed Iokalne kontrakcije probne epruvete (51.
46), clementi tJjela na mjestu Iokalizaelje teu smanjenju dimenzija. Zbog toga
se oonovni napon ern
2"t povecava za im06 dodatnog napona erd, tako da je
rez.ultantni napon er
(10 + (1d. Sto je veca lokalna kontrakcija, to su veCi dodatni naponi. Ove pootavke je u svoJirn analiza rna potvrdio i N. Davidenko.
Analog;no, tome, kod prosijecanja (probijanja) materijal u zoni prosijecanja teZi ka smanjenju dimenzija. Zbog toga nastaju dodatni naponi, koji poveCavaju osnovne napone. Sabiranjem dodatnih sa 06novnim naponima, nastaju
stvarni naponi. To znaCi da ce naponi pritiska po apsolutnoj vrijedn06ti biti manji od oonovnih, a naporu istezanja veci. Zbog toga se i kod najpovoljnijih .uslova
~islog srrUcanja, (pr06ijecanje bez zazora sl. 45 a) ~ema naponskog stanja mijenja
1 nalazi negdje izmedu Hstog smlcanja 1 svestranog istezanja. P. Cudakov je
svojim teore\skim pcxstavkama i eksperimentima d'Okaz80 promjenu ~eme naponskog stanja kod prosijecanja (prohijanja) sa zazorom.
Naponsko stanje rnaterijala u fazi razdvajanja se moze preds~yiti liemom
po 51. 47. Zbog uprootavanja problema, smatra se da je linija rauivajanja AB
ujedno i trajektorija najvecih tangenc.i.Jalmh napona. Pravel glavnih nonnalolh
Ilapona zaklapaju sa ovom trajektorijom ugao od 45. Na sl. 47 a prikazan je
"' .,
I.laza
II. faza
1II.laza
6'1
Jrzgro $
. Prsten
a.
Sl.~] FAIE PR05IJECANJA (PR08IJANJA)
KOD NORI<IALNOG(a) I
VRLO
,5
~ :tA:ro\
---....... ' - . . . .- 1
r- __
l-"l
"t
, ...:::-- - i:
--,.~---)
,
Prstrn
a. 8El ZAZORA
51. ~5
b. 5A NORI<IALNIM ZAZOROI<I
KOQ
40KALNE KONTRAKCIJE
1ANGENCIJALNIH NAPONA
PR08N EPRUVET
J~d
8
a.
51. 11
b.
~A
c.
d.
c.
dijagram tangencijalnih napon:l (~). Poznavnjua ovaj dijagrnm mole sc postaviti 1 dijagram glnvnih normnlmh nnpona <cr; i '$' na 1. 47 b). Sabirajuci i
dodntne napone (Ud) , koji se kod ravnomjcrnc deformncije mogu predstaviti zaItonom promjene po pa.raboli (al. 47 c), sa glavnim napooima, dobijllju sc stvarni
naponi 11 = 0"1 + Ud i ua ..., u; + Ud po $I. 47 d). Nnda.lje se mo!c na O&novu
ohra.sca
t-
0'1
0'-
0'3
!ieee primjere:
(asto smicanje 9l. 48 a)
1.
0'1
2.
4.
0'3
't,
0'
0<
en
3.
<1
't
+ 't,
CT
0'
't
= 1
0'1
= 2 't,
0'
>
= -
'to
(1:,
0'1
+ O'~
- . - - a=-O
2
CT! =
(1-'t,
0'1
+ -0'3-
= CT
<
'to
(istezanje sl. 48 c)
0'3
0,
en
(1t
+ O'J
= --2
= 0'
'to
't
0'1
CT
+ 't,
O'J
O'-'t,
O'~ =
ul
+ O'~
2
CT
>
'to
zn rnzne matel1ijale.
slo mao da se
TI
I
o
L~z~csGi_---lI
C;f
51. t8 NAPONSKI
KRUGOVI
&.
L
41
IJ-__~'"\
/~~I
, .
..I
III
III
0,4
0.1
1.
1.
3.
51.
~9
.
.
Ct!lik 15';:::;.C.I}}0
5
51.50
fD
ZD ~DD'A
15
(C.IO)
Ct!lik ~5';:::;.C.15JO (C.~5 )
Mt!sing
ZAVI5N05T ODNOSA NORMALNOG I TANGE.NCIJALNOc;,
NAPONA QQ ~ZOR~
PO P. D. CUDAKQVU
50
40
.,
......
.,c:
'-E
()
'c:"
o
Cl.
to
--t>,
..lo:
-1
'0
t>,
..lo:
~ ~ o L...-o......, -
.,-L--L--...J.
/ -....J,
.0
O1
E.=~-s
o. U HLADNOM 5TANJU ZA
RAZNE MATERIJALE
51. 51 NAPON SMICANJA
D,Z
D.'
0,'
D.'
1,0
.E=s
ture.
Za nominalne I SlVarne napone smicanja vaie analogni zakljucci kao i
kod istezanja (poglavlje II 2) .
Nominalni naponi u momenlu ra7.dvajanja materijala:
Fm
Ao
cvrstoCa smit:anja:
"t'm
'It
(Ao =
Fm
(Ao
Ao
d2
= 'It
"
po sl. 6),
po sl. 49).
F,. -
istezanje : k m
smicanje:
Fm
A., (1 -
Am
'tn",
--
'I'm)
Fm
it
d (s -
lv,)
,
-
Fm
A., (1 -
..,)
lv,
s
Stvarnl naporu
5U
veei
00
nominalruh:
k m > O'm
1 't m"
> '7".
Jer je Am
< Ao
Kriva zavisn06ti SJle prooijecanja (probijanja) od apoolutne du.bine prodiranja pl"06jekaca (probojca sl. 52) iroa sliean tok kao i kod odsijecanja na makazama (sh- 36).
r
C
:;
4.. 1
L LO~_-S---+::DZ
]5
1S
t
=
APS._ DUBIN!
ALATA SA lAKOSENIH
REZNIH IVICAHA
PRODIRANJA PROSJEKACA
--6
1 S r.dnji probojae
) Soini probojae
3. Piaco 70 probijaflje
-L
i Drioc lImo
S- Oprvgo dr ioea
6 . GornJO ploco
~~~~~~~~~~~~ -~ -L2
F:
7. L
If'"
...
'ABEL
CVRSTOCA SHICANJA
c: -"..
'-,,0
.....
Q::
oQ
H
GOST
1 Ct!lik
Ct!lilt
}
.
J Ct!lik
:---- -rCelilt
- 5.
C.lik
6 Ct!lik
7 C.lik
,E
10
S t 3'-}
S t )(-1
51
_C_ '~
C )1
C.IUO
t.1330
et!lik
35
t. "3D
'A
eelik
"
Celik
i5
c. 1530
---.
)'8
C.lliO
--
C 35
CH
C BSW]
-
C 19iO
C 100W}
,-
900C
'OOC
-I)
If
- 9J - -
11
lJ
6
6
9
3
3
6
-3.
16
'9
18
10
}'
I'
'0
, --
JJ
).
---
100C
lJ
Sf 50-}
C 10
15
}O
U~]
C. /1]0
10
C.06'5
It.,ik
)'to
600C
st 60-1
I} leellk
DIN
r ...
1ig/mm 1
1("./0[,0 sm/caflJo
PRI TENPERATURI
I J A L
ODGOVARA PRI811!NO
R
C. 0)' S -3
t. OJH
---, C.. OUS
5
JUS
br U
jO
'r
f-}E-.
1i
I-- . JJ
"
11
11
IF =-
L .S
'm kg
('H)
gdje je:
L mm -
smm
"t",
kg
mm-
P06cbru sluca)cvi :
1. Okrugla platina pI ccmka d, L
F'
.... d . s . 'Tm kg
1':
I.
(44 a).
F -
oj
a .S
":m
kg
I.
IF . :!.
(a
+ b) . 5 ":m kg I
(oB b).
+ b)
(44 c).
Iz bra c (H)
\;dl do) . ,I .. pr
. nja (pr I) nJa) upr \'0 pwpor unaln v It lIlama LSI "t", Zbog !oga pd pr I) can)u t r Ih m l fI)al'
("t m v . ). Ili ma rl)a la v c d bl)1Il
IS). odn "1110
(1..1.
1 doC I do pr
m) rn
pora La sill'. D bJ .
~I('
ublazi? 0 0) por t. postO)C rt nn mn.
1.
lati a
l,ako ~
Z k
n) e ro!wih I Ie" kod pr 'IJ canj
IZvodJ na pr t nu Ul prDSijccanj ' (La la br 13). )('r prosJ ~no jN ro - radni komad 0
J r vno. dok
e osla ak lrake-o padak krivi. Kod pr blj nja je obrnu\(). ?robl) no )ezgro
je otpadnk i ono
knvI. dok je
Ldlak - radru komad ray. n. zalo se Z'lkoSen)e izvodi na probojcu ( bela br 131.
V elt~i na zako.s nja H I uj!ao
se blr3Ju u zaVISll tl od d bl) tn matnjnla u granicama:
za s
La
3 mOl
s> 3 mOl
2s
Ukohko se Izvode veCa zak -. nJ a . lada usl) d vel ' h deformacija dola:d
i do krivljenja radnih komada. pa jc nakon pr ' j(>can)a polr boo komade
r.avnati.
Sila pro ijecanja (probljanja) kod alata sa zakoeienim rcznim iVlcama se
moie izraeunali po pnbltznom bra eu :
IF. .
k . L . s . "t m kg
(46).
H . s
Ul
Sa poveea njem vrijedn sCi zako~ nja H , opad.a maksimurn sileo aU raste hod
p r osjek a~a (sl. 53).
Obr azac (46) p rcdslavlja vrlo gl ubu aproksimaci)u i mD!e se koriBtiti samo
k.od brzih i ma n je laCnih p rora~u n a . B. ZVOTOno je t.eorelski razradio ova) problem i doSao do sloiemjih, ali u svakom sluCa)u laCniji h obrazaca ui pr ra e-un
sile pr09ij ecanja, p robijarlja i z3lSIjecanja Iprosijecanj3 sa savijanjem). OVI obrasci su dati u labcli br. 13.
Zako6enje reznih i vica ala La n Ije preporucljivo izvod:i Li kod pr06l)eCan ia
komp l ikova ni h oblika.
2. Al a t i sa razlii' itom duiinom prosj ekaca (prob ojaca)
Uk oliko se konsl i viSesjeCOl ala t. za islovrem no pl'06ijeeanje (probi janje)
nekoliko di'ielova (olvora). lada se prosjekaCi (proboJci) I i 2 izvode sa razlicili m t1uzi na m a (sl. 54). Dil bi .!oC Sprtj Clio sa \'ijanje lima, prosijecanje (proLi
'ABELA br. 1J
IZVEDBE ~LAT/4 SA ZAKOSENIM REZNIM (VICAf1A
~o
NA~IN
ZAKOSENJA
08L1K KOMADA
08RAZAC ZA SILU
-K
pravouga0'!i:k:
/g .,
Krug:
F.}., (I+0,O}")ds t'm arc cos
OZNAKE:
H-s E 01
H
H mm -visino zokoi~()jo
If rad.-ugoo zakosenja
s mm - deb/jina limo
'Ift!!.i..rcrrstoca smicanjo
mm
K-komad (prov)
0- o/padak (ukrivljen)
Janje) se vri sa drla~em lima 4, koji u povratnom hodu pritiskiva~. pod djeJstyOin opruga 5, vr;i i funkciju SkldaOa. Ovim lie maksimumi sib pr Liecan]
(probijanja) \remens.k:i pomjeraju, tako da ne dolazi do sumiran' a istih.
Razlikn du:hna A I se uZlmn u zavisnostl od I!cbljme lima u gramcarr.l
AI
<=
uA I =
=
za lanje,
..1_"l'unove.
za urvJje
ViSesje~ni alat sa razliCilom duiinom probojca, kao konstruktivno rjeima niz prednosti. Pored toga St.o se smanjuje rezult.:mtna silz, smanjujc
se znatno i tro5enje alata, a poveeava se stabilOO6t prosjekata i otpornost nll
izvijanje. Normalno se tan),i prosjeka~j izvode kraCi od debljih.
~je
3,
Pro~ijec8nje
1.
Pror8~un.ati
duZine b
200 mm, ~lline a = 100 mm i debljine s = 10 mm,
Matenjal: ~ellk c:.0245 (St. 34-2).
a. Sa paraJelnim reznun lvicama alata s:Ua prosijecan)a
(obrazac 44 c)
F = 2 (a
b) . S
. 'f m
lz t.abele br. 4
kg
"t m
F = 2 (100
= 30 - - ,
rom'
+ 200) , 1030 =
180000 kg = 180 t.
s = 10 mru.
Ugao
Ulk~ja:
2H
2 10
- = - -= 01
b
200
'
19cp =
5 50'
<pO
<
'P
0,102.
r a + 1,6 (1
+- 0,05 cp~
s~ ~.
/.
Iz tabele br. 9
Eo. = 0,45
= 2,5' 10 30 /100
1- 1,6 (1
0,1
= 129000 kg = 129 l
F", = 1,3 129 = 16B l.
F
0,72.
F = 2 (a
+ b) . s . 't"m
= 2
(100
200) . 10 6 = 36 l
~ Fe _
F.
36
1BO
?
0,_.
poboljsano)
debljint!
11 900 kg = 11,9 t
<
2H
tg ql
== "d-
3 mm zakooenjc H = 2 s :... 2 . 1
22
= - 50
0,08.
ql0 -
4 40'
<
5,
2 mm
0,0815.
q>
=- arccos 2-1-0,14
F"
k
IV 4. Rad
5 850 kg
5,85 t
1,3 F = 1,35,85
Fb
5,85
=
F.
11,9
prosij~cania
= 7,6 t
= 0,49.
i probijanja
izra~unati,
Fdz.
OV3)
=~
F dz
= For s.
o
Uvodcci faktor x kao odM-S srednje
ill
For
xFm
kona~nom
obhku:
W -" x . F m
F 's
kg mm - x -~- kg m
(47).
I UUO
kg~),
rrun-
'In -.
W=
XI
Fm (s + H)
- 10~kgm.
(48),
gdJe ]e:
maksimalna sila prooijecanja (probi]anja),
visina zako.scnja,
debljina materijaJa,
F m kg H mm 5
XI
mm -
F,.
Fm
za H "-' 5
za H = 2 S
XI
XI
Primjer:
1. Proraeunati r<ld prosijecanja za podatke prema prvom primjeru
nog poglavJja.
IZ
prethod-
Iz tabele br. 15
Fms
1000
kgm
= 0,4
Fm = 180000 kg
s = 10 mm
W
18000010
0,4 - 1 000
720 kg m.
TABELA br.15
FAKTOR x ZA PRORACUN RADA PROSlJECANJA
--
DE8LJINA MATERIJAL A 5 mm
jfg
HATERIJAL
-- -
m1
~,
_.= F=l-~-
1- 1
<1
14tH; etli/(
l5- J5
o,~ 5~0.35
J5 - 50
o.~o-a.]a
Tadi
50.- 70.
etlih
Aluminij
__
bokor(iartn)
'--._- -"--
.-
-- - -
m/stC
1
o
loomm so
GHT
'.
GMT
L
10-
DHT
~oo'"'"
"'-It
(.a.)
lOO~\
F.rO),' Fn
Fn
100
ol__
I,
100 ,
I
,F.rr"c) I
.I
b U-U rh}
t ,_
_,
100
GMT
DMT
oL
a u.U(.G)
t ,_
_I
o.5a-0.~0
0.50 '
,
-
DMT
GHT
c. F.F(,cJ
SO
, - Wit
" 0
DMT
d,f.frhJ
---.c..
_a--,c
..._-"c.
15
10
4J
15
'7L-__
'0
40
10
50
fO
JO
JO
10
.0
....
LI..
10.
10
10 ....
1S 10
h mm
o. He .Ht""
.,
10
~ i-~
r-'
SO
.,
4S JO 0
to
'0
70
10
f()
t-J..-,,.......,......-T'--!/OO dF,,)
LI..
h mm
H a.5H,....
b. He .0.75H",.,
C.
0,55,
XI
Fm (5 .,.. ll)
Xl'
1~9000kg,
F",
o :i5
kg m
10mm,
10)
129000 (10
1000
loeO
10mm
1420 kg m
IV 5. hbor ma,ine
S obl.irom da ~c pr ]tlCJnJ', pr bljlln)<' I OSLale opt'raClJP ra7.(h aJanJ
mnLcri}ala rade g u,v ~ l]uCivo na krivaJnJIT1 pn:'S<lma Il:k c n ar 1 kolJ na911i.m). to C ~ U 0\' m poglavlju raz.malra' oni parametn kriv jruh pr
kOJ.
su od odlu~ujuccg z:nataja :z.a OVU vrstu It'hnologi]l'
Sila i rad prefic ~ pr(ko kr vaJnog mehanizma (sl. 5;;) pr(,11061 na pr tJ kJvat a !U ovog preko alallt nn radm predmeL Trenulni polo7aj krivllje (eksc '. tar, tu kolWno :POlupr~mk r)]c odrN1 n uglom 0. od d ]e :nr~v!! 1..1l:ke (DMn
Ovum polofllJlI odgovara poloi.aj pr,;n()~ne polu!:;!! (dlli.ine I) poc! URlon! 3,
RoLaciJa kn vaj od polo7.aja A (0.) do DYlT, lransf~ 9C 11 t.ranslaCl]u prttl.
sklvata od I:ltke B do D:.tT z.a iznos h. koji S0 07nncava kllO u'nu m hod pnllskivacJ. Ro:.aciji km'8Jt! :!..'1 IJ.
180' od GMT dt) DMT odgovara ukupnt hod
pntis.luvala H
2 r. Kod dalJl'g proracuna paramctara knvaJmh presa u.woJena Je met.oda H. Makelta.
Iz sl. 55 se V1W da je
h
r-:
+r-
I cos ~ ~
SUI
006 ~ -
-= -
r cos a. = r (1 r
sin
0. ...
vl-=-sin! ~ '"""
h ~ r (I -
cos 0.)
cos 0.) + 1 (1 -
CO!;
~)
A. sin 0.
vI _)'2 si.n~ 0.
1(1 -
0.).
si.n~
Sln 0.
,.,.==---!""
1
4 ' 10
~-..:...-
0,25 To 0,1
tako da jc hod
priti.skiva~a:
(a).
Brzina
prit.isk.iva~a
je ugao
Cl
funkcija vrcmena t.
w't =
"ltn
30
.t
gdje je:
w Sec-I
--
n . min
dh
dt
u =
dh
da
=-. -dt
da
dh
da
=w - -
pa je brzina pritiskivata:
u = r . w. ( sin a
+ ;
(b).
!'in 2 a )
A=
"" _1_ = O.
DO
Hod
h
pritiskiva~
h (a)
= r (1
- cos a)
(cl.
(d).
(e).
3010
"It
"It
n =--=--
= 96 -
H
~
= 50 mm
= 10 sec-I .
I
min
sec
promjene.
-
==
vI -
cos 2 a.
1r
1-
(1 -
)2 =
V~
2
u obrazac (e)
u = r w sin
a = r w~
r
V .!.- 2
~1
(fl.
= F~
da
r(ft"
= F
rw
+ ;
sin 2 a)
(g)
iliza
).. = 0
FT = F sin a.
(i) .
pritukiva~:
Fr
Sin a
fo' -
()
Pod pretpostavkom kons1lantnog obrtnog mom p nt8 Jt' i tangC'lCIJalna !:lla neprom]t'nl)iva veli~na (za r
canst). Odnos tan encl]alne 511 Fr. I nomlnaln
(nazlvne) sill' na priliskiva~u (F,J je slalan
... sin
(k)
II"
Ve\i~na
ugla
od 10 do 35,
11"
F"
prittskivn~u
pr
(I)
sin I1a
a.n
30'
<
a.
F (a) za a."
.!!
- sin 30'
sm a;
0:
30
2 sin a
mum za a. .. 90"
F~
F.
F ..... - ,-
Sin
".nni~ne
sill' pri-
sin a."
(49)
Nominalni ugao 4a kojim se kod krivajnih press dcfinie puno iskoriMf'nje varlra u zavisnosti od vrst .. prt'sa 1hko jt> npr.:
za
kova~ke
prese .
-7-
35
Fr
"
--=Fa
23
Ul
Cl n
= 45;
~'T
-- -
Fn
5
7
poouda)
ex n = 75; --=-
Fn
29
30
gdje jc:
F m kg -
maksimalna sila prooijecanja (probijanja) prema obrascirna (44 do 44 c), i1i tabeIi br. 13.
F. kg -
Fa
I.
1.3Fm
(50 a).
SUa priLiskivaca se moze prikazatJ i kao funkcija hoda (analogno kao kod
transformacije obrazca e u f)
(m).
r (1 -
cos ex n) =
H
2 (1 -
cos ex n )
Wn :. Fn h n . Fn
(i-cos ex n) kg m
, .
(51).
mi
(52).
8-100
8-112
20-120
32-132
40-140
50-160
60-180
63
100
160
250
400
630
1000
5-52
5-52
6-()0
6-60
6-68
8-80
8-80
2.5
4
6.3
10
16
25
40
Hmm
Fn t
Hmm
Fn t
sin an
sin a
Fo
sin a n
sin a
u zavisnosti od ugla a .
H"""
(53).
U intervalu H m n
He
1. Za ~
.
Hmu Je Fp
Fn
sin an
.
Sin
o~
2. Z a
sin an Hm ..
-sIn a Hm;n
H m n Je F, = Fn.
o~
90 (sl. 57 c)
x'
pO d rU"lu.
k'
oJe za
(10
const
.
= 30 : H m;n = Hmo.
- 2- 0 b Uh vata Interval
. t'I pnmJer
'.
Jt
II I' za IS
u oat aI'1m 5 I u"a)cvima
za lima.
2 - < Ii. "H
,kao npr. za
F
. n- presa radi sa smanjentm hodom (ovdJ 0,75 H=,1,
sma
ali se podrutje koristenja nominalnc sile F n = const pro~iruje i lz'Jan an
30'
H. ...
3
2
4 H .... je Fe = 3
(ovdje za sin a
.,
42' si 57 b).
J
ZnaCi da se kod procesa koji zahlije\"aju manje radne hodovc od maks maIruh podrutja punog korutenJa prese moZe proStriU.
Primjer:
Na ekscentar presi nommalne sile Fn = 10 t pri an - 30' sa ukupOIm hodom H
6..;- 60 mm (DIN 55 170), prosijeca (probija) 5e alummijski 11m
kg
(Ai 99,0 polutvrd sa
= 8 mm.). Pre~nici prosJeka~a (prob( Jaca) I debljin'!
lima su:
"m
a.
b.
dmm
140
smm
75
4
c.
35
10
ho mrn
hI = ho
a.
3
5
+ s mm
b.
c.
4
8
15
Graniena sUa
H
2 (1 -
pritiskiva~a
cos 30) Fn
15
F .. Hn -
15
10 6,0
40 kg m
(obrazac 49)
sin an
sin 30
Fa = Fn -.
- --= Fn --:..Sin a
sin a
Fn
2 sin a
-~~-
10
2 sin a
-::--:--
5
Sin
ex
W = x Fms kgm
a.
b.
c.
7,0
7,5
8,8
0,70
0,60
0,50
9,8
18,1
44
Fn
I_
. TO I
8
d
,5
- --1--
o.{.
}5
10
75
(I)
)0
TS
5~ 0
TO
h mm
<:
DM'
" .'mm
IZBOR PRESE
5/. 58 VZ PRIMJER ZA
}.5
-... .
}.O
lo..
0
c:
1.5
:~
'.0.16
.
,
"J !!
o. TUP PRO{1.0JA(;
III
b. lll.P PR5TEN
as
T.
8
~~~~~-'---'~-"'~""'---'--'--T""----'
-"-:r--'~
116
r IlS
J.
r -
10
,.
'" III
6.
3cv
..
~ 0.1
7.
~~~~==L--J_~~9~~~-1_~~~~~
O.S
D~blJlno
1.5
}.5 J
limo 5 mm _ __
1.0
EO.,
lS
0
1.0 I.S }.O
Hod probo}co 1mm
., t'-,
+--a.1_5mm"~
3.5
'.5
s..s
8.
9.
10.
C~licni ',m
0.1
Fil
:! hi
II
b.
330 40
- I
42 0 50'
9. 1
!> 1ll 0.
7.4
c.
bO~
5,B.
7.01 ": F,
9,8 kg m ., W n
7.5 I -> F,
F,
( Fno
9.11
40 kg m.
0,560
pa
ce
1,31
30 mm
bili
lOt> F",
W
IB,I kg m
<
Wn
7,5 t
~
40 kg m.
44 kg m "W"
40 kg m
r
Dvoslruka vriJcdnost zracnosli se oznacava kao zazor.
w
2 f = dM
d,
(5'l!.
canje obrazuju se igle na trad (sl. 59 b) i konacno, ako su tupe rezne ivice i
probojca i prstena, igle se stvaraju i na jezgru i na traci.
Kdenzle je, eksperimenliSuCi sa cel.icnim limom za duboko izvlacenje de bijine 2,8 rnm, dOOao do inleresantnih podataka 0 uticaju veLi.Cine zraCnosw (!) na
silu j rad probijanja. Eksperimenle je vi"Sw sa probojci.ma preenika 10 mm, a
zraenost je m.ijenjao od 0,25 do 0,025 mm. UstanoV'io je da smanjenje ~raco.os ti
ne utice bitno na povecanje maksimuma sile probijanja (s!. 60), dok je na r ad
uticaj znatniji. Tako se sa smanjenorn z.racnoocu potreban deformacimti ra d poveCava i do 40 0/0, jer se zbog poveCa.nog trenja poveCava i siJ.a potrebna z.a lStiskivanje jezgre.
Za odredivanje veliCine zazora postOjl niz r8.7.nih izvora, od kojlh se nek i
navode.
a. Analiticl.ci
Potrebna zracnosl se odreduJe na osnovu stanja u poeetku treee fazli! p rosijecanja (sl. 49).
( =
(s -
lo,) 19 ~
lako da je zazor
w ~ 2 f = 2 (s -
w = 2 s (1 - Eo,) tg
lo,) tg
~ = 2 s (1 _ _lo' ) 19 ~
s
(55),
gdje je:
w mm -
s mm Eo, ~
zazor,
dcbljina materij ala ,
relativna dubina prosijecanja (labela br. 9),
ugao smicanja matenjala,
~ =
~ =
~ =
za meki celik .
za celik srednje lvrdoce
za tVTdi celik
5_ 6,
4_ 5,
4.
b. Tabelarno po V. Romanovskom
Tabela br. 16 daje vrijednooti zazora za rame materijale kao odgova raj uci
procent debljine lima.
c. Po G. Obleru
Ovaj autor daje zazar kaa funkciju debljine i cvrstoce smicanja materijab u obliku abrasca:
za s
w = cs v'!mmm
3 mm
(56)
w = (1,5 . c . s
0,0 15)
V't'm'
rnm
za s> 3 m.m
s mm 'rm
kg., mmc -
deblJina lima,
cvrstoca srnicanja,
koeCicijent koji se krece u granicama c = 0,005 -:-:- 0,035. Koja ce sc vl'ijednosl iz ovog in terval a buatl,
~avisi od vrsle alaLa. Najcesce se racuna sa c = O,Ol.
Kod alata od m eta lok eramick og materijala (lvrdog
meLala) je c - 0,015 -:- 0,18.
d. Dijngram po E. Gi>hrcu
Po E. G6hreu se zazor odred uj e u zavisnosli od vrste i debljine materijala (sl. 61) . Ovaj je dljagram n aplav ljen na 05novu Lspitivan ja i praklJcnih iskuslava aut ora i do bro sc s laie sa obrascem (56).
c. Tabclarno po podacima firme Schuler
Poznala fabrika masina i alata za obradu deCormacl]om Schuler daj e apsfIlulnc vrijednooli zazora u zavisnosti od vrste i debljine ma terijala (labela br. 171.
Golovo uvijek ]c bolje birati zazore na donjoj granici, r ac unajuci na to da
se Irosenjc(Tl alata isli povecavaju. Ukoliko se kod probe alata pokaze da je zazor
premalen, isti se moze vrlo hlko povecati (naknadnim bru.senjem prosjekaca ili
prstena). Tezc je popraviti a lat sa prevcliki m zazorom. Postoji mogucnost cia se
lzvjesnim granicama dimenzije prosjekaca poveeaju nanoSenjem galvanskih
prevlaka (lvrdo hromiranje), ukoliko alatn ice p05jed.ujU uredaje za tvrdo hromiranje.
Pravilno dimenzioni ra nj e alata i odredivanje izradnih tolerancija zavisi
od zahtijcvanc tacnosti (tolerancija) r rtd nog pred.mela i vrsie rada.
Proracun tolerancija zavisi od toga da Ii se vrSi prosijecanje ill probljanjc.
a. Probijanjc
Kod probijanja je potrebno u materijalu izradibi otvor nazivnog preenika
D (jezgro je otpadak - 51. 62 a), sa tolerancijom A, Jooja je pozitivna.
Za dimen.z.ioniranje alata je mjerodavna maksimalna dimenzija predme la:
Dmu = D
+ A.
d, = DOl..
dA!
d.
+w
+A
= (D + A) + VI
(57).
(ABELA br: 16
.
.
VELICINA ZAZORA ZA PROSIJECANJE I PROBIJANJE IZRAZN4.
U PROCNTlMA DEBLJIN MATRIJALA PO ROMANOVSKOM
L
do I
M AT.':RIJALA
DEBLJINA
MATERIJA
I-}
} -)
mm
)-5
5-7
7-10
10
10
II
10
II
I}
'--
TA8ELA Or.17
VELICINA ZAZORA ZA PROSIJECANJE I PROBIJANJE
PO PODACIMA FIRME SCHULER
'=
DEBLJINA
MATERIJALA Smm
-.
--
- '-
r
R
M A
I
A
J
L
Mestng,
Ctillt srednle Tvrdo vol/ani
A lum1ft/j umevr stort
tel/It
m~ltS/ etl/It
Q}5
--
0.01
--
0.5
0.0}5
0,75
I-
~.
0.015
- OOJ
1-.-
0.0)
0.OJ5
0.01. 5
0.05
006
US
O. ~
0.075
0.09
15
0.075
0.09
CliO
1.75
0.09
OlO
OJ}
l ,O
0.10
OJ}
all.
],l5
- -
0.11
0.05
au
0.07
-0.07
OJO
o.ll
- OJ5
- 017
0.05
0.01.
1,0
0.0 }
IU
0.16
IU}
CUB
IUS
Q}O
Q]8
O,IJ
0)5
au
af7
J,O
f-----
0)5
0/8
lUI
~J
at7
Q}O
IUJ
4JO
0.33
0.18
lUI
Q)S
IUS
0)9
Q]J
1U7
1U8
Q)8
QJO
il'J
QJ}
QCS
a.U
~e
Q.J6
q.so
1,5
1---
1,8
3,5
J,B
-1.,0
---
-- - - rU
-- 1..5- - - I.-
Q)O
lUI.
lU6
all
al3
(B
all.
5,0
Q)S
-I-
.- -
Q.19
- -
-- -
(130
QW
.. , ,
;'.
'.
,
I d. ~O''''.1ll
I
w
T
"
w
T
t.
,-T
I dHd.
'8J
dHI",e.,
,
v-
,/
,, /',
,, ,
,, ,
I
~w J
I
t
1/
01".,.'
0''''01'
b. PRCtSIJ",,;.A t!,Jf
a . PROfJ..I/..ANJE
E L I
~ I N A
Izrodn. tol~rancij.
alata
~~
minima/no
0,,,.., ,- 0.;1
ProboJocProsjl!koc
f--.- Prslrn
Probojor:
Prslrn
-;1
maksimalna
Naz;I'n. mjer I!
alata
.;1
----
PROSIJECANJE
PROBIJANJE
01 ",;.1-0-;1
I
d. " 0,,,,.,,
d ... d .. w
-
-0
t--'--
--
_J
d. -dH-W
dH .Olm:.'
--.,
,
d.y",;.,.d. - I.
.-
d'I",;.,-d.-I
b. Prosijec:anje
Kod prosijecanja radni kQmad (jezgro) irna nazivni pr~nik D (a ostalak
trake je otpadak) i izradnu toleranciju !:J., koja je negativna.
Za dimenzioniranje alala je mjerodavan mi:n.ima1ni pretnik predmeta:
D mlo = D -
!:J..
Prcl:nik prstena za proaijeca.nje (d'l) se uzim.a jednak minimalnoj dimenxiji radnog komada (Om;n), a procnik pr06jekata se smanjuje za ;zn06 zazora (w).
dM
Dm
d. = dlo! -
D - !:J.
= (0 -
!:J.) -
(58).
0,45 VD
+ 0,001 D
gdje je:
11
D mm -
Tako je npr. za
podru~je
D1
= 30
=
izradnih
pre~nik..
rom- do D2
,'=
od
50 mm
V Dl . D2 = Y 3050
= 38,73
mm
pa je
3
0,45'
1,5611
0,00156 rom
= 39 l.I. =
0,039 rom.
Naj~e se u praksi zahtijeva da taOnost i2Jrade alata bude za tri kvaliceta bolja od taCnD.sti izrade predmeta koji se prosije<:a (probija).
Tada je npr. za :
Talmost lzrade
predrneta
IT9
IT 10
IT 11
IT 12
IT 13
IT 14
Thi!:nost Izrade
aLata
IT6
IT'i
ITS
IT9
IT 10
IT 11
TABELA
br, 18
"
OSNOVNE TOLERANCIJE PO ISA SISTEMU (vrij~dnosti u mikronima-O,OOlmm)
....
~
....
:!
til
:.:
I
do
TotERANCIJA
Irnad
J
do
Irnad
do
10
Iznad
10
do
18
Irnad
18
do
]0
M J ERA
NAZIVNIH
PODRUC1E
lznad
Irnad
]0
do
50
do
80
50
Iznad
80
do
1}0
lznod
1}0
do
Irnad
180
do
Dmm
Iznad Iznad
]15
}50
do
do
Iznod
'00
do
180
}50
]15
<00
500
1 I IT
1.5
1,5
1.5
1,5
1,5
I.
IT
I.
I,
IT
IT
2
~~-------I"-3
,
fO
/1
10
/1
11.
16
18
}O
: 5
IT
11
IJ
15
18
}O
lJ
25
}7
IT
15
19
25
29
J2
J6
<0
]5
"
I IT
II
1'2L~ 11_
7;
10i
II
---.3'
(- ,
<
5- r - 6
.st-sl
- 6- ' - 8
9
- -+---.-j-- ..- +---- 7
JJ
]9
(6
]5
(]
51
51
71.
58
70
8'
1/0
I}O
11.0
160
90
110
"0
"0
190
210
150
290
180
}IO
}50.
JOO
J50
!!O
,,!,O
.!!O~
570_
_- 6JO -
JJO
]90
(60
51.0
6JO
7lO
810
890
970
1550
180
}}0~70
---
IT
1(
'00 i_ l
250 +
15
IT
15
15
IT
16
10001
600
100
]60
'30
<80
580
700
750
IS
17
ISO
Ii
10'
]0
110
1<0
IJ
+-"-
15
90
1501
}I
150 j
13
18
- t-I- -
50
IT
.-
"
100i
rt3l
t-
,-
I- -
I 900 I 1100
13
610
1]00 I 1500
87
t 5Jrt t
--
100
100~
: /l00
1600
}SOO
I 1900 I nDo
(6
- -7]
52
57
53
- -+-- ---11 -- - -
8~
115
lJO
89
11.0
185
}IO
210
1f
NO I 870
-t-;;-l loo01~100
520
- .-51.
.-
<0
- - -- - --
310 - --J60
97
155
,+:00-250
-~ ---
1/50
IJOO
1<00
1850
}IOO
2JOO
}900
J}OO
.1600
----
--
1S00
-<000
--
Ako radni pre<imet nije po konsLrukLivnom crtclu LoI<:r.isnn, :noU! se rasa Izradnom tolerancljom 1I kvahtelu IT 11, ukohko nile in 'rmm rabritIum st.andardimB druk~j proplSaIlO.
Pr~jekal: (proboJ3c) , prstcn Ul prooijecan] (prool]/Ulje) rade se jeda.n u
odnosu na drugJ u tolcranci)3Ina po ~okr'tnomc odnosno aprohodnom. spoju.
~unatl
...
he '
hi '
H~
itd .
Prim;er:
1. OdrediLi Ulzor kod pl'osijecanj-a (probijanJB) celicnog 11m3
ljine s = 3 nun.
a. Po obrascu (55)
2s(I-E.,Jtg~.
Iz tBbele br. 4
';m
q.
53 kg
mm-
Za tvrdi cel.ik ~
. 100:-
(\.248
3 -' 100 - 8,30/0.
b. Po tabeh br. 16
-
. 100 =
gtJ/o
w = 0.09 . 3 = 0,27 mm .
c. Po obra.scu (56)
w
c:
c: s V't m
...
730/0
'
s-
0,2
. 100 = - 3 . 100 = 67<1/0
,.
TABELA br. 19
-
.7
TOLERANCIJA
P R 0 BIJANJ E
I-
SKICA PREOMfTA
/"\
..1
f-
ltiO~
PRO SIJECANJE
f'.
/ 1,\
-.
~
4>50
hI
L2
0 . 50mm
f-
0,,50 mm
--
~ + 0.1 m m (z a H Iv .u
Izrodno /o/eroncijo
predmeto (tobe/o br. 18) podrucju 0,,]0 - 50 mm)
L1 + 0,1 mm (zo h 1O
Nojvei:o i nojmonjo
m).ro predmeto
NAZIV NE "'J E RE
ALA TA
Precnik prosjelloca
d dH -
dlo.p1.9.9 H7
<#>50.1. H7
fiq
-
~
~
"1.9.9- 0.1
Wh.
rtLh.
d. -1.9.6 mn.
dH .50.' mm
Izrodnf
Prst.n
to/eroncij. o/oto
Pr
obojoc
rtobe/o 16)
t. _ -0.016 mm (zo
dN + I,.
d ..
/mOJ'
d"
d"
,"'0'
.50.aS mm
d. 1m,", d. - I.
d, I",.,.) .50.1- 0.016
d. I",;'" -50.0"
mm
,,,,.n)
e. Po tabell hr. 17
w = 0,21mm
w
0,21
'100 = 100 = "'/0.
3
HIO,
od
odnosno
<>zna~
sa Gn
Gil = n . A . s . i kg.
a bruto te1i.na svih traka potrebnih za IZradu dotitne sarije sa
potrOOMg materijala)
Go =
'II . AI . S . i
Go (tena ukllpno
kg,
= Go -
G. = s . i . (y . B . L - n . A) kg.
Komad
Otpadak
/
L
51 . 6J RASPORED KOMADA
'A8ELA
.u
5 I R I
10
br. }O
lAVISNOS"
SIRIN~
U TRACI
00 DEBLJINE LIMA
TRAK~
N A
T R A K E
50
100
ISO
}SO
]SO
sao
1000
0.10
1.}
o.}(}
I.}
I,S
1,8
0.50
I.S
1J)
].J)
1,5
'.0
,,5
0.75
1,00
1, :;
(7
}.9
3.'
].9
1,0
1,5
2-'
2.0
},5
],0
1.5
1,1S
1.9
1,,9
3.0
.u
1.75
f.'
1.6
1,8
1.00
2.0
1.1S
,t5O
1.7S
] . {)(J
1,5{)
Bmm
},O
2.5
2,7
1J)
2.1
2.5
1.6
},O
3.0
2.0
2,0
11
l5
1.S0
1,5
(00
},5
( 5{)
3.0
l5
:v
{'
(0
'.0
'.J
6.0
6,0
(5
6,5
'J
6,7
5,D
7.0
3.0
11
15.
',0
Q
45
:v
'l
7,}
l5
(5
5,D
'.7
.v
5,5
5,7
7,S
:v
',0
Q
',0
'.5
5,0
6,0
8.0
.F
'1
.v
5,7
6,5
8,0
' ,0
(5
40
6,0
'J
S)
7.0
7,0
8.0
~
5)'
(5
,,7
.v
3.0
].0
'.5
40
5,5
6,0
l ,S
40
6;0
(0
5,5
6,0
6,0
9
10
6,0
6,5
7,5
'.75
.,
4b
7,0
7.0
B/J
8,5
6.1
7,0
7,0
7,7
8.5
8,5
45
6.1
6,5
7.0
8,0
9,5
6.5
7,0
8,0
9,0
IQO
7.0
8,0
9,0
IQO
11.0
8,0
9,0
9,0
fO.O
lao
11,0
12,0
1:;,0
11,0
11,0
9,0
konomitnosl
G
CiJ, - Go
A = -~ 100 = - -G:-100
b
iskori.;;t'~n)a
matcnjala
)C
prOCel\-
y B L-n ' A
- -- - . 100' .
yR'L
gdje je:
Ammf
smm
kg mm 1
y
-
~7.Ina
specifitna
A,rrunl! -
Bmm
Lmm
malt-Mjala,
I " = -z. .
Z
At
100
A,
A mm~ L . B mm z ZI =
z -A
~A
L B
(61 ).
TABELA br.l1
PRORACVN NAJRACI ONALNIJE HErODE KORISTENJA HATER/JALA
'rI.1 komgdq
d;,./O ~
mm
J, _ /
Iu
loble l;mo'l9
Pretposto'llja s, do
..
ct:
I
J"
(zo, tra.a)
Go - , . S ' L l' - , S 1000 ' ~
no
Odsvrco1Vu
'0'
kg.
Bruto t.iino
prO~ntualni: ~ J!!.
G.-------,,--,---.,--- - r GV~ITAK
' ::-=r.
,"olrolamo gub;
~T----
Sf prj
a 91.6
se
SKICA RASPOREOA
,"01,,.,,010.
SIR INA
'RAKE
r"8
~'C}-----.-t-
'100 "
__-r--"'T -::--:---l
V KOHADA InVKVPNO SIlUro ,!.'P4~~_
POCETIIV V JEONOJ r-0TRESNO TEi.". T1I= PI/O RAOA
'RACI
'RAKA
"A CENT
POSHAK
'RAKE
- - 4 - - - 1 ' - --1'-'--1mm
, mm
0 mm
I tom
T tom
J
.g.
a.-19.4 kg
-r
~-
F-_-.
,, -L- b
B-c.}O
II
SJO.} 1.5
0 - 1.5
B-;}mm
000 I.S
l!S
145
61 }
ISJ
51.1
'0.2
151
50.l
39.8
/37
,5"
3l}
1'-911
L -b
z-.]--x-.a
S-C4-1.lb
ob
a 1.5
8-,10.,,8 .. 1 LS
1000-1.5
.,.d cou.}b
'91.-
T+b
64' 1,5
'9.- 8 .. 1.5
.L~J8
x.
c.b
SIni.
6.,.L5
x . 0.615
90
111.5
1-90
a"c sin.L'"
/.03 '10.000
a=9 ,eos
.b
r . L z a.,
o'}}' D.188
1000-18.8
1}.3
y=160
1.03-10.000
80
~ II I}. J
8:r)]t
B-e s/n.,.,.
+d ccu."'}O
t9 L . ,
tg",
..
sme.
5
.--0.500
o=g eOSL
.b
o }}D.198
,.- .
L -0
/000 -19
10;}-1D.D00
88
10
.1.5
..!. -0.15
8
"-_11
S-]7
0.,9
z88
T. BELA br. 22
SMJERNICE ZA PRAVILAN RASPORED KOMADA
RAZNIH 08L1KA
SKICA
PREDHETA R ASP 0 R E D
SIR INA
TRAKE
POSHAK
TRAKE
EI
r.
\.
n
.
4
\~ ,
.....
~.
-\:
..
-'"
-.' )'1J
{b1
'II
)( m".n+} b
L-a
z._o}
8c+}b
x-m+n+}b
L
I.-oJ
8'c+e+Jb
x.m+b
MY"_ [3.
..
i'"
8c".e+Jb
x'm+b
II
I--L--
..
-~ ~ I. 1
I,..J
~uL
~
.J..X
c~~
til
11
"T
'!!. ....
f-!-'-'.
L
z __
L-ao)
..
~Uf~ ~~~..~
l..
--
..,..
"
1~
8 r c+}b
J(
L.
L
Z ---}
J(
rr
,,~\\ '"
~\V
"
'I
.m+n+}b
8'c+}b
41
\
'"
J(
L-II
;r.-oJ
J(
"
'~~
lrZ.
r-rl
Iz tabele br. 23 se l"lWfe uociti cia se v.ieredn.i.m naizmjeniCnirn rasporedom okruglih komada pove<:ava st.epen iskoriStenja materijala (00 52,5n/o kod
jednorednog rasporeda, do 66,0% za n = 10 redova), ali se sa povecanjem braja
redova komplikuje i poskupljuje alat.
Zbog ~ je za odre<!ivanje opt.imalne varijante potrebno prona6i n'eki
kornpromis .izmedu ova dva kontradiktorna faktora. Treba usvojiti tolOO broj
redova, kojim se obezbje<!uje dobur stepen iskoristavanja mat.erijala, uz uslov
da istovremeno alat ne ispa.d.ne 5UVJSe komplikovan i sirup.
Na 51. 64 je prikazana konstrukcija postupnog alata za izradu podIoinih
ploCica i slienih elemenata. Ovim alalom se vrSi kombinovani proces probijanja
i prosijecanja (prema klasifikaciji u tabeli br. 1 pod rednim br. 4). PostupnoSl
se odra!ava kroz to na taj naCin !ito se u komadu (51. 64 c) prvo probija unutra~nji otvor pre~nika d = 10 mm, a zatim prosijeca komad pre~nika D = 20 mm.
Alat je cetveroredan (n = 4 prema tabeli br. 23), tako da se sa svakim
udarcem prese dobivaju 4 gotova komada.
Probijanje se vrSi probojcem 4, a prosijecanje prosjekatem 2 i ploeom
za pr.obijanje i proojecanje 1. U prosjekaeu je umetnut umetak 3 (sa precnikom
koji odgovara preen'Lku otvera komada), kojim se izbjegava ek.scentrienoot oLvora u od.noou na vanjskIi preCnik komacIa. Ovaj element se cesto owaeava kao
!,ova.c otvora. Cilindricru rukavac 10 (za vezu sa pritiskivaeem prese) se oo.igurava protiv odvrtanja zavrtnjem osigura~em 14 sarno tada ako gomji slat kod
povratnog hoda prilIilskiva~a izlllZli jz ploee za vodenje 6. Vodenje irake se obezbje<!uje sa dvije letve 15, dok hOOac hake 16 5luZi za to cia se sprijeci savijanje
trake prilikom uvla&-nja u alat. Ina~ je sklop gornjeg i donjeg alata konstruktivno sli~an s.klopu na 51. 41, s tom razl1kom !ito se ovdje, umjesto fiksnog granicnika, koristi grani~ni probojac 5. Duiina gra.n:ienog probojca je jednaka
posmaku trake (x = 24 nun). Granicrti probojac je daleko sigurmji od ii.ksnog
granicnika, ali se njegovom primjenom sirina trake povecava (od B = 90,4 mm
na B, = 95 mm). 0 ~emu treba vodit.i racuna kod veli.kih proizvodnih serija.
Grani~enje komada se postize na lsj na~in Sto je desna letva za vodenje 1[;
izvedena stepenasto, tako da je rastojanje izmedu letava do olvora za granicni
probojac Bn a nakon toga B. Pri svakom posmaku se traka nasJanja na stepenicu letve. Da li ce se prUmisjeniti jedan ill dva granlCna probojca, zav,isi od
oblika kom ad a. Kod duzih i uzih komada, gdje postoji veea mogucnost zakretanja trake, upotrebljavaju se dva grani~a probojca (s]. 67). Na s1. 64 c su prikazane faze izrade u poeetku rada. Brojevi ozna~avaju koja se operacija vrSi
kod doti~nog posmaka.
KoLiko je analiza ekonorni~nosti tehnologije 510ien problem, pokazuje i
iskustvo u proizvodnji automobila u CSR.
Sklop karooerije putmickog automoti.la S. 1200 (izvom podaci po E. Kejvelu) sa sastavnim elementima je pnikazan na sl. 65 a. K.a:ro5erija ima relativno
mali broj elemenaLa (ukupno 17), jer je koncIl'pcija tehnologije bila da se za
izradu karooerije primjenjuje domaCi lim, sa velikim plastiennm svojstvima ~
sp09ObnoSCu za duboko izvlacenje. Za proizvOOnju ove karoserije su potrebne 1
teZe rnaSine (naroOito prase). Met1utim, kvalitet lima je bio nii:i 00 ocekivanog.
tako da isti nije mogw zadovoljiti, pa se pr.iSlo i drugim konst.rukt1~nim rjeSenj.ima. Taka se razV'il.a konstrukcija karos~je ~ut:ni~og au~mobila S . 440
(s1. 65 b). Ova konstrukcija je radena na baD kvahteta Lima ~Jun se :asp~~a
galo, uz uslov da ueesce ruC.nih radova u tehnologiji proizvodnJe bude sio nlZe.
'ABELA be 23
I(
SIRINA
DAN
n-redova
nzT
OVOREDAN
n=2.
TRAKE
A, mm 1
B mm
v/~ERE-
JEONOREDAN
POVR.S.!~A
TRAI(E
4~Jti. 0
L
",r-::J
<fil&J~
L
A'''['8
A, = 1000B
,~
I-'
-Pi
L-~0
oCl
oCl'
<DY~
26 000
8=}0+2']=26
~-'
A
~, ..::.L.
A
=L-a N
x
+(N-TJ
'
31"
8}
1.6000
Z." 311.
'6000
~,
8 -1.6
z kom
z,,,
z, kom
z = 16000
B =0+26
~ ------
:N.~O~ADA B~.T:~::~
= "6
z=
ISKOR!SJENJE TRAKE
It "
z
""r., '100
100-0-3
23
52.5
z =1.3
z ='000-262
23
+1
58.2
z" 8 5
'ROREDAN
n=3
n =10
I
oClf
-rr- ~'"
B:GO~),
-et)tt
\ ,I
Olt~~Q
f
aJ..!..
oCl
z, :: 66000
\0
Q)
311.
66000
z,::
B" 66
210
z:: 1000";6]
2J
+2
61.5
z=I29
l06000
z, :: 056
z=I.]]
66,0
i
""0 } H, '"
-
"'I
.!l
8
..L
.1..
b. RADNI
DIJELOVI ALAfA
/.
@ ~ 36_ ~'03~'_
-"~~-: ---W cb 1
~104 1
~~
~t
~'!J6 ~
o
SI
.- . ~
.Ii.
.~.
-~-~-----------~
L,],.J ;
.j
0J
cbt 1'1 ~
i'
j
r'~
.!!.
o. "OCRr ALAlA
6' KOftSTRUKCIJA POSTUPNOG ALMA
ZA IZRADU
..... 1
<:>
}~ '-!. ."'; l
,... :u ....
...~-~
~-,
iI
~.;i '~
,.. }'
,... },
)
I
t: .
IZGLED KOHADA
d. POLO}A) TRM(E U
I POSHAK
11. POSHAK
-]~-
\
111. POSMAK
IV. POSHAK
V. PQS'1At(
"QtSjtl:1 IZ ,fin?.
Poz.
:K0tr1 MAT E R I J A L
PR',.,JEDBA
,-
I)
15 I} 16
-;-r
~ ~>+I ...L
Prl!dnjl
ooklopac ("auba)
J. Prl!dnjl dl!snI blotobron
)
Prednjl III_"I blotobran
~
Prl!dnjl SpOjnl nosac
5 KrOll
6 Pr I!dnja
"1-"0
IIrata
o.
KAROSERIJA
I I
.!.. ~ L!.
I
18
!iJi!!.
Ot!snl lIelMk
U . ladnjl Ilje VI blatobran
15 . ladnjl dl!snI blatobran
16. Polliopac prtlJainika
17. Zadn/I spolM nosac
AUTOHOBILA
S. IJOO (e/ementl
1J
1-18 )
18 16 15 If
b. KAROSERfJA
AUTOHOBILA
S.
UO (e/emen II
1-}9)
KAROSERIJE
EUT!:J1CKlH AU rOMOe/LA
Karoserija 5e sastoji 12 vecih dijelova jednostavnog oblika i sa 5rednJim dubinama izvlaceoja. Broj elemenata karo5erije S. 440 je za 11 iii 61"/0 veei nego kod
S. 1 200. Tako se, na primjer, krov karoseITije S. 440 sastoji iz 6 dijelova (61. 66 b),
vanj5ka povdina vrata iz 2 (51. 66 b), a unutra~nja iz 3 dijela (sl. 66 c), dok je
kod karo5erije S. 1 200 svalti od tih dijelova izraden iz jednog komada. Stepen
iskorutenja materijaln za izradu krova i vrata je kod S. 1200 bio 520/0, a kod
S. 440 se poveeao na 5J<J/o. Razdvajanjem dijelova se postigla izvjesna usteda u
materijaiu. Dijelovi su se smanjili, pa 5U zbog toga za izradu koriStene lak~e 1
jeftinije prcse. Medutim, kod sklapanja dijelova u karoseriju kod S. 440 je poveeano uCeSce varilal:kih radova.
Op.ti stepen iskor$tenja materijala po E. Kejvelu za cijelu karooeriju
S. 440 je u poI!etku bio doota nizak - svega 55%. PoOOljSmja u tehnologiji proizvodnje su dovela do poveeanja 5tepena iskoriStavanja mater1jala na 60%. Tu
se prvenstveno rnisti na istovremenu izradu dva dijela kao: simetraenog lljevog
i desoog dijela (sl. 66 d), dva. desna 1 dva tijeva d.i.jela (s!. 66 e), dva po obliku
slicna dijela (kao sto su poklopac i prlljafnik na sl. 66 f) itd. Ovim 5e p05tiZu nc
sarno ~-tede u matenjalu i radnoj snazi, nego se dobiva 1 na kvaliletu otpresaka .
.Daleko veea tablost se pootiZe sa jedrum alatom za presovanje ill lZvlarenje dva
simeLriOla komada nego alatima za izvlacenje svakog dijela pooebno.
Daljim racionalnijim koriSlenjem otpaLka, koji nastaje kod lZTade n.e kog
dijeLa, za i.zradu drugog elementa (61. 66 Ill), stepen iskoriStenja materijala za
karoseriju ovog automobila se popeo na vrije<inost 63%.
PrUnjer:
1. PrOl"Cltunatl diroenzije alata (po 51. 64) 7.a izradu podloZnih ploClca prik=anih
na 91. 64 c.
Materijal je aluminilj Ai 99,5 debljine 5 - 3 rom;
Za7.or po tabcJi br. 17
w = 0,3 mm;
(n -1) (D
+ b) sin 60 + D + 2 b;
(4 -
1) (20 -
b = 4 mm;
4):
4) . O,B66
+ 20 + 2 4
~ 90,4
rom
~:rina
trake
Br = B
+ -:.! -
90,4
+5
"" 95 rom;
+b
= 20
+4
= 24 rnm;
A utom obll
5 lZ00
a. I<ROV
f5Bt@4
... ---
~\
G~ @ ~4
c
I RAlDVAJANJE ELEMENArA
1 i Z.
Gla~n; dije/o~i.
10"0 1 i 1.
Sraflrano prlkazanl dijetovi prestavl}oju OJipodak kO};
III. KORISTENIE
Sf!
ne koristi.
QTPATKA
= 20-0,2 =
Dm1n = D-A
Pre~
19,8mm,
prstena za pr06'i.jecanje 1
d Al (",..) = d"
19,8
+ 0,052 =
19.852.
Pre~ prosjeka~a
d.
+ tM
du -
d. (min)
'-=
t. = 19,5 - 0,033
d, -
19,467 mm.
=d +A =
10
+ 0,2 =
10,2mro;
Prel!nik probojca 4
d,
d m.. = 10,2 h ,
d. (min) = d, -
d.
dM =
+w
d.. (1DU1 =
Ove dimenzije
gu
10,543 nun.
+ 2b =
Posmak true
x = 2 (e
+ b) =
2 (20
+ 4) =
48 mm.
!=8mm.
Stvarno pot.rebna Al.rina trake
B,
+ =
208
+ 8 -= 216 mm:"
,I
I
C)
.,
.'
C)
'"
tI
'0
o. IZGLED /(OHAD~
/Pr~iekaci
b. [LOCRr ALMA
...lx~9
.'i 72--JI
72
71
/
o
l i-
/(
Q'
tV
4>} ~,
-t}#
~ - -
I. POSMA/(
J)(.'"
.,
"J~}
I I
fl . POSMAIS.
.]
I.x=19}
"}
'- - -
~- .4
'"
.'
,
IV. POSHAK
III. POSHAK
96
I I
~ ~ 4>3
E.Q$.[UP!t.0fi.
POM./.S..R A NJA
[RAKE
prO~Jjcc'lIl .i .. i pTol>lJanjc
CJ.
~ arc tg t H
gdje Je:
a.
A m.m
H rnm
Najjednost.avniji prohl Je Cisti cilindar (eL = O. red. hr. 3). kojl se mo~c
primljenlti kada se komadi nakon prosijecanja ne potiskuju kroz Olvor ploce.
nego se izbaciVllcem vracaju navise (Jer bi proliskivanjem kror cilindncan olvor
nastale velike sUe lrenja).
Ploce-prstenovi su najce.sce pncvrsceni zavrt.njima 1 osigur Ot cilindncmm zaticima, koje treba postaviti na sto je moguce vecem rastoJan)u (pozic.ij:l
2 d 7 na sl. 41 i poticije 1 i 11 na s1. 64). Posebni nacini pricvr,k:\'anja prstcnova
za probijanje koji dolaze u obm kod ~ozenih, kombi.novaruh alala. pnkazani su
u tabeli br. 25.
Kod veCih dimenzija komada, ploee-prslcnoV1 se ne rade iz jednog dijela,
nego su saslavljeni jz niza segmenala. lzrada plcee iz jed.nog komada za velike
i komplikovane oblike je veoma teska. Osim boga, daleko je veci i ulroSak skupocjenog legiranog alatnog ~elika. Ploce 'i:z.radene ad segmenata se primjenjuju
za prosijecanje platina dimenzija iznad 250 X 250 do 300 X 300 mm. Teziti treba
da segmenti budu pribliino istih dim enzij a. jer se tada utr05ak materijala svodi
na minimum. Na primjer, za prooijecanje kruzne platine preenika 0500 mm
'ABELA /u. 2J
eBf)FJU 07YJ)f!A-- PRSJENQYA ZA PROSIJECANJE I-=PR081J~NJE
Red
br.
OBL
I K
Cilindar sa
konu.om
Konu.
SKI C A
b1
p
,
~
~
o,~.
Cilindor
D I HENZIJE
Dl'o.truk;
cilin do r
.',
t~
~
z
-n
@.~
y,
Zo proslJt!NJnit
dlJfllovo kompliko~onih
Ugoo .t:
.(, .100-IS'.0 .-0.1- o.S mm
.t:.IS'-}O'ra (l5-1 mm
.[, }O:'" ]O'ro s. I .-}mm
.t~J~'SZa s.}-tmm
".,S'-Ioro ~-6 mm
lopr05lJt!conlt
moniih dlJe101'0 srtdnjt
tocnosti.
Ugoo .{,:
.l... O
to troSijtconJt
I't iklh dijt101'0 hoji nt
propodOJu
kror olvor prs..
Visino It:
Koo pod rednim brojtm I
Preenik slobodnog o/voro
.d~ Jmm
10 problJonJe
mon},h a/va ro do pre~niko
dSmm.
- "7."' - 7"-
Visino II:
II.] -5 mm ro '20.5 mm
II. 5-/0mm ro 5 -a5 mm
1t.IO-fSmm ro s-S-fOmm
Ugoo ~:
.c, _ ]0-5
PRIMJENA
[ABELA br: l5
fBJfYRj,CENJE PRSTtlOYA.,ZA PROBIJAIY.JE
SKI C A
Cilindrien; prS/tll
uprtsovon II osno ....
PRIMJENA
10 probl/anje o/voro
m onjih p rt!cn; ko do
ploeu.
1S mm.
~ --------------4---------------~---------------------j
IIU
Cilindri~ni prsttn
10 probijanjt o/voro do
prflcnika 50 mm.
so noslonom
upr.sovon u oSno.,
nu
plo~u.
la probijonjfl deb/jilt
mof.rijalo .0 preenikom
otlfora od J dt) 30 mm
KOlls/rulleija omogll~ovo brru mon/oiu i demontoiu.
Cilindricni pr./tn
Zo probijanje moterijo/a
Cilindribd pr.t."
pri!rrUfln pomo~u
dflb/jin. do 3 m m so prtc-
'
nikom o/I'oro od 3 do JO
oprug~.
'----'-_ _ _ _ _ _ _--.!L-_
r.dnlm brojem ),
_
__
_ ___'__ _ _ _ _
_ _---J
Pogresno
, <> ~
Pogresno
.!Pra.llilno
Presjek A-A
PrQvilno
Presjek A -A
-
71.
T"""
....
~r ~
\L
I. KRUG
1> SOOmm
l . Stgmenti
prosiekoio
Ploca
zo pro sjtcanje
b . PQDlEL A KOD 5LOZEN IH RElNIH I{ONTURA
Gornjl di o - Stgmenli ploit
,.
PresJel< A -A
~ o ... .~
l-~~i L5]CRJeI
~?i2:::':1 :::~
\
J .) -
I. Bel ngs/ona
%0 limollc do
1,5 mm dcb/j.
II. Sa nas/ooom
--
H-}S-SOmm
d-MI}-H}O
8-S0 - IOOmm
0-J-5 mm
ZO
c. PR1CVRSCENlE 5EGMENATA
no
I'tlicinu X. 5 mm (min)
PLOCA ZA PROSIJECAN/g
11
---,
.o4l.
D~talj C
19
10
Izg/~d
gototl09 komoda
(platin~ )
---4-
_ "'at~rijol.
C.0"5.P
(St.III)
~}9,~C~i/~in
~d~r~i~c~~/~~k~0~c~ic~ _ _ _ _~~~~~~~~.-W6 z..a..vrt~i _ _ _._ _ _ _ _M;::!.:!. =''!;:!-~T'-'-:2..-19
Zovo 'no oprugo
18 4.--:.T~a~nJ..!i.:...ra~s:=;t~o,--=-oro.:....:ru:.x..=o~ _ _ _- I ~
17'--l_C~/::.:
lt.:.:.
n~
d:.:.
rt~r:..:.n~/.:...r=:
uk
~~o~v:..!:a~c~ _ _ _
15
Prst~n zo odriavonj~ -,IJs lanct!
15
Caura ro tlo~t!nj~ __ _ _ _ _ _
"
Prstt!n - os igurac
Odldi (rt/"t!zo
Odliti (it!/"uo)
Ots t!C tZ lima
Otsjt!ci iz lima
KaMi na 62 Rc '.
Kaliti na 62 Rc _
5
J
2
1
Poz.
5/.69
,., ATE R , J A
PR'l-tJEDBA
PrlNiJtk
A-A
I: I
r~!
r--u
~
..
~
I
/
~$O
..
L~
..,
-A ....s
_'1J
....
~l'!l
- _.
~
}2
.-
...,
'-A I
100
100
-B
..
......,
'-
100
R20 1
t:,.
/00
IY
3'
19
--
.-
.-J....
....
;1
--~
100
iii
.~
I'
~I
1120
..
...
:~ c-
~
ilI
15"
~~
.f
....,.
.;
;'
100
KAt-tiONA
7 8 9
11 Gornji nosac
ala fa.
1. Cilindricni
koch!:.
3. Za yrfanj.
~. Segmenfi ploce za ob r e ziyanje.
5. Meduploca .
5. Probojac.
7. Gom}i izb ij ac
komada.
8. Prsfen za
probija nje.
9. Nosac p r steno za probi-
c. UZ DUZNI PRESJEK A LA TA
15
.f '
,
"
17
janje .
10. Donji skidac
otpatka.
11. Reb ro za pojacan/e.
12. Nosac donj eg
skida c a.
13. Donj i no sac
'.:r:,
~
.,-
ala fa .
". Segme nti
obreziY aca.
15. Cilindric ni
kocic .
16. Gronicn l k.
17. Granicnik.
18. Opruga go rnJeg
irbljoca .
19. Nosac prob oj co .
10. Op ruga donjeg skidaca.
21. Stub no YOdica.
d. TLOCR T A L ArA
laostaj<' za alatn:m celikom. Prednost uve ll.v~dbe je jeftmn Izrada I laka opravka kod luplwnja. IIi !".-anja reln" iVlce. Poseban SPO] alata sa pnlisluva~em
prese pI'lko elastlc'nog k..lglastug zgloba prikazuje dclalj b, PI<><':a 12 sa kuglasl'lm zglobom je z.l\rrtnjlma vt'zan:l ,-.<I gomjom ploeom alata 3. a p mocu dvodlclne mecillplocp II I zi\vrtnJeva sa c-lIlndricnim rukavecm 9. Gumena podJoga
10 sluzi kao Olml)rtll.cr, Jer prima udarce koji naSl;ljU usl]cd malih nelacnos~1
kflzui'a prest' II odnosu na alal. Ova konsLrukclja se prtmjen]uje ako je hod
pritisklvi\ca presc mall, tako gomji nac;ac alata ne I2lazl iz stubmh vodiea
Stubnl" vuchec 7 oSlgurOlvaju sc zavrlnjlma 21, sa protunavrlkama 24, a
eaure vod.ca 8 su pro 1\' Ispadan]a uSlgurane uvrtmm Z8vrtn]ima .. Vaden]e lrake
se obe7.b]edu] sa cetirt \'1'10 jednosla\rne yOdice 13. koje su direktno upresovane
u prsten za pro~ljeeanj .. 1. Ovaj nacin vodenja trake je narO<'ito podesan za
siroko trake, iako je jednostavan, vrlo jc slguran. Granicnik p06maka lrake 14
je lakode Jednostavne izvedbe i clireklno jc utLSnut u prsten za prO&i]ecanje i
oSlguran proliv zakrelanja zavrtnjem 22.
U posl]ednje VrI]cme se vrlo cesio prirojenju]u za pr05ijeeanje i probljanje kumada manjlh dimcnzija ploee i prosjekaCi ad tvrdllg rnelala (metalokeram.cklh mat.enjala). Ukoliko se zahtJjeva visoka latnost vanjske konture predmeta (kod pr05ijeeanja), lada se ploee rade od tvrdog me tal a (51. 72 a), a prosjekaci od alatnog ce!ika. Prst.enovi ad lvrdog metala se mogu spojlW sa osnovnom plocom 2 tvrdun letovanjem (a i b). iako ]e slgurruja veza sa k.onusrum
caurama (e), iii z<lVrlnjlma i ellindricmm koclcima. Kada se zahtijeva veta
tacnoot otvora (kod prObl]anjal, probojei se armiraju ploCicama od tvrdog melala (sl 72 b), a plaCe su od alatnog cehka. Izdrilj1llool alala ad lvrdog metala
Je 6 -;- 8 pula veta od normalnih. IspiLlvanja su pokazala da su alati za kalibriranje olvora (precnika 1 -;- 3 rom u mesinganim dijelovima) urad m ad alatnog
celika proizveli do zaLupljenja probojca 2000 -;- 2500 komada, dok je sa istim
alatima ad tvrdog metala izradeno 25.000 komada sa laCnoScu ad 0,005 mm
Na plO<iu (prsten) za pr06ijecan]e (probijanJe) d]eluje slla pr05ljecanja
(probijanja) F (51. 73), looja istu optereeuje na savijanje. Oko 35-400 0 ove sile
nastO] I da raskine ploeu (prsten) u poprecnom (radijalnom) pravcu. Nadalje je
ploca (pr5len) opterecena i dodatnim st.lama trenja koje nastaju usljca proliskivanja prosjecenog (probijenog) jezgra kroo: olvor ploee (prstena).
D. VajnLraub je razradio upr06t.eni metod proracuna plota. Obrasci do
kojih je doSao zadovolJavaju zahtjeve tehniCke prakse i mogu se kor.stiti za
pr05ijecanj e (probljanje) limova deblJine do 5 -;- 6 mm, sa gabaritnim dimenzijama komada koji se prosijeea (probija) do 250 -;- 300 mm.
Proracun ploce se svodi na dva empirijska o.brasoo za debJjinu ploce i
sirinu ruba.
Debljina ploce (H) se odreduje po obrascu:
H = (10
+ 5 s + 0,7
"-;+b) , e mm
I.
(62).
gdje je:
s mm a, b mm
debljina Lima,
dimenzije otvora ploce (dimenzije komada -
51. 73 a) .
Prt!Sjf!k A-A
I.
1. Pr,i.i.lfl. "...,.
/Jor~}G
4. D.n}o
".0
"..
,.
stil.;
O,'U'O .ti#l.;,
,.
'eur.
7. r.l/u
Jf.
10.
-1i
r.llt
#.~,.,.
11.
N . . lIl
.'.'a
/4. Gre"il";",,
'rd.
Z.,rlnF
4. Pr.,un"rnia
Prt!Sjd C-C
f1
m
51. 71 ALAr ZA fflOSIJgANJ. SA NAYARENIM RUNIM IVICAi'fA
PROSJEK",(A I PRSTENA ZA. PROSIJECANJ{
c - f (crm )
kg
um nun!
...
80
40
2S
1,3
1,0
0,8
12
0,6.
Doblveni rezultal (po obrascu 62) se 1.aokrufuje na prvu veCu dimenziju koja se
normalno primjenjuje.
Slrina mba plOCe (e)
+ 0,8 H nun
(63).
+ 2e.
- Fl.
8
W = (B-b)H2 .
6
cr. =
vi =
6
F I
8.' (B _ bi K!
F !
-: 0,75 (B - b) W- .
plo~u
(lina:
Fl
cr, = 0,75 (B- b) H2
awl
kg
rrun n
(64),
/,J '
r--
12]
I'fTr1n~H~'nl
/1
.JZ..
I.
}
Prst~n
J. Coura -prsten zo
zo prosijfll:OIlje ad tvr-
L. Hj.sta tvrdog
dog metala
Osnovno ploco
A
PRSTENO'(I IA
.2.
.I
,oJ
L. "
. t .,
'.
,..
'"
"
PROSIfECANJE I PROBIJANJF
,----.,...r..---,,...,~
~...,.
st~zonje
Idovanjo
,J
-
~r-;-
J Caura
L. Mjuto tvrdog Itlollanja
B. PROSJEKACI I PROSOJC(
51.71 KONSTRUKCIJE PRSTENOVA
ZA
PROSIJECANJE (PROBIJANJE) I
ME TALA
..I ,
;::::;:::::;::;=!;::;:;;:::J~ ~I
~-""""""~-~ I
I
I
1
I
f.
-,
- <I
1
1-.
"I
1/
.
L... q.
Q.PRAVOUGAONAjPLOCA
b. QKRUGLA PLOCA
gdje je:
CT",
~~
50 kg
~elik
za
kaljenl i ter-
rooze
Be
uzeti
mm:.!
2,5 F.
H~
- (1- -
2
3
d
do
kg
) :E; CT..s - -
mm! .
(65).
gdje je:
Fkg
Hnun
dmm
domm -
Primjer:
Proracunati dimenzije pravoug<lone pl~ za prOOlJecanje (51. 73 al, izradene od legiranog alatnog celika (kalje.ne i termiclci nap~nel. Ploes leii na
osloncima raspona 1 = 120 mm.
Prosijc<:a se
celi~ni
't: m
=- 30
kg
2
nun
i dimenzija
a - 100mm
~bljina
b = 200mm.
H'- (10
+ 53 + 0,7
V 100
+ 200) 1,0 =
37,2 mm;
e = 12
+ 0,8 H
+ 0,8 . 40
- 44 rom
D.imenzije ploee
+ 2 e
= 100
+ 250
= 200 mm
B= b
+ 2 e
= 200
A=
sUa
250
300 mm;
prosijeeanja
F = 2 (a
b) . s . 't m
2 (100
+ 200) 3 30
= 54 000
kg;
F .!
b) fF
54 000 . 120
0 75
'(300 - 200) . 40 2
= 30,3
kg
rrun 2
zadovoljava, jer je
Cf,
= 30,3
~2 <
mm
0S<! =
50
k
rom 2
IV 8. 2. Prosjeknci i probojci
Obllk popreenog presjeka prosjekaca (poobojea) zaV'isi od konflgu racije
radnog predmeta. Da bi se sprijecllo i5padanje prosjekaca (probojaca) iz drzaea,
isti se izvode sa zadebJjanjem na jednom kraju (s1. 74). Glava probojea se moie
formi.ra:ti raskivanjem odredene visine h po montaZi (a), ill se izvodi cilindricno
(b), odnosno sa kombinacijom cilindra i konusa (e). P05ljednje dvije kexnstrukcije
su sigurnije u radu, a1.i su manje ekonomicne zbog veeeg utrooka materujaJa za
izradu probojca. Proojekaei i probojci se rade od legiranog aJatnog celika (tabela
L
br. 10), i kale se obiCno do polovine duziale (- ), dok se druga polovina ter
micki napuSta. Ovim IX! postiZe veea elasticnost gornjeg dijela probojea, a to
je potrebno z,bog eventualnih optereeenja na savijanje, do kojih moze doei ukoliko pootoje mala odstupanja gomjeg u odnosu nn donji dio aJata.
Veoma t.anki probojei (pre6nika d < 5 rom) se izvode sa ojacanjem (s1. 75).
Ojacanje se moze izvesti na taj naCin cia sc probojae u gornjem dijelu zadeblja
(a), ili se pojaeava sa caurom (b), odnooM sa caurom i kocicem za prenos pritiska.
Na 61. 76 su prikazane razne konstrukcije profilnih prosjekaca. Profilni
prosjekaci se mogu pricvrstiti pomocu zavrtnja i cilind'ricnih kocica (b. I i d),
iii raskivanjem glave (b. II).
'
Vrlo cesto se probojci ne naslanjaju direktno na gornju ploeu, nego se
zbog smanjenja 5pecifienog pritiska izmedu njih postavlja kaJjena meduploCli
(pozic:ija 5 na 51. 41, 8 n.a sl. 64 i 12 n.a s1. 69). Medu1liro; iz lronstrukcije alata po
51. 71 se moze uoCiti da se prosjekac 2 direktmo nwanja na gornju ploCu.
Kao kriterij po !rome se odreduje da li je potrebna kaljena meduploCa,
uzima se povrSinski pritisak izmedu probojca i gornje ploce.
~j
r
I.
~robojac
1.
J.
Caura
Koiie za
pr~nos
prifiska
-'
...L
SI.7l GLAVE PROBOJACA
f"
-,
,,
TANKIH PROBOJACA
Prujrk A-A
pruirk A-A
B
I
I
--....
I
I
51.75 OJACANJA
A
1
A-A
R,zno
l!:!i!.
lroMuro
.J
m-
c. PROSJEKAC
RAIDVAJAN/E
PROSJEMCA
SA DRSKQH
d. PROSJEMC
SA GLAVOH
5 I ~.-,r~~
a. SfERICND-KONUSNI DBLIK
o. BEl KALJENE
IfEf)UPLOCE
b. SA KALJENOI1
HtJVPLQCOH
,.
Ploia za probijonjr
5kidai trak~
J. Probojac
l. Drioi probojca
5. Kaljrna m~l!uploio
1.
II
b. KONU5N/ OBLIK
III
F
"d~
<
nejedna~ma
kg
(66),
pJ em2
-1
Fk.g
A em~
P\f
kg
.,
em"
2500 kg.
em-
kg
:;; upd
(67),
mm"
gdje je:
F kg
A mm: -
kg
Cl'pd
~-
up.! .~
(100
'ABELA br.26
KONSTRUKCIJE 8RZO IZMJENJLJIVIH PR080JACA
'R
i
~ d'
br.
SKI C A
OPIS I PRIMJEHA
UCVRSCENJE
POHOCU KUGLICE
I ZAVRrNJA
1
}
UCVRSCENJE
POMOCU KUGL ICE
POD PRITJ S KOM
OPRUGE
~~
- ,./
//-;
-}
a
d
Probojoc 1 se IIbocuje u
dr ioe probojca J.ltoil se
p, e sjelt kA zofim II IIrc e II nosoc J. ,
t~1r-"-'
, Upotrf!bf}o 1'0 se zo
'probljon}e ot~oro do
d" (, mm. a noroe/to zo male 01 Yore prec.d-tJ;J- f.J) S
UCVRSCENJE
.. .. I
POHOCU DR Z ACA
UCVRSCENJE
POHOCU
ZAVRrNJA
UCVRSCENJE SA
ZAVRTNJEH I
NASLONOH
UCVRSCENJE
POHOCU ZAVRTNJA
SA SPECIJALNOM
GLAVOII4
Probo}oc 1 se uCYrScuje
pomoclJ ZO IIrlnjo }.
Upotr~bljoilo se zo jednoslollll//e alate kod kojlh sv
. probojac i cilindricni rulra. IIOC /zraden; iz jednor; ko modo,te se ucyrscujU di rektno no priliskill. prese
Podroc e rim. d~LO-60m
Probojoc 1 so noslonom
se vellrseuje pomoeu
zallrlnja ]. Podruc}f! Prt mjene kao pod rednim
brojem (,
b . ..... 1Ilua _
1.. ljqjre
Ie ~........... _u.'
na iz
prov j re. ito:
na Iton -
anje . S obz
Fb =-
41'
v<Jd.enJ ~
1M!
(no
r atona po
\, ft .
Idje je:
E Itpl mmt -
I.m mm~ -
08U
za koju po-
1 mm Ako
k:ri.titna lila
Ie
_ ~ . E I....
F
b
tacta
Ill!
sa 5'J.om probijanja
4ft
F "" L . 5
. "t ....
(68).
plje je:
L mm -
mm -
~.~
A.. .
probija.
_ _11:ci4 nwn4
84
em pod.... uVlate u
ob'uiloI plobujca:
Ako ..
1M!
- . d rom,
..
kg
E = 21500 - _ .
romt
(68 A).
B. Kvadrat
5&
sUnnicom a
L = 4 a mm;
..... ~ 33.21~
v ;:-:;,:-
<
b~
(b
rrurr
(68 B).
21500~
~I
C. Pravougaonik sa stranama b i h (h
Ina. = 41
E =
bh~
+ h) . s ' '!m
b)
+ h) mm;
E = 21 500 -.
mm~
(68 C).
mm
Vidi se cia je kritibla sUa (kod koje do1azli do izvrijanja probojca) za zatvorEmi alat 8 puta veea neg<> kod otvorenog alata:
IIp
= -A =
'it.
d .5
1t
d=
. '! m
<
kg
rrun
IIp<! - ,
2
odakle je:
'!m
d>4,s' - - mm
(69),
CTpd
Prujd ftf-ftf
I
~l' CFjJ
I
.::r.-p
r_L..:::!
h _
Ftr
b VKLlJESTEN I VODEN
o. I.fDNDSTRANO UKUJEsrEN
, -6-
I.
13
10
ProboJae
Prsl~n ra probiJanj~
Donji tulja k ra vode nJe proboJea
Gornjl tulJak ra vode nJe probojea
Plota drzaca (i skidaca
komada)
I}
6
7
8
9
/I
..,
-L
11
10
}}
}]
I}
a PRESJEK ALMA
17
I]
I.
18
I.
/I
-.L
..1.6
/I.
IS
IS
/6
17.
18.
!1-
'"
ID
/ill}
}
b VODENJE PROBOJCA
.lJ
19-V.
~
n.
mm
~Z
hTr..oea
d mm 5
-:m
mm
~pd -mmk#! _
mote predoQti i
~to
>
Be p~Ja
problja,
obhlru:
'tift
30
~robo}ca
(69 aj,
mm
30
~g 2
mm
p:eauk probojca
~ s mm
(69 b,
Primjeri:
1. U materijalu sa
"t",
a. Za debljmu lima
Sila probijanja
F =
'It'
5 =
= 10 mm.
Odrediti
0,75 rom,
d s . ":", =
1:
" . 10c
n,tes
78.5 mm ~
.j
cm~ ,
I 060
u,.85
S obZlmm da JC
p
Kg
I 350
l'm':
kl: .
1 30
J
.-
em-
...? ;).00
'- PJ
"
a)
2 mm
r-
_ ke
em -
10
-15
3600 kg,
cm-
0,785
>
2500
PJ
kg
em!:
_
50 k_1! " d e bl Jlne
,um-
'7"..
kontura.
bdrediti maksimalno rlnzvoljl"nc duime proboJaca.
a. Za jednostrano uklijeSten probojac (51. 79 a) -
otvorem alal.
-VY
d'
S'~m
28.8
4'
250
23 mm.
llll.",
= 33,2
a.
33,2
5 'tm
C. Pravougaomk sa stranama
-1' -
~ 5 mm , h = 4
mm (obrazac 68 C)
47V--Cb:--"h'-'(b'" 11) s ~m
59,5 mm.
IV 8. 3. Elemeoti
1:8
I.
F, = C, . F kg
(70)
gdje je:
F kg C.
-
SUa skidanJa (I~bacivanja) komada ill otpatka iz otvora prslena za pros.ijecanje (probijanje) zavisi od konstru kcije alata.
Ako se komad pro1nskuje kroz OiVOT prstena za prosijecanje u pravcu
kretanja pritiskivaca prese, odnosnQ prosJckaca fili probojca, sJ. 81 b), tada je
sila protiskivanja:
1 Fp = nCo F kg
(70 a)
gdje ,ie:
n = -
h s Cp -
(70 b)
&dje je:
Ci
koeficijent izbacivanja
C i = 0,07 -7- 0,14.
o. SKIDAl'Uf
b . PROTISKIVANJE
C'.
IZ "eIVAHJE
~LA
br.27
VRSTA
Jed"osto""o
pros/J' oni~
RADHO
I KOrtloiIlOVQ-.-"'-,,-o-,,-,
fup~o P'O,SJ)'~l1f1J'~
:;:-_i..:.p_r_o_b'L.'JO_"-/~
,-_-+_..!J!"-ObIjOflJ~
mm
Prim} r sf 6. /67
aCe SA
ombinolftlno isloIf.- - .# op~,o co '
I /lrob, on
Pflm
-;,169 i 70
do I
0.0] - 0.06
006 - 00.
0.10 - 0.1}
I do 5
{)'06 - 0.0.
0.10 0,11
0.1] - 0.15
0.0' - 0.10
O,l} -
OH
o.lS - IVO
pr~lfo
_lZ
flbrrloll,lQ
bt:}6
r~d
ii', }
Gumcni 'k.idoi
I . p"" n zo prosii~cOfli~
} . Pro.j,ltof
J Slfidoc
,. Pritid'iyoc pren
5. KII~i.tc pru,
itn.
Zavojne opruge su svakako najr~eni.ji element koji se kOJisti za slodanje. U tabel! br. 28 su dati tehru~ki podaci za zavojne opruge okruglpg presjeka (lako se ne iskulju~uje mogucnoot upotrebe i opruga sa kvadIatn.im iii
pravougaonirn pre<>jekom). Podaci vaie za opruge l.ZXadene u hladnom slanju.
Maksima.\nQ dozvoljena sila kojorn se smije zavojna opruga okruglog
presjeka opteretiti odreduje se po obrascu:
dl "too
- - kg
8D
7t .
Fm.t. "
gdje je:
d mm kg.. "tud
mm"t ud
D mm -
precnik Zice,
do zvol'Jell() naprezanJe
. na UVlJanJe
.. .
(5G -;- 70)
kg.;,
mm-
FmaJ
I..,..
gcje Je:
n -
kg
mm!
broj otklvruh zavoja opruge. S ob2lirorn da se zavrsetak opruge Izvodi sa 3/ 4 zavoja na svalrom kraju, to
je ukupan broj zavoja i = n + 1,5.
modul klizanja,
Za opruini ceLik
G = (7 500 -;- 8 300) kg.
mm-
DOZVOLJENA
L Sila
-d
oprugt F
Durina oprugt L
r~
dI.O - 1.6 !IS "'-
I d. 0.5 - 0,8 t lO ~
L<J5
IT~ l.O -
("5 - 10 't8Yo
(.10- 60 ! 6.5~
! 12,5Yo
d."O - I.6l!IO Yo
J.)
rPrtcnlk oprugt D
D<2S
:tlYo
D. 25 - 50 1+ 2 5 Yo
D>50
I~; Yo-
d
mm
Fmax
kg
0.8
1.0
1.]5
1,6
! 5%
C>60
i.B.5
'12
0,5]
t 10 Yo
;.17. 5
i. /1.5
1"0.5
L tmax L tmaJ( L {maJ( L {max L (max
mm
mm mm mm mm mf1l mm mm mm mm mm
).5
B,)
6,l
1.5
5,6
IB.I
9.3
1.t
10 7.5
",0 10,9
I.)
I.,) 10.3
1.,0
17,1 10.3- l- i2~ I]l
7.6
6.0 1),0
7.7
(5
8,7
5.t. 11.9
1.1
7.6 15.0
16,.) 17.1
9.7 19.8 J,O
)66 l7,B
5,5
Q9
8.6 16,5 17.1 2D,!J 15.6 }7,6 ]0,8
11.9
]./.
]IJ 10J
7,5
lOj
6)
B)
),'
16,8
iJ
',7
- r
Ii,tt..]
6.0
Ii,T
10,]
]V 117
l.7
18,B
7.7
V
B.'
r17
6,l 1i,3
5,7
10.5
)I.J it)
B.9 19J) I i i
III ISJ
~j- 1].1 9,] IB,) 12,9 ~] 16,6 -]O,f I}],O
t.0,.} 19)
6.7
(I
5.1
9.0
3.8 Il.l
]6;; I] ]
~]
5.~_ ~,J ~ 6,_9_ )(),l
I- ~
61
I(B
}1.,5
10.9
)O./. IB,i
~13
4.0 ~ 18,7 ~ O)
3.7
2,8
8.3
11.6 ]~7 17,3 . ~~~ r!-9L
]6,"
t--7. f
J},~
]5,8
]I,B
]7.B
)66
15,7
11,i
B,I
10,7
iB./.
rs.O
19."
1,'
IU
1..9 15.i _~ 9 19.t.
13,]
8,9 t-?.Y 1111
_ 5.J
~5
7,5
~)
11.5 .J.,Q 18.39.8 ]-V 12,6 )0,] 16,8
1.01- - , ~]],]
1.7,1 ]!-6
8,5
1.,6
15,S
9.3
l1.5
13.0 J?l 16,7
35,8
-r ]6
]1. I
61.5 r'70
11.,6 28.5 20." )5..9 ]6."
t.S~ )5.0
10.5
B,]
19,)
8,6
1(7
]t.~
11./
31,6
1i-2- 6.1
9..!..
- tiS
~
~M9.}
II.)
1(5
}l.0
]F
36,]
1.7,6
8,0
15,2
19,3
8.0
i s,!]
61':9 1.0,0
6,1.
lI.l
10,7 1],5 18,} 17.5 J!iB 11.6
I13,]
26] IB.O 3~ J5.] 1.5,6 3l.t.
79,1. 57,5
5.)
599 0.0
lB.1. ~I.
11,5
15.1.
]1.6
37,0
16,S
6.1.
9.0
9.9
I~
]~d..
is,] n,6
59,1. )1,1.
9.B_ 27,~ 13.7 ~i,5 '7.7
II, ~- IV ~ }!!.l
11,9 _ .-Jo,J
77,5 U,5
2i,3 13,9 33,0_ 19.1. 1.1.5 25.0 55,0 11..0
]91
}5.l
506
)J.B
1.5.0
88,0
15,9
18.7
198
665
8.8
B,O 28,2 11,7 3~1. ft.1.
12,7
21,B
~g6 ill
21J!
'6,.1 19,1
}i}
112
I- Ii,7
]70
]05
510
710 160
12,7_
1.1.5
~
15,7
. ,
---!.
r--'
]I,l 1.B,5 ]7, 5 63,7 16,7
16,7
Sl.p i~~
I~9
2~J 15,1 ]8.1.
125
17,1 20 51.0 1(0 6iB 08 85,1. 58,1. 1130 71.0
20.7
0~5
1.6.5
ODSTUPANJA
t-,
~-
- ~-
5>
niT
t-'
c-"gi
t-~;t
--
n.o
]-:
600
2,0
,,7
Fmox
mm
mm
kg
15,7
1.5
L
mm
1.1
1.,0
5,0
II
35.8
18
1.3,9
/9,1
30,S
53
1.1
35,9
13.f
1.3,0
35
I-- 17, I
19
51,5
Jl,1
39,0
71.
t- 1!\0
.u,5
51
t--~O
51
51,0
1--1(0
1.1,0
1.1
66.0
0,0
108
r _ P'O
36,1)
91
53,S
t-1.30
61.,0
71.
f'
51,0
61
78,0
39.T
57.5
- 165
1.6.1 _
136
67,0
113
79.0
r 51.,1
91.
965
641
__1.~5
71.,0
158
57, 5
81,S
116
179
96,5
f- 57,5
80,S
117, 5
10
353
90,0
62,0
99,0
72,0
295
85.0
1/1.,5
2/. 5
200
139,0
107,0
70,0
1.00
98,6
8(40
106,0
31.2
f)qs
300
9aO
/10,0
21.0
/I.. 8,0
515
107,0
75.0
1.15
110,0
90.0
368
1305
100,0
286
161.0
125.0
81.,[1
117,5
615
- 100.0
SOO
TJ1,O
1.12
11. 9,0
118,0
138,0
31.6
173/1
02jJ
7/0
/37,0
II. 5,,5
/12,0 _ ,YO
530 _ 161..0
132.0
1.)0
100j)
1620
19,5
l7.6
9.7
15.1
n,l
31,8
/1,9
18,6
15.9
39,8
11.,5
11,0
31,1
1.5,6
17,6
16,0
37,8
55,1.
11,8
30,5
1.1.,1.
65,S
11.,8
31..0
1.9,5
7(0
16,6
37,0
L8,5
76,0
21..8
'38,2
1.8,5
80,0
)6,1.
39,8
58,0
81,0
33,2
/. 1,5
SO,O
96,0
5,3
8,0
10,0
11,0
12,5
11.,0
r-l
16,0
,= 10,5
i =I3,5
i=I7.5
'-
1/,8
)SJ
/: 8,5
15,1.
28.1
r-!7,7
11.7
31
18
/: 6,5
9.1
31.,0 /1,7
38,0 16,6
0,6
1.7,6
}7.3
61,3
38J
13,6
11,1
3/,0
41.,6
7(;,0
Sl,O 18,0
55.0
50.1 15.1
70,3 36;3
75,S
88,5
18.6
6QO
1.0.8
I. 8,1.
58,1
7/,8
89,8
63.5
71,S
87,0
107,0
78,7
9~5
107,0
TJ)O
55,6
10,i
19,1.
'.l8
6(0
1l.J
35.4
53,0
77,8
30,1.
1.3,0
61,0
98,5
111,0
130,0
160,0 9Z0
120. 0 31.,8
/33,0 1.7,8
1545 59,5
1890 101.,0
131,0 ]7.0
II. 5,5 51,5
16Z0 68,0
lOlD 107.0
I I. 2/1 3'.8
160,5 53,S
175,0 68,0
)19,0 IIl,O
156,0 37,0
175,0 55.5
)01,0 82.0
2330 TIl, 0
183,0 L6,5
191.p" 2 8,0
))qo
81.,0
.
270.0 13(0
51,S
6/,0
74,0
91,1.
113,5
79,0
91,0
109,5
135,0
98,0
111,5
13i,0
165,0
123,0
139,0
15(0
16,3 55,8
11.J 61,i
35,P 80,8
1.9.6 100.5
17,5 56.5
17.1 79,1.
39,8 96.0
57,1. 119,5
2J.l - 85,0
3.15 99,0
1.6,6 1/6,0
71.5 11.90
16,) 103,0
17.8 118,5
55,1. lqO
81.0 177,0
31,8 117,0
1.6,5 I I. 8j)
6~8 176,0
100.0 218,0
39,1 /60.0
55,0 182,0
80,0 211. 0
21,8
28,i
1.6,8
n,o
81.0
106,0
66,5 13),5
23,1 8};0
36,1. 101.,5
5.3,0 1}7.0
75.5 158,0
31.0
".7
61,t
950
31.,8
50,S
75,0
109,0
1.1,1
52,5
90,5
133,0
52,0
73,5
to5,O
1/1,0
130,[1
153,0
197.0
135,0
155j)
188,0
231..0
167,0
191.j)
232,0
188,D
210,0
238,0
282,0
u.s
19,0
38,0
6),0
88.5
3 I,D
1.8,5
71,0
10l,O
I. 1,3
59.5
83,0
1nO
1.6,0
67,0
100,0
/1..6,0
55.,1
83,0
I }I. 0
171,0
69,5
98,0
10.0
1/0,0
79,0
/09,0
158.0
237.0
85,0
118,0
155.0
21.1./1
79,0
123,0
155.0
2SqO
85,0
117,0
186;0
)6),(
106,0
132,0
191,0
306,0
c"
F
I
= t.g I.l
canst
f:.
(80)
kg ,.
gdje je:
!
[ ....u
F", ,
gdJe je:
F. kg N
-
Pravi.l.no dimenzionirana opruga treba da na kraju radn<Jg hoda ootvaruje radnu silu }i; (pod ugibom fl, ; ova mora da bude veea (Ui jednakal od si.le
skidanja koja otpada na jednu oprugu (F..,), a manja (ili jednaka) od m.a.ksima.lno ~volje-ne sile (F m . .), 5to se rnoze Izraub u obliku:
Fso";;F";;F..... , .
(82).
Opruge kod ugradnje u alat treba dn budu predn.apregnute. sUa prednaprezanja se u.z:i.ma u granicama 10 -i- 200/0 cd maksirnalne sile, tako da je:
~'p
ro,l
-i-
0,2) . F rnA,'
hodno za
lZIl.06:
sto
fp
Fmu
fp
+ h rnm
gdje je:
h mm -
pri
Oemu manJe vriJedno61.i dolaze u obzir za vece debljme materijala.
DuZi.na .opr-u.ge
L = (n
1,5) d
5,
+ n . s rrun
gdje je:
5
mm -
gdje je:
n
f nun -
Radni ugib opruge se kao i kod Ul\i'Ojnih opruga sastoji od ugiba prednaprezanja fp i hoda slridaca h:
fn = fp
+ h.
( rnm -
ugib pake<ta,
ugib jedne opruge.
OlHAKE:
0- preeMI( opruge
h - ,,/s,na
d - preentlt
t "ora
s - debt/,na opruge
opruge
Pove6anje s:i.le ~kidanja se poswic povecanjem bra)a paket.a (vail obrazae 81).
dri~an
(0,:35 + 0,45) h.
cm~
povrSina
popre~nog
em.!
1':
presjeka '!>Kidaca.
(D~ -
d')
Za [mo.,
0,40 h I t\'rdoeu 6ao
Shore a je
p
kg
cm 2
I . Prslen
zo pros/-
jee onje
Prosjekoc
3. Izboclvoc ko modo
~ Molko izbocilloco
5. Izbocivo c o/potko
}.
....!.Q
6. Kocic izbocivoco
7 Gornjo ploco
B.
13
Donjo ploco
9. Cil,ndncni rukavoc
10. Pnl/sk(voc pres8
II. Kucls /e pres!
I}. L! lvo IZboc/Yoco
16
17
1. lzv!dbo
1I.lzvedbo
7
11
23
19
}1
11
51. 8,
ALAr ZA
PROSIJECANJE SA UREfJAJIMA ZA
I.
Ploca za obrezi~anj.
2.
Obr~zivar
J.
Gornji fI;~enj)nosac
Doniifli~eniJnosac
5.
Izbijac predmefa
(dnoJ
o.
Nosar: predmefa
7.
Cilindricni rukavae
8.
Motka izbijaca
9.
Stubne vorIiee
10.
P09/~d
obrezivonin)
Noz za oris'Jeco "le
o/pa/ka (radi 10kse9
skidanja so
010 10 )
Zavrln]; za
spa-
Jan]t!
Cilindricni kocici
1
12
15
SUa p.rosijecanja
F =
1t .
d . s . 't m
r-
1t
300 1 . 3J
= 31 000
kg;
c..
+ F. =
31000
+ 2170
= 33170 kg "" 33 l;
Konstrukcija ce se izvesti. sa
N = 8 komada Ulvojnih opruga,
Slla koja otpada na jednu zavo)nu oprugu (obrazac 81)
F.., =
eI.vjck A -A
85
16
!LsJled /fomada
Mal~rijal : C.IOO
.!i.
(C.35)
l. Nosae prs/~na za
pro$i-
j~canj~
3. Nosac prosj~kaca
us
<.
7. Probojac
8. Elas/icno oslonjMi
granicnik
9. Opruga granicnika
fO. Skidae Irak~
11.
Kocic skidaea
dacima:
d =
D =
10,0
62,0
Fmu = 353
fmu = 24,8
6,5,
i L -= 90
preCn.ik ltice .
preCn.ik opruge
maksimalno dozvoljen.a sUa .
maksimalno dozvoljeni ugib
ukupnl broj zavoja .
ukupna du!l.na opruge .
mm
nun,
~,
mm,
mm.
Karakteristika opruge:
c
F m&lI
f......
353
24,8
--= - -
Kg
14,2 - - ;
mm
Hod plOCe
= 71
14,2 f>
kg;
akida~
h = 15 mm;
(p
+h
+ 15 =
20 mm;
14 ,2 . 20
284 kg.,
<
F = 284 kg
<
velikorn: a
malom:
500
2
= -- =
250mm
350
b = = 175mm
2
Komad se nakon zavrnene operaci:je prosijecanja i probijanja skida sa probojaca 4 i segmenata ploce za pros.ijecanje I, skidacem 5. Sila skidanja se
realizuje sa nekoliko paketa tanjirastih opruga 18. Odred.iti broj i karaktt>ristike ovih opruga.
SUa prosijecanja i probijanja
F = L 8' 'tm
gdje je:
= Ll + L2.
7t
Opseg elipse:
Ll =
Ll =
7t
3 . (250
[ --2
+ 150)
3(a
-J
+ b)
2'-
4 . 7t 30
v' a . b
]
Opseg 4 otvQra
L2 = 4 . 7t d
L
Ll
+ L2 =
1 350
377 mm
+ 377 =
1 727 mm
F. = C.' F;
Iz tabele br. 27
F.
Sila koja olpada na jedan paket (a to je ujedno i sila jedne opruge u paketu)
F ao -- F. -_ 10 200 -_ 850 k g.
N
12
Bira.se opruga pod red. br. 50 u tabeli br. 29 sa podacima:
pre(m[k opruge .
pr~nik otvora .
debljina opruge .
visina opruge
maksimalno dozvoljeno optereeenje
makISimalno dozvoljeni ugib
D d -
s h -
Fmu
f mu
60,0
30,5
3,0
4,8
1030
1,05
mm,
rom,
mm,
rom,
kg,
mm.
= fp
+ h = 5 + 20 =
25 mm.
0,95 mm
Cn
25
0,95
27 4,8
130 mm.
ajveca sua jednog pakela opruga (Jedne opruge na kraju radnog hoda)
F
F mo..
f m ..
F",
850 kg
<F
910
< Fm.>.
1030 kg.
TABELA br. 30
~'
]5
~~:-,
:C
.
,.
I
0
.at
/\
-.~ ,
....
.=-.- 1
-
I,
]0
]6
25
115
-- I 1
f--- f - - -
]6
20
"0
i-;7o -.
IJ 0
,ro-
,;F-
Iii)
-- -
10
--
/7,
I SO
100
1.5
- t
25
50
]8
~5
r-! "
-!
11S
150
f----- I- 110110
r-9,
...t
~o
- -
)Q~
17
]0
l.aj
...
18
]]
110
t-
.:.'
b
-
12
(/
.-
10
- -
.- -
r-m1JO
Joo
110
110
,-, ttL-
]0
65
]0
60
no
1]
)10
JSO
Nopom~no :
TABF.Ld QG II
'd
_C' -'\
r- 1- '
o~
~J
4j- 1
0'
]0
~
to
r-
17
l,e
... ,""ce
]5
10
1.5 50
- , ~
'
]6
,'" 1
10
52 20
I)tr 1- 1
;~
I
Id,
I
50 65 }6
9 I
'cI r.1,-,
-t-
I----
,-
]0
80 ~OO ]5
15
JO
1]
._- 60
]5
75
lO
ItO
- ,,0-
55
- -
- -.- -.
5
- - -
65 80
~
]6 2,5 10
~!r
II
-'}ii-
~ .--
4J
--.~
~iI\
b
-
_J
-Ci-1 a
1---;.7:1,06110-
- iii11'0;.-
r-- "~}I~-
5 ~ 1 ' ~_
60
1---~7~_
I----
I- J~
- - I---l,!t:
)J
12
~
1]
2.5 70
'r---
2.5 80
6 l--i70
1---),0-
I-
}io-
~ }OD-
l- -i!F
6 I---jo
)SO
400
TljBfLi
or. 32
--
dl
30
",
:0
~I
-- -
.....
t8
5,1
60
to 15
30
10
15
70
85
3S
50,17Sj'0
'\,
,0
75
65
80
80
-5
60 ]0
100
I}
90
65
<l
00 I/O
nSI
-
50
70 ]5
110
}5
I]
6
1-
]5 1]0
I}
r---
{ I'I
d
d}
to
So-1 65
I
1
I I' I,
{1
~ - '-;'1
f-.... -- ~ .
d , d] a
r.d.8LA br 33
- ----
55~1600
(50 500
550 600
CI
~
t
CI
'"a
0
e::
:~
e::
"0
\:)
d __~5 r7~
d, 9] 9]
t
f
9
h
I
I
m
....!:'
0
,t ,
.-
"
I _
It'
(I
..
'U
-~
e::
e::
~I
t..
w
Z
70
.00
50
IJO
70
HO
-- -
-50 -
150
18 ]0
50 55
16
/5
t
is .
:5
-501 55 SO 65 1
10
51
16
75
5]
18
- 50
-80
58
--~-
85
58
90
6i.
. t8 50 55 55
-1'4i81]."(
1.75 !-tl6 X 1
)5 .: 0 45 50 50
JOO 350 380 ':10 ao
10 70 101 95 95
50 SO 50 70 70
J5 J5 JS l } i }
]0 }O ]5 ]S
Jot
70
70
70
85
85
3. L)evana kositrena bronza (P. Cu Sn 20 do 12) kod alata sa najveCim zahtjeviIru.I u pogledu ta0100ti i izdriljivosti.
Gornji i don]1 nosai:i alata (gornje i donje ploee) se kod manjlh alata rade
od ugljicnog konstrukclOnog i:elika (C. 0345 do C. 0745), a kod vecih i sloienijih
alata od Jijevanog zeljeza (SL. 14 do 30), pri cemu se kvalitetnije vrste materijala biraju za veca opterecell]a. Slandard.n.e dimenzije nosaea alata za teske
prcse daje tabela br. 33 dok su elementi alata sa stubnim vodicarna sistemalizovani u tabeli br. 34. Yodice 5e u alatu postavljaju na sto je rnoguce vei:ern
rastoJanju jedna od druge. Najmanji broj stubnih vodka u alatu je dv:a (sl. 69,
71 i BO). ponekad je tri (sl. B6), dok se aJali za velike komade izvode i sa i:etiri
yodice (sl. 85).
lz tabele br. 34 se moze UOCiLI da se preQnici vodka razlikuju (dl =F d2),
kako bi se izbJegla nepravilna montaZa alata. To je naroeilo vaino kod izrade
nesimetricruh obhka, kod kojih bl prl obratnom p05tavljanju gornjeg dijela
alata doSlo do nalijeganja gornjeg na donji dio alata i do lomova. Nabjeganje
gornjeg na donji dio alata se sprecava posebniro distanCnim prstenovima, montiranim na stubnim vodicama (s1. 69).
TABELA br. 34
STANDARDNI ELEMENT! ALATA SA STUBNIM VOO/CAMA
A. SA PRAVOUGAONOM RADNOM
bl
'0
6]
100
6J
J1S
6J
160_
200
6J
100
115
160
.0
100
190
'115
160
hI
hl
dl
dl
9J
140
SO
JO
11
19 _
9J
,J
50
50
50
JO
]0
I~
10J
140
/40
140
JO _ 1. _
}~
lOJ
IUl
50
]0
}5
159
144
1/9
J59'
409
110
110
110
140
140
140
14O
SO
]0 _
to
eo
))4,5
eo
lW 1411.$
eo
(M)
"".5
159.5 11.1.$
~"
150
100
100
100
JI5
100
JSJ
160
100
150
JI5
400
]00
141
114
]7,1
N4
]7,1
J'O
4.10
100
100
110
110
160
17.1
500 , 100
t:
1/0
190
1/0
116
110
100
100
6J
1'95
JI),l _ 416
250
,90
6J
Jt:0
JO,l
44' SH
-
d
(M)
.1 50 ,gO
616
150 _ 100
716 lS0 100
541
"".5
61 _
6J
6J
_ 11 _
11 _
Jl
11
41
...E_
D
50
41
'0
40 _ _ '1_
41
5~ '0
SO
.~ _ 4~
SO
- 4g_ ~2_
41
56
'0
40
41
56
56
,.,
-
400
6J
J1
liS
111,5 "".$ 11/
}59
140
100 1)4.5
165
115 159.S ",1) 114
100
1',1.$ 1.0
110 I"
;10
110 111 22,,, J60
I- 140
)00 1]4
1211.$ no
]711 450
114
I-'~
JOO
"0 195 1711 416
IJO,l
506
115
f-l'O
- J~
165
1S J'O ]0,2
6J
~-
._z.1_
4~
56
HI
JO
- -JO _
56
56
56
6J
56
626
RADNOM
t-lJJ$
40
]0
]0 40
40 _ 10
40_
56
JO
SO
SO
JO _
160
I laO
'0
- -56
110
~-
15
f-~s
JO
175
.~o
1-
14
14 _
40
40
~> 1"""',515""-
40
C16
100
"
56
1'5
_ 10 _
11,(5 US
545
25
40
J5J
U5
JO
"24-
56
170
170
170
;00
1f5
19 _
,.!4 _
11,1.$ 410
165
" "-
40_
]7,'.5
~ 1"
SO
]J'
lIS
- .lIS
].0 _ IllS_
SO
/$0
1U
150
.... o -,
140
]0
10
10
56
50
1"'''_
22,U
,4$
OKRUGLOM
50
SO
ISO
ISO
170
4.10 _ .!~ 170
]7,1.$ 4'5 "0
110
/I,
110
0
100
'00
110
110
140
140
140
115
115
11$
II:>
115
150/'60
lIS
160
lJ4,5 "".$
/14.5 I~' t.5
'59.5 Ie. r.s
"4.5 re, (5
6J
I 100
}OO
8. SA
'"
"I
lOS
III
"0
140
50
SO
dl
dl
hJ
JO
- "N
II
SO_
10
15
"
15
~O _
hl
140
170
170
SO
56
56
40
40
JO I- J1
JO
Jl
'70
56
Ul
JO_
SO
40
50
'0
,..!IO .~
110
56
IJ
fJ
100
6J
110
190
'0
50
Sf
"
_ IS
6$
--65
eo
40
40
"41
.0
'}
ao
40
41
90
.0
Presjek A ..:A
-,
5
13
to
"
Presjek B - B
13
o
Btf" :VB
0-'
L,!9./~d komgdq
)'0,
t.
2.
3.
,.
5.
Ploea za problJanje
Horizontalni k/izac
Volfica klizaca
Horizontal"i probojci
Nosoc vert/ka/nog proboJca
Verfikalni probojac
Stl/bna ...olfica a/ata
Klin - tiVac
Caura za odria ...anje rastojanja
Nosoc klina
(za osiguranje najniieg hoda
o. Oslonac k/ina
pritiski...aca prese J
7. Ddac komada
8. Opruga driaca
15. Donja ploea
9. Nosac horizonta/nih probojaca 10. Gornja ploea
15
19
n-- ~
-15 ___
III
-"
I
I
---
17
, cr~=slc r~l
D~D
12.19 ..
I
I
I
'
11
1Q..
10
l5
~.
@--
"'=
~!d.,1
,
or ~ ~~-}
Izq/ed komada
I. Ploea zo probijonje
(uiedno sluii i koo prosjekoe)
2 Ploeo zo pr05iJecanje
3. Probojoc
I
~. Irbacivae komada
~-w~~~~~~~~~~~~~~~~-J 5 Skidac trake
I'
5. Zavojna op,fuga skidaca
~7 25
' 1 2_8 ~2t}9
_
. -5 ~
7. Ploea ra drranje trbaclvaca
8. Kocii: za prenos pritlska
opruge
Presjek A-A Presjek 8-8
9. Nosoc probojca
10. Meduplo co
11. Nasion
12
1J
12. Cilindar-vodica alota
"\
I J . Donji nosoc alata
II.. Ulima konusno coura
La vodenje
15. Zavojna oprugo ra
irbacivanje komada
15. Gorn j t nosac alata
17. Novrtka -poklopac
18. Nasion
19. spojnica
lO. Cilindrieni rukovac
IT. Zavrtanj za osiguranje
prot;v rakretanja equre
22. Zovrt.zo podes. opruge
lJ-26. Zavrtnj; za spajanje
n. Gol; zavrtanj
28-JO. Cilindr;eni koc;';'-
I;
51 88 BLOK ALAr SA
C/L/NDAR-VOf)/COM
.
=
IV 8. 5. Sredstva
ZQ
Po..'llije svakog radnog hoda pn liski vaca pr('~e lrnka treba da zauzme pravilan poloi.aj u odnosu na ol\'or prstena 7.8 prosijeclU'Je (probi)anjc). Zato sc u
alalu ugraduju poscbni cleml.-nli za ogranicavanJE' \'clicine pomjeranJa trake:
Prema lome. funkcija granienikn sc svod! n.l t.() da om OSlguraJu propisani konstantni posmak trake (x = oonst.).
NaJjcdnostavniJi granicnik je okrugla plo~a (pOZ. 11 na sl. 41), koja jc
zavrtnJcm prievrlccna uz prslcn 70a p.rosijccanjc. U povraLnom hodu prillskivaca
prese (nakon zavr$cme radne operacijc), traka sc rui':no izdize Ilnad graniCnika
1 pom}era unaprijed za imos posmaka x. Zatim se spuAta i povuce unazad dok
most Lrake ne nalt'gne na Ivicu granicnika.
Kod drugih konstrukcija (kao po sl. 71), traka se IX>mjcra unaprijed do
granimika (14), 1 prema ovoj izvedbi nije polrebno povlai'ltl traku unazad, lako
da je rad brii. Gramcnik je izveden pod uglom, cia bi otvor :::a isti bio slo
dalje od reme 1\'ICC prstena za pr06ijecanje.
POStbna konstrukdja grani~ka je prikazana na kombmovanom alalu
za probi)allje ot vora i Istovremeno prosije."canjc dllf:lh komada (s1. 89). Ova
izvedba omogucava da se sa rl'lativno kralkim alatom prooijecaJu d06la dugi
komadi (duiine L + 2 a). Probojcl 2 za probijan)e dva otvora su smjooLeni u
dd.aC:u probojca 4, na udalJenosti a od noZa 3 za razdvajanje komada. lz toga
sc moZe Zakljuclti d" duZina alala nc zavisi od rastojanja L. U prvom radnom
hodu prit1Skl\.lC~a pres'! probija 5(> Jijcvi otvor, a nof za razdvajanje prosljeca
desnu Ivicu komada (pod radljusom R).
Prvl komad Si: ogranl~ava granlcnikom 15 (prva izvedba), na laj nal!in
sto se priliskom ruke sav\adava lisnata opruga 16 I granil!.nik pomjera u kanalu
vodlce 11. Nakon ogranica\'anja prvog komada, opruga 16 VTaCa granicnik u
po~etni po\oZaj i on je kod senjskog eada iskljucen iz pogona. Shena je i druga
izvedba granicruka za prvj komad, s tom razlikom sto se granil!.nik lskljucuje
iz rada zavojnom oprugom 18, a njegovo ispadanje iz alata se spreeava cilindri~nim koCicima 27. Dio trake, u duzini od lijeve ivice noza za razdvajanje do
granicnika za prvi komad, prcdstavlja gubitak kod poectka rada. DrUgl i sljede<:1 posmaci traka sc ogranicavaju granicnikom 12 za serijski rad, a njegov polozaj
se moze poddavati zavisno od duhne komada (L + 2 a). Ploea za prosljecanje i
probijanje 1 Je sa dl"Sne strane zakoiiena radi \akSeg propadanja golovog komada.
Pruj~k
C -c
}O
';'}.)
25
..L
/'-
r_ _"J: L+]o
5
--
I'
!II!
Z III: II
I. t \
....
J
Irg/~d
.!.Q
goto.,.og komodo
.ll
11
11
12
r,
f,
-L
I
I
I
.. ~l
10
"""---~,-'-r-"\ I
._.=.1
t:+---_.
17
11.
Pog/~'1-~1
-- -
)
)
~.
Picco 10 proSljaoflj~ j
probljanje
Probojcl
NOT .TO fa Id.-ajo njt
Driai: prcbojco
Meduplcca
Gor .,ji
osa~ olala
Don" nosoc 01010
Cillfldflcn; ruAovcc
5.
6.
7.
8.
g. Sl<.ido~
10. Siubna
vodico
.-;- ,
GrOIll~IlIJt I ~....
prvl
ifo
mod
L
,1 0
"0,
I d - 8
09 ~
dClli:lr-z--.;---,--,
,0 )
II
AutomaUzacija radnog ciklusa ked tehnologije prerade plastlcnom deformacijom. postize se u znatnoj mjen pravilnim rjeSavanJem procesa transportnih
pomjC'ranja. Pod transportnim pomjeranjem se podrazwnijevaJu operaclje: posmak trake, Iii dotur komada u radnu zonu alata, skidanje i transport otpadaka,
le izbacivanJe gotovih komada iz radne zone &Jata.
Rezultati mjerenja i ispHivanja pokazuju da se broj mogu~lh dvojmh
hodova presa (radnih i povratnih) koristi prosjeono koo rutnog:
al posmaka traka .
b) dotura pojediruh komada
25 -:- 30%,
15 -:-
20~/o,
60 -:- 75':1/0 ,
50 -:- 65%.
"..,...
--
_t
.L
,,
~
,
,
..L
1.
2.
].
i.
S.
6.
7.
8.
9.
10.
1/
\..L
.J.L
10
I..
., .
... ....
l
...L
Sf'fl~r
..,
- pc. i ,"'Oka
-- ---
~9
1--'
Ploea Zo pros,jeconje
Prosjekac
Skidac trake
Izbacilfac predmeta
(Jornjo ploeo
Donio ploea
Trako
ZOlfojno oprugo skidoeo
Gronicnik
L isnoto opruga gronicnika
ZOlfrlanj
-0' .-)
I1.
.-i
Sml. ~::..:t_..,..
L...J
o granicalfOnja
1.
}.
1.
i .
S.
6.
7.
u..
Ploea za prosli~canjt:
Prosj.kac
Ploea za Ifodenje olata
Traka
Granicnik
Opruga granlcnika
Zalfrtanj
SI.91
.
.
GRANICNIK U PLOC}
lA VODENJE
--
-----
-"'
1.
Ploea za prosijeconje
}. Ploea
za Ifodenje oloto
1. Prosjekai
i. Noi za proSlj~conje
m.sfo
trak~
Gran/cn;k
6. Troka
-.- --
Smjer posmako
...-..-.
i ogran;eolfanjo
POM.JER~/'fjf
[RAKE
Donns se u meLolnoj mduslri) l oko 35 -:- 50~/o dljelov3 prcrad u j u n ep<.>:,rednu iz Lraka, 1 -:- 3~/o iz proizvodnih otpadaka, dok na preradu iz po)cd in atmh komada otpada 45 -:- 65%. S obZlrom na relativ n o n isko proccntua lno ul'csce
u preradi iz proizvodnih otpadaka, kod ovog naema prerade ne d olazi u o bzlr
primjena automatizaci)e. Mehanizmi za automalski dotur pOJcdinaenlh ko ma d a
su veoma sloienl, tako da se automallz<lClla O\'og proccsa pretcl.no rjcsava ko nslrukcijom kombinovanih alata sa t'lemcnlima za dotur.
U ovom poglavlju cc se raunatrall probleml auLomatlzacije lransporlnl h
pom)eranJa traka, odnosno komadn'a CI)U ~(' Izradu kao poluproizvodi korisle
trake.
~e
Kor1.~I('njlm mehanI l.una za al1lom.1L~i,.1 po!> mak traka, kOJI se kao donal n l
urt.:.I<:iJI pnklJueuJl1 pll:Sam~l I prld:.lav IJaJu U slvan radnr organe presa.
:!. Kurisll nJ! m auLomalsklh uledJJa monl'r'lnlh u alalima. To su, u sLvari,
kombinovam alah sa ugratl"n lm mL'halllZmlma za aUlomalski posmak. Ovi
mehanIZml doblJa)u pogon ntl gorn)eg pokrdnog dijeln alala, iii neposredno
od priliskiva~a prese.
:"
Kon~t(>njcm
meharuzaron za ~ \ulomalski posmal\! koji sc kno nczAvlsni agret.:all montlraju nn stolu pn~I!, 11 pogOnt' 5C pll mocu gornJeg pokrctnog dljela
.1Ial:1 Konslruktlvnlh qcsL'nja aulomallZaCI)l' pllsmaka lrnke ima mnogo,
lako da jl' nemoguce posla\'iU slrogu klaslClkaeiJu lW lh mcharuzama nn
osnovu nJlhovc konstrukelJc Zbog loga Sl' kl:!slflkaelJa V !iii nn osnovu
k'lOslrukeljc radnog organa, kO)i ncposrrono kontnktirn sa lrakom I kOJI
pO\'bci lslu. O\'d)c ~c blli obrad~'nn lri osnovna tlpa mehanizma za autllm Ilskl posmak, kOJI kno radOi organ kortStc:
3. ValJke.
1. l\tehonizam
Ul
povla~c
kuku, najrasproslra-
u. PrenosnOllll polugom.
b. KIIO()m.
c. Valjkom.
I\lehani.um
~8
i~
/.
-- ---
.,
11
..I
,-
-OMT
3
--..
,
-,
14.'
I -
10
b . ~EMA
o. KONSTRUKCIJA
t. Nosa~ m,han/zma
1. Pod,flvo po/ugo
5. Kuko za
1 Prtnosna polugo
6. Gran/Mik
10. Trako
, . Drfal:
7. ZOllrlonj
Il Opruga
8. Pritiskillac pres,
pOII/oc,nj,
9. Prosj.kac
J-
.~
_F
I
== . =~
6
i
-.J!.-
I
,
-L
_ . - - L . -L_ _
a
b.
1. Kuko za pOlllocrnj.
I. Oria~kuh
}.Oprugo
2. I<uko za
3. Klin
1 Klin
'. Granlcnllt
S. Nosee m.hanlzma
pOllla~'nJ'
svojim Ispustom zahvata mosl lrake I povlaCi lraku. Kod podizonja prilisklvac<J
prese (povralnog hoda). podeSlva poluga zakrece pren05nu polugu zdesna ulljevo i kuka 7.(1 povla~enje 5 zahvata traku i povlaci je za veltcinu posmaka. U
radnom hodu pritiskiv3ca prl:'se (vertlkalno naniic). prcnosna poluga 3 se
7.3krd:e u obratnom pravcu. tako da zavrtanj 7 nalcgne na dl ugj krak kuk<! zo
povlacenjlo', Izdlie IspusL kuke imad lrake I pomjcra kuku unaprijed. VracanJc
lrak<! se sprecavn Ils nalom oprugom I granicnikom-fiksalorom 6 (Izvcduil granicnika 12 i opruge 14 se vidi na konsLrukciji alata po sl. 96).
V<!licina hoda kuke za povlacenje zavlsi od odnosa krakova prenosnl!
polugc 3 i hoda prillsklvaca prese. Krakovi prenosne poluge zaklapaju medusoonG ugao od 90.
Odnos krakova (sema
51.
93 b) se moze predocltl
obliku:
H-F
F
h
" t
H
- --~
x
F --
H-F
x.
11
=R
2U
80 mm ,
F -
20 mm,
30 mm,
x -
30
= 10mm
80-20
Ir-F
10 rnm < x = 30 mm
(
+ x = 10 + 30 ". 40 mm
,
. .
h =
f =
a
b
a
h
H
40
80
-- =-= -
1
2
2 b.
Ax
povla~enje
s = (0,2 + 2) mm,
B ~ 150 rnrn,
' .
x ~ 60 mm,
z ~ 220 lImin,
0,15 mIn.
i klinom
s
--....
2-
J.Q
~
.L.,
..L
!J
a:.. __
.~
I. Kuko l'0
5. Zovrtonj l'O
povlocenje
}.Osovino kuke
]. Okrelni drzoc
kuke
podesovonit
hodo
7. Nosoc vollko
8. Voljok
Osotlln ico
drioco
5. Nosoc mehon;:mo
9.0prugo
10. Gornja p/oco
0/010
.L
ry/
J. Probojoc
....
II
zo probl/onje
(ehnolo~kog
oltlora
r.
? Probo/ci za probl/onje
okruglih olvoro
]. Lovac otvoro
{,S. Probo/ci zo probijon/e
srpostih olvoro
5. Pro.jekor. zo prosijtcon/t
komodo
.J..
!l..
11.
2...
(1\
8. Dr ~oc mehonll'mo
9. Prenosno polugo
komod
Goroy KOMAD
dini trakc probija tehnoloSki otvor To, koji ce slutiti !tao ..slonac kuke za povlocenje. U drugoj (azi se probojcima 2 probijaju srednJl okrugli otvori i istovrem.,'Oo lovac oh'ora 3 hvala tehnol05ki olvor To, i centrira traku. Dva va.njska
5rpasla olvora se probi.jaju u trceoj faz.i. probojcima 4, a dva wlUtraSnja u
et'tvrtoj fazi probojcima 5. Pew posmak trake je prazan iz konstruktivnih
razlnga (radi smjc6taja dijelova alata). U ~estoj i sedmoj fazi se proojekaCima 6
konaeno pro.<;jjccaju dva gotova komada. Na izlaznoj strani alata je montiran
mehanizam za automatski posmak, kojj se sastoji iz oonovne pJo~ 7, na kojoj
je pril:vricen drb~ 8 sa osovinom, oko koje moze da oscilira prenosna poluga 9.
D~nt krak prenosne poluge je preko pode.sive poluge vezan sa prit.iskivaeem prese (kao na 51. 93 a), dok je na Jijevom kraku okretn.c> prievrscena kuka
za povlacenjc 10, koja se pod djejstvom lisnate opruge uvijek naslanja na osnovnu pJocu 7. U pocetku racia traka se l.lvlaCi u alat rul:.no i savlildavaju6 pritisak
lisnalc oprugc 14, pomjera prt'ma [azama ll:rade do graniCnika za ruCni pol>mak
13. Konslrukclja j funkcIJa ovih graru~nika je t)pisana uz alat po sl. 89 (granil:nici za prvi komad). S obt.irom da sc proces izrade sastoji iz sedam faza, is10
toliko 1m3 i granicnika 7.a plvi komad. Nakon dcftmlivne izrade prva dva komada, pn.: Ia:li se nn Qutomatski posm;tk (granicnlci 13 se iskljueujul. Kuka za
povlacc..nje zahvatil traku 5vojim l.ipustom po lehnoloSkom otvoru To i pamJera
Je 7.a dU;:lIlU jcdnog [}C's.maka . T..J radnom hodu pntlskivaca prcse (kretl\l)jc vertikalno nanizc), prt'nosna polugn 9 sc zakrcce i pomjera, a kuka za povlatenje
10 isknle iz tchnoloiikog otvora i kliz.1 po t raci do sljedcceg otvora. Povratno
kretanje trake spreeava granicnik-fikMltor 12 Cildus racia se zatim automatski
pOllavlja.
:! l\lchanizam
UI
Ovaj Lip mchnnizma )c nnsao Siroku primjenu u prakSli zahvalJujucl svoJOJ Jl'dnostavnostl kno i raznovrsnim mogucn06tim.a izvedbc same konstrukcijc
Islog S obzlrom na konstrukclju racinog, zahvatnog organa, ovdje ce bill opisane
dVl)C kon.~trukcijc, kojc s(' najcesce primjenjuju, i to sa:
a Zahvatom pomocu ecljusti,
b. ZlIhvatom pomocu valjaka i kosih ravni.
a. Mchanh.am
Zil
Konstrukciju ovog mehanizma ugradenog u kombinovanom alatu prikazuje s1. 97, a iunkcionalnu se-mtl lStog 51. 98 a. Pri kre-tanju pntisk.ivaea prese
;:ajedno sa gornjim diJelom alata 14, verttkalno nande, kim 1 pomjcra pokrctni
nosac celjusti 2 udesno. Na ovom nooacu je okremo prilvrStena jedna ill vIse
lah\'atnih celJusti 3 (na sl. su dva komada), koje u toku ovog kretanja k.lJze po
traci. Da bi ~e sprijee.lo pomjeranje trake unazad, na nepokrptnom nosaeu :;
JC okrctno pri.Cvr~ena jcdna Ili viSe celjustl za kocenje 4.
Kod povratnog hoda pritiskivaea presc, klin 1 O&lobada pokretru nooae 2,
tako da se ish pod dJejs~vom opruge za .posmak 6, pomjera ulijevo. Usljed ovog
krctan}a se OOtre iVlce lleljusti za po&mak 3 utiskuju u traku i pomjeraju je za
dulinu poomaka. Kod posmaka trake u radnu zonu alata, eeljusti za kocenje 4
khzc po traci ne spretavajuci njezino kretanje. Obje vrste eeljusu sc nalaze
pod stalnim pritiskom opruge 7, lako da nalijeru na traku. Dufina posmaka Sl:
Presjek A-A
JlJ
,-
l!1.
r-
,,
,
,-
0@o
~
iJi?
~
,.
@~
.L
I.
1.
3.
,.
5.
6.
lOin za po~/acenje
Pokretni nosac cel}usti
Celjusti za posmak trake
Ce/justi za kocenje
Nepokretni nosac celjosti
Oprugo za posmok
'rake
7. Opruga celjusti
9.
10.
"
11.
, 3.
".
regu1.i.~e
tralru debljine
tra.ku Sirine
posmak trake
prE!91 sa brojem dvojnih hodova
maksimalnu taCnost )'X'C"Daka
s ~
1 mrn,
150
INn,
B ~
x ~ 25 mm,
z ~ 150 I1min.
(0,1 -:- 0,25).
Siguran rad m.ehanizma se postiie kada ee.ljustl unaju 06tru iVlCU (radi
J.ak!eg utiskivanja u traku). Ako se raell sa trakama od tvrdeg cel.ika, mesi.nga ill
bronze, tada su l:eljusti snabdjevene ploocama od tvrdDg metala (kao na sl. 97).
Broj l:eljusti. zavlSi od sLrine trake. Za posmak traka Sirine do 50 mm
IIzima se jedna, za 50..;- 75 mm dvije, a imad 75 rom tri i viAe celjusti.
b. Meban i:qm za Qutomatski posmali sa wvatom pomoCu valiaka i k05ih Tavui.
Od svl.1l tipova mehaoizma sa zahvabnim stegama, moie se reCl aa ovaj
lma najvecu primjenu (konstrukcija po s1. 99, a tunkcionalna ~ema po sl. 98. b).
U posljednje vriJeme se raLvilo nil' vartj.an.ti ovog tipa mehaniz.ma, koje
se medu sohom razlikuJu po nal:1nu oogona i uroj konstrukciji zahvatnih organa
(kutije za posmak j kutile za kocenJe).
Tra.ka se propuSta krGz dva para valjaka za po5IIULk 1 i 2, 1 JeaaJl par
valjaka za koeenje 3, koji su montirani u kavezi.roa 7. Opru.ga 8 potiskuje kavez
i prisiljava valjke da se Da jedni>j strani naslanjaJu na tralru, a na drugoj strani
na kose ravni. U poCetku fada se poluga 12, povJal:i udesno i zahvata (fiksira)
kiuk.om 13, tako da drugi krak poluge povla~ kavez (savladavajuci sUu opru.ge
8) i valjci se iskljueuju iz kontakta. Traka se uvlaCi ru.blo u stvoreni zazor lZIIl.edu valjaka i potiskuje do alata. Zatim se presa ukljuOuje na konti.nwrani rad i
mehanizam pocinje djelovati automatskL Kod poclizanja gornjeg dlje1a alata
k,lin 6, preko totkica 10, pomjera pokretni nosat valjka 4 ulijevo i valjci za
posmak 1 i 2 se zakreeu i uklinjavaju izme<1u kooih ravru, tako cia zahvataju
traku i pomjeraju je za duiinu posmaka. U radnom hodu prit.isk.ivala prese,
valjci pokretnog IlOSaea 4 se otkiLnjavaju, oo]oba<1ajul:i traku od zahvata, pa se
cije1i pokretnl nosal pod djejstvQlll opruge za povlacenje 9, vr8Ca u desni poretni
polouj do potpornog zavrtnja 11. Vracanje trake spretavaju valjci za koeenje
3, smjeilteni u nepokretnom nosaeu 5. ValjCl za kocenje se uklliljavaju izmedu
lw6ih ravni i fiksiraju trak.u.
Ovaj tip mehanizma se maze primLjeniti za posmak traka debljine
s = (0,5 ..;- 2) mm i .irine B = (20 ..;- 150) mm. Med utim , primjena ovog mehani2nna se ne ISkljuluje i za Sire trake, s tim .to je za B > 200 rom potrebno imati
po dva nosata pokre-tn.ih i neopok:retnih valjaka. DuZina posmaka kOla se moZe
pootjCi zavisi od konstrukci.je pogonsklh e1emenata. Ukolika se korish pogon sa
klinom, IIX>ze se postici x ~ 50 mm, a sa khnom i prenosnim polugama
x = (50 ..;- 150) rom. Za posmake veee od 150 rom primjenjule se pogan sa kom-
....;...:;-.:..-..:.-~""I
....
""""~ 5
!i 'if
P osmok Po~/acenje
I,
1,
J,
i,
5.
6.
7.
8.
----
Posmok Pov/acenjr:
-.
o. SA CELJUSTlM4
b. SA KOS/NAMA
I VAUC/MA
~~~n~~~~~~~~M~~
1I0/joko
7. Ka-r::t
8. Oprugo kOl/uo
9. Oprvgo 10 pOl//ocenjr:
B
10. Tocok
J.... I~.
ZR
nulomat.,ki po!omak
~a
vnljcima
Radni organ ;:a pomjeranje trake se kod ovog mehanizma sast.oji ad p3ra
valjaka. Traka 5e naslanja na donii valja~. a sa gomje sLrane je pntiSkuje gornjl
valiak. Najprostoji tip mehanizma iroa samp jedan par valjaka, i to na ulnznoj
strani alata. Valjei pot~kuju traku u alat. (;esce se meharuzam lzvodl sa dva
para valjaka. od kojih, prcdnji par (na ulaznoj strani alata) poti...,kuje traku, a
zadnji par (na izlaznoj SLra11i alala) po\'lacr traku. Gotovo redovno, pogon .sa
prese dobiva prednji par valjaka. a sa nvoga se pren06i na zadnji par. S obzirom na to od kOjeg radnog organa prese vrujci dobivaju pogon razlikuJu se dva
tip'.!, i to sa:
a. Direktnirn pogonom od glavnog vratlla prese.
b. Pogonom od prit.iskivaca prese.
Pogon sa prednjeg na zadnji par valjaka se moze pren06iti na razne rutcine: polugom. zupcanicima I zUpCastom Jetvom, ili cilindriCnim wpcanicima .sa
spiralnim ZlJpcima.
a. Mehanizam
Ul
I.
~ks('entro
Ploeo
1. Osotlina rgloba
J . 5pojna molka
,. rije/o spojnice
5. Zupeonik
6.
7. ZlJpcanik
a. Dispo'zicija mehanizmo
A-A
A
Zupc anile
8. Prenosna po/uga
9. RlJcica zo podizo.
fa
n/e IIoljako
10. Zavrtonj
110. Gornj; valjak
I]. Opruga
~_, '---1' A
,Q
I
13. Kocnic:a
-llJlJI
U. Oprugo
15. Usica
b. Defali pogana
16. Disk
17.
Prrsjek C-D-e
spojnicr
Nosac
110 Ijcico
17
19
19, Klin
10
Dobos'
]I.
eksC'entrlcna
C
7:
couro
11. Opruga
\lL
n.
Poluga
U. Pritiskillac preu
15. Traka
c. Frikciana spojnica
zgl
umj
l.
n ih poluga
p
m ,' ma ,
aljci m
pogon m
3 mm
t ra ku dc blj ine
I.r
ku
~i rin e
posmak lrake
m " k im aln u lo cnos t posm aka
B '" 100 mm
x ~
Ax =
75 rom
O,15mm
~J~kA-A
"
.-7
f2
-~~
16
-.!l.
/
Prujek 0-0
1. Pokrefac m"eha-
2.
6. '(aljcici spoJntce
nizma
7. Olsk spoJntce
To~ok
8.
3. Osovlno tol!kica
I..
Poluga
9. Zupcomci
5. Tije/o spojntce
valjka
16. Mazalica
I-I
a. SA LlSNATOM OPRUGOM
1. Vo dica trake
b. SA ZAVOJNOM OPRUGOM
l. Opruga vodfce
3. Traka
51.102 KONSTRUKCI)E
ELAsnCNIH VODICA MATERlJALA
.
IV 8. 6. Yodice materijaill
Vodice materijala osiguravaju srec:IL;nJi (centrieni) polouj trake u odnosu
na rezne ivice prosJekaca (probojca) \ ploce 7.a prooljecanje (probijanje). Ako
presa nije snabdjevena posebnim uredajem za vodenJe materijala, tada se ono
mora obezbijediti u samom alatu. Najjeclnostavnije rjeSenje predstavljaju alati
sa plocom za centriranje prosjekaca, koja ujecino sluZi i kao vodica trake (pozidja 3 na s1. 41). Iz konstrukdje alate po sl. 64 se moze uaciti da je vodenJe trak!)
rijeseno vrlo jednostavno pomocu dVlle letve 15. Na letvama je ucvrscen limeni
nosae 16, koj\ sprecava savijanje trake pri uvlacenju u alat.
Kod izrade velikih i sloienlh komada 5e kao yodice koriste obiCni cilindrieni koCici sa pro9i.renom glavom (pozicija 13 na sl. 71). Ovi k~ci se na odredenim mjestima (zavisno od sirine trake, iii konture komada) utiskuju u odgovarajuce olvore place za prosijecanje. NajceM:e se postevljaju po celiri ovakva
koeica (kao na s1. 71), dok se kod sirih traka postavljaju sarno dva komada u
dijagonalnom rasporedu. Tada se traka lakse uvlaci u alat, a time se olakSava
i manipulacija radnika za mailinom.
U kombinovanim alaUma sa uzastoprum operacijama prosijecanja l problJanja pr.imjenjuju se elasticne yodice (sl. 102). Elasticnost vodenja se postJ.Ze
ili iisnatom (51. 102 a), ili zavojnom oprUgQm (s1. 102 b). Vodenje trake je kod
ove konstrukcije sigurruje, Jer se traka uvijek jednim krajem naslanja na n.;pokretni dio Yodice, a i sarna marupulacija prilikom uvlacenja trake u alat
je olak3ana.
Sirina yodice treba da za iznos dvostruke zracnosli bude veca ad Soirinc
trake, tako da je:
A=B+2f=D+2b+2fmm
gdje je:
A mm
B rom
D rnm
b mm
f rom
sirina Yodice,
sirina trake,
pre'::nik otvolra koji se prosijeca (probija),
sirina ruba,
zracnost yodice trake.
'ABELA br. 35
.
rEHNICKI PODACI ZA VOOICE / GRAN/CN
1.
Votl i ~a
l.
G o" / ~nJk
J.
Pr osl /foe
I. .
fak
5. Ploe a
la
J ~ro'lO Je
LIS
01010
- -&\---
Tralta
I
-'
" ino
tra~
8mm
0.}5 - 0.5
5 - 0.75
~100
rA8ELA r. 3
STANDARDNE DIMENZI../. C../LiNDRICNIH 8UKAVACA
..
...,,S
tI
.c
0 1
oC
_dI
dt
dJ
dl
8
10
}}
I}
.- - }5
16
}O
}5
I}
15
/rf 15x ~5
18
r-.- - ] }
}i.
JO
50
1.0
65
50
dl I
to
-,..
..
/rf 18 x 1.5
/rf }}x{5
---/rf }7 x}
-=--'
18
31.
I.}
i-
}8
J]
to
1.5
56
S} 7}
r-/rf 30 JC}
90
I- -- - - 52
II}
..., 1.2 x]
80
hI
1.0
U
-:----
->-----
1.5
50
- -r- - .
58
6"
58
_ } ~L ]
lO I J
-,--}O
J
- is
- I }8
r -
1- 5
}8
1.5
~S _ ,.--!
~ -I 80._ >--96 - 6- r 35
55
81.
1M
- --7 i - 111.
11.0
8
55
- ---f- - - 11.0
17l
10
55
I.
7
7
7
1
1
- :}
- }3
J _
I.
I.
5
5
F,' x,
gdje
jC:
F. X, -
to je:
n
L L.
S .
-em x.
= _.=-1_ _ _ __
n
L Li
,~
S'-e m
j "t m
= const
pa je:
n
,-,
1-:'
=--L" L,
,=1
L I x,
L
'-1
+ L2 . X2 +- ..... + Lt . XI . . . . + L" . Xn
LI + L2 + ..... + LI + ..... .+ La
LI XI
(84)
~
L.
L i YI
IY =-i-L-,I-I
I
_
1-1
gdje su:
X, Y -- apsciBa i ordinata teZita rukavca,
XI, Yi ko0rd.in3.te t-e~1a reznih kontura poliedinih elemenata,
LI - duZi.ne reznih kontun. pojed.ini.h elemenatp.
Teilite se moze odrediti i grafifkom metodom pomocu plana sila (u ovom
slu~aju duiliona) i veriz.n.og polig<ma.
..
5'
I + /I
III + IV
0)'
1
Ox
V +VI
IX
VII + VIII
X
Precnici krugovo
I. II, V i VI: D.}O mm
III, IV, VII iVIII: d. 10 m m
Duiino Apsciso
f!femf!nto tf!zilto
Xi
Li
Elf!mf!nt
1+ 111
91..2
}O,O
1.81.1.
V + VII
91..2
~O, O
~8~]
II +IV
- VI+VIII
-- IX-
91..2
61.8
91..2
8}.6
1+11
'}5.6
-_.}O
}.51}
If{+rv
61,8
2.763
V+VI
125.6
56
--
7. 03~
-I.B7}
--
21..0
78
VlIflIIII
62.8
80
5.(J}1.
1..6
90
1.11.
IX
1.0~
Duiino Ordinoto
f!/emento tei iito
Yi
Li
Li Xi
_.---
L; Yi
5.822
7.781
'9.619
b. ANALmCKA
--
}1..0
-- . -96.1..
..
(6
1.05,1.
98,7
2J1~
-----1.51.
n058
METODA
Primjor:
Odrediti poloiaj teziSta c.ilindricnog rukavca za kombinovani alat prikazan na 51. 64.
Tlocrt alata je nacrta.n u odredenoj razmjeri (1 : 2) na sl. 103 a.
Po~etak koordinatnog sistema 0 x y se bira proizvolJno. U ovorn pr.irnjcru
je poloZaj koord.i.nat:n.og sistema odreden u odnosu na teZiste prvog clementa
koordinatama:
a
Xl =
b = Yl
20 rom i
20 rnrn
LI = L2 = Ls = La -
7t
Ls = Lt = Ll = Lb =
TC
d =
Lv
it .
20 = 62,8 rom
i. .
10
31.4 rom
24 nun
poda -
10
L,' X,
19619
-10-= 405,4
L L,
_ I
48,4 nun.
i- 1
10
1: L ,' Yi
y -~
10
1: L.
,
.)., 058
--- - = 54 5 rom.
405,4
'
rv
+ A~
i- ...
+ AI + .... . + An
= A;
+ A ~ + ..... + A; + .... +
A~ .
odr~
gdje je:
L h -
S obzirom da je funkciju h = ! (I) nemogucc analiticki predocili. za deflniciju sr dnje kvadralnc hrapavosLi Be kod5ti i pribliian obrazac:
II , L ""
1- (11.
n
II
V-I -r~~
n '. . 1
gdje jc:
n -
bro) mjerenja.
adalje se hrapavost mo7.e de fil1lisaLi i pomocu srednje visine mikroneravnina Hr. koja predslavlja srednju arilm ticku vrijednosL visinn Hi. od vrha
po)edinog grebena do dna udubine mikroprofila.
H"
l I n
(H I .,. Il~ -i .. . .;- HI
. . . . + Hn) =
L Hi
n
1~ 1
lerancija.
Alalima za kallbriranje se posLiZe laenost u granicama IT 9 do IT 7. a kod
pos.ebnih zahtjeva i do IT 6 (prema tabell br. 18).
2. Da se poveea kvelile obradene povrSine.
Kval iLet kalibrirane povrSine se krece u granicama od 7-e do lO-e klase. do.k
se pod posebn:m uslovima moze postio i 11-n klasa (tabela br. 37).
[ABELA br. 37
-I
,
I
Hmo.
GRUPA KLASA; 0 Z N A KA
<::..
r- }
l-
-Q
./
3
/I
r- 6
7
11/
"
!J
10
I- 11
1'1
ZOO
100
.~
3
I}S
.- r-",50
}S
\JV Y''V
/1
\7 V \J,\,
\J \l 'J'\,.
t-U
6}.S
18.7
10.0
e
9
10
0.8
"
12
13
0.5
O,}S
0,125
O,06}
"
. -
ZOO
-
- 1.6
- 0.8
O.~
- 0.'
- D.}
0.2
0. 1
- 0.1
- 0,05
'
(}O
(10
~O
10)
6.1)
3.})
1,6 )
0,05 - O.o2~
O.O}S - O,OIJ
--aOI} - a,OOG
/",
i-
"'~
.~
~t
9t,
"~
}O
( 6.3 ( l)-
V'
1"
to -
63
- 6.3
- j.2
- I}S
- 61
I}S
~
-I}.S
1,6
0.8
6.1
3.}
1.6
H"
0.001 mm
- 50
-}S
12.5
6,3
1.2
17.5
- 56
v\J'l\;'
t}
aOOlmm
\l'V
'V 'V
\}'V
\l\J\J
\J\7\7
\J\J'V
\J'V\J'\'
r--!5
H
0.001 mm
.... '"'t
..
a. FAZE KA4/SRIRAfljA
...,~
...
I"-
I~
\}
I.
OSR,ADU I TOL~RANr;..
"'"
l.A
b. QODACI
8r
II.
mrl~
fli.
IV.
0 = D-d.
Vcltotna ovog dodaLka zavisi od debljine komada koji se kallbrira, p r ecnika olv~ra, mehall..lckih osobina materijala j vrste prelhodne obrade.
Onjcntacione vnjednosti dodatka 0:
o (0,10
o = (0,15
olv~r,
olv~r.
d, ~ D
+ 6. + i = d + 0 + 6. + i
mm
gd)e je:
D
+0
mm -
rom -
Z8
d, -
d .(m,n)
kahbriranje je
I,
mm
gdjc jc:
t, mm -- izradna toleraneiJa probojca (naj~~{:e l,
0,002 mm).
d\l
1.<1
gdJl! jc:
.A. mm .!
presjck slrugolinc .
lz sl. 104 b victi se da je
A -
kg
P - - ., mm"
(d g .
t:.
+ Il~ -
speeifii~ni
rABELA br: 31
SPEC, PRITISAK ZA KALIBRIRANJE orVORA P..JJ.9i!JIIJ 1
"
P RE S J E K
DE8L ;~/HA
s mm
mm
0,05
0,10
0.15
O,lO
0,15
0,17
0,30
lOO
180
160
14 0
110
110
100
1-----+0,1-0,5
s rRUGOTINE
0, 6 - 1,0
} 15
~~
1_
' __-_ )_ '_
0 -L_ }30
I
I
10 5
195
I 70
I5 0
I) 5
115
)05 .~~I_B_O__~_'_
5_
5 __~_
I)_0__~_1~1_
0__i-_
'l_0__~
I. Elast/~no
1.
7
10
Plo~a 10
oslonj.nl granicnllt
kallbrlronj.
). Ploco slt/daco
, . Lovoc olvoro
11
5, Couro probo/co
6.
Nosa~
probojca
1]
13
9. Zovrton}
noso~o
probojOCo
/} . Kocl e
I). Couro
10 c~ntrlronj~
10
vod.nj. koci60 10
centrironj.
a IWGLOH
b . flSI<ACEH
;::::z
dl = d - D -
0 m"'l
+. 0 -I-
+ 1 - O,ol mm
d2 + 0.01 mm .
1,
5-10
10-18
18-30
30-50
o mm
0,015-0,0:3
0,04-0,06
0,07-0,10
0,08-0,12
0,12-0.15
2cljczo
o mm
0,05-0,08
0,06-0,10
0,10-0,12
10m
0.01 - 0,02
0,03-0,03
0,06-0,08
0,07-0,09
0,09-0,12
tiskom pro,;j~'kal'a k(Jlnild ~c utlskuJ U ol\'(lr prslenil 7.a kalibri:'anJe 1 pll lome
re7.lla iVJca pJ'slena prodlll' u milll'rl]<I1 K<lch n~pr!,Z;lnJI' u m"lenjalu dostignp
vrijcdnn 1 l:\TSloce SmJc.llij<l m~,ll'nJ"I ~c r<l7.rivdja (u pravcu A-B) pod uglom
smlcan]a p.
Prvi rdzd 'IlJ"n' elunenl nl ~" l,~d pnlisKom prc05Lalog dlJela materlJala
pomjera p,-, pOVr~1l11 pr~lcna za ka Ibru an]" u rad!Jalnom pravcu. Kod dalJl!;':
ullskl\'anj<l k01113d:l u olvor pi (cn,l za kallbriranje, proces razdvajanja malt'rJjala se PJnadj.'l I lako n<l5;aju novi I I I menll n~ i n.J, koj1 se, Lakode, pomjcraju
radijalno. U",lJed stalnog pritiska n,)\ Ih (>iemenata, obrawJe se slrugoLina, koja
s" sastojJ ud nl'~a llprf'so\'an~h trouglastlh I'II}menala, Posljednji element nk se,
Lakodc, razd\'<lp ;:)(,;d IIglom smicanja ~, lak() da na gomjem dljelu kalibnranr.
povTsinc osloit' j('clan cl1!ndncni prsll!n sa {:!rublJom (hrapavijom) povdlnom
Vlsma ovog prstL'n, l 1 iIi veca Ilk hku JC V(>CI dodatak za obradll.
Kod kahbl'llanj<l mclala Sa veclm pla.>tlcnim SVOjSlVlma (kao mekog celik:!, mesinga, bakra lSI.) pract's ra7.ci\,<ljan]<1 sLruguLme teee kontmulIano
(51: 107 b).
d" - d
+w
" D
-t-
(8 + w)
gdje je:
D - pn'cnik Knmacla n.,kon kahbriranja,
(, - dodatak 7Jl kahbnranjc,
w zazar Kod opCJ aCI)e pr05ijecan]a.
Ekspenmenti su pokalah da se dl,lJL i r<':7.llitall kod kalibriranja kamaela
od m()smga. bakra i aluminija po!>! IZU prSlen(~m za kallbriranje, koji Ima oslrc
reme ivk,:, (51. 107), dok su za kallbrlraoJL' celi0nih komada najbolj!' rezulla te
d~,li prs(l'llovi sa zaobljenim ivicama (labela br. '40).
Proc~'s obrade kal ibn; anjem prSIl'n.-,vlma sa zaobljenim iVlcama se ra~
clanjuje na dvije fal '. U prvoj fall mat"ll]al sc pod pritiskom prosjekaca sabija
u kanusni Ot\'OI prslena 7..a kalibnranJc. i\.onusna povrsina prslena ABC i njegov
cilinc1ricni pojas djeluju na maleriJal ~l1alogno kao kugla, ili tiskac (prema
sl lOS)
I....
0,
DE8LJINA
LIMA
Bn!ror,
olumintJ
. ', ,'
I m ~,.
ce/,k
S ."
odQ5dol,1.
-". 1.8
-,- - d,.
w
'5,2
~}
- ".
It
.. 7,0
. ". 70 .. 10.0
' - - --
ce7'~k
;.. rd,: .'
,U9'jlcnt I
srednje
,
/vrdoce
'k0 VISO
O.lS - C}O
DrS - (US
- 0,10
illS - 0,15
0.10 - 015
legir,ce/ik
0)5 1QlO
a.s"
rABELA br.1.0
~ ---
OEBU / NA
( /1-1 A
~ ~
UGAO
do 0,5
Ilnod 05
"
I,D
I,D
"
} ,O
-"- -
},O
.. , 3.0
1,0 ",(0
(0 ... 5,0
V1SIlA
Z AKO
{ .. 00'
0.1
O..J
(000
(0 ~O'
Ql
0,5
0.6
Q9
0.'
5 10'
1.1
1,6
1,9
1,5
1,1
50
~O'
" -
II -
510'
5 ]0'
11_
6,0 - "7,0
5 10'
1.6
S" 10'
]l.
8"00'
i)
-" _ It_
1,0
--
RADIUS
r ... ,.,
h ......
- -
fNJA
3,D
0,1 h
0,; h
0,1 h