Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Begovic Ajdin
Prevoenje Kur'ana
(esej)

Sarajevo, 2015.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Begovi Ajdin
Prevoenje Kur'ana
(esej)

Predmet: Terminologija tefsira

Mentor: doc. dr. Almir Fati
Student: Begovi Ajdin
Smjer: Islamska vjeronauka i religijski odgoj
Status: Vanredan
Broj indeksa: 3561

Sarajevo, april, 2015.

Sadraj
Uvod............................................................................................................................................4
2

Problem prevoenja Kur'ana.......................................................................................................5

Moe li se Kur'an prevesti...........................................................................................................6
Prvi

prevodi

Kur'ana

svijetu

kod

nas ......................................................................................7
Zakljuak.....................................................................................................................................8
Literatura.....................................................................................................................................9

UVOD
3

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, i neka je mir i spas na naeg Poslanika i
Allahovog miljenika, Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu, ashabe i sve njegove
sljedbenike do Sudnjega dana.
Tema ovog seminarskog rada jeste tefsirska podjela ajeta, a u radu u obraditi tri
podjele i to hass, mudmel i mubejjen. Pri radu u se koristiti knjigom profesora Enesa
Karia, i ona e mi biti glavni vodi. Ostalu literaturu sam pronala na internetu i to vrlo malo
knjiga koje govore o ovim podjelama ajeta. Prema tome, ovaj rad nee biti opiran i sadravat
e definicije svake vrste i primjere iz Kur'ana asnog. Pri navoenju ajeta iz Kur'ana koristit
u prevod Besima Korkuta.

1. Problem Prevoenja Kur'ana

4

U temeljitije pisanim komentarima Kur'ana esto se Ahmed b. Hambel i Seid b.

Dubejr navode kao autoriteti koji ne odobravaju tumaenje Knjige niti priznaju tefsir
kao kao nauku koja bi trebala rasvjetljvati i propitati pravo znaenje Kur'ana. Prvi je
poznat po tome to je negirao bilo kakav znaaj tefsira, dok je drugi govorio da bi mu
bilo milje da se mrtav srui nego li da objanjava Kur'an. Iz ovog primjera jasno
vidimo da se u to vrijeme jasno protivili prevoenju Kur'ana.1
Tree stoljee oznailo kraj Kur'anskog jezika kao kolokvijalnog i uinilo ga
medijem znanosti i vjere. Za arape tefsir je prvenstveno nauka koja rasvjetljava
znaenje Kur'ana, jer dijalekti stoje kao koprena izmeu njihove svjesti i jezika
Kur'ana, dok je za ne arape tefsir prestavlja jednu vrstu prevoda Kur'ana.
Vrlo rano se javila diskusija oko toga da li je Kur'an prevodiv. Islam nije vjera
jednog naroda. Odmah na poetku se zapazilo da ne arapi ne mogu u potpunosti
spoznati, shvatiti Kur'an, i postojala je bojaznost da se ode u antropomorfizam.2
Postoje dva miljena po pitanju prevoenja Kur'ana koja su vladajua do
danas: ehli sunetsko i racionalistiko-dogmatsko.
Zamaheri, najsvetije ima racionalnog tumaenja Knjige, danas ponovo
aktualiziran u tefsirskim kolama koje dovode u vezu evropska uenja sa tefsirom, jo
u 12. stoljeu govori da se u Kur'anske tekstove ne smije zapuivati onaj ko ne zna tzv.
tamsil i tahjij. To su osnovni pojmovi od instrumentalnog znaenja za Zamaherija.
Naime, Kur'anski jezik se, ponekada, ne smije doslovno shvaati. Zato se ajeti koji bi
u bilo kojoj jezikoj svijesti izazvaki antropomorfistike sadraje moraju prevoditi na
strani jezik u prenesenom znaenju.
Nakon toga je uslijedila kritika ehli sunetske uleme koja otro kriikuje
Zamerija. Ehli sunetska ulema smatra da se ne moe donositi sud o tome gdje je
kur'anskom jeziku potrebna metafora ili alegorija ako o tome nema izriite i
vjerodostojne tradicije.3
Dananji prevodioci ili su opredijeljeni za ehli-sunnetsko ili za Zamaherijevo
rjeenje, ili pak poseu za obje mogunosti. U nekim diskusijama o prevodima Kur'ana
kod se moe zapaziti miljenje da je nebitno ono to su mufessiri vijekovima u vidu
principa izgraivali i to je do nas kao svojevrsna egzegetska tradicija, dospjelo.
1 Prof. dr. Demaludin Lati, Terminologija tefsira, Fakultet Islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo,
2005., str, 513.
2 Ibid, str. 514.
3 Ibid, str. 515.
5

Dakako, treba se klonuti svih sterilnih rasprava, ali kada je prevoenje Kur'ana
u pitanju, onda, ma koliko se takvi diskursi inili ne opravdanim, mora se najsvjesnije
pristupiti propitivanju rijei kojima prevodimo kur'anske sintagme, termine i sl.
Prevod Kur'ana je, nuno, jedno tumaenje Kur'ana. Svaki oprez koji lingvista
uloi, ako nije utemeljen na vjeri kojoj je Kur'an temelj, nuno e, ako je bar po srijedi
prevoenja Knjige, dovesti do krivih prevoda, koji e odravati jedan krivi pogled na
islam. Kur'an se, nuno, mora prevoditi, ali se prevod kao svojevrsno tumaenje
Kur'ana treba temeljiti na Kur'anu.4
2. Dali je Kur'an prevodiv
Svaki prevod Kur'ana proglaava svoju nedovoljnost. Jer prevod Kur'ana mora
obuhvatiti one stavke Kur'anakoji jasno u sebi naglaavajuda je Rije Bozija
objavljena Muhammedu u arapskom jeziku. Svakiprevod, u bilo kom jeziku,
klasinom ili modernom, stranom ili islamskom, obuhvata tuce ili toliko ajeta u
razliitim poglavljima koje dragocjeno uvaju istu ili slinu tvrdnju.
Njihova potpuna vanost je u tome to bilo koji prevod, ili bilo koji komentar,
u arapkom ili bilo kom drugom jeziku, nije nita vie neg priblino znaenje Kur'ana,
ali ne i sam Kur'an. Vjerovanje da je Kur'an doslovan prijepis Boije rijei sa Ploe
Pomno uvane na nebu koja je objavnjena Muhammedu mora se sueliti s drugim
vjerovanjem da je Muhammedova misija cijelom ovjeanstvu a ne samo Arapima.
Kako su se Poslanik i njegovi neposredni nasljednici suoili s problemom - ako
su se i suoili priopavanja boanske poruke onim ne arapima koji nisu bili u stanju
da shvate na arapskom jeziku ? Historiski gledano ovaj problem nije postao jako hitan
sve dok se muslimanski osvajai nisu nali u vrem doticaju s nearapima osobito
Perzijancima, nakom Muhammedove smrti.5
Postoji izjava koja pokree ovo pitanje tokom njegova ivota. Postoje dvije
verzije predaje; prva je da su neki ljudi iz perzije traili od Selmana Farisije da im
napie neto iz Kur'ana, pa im je napisao Fatihu na perziskom. Druga verzija jeste da
su Perzijanci pisali Selmanu Farisiji da im napise Fatihu na perziskom to je on i inio;
oni su je recitirali u namazu sve dok im se njihovi jezici nisi poeli privikavati na nju.
4 Ibid, str. 518.
5Ibid, str. 533.
6

Po drugoj verziji se spominje da je on to poslao Poslaniku na uvid i da nije

negodovao. Veina historiara odbacuje ove predaje i smatra ih da nisu vjerodostojne.
Postoji jo jedna predaja da se Omer b. Hattab suprostavio Hiam b. Hakimovom
uenju Kur'ana pa su odluili da obavijeste Poslanika o tome. Kada je Poslanik uo
citiranje jednog i drugog kazao im je da je Kur'an objavljen na sedam harfova i da
koriste onaj koji im je najlaksi.
Et Taberi stavlja do znanja da su razlike bile samo u itanju radi olakice a da
je znaenje u potpunosti isto.6
3. Prvi prijevodi Kur'ana u svijetu i kod nas
Zanimanje Europe sredneg i novog vijeka za islam bilo je mnogo vee nego to
se to obino misli. Postojanje muslimanske dravne tvorbe u paniji i Siciliji, kriarski
ratovi, vjekovno gospodarstvo muslimana na obalama Sredozemlja i kasnije prodiranje
Turaka usmjereno osvajanju jugoistone i Podnavske Europe u 16. i 17. stoljeu
znatno su uticali na meusobno kulturno, politiko i vjersko proimanje dvaju
razliitih svjetova, zapadno-kranskog i istono-islamskog.
Prvi prevod Kur'ana izraen je u paniji, dok se ova nalazila u politikom
krugu islama, na podsticaj sveenika Pietra Maurizija zvanog Venerabile. Kako je ono
vrijeme panija privlaila kranske uenjake iz itave europe

zemlju posjeti

Maurizio izmeu 1141. i 1143. U elji da kranskim apologetiarima i misionerima

prui vrstu podlogu za njihove protuislamske rasprave tom prilikom nae dvojicu
dobrih poznavalaca jezika, koji su bili u stanju prevesti Kur'an: Engleza Roberta iz
Retinesa i Nijemca Hermana Dalmata.
Njih dvojca uz saradnju Petra od tolede, koji je obavio latinsku redakciju
prevoda, i Francuza Petra iz Poetiersa. Kasnije su nastali mnogi prevodi po uzoru na
ovaj, a svrha im je bila da se islam pokae onako kako on ustvari nije, tj. da se Islam
prestavi kao surova i neutemeljena vjera.7 Od slavenskih jezika Kur'an je preveden na
ruski, poljski, eki, hrvatski i srpski. Na ruski jezik ga je preveo G. Sablukow, ije je
tree izdanje izalo u Kazanu (1907.).
6 Ibid, str. 534.
7 Ibid, str. 564.
7

Na srpski jezik Kur'an je preveo s francuskog Mio Ljubibrati-Hercegovac

pod naslovom: Koran. Ljubibratiev srpski jezik je ist i jedar.8
Bitno je napomenuti da je Mio Ljubibrati bio pravoslavni svetenik, te da
nije poznavao islamsko uenje, kao ni arapski jezik. Kuran je preveo sa ruskog, a
ruska verzija prijevoda prevedena je sa francuskog9
ukrija Alagi (umro 1936.), jedan od naih boljih orijentalista, prvi je poeo
na hrvatski jezik prevoditi s arapskog izvornika Kur'ana s tumem glasovitog
egipatskog

uenjaka Muhammeda Reid Rid-a, koji

spada

u krug ejh

Muhammedovih uenika.
Nakon Alagia, Demaludin auevi bivi reis-ul-ulema i H. M. Panda
preveli su po prvi put na hrvatski itav Kur'an.
Godine 1977. prijevod s originalnog arapskog teksta izaao je od Besima
Korkuta. Ovaj prijevod zasigurno e postati najitaniji i najbolje ocijenjen prijevod
Kurana na naem jeziku.
O Korkutovom prijevodu Danijel Buan kae: Uinivi Kuran itkijim, a
time i pristupanijim, Korkut nije sakrio nijednu njegovu dimenziju pa ni vjersku, a
mjestimice je zaista uspjeno otkrio vrijednost Kurana, kao i pjesnikog i knjievnog
djela. Time je naoj publici otkrio Kuran kao knjigu koju valja itati i bez izrazito
vjerskog opredjeljenja u pristupu.10

8 Ibid, str. 567.

9 (D. Lati, Prevoenje najljepeg govora, str. 829., Glasnik, br. 910, 2003.
10 Dr. Muhamed Hadijahi, Bibliografske biljeke o prijevodima Kurana kod
nas, Bibliotekarstvo, XIII/3, Sarajevo, 1967., str. 52)
8

Literatura
1. Lati, Dzemaludin, Terminologija tefsira, Fakultet islamskih nauka u Sarajevo,
Sarajevo, 2005.
2. D. Lati, Prevoenje najljepeg govora, str. 829., Glasnik, br. 9-10, 2003.
3. Dr. Muhamed Hadijahi, Bibliografske biljeke o prijevodima Kurana
kod nas, Bibliotekarstvo, XIII/3, Sarajevo, 1967., str. 39