BOSNIA AND HERZEGOVINA

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
T U Z L AN S K I K AN T O N
Ministarstvo obrazovanja, nauke,
kulture i sporta

FEDERATION OF BOSNIA AND

HERZEGOVINA

TUZLA CANTON
Ministry of Education, Science,
Culture and Sports

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA DRUGI

razred devetogodinje osnovne kole

SADRAJ
Nastavni plan za drugi razred devetogodinje osnovne kole.............. 3
Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i knjievnost......................................4
Engleski jezik........................................................................................ 21
Njemaki jezik...................................................................................... 25
Matematika............................................................................................30
Moja okolina......................................................................................... 36
Muzika kultura.................................................................................... 44
Likovna kultura .................................................................................... 52
Tjelesni i zdravstveni odgoj.................................................................. 59

NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED

DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI
BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

Matematika
Moja okolina
Muzika /Glazbena kultura
Likovna kultura
Tjelesni i zdravstveni odgoj
Strani jezik

8.

UKUPNO:
Izborni, fakultativni predmeti
Vjeronauka-religikska kultura
Vannastavne aktivnosti
Dopunski program
UKUPNO OPTEREENJE UENIKA :

SEDMINI BROJ
NASTAVNIH
ASOVA

GODINJI BROJ
NASTAVNIH ASOVA

4
3
3
2
2
2
1
17

140
105
105
70
70
70
35
595

1
1
1
20

35
35
35
700

Bosanski, srpski, hrvatski Jezik i

knjievnost

BOSANSKI, SRPSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST 140 nastavnih asova

Nastavni predmet Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i knjievnost u drugom razredu
devetogodinje osnovne kole sadri sljedea podruja:

Poetno itanje i
pisanje

Jezik

Knjievnost

gramatika
ortoepija
ortografija

Kultura izraavanja

Medijska kultura

I. PODRUJE:
POETNO ITANJE I PISANJE
ODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
SPOZNAJNO PODRUJE
ZNANJA

Vjetine i
sposobnosti

AFEKTIVNO PODRUJE
Stavovi,
vrijednosti

Interesi

PSIHOMOTORIKO
PODRUJE
PSIHOMOTORIKE

- zna prepoznati
glas /inicijalna,
medijalna,
finalna pozicija/
-zna ta je glas, a
ta slovo
- moe pronai
slovo na poetku
u sredini, na
kraju rijei
-razlikuje rijei
od reenica
- zna da bilo koji
izbor i redosljed
rijei ne
predstavlja
reenicu
- zna uspostaviti
logiki slijed u
nonsensnom
iskazu
- prepoznaje
humor u govoru,
razgovoru, tekstu
- ita pravilno i
razumije
proitano
- unosi elemente
izraajnosti u
itanje
-zna pisana
slova, pie ih
pravilno

- ita rijei i
reenice napisane
latininim pismom
- razumije
proitano
- moe kazati ta je
najvanije u
proitanom
sadraju
- uoava uzrok i
posljedicu u
ponaanju likova
-zapaa pojedinosti
u neposrednom
okruenju, na slici
- brzo i adekvatno
reaguje na novo i
nepoznato

- knjiga je
vrijednost i
bogatstvo

- prema saznanju

- knjiga je vrijedna
Potovanja
- itanje i znanje
su vani
- ono to znamo to
i volimo
- vano je da
usvajamo
vrijednosti koje
obezbjeuju opu
dobrobit
- vano je da
nauimo dobro
itati - pa emo
voljeti knjigu i
cijeniti znanje
- ko mnogo ita
-mnogo i zna
- samo oni koji
znaju mogu uticati
na razvoj zajednice
- ljudi od znanja i
potenja su
bogatstvo svakog
drutva

uspostavu uusus
postaviti smisao

- prema lijepom
kazivanju
- prema knjizi
- prema pisanju
- ivotu i radostima
ivota, iskustvenim
sadrajima
- itamo knjige ali
ne uimo samo iz
knjiga
- prema stvaralatvu
i stvaralakom
izraavanju
- prema zajednici,
njenoj dobrobiti,
potreba da sebe i
zajednicu
predstavlja u
najboljem svjetlu
- zainteresiranost za
dobrobit svakog
ovjeka

- pravilno i spretno
rukovanje priborom za
pisanje
- orijentacija u prostoru i
pisanje pisanih slova
velikih i malih u
ogranienom prostoru
- pravilno oblikovanje
grafike strukture slova
linijama normalne
debljine
- koordinacija pokreta
oiju i pokreta ake
- izraavanje ideja,
osjeanja i raspoloenja
mimikom i govorom
tijela

PROGRAMSKI SADRAJIPoetno itanje

Mogunost analize i
reprodukcije

Usavravanje tehnike itanja :

a) pravilnosti itanja
b) itanje brzinom koja odgovara
brzini govora (uvaavati individualne osobenosti uenika)
(vjebe vizuelne i akustike identifikacije glasova-slova, rijei, zvukova
i usavravanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadraja koje su vidjeli i uli )

c)

itanje prirodnom jainom glasa, vjebe disanja, razvijanje osjeaja za tempo i

samostalnosti u itanju
d) itanje naglas i itanje u sebi, individualno i horsko/zborno itanje
Razumijevanje proitanog sadraja
-

Rjeavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja proitanog

Vjebe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopena pitanja )

Vjebe koje podrazumijevaju rjeavanje problemske situacije

Stvaralaka reprodukcija (dodavanje, izostavljanje pojedinosti)

Vjebe koje zahtijevaju uoavanje uzroka i posljedice

Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponaanja likova

Razumijevanje poslovice, mudre izreke

itanje dramskog teksta, itanje po ulogama, identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika

Ilustriranje prie

Poetno prianje i pisanje

-

Predvjebe za pisanje pisanih slova

Usvajanje pisanih slova latininog pisma

Pisanje pojedinanih slova

Povezivanje slova u strukture rijei

Pisanje po uzoru

Reenice napisane tampanim slovima prepisujemo pisanim slovima

Reenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima

Prepisivanje niza reenica teksta

Pisanje rijei i reenica uz ilustrirani sadraj

Pisanje reenica uz ilustracije

Vjebe dopunjavanja reenica

Sluam-pamtim-piem
7

Jezine igre: igre rasutim slovima, rijei s poremeenim slijedom slogova

Leksiki nizovi rijei (odaberi rijei koje voli, protumai zato si odabrao tu rije, stvaraj
reenicu)
Igre zajednikog sastavljanja reenica

Vjebe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralakih diktata

Vjebe usmjerene na estetsku stranu rukopisa

Usavravanje tehnike i logike itanja, usavravanje tehnike pisanja

Uvoenje elemenata izraajnosti u itanje

Vjebe usavravanja estetske strane rukopisa

Prianje i pisanje na osnovu jedne i niza slika i datih rijei

Medijska kultura (po izboru uitelja/ce: animirani - crtani i kratki filmovi sa porukom

II PODRUJE :
JEZIK
ODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
PSIHOMOTORIKO
SPOZNAJNO PODRUJE
AFEKTIVNO PODRUJE
PODRUJE
Vjetine i
Stavovi,
ZNANJA
Interesi
PSIHOMOTORIKE
sposobnosti
vrijednosti
- glasovi i slova;
- rijei i znaenje
rijei; /glasovislova su u
rijeima/
- reenice su
sastavljene od
rijei;
- ta izraavamo
reenicama?
-misli
-osjeanja
- kako to inimo?
- izgovara
pravilno glasove
i rijei
- osjea razliku
izmeu
svakodnevno
upotrebljavanih
rijei i biranih
rijei i izraza
-veliko slovo na
poetku reenice;
-pisanje vlastitih
imena: kako
piemo imena
ljudi i gradova i
sela;
- pisanje naziva
praznika,
blagdana;
-znaci
interpunkcije
dvotaka, zarez u
nabrajanju i taka
na kraju reenice;
-Zna napisati
pisana slova
latinice pravilno
ih povezuje u
rijei ma bez
obzira na
poziciju u
strukturi rijei

- pisanje
ispravnih
reenica (u
formalno
gramatikom
smislu);
- uspostavlajnje
logikog i
gramatiki
ispravnog slijeda
u nonsensnim
iskazima;
- pravilna
artikulacija svih
glasova;
- sposobnost
izraavanja
kratkim, jasnim,
smislenim
reenicama;
- razlikuje
reenicu kao
jedinstvenu
misaonu cjelinu
u pisanoj formi;
- upotreba
velikog slova na
poetku reenice
i u pisanju
vlastitih imena
ljudi i u pisanju
imena gradova i
sela
- interpunkcijski
znaci: dvotaka,
zarez u
nabrajanju i
taka na kraju
reenice.

-jezik kojim
govorim kod
kue i u koli
ima svoju
ljepotu;
-treba
poznavati svoj
maternji jezik;
-vano je znati
pravilno
govoriti;
-vano je
vjebati
pravilnu
upotrebu rijei;
- jezik kojim
govorim je
jezik moga
zaviaja;
- pravilan
govor je vaan
za meusobno
razumijevanje i
komunikaciju;
-razvijane
kulture govora
kao dio ope
kulture;
- vano je da
biramo rijei u
skladu sa
situacijom;
- osjeaj za
tanost
urednost;
- vani su svi
segmenti
napisanog
sadraja
pravilnost
tanost
estetska strana.

- interes prema
elementarnim
znanjima o
maternjem
jeziku i
njegovim
normama;
- prema jeziku
zaviaja i prema
standardnom
knjievnom
jeziku;
- potreba i
interes da
govori pravilno
u svim
situacijama i
razvijanje
potrebe da
slua, uje i
osjeti ljepotu
rijei u
maternjem
jeziku;
- govor
prilagoavamo
sagovorniku i
situacionom
kontekstu;
- interes i elja
prema
postignuu u
skladu s
mogunostima
- ostvariti
postignue u
skladu s
programskim
zahtjevima.

- vaan je formalno
pojavni izgled pisanog
rada, usklaenost misli,
aktivnosti pisanja i
sadraj;
- svako je slovo vano za
znaenje rijei;
- rrazlikovanje glasova,
umova i tonova;
- pravilno disanje i
izgovor;
- analiza i sinteza
izgovorenog;
- usavravanje tehnike
pisanja i dalji rad na
estetskoj strani rukopisa;
- pravilno opaanje i
razumijevanje napisanog.

JEZIK:
PROGRAMSKI SADRAJI
U ovom su podruju sljedee cjeline:
- Rjenik
-

Gramatika / slovnica

Pravogovor (ortoepija )

Pravopis ( ortografija )

U ovim se cjelinama nalaze sljedei sadraji :

Reenica rije - slog;
Pisana slova latininog pisma
-

pravilno pisanje pojedinanih slova

povezivanje slova u strukturu rijei

razumijevanje napisanog;

Upotreba dvotake i zareza u nabrajanju;

Veliko poetno slovo na poetku i taka na kraju reenice;
Veliko poetno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi;
Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela;
Pisanje naziva praznika;
Skupovi je/ije u uestalim rijeima;
Glasovi - slova , d, , h u izgovorenim, napisanim rijeima.

10

III PODRUJE: ITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIEVNOG TEKSTA

ODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
PSIHOMOTORIKO
SPOZNAJNO PODRUJE
AFEKTIVNO PODRUJE
PODRUJE
Vjetine i
Stavovi,
ZNANJA
Interesi
PSIHOMOTORIKE
sposobnosti
vrijednosti
- pravilno ita
rijei reenice
krai tekst
- unosi
elemente
izraajnosti u
itanje iskaza,
naglaava neke
rijei, pravi
pauze tamo
gdje je
potrebno
- razlikuje
priu, pjesmu,
igrokaz
- zna ta je
basna
- zna o emu se
u tekstu govori
- zapaa i
razumije
osnovne misli
teksta bilo da
su piev stav
ili stav lica
- zna kazati
nekoliko
reenica o prii
- zna ta je u
prii na
poetku, kako
se pria
razvijala i ta je
na kraju
- uoava likove
u prii
- razlikuje
govor lica i
piev govor

- uoavanje
dijela i cjeline
prie
- sposobnost
uoavanja
pojedinosti u
tekstu i
imenovanja tih
pojedinosti
- otkrivanje
znaenja teksta
- uoavanje
mnogoznanosti
pjesnikog
jezika
- sposobnost
doivljavanja
ljepote i
dinaminosti
teksta
- izraavanje
doivljaja
rijeima
- samostalna
komunikacija s
knjigom
- uoavanje
ljepote
pjesnikog
jezika impresija
i izraz
- razumijevanje
znaenje i
pouke basne
- poinje
razlikovati
dobro i loe u
sadrajima
medijske
kulture

-doivljavanje
radosti u
samostalnom
druenju s
tekstom
- stvaralatvo
kao ishod
druenja s
tekstom
- vrijedno je
sve ono to
ima linu
dimenziju
- mislim,
osjeam,
stvaram
- slobodna
,lina
komunikacija
je kvalitetna
komunikacija
- izraavanje
doivljaja na
svoj originalan
nain:
rijeju,
pokretom,
muzikom,
zvukom,
tiinom
- itam da bih
bolje pisao,
piem da bih
itao bolje i
izraajnije
- znanje je u
funkciji
kvalitetnijeg i
punijeg ivota,
ivota sa
smislom

11

- ispoljava interes
prema lijepom
kazivanju
- voli prie,
pjesme igrokaze
- prema potrebi
razumijevanju
drugog
- prema traganju i
otkriu
- interesa prema
sadrajima
knjievnosti i
medijske kulture
- potreba da sazna
vie o ivotu, o
sebi,okolini u
kojoj ivi i da
sudjeluje u
aktivnostima koje
e poboljati
kvalitet ivota (da
prepozna ljepotu
u umjetnikom
djelu, u cvijetu, u
uboru vode,
ljudskom
ponaanju, te da
taj senzibilitet
ispoljava u
svakodnevnom
ivotu i
stvaralatvu
- zanimanje za
razliitost u stavu,
ponaanju
uvjerenju
- biti tolerantan
radi usmjerenosti
prema
zajednikim
civilizacijskim
ciljevima

- pjesnika slika zvuk,

pokret verbalni izraz
- vidjeti, uti dodirnuti
osjetiti zamisliti izrazi
rijeima
- prostor
- zvuk
- pokret
- boja
- igra
- rije
(kombinacija radi
punoe doivljaja)
- Uivljavanje u
situaciju, preuzimanje
uloge lika, igranje
uloga, izraavanje
glumom
- predstavljanje
situacija i osjeanja
neverbalnim znacima
(pantomima)
- poticanje dramske
darovitosti

itanje i interpretacija knjievnog teksta / Programski sadraji /

Razumijevanje i doivljavanje proznog knjievnog teksta
- o emu, ili o kome se govori u tekstu
- slijed dogaaja
- glavni dogaaj
- odreivanje glavnog, najuzbudljivijeg, najljepeg dijela prie (zapaanje, dojmovi)
- osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku )
Pjesma: Uoavanje i doivljavanje osnovnog raspoloenja u pjesmi
Dramski tekst (igrokaz): pozorite-kazalite, gledalite, publika-gledatelji, pozornica, glumci

Medijska kultura
Crtani i lutkarski film
Televizijske emisije
kolska biblioteka

Knjievnoteorijski pojmovi :
(Orijentacione naznake obima i dubine)
Pria pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim satima)
U priama itamo o dogaajima i doivljajima, o ivotinjama, pisci mataju i piu prie. Priu moemo
prepriati. Moemo ilustrirati proitano. Iz prie uimo o ivotu). U prii najee nema natprirodnih bia
i udesnih dogaanja .

Pria ima sadraj.

Pria je ispriana odreenim redom: ima poetak, glavni dio i kraj.
Lik u prii i basni
Postoje glavni i sporedni likovi; O glavnom se liku najvie govori; Pria u nama izaziva osjeanja.
itajui priu mi doivljavamo radost tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno.
Doivljaj moemo izraziti rijeima, pokretom, crteom, slikom, zvukom.
Bajka je pria o udesnim, nestvarnim dogaajima i likovima. Razlikovati bajku od basne.
Basna je kratka pria u kojoj su glavni likovi ivotinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadraj i
pouku.
Pjesma : Pjesmu itamo, uimo napamet recitujemo. I pjesma u nama izaziva razliita osjeanja .

Pjesmu ne prepriavamo.
Igrokaz : U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove igrom na pozornici
prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozoritu.
Gledalite, pozornica, publika-gledatelji (objanjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog
teksta).

Medijska kultura (primarno u

funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup

sadrajima)
Crtani i lutkarski film ( crte ili lutka u funkciji prianja prie; oivljavanje neivog )
Televizijske emisije
- poreenje izraajnih mogunosti: film ima pokretnu sliku, rije, zvuk, muziku
- televizija je mona jer moe pratiti i prenositi deavanja u momentu kada se zbivaju, moe emitovati
razliite vrste programa.

12

kolska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga, u njima je znanje i odgovori na ono to ne znamo.

Knjievni tekstovi
Ahmet Hromadi:
Enisa Osmanevi-uri:
Ivica Vanja Rori:
Bisera Alikadi:
Velimir Miloevi:
imo Ei:
Narodna pria:
Grigor Vitez:
Branko opi:
Jadranka uni:
Narodna basna:
Kasim Derakovi:
Stanislav Femeni:
Mirsad Beirbai:
Bajke

Medeni
Za sretan put po dukat ut
Bubamara
tipaljke
Nebeska crtanka
Zato volim svoju baku
Vrana i vr s vodom
Zalazak sunca
Lijin oglas
Straan pas
Lisica i roda
Tee rijeka
Suza
Naunice od treanja
(po izboru)

Tekstovi

za zajedniko itanje, analizu i kao poticaj

stvaralatva, a u funkciji pripreme za samostalno itanje:
Branko opi:
Jeeva kuica
Sunana krinjari:

Duan kod svrake

Zehra Hubijar:

Medin roendan

13

literarnom i drugim vidovima

IV PODRUJE:
KULTURA IZRAAVANJA
ODGOJNO - OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
PSIHOMOTORIKO
SPOZNAJNO PODRUJE
AFEKTIVNO PODRUJE
PODRUJE
Vjetine i
Stavovi,
ZNANJA
Interesi
PSIHOMOTORIKE
sposobnosti
vrijednosti
- uoava da su
reenice
meusobno
povezuje
smislom
- pria moe
biti
predstavljeni
nizom slika ili
jednom slikom
- sadraj
predstavljen
nizom slika ili
jednom slikom
moemo
ispriati
rijeima
- pria ima
smislen sadraj
koji je rezultat
verbalizacije
sadraja slika
- uoava da
pria ima
poetak glavni
dio i kraj prie
- priu itamo
iprepriavamo
(po detaljnim
pitanjima )
- zna odabrati
gledite koje je
u skladu s
njegovim
stavom
- slui se
uspjeno
govorom u
objanjenju
situacije,
predmeta,
radnje, pojave

- uspostavlja
logiku vezu u
prianju
(poetak, glavni
dio, kraj)

- igra, aktivnost i
gvorni izraz

- koristi u
reprodukciji
rijei koje nisu
u tekstu

- spontano
izraavanje, a
ne izraavanje
po diktatu

pokazuje
originalnost u
izboru rijei

- itanje
obogauje
rjenik, matu
i pomae u
boljem
izraavanju
misli i
osjeanja

- sposobnost
zamiljanja i
vienja
pjesnikih slika
- sposobnost
izraavanja
pravilnim,
jasnim i
skladnim
reenicama
- pretvaranje
vienog i
doivljenog u
rijei
- uoavanje
uzroka i
posljedice
- moi e
pravilno lijepo i
precizno izraziti
misli

- spontanost
samostalnost i
sloboda u
izraavanju
kao kvalitet
linog pristupa
i kao
pretpostavka
literarnom
stvaralatvu
- govorim
kako osjeam
- znam ta bi
moglo
izgledati bolje
i ja to mogu
poboljati

- prenoenje igre sa
senzorno-motornog na
verbalni,odnosno
imaginativni plan
- interes i potreba
za izraavanje
govorom
- razvoj italakih
interesa i
italake kulture
- prema
senzibilitetu
kazivanja i
imaginaciji kao
poticaju
stvaralakim
vidovima
izraavanja
- prema prvim
pokuajima
literarnog
izraavanja i
stvaranja
reenicom stihom
bojom

- podvrgavanje govora
zahtjevima igre,
nonsensnim
transformacijama
- literarno stvaralavo
- prianje na osnovu
jedne i niza slika
- opisujem na osnovu
dodira
- opisivanje na osnovu
zvunih efekata
- govor igrom i kroz
igru
- prikazivanje stanja i
situacija pokretom
- snalaenje u
verbalnim igrama
- adekvatna i brza
reakcija na pitalicu,
zagonetku
- zamisliti
- vidjeti

- zapaziti

- uti

- odabrati bitno

- osjetiti

- utvrditi slijed

- izraziti

- izraziti
- moe ispriati
priu kao slijed
dogaaja uz
pomo
nastavnika

14

Programski sadraji
Vjebe usmenoga izraavanja

Vjebe pismenoga
izraavanja

Situacioni i telefonski razgovor

Prianje
Prianje dogaaja predstavljenog nizom slika

Prianje sa stanovita linog sudjelovanja

(Ja sam u prii)

Prianje dogaaja predstavljenog

nizom slika (odgovori na pitanja
koja se odnose na sadraj niza slika)

Dopunjavanje reenica uzetih iz

prie

Prepriavanje
Prepriavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja

Odgovori na pitanja

Opisivanje poznatih sadraja

Opis predmeta ( doivljavanje svim osjetilima i
izraavanje doivljaja rijeima

Pisanje reenica o dragom

predmetu

estitka
Kako estitati praznik ?

Pisanje estitke

Kako estitati roendan, praznik ?

(igranje uloga ,ponaanje, utivost u obraanju,
uvaavanje razliitosti, potivanje drugog )
Razglednica i pismo

Pravimo i piemo estitku

Pisanje razglednice i pisma
Znamo pisana slova piemo
prvo malo pismo

Tematika: Neposredno i posredno dati sadraji (dogaaji i doivljaji, knjievnost, sadraji mate ).

15

Oekivani rezultati (ishodi uenja)

Uenik e posjedovati kvalitete odreene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako
pojedino podruje.Realizacija programskih sadraja nastavnog predmeta u cjelini treba
rezultirati sljedeim ishodima :
- Uenik e poznavati prvo pismo latinicu, itae pravilno tekstove koji su njemu primjereni i
brzinom koja odgovara obinom svakodnevnom usmenom govoru;
- Uenik e razumjeti sadraj proitanog: moi e ispriati sadraj proitanog samostalno, ili uz
neznatnu nastavnikovu pomo;
- Poznavae pisana slova latinice (moi e napisati slova, povezivati pravilno u strukture rijei i
reenica);
- Moi e odrediti poetak i kraj reenice na usmenoj i pisanoj razini;
- Moi e na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 rijei (do 4 rijei u
reenici) ili napisati rijei, reenice, tekstu formi diktata (objanjenog i diktata s komentarom,
stvaralakog diktata, izbornog diktata);
- Uvaavae pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na poetku reenice, u pisanju vlastitih
imena ljudi. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u
pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti);
- Moi e procijeniti ta je posebno vano u tekstu, a ta manje vano i kazati razloge za takav
stav, uoiti uzrok i posljedicu;
- Prepoznavae uspjeno glavne i sporedne likove i njihove osobine, imenovae te osobine na
razini dobrog i loeg, prihvatljivog-neprihvatljivog, poeljnog-nepoeljnog ponaanja;
- Uoavanje karakteristika likova pomoi e ueniku u uoavanju poeljnih i nepoeljnih vidova
ponaanja ljudi u njegovom okruenju, a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije
eventualnih negativnih iskustava;
- Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvaavanje pravila
lijepog ponaanja;
- Moe ispriati priu predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao obian slijed dogaaja);
- Moe prepriati tekst pomou detaljnih pitanja;
- Moe precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepriati tekst;
- Moe tano prenijeti informaciju;
- Moe napisati pisanim slovima rijei i reenice napisane tampanim slovima;
- Moe prepriati priu u pisanoj formi ( po nizu slika, jednoj slici, po detaljnim pitanjima );
- Zna napisati estitku-poruku, sadraj razglednice,.kratko pismo-poruku na osnovu datog
primjra.
- Posjedovae svijest o tetnosti djelovanja sadraja TV ekrana, nee mnogo vremena provoditi
pred TV ekranom, posjedovae informacije o tetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz
crtanog filma, odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode;
- Moi e usredsrediti panju na sadraj ili aktivnost;
- Znatno e napredovati u sposobnosti praenja i sluanja tueg govora;
- Potpunije e razumijevati znaaj kulture itanja i rado e itati, ispoljavae ekspresivnu
kreativnost u govoru i pisanju.

16

U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRAJA I OSTVARIVANJA

POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifine
metode i postupci

Oblici jezike i
socijalne komunikacije

Komunikacijski
postupci

Sve nastavne metode,

metode koje su
specifine u procesu
uvoenja uenika u
elementarnu pismenost

Svi oblici nastavnog rada

koji podrazumijevaju sve
jezike i socijalne aspekte
i dinamizme

Posmatranje
Sluanje
Doivljavanje
Izraavanje

Glasovna analitiko-sintetika metoda

Rad u grupi, ja s drugima

i drugi samnom

Sluanje govora
i itanja

Rad u paru

Sluamo glasove
u prirodi i
oponaamo

Kombinovana
metoda

Kooperatvni rad

Postupci

Frontalni rad

Monografska
obrada pisanih slova

Individualni rad
Individualizirani rad

Grupna obrada
pisanih slova koja
nemaju sloenu
grafiku strukturu

Igraonice mataonice
Igraonice-radionice
Igraonice- priaonice

Globalna i detaljna
analiza, uporeivanje
Jezika i stilska analiza
Etika analiza
Analiza likova

Individualni programi
u uionici za sve

Slike dogaaja

Sluam,
pamtim,
i znam
Sluam, doivljavam
izraavam rijeima
Sluam i izraavam
pokretom
Razgovor
Pitanje-odgovor

Crtei
Niz slika koje
predstavljaju dogaaj
Ilustrirana
razredna slovarica
Razredna slovarica
bez ilustracija
Individualne
slovarice
Aplikacije
Slogovnice
Kartoni rijei

Imitacija
Filmovi
Glina, plastelin
Prianje
Lutke

Induktivni i deduktivnu
metod

Rjeavanje problema

Slike
predmeta,
bia,
pojava

Igranje uloga

Gramatika analiza

Heuristiki metod

Nastavna sredstva

Prepriavanje
Modeli predmeta
Opis(perceptivni i
doivljajni nivo),
dodir mi kae,
osjeam ,
to mi lii na.....

Igra kao situacija,

DIDAKTIKO-METODIKE
NAPOMENE
postupak i sredstvo

17

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Uvaavajui nivo postignua svakog pojedinog uenika, u drugom razredu treba dalje raditi na
ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadraja.
Nastavno podruje poetnog itanja i pisanja podrazumjeva sljedee aspekte:
U itanju:
*Tehniku itanja (samo one segmente koji su usklaeni s uenikim mogunostima)
*Razumijevanje proitanog sadraja (u skladu s kognitivnim, konatativnim, emocionalnim i
drugim osobinama linosti djeteta )
Jo uvijek je u prvom planu p r a v i l n o s t itanja i razumijevanje. Brzina itanja ovisi od brzine
razumijevanja. Postepeno navikavati uenike na itanje u sebi i kombinovati te vjebe s vjebama
glasnog itanja.
itati s razumijevanjem znai: razumjeti rijei, izraze i reenice, sadraj teksta, uoiti likove i
njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka), moi reprodukovati, ispriati sutinu proitanog,
odnosno uoiti besmislenost u nonsensnom sadraju i moi uspostaviti logiki slijed rijei i reenica.
Od poetka prvog polugodita treba, paralelno s ostalim programskim zahtjevima, u kontinuitetu
realizirati predvjebe za pisanje. tampana slova su jednostavnija, ne povezujemo ih. Pisana slova imaju
sloeniju grafiku strukturu i mnogo specifinosti u povezivanju. Vjebe itanja i predvjebe za pisanje
idu paralelno.
Pretpostavljamo da e uenici na kraju prvog polugodita drugog razreda itati korektno (pravilno
i s razumijevanjem ). Razlike e biti uoljive od uenika do uenika .
To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina
tokom razreda.
U pisanju:
* Usvajanje pisanih slova latininog pisma: razlikovanje grafike strukture pojedinih slova,
mogunost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture rijei.
Manje zanimljive sadraje, pomalo i apstraktnije, pribliiemo uenicima pomou elemenata igre,
igre sa svrhom, povezivanjem tih sadraja sa sadrajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim
elementima. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu mogue je ostvariti uspjenu komunikaciju, a i
istovremeno motivirati uenike da prezentiraju ideje, stavove i ispolje kreativne crte. Nastavnik je samo
posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadraja nastavnih programa.
Nastavno podruje J e z i k ima ove jezikoslovne sadraje :
* Rjenik
* Gramatika
* P r a v o g o v o r ( ortoepija)
* P r a v o p i s ( ortografija)
Ove sadraje dijete usvaja na sadrajima drugih podruja nastave maternjeg jezika, pa i sadrajima
drugih nastavnih predmeta. Jo uvijek uenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadraja, pa i
elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji, situacionom govornom kontekstu,
komunikacijskim tekstovima i zadrati se na razini prepoznavanja jezinih sadraja.
Raznovrsnim vjebama koje mogu imati identinu polaznu osnovu (sliku, tekst, reenice, govornu
situaciju, film), ali razliito usmjerenje: jezino, stilsko, gramatiko, raditi dalje na poboljanju kvaliteta
govora. Jo uvijek ima vremena za ublaavanje ili otklanjanje eventualnih tekoa u govoru itanju i
pisanju.
Sadraji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju ueniku drugog
razreda, s obzirom na konkretnost kao osnovno obiljeje njegovog miljenja.
Uz to, dijete jo uvijek ima problema s itanjem. To e biti tako sve do trenutka kada proces itanja
postane automatiziran.
Knjievnost kao podruje u nastavnom predmetu ima umjetnike i knjievnoznanstvene aspekte. U
razrednoj je nastavi teite na umjetnikoj, doivljajnoj komponenti. Ovo je podruje u funkciji
usavravanja tehnike itanja, razumijevanja sadraja i ostalih segmenata, a u skladu sa zahtjevima
programa. Ne treba zaboraviti da stupanj razvijenosti pamenja, miljenja, emocionalna zrelost, kao i
stupanj lingvistikog razvoja utiu na percepciju i recepciju knjievnog djela .

18

A knjievno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte, posebno
na rjenik, jezike i kulturoloke aspekte, senzibilitet i doivljajno spoznajni intenzitet u procesu
komunikacije s knjievnim tekstom.
Knjievnoznanstvene aspekte ine osnovni pojmovi o sadraju teksta, dogaaju ili dogaajima,
toku dogaaja, likovima i njihovim osobinama. Nastavnikovo posredovanje je jo uvijek veoma vano u
uspostavljanju komunikacije s tekstom. Pri izboru tekstova uvaavani su ovi kriteriji:

p s i h o l o k i kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogunostima uenika

drugog razreda )
e s t e t s k i kriterij (umjetnika vrijednost teksta )
e t i k i kriterij ( afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan)
n a c i o n a l n i kriterij i zastupljenost bonjake, hrvatske,srpske knjievnosti i
knjievnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine.
g n o s e o l o k i kriterij (koliko knjievni tekstovi slue kao osnova znanjima o
jeziku i knjievnosti i ivotu )

*T e m a t s k a i a n r o v s k a raznovrsnost
U drugom razredu jo uvijek ne uvodimo lektiru u klasinom smislu. Ukupne napore treba
usmjeriti na itanje u razredu, na korekcije i uvoenje uenika u pravilno itanje. Posebni (kratki,
smisleni, zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni uenicima ) mogu biti u funkciji
osamostaljivanja uenika u druenju s tekstom.
Tekst postoji samo u komunikaciji s itaocem. Zamislimo umjetniku sliku koju niko nee vidjeti.
Samo oko posmatraevo moe unijeti ivot u sve segmente likovnog izraza . Optika slika e izazvati
sve ono to je potrebno za doivljaj umjetnine: asocijacije, refleksije, predvianja, zakljuivanja, skale
preferencija vrijednosti. Slino je i sa tekstom. To je samo mnotvo slovnih znakova do onog trenutka
kada ita stupa u dijalog, podari smisao tekstu i na odreen nain dovrava zapoeto kazivanje. A to
niko na zna bolje od djeteta. Matom i svjeinom misli i osjeanja dijete stvara novi svijet postavlja nova
pitanja, raste i ui. ini se da jo jedino dijete ima duu.
Knjiga koju niko ne ita i ne postoji. Ako ne naui da pravilno ita ne moe u itanju uivati.
Duga je staza kojom treba s uenicima prei kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio
smisao reenog. Ali, i to je shvatanje strogo individualno. Tu individualnost treba potovati, kako s
obzirom na potrebno vrijeme, tako i s obzirom na mogunost izraavanja smisla proitanog. Tek kad
uenici savladaju tehniku itanja, kad se ne boje susreta s knjigom, kad znaju ta itaju uvodimo i lektiru.
Pretpostavljamo da e to biti mogue u treem razredu. Ali, to treba vidjeti nakon analize ukupnih
postignua i evaluacije rada u prvom i drugom razredu.
Sadraje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadraja drugih podruja nastave
maternjeg jezika i sadraja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu ivota. Imaju funkciju
pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadraja malih i velikih ekrana i postepenog
osposobljavanja uenika za selektivan pristup sadrajima filma i televizije. Posebno je vano uenicima
objasniti da ono to je mogue u crtanom filmu nije mogue i u ivotu ( da kiobran moe zamijeniti
padobran i da je mogue pomou kiobrana spustiti se s balkona, ili da lik umire, pa oivljava ). Nije
naglasak na pojmovima i njihovom definiranju, nego na razumijevanju komunikacije i poruke, odnosno
snalaenju u toj komunikaciji.
Sadraji kulture usmenog i pismenog izraavanja su u funkciji razvoja jezikih sposobnosti,
kulture komunikacije na usmenoj i pisanoj razini. Ovi su sadraji i u sadrajima svih drugih posdruja.
Valja znati da vjebama pismenog izraavanja uvijek prethodi vjeba usmenog izraavanja. Samo kod
uvoenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na razini usmene
komunikacije.
Treba koristiti one oblike pismenih vjebi koji su primjereni uenicima drugog razreda;
prepisivanje rijei, reenica, kraeg teksta, odgovore na pitanja, dopunjavanje reenica, sastavljanje
reenica prema slici, pisati estitku, razglednicu pismo. Radi uvjebavanja tehnike pisanja, praenja i
provjeravanje nivoa postignua u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom, izborni
diktat, diktat s predusretanjem pogreaka, objanjeni diktat, izborni, stvaralake diktate). Metodiki dobro

19

osmiljenom primjenom diktata u drugom je razredu mogue razvijati panju, sposobnost pamenja,
samostalnost i istrajnost u radu.
Ukupan broj nastavnih sati ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim podrujima u
skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. Ta je podjela samo jedan od parametara
u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadraja odreenog podruja. Sadraji svih podruja ine
cjelinu spoznaje o jeziku, knjievnim djelima, zakonitostima u jeziku. Mogue ih je izuavati u
meusobnoj povezanosti, kao i u znaajnoj povezanosti sa sadrajima drugih nastavnih predmeta.
Ovaj je program globalni okvir na razini Federacije Bosne i Hercegovine. kola ima obavezu da,
u skladu s karakteristikama lokalne zajednice, preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa, ali i
da obezbijedi kontinuitet pamenja datuma i dogaaja i imena pojedinaca koji se dio tog kontinuiteta .
Kriterij blizine i z a v i a j n o s t i je u kompetenciji kole i lokalne zajednice. Evo primjera
mogue raspodjele nastavnih sati:
Poetno itanje i pisanje

65 nastavnih sati

Usavravanje tehnike itanja

Rad na poboljanju razumijevanja proitanog
Usvajanje pisanih slova latininog pisma
Usavravanje tehnike pisanja

5
15
30

15

Jezik

26 nastavnih sati

Rjenik
Gramatika
Pravogovor
Pravopis

5
5
10

itanje i interpretacija
knjievnog teksta

21 nastavni sat

itanaka tiva
Priprema za lektiru

15
6

Kultura izraavanja

16 nastavnih sati

Situacioni i telefonski razgovor

Prianje
Prepriavanje
Opisivanje

4
4
6
2

Medijska kultura

12 nastavnih sati

Animirani film (crtani, lutkarski )

Televizijski programi za djecu
Biblioteka

5
5
2

Vana napomena: Broj nastavnih sati za realizaciju sadraja pojedinih podruja treba shvatiti kao prijedlog, a
nikako kao obavezu. To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana i programa u smislu uspostavljanja
balansa izmeu definiranih rezultata uenja u prvom i zahtjeva u drugom razredu.

20

Engleski jezik

21

Nastavni plan i program za engleski jezik u drugom razredu devetogodinje osnovne kole

Ciljevi
Cilj uenja engleskoga jezika je osposobljavanje uenika za aktivno i pozitivno ivljenje u
savremenom svijetu i adekvatno reagiranje na zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju.
Uenjem se istovremeno prua pomo roditeljima i drutvu u cjelini u obrazovanju i odgoju
djece.Uvoenje nastave engleskog jezika kao obaveznog predmeta u prvom i drugom razredu
devetogodinje osnovne kole pospjeuje elementarno upoznavanje razliitih kultura u zemljama
engleskog govornog podruja, priprema uenike za cjelovito kvalitetnije obrazovanje i rano
uspjeno ukljuivanje u svjetsku kolsku odnosno akademsku zajednicu.
Opi ciljevi i zadaci nastave engleskoga jezika su:
- Razvijati jezine kompetencije kod uenika;
- Upoznati kulturu naroda iji se jezik izuava i pozitivan stav prema razliitostima;
- Razviti motivaciju za uenje jezika i zadovoljstvo u uenju;
- Razviti samopouzdanje i samopotovanje;
- Razviti i poduprijeti radoznalosti, samostalnosti i kreativnosti;
- Razviti sposobnost sluanja, panje i praenja logikog smisla;
- Razviti i poduprijeti kontinuitet u uenju jezika kao temeljno naelo.
Oekivani ishodi uenja
Navedeni oekivani ishodi predstavljaju globalnu viziju postignua i ne sprjeavaju druge
pozitivne ishode koje nastavnici svojim kreativnim radom mogu ostvariti:
- Njegovanje i dalje poticanje elje i ljubavi prema uenju engleskoga jezika;
- Razumijevanje planiranih primjerenih sadraja na engleskom jeziku;
- Prihvaanje logikog pristupa upotrebi nauenoga;
- Izraavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagovanju;
- itanje rijei pojedinano povezano s konkretnim pojmovima;
- itanje jednostavnih reenica;
- Prepisivanje, kratki pismeni odgovori, popuna slova i rijei.

22

II razred devetogodinje osnovne kole 1 as sedmino - 35 asova godinje

Programski sadraji
1. Tematika
- pozdravi, sa proirenim vokabularom u odnosu na 1. razred,
-

brojevi do 20, po mogunosti i vie,

boje, nastavak uenja iz 1. razreda,

igrake, nastavak uenja iz 1. razreda,

pojedine domae i divlje ivotinje, nastavak uenja iz 1. razreda,

dijelovi tijela, odjea, obua i dr. , nastavak uenja iz 1. razreda,

stvari vezane za ivot u koli, hranu, nastavak uenja iz 1. razreda,

porodini dom, nastavak uenja iz 1. razreda.

2. Funkcije i vjetine
- usmene i djelimino pismene kompetencije u okviru zacrtanih ciljeva,
-

uslovnih jezinih vjetina govora, sluanja, itanja i pisanja,

Rad na vjebanju pisanja nauenih rijei.

3. Gramatika
Elementarna gramatika podruja za dati nivo ukomponovana u limitirani vokabular:
- Present simple Tense, na neto viem nivou u odnosu na 1. razred,
-

Present continuous Tense, na neto viem nivou u odnosu na 1. razred,

Izrazi have/has got u funkciji posjedovanja neega, proirena vjebanja u skladu

sa novousvojenim vokabularom.

4. Vokabular
Koristi se paljivo uravnoteen vokabular sa tematikom odnosno potrebama uenika u ranoj fazi
uenja jezika koji obuhvata ivot u porodici, koli i u irem ivotnom okruenju. Uenje
dovoditi u korelaciju sa drugim predmetima koji uenici imaju u drugom razredu osnovne kole
u svim situacijama kad je to izvodljivo, kao to su likovna kultura, muzika kultura, b/h/s jezik,
matematika, moja okolina, vjeronauka odnosno kultura religije. U vrijeme obiljeavanja vjerskih
praznika svih vjerskih zajednica u BiH za koje nema prikladnog gradiva u odabranom udbeniku
nastavnici , shodno vlastitoj procjeni, mogu ponuditi uenicima nastavne listove handouts sa
pripremljenim nazivima praznika i adekvatnim dodatnim kulturolokim sadrajima.
Treba imati u vidu da uenici ne gube motivaciju uenja stranog jezika zbog uvoenja
novih dodatnih sadraja.

23

UPUTSVO ZA REALIZACIJU PROGRAMSKIH SADRAJA ENGLESKOG JEZIKA U

PRVOM I DRUGOM RAZREDU OSNOVNE KOLE
Nastavnici su duni voditi rauna o ivotnoj dobi uenika, drutvenom ambijentu i nainu
organiziranja kolovanja djece . Izvoditi nastavu na nain da u nastavnom procesu uenici
usvajaju nova znanja kroz spontano meusobno povezane vjetina govora, sluanja, itanja i
pisanja na prikladnim nivoima sloenosti.
Didaktiko-metodoloki pristup izvoenja nastave stranog jezika
Nastavnici su obavezni primjenjivati elementarne ope preporuke i savjete koji su objavljeni u
Nastavnom planu i programu za engleski jezik u treem razredu devetogodinje osnovne
kole.Nastavnici trebaju obilato koristiti dragocjena audiovizuelna pomagala i prirunike sa
preporuenim didaktiko-metodolokim pristupom koji ine sastavni dio planirane udbenike
literature.
Preporuke nastavnicima
U nastavnom procesu obratiti panju na slijedee aktivnosti:
- Uiti jezike vjetine, a ne o jeziku;
- Njegovati razvoj pozitivnog, razigranog stava prema uenju jezika;
- Poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava;
- Poticati radoznalosti i kreativnost; njegovati razumijevanje i logiko pamenje;
- Poticati temeljitost, predanost i preciznost u uenju jezika;
- Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom reproduciranju nauenog, primjereno dobi;
- Kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskoga jezika bude zabava i zadovoljstvo;
- Postupno i odmjereno prelaziti ka itanju i pisanju najjednostavnijih rijei i reenica.
Koristiti savremenu udbeniku literaturu u skladu sa stavovima i odlukama Ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona odnosno Federalnog ministarstva
obrazovanja i nauke Sarajevo. Nastavnici takoe trebaju konsultirati i eventualno koristiti po
vlastitom izboru raspoloivu literaturu objavljenu u publikaciji Ministarstva civilnih poslova
Bosne i Hercegovine pod nazivom Katalog odobrenih udbenika i nastavnih sredstava u Bosni i
Hercegovini, za osnovne kole, gimnazije, srednje tehnike i strune kole, za kolsku
2006./2007. godinu.
Izbor nastavnog osoblja
Nastavnicima se povjerava profesionalno-izazovna, odgovorna i plemenita dunost izvoenja
nastave engleskog jezika za uenike najmlaeg uzrasta koji se ukljuuju u redovno kolovanje.
U kolama koje imaju iri izbor nastavnog kadra, poeljno je da se nastava povjeri mlaim
nastavnicima koji posjeduju univerzitetsku diplomu i ele raditi sa najmlaom uenikom
populacijom.

24

Njemaki jezik

25

Uloga i znaaj nastave njemakog jezika u osnovnoj koli

U toku cjelokupnog procesa uenja, i u okviru nastave stranih jezika, posebno je neophodno
razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. Bosna i Hercegovina se ve godinama
ukljuuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kad e postati punopravni lan
Evropske unije. Evropska unija je multietnika zajednica, iji su opstanak i prosperitet uslovljeni
viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope
mora poznavati najmanje dva strana jezika.
Bosna i Hercegovina je vijekovima bila upuena na Srednju Evropu. Nae privredne veze e, kao
do sada i ubudue, prvenstveno biti upuene na ovaj dio Evrope, u kojem se intenzivno koristi
njemaki jezik. Znanje njemokog jezika je neophodno kako za uspostavljanje privrednih, tako i
meunarodnih kontakata,naunih istraivanja, informacija i komunikacija koje su nune u
dananjem uurbanom svijetu globalnih, interkulturalnih i interdisciplinarnih dogaanja, te
primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Uz navedene argumente,
vezane kako za trite rada, tako i za uspostavljanje meunarodnih kontakata i komunikacija
svake vrste, ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza nae zemlje sa zemljama
njemakog govornog podruja. Svo ovo uenje njemakog jezika namee se kao imperativ u
toku cjelokupnog osnovnokolskog obrazovanja sa poetkom u najranijoj dobi.
Cilj
Cilj uenja njemakog jezika je osposobljavanje uenika za komunikaciju na njemakom jeziku,
u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog ivota.
Kroz nastavu stranog jezika kod uenika se razvija svijest o znaaju viejezinosti u savremenom
svijetu, odnosno svijest o tome da uspjeno ovladavanje jezikim kompetencijama doprinosi
afirmaciji linosti i njenom optimalnom razvoju.
Razvijajui pozitivan stav prema slinostima i razlikama u kulturama, kod uenika se razvija
kosmopolitski stav, duh tolerancije, humanizma i internacionalizma.
Zadaci nastave njemakog jezika su:
-

razvijanje sve etiri jezike vjetine,

ovladavanje

neophodnim

leksikim,

pravopisnim,

fonetikim

gramatikim

minimumom,
-

upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih

kultura,

razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju,

razvijanje i podravanje kontinuiteta u uenju jezika,

razvijanje samopouzdanja i samopotivanja,

razvijanje samostalnosti i kreativnosti,

razvijanje sposobnosti sluanja, praenja i meusobnog uvaavanja,

osposobljavanje uenika za samostalno koritenje izvora znanja, odnosno ovladavanje

strategijama uenja (nauiti kako uiti).

26

NJEMAKI JEZIK
DRUGA GODINA UENJA, II RAZRED OSNOVNE KOLE (1 asa sedmino 35 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Jezike vjetine
Sluanje i razumijevanje

itanje i razumijevanje

Oekivani rezultati/ishodi uenja

uenik prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji
ui
razumije ogranien broj rijei i izraza, kratke dijaloge o poznatim
temema, pjesmice
povezuje vizualne (slikovne) i zvune sadraje
uenik razumije kratak tekst iji je sadraj prethodno usmeno obraen
razumije i reaguje na odgovarajui nain na kratke usmene poruke, pri
emu je potrebna znatna pomo (ponavljanje, pokazivanje i sl.)
razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o poznatim sadrajima
pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na razini prethodno
usvojenih usmenih uzoraka
glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su prethodno usmeno
uvjebane
svladava reenine intonacije prema zvunom modelu

Govor

pravilno artikulie glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju

reenice
daje osnovne informacije o sebi i svom okruenju, sluei se
pritom
ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih
reeninih ema
sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa
konkretnom situacijom

Pisanje

prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i kratke reenice

nadopunjaje vrlo kratak tekst rijeima
uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora kod uestalih rijei
uoavanje osnovnih razlika izmeu ortografije maternjeg i njemakoga
(pisanje imenica velikim slovom i dr.)

Znanje o jeziku

Na ovom nivou uenja jezika uenik ne stie znanje o jeziku, nego

prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente.

27

PROGRAMSKI SADRAJI
Tematske cjeline:
1. Abeceda
2. Igrake
3. Voe i povre
4. Jelo i pie
5. Praznici
6. Predmeti u uionici
Vjetine
Uenici e znati:
-njemaku abecedu i
slovkanje na
njemakom
-nabrojati neke
igrake, opisati ih i
nabrojati neke igre
-nabrojati osnovne
vrste voa i povra i
rei ta oni vole
- nabrojati praznike
(estitanje, pjevanje
odabranih pjesmica)
- imenovati nekih
jela i pia;
izraavanje linog
stava, miljenja
- imenovati predmeta
u uionici i nekih
dijelova uionice
- brojati i pisati
brojeve 0 20
- rei kome ta
pripada
- rei gdje se ta
nalazi
- izri neku naredbu
- rei kakvo je neto
ili neko

Aktivnosti

Gramatika

SLUANJE I RAZUMIJEVANJE
Uenici e sluati izgovoreni tekst i
reagovati:
1) neverbalno, npr.:
- gestikulacijom predstaviti ono to su uli
ili izvravanjem naredbi koje uju,
- bojenjem navedenih predmeta/osoba,
- slaganjem slika redoslijedom koji proizlazi
iz teksta koji su uli,
- pokazivanjem na odreene ilustracije koje
se odnose na rijei koje su uenici uli,
odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji
uju,
- bojenjem ilustracija koje se odnose na
rijei koje su uenici uli.
2) verbalno, npr.:
- ponavljanjem odreenih rijei i kratkih
reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje
su uli sa kasetofona,
- davanjem kratkih odgovora na
nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli
sa kasetofona,
ITANJE I RAZUMIJEVANJE
Uenici e prepoznati jednu ili vie
napisanih rijei ili kraih reenica i
reagovati:
1) neverbalno, npr:
- gestikulisanjem, imitiranjem,
- bojenjem, crtanjem, izrezivanjem,
povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih
ilustracija,
2) verbalno, npr:
- dopunjavanjem izostavljenih slova ili
rijei u tekstu,
- povezivanjem ponuenih rijei u
tekstuitd.
GOVOR
Uenici e:
- ponavljati rijei nastavnika ili rijei
izgovorene sa kasetofona,
- pjevati,
- recitovati krae pjesmice,
- voditi krae dijaloge u parovima sa drugim
uenicima ili sa nastavnikom, - glumiti itd.

-reproducirati kratke reenica s

odgovarajuom reeninom
intonacijom
-sudjelovati u kratkim dramatizacijama

28

Uenici e:
koristiti (ali nee
uiti o tome):
Imenice
- jednina nekih
imenica sa
odreenim i
neodreenim
lanom
- mnoina nekih
imenica
lan:
-neodreeni i

odreeni lan
Zamjenice
- Line u jednini i
mnoini: ich, du
- Upitne: wer,
was, wie,
- Prisvojne:
mein, dein
Pokazna zamjenica
das
Pridjevi.:
Opisni pridjevi kao
dio predikata
schnell, langsam..
Glagole
- prezent
haben i sein u
jednini
-uestali glagoli

vezani uz
tematska
podruja u
jednini presenta
-present
modalnog glagola
mgen
zapovjedni oblik
glagola (2. lice
jednine)
Prilozi
neki prilozi:
heute, morgen,
hier, dort...
upitni prilozi:
wie,wo.

Vokabular
Uenici e
uiti samo osnovni vokabular
koji se odnosi na date teme npr. :

Abeceda
A, B, C, D, E, F, G, H,...
Slovkanje
Klaus= ka, el, a,u es
Igrake/Igre/Opisivanje
npr.: Das ist meinAuto. Mein
Auto ist schnell. Wir spielen
Memory. itd.
Wo ist dein Teddy?
Odreivanje mjesta i poloaja
Hier. Dort. Er/Sie ist hier...
Wer ist dort?.
Wo ist der Lehrer?
Voe i povre

npr.: Banane, Bierne, Apfel,

Tomaten,Paprika itd.
Ich mag Apfel.
Die Paprika ist gelb und rot.
Jelo i pie
Pizza, Suppe,
Hamburger,Cola,Saft,Limo
Edin mag Hamburger.
Praznici
Bajram, Weihnachten, Neues Jahr
Frohe Weihnachten,
ein glckliches Neues Jahr

kolsko okruenje
Lehrer, Tafel, Bank, Fenster

Was ist das? Das ist ein

Fenster.

Brojeve:
od 1 do 20

PISANJE
Pisanje na ovom nivou nije prioritet.
Uenici prvo preslikavaju rijei koje su prije
toga usmeno usvojili, a potom postepeno
usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja
kroz vjebe poput:
- popunjavanja slova
uenici trebaju popuniti izostavljena slova),
- rekonstruisanje rijei od ponuenih slova,
-pisanje estitki za praznike prema

predloku
-povezivanje pobrkanih dijelova
kratkoga teksta u logiku cjelinu/slijed
- takmienje u pisanju brojeva itd.

29

Negacija
nein, nicht
Reenice:
jednostavne
izjavne reenice
prema modelu:
* subjekt +
predikat: Ich
male.
* subjekt +
predikat + objekt:
Ich habe einen
Bruder.
* subjekt +
predikat+ pridjev
u slubi
predikata/prilona
oznaka: Die Rose
ist rot./Die Rose
ist hier.
kratke izjavne
reenice s
modalnim
glagolom Ich
mag Pizza..

jednostavne
upitne reenice s
upitnom rijeju
Wer ist das? Wie
heit dein Vater?

Matematika

30

MATEMATIKA
Za II. razred devetogodinje osnovne kole
(3 asa sedmino)

PODRUJA
UENJA

OEKIVANI REZULTATI /
ISHODI UENJA

CILJEVI

Sticanje znanja :
-

Znanje
-

Uenici bi trebali znati:

itanje i pisanje brojeve do 20 i

njihovo uporeivanje
upotreba simbola
predstavljanje prirodnih brojeva
na brojevnoj pravoj i
razumijevanje da postoje brojevi
vei od 20
povezivanje broja i skupa
formiranje brojnog niza do 100
raunanje sa deseticama
usvajanje osnovnih mjera i
mjernih jedinica
o znaaju praktine primjene
mjerenja i procjene koliinskih
odnosa

Sposobnosti i
vjetine

kritikog miljenja
izvoenja i mjerenja,
procjenjivanja i usporeivanja
sposobnosti logikog
razmiljanja i zakljuivanja
prenoenja informacije putem
individualnog i timskog rada

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i

stavova

Vrijednosti i
stavovi

Razvijanje
-

prema sebi samom

prema drugima
prema okolini
prema uenju

31

koristiti matematiki jezik i simbole

pri sabiranju i oduzimanju u skupu
do 20
rjeavati matematike zadatke
sabirati i oduzimati u skupu brojeva
do 20
sabirati i oduzimati desetice u skupu
brojeva do 100
uoiti vezu izmeu sabiranja i
oduzimanja i vriti provjeru jedne
operacije pomou druge
prepoznati i imenovati jedinice za
mjerenje

da uz pomo nastavnika procjenjuju,

uporeuju i u jednostavnim
situacijama donose zakljuke
koristiti kreativnost i matu za
rjeavanje njima primjerenih
problema
koristiti jednostavni matematiki
jezik za saoptavanje ideja

pokazivati vie samopouzdanja i

odgovornosti
potovati razliite stavove
prepoznati ulogu i znaaj matematike
u svakodnevnom ivotu

NASTAVNE TEME
1. BROJEVI
1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20
- Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja);
- Izraunavanje zbirova od tri sabiraka;
- Upotreba zagrada u sabiranju i u oduzimanju;
- Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4, 13+4, 17-4, 10+10);
- Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10, 10 -4 (Ponavljanje i produbljivanje);
- Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanja;
- Veza izmeu sabiranja i oduzimanja;
- I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj;
- Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka;
- Svostva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku;
- Rimski brojevi od I do X.
- Redni brojevi
1.2. Skup brojeva do 100
- Formiranje pojmova viekratnika broja 10;
- Brojevna linija (crta) : 0,10,20, 30, ...., 100;
- Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini;
- Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini;
- Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine;
- Niz brojeva: 0,1,2, 3, ... 99, 100. Brojanje (u oba smjera). Prethodnici I sljedbenici brojeva iz prve
stotice;
- Brojevna linija (crta): 0-100;
- Uporeivanje brojeva iz prve stotice . Znaci: =, ? , , .
2. GEOMETRIJA
2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe
- Predmeti oblika valjka, lopte i kupe;
- Predmet oblika kocke, kvadra piramide (strane, bridovi, vrhovi);
- Povri-granice predmeta. Ravne i zakrivljene povri.
2.2. Povri (povrine) i linije ( crte)
- Linija (crta) kao granica povri (povrine);
- Ravne i zakrivljene linije(crte). Take kao granice linije (crte);
- Izlomljena linija (crta);
- Du kao dio izlomljene linije (crte). Uporeivanje dui;
- Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije;
- Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).
3. MJERENJE I MJERE
- Mjerenje duine. Jedinice za duinu (metar);
- Mjerenje mase. Jedinice za masu (kilogram);
- Jedinice za tenost (litar);
- Jedinice za vrijeme (sat, minuta);
- Jedinice za novac (konvertibilna marka, konvertibilni fening ).

32

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Za uspjeno savladavanje programskih sadraja u nastavi matematike drugog razreda devetogodinjeg
osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspjean spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda
rada. Pri tome je znaajno da se vodi rauna o spoznajnim mogunostima uenika, o sposobnosti
shvatanja i razumijevanja matematikih zakonitosti, te o interesima i optimalnim igrovnim metodama
kojima e se apstraktni pojmovi i injenice pribliiti uenikim spoznajnim mogunostima.

Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni (koritenje

brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva;
Pribliiti racionalizirani postupak tumaenja i objanjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt
sabiranja ve poimanje broja 17);
Primjena korelativnih odnosa meu predmetima;
Kroz pouavanje i uenje brojeva a naroito sabiranje i oduzimanje insistirati na razumijevanju a
tek kasnije na zapamivanju;
Primjena didaktikog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreenih matematikih radnji;
Unutarpedmetna korelacija (povezivanje sadraja unutar predmeta);
Podsticanje kreativnosti istraivakog rada i insistiranje na ravnopravnom ueu djeaka i
djevojica u fizikom i slikovnom materijalu;
Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada;
Prikupljanje didaktikog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama;
Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u blioj okolini bez obaveze crtanja
pomenutih predmeta;
Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma povri i njihovo perceptivno (vizualno)
prepoznavanje predmeta i slika, da na taj nain razlikuju ravne i zakrivljene povri i linije;
Produbljivanje i proirivanje pojma brojeva do 20, te brojeva od 21 do 100.

Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivnopredodbeni.

Koritenjem brojevne linije omoguiti oiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine;
Sabiranje i oduzimanje u skupu viekratnika broja 10 tumaiti analogno sabiranju u prvoj
desetici; Mjerenju i mjeri pristupiti iskljuivo praktinim aktivnostima uenika (vaganjem,
pretakanjem, koritenjem sata i novca).
Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj ve sredstvo da uenici pouzdanije modeliraju skupove,
kao i osnov za formiranje pojmova brojeva.

33

SADRAJI

1.

BROJEVI

1.1. Sabiranje i
oduzimanje u skupu
brojeva do 20
- Sabiranje i oduzimanje
brojeva u prvoj desetici.
(Ponavljanje i
produbljivanje znanja.)
- Izraunavanje zbirova od
tri sabiraka.
- Upotreba zagrada u
sabiranju i u oduzimanju.
-Sabiranje brojeva i
oduzimanje brojeva u
drugoj desetici (oblici
kao: 10+4, 14-4; 13+4,
17-4, 10+10)
- Sabiranja i oduzimanja
oblika: 6+4 = 10, 10 -4
(Ponavljanje i
produbljivanje)
- Sabiranja kada su sabirci
iz prve destice, a zbir iz
druge desetice i
odgovarajue oduzimanja)
-Veza izmeu sabiranja i
oduzimanja
-I slovo nekada uzimamo
da je broj. Nepoznati
broj.
- Svojstva zbira: Nula kao
sabirak. Pravilo zamjene
mjesta sabiraka.
- Svostva razlike: nula kao
umanjitelj, umanjitelj
jednak umanjeniku.
- Rimske cifre od I do X
- Redni brojevi
1.2.Skup brojeva do 100

-Formiranje pojmova
viekratnika broja 10.
-Brojevna linija (crta) :
0,10,20, 30, ...., 100.
-Uporeivanje
viekratnika broja 10 u
prvoj stotini.
-Sabiranje i oduzimanje
viekratnika broja 10 u
prvoj stotini.
-Formiranje pojmova
ostalih brojeva prve
stotine.

ZNANJE

SPOSOBNOSTI

- Prepoznati i koristiti
simbole <, >, =
- Znati odrediti
neposrednog
sljedbenika i
prethodnika datog
broja
- Predstavljati prirodne
brojeve na brojevnoj
pravoj
- Prepoznati deseticu
kao skup od 10
jedinica
- Prepoznati stotinu
kao skup od 10
desetica
- Znati usmeno i
pismeno sabirati i
oduzimati do 20
- Znati da su sabiranje
i oduzimanje suprotne
raunske operacije
- Vri provjeru
sabiranja pomou
oduzimanja i obratno
- Koristi svojstva
operacije sabiranja
(komutativnost i
asocijativnost)
- Uoava kako se
mijenja zbir i razlika u
zavisnosti od
promjene komponenti
- Izraunava vrijednost
izraza sa i bez zagrada
- Zna rimske brojeve
od I do X
- Koritenje rednih
brojeva
- Sastavlja jednostavne
brojne izraze koji
odgovaraju
tekstualnom zadatku
- Odreuje nepoznatu
komponentu u
jednostavnim
tekstualnim zadacima
- Rjeava jednostavne
problemske zadatke
koji se svode na
rjeavanje brojnog
izraza
- ita i pie brojeve do
100
- Reda prirodne
brojeve do 100

- Koritenje
matematikog
jezika i simbola
- Samostalno i
timsko
formiranje
stavova i
zakljuaka
- Razvijanje
sposobnosti za
komunikaciju,
razmjenu
informacija i
iskustava
- Kritiko
vrednovanje
vlastitih
postignua i
uporeivanje sa
rezultatima
drugih (par,
grupa, razred)
- Razvija
sposobnost da
greku shvata
kao stimulans
za nove
pokuaje
- Razvija
sposobnost
koritenja
jednostavnijeg
matematikog
pribora
- Procjenjuje
duinu, masu,
vrijednost i
vrijeme

VRIJEDNOSTI,
STAVOVI,
PONAANJE

- Razvoj interesa
i smisla za
kolektivne igre i
zajednitvo kao
faktor koji utie
na formiranje
pozitivnih crta
linosti
- Razvoj smisla
za rad u paru,
manjoj ili veoj
grupi
- Razvoj interesa
i smisla za
istraivanje,
otkrivanje i
rjeavanje
problema kroz
igru
- Razvoj svijesti
o potrebi
raunanja,
mjerenja,
procjenjivanja i
predvianja i
znaaju tih
aktivnosti u
svakodnevnom
ivotu
- Razvijanje
pozitivnog stava
u ponaanju i
sklonosti za
otkrivanje i
istraivanje
- Vrednovanje
svojih i tuih
stavova
- Razvoj
ekoloke svijesti
i pozitivnog
odnosa prema
spolovima

AKTIVNOSTI
UENIKA

- Uestvuje u
svim etapama
rada na asu
- Aktivno
uestvuje u
matematikim
igrama
primjenjujui
ranije steena
znanja
- Reira
matematike igre
koristei sabiranje
i oduzimanje kroz
drutvene igre
(ovjee ne ljuti se,
tombola, bacanje
kockice, igra parnih
i neparnih brojeva,
igre s kartama,
zapisivanje rimskih
brojeva pomou
ibica, pronalaenje
rednih i rimskih
brojeva u novinama,
asopisima
i svakodnevnom
ivotu...)

- Putem
matematikih
igara primjenjuje
steeno znanje
(igre koncem,
vunom,
pronalaenje
najkraeg puta...)

-U bliem i irem
okruenju
pronalazi linije,
take, povri i
oblike
-Pomou razliitih
materijala izrauje
oblike i povrine
- Koristi
svakodnevne
situacije za
primjenu steenih
matematikih
znanja (odlazak u
trgovinu, na pijacu
itd)

- Pravi
jednostavne
grafikone

34

AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA

- Planira
nastavne
sadraje
- Prikuplja
didaktiki
materijal za
rad,samostalno
i sa uenicima
- Podstie kako
samostalan rad
uenika, tako i
rad u paru,
manjim i veim
grupama
- Tematski
povezuje
matematike
sadraje sa
sadrajima
drugih
predmeta
- Priprema
zadatke i
zaduenja za
svakog uenika
u grupi
- Kontinuirano
prati i opisno
vrednuje
napore uenika
i njihov rad
- Podstie
istraivaki i
kreativan rad
svih uenika
- Vodi rauna o
ravnopravnoj
zastupljenosti
spolova u
igrama i
zaduenjima,
njeguje
pozitivan
odnos prema
okolini i
prirodi

-Niz brojeva: 0,1,2, 3, ...

99, 100. Brojanje (u oba
smjera). Prethodnici I
sljedbenici brojeva iz prve
stotice.
-Brojevna linija (crta): 0100.
-Uporeivanje brojeva iz
prve stotice . Znaci: =, ? , ,
2. GEOMETRIJA

2.1. Predmeti oblika

lopte, kocke, kvadra,
valjka, piramide i kupe
-Predmeti oblika valjka, lopte
i kupe
-Predmet oblika kocke,
kvadra piramide (strane,
bridovi, vrhovi)
-Povri-granice predmeta.
Ravne i zakrivljene povri.

2.2. Povri (povrine) i

linije (crte)
-Linija (crta) kao granica
povri (povrine).
-Ravne i zakrivljene linije
(crte). Take kao granice
linije (crte).
-Izlomljena linija (crta)
-Du kao dio izlomljene
linije (crte). Uporeivanje
dui.
-Pravougaonik, kvadrat i
trougao kao zatvorene
(proste) izlomljene linije.
-Granica kruga kao zatvorena
zakrivljena linija (crta).

3. Mjerenja i mjere
-Mjerenje duine. Jedinice za
duinu
(1 m)
- Mjerenje mase. Jedinice za
masu (1 kg)
-Jedinice za tenost
(1 l)
-Jedinice za vrijeme (h, min)
-Jedinice za novac
(KM, KF)

- Imenuje i razlikuje
predmete po veliini,
boji i obliku
- Prepoznaje predmete
iz ivotnog okruenja
koji imaju slinosti i
razliitosti sa
geometrijskim
oblicima
- Razlikuje vrste linija
- Uoava i imenuje
ravne i zakjrivljene
povri (gleda,dodiruje)
- Pima du kao
najkrae rastojanje
izmeu dvije take
- Oznaava du
- Posmatranjem tijela
prepoznaje i imenuje
mnogouglove
(trougao, kvadrat,
pravougaonik) i
precrtava ih
-Uporeuje i procjenjuje
veliinu povri
- Prepoznaje i imenuje
dotad nauene jedinice
za duinu, vrijeme,
masu, zapreminu i
novac
-Moe imenovati
sprave kojima se vre
mjerenja
- Zna rjeavati
jednostavnije
tekstualne zadatke u
kojima se koriste
mjerne jedinice i
operacije sa njima.

35

Moja okolina

36

MOJA OKOLINA
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
PODRUJA
UENJA

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

CILJEVI

Uenici znaju:
Sticanje znanja:
o uoj i iroj okolini i
deavanjima u njima

da je kola organizovana zajednica uenika i nastavnika

siguran put od kue do kole
povezanost i meusobnu zavisnost ljudi, ivot i rad u porodici i mjestu i
njihovim karakteristikama, moja domovina i njeni dravni simboli

ivom svijetu, svojstvima

ivih bia i meusobnim
odnosima, i posebno
o ovjeku, njegovom
zdravlju i odnosu prema
prirodi

razlike izmeu ive i neive prirode, bitna svojstva ivih bia, slinosti i
razlike meu njima
koristi i opasnosti od biljnog i ivotinjskog svijeta iz blieg okruenja
opisati promjene na biljkama i ivotinjama u zavisnosti od godinjeg doba
o potrebi i nainu uvanja zdravlja i prirodne sredine

da su tijela sagraena od tvari

da tvari mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju

urediti kolsku uionicu

uvati okolinu
znaaj istog zraka i znaaj boravka u prirodi za zdravlje

postavljati pitanja (Kako?; Zato?; ta bi se desilo ako ...) i davati odgovore

koristiti se neposrednim iskustvima

koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka

uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja

pratiti redoslijed uputstava pri istraivanju i mjerenju

uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija

traenje ideja i provoenjem

jednostavnih posmatranja i
ogleda, te
poreenjem svojih predvianja
sa stvarnim rezultatima
sistematiziranje znanja
prezentiranje postignutih
rezultata

praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim

uslovima, te uz pomo nastavnika izvoditi poopavanja i donositi
odgovarajue zakljuke

koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje jednostavnih praktinih

problema

koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i

opis ivih bia, tvari , pojava i procesa u prirodi i drutvu

Razvijanje pozitivnih vrijednosti

i stavova:

pokazuju vie samopouzdanja i odgovornosti, aktivniji su u nastavi

nastoje potivati razliite stavove

prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj ive i za

poboljanje kvaliteta ivota

ZNANJE

o tvarima (samo
pojmovno)
o zdravoj okolini

VRIJEDNOSTI,
STAVOVI,
PONAANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

Razvijanje :

kritikog miljenja
sposobnosti planiranja
provoenja istraivanja
izvoenja mjerenja
dobivanja i prezentovanja
podataka
razmatranja dokaza i
procjenjivanja
prenoenja informacija putem
individualnog i timskog rada

kroz:

prema sebi samima,

prema drugima, svojoj
porodici, okolini i uenju

37

NASTAVNA PODRUJA / TEME

1. SREDINA U KOJOJ IVIM
1. 1. KOLA
1. 2. PUT OD KUE DO KOLE
1. 3. MOJA PORODICA/OBITELJ
1. 4. MOJE MJESTO I OKOLINA
1. 5. PRAZNICI
1. 6. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST

2. PRIRODA
2. 1. IVA BIA
2. 1. 1. OVJEK I PRIRODA
2. 1. 2. BILJKE I IVOTINJE
2. 2. TVARI
2. 2. 1. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI
2. 2. 2. AGREGATNA STANJA TVARI

2. 3. ZDRAVA OKOLINA
2. 3. 1. UREDIMO KOLSKU UIONICU
2. 3. 2. IST ZRAK
2.3.3. ZNAAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE

38

DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE

Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i oekivani rezultati uenja u podrujima znanja, razvoja
sposobnosti, sticanja vjetina, vrijednosti, stavova i ponaanja. Podruje znanja ine sadraji i procesi,
s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti, od bitnog znaaja za uvoenje uenika u istraivaki
rad i razvoj naunog miljenja. to se tie sadraja, panju treba usmjeriti na znanje injenica i
koncepata koji nude uenicima, razumljiva i izazovna objanjenja o drutvenim i prirodnim pojavama
i procesima.
U ovom razredu ire se znanja o koli i porodici/obitelji, mjestu ivljenja i njegovoj okolini, ivotu i
radu ljudi. Novi sadraji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini, kao domovini i dravi, te na
znanje i razumijevanje prolosti, sadanjosti i budunosti, kao toka vremena i deavanja koje
karakteriu meusobna povezanost i odnosi.
Takoer se ire znanja i u dijelu koji se bavi izuavanjem prirode, kroz sadraje o ovjeku i njegovom
odnosu prema prirodi, te izuavanjem ivotinjskog i biljnog svijeta u bliem okruenju. Novi sadraj
ine teme Tvari , u okviru koje se stiu osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i Zdrava
okolina, u okviru koje se jaa ekoloka svijest uenika.
Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost drutvenih i
prirodnih pojava i procesa, i u kontekstu toga, prouavanje prirode u njenom jedinstvu sa razliitih
aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi rauna i o meupredmetnoj korelaciji i planirati izradu
zajednikog kolskog projekta.
Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su uenicima interesantni, uzimajui u
obzir razvoj nauke, njenu primjenu i koritenje, te uticaj na drutvo i okolinu i koritenje metodologije
aktivnog uenja. U smislu toga predloeni model moe da poslui kao pomo nastavniku.

39

PREDLOENI MODEL
TEME

ZNANJE

1. SREDINA U
KOJOJ IVIM

Posjedovanje znanja o
koli, i uposlenicima u
koli, drugovima u razredu
i ire

1.1. KOLA
Drugi smo razred
Znaaj znanja za ivot
Kako uiti,
udbenici i pribor;
upotreba i uvanje
kolska pravila
Ustroj kole
Uprava kole
ivot u koli
Higijena u koli

Znaaj znanja za ivot.

Znanja se usvajaju uei i
radei. Uiti se mora
redovno.
Svaka kola ima svoja
pravila ponaanja (kuni
red) kojeg se svi u koli
moraju pridravati.
kolom rukovodi direktor
kole.
U istom radnom prostoru
je prijatnije raditi i boraviti
Prepoznavanje elemenata
saobraajnica.

1.2. PUT OD KUE

DO KOLE
Pravila ponaanja u
prometu
Siguran put od kue do
kole
Osnovni prometni znaci
u blizini kole
Razna prevozna
sredstva i njihova
uporaba

RAD I ZANIMANJA
LJUDI
ivot i rad ljudi u
mjestu (u gradu/na selu)

Koritenje bezbjednog puta

od kue do kole,
raspoznavanje
saobraajnih znakova
Smanjena vidljivost moe
biti opasna.

SPOSOBNOSTI
I VJETINE

Uitelj/ica je zanimanje

AKTIVNOST

Prepoznavanje uenika
i uposlenika u koli i
njihovo imenovanje
Spremanje kolske torbe
i udbenika po
rasporedu sati.
Ponaanje prema
kunom redu kole
Pronalaenje i upotreba
dodatnih izvora znanja
Samostalno uenje
Odravanje higijene
radnog prostora
(uionice, hodnika) i
okoline kole
Meusobno
komuniciranje,
pomaganje i saradnja

Pozitivan stav o koli

Svakodnevno
ispunjavatnje
kolskih obaveza,
Ponaanje u skladu sa
kunim redom i
odjeljenjskim
pravilima,
Razvijanje svijesti o
pripadnossti kolskoj
zajednici,
Svakom pravu
prethode obaveze.
Higijena nije obaveza
samo pojedinaca, ve
briga svih lanova
kole

Ispunjavanje
domaih zadataka

Samostalan i bezbjedan
dolazak u kolu,
koristei najsigurniji i
najkrai put

Potivanje
saobraajnih znakova
i propisa

Uestvovanje u
saobraaju, pitanja,
biljeenje, crtanje,
predvianje

Razvijanje svijesti o
kulturi ponaanja u
saobraaju

Koritenje pjeaog
prelaza (zebre),
koritenje trotoara

Ustupanje mjesta u
vozilima javnog
prijevoza starijima i
bolesnima

Koritenje sredstava
javnog prijevoza

Vrste saobraaja i vozila,

prepoznavanje i
imenovanje, pravila
ponaanja u raznim
prevoznim sredstvima

Ljudi imaju razliita

zanimanja, zanimanja ljudi
u zaviaju

VRIJEDNOSTI,
STAVOVI,
PONAANJE

Razlikovanje zanimanja
koja su iskljuivo
vezana za grad od
zanimanja koja su
iskljuivo vezana za
selo

Kada i na koji broj

pozivati vatrogasnu
brigadu, policiju
Ponaanje na
izletitima , ouvanje
ivotnog okolia

Saradnja,
posmatranje,
prikupljanje
informacija
dogovaranje,
diskutiranje,
razmjena iskustava,
predvianje
Provoenje discipline
i higijene u koli

Npr. U gradu
Kulturne i javne
ustanove
Preduzea i drugi
privredni objekti
Pota, policijska
postaja,
vatrogasna brigada
Izletita

Razlikovanje kulturnih
od javnih ustanova
Razlikovanje vozila
policije i vatrogasne
brigade od drugih vozila
Prepoznavanje pote po
znaku za potu

40

Planiranje, osmiljavanje
igara i interakcijskog
uenja
Komuniciranje sa
uenicima/cama,
diskutiranje, Upuivanje
uenika na razliite
izvore znanja
Ukljuivanje roditelja i
drugih uposlenika u koli
u realizaciju programskih
sadraja
Motiviranje uenika za
rad

Prikupljanje podataka
o koli, crtanje,
izrada maketa i dr.

Simuliranje
saobraajnih igara u
uionici
Modeliranje
Rjeavanje
jednostavnijih
saobraajnih situacija

Posjeta zanatskoj
radionici, fabrici,
kulturnim i javnim
ustanovama
Razgovor sa
poslenicima o
njihovom zanimanju.
ienje okolia,
razvrstavanje otpada

U gradu se nalaze razliite

kulturne i javne ustanove.
Pozorite i bioskop su
kulturne ustanove
Bolnice, pote i kole su
javne ustanove
Funkcije vatrogasne
brigade i policijske stanice,
njihovi brojevi
Boravak u prirodi je
koristan za zdravlje
Priroda se mora uvati

AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
(organizacija i metode
nastave i uenja,
ocjenjivanje)

Pozitivan stav o
kulturi, kulturnim i
javnim ustanovama

Posjeta kulturnim i
javnim ustanovama,
privrednim
objektima, izletitima

Ponaanje u
kulturnim i javnim
ustanovama

Voenje intervjua sa
uposlenicima

Pozitiva stav o
istom okoliu

Izrada plakata sa
vanijim telefonskim
brojevima

Posmatranje i
procjenjivanje sigurnosti
uenika u saobraaju
Osmiljavanje igara u
uionici vezanih za
saobraaj, izvoenje
simulacija na kompjutoru
Organizacija praktinih
vjebi na ulici i raskrsnici
Saradnja sa roditeljima i
saobraajnom policijom

Saradnja sa lokalnom
zajednicom , koritenje
njenih resursa za potrebe
nastave
Procjenjivanje napretka
uenika, podsticanje
radoznalosti, mate i
razvoj kreativnosti

Pripremanje, organizacija
posjeta kulturnim i
javnim ustanovama,
izleta
Izrada didaktikim
materijala
Posmatranje i praenje
napretka uenika

1.3. MOJA
PORODICA /
OBITELJ
Ua porodica
ira porodica
Podjela poslova u
porodici
Uzajamni odnosi u
porodici
Kuanski aparati i
mamjetaj

1.4. MOJE MJESTO I

OKOLINA
Vaniji podaci o mjestu
Reljef mjesta i okoline
Moja zemlja se zove
Bosna i Hercegovina
Dravni simboli Bosne i
Hercegovine; zastava,
grb, himna

1.5. PRAZNICI
ta slavimo
Kako slavimo
Zato slavimo

U porodici svi na odreeni

nain rade, meusobno se
pomau i doprinose njenoj
srei i uspjehu
Djeca pomau roditeljima,
roditelji se pomau
uzajamno, roditelji pomau
djeci

Identifikacija i
njegovanje odnosa u
porodici.

Razlikovanje namjetaja
od kuanskih aparata.
Neispravni kuanski
aparati su opasni po ivot

Sposobnost uoavanja
opasnosti od
neispravnih kuanskih
aparata

Moje mjesto se zove... Ono

je smjeteno u... (na...)

Imenovanje mjesta i
njegov opis
Prepoznavanje reljefa
mjesta i okoline

Moja domovina je Bosna i

Hercegovina,

Uzajamno pomaganje ljudi

Pisanje naziva drave,

prepoznavanje dravnih
simbola Bosne i
Hercegovine
Prepoznavanje himne
BiH

Povezanost ljudi u mjestu i

okolini, dravi, ali i ljudi iz
razliitih drava.

Uoavanje povezanosti
ljudi u mjestu, okolini i
dravi

Njeni simboli Bosne i

Hercegovine, zastava, grb i
himna

Praznici mogu biti

meunarodni, dravni,
vjerski, lokalni i kolski
Roendan je dan kada smo
roeni
Neki praznici su povezani
sa borbom za odreena
prava

1.6. PROLOST,
SADANJOST,
BUDUNOST
Vani dogaaji iz mog
ivota
Vremenski termini
Prepoznavanje i
opisivanje ivota ljudi u
prolosti i sadanjosti

Razumijevanje porodice
kao krvno srodne grupe
Uporeivanje razliitih
porodica, uoavanje
slinosti i razlika

Vaan dogaaj u ivotu

djeteta je roendan i
polazak u kolu.
To je prolost.
Sada sam 2. razred.
To je sadanjost.
Idue godine u biti 3.
razred. To je budunost
Bilo je nekad : ivot ljudi
u prolosti bio je drugaiji,
gdje su boravili, kako su se
hranili, ta su radili, kako
su se djeca u prolosti
igrala, ime su se ljudi
prevozili
Sada je: Drugi sam
razred. Stariji sam jednu
godinu
Moje mjesto danas

Identifikacija praznika
Opisivanje naina
proslave pojedinih
praznika

Pozitivan stav i
miljenje o porodici i
samom sebi
Porodica je ureena
zajednica u kojoj se
svako ponaa prema
pravilima
Potivanje lanova
porodice, kunog
reda, podjela poslova
u kui

Pozitivan stav i
ljubav prema
domovini, potivanje
dravnih simbola ,
uvaanje tradicije i
vrijednosti
Potivanje pojedinaca
i uvaavanje njihovih
potreba

Potovanje dravnih i
vjerskih praznika,
uee u njihovoj
proslavi

Prisjeanje na znaajne
dogaaje iz ivota, na
proteklu kolsku godinu

I mi smo dio
prolosti, ali i
sadanjosti

Razlikovanje termina;
prolost, sadanjost,
budunost

Odnos prema
prolosti mora biti
pozitivan

Prepoznavanje
dananjih dobara kao
najveeg napretka
ovjeka

Tenja ka boljitku

41

Prikupljanje podataka
o svojoj porodici,
tumaenje
fotografija, izrada
porodinog stabla

Prikupljanje i
zapisivanje podataka
o mjestu / okolini i
domovini, njihova
sistematizacija
Izrada mapa, reljefa,
plakata, modela i
njihovo
prezentovanje

Osmiljavanje situacija
za interaktivno uenje
Posjeta porodici
Demonstriranje
rukovanja kuanskim
aparatima
Podsticanje razvoja
radnih i higijenskih
navika

Planiranje, pripremanje i
podsticanje uenika na
kreativan i istraivaki
rad
Predlaganje i
rukovoenje kolskim
projektom

Biti koristan lan

zajednice

Potivanje praznika
drugih naroda,
estitanje

Pravljenje plana rada

kao kategorije
budunosti

Opisivanje i
demostriranje
aktivnosti u porodici,
uee u prigodnim
imitacionim igrama

uvanje kulturno
historijskih
spomenika
Pozitivan odnos
prema mjestu i
okolini

Uee u
aktivnostima na
obiljeavanju
praznika
Upuivanje estitki

Izrada kalendara praznika

Organizovanje njihovog
obiljeavanja u saradnji
sa roditeljima i sredinom
u kojoj se nalazi kola

Organiziranje
proslave roendana

Prisjeanje, izlaganje,
ilustracija,
prikupljanje,
sistematiziranje,
pravljenje zbirki
Pravljenje trake
vremena, historijskog
kalendara (kalendara
prolost, ili kalendara
ivota)
Intervjuisanje,
izlaganje, razgovor,
zakljuivanje

Planiranje, pripremanje,
podsticanje, voenje
Izrada kalendara, traka,
edukativnih i didaktikih
materijala
Biljeenje, pomaganje,
sistematiziranje
Saradnja sa lokalnom
zajednicom, porodicom
Procjenjivanje
postignua

2.

PRIRODA

2.1. IVA BIA

2.1.1. OVJEK I
PRIRODA
Dijelovi tijela
uvanje zdravlja
Svijest o mom tijelu
Higijena
Sredstva za higijenu
Ishrana
Odijevanje
ula
Odnos prema prirodi

Glavni dijelovi tijela,

razlike i slinosti izmeu
djeaka i djevojica , neke
specifine karakteristike
djevojica
Zdravom ishranom i
svakodnevnim tjelesnim
vjebanjem ivimo zdrav
ivot
Redovni odlasci ljekaru
nam pomau u otkrivanju i
lijeenju bolesti
Redovnim vakcinisanjem
titimo na organizam od
zaraznih bolesti
Imenovanje raznovrsne
hrane i razlikovanje zdrave
od nezdrave hrane
istoa je pola zdravlja,
imenovanje sredstava za
linu i drugu higijenu ,
pravilno koritenje
Kako se oblaimo
Vrste ula

Razlikovanje i
imenovanje pojedinih
dijelova tijela
Odabiranje i upotreba
zdrave hrane, pravilna
upotreba hrane
(pravilna ishrana; hranu
treba dobro savakati,
ne jesti previe, redovna
ishrana)
Odravanje line
higijene,
koritenje sredstava za
linu higijenu
Odijevanje u skadu sa
vremenskim prilikama i
godinjim dobima
Koritenje ula u
procesu saznanja i
svakodnevnom ivotu

iva bia se raaju, rastu,

stare i umiru, imaju svoja
stanita

iva bia i njihova

stanita
iva bia su povezana
meu sobom i sa
neivom prirodom
Velika i mala iva bia
Promjene ive i neive
prirode

iva bia ne bi mogla

ivjeti bez neive prirode
Mala iva bia su bubice,
gmizavci, a velika iva
bia su divlje i domae
ivotinje i ovjek

Nastanak i rast ivotinja

i biljaka, vrste i
odravanje
Uoavanje promjena na
biljkama i ivotinjama u
razliita godinja doba,
Koristi od biljaka i
ivotinja
Domae i divlje
ivotinje, kuni
ljubimci, mladunad
ivotinja, (naroito
domaih

Bez svjetlosti, vode i

toplote ne bi bilo ivota
Imenovanje biljaka i
ivotinja iz okruenja
ivotinje kote mlade, ptice
se legu iz jaja, a ljudi se
raaju
ivotinje se hrane biljkama
(biljojedi), mesom
(mesojedi) ili i biljkama i
mesom (svatojedi)
Za zdrav ivot potrebna je
zdrava ishrana. Zdrava
hrana je hrana koja se
proizvodi bez herbicida,
pesticida i drugih
hemijskih sredstava
U razliita godinja doba
se deavaju razliite
promjene u prirodi, na
biljkama i ivotinjama.
Biljke i ivotinje su
korisne i zato ih uzgajamo,
Uoavanje koristi i
opasnosti od biljnog i
ivotinjskog svijeta iz
blieg okruenja.

Redovno odravanje
line higijene,
higijene prostora u
kojem boravimo i
radimo i higijene
okoline,
Razvoj ekoloke
svijesti, pravilnog
odnosa prema
okruenju.
Pravilna ishrana je
garant dobrog
zdravlja
uvanje ula
Pozitivan odnos
prema prirodi, ljubav
prema ivotinjama

ivjeti u prirodi,
promjene u prirodi, za
zdrav ivot vana je
zdrava i ista sredina
2.1.2. BILJKE I
IVOTINJE

Uvaavanje
suprotnog spola,
meusobno
pomaganje i
pomaganje starijima i
slabijima

Redovno odravanje
line higijene, radnog
i ivotnog prostora
Izrada jelovnika i
postavljanje i
raspremanje stola
Praktina upotreba
sredstava za linu
higijenu, redovni
odlasci ljekaru,
vakcinisanje
Izbor zdrave hrane,
sastavljanje
odgovarajue liste
Izbor prikladne
odjee i obue

Razvijanje interesovanja
i poeljnih navika
uenika
Praenje zdravlja uenika
Motivisanje uenika na
igre i sport

Njegovanje i uvanje
prirodne sredine,
ponaanje u skladu s
godinjim dobima

Razlikovanje ivih bia

od neive prirode
Uspostavljanje veze
izmeu ive i neive
prirode, opisivanje
promjena
Prikupljanje,
istraivanje,
uporeivanje,
sortiranje, izvoenje
zakljuaka.

Opisivanje ivota
biljaka i ivotinja, za
ivot biljaka i ivotinja
je potrebna svjetlost,
voda i toplota
Opisivanje nastanka
potomstva kod razliitih
ivotinjskih vrsta i
razmnoavanje biljaka
Razlikovanje ivotinja
koje se hrane biljkama
od onih koje se hrane
mesom
Uoavanje slinosti i
razlika izmeu
pojedinih biljaka
Razlikovanje dijelova
razliitih biljaka
(podzemni i nadzemni
dio)
Uoavanje promjena na
biljkama i ivotinjama i
otkrivanje ivotnih
procese kod biljaka i
ivotinja

Domae ivotinje i njihovi

mladunci
Divlje ivotinje i njihovi
mladunci

42

Razvijanje
pozitivnog odnosa
prema biljnom i
ivotinjskom svijetu,
Razvoj ekoloke
svijesti i svijesti o
korisnosti postojanja
biljnog i ivotinjskog
svijeta,
Ko voli ivotinje
voli i ljude

Izrada zidnih panoa,

zbirki materijala iz
prirode,
Posmatranje,
predvianje,
Izvoenje ogleda
samostalno ili u grupi
Pomaganje,
interaktivno uenje,
iskustveno uenje
Uzgajanje cvijea i
povra, briga o
kunim ljubimcima

Planiranje, pripremanje,
podsticanje i rukovoenje
u istraivanju
ivotinjskog i biljnog
svijeta
Pomaganje uenicima u
izradi kalendara, plakata i
drugog obrazovnog
materijala
Organizovanje posjeta
poljoprivrednom dobru /
botanikoj bati/
zoolokom vrtu i dr.
Saradnja sa lokalnom
zajednicom i porodicom
uenika

2.2. TVARI
Sva tijela se sastoje od
tvari

Tijela se sastoje od tvari.

Tvari mogu biti u
vrstom, tenom ili
gasovitom stanju.

Tijela se sastoje od
tvari.
Uoavanje razliitih
agregatnih stanja tvari

Svjesnost o
agregatnom stanju
tvari

Agregatna stanja tvari

2.3. ZDRAVA
OKOLINA

Znaju urediti kolsku

uionicu

Uredimo kolsku
uionicu

Znaju uvati okolinu

ist zrak

Znaju znaaj istog zraka i

znaaj boravka u prirodi za
zdravlje

Znaaj boravka u
prirodi za zdravlje

Pozitivan stav o
zdravoj okolini
Ponaanje u skladu sa
zdravom okolinom
uvaju zdravu okolinu

43

Izvoenje razliitih
ogleda sa vodom.
Upoznavanje sa
drugim primjerima
agregatnog stanja.

Aktivno uee u
ekolokim
aktivnostima
odjeljenja, kole,
zajednice

Pripremanje i
rukovoenje izvoenja
uenikih istraivakih
ogleda

Organizacija akcija
ouvanja zdrave okoline

Muzika /Glazbena kultura

44

MUZIKA /GLAZBENA KULTURA

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA (2 sata tjedno, 70 sati godinje)
PODRUJA
UENJA

ZNANJE

CILJEVI

OEKIVANI REZULTATI UENJA

Sticanje znanja o:

Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje:

-Postavljanju glasa, tanoj intonaciji, dikciji i artikulaciji,

-Pravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajuem tempu i
dinamici,
-Prepoznaje muzike instrumente: ritmike i melodijske
C.Orffa i orkestarske (harmonika, gitara, flauta, violina,
truba, klavir i druge).
-Samostalno sviranje na ritmikim i i poetno sviranje na
melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon)
- Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju, izvoenje
ritma brojalice, sviranje na osnovu partitura u slikama (sa
simbolima),
- Prepoznaje zvune odnose po visini, trajanju, boji,
dinamici i tempu, te karakter djela.
- Skladno i ritmiki povezano kretanje uz muziku:
izraavanje karaktera, ritma, tempa i dinamike,
- Doivljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica
- Upoznaje etvrtinku i osminke kroz izgovor slogova,
grafiki prikaz i notni zapis.

- Da bez tanog pjevanja nema lijepog zajednikog

muziciranja u horu,
- Prepoznaje razlike izmeu zvukova neodreene i
odreene visine i koristi ih u improvizaciji,
- Da je znanje sviranja na instrumentima znaajno radi
muziciranja u orkestru,
- O instrumentima i odnosima meu njima, njihovom
znaaju u igri,
- O znaaju muzike u ivotu djeteta,
- O muzici, njenim svojstvima i osobinama tona,
- Prepoznaje i razumije trajanje etvrtinki i osminki

Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine:

- Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i
jednostavne muzike termine,

- Posmatranja, biljeenja,
- Prezentiranja, interpretacije

- Postavljati pitanja kad se nae pred novim muzikim

zadatkom,

- muzike memorije i
SPOSOBNOSTI
I VJETINE

- Aktivne interakcije sa okruenjem:

kroz pjevanje i sviranje, muzike igre, muziko-scenske
igre i improvizaciju, te

- Koristiti odreene kriterije za izvoenje i/ili procjenu

sluanog djela, improvizaciju
- Uz pomo nastavnika praviti jednostavna poreenja o
interpretaciji uenika, iznositi svoje miljenje i ideje,

- Eksperimentisanjem kao pojedinac kroz i timski radkomunikaciju.

- Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzike igre,

- Sistematiziranjem muzikih znanja, predvianjem

odreenih rezultata,

- Oslukivati i ispravljati greke u pjevanju prema

uputstvu nastavnika

- Prezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim

pozitivnim odnosom na koncertima.

- Improvizirati samostalno matovito i originalno.

45

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova:

-Prema sebi kao pjevau i svirau,
VRIJEDNOSTI,
STAVOVI,
PONAANJE

-Porodici kao grupi, razredu kao horu ili /i orkestru,

-O uenju muziciranja kao cjeloivotnom procesu.
- Nadalje razvijanje emocionalne i estetske osjetljivosti
djeteta na kvalitet muzike
- Razvijanje ljubavi prema muzikoj i kutlurnoj batini
BiH,
- Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako
bi ona postala trajna potreba djece,

STRUKTURA SADRAJA

- Pokazuje sve vie samopouzdanja u pjevanju

- Pokazuje odgovornost za zajedniko pjevanje u
horu/zboru
- Izraava odgovornost za kvalitetno sviranje u orkestru
- Potuje muziciranje i stavove drugih
- Prepoznaje ulogu muzike u okruenju: porodici, koli,
sredini u kojoj ivi
- esto trai i/ili slua muziku i pjeva i sam i sa drugom
djecom, to ukazuje na narastanje potrebe uenika za
muzikom u ivotu.
- Uee sa zadovoljstvom i vei doprinos u interakciji
(rad u velikim i malim grupama, u paru, projekti,
istraivanja zvunih boja i izradi instrumenata), u emu
uenik pokazuje sve veu samostalnost
- Iskazuje elju i potrebu za posjeivanjem koncerata.

I PJEVANJE I SVIRANJE
II MUZIKE/GLAZBENE IGRE
III BROJALICE
IV SLUANJE MUZIKE
V DJEIJE STVARALATVO

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Uz neophodno uvaavanje nivoa postignua svakog pojedinog uenika, u drugom razredu treba dalje raditi na
ostvarivanju postavljenih muzikih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadraja.
U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. Predloene pjesme za drugi
razred odgovaraju opsegu djeijeg glasa, po sadraju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. Nakon
doivljaja pjesme djeca je ue pjevati sluajui nastavnika, koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili
sintisajzer).
Uenici u toku godine treba da naue najmanje 10 muzikih igara koje ukljuuju pokret. Predloene pjesme u
drugom razredu imaju razliit sadrajem koji, pored ostalog podraava i razne radove, ivot u prirodi, narodne
obiaje i drugo. Igre i narodna kola, koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima,
te raznih kretnji ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti, pomae i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzike
tradicije. Koreografije okretnih igara u takvim sluajevima i narodnih kola mogu imati utvrene figure i kretnje.
U toku godine treba nauiti 15 brojalica. Predloene brojalice imaju razliit sadraj (neke su iz kategorije
iracionalnih), sloeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred, pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od
neprocjenjivog znaaja. Kako spadaju u djeiju igru ali i tradicionalno djeije stvaralatvo imaju veliki znaaj u
razvoju muzikaliteta djeteta najmlae dobi. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dunu panju, to e
biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole.
Sluanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. Ovo podruje u nastavnom predmetu ima velike mogunosti
za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike literature iz svijeta. U razrednoj nastavi teite je na
umjetniko-.doivljajnoj komponenti, a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzikim vrednotama.
Usvajanje muzikih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da tee postupno nakon dozivljaja muzike,
nenametljivo i bez optereenja muzikom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera.
Najvanije je raditi dalje na poboljanju kvaliteta pjevanja, tanosti intonacije, opsega muzike memorije i
tanog izvoenja ritma i metrike kroz brojalice i muziko/glazbene igre. Razlike meu uenicima bit e u skladu s
razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina, te razvoju muzikih sposobnosti
tokom razreda. Djecu uiti da sa sve veom tanou zapaaju i odreuju karakter kompozicije, tempo i dinamiku
izvoenja, formu kompozicije, izvoae i sastave, muzike instrumente. I nadalje podsticati djecu da svoje zapaanje
i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost.
U oblasti djeijeg stvaralatva u drugom, uenike drugog razredu treba uputiti na sigurnije i samostalnije
praenje pjevanja, slobodniju improvizaciju kolektivnu, grupnu, individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga),
kao i uee sa zadovoljstvom i veim interesom u muzikim dramatizacijama. U toku godine treba uraditi nekoliko
ovakvih muzikih dramatizacija, uz koritenje Orffovog djeijeg instrumentarija, prirunih i improvizovanih
instrumenata.. Podsticati djecu da izmiljaju prie ili naslikaju seriju slika koje e sada znatno samostalnije sami
moi uz pomo instrumenata oivjeti, kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori.

46

Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzike kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomau i
podravaju savlaivanje i ostalih sadraja u drugom razredu, pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim
prirodna.

47

RAZRADA SADRAJA (TABELA)

SADRAJ

ZNANJE I

I . PJEVANJE I
SVIR
ANJE

- prepoznaje
pjesmice, brojalice i
muzike igre.

Izbor:

- razumije, prihvata
i potuje pravila
pjevanja (intonacija,
artikulacija, dikcija)
koja dovode do
kvalitetnijeg
muziciranja
kolektiva.

1. Jesenska
(J. Stojanov)
2. Dok mjesec sja
(J. Batist Lily)
3. Mrav (A. Vuer)
4. Ruku meni bato daj
(Njemaka)
5. Visibaba
(S. Korunovi)
6. Saonice male Sanje
(J. Kaplan)
7. Djeiji snovi
(R.efik Hodi -stihovi V.
Begi)
8. Kia pada
(Nada Ludvig -Pear)
Zvijezdo mala
(W. A. Mozart)
10. Pjesma o konjiu
Boidar Stani
11. B'jela roda
(S. Korunovi)
12. Roendan u umi
(R. Hodi-stihovi
Nasiha Kapidi-Hadi)
13. Rodila se nota (Melisa
IbrahimbegoviSalihovi)
14. Imamo uiteljicu za
istu peticu
(Senad Bostandi stihovi
Mirsad Beirbai)
15. Bosno moja, narodna
16. Spavaj sine (Mostar),
uspavanka
17. Nina, nina, bijela
golubica
(Krevina-Vare),
uspavanka
18. Spavaj, Dano, u
iali bei (Srebrenica),
Uspavanka
19. Najljepa mama na
svijetu (hor Kolibri)
20. Zaviaju moj
(M.Mili)
21. Brau ne donose rode
(A. Kora i Lj. Rumovi)
22. Razgranala grana
jorgovana
23. Vinjiica rod rodila
24. Kia pada trava raste
25. estitka majica
(Franjo Bari, Robert
Grubii, Josip Kaplan)
26. Au, to je kola
zgodna
27. Mali, aki valcer
(Nikola Hercigonja)
28. Jesenska
29. Djeca su vojska
najjaa (stihovi V.
Miloevi)

-raspoznavanje
pojedine muzike
znakove u notnom
zapisu (dinamika,
note: duge i kratke)
- razumije, imenuje
i korigira greke u
pjevanju i sviranju.
- prihvata korekcije
i shvata da e tako
biti ljepe
muziciranje u
razredu.
- pjeva i svira
Orffove instrumente
samostalnije i sa
vie povjerenja u
sebe.

VRIJEDNOSTI,
STAVOVI,
PONAANJE

SPOSOBNOSTI

-kroz pjevanje,
sviranje i
improvizaciju,
razvija osjet za:
mjeru ( dvo, tro i
etverodijelnu),
tezu i arzu,
ritgam(duge i
kratke slogove),
tempo i dinamiku.
- oslukuje,
uporeuje i
koriguje vlastito
pjevanje i sviranje.
- samostalno
snalaenje u
sviranju kao pratnji
pjesmi.
-trai, prihvata i
prua pomo,
sarauje sa
drugima.
-poznaje i koristi
Orffove
instrumente i
kombinuje ih sa
prirunim.
- muzicira
samoinicijativno i
bez podsticaja.

-ulae veliki trud

da usaglasi
pjevanje i sviranje
sa grupom i
kolektivom.
- uvia da
pjevanje treba
najvie vjebati.
-procjenjuje sebe,
stvara pozitivnu
sliku i razvija
svijest o znaaju
svakog pojedinca
u horu i potrebi
uklapanja svog
glasa u skupno
muziciranje,
doprinosei
boljem zvuanju.
- kroz muzike
zadatke razvijanje
svijesti o
obavezama i
njihovom
ispunjavanju, kao
pojedinac ili dio
grupe.
- odravanje
instrumenata i
njihovo odreeno
mjesto.

48

AKTIVNOST
UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
(ORGANIZACIJA I METODE

- redovno uee
u pjevanju i
sviranju i u
raznim
prilikama:
nastava,
priredbe, izleti,
kua

-osmiljava prigodne
muzike igre za bolje uenje
u koli, u porodici, pjevanje i
sviranje u interakciji i uenje.

-interakcija u
improvizaciji,
prihvatanje i
ponaanje u
skladu sa
pravilima
muzike igre u
svim prilikama.

- rukovi sa aktivnostima i
motivise rad uenika.

- uvanje
kolskih
muzikih
instrumenata,
izrada vlastitih
improvizovanih
instrumenata i
njihova upotreba
u skladu sa
zadacima
pjesme odnosno
brojalice.
- ponaanjem i
uestalim
muziciranjem
pokazuje da
muziku
dozivljava i
cijeni.

NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

-komunicira sa djecom,
razgovara i upuuje ih na
izvore znanja.

- pomae deci u kolektivnom,

grupnom i individualnom
muziciranju.
-prati i procjenjuje njihova
individualna postignua, u
poreenju sa rezultatima u
prvom razredu.

II.MUZIKE/
GLAZBENE IGRE
Izbor:
1. Paiji ples
2. Strina rodo
3.Berem, berem groe
4, I, i, i
5. vorak, vorak
6. Mak
7. Ja kupih jednu koku
malu (Jajce), narodna
8. Taun, taun tanana
(Sarajevo), narodna,
9. Stupa (okolica
Mostara) narodno kolo
10. Kolanje (okolica
Sarajeva),
11. Hodavka (Sarajevo
i okolina)
12. Sage se mlada do
zemlje (Livno)
13. Ivin voz
14. Pada snijeg
(Zvjezdice)
15. Saonice male sanje

-povezuje ritam
pjesmice sa
pokretom, odnosno
prati datu
koreografiju.
-prepoznaje i
imenuje pojedine
igre i kola
-prepoznaje
oznake za
dinamiku i koristi
ih u igri.
-prihvata i
primjenjuje pravila
muzike igre.
-pravilno izvodi
igru odnosno kolo.
-prepoznaje
pojedine
tradicionalne
nonje.

-samostalno pjeva
i igra
-opisivanje
pokretima odreenih
dogaaja u prirodi
(ivot u prirodi,
radovi, narodni
obiaji)
-samostalno izvodi
zadane pokrete.
-samostalno
predlae i nove
pokrete koji su
prihvatljivi
-samostalno igra u
kolu i usvaja ih sa
vie sigurnosti
- iIzraava
kretnjama ta
muzika sugerie
- razvijanje
osjeaja za mjeru,
ritam i izraavanje
muzikog djela

-razvijanje miljenja
da je pokret vaan u
plesu i kolu, kao i za
upoznavanje
muzike batine BiH
-razvijanje svijesti o
kolima
kao muzikom
stvaralatvu sa
utvrenom pravilima
(koreografija)
-podsticanje
kreativnosti igrom,
pokretom i
pjevanjem.
- slobodno i
organizovano
kretanje u prostoru
- razvijanje svijesti o
kulturi ponaanja na
koncertima i
nastupima folklornih
ansambala

49

- prikladne igre u
uionici.
- predlaganje muzike
igre za priredbe
-praktian rad u
razredu, u kolskom
dvoritu, vrtu van
kole, zajedniko i
pojedinano izvoenje
pokreta uz pjevanje,
-modeliranje narodnih
nonji prema originalu
ili fotografijama
- izrada od razliitih
materijala u uionici,
-crtanje (slikanje)
narodnih nonji,
-rasprave o ponaanju
u pojedinim
situacijama na
koncertu,
- ulanjenje u ritmiku
i/ili folklornu sekciju

-Vodi aktivnosti uenika,

pokazuje, demonstrira i
usmjerava u pravcu
interesa i mogunosti
-Posmatra i prati uenika u
radu
-Direktno uee sa
uenicima u igrama i kolu,
-Osmiljava, priprema i
organizira igre u uionici,
posebno trradicionalne
igre,
-Rukovodi, upuuje,
pomae, pokezuje
simulacije na kompjuteru
- U saradnji sa roditeljima
organizira praktine
vjebe i odlazak na probu
u KUD.

III .BROJALICE
l. Golub s krova gue
2. En, ten, tini
3. Jen, dva, tri
4. Puu, muu
5. Ja sam ja
6. Jedna vrana gakala
7.Tri
zeko
kroz
umicu
8. Pliva patka preko
Save
9. Ljulja, ljulja, ljuke
10. Cica maca plakala
11. Tri su mace
skakale
12. Ide maca oko tebe
13, Piem, piem
petnaeest,
14. U maloga svica
15. Jedan dodan, digin
disin (Valjevac,
G.Vakuf)
16. Enci, menci, na
kamenci (Jezero,
Jajce)
17. Kiobran za dvoje
18. Imamo uiteljicu
za ist peticu
19. Muzika

-ponavlja i razumije
pokrete brojalice
-prati i izvodi
pokrete u mjeri i
ritmu (dugi i kratki
slogovi)
- pravilno izvodi
ritam na ritmikom
instrumentu po
uzoru (na osnovu
primjera
nastavnika)
-pravilno koraa u
ritmu
-prepoznaje ranije
obraene brojalice
sa tekstom i bez
teksta
-sluanjem i
gledanjem u notni
zapis odreuje duge
i kratke note
(slogove teksta)

-poreenja nota i
trajanja prema
slogovima rijei
brojalice, uoavanje
slinosti i razlika,
diskusije
-prepoznavanje
ranije nauene
brojalice na osnovu
ritma bez teksta
(zagonetka)
- tano izvodi mjeru
i ritam
skandiranjem,
odbrojavanjem
rukom i u koloni
(stupanje nogama)
-samostalno
izvoenje ritma
brojalice sviranjem
na instrumentima,
poigrava se i
kombinuje ih
-uoavanje razlike
izmeu odreenih i
neodreenih
zvukova

-razvijanje
pozitivnog miljenja
o brojalici kao
matovitoj igri koja
razvija osjeaj
pripadnosti grupi
- pamtiti i donositi u
razred nove
brojalice za
zajedniku igru
-pokazati je
drugarima i radovati
se novim
zajednikim
iskustvima
-reprodukuje ritam
na instrumentu, ui
druge i jaa njegova
samosvijest
-razvijanje
kreativnosti i mate
u ritmikom
izraavanju.
-Orffov orkestar kao
porodica i ureena
zajednica: svako
svira prema
pravilima i
zasluuje
potovanje.

50

- skupljanje i
zapisivanje brojalica,
sortiranje i izvoenje
zakljuaka o djeijoj
igri
-izrada zidnog panoa
sa zapisima
-izvoditi zapise
napravljenim
instrumentima
-izabrati po zvuku
najslinije Orffovim i
napraviti stalnu
razrednu izlobu
-prigodne igre -uloge
lanova porodice u
izradi instrumenata,
- slikanje instrumenata
i prezentacija crtea,
fotografija

- rukovodi, pomae,
upuuje koordinira rad u
ovom podruju
-osmiljava prigodne
muzike igre za
interaktivno uenje,
-vodi i usmjerava
aktivnosti uenika,
-pokazuje i demonstrira
izvoenje i sviranje
-procjena interesovanja i
napretka uenika,
razvijanje kreativnosti i
radnih i kulturnih navika
kod uenika

IV. SLUANJE MUZIKE

HIMNA BOSNE I
HERCEGOVINE

-prepoznaje ranije
sluana djela

-sluajui pjevui
melodiju,

-prepoznaje
karakter djela

-razlikuje,
uporeuje, izvodi
zakljuke o djelu

Izbor:
1.Gdje je onaj cvijetak uti
(G. B. Pergolesi)
2. Divna noi, odlomak iz
Barkarole, (. Ofenbah)
3. Zima (II stav, A. Vivaldi)
4. Alla turca, (W. A. Mozart)
5. Vojnika koranica
(R. Schumann)
6.Veseli seljak
(R. Schumann)
7. Koka i pilii, Akvarij, Ptice
(C. Saint. Saens)
8. Fosili i klokani (kenguri),
C. Saint. Saens
9. Pea i vuk (S.Prokofjev)
10. Instrument arobnjak
(Boidar Saka)
11. Zaleena esma
(Kemal Monteno)
12. Moje Saraj'vo
(Selma Muhedinovi)
13. Aska i vuk, odlomci iz
opere (A.sim Horozi)
14. Djeca grada mog
(Avdo Smailovi)
15. Makin dom, - odlomci
iz opere (V. Komadina)
16. Mali ZOO (J. Magdi)
17. Dragoj mojoj BiH
(Ismet Kurtovi, stihovi
Fikret Kurtovi)
18. Padaj, padaj snjeiu

V.DJEIJE
STVARALATVO
-izmiljanje melodije na zadati
tekst
-improvizacija na Orffovim
instrumentima,
-improvizacija pokreta u
ritmu,
- plesna dramatizacija,
-literarno i /ili likovno
izraavanje doivljaja muzike,
-osmiljavanje muzikog
igrokaza posjeta koncertu u
mjestu.

-prepoznaje
instrumente
(klavir, gitara,
bubanj,harmonika)
-razlikuje
izvoake sastave
(orkestar, solista,
hor)
-prepoznaje
instrumente i grupe
instrumenata
(flauta, truba,
zvona, gotar,
gudaki
instrumenti)
-prepoznaje
vokalno,
instrumentalno i
vokalnoinstrumentalno
izvoenje
-prepoznaje ranije
sluana djela

- saoptava ko je
izvodi
-samostalno
odreuje karakter
kompozicije
-tano odreuje
osnovne osobine
tona: visinu,
trajanje, glasnou,
boju, tempo
- razlikuje
instrumente
vizuelno i
auditivno

-spontano na
muziku progovara
pokretom, likovno
ili literarno
- na podsticaj, ali i
spontano daje svoje
ideje za rad

-pokazuje da cijeni
izvoae i razvija
pozitivan stav prema
muzici i
kompozitorima
-razgovora odjelu i
osjeaju ugodnosti i
oputanja i trai da se
ponovi
-komentarie osobine
tona i njegove
karakteristike
-razvijanje pozitivnih
navika i potrebe za
muzikom
- trai da ih vidi
uivo na koncertima

- razvijanje
sposobnosti za
praenje notnog
zapisa, kretanje
melodijske linije
-potivanje pravila
ponaanja
i sluanja muzike

-prepoznaje
narodnu muziku
tradiciju

-spontano
improvizira: dovri
zapoetu pjesmu
pjevanjem ili
sviranjem

- izraavanje utisaka
o sluanom djelu
(tempo, dinamika,
karakter)

-samostalno

smilja, uporeuje,
dodaje, mijenja
-izraava razne
ritmove, zvukove i
umove iz prirode i
ivota uz
improvizaciju
ritmike pratnje
- stvara
kombinacijom
rijei, instrumenata,
pokreta i likovnim
izrazom.
- sam predlae ideje
i ukljuuje se u rad.

51

-razvijanje kulture
ponaanja na
koncertu i
pozitivnog ponaanja
prema
muzikim
umjetnicima
-razvoj svijesti o
znaaju muzike u
porodici, koli
i okolini (auditivna
ekologija).

-razvijanje
pravilnog odnosa
prema muzici,
muzikim
instrumentima;
-sigurnije i
samostalnije
praenje pjevanja
- saoptava interes i
elju za njihovo
kombinovanje,
-slobodnija
improvizacija
kolektivna, grupna,
individualna i u
paru (dijalogom)
-uee sa
zadovoljstvom u
muzikim
igrokazima svog
razreda

-prikupljanje kaseta i
CD sa opdgovarajuim
djelima

-osmiljavanje i
realizacija
simulacionih igara
za djecu,

-prikupljanje tampanih
materiijala i slika
kompozitora i muzikih
instrumenata
simfonijskog orkestra

-pripremanje i
voenje djece kroz
aktivnosti dijaloga
i interakcije

-prikupljanje tampanih
materiijala i slika i
tradicionalnih narodnih
instrumenata i nonji
naroda BiH
-izrada zidnih panoa sa
tematskim sadrajima
-prikupljanja
tradicionalnih
instrumenata iz kraja
gdje je kola
-posjeta koncertima u
osnovnoj muzikoj
koli
-pravljenje zajednike
makete koncertnog
podijuma

-pomo uenicima
u samostalnom i
grupnom radu.
-obavlja temeljitu
pripremu
uenika za posjete i
izlaske u ustanove
- osposobljava ih
za uoavanje,
biljeenje,
prikupljanje
materijala i izradu
zidnih kalendara sa
terminima
koncerata.
-planira termine za

posjete kulturnim
ustanova i biljei
ih na kalendaru

-posjeta najznaajnijim
kulturnim objektima u
mjestu.

-pronalaenje pria i
bajki iji se likovi
mogu muzikom
ozvuiti.
-dogovaranje o
kolektivnoj
improvizaciji tipa
mozaik zvuci,
koja omoguava
neverbalnu
komunikaciju i
socijalizaciju.
- izvoenje
muzikog igrokaza

-planira, priprema,
rukovodi, razvija
interes uenika
svojim odnosom
prema radu i muzici.
-planira aktivnosti i
sadraje u kojima je
muzika u korelaciji
sa ostalim
umjetnikim
podrujima
-saradnja sa
lokalnom
zajednicom-posjete
koncertima,
priredbama-procjenjuje
uenika
postignua, podstie
kreativnost

Likovna kultura

52

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA (2 sata sedmino, 70 sati godinje)

SADRAJI U
CRTEU
Za svaki navedeni
sadraj neophodno je
da nastavnik
formulie:
1. Likovno
podruje
2. Likovni
element
3. Likovni
problem
4. Likovno
sredstvo
5. Motiv
6. Likovnu formu
Sadraji iz ivota
uenika, porodice,
kole, ulice, okoline
Sadraji iz prirode i
godinjih doba
Sadraji na temu
praznici, roendani
Sadraji iz sporta
Unutarnji sadraji:
ta sanjam,
ega se plaim,
ta u biti kad porastem,
da sam ja ...
Ilustracije:
bajka, basna,
legenda, mit,
zagonetka i odgonetka,
lutkarska predstava

LIKOVNE FORME
Izraavanje osnovnim
likovnim elementima:
linija, boja, ploha i
volumen i njihovih
regulatora: simetrija,
kompozicija, kolorizam i
ritam
Prepoznavanje i usavravanje
likovnih formi:
Crtea, slike, grafike,
reljefa i kipa, zgrade i gradnje
Imenovanje i koritenje
osnovnih i neutralnih boja-akvarel, tempera, pastel,
mozaik, kola, flomaster,
olovke u boji,...
Koritenje raznovrsnih linija:
kriva i prava;
horizontalna, vertikalna i
kosa; cik-cak, isprekidana
Uoavanje kompozicije:
vodoravna, vertikalna i kosa,
piramidalna i kruna, saeta i
rasuta
Koritenje osnovnih grafikih
prirodnih otisaka, te kiparskih
materijala: plastelin, glina,
drvo, papir,...
Izraavanje simbolikim
bojama, opisnim prostorom i
psiholokom proporcijom

KREATIVAN
CRTE

KOMUNIKACIJA I
OTVARANJE
UENIKA

Treba njegovati subjektivan

crte;
brz, nov i svje, koji
ne lii ni na koji drugi
crte

Dijete komunicira sa
sadrajem u svom
crteu

U crteu uenik projicira

sebe

Pria o onome ta se
pojavljuje u crteu i
umjetnosti

Ljepota se osjea, u
subjektu, a subjekt u crteu
i umjetnosti, zato se
uenicima nudi njihov
crte i umjetnost kao
estetska inspiracija

Otkriva asocijacije i
izmilja, razvija matu

U realizaciju su ukljuena
sva ula, dijete svoj svijet
gleda svojim oima,
doivljava svojim srcem,
misli svojom glavom,
crta svojim rukama
Kreativan crte je plod
sanjarenja na javi u koju
uenik unosi svu svoju
energiju

Analizira svoj crte i

crtee svojih vrnjaka

Likovnu formu pretae

u verbalnu priu
Dijete crta i govori,
pie i brie,
oduzima i dodaje
Uenik se u crteu
bori i troi,
gubi i dobiva,
tuguje i raduje se
Zadovoljava svoju
radoznalost
Komunicira sa sobom i
okolinom

Kreativan crte je snaan,

dramski i lirski

Toliko se dijete srodi

sa crteom da ono
crte crta iz crtea

On je originalan,
individualan, plijeni panju,
proizvod je talenta

Osjeanje kae
da neto postoji,
a miljenje dodaje
ta je to

Strip inspirisan
crtanim filmom,
igrokazom
Inspiracije iz
primijenjenih i likovnih
umjetnosti

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

- Da uenici vole crtati i da vole gledati umjetnost, kao to vole uope slike, iz kojih ue:
- da prepoznaju simboliku umjetnost iz djetinjstva ovjeanstva blisku svome crteu,
- da uenici proiruju svoja osjeanja i znanja o crteu i umjetnosti,
- da uenici prihvaaju kako crte i umjetnost nije oponaanja, ve stvaranje,
- da prihvaaju kako je u crteu i umjetnosti podjednako prisutan sadraj i forma,
55

- da u crteu i umjetnosti, sa vie asocijacija, analiziraju: sadraj, likovno, estetsko i

tehniko,
- da je crte i umjetnost uzajamna igra izmeu vienja i miljenja,
- da uenici njeguju emotivnu, a ne objektivnu proporciju, simboliku, a ne lokalnu boju,
- da uenici u crteu kritikuju i hvale,
- da uenici u crteu i umjetnosti prepoznaju vodoravnu, vertikalnu, kosu i krunu
kompoziciju, da se uenici uspjeno slue osnovnim i neutralnim bojama, te toplim i hladnim
- da uenici malo po malo usvajaju osnovnu likovnu terminologiju
- da je, uz nastavnikovo poznavanje umjetnosti i drutva, uenika, porodice i crtea, posebno
shematsko-simbolike faze crtea uenika, logino oekivati pozitivne likovne rezultate,
- da uenici malo po malo prelazi od pojave, preko predstave do pojma.

56

PROGRAMSKI SADRAJI

Iz prolosti, sadanjosti i budunosti

Uenici drugog razreda treba da nastave sa praksom i teorijom koju su zapoeli u prvom
razredu; da u svom crteu obrauju teme, motive, ilustracije i inspiracije: po sjeanju, po
direktnom posmatranju, radu po mati, radu prema tekstu-ilustracija i strip, inspiracijom iz
likovnih i primjenjenih umjetnosti; da time obogate sadraje iz ivota, porodice, kole,
knjievnosti za djecu i likovnih umjetnosti.
Rad po sjeanju
Doivljaji iz ivota djeteta, porodice, kole, ulice,okoline, drutvo vrnjaka;
Ugodni i neugodni dogaaji, te subjektivni doivljaj-sjeanje.
Rad po direktnom posmatranju
Posmatranje prirode ivota i rada;
Razvijanje kod djeteta posmatranja i zapaanja svega to se nalazi u njegovom okruenju,
doivljavanja svim ulima i misaonim kategorijama, a potom likovno izraavanje.
Rad po mati
ta sanjam, ega se plaim, ta u biti kad porastem, da sam ja uiteljica,..
Rad prema tekstu-ilustracija i inspiracija
Nastavniku se preputa izbor sadraja koji se odnose na legende. Legende treba da su povezane
sa lokalnom zajednicom.
Bajka, basna, mit, legenda,odgonetka i zagonetka, pria i izreka, XIV zimske olimpijske igre u
Sarajevu 1984, te ilustracije iz knjievnosti za djecu i junaka crtanih, animiranih filmova i
stripa.
Likovna i primijenjena umjetnost kao inspiracija
Posmatranje originalnih umjetnikih djela na izlobama, reprodukcija u knjigama i
udbenicima, folija, video i dr. Uenicima se nudi umjetnost kao inspiracija za vlastiti
subjektivni crte, sliku, reljef i kip.

57

LIKOVNI JEZIK ILI FORMA

U drugom razredu uenici treba da proire osjeanje i znanja o likovnim elementima: crta, boja,
ploha, volumen i regulatora: a-simetrija, kolorizam, kompozicija i ritam.
Crtanje
Dalje usavravati upotrebu crtakih tehnika: grafitna i hemijska olovka, flomaster, kreda,
ugljen, metalno pero,...
Slikanje
Usavravati tehniku slikanja koristei akvarel, temperu, gva, pastele, flomaster, kredu, gradei
likovne regulatore:a-simetriju, kolorizam, kompoziciju i ritam. Boja je zahvalna u radu sa
djecom ovog uzrasta. Sedmogodinje dijete koristi tzv. simbolike, arene i neutralne boje.
Dekorativni rad s grafikom
I dalje koristiti, usavravati i kombinirati dekorativni rad s grafikom koritenjem likovnih
elemenata: linija, boja i ploha, te regulatora: ritam i simetrija. Dekorativni rad podrazumijeva
ukraavanje upotrebnih predmeta: ukrasi, are, ornamenti i arabeske. Koristiti prirodne otiske
upotrebom osnovnih boja.
Prostorno-plastino oblikovanje: reljef, kip i zgrada
Razvijati i dalje sposobnosti modelovanja i graenja kod djece, a preko njih i djeija ula i
spoznaje.
Vizuelno-estetsko procjenjivanje
Pri doivljaju crtea i umjetnosti uenici postepeno upoznaju likovnu terminologiju i
posmatrajui svoj crte i umjetnost umjetnika bogate doivljaj i znaju kazati o sadraju,
likovnom, estetskom i tehnikom. Na taj nain uenici upoznaju simbolike likovne i
primijenjene umjetnosti, koje su bliske shematsko-simbolikoj fazi djeijeg crtea, kroz koju
prolazi na uzrast. Dijete e u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doivljaj, na
svoj nain imenovati ono to je u domenu percepcije.

58

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

Svi drugi predmeti u koli imaju uzlaznu liniju, pa se daju stupnjevati, na neki su nain logini;
u Likovnoj kulturi nisu. Zato? Zato to u prvom i drugom razredu svi uenici znaju crtati, u
osmom i devetom razredu saopavaju da ne znaju. Zato, na neki nain, svi ostali predmeti
biljee logine rezultate napretka, a Likovna kultura nazatka, pa se onda izvodi definicija: da
se djeci i uenicima nudi crte kao sredstvo odgoja i obrazovanja, dok ona ele da crtaju, a
da se ta elja u devetom razredu prirodno gasi. Djecu proe crtanje, kao to ih proe
djetinjstvo. Zato neki pedagozi ele da djeca, da bi due crtala, to due budu djeca. Ta
injenica predmet Likovnu kulturu ini specifinom, te on tako ne lii ni na jedan drugi
predmet, ve je identian samom sebi.
Crte naeg uzrasta je u usponu. A to uenici kada odrastu prestaju crtati, nije kriva ni kola
ni uitelj niti nastavnik, ve je to prirodni proces; iako nastavnik uvijek od uenika zahtijeva
maksimum.
Tome treba dodati i slijedee: iako se spoznaja moe razviti po nekoj odreenoj metodi i bez
svijesti o njoj, kao to bi to moglo da se primijeni za djeiji crte, da dijete crta ak i bez
svijesti o sebi i crteu, ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u
kojima nastavnik u praksi sa manje truda postie zavidne stvaralake rezultate. Ovdje samo
istiemo princip nastavnikova rukovoenja i metode igre, nastave i stvaralatva kao
jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doivljaja u kojima uenik aktivno uestvuje u
procesu raanja svog subjektivnog crtea.
Specifinost je i u internacionalnom likovnom jeziku, u kojemu je sve simbolino, jer niko ne
zna ta ova ili ona linija i boja, koju je dijete stavilo kistom na papir, predstavlja. Da li zato to
je od svih moguih uenik izabrao ba tu ili zato to na paleti nije imao neku drugu, pa mi onda,
iako to sve izvire iz njegove duboke psihe, nagaamo: ta je uenik htio da kae. Ali, da bi
opravdali sebe, formuliemo: estetsko nastoji da u crteu razotkrije tajnu koja u njemu ipak
ostaje sauvana. Stoga simbolika umjetnost, crte i u njima simbole je teko odgonetati. Ali
je takva umjetnost i takav crte bogata umjetnost i bogat crte.
Nastava se realizira u dva odvojena nastavna sata, jer je za uzrast 1. razreda, kada su oni
juer bili u obdanitu, zanimanje trajalo ne vie od 25 minuta. I u 1. i u 2. razredu uenici
svoj crte brzo zavre, za 25 minuta, a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i zavrni dio
nastavnog sata. Uenike ne treba do kraja iscrpljivati, niti da oni opet gnjave svoj crte.
Oni treba da kreiraju brz i svje crte, te da sedmino crtaju 2 crtea. Tek bi u 5. razredu
uenici mogli crtati u blok-asu.
Navodei principe i metode, i napominjui specifinosti, zagonetke i tajne crtea (crte je
crte, slika, grafika, kip i zgrada), objanjavamo na naslov:
Ddaktiko-metodike napomene, a iz svih ostalih priloga izviru dodatne upute.

59

Tjelesni i zdravstveni odgoj

60

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

(2 asa sedmino, 70 asova godinje)

CILJEVI

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA
Razlikuje pravilno od nepravilnog dranja tijela

Ouvanje i unapreenje zdravlja

Razumije znaaj pravilnog dranja tijela za zdravlje

Pravilno dri tijelo
Posjeduje znanja o znaaju zdravlja
Posjeduje znanja o znaaju tjelesne aktivnosti za ouvanje i unaprjeivanje zdravlja
Posjeduje znanja o znaaju prirodnih faktora (zrak, sunce, voda) i tjelesne aktivnosti u prirodi
Porodino koristi zdravstvene usluge
Ima usklaen dnevni ritam odmora, spavanja, uenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju odraslih
Izbjegava situacije u kojima moe da se povrijedi i umije da trai pomo
Poznaje principe pravilne i redovne ishrane, ima kulturu objedovanja
Posjeduje osnovne navike line i kolektivne higijene
Poznaje rodne (spolne) karakteristike, uvaava suprotan spol

Razvijanje motorikih sposobnosti, umijea i

navika u skladu sa uzrasnim i individualnim
karakteristikama

Izvodi pokret/ kretanje u zadatom smjeru i po zadatoj putanji

Osposobljavanje za
samostalno vjebanje u
slobodno vrijeme

Zna da su psihoaktivne supstance tetne

Trait e pomo ukoliko je zlostavljano (tjelesno, emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno, ili zna za
takav sluaj
Pozitivno doivljava i vrjednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja

poznaje termine za oznaavanje osnovnih poloaja, stavova, pokreta i kretanja

Usklauje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita

Usklauje svoje kretanje sa kretanjem para (partnera) u jednostavnijim kretnim zadacima
Unapreuje motorike sposobnosti (koordinaciju, agilnost, ravnoteu, preciznost gipkost, snagu, brzinu i
izdrljivost)
Sposoban je da prepliva 25m slobodnom tehnikom (u I, II ili III razredu)
Vjeto izvodi raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje, skakanje, tranje...)
Povezuje prirodne oblike kretanja (npr. tranje i skakanje...)
Primjenjuje prirodne oblike kretanja i njihove kombinacije u igrama i poligonima (sa i bez rekvizita)
Pravilno izvodi jednostavnije vjebe oblikovanja, sa i bez rekvizita
Samostalno izvodi jednostavne plesne korake
Vlada izabranim vjetinama iz vjebi na spravama, tlu, i sportskih igara
Posjeduje i druga motorika iskustva u zavisnosti od linih interesovanja i mogunosti sredine (npr.
vonja bicikla, smuanje, sankanje, klizanje, pjeaenje uprirodi, stoni tenis, sportski ples itd.)
zna ulogu dijelova tijela prilikom vjebanja
prepoznaje osnovne vrste vjebi oblikovanja (vjebe jaanja, vjebe istezanja, vjebelabavljenja)
prepoznaje fizioloke znake umjerenog optereenja i zamora (npr. bri rad srca, znojenje, nesvjestica itd.) i
umije da trai pomo ako se loe osjea
poznaje osnovna naela sigurnosti u sali, na igralitu i bazenu
samostalno primjenjuje nauene modele tjelesne aktivnosti (igre, jutarnja gimnastika, zagrijavanje i
smirivanje organizma)
Prihvata one koji se od njega razlikuju

61

interakcija
pozitivnih socijalnihPromovranje

Ophodi se s panjom prema vrnjacima i pokazuje spremnost da im pomogne

slike
Razvijanje
o sebi pozitivne

Upoznaje i prihvata svoje sposobnosti, osobine i ogranienja znaajna za uee u tjelesnoj aktivnosti

Razvijanje
kreativnosti
kroz pokret

Igra se i vjeba u grupi uspostavqajui saradnike odnose

Potuje postavljena pravila uz podsticanje i nadzor uitelja
Pozitivno vrjednuje uspjene poteze i uloeni trud svih uesnika u igri

Prepoznaje nesportsko ponaanje (gruba igra, krenje pravila, nepristojno ponaanje...)

Posjeduje pozitivno iskustvo uspenosti kroz ovladavanje sve sloenijim kretnim zadacima
Upoznaje i prihvata sebe

Upoznaje svoje sposobnosti

Pokretom izraava svoje emocije i iskustva, pokret usklauje sa muzikom

Pantomimom i pokretom prikazuje razliite ivotne situacije

62

NASTAVNI SADRAJI

Prirodni oblici kretanja: razliiti oblici hodanja i tranja - sa promjenom pravca kretanja,
promjenom tempa, naprijed i nazad na raznim djelovima stopala.
Skokovi i poskoci: sunoni skok uvis iz mjesta; preskakanje duge vijae pojedinano, u paru i u
trojkama jednonono i sunono; protravanje ispod vijae; preskakanje kratke vijae u mjestu i kretanju
na razliite naine; preskakanje raznih rekvizita poreanih u nizu, krugu ili polukrugu, sunono ili
jednonono.
Dizanja i noenja: noenje 3 - 4 lopte istovremeno 8m ; noenje 2 medicinke (0,5 1 kg) u
odruenju 6 m.
Penjanja: penjanje uz vedske ljestve; penjanje uz mornarske ljestve; penjanje i provlaenje kroz
velike ljestve; penjanje uz motku 1,5m od dohvatne visine; penjanje uz stablo; penjanje i sputanje sa
sprava.
Puzanja: potrbuke, na boku, na leima.
Provlaenja: kroz ljestve, obrueve, ispod sprava i drugih prepreka.
Vienja: izdraj u visu; pomicanje rukama u visu; zgib u visu, uz pomo izdraj.
Upiranja: kratkotrajni upori na tlu, o zid, o spravu; kretanje u uporu za rukama - etvoronono.
Vuenja i guranja: preko linije u parovima; povlaenje ueta; borba pijetlova i slino.
Elementarne igre s razliitim odgojno-obrazovnim ciljevima: razvoj koordinacije, oputanje
smirenje, funkcija socijalizacija i sl.
Atletski sadraji: hodanje i tranje u prirodi; tafetne igre sa elementima tranja, bacanje i skokova;
preskakanje niskih prepreka jednononim odrazom; preskakanje odreene razdaljine (jarka, strunjae)
kratkim zaletom jednononim odrazom i sunonim doskokom; skok udalj iz mjesta sunonim odrazom;
skok u dubinu pijesak (60 cm); tranje 30 m - visoki start; tranje umjerenim tempom do 1 min; bacanje
loptice (200g) udalj i cilj; bacanje medicinke jednom rukom sa ramena (1 kg).
Gimnastiki sadraji: vjebe oblikovanja za razvoj svih veih miinih grupa, sa posebnim
akcentom na miie trbuha, lea i ramenog pojasa, bez i sa rekvizitima, sa i bez muzike pratnje;
savlaivanje straha od sprava; poligoni sa prelaenjem sprava; osnovi akrobatike valjanje povaljka
svijea; skok uvito, mekani doskok.

63

Preskoci: naskok na vedski sanduk uzdu u uanj; saskok na meku strunjau.

Vjebe ravnotee: hodanje po niskoj gredi i klupi u svim smjerovima; sunoni okret za 180 stepeni;
sunoni saskok.
Ritmika i ples: okretanje obrua oko ruke i struka, voenje obrua kotrljanjem naprijed, kotrljanje
obrua u parovima; djeji poskok, plesni dokoraci uz pratnju muzike; plesne koreografije po izboru
uitelja; inprovizirane koreografije na razliite vrste muzike.
Igre sa loptom: igranje razliitim loptama rukom, nogom, glavom palicom ili reketom: voenje
lopte rukom ili nogom u jednom pravcu ili sa promjenom pravca; kontrolirano odbijanje balona jednom
ili objema rukama; dodavanje i hvatanje lopte jednom i objema rukama; dodavanje lopte nogom;
tafetne i elementarne igre sa loptom; odbojka preko konopa sa balonom.
Plivanje: hodanje i tranje u plitkoj vodi sa razliitim zadacima kroz igru; vjebe za prilagoavanje
na otpor vode, potapanje glave, gledanje pod vodom, izdisanje pod vodom, plutanje na grudima; vjebe
za sigurnost u dubokoj vodi; osnovi tehnike plivanja rad nogu, rad ruku leno i kraul.
Izleti i pjeaenja: dva izleta, od kojih jedan zahtjevniji u pogledu duine puta i konfiguracije
terena.
Zdravstveno preventivni sadraji moraju da odgovore zdravstvenim potrebama uenika. Kako je
kola dinamina organizacija, ona mora da odgovori promjenama zdravstvenih potreba uenika, kolske
sredine i socijalnog okruenja. Sadraj i metode moraju biti sisitematski planirani i sprovoeni uz
ukljuivanje: zdravstvenih radnika, uenika, nastavnika, nenastavnog osoblja i roditelja.
Za prvi ciklus obaveznog obrazovanja, tematski sadraji zdravstvenog odgoja su: nae tijelo; lina
higijena; zdravi zubi; zdrava ishrana; nastanak bolesti - kako ouvati zdravlje; zdrava kima i kostur;
zdrava ivotna sredina; posljedice uzimanja droga, alkohola i duhana po zdravlje; znaaj tjelesne
aktivnosti i rekreacije za zdravlje; znaaj igre i radosti za zdravlje; znaaj kolske sredine za zdravlje.
Zdravstvene radionice, odnosno edukativne grupne igre bit e trenuci kada e djeca uiti kako da
izbjegnu situacije u kojima mogu da se povrede, kako da odravaju linu higijenu (pranje ruku i zuba,
umivanje, tuiranje), kako da odravaju kolektivnu higijenu, o tetnosti droga, puenja i konzumiranja
alkohola, kako da zatrae pomo ako su rtva zlostavljanja, pri emu nastavnik mora voditi rauna da ne
zaplai i ne zabrine djecu.
Uenje i igra su kompleksne aktivnosti, zasnovane na nedjeljivosti morfolokih, funkcionalnih,
motorikih, kognitivnih, konativnih i ekolokih struktura i funkcija. as tjelesnog i zdravstvenog
odgoja moe biti integriran u cjelokupnu nastavu, odnosno aktivnost uenika. Nastavnik moe tokom
nekog drugog asa, ili izmeu dva asa, s uenicima organizirati prigodnu tjelesnu aktivnost. To moe
da traje pet, deset, trideset minuta, u dvoritu ili na livadi, sve jedno, ali i to e biti as tjelesnog i
zdravstvenog odgoja. U isto vrijeme nastavnik moe da predaje, odnosno da razgovara sa uenicima o
nekoj temi, na primjer iz prirode koja ih okruuje i to e, ujedno, biti i as moje okoline.

64

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

U prvom ciklusu obaveznog obrazovanja, a i inae, ciljevi su prilagoeni naslijednim
mogunostima uenika, njihovoj hronolokoj dobi i stvarnom stanju, te objektivnim
mogunostima njihovog rezidencijalnog ambijenta. Usmjereni su prevashodno da stimuliranje
psihomotorikog, morfolokog i funkcijalnog razvoja djece, primjereno njihovim stvarnim
mogunostima.
Opi cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da se planiranim, programiranim,
organiziranim i kontroliranim vjebanjem i uenjem utie na povoljnu konstelaciju
antropolokih osobina i sposobnosti, motorikih znanja i stanja zdravlja.
Posebni ciljevi u podruju tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) shvatanje smisla,
vrjednosti i principa tjelesnog vjebanja, (2) ouvanje i unapreenje zdravlja, (3) stimuliranje
razvoja motorikih, morfolokih i funkcionalnih osobina i sposobnosti; usvajanje znanja,
vjetina i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama, (4) osposobljavanje za
samostalno vjebanje u slobodno vrijeme, (5) razvijanje pozitivne slike o sebi, (6) razvijanje
kreativnosti kroz pokret, (7) promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija, i (8) praktina
primjena sposobnosti i steenih znanja, vjetina i navika u konkretnim uvjetima ivota i rada.
Pojedinani ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvode se iz posebnih ciljeva, a odnose
se na konkretne sadraje preko kojih se oni realiziraju.
Specifini ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja mogu se ticati sporta, sportske rekreacije
i kinezioterapije. Oni su usmjereni prevashodno na razvijanje motivacije kod uenika i interesa
kod roditelja za navedene kinezioloke aktivnosti, ukoliko za njih postoji realna potreba.
Takoe, cilj je razvoj, sistematizacija i primjena meuzavisnih antropolokih, metodolokih,
metodikih i strunih saznanja, primjerenih kineziolokim potrebama djece i omladine.
Ciljevi u kolskom procesu tjelesnog i zdravstvenog odgoja su operativni. U odnosu na
idealno i oekivano stanje uenika primjereno njihovom inicijalnom stanju i faktorima
ogranienja, predstavljaju osnov za koncipiranje, planiranje i programiranje sadraja,

65

organiziranje, izvoenje i kontrolu aktivnosti, te analizu i procjenu ishoda tjelesnog i

zdravstvenog odgoja, u odnosu na pojedinane i posebne, odnosno i opi cilj.
Ovaj period razvoja djeteta je veoma pogodan za poetak planskih ciljanih uticaja,
putem vjebanja, na organizam djeteta. U ovom uzrastu su uticaji na pozitivnu transformaciju
antropoIokih dimenzija uenika najvei, a na neke dimenzije i jedino mogui. Zbog toga je
nastavni program zasnovan na igri i prirodnim oblicima kretanja, sa sadrajima i pristupima
koji prevaliraju djeiju potrebu za aktivnou i stimuliraju djeiju elju za napretkom
podraenu aktivnom, interaktivnom i kreativnom djeijom prirodom. Uspjean sistem tjelesnog
i zdravstvenog odgoja omoguava ueniku istovremeno i podjednako znaajno rast i
razvoj, primjeren dispoziciji i krivoj razvoja pojedinih motorikih, morfolokih i funkcionalnih
osobina i sposobnosti, i, u tom smislu, usvajanje korisnih teorijskih i praktinih znanja.
Psihomotorika aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavravanje:
koordinacije (brzinske, ritmike, orijentacije); agilnosti (brzine promjene smjera kretanja - u
hodanju, tranju, penjanju, puzanju, provlaenju, valjanju, kotrljanju; sa rekvizitima; u
elementarnim sportskim aktivnostima); ravnotee (statistike i dinamike - bez rekvizita i sa
rekvizitima - na suenoj i nestabilnoj podlozi); preciznosti (dranje, bacanje, utiranje,
postavljanje, dizanje, gaanje, hvatanje, noenje, sputanje); gibljivosti (aktivne kompleksne i
lokalne - vjebe oblikovanja); snage (poloaji tijela - leei, uei, kleei, stojei, visei, u
tranju, u skakanju, neobini poloajni, sa osloncem na jednoj nozi, ruci, laktu, glavi...); brzine
(reakcije, pojedinanih pokreta i frekvencije pokreta - hodanje, tranje, skakanje, penjanje,
puzanje, provlaenje, valjanje, kotrljanje, odravanje na vodi, kretanje na vodi...); izdrljivosti
(ope - posebnu panju usmjeriti na disanje).
Veoma je bitan odabir vjebi oblikovanja i zagrijavanja, a u cilju pravilnog rasta i razvoja.
Akcenat treba da se stavi na vjebe zagrijavanja, istezanja vrata, te ni u kom sluaju se ne smiju
izvoditi isti i nagli pokreti glave. Treba izbjegavati kretanje u unju zbog moguih oteenja
zglobova. Naroito treba izbjegavati jaanje sklopa trbunih miia zbog povijanja kimenog
stuba. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima, a nikako veliki doskoci. Kod
gimnastikih preskakanja treba obratiti panju na mogunosti uenika, te na veliinu i visinu
predmeta koji se preskau.

66