PMF - Matematiki Odjel

Sociologija Obrazovanja
studenti: Katarina Ramljak i Hrvoje Rani
mentor: Dr.Sc. Branislava Baranovi

Seminarski
rad
Ivan Ili Dole kole - refleksija sa
stajalita dananje kole

Zagreb, svibanj 2011. godine

Sadraj
1. Uvod

1-2

2. Zato moramo ukinuti kolu?

3-4

3. Kako kola suzbija potencijal djece?

4-7

4. Mree za uenje - Alternativa koli?

7-8

5. Humanistiki ideal - Ponovo roenje

Epimetejevskog ovjeka?
8
6. Koritena literatura

7. O autoru

10

1. Uvod
Umjesto klasinog uvoda u seminarski rad, iznjet emo nekoliko citata iz
knjige Dole kole koji govore o opasnosti institucionaliziranja temeljnih
ljudskih duhovnih potreba, kao to su potreba da se bude zdrav, da se bude
pametan, da se bude mudar, da se bude duhovan, da se bude obrazovan, da se zna i sl.
Mnogi uenici, naroito oni siromani, intuitivno znaju ta e im kole pruiti. U njima e
ih kolovati da brkaju proces i sutinu. im se ova razlika zamagli, ovek pretpostavlja da
vai jedna nova logika: to se vie neto obrauje, to e se dobiti bolji rezultati; ili, uspeh
se postie eskalacijom. Na taj nain, aka koluju da brka nastavu s uenjem, prelazak
u vii razred s obrazovanjem, diplomu sa strunou, a teno izraavanje sa sposobnou
kazivanja neeg novog. Uobrazilija mu je kolovana da mesto vrijednosti prhvata usluge.
Leenje se brka sa brigom o zdravvlju, socijalni rad s boljim ivotom zajednice, policijska
zatita sa sigurnou, vojna ravnotea s nacionalnom bezbednou, jurnjava za novcem s
plodonosnim radom. Definicija zdravlja, uenja, dosto janstvam nezavisnosti i stvaralakog
pregnua svodi se na delatnost ustanova koje tvrde da slue njiovom ostvarivanju, a
njihovo unapreivanje dovoedeno je u zavisnost od dodele veih sredstava za
rad bolnica, kola i drugih agencija o kojima je re.
Nije se jedino obrazovanje kolovalo; kolovala se itava drutvena stvarnost. kolovanje
bogatih i siromanih na istom kolskom podruju staje otprilike isto. Godinji izdaci
po ueniku po ueniku u siromanim etvrtima i bogatim predgraima bilo kojeg od
dvadeset amerikih gradova kreu se u istim granicama - a ponekad su izdaci za kolovanje
siromanih vei. I bogati i siromani zavise od kola i i bolinica, koje ih vode kroz ivot,
izgrauju im pogled na svet i odreuju ta je ispravno a ta ne. U oima i jednih i drugih,
neodgovorno je sam sebe leiti, nepouzdano biti samouk, a organizovati ivot zajednice
kada za to ne plaaju oni na vlasti predstavlja oblik agresije ili subverzije. Obe skupine
se s podozrenjem idbise orena samonastalom postinuu, jer se uzadju u ustanovnu obradu.
Progresivna zakrljalost uzdavanja u samog sebe i u zajednicu jo je tipinija u
Vestesteru negoli u sjeveroistonim krajevima Brazila. Svugde treba rakolavati ne
samo obrazovanje nego i itavo drutvo.

Dananji ivot u Njujorku daje jednu vrlo osobenu viziju onoga to jeste i onoga to
moe biti, a bez nje je ivot u tom gradu nemogu. Na njujorkim ulicama dete dodiruje
samo ono to je nauno razra eno, konstruisano, planirano i nekome prodato. Na njima
ak i drvee raste zato to je Odsek za gradsko zelenilo oduio da ga tu zasadi. Dosetke
koje dete slua na televiziji programirane su po visokoj ceni. Otpaci kojima se igra na
harlemskim ulicama su delovi razderanih paketa planiranih za nekog drugog. ak su i
elje i bojazni ustanovno oblikovane. Mo i nasilje se organizuju i planski koriste: bande
protiv policije. I samo uenje se definie kao kao potronja gradivam koja je rezultat
istraenih, planiranih i reklamiranih programa. to god je dobro predstavlja proizvod
neke specijalizovane ustanove. Bilo bi smeno traiti neto to neka ustanova nije kadra
da proizvede. Gradsko dete ne moe oekivati ono to je izvan mogunog razvoja
ustanovnog procesa. ak mu i matu podstu na stvaranje naune fantastike. Pesniko
iznenaenje neplaniranog ono moe doivjeti jedino kada naie na prljavtinu, greku
ili porpust: kora pomorande na slivniku, barica na ulici, naruavanje reda, prekid
programa ili kvar maine jedine su odskonice za stvaralaku uobraziliju. Ubijanje
vremena postaje jedina raspoloiva poezija.
Birokratske strukture zaduene za dobrobitnaroda tvrde da imaju profesionalni, politiki i
finansijskimonopol nad drutvenom uobrazilijom, pa postavljaju merila za odreivanje
vrednosti i izvodljivosti bilo ega. Taj monopol je u korenu modernizacije siromatva.
Svaka jednostavna potreba, ustanovno zadovo ljena, doputa da se pronau jedna nova
klasa siromanih i jedna nova definicija siromanih i jedna nova definicija siromatva.
U Meksiku je pre deset godina, bilo normalno da se ovek rodi i umre u svojoj kui i da
ga sahrane prijatelji. Ustanovna crkva starala se samo o duevnim potrebama, Zapoeti i
zavriti ivot kod kue dana postaje znak ili siromatva ili posebne povlastice. Umiranje i
smrt potpali su pod ustanovni nadzor lekara i pogrebnika.
im jedno drutvo pretvori osnovne potrebe u zahtjeve za nauno proizvedenim artiklima,
Siromatvo se definie prema merilima koje tehnokrati mogu po volji menjati, Ono se
tada odnosi na ljude koji su u nekom vanom pogledu zaostali za oglaavanim idealom
potronje. U Meksiku su siromani oni koji nisu pohaali koli tri godine, a u Njujorku
oni koji je nisu pohaali dvanaest godina.

2. Zato moramo ukinuti kolu?

Na poetku ovog odlomka, podsjetimo se na etimologiju rijei kola: Ona dolazi
od grkog shole to znai : ivljenje u slobodi, dokolica, poinak, odmor,
slobodno
vrijeme. Upadljiva je razlika izmeu onog to ta rije znai za mladog grka iz
Aristotelovog i Platonovog vremena, i to rije kola znai za recimo hrvatskog
osnovnokolca. Za hrvatskog osnovnokolca, barem je takvo iskustvo autora ovog
seminara, kola nipoto nije vrijeme dokolice i ivljenja u slobodi, ve smjetanja
u
jedan zatvor, u kojem se mora raditi po propisu, tono odreene radnje u tono
odreenim vremenskim odsjecima. Sociolog Ivan Ili zapoeo je svoja
istraivanja
uinka koji proces kolovanja ima na ljude promatrajui i usporeujui predkolsku
djecu, s odraslim ljudima koji su proli itav viegodinji obrazovni proces. Naao je
da su predkolska djeca u pravilu zaigrana, ljubopitljiva, zainteresirana, i eljna znanja, a
prosjean obrazazovan ovjek ozbiljan, nije mu do igre, nije odve
znatieljan, spektar intelektualnih interesa mu je uzak i nije mu previe stalo
do nekih ideala k oje je gajio kao predkolsko dijete. Krivnju za takvu
stravinu

preobrazbu

institucionaliziranju

Ili

vidi

temeljnje

upravo

ljudske

potrebe:

poustanovljivanju
elje

za

tj.

znanjem.

Podsjetimo se, jo je Aristotel

odredio kako svi ljudi po prirodi tee znanju. Ili pronalazi da ak niti poveana novana
ulaganja u kolstvo ne mijenjaju mnogo na stvari. U prilog tome donosimo
jo jedan eklatantan primjer iz knjige koji se nalazi upravo u poglavlju pod nazivom
Zato moramo ukinuti kolu.

... Primera radi, u razdoblju od 1965. do 1968, godine amerike kole potroile su
preko tri milijarde dolara na olakavanje kolovanja nekih nekih est miliona
ugroene dece. Ovaj program poznat je pod nazivom Osnovno Pravo. To je najskuplji
program nadoknade koji je uopte okuan u obrazovanju, pa ipak ne moe
otkriti neki znaajan napredak u pogledu uenja te ugroene dece.
Usporedimo li ih s razrednim drugovima iz porodica osrednjeg materijalnog
stanja, videemo da su jo vie zaostala. Tokom sprovoenja ovog programa,
tavie, strunjaci su pronali da jo deset miliona dece trpi ekonomske i
obrazovne oteice. Eto novih razloga za traenje novih saveznih sredstava.
Za ovaj potpuni neuspeh u radu na popravljanju obrazovanja siromanih, uprkos njihovom
podvrgavanju skupljoj obradi mogu se navesti tri razloga:
1. tri milijarde dolara nije dovoljno za vidno poboljanje uinke est miliona dece; odnosno,
2. taj novac nije utroen kako valja: potrebni su drugaiji nastavni programi, bolja
administracija, vea sredstva namenjena siromanom detetu i dalja istraivanja
- time bi se postigli eljeni rezultati; odnosno,
3. obrazovna ugroenost ne moe se odstraniti oslanjanjem na obrazovanje u koli.
Na primjeru Hrvatskog obrazovnog sustava vidimo da i dalje prevladava paradigma da se
unaprijeenje kolovanja mladih ljudi moe postii veim izdacima iz dravnog
prorauna u svrhu obrazovanja, slijeenjem suvremenih trendova u obrazovanju,
novim metodikim i pedagokim pristupima i novim udbenicima. Istini za volju,
miljenje je autora ovog seminarskog rada da osnovnokolski i srednjokolski
udbenici iz matematike zaostaju kvalitetom za udbenicima koji su se koristili u
bivoj Jugoslaviji i u osvit raanja Hrvatske drave. Istina, novi udbenici imaju
vie slika, oku su ugodniji i sl. Ali podcjenjuju djecu jer je rastereenjem
gradiva dolo do toga da stariji nastavnici matematike ni u snu ne mogu zamisliti
da bi ak i napredniji ak bio u stanju rjeiti zadatke koji su nekad postavljani
kao redovni svatkotomoraznati zadatci. S tim u vezi donosimo iskustvo jednog
vrlo uspjenog srednjokolskog gimnazijskog profesora fizike ( koji je uz to vrlo
uen u filosofiji ) :
Moj posao u koli je u svakom sluaju takav ''neki vid ropstva'' to je neto to radim za
novac, to ne bih radio radi sebe. Naravno, ''Dokonica (shole) je svrha, ono radi

ega stupamo u nedokone djelatnosti.'' Ironija je to to rije ''kola'' dolazi

ba od ove grke rijei shole. Stvar je, dakako, u ne-slobodnosti kole naspram
shole: niti ja slobodno tamo pouavam to hou (to me zanima), niti su oni koji
ue tamo slobodni sluati ili ne sluati to hoe (to ih zanima).

3.

Kako

kola

suzbija

potencijal

djece?
Najprije emo malo pisati o Ili-evoj fenomenologiji kole. Podsjetimo se na znaenje rijei
fenomenologija. Fenomenologija je nauka (iji je zaetni matematiar i filosof
E.Husserl) o metodi spoznavanja iste biti (Wesen) i istog sadraja (eidos). A
fenomenoloka metoda je ona koja za razliku od dedukcije i indukcije opisuje
injenice koje su povezane s nutarnjim ili vanjskim iskustvom. Ili kolu definira
kao proces kroz koji se prolazi u odreeno doba starosti, koji je povevezan s
nastavnicima i koji iziskuje redovno praenje obaveznog nastavnog programa.
Nakon te definicije Ili razjanjava i polemizira o kljunim pojmovima unutar te
definicije. Pa tako kae: o dobi starosti ( kola razvrstava ljude prema dobu
starosti. To razvrstavanje poiva na tri neosporavane premise. Deci je mesto u
koli. Deca ue u koli. Deca se mogu pouavati jedino u koli. Po mom miljenju,
ove neispitane premise zasluuju da se ozbiljno dovedu u pitanje.) Ili govori o
tome kako je pojam i ivotno razdoblje djetinjstva karakteristino za

industrijsko doba, i kako je ono u neku ruku moderna izmiljotina vezana za

odreene drave, gradove i drutvene skupine. Nadalje istie da smo mi navikli na
djecu. Da smo odluili da je potrebno da djeca idu u koli, da rade ono to im se
kae i da ne zarauju za ivot i ne osnivaju porodicu. Oekujemo od djece da
znaju gdje im je mjesto, i da se ponaaju kao djeca. Odrasli se sjeaju, bilo s
nostalgijom bilo s goriinom, vremena kada su i sami bili djeca. Od odraslih se
oekuje da budu trpeljivi spram djetinjastog ponaanja djece.
Vezano uz napomenu iz prethodnog poglavlja o usporedbi predkolskog djeteta i odraslog
ovjeka koji je proao itav obrazovni proces Ili napominje: Gledano unazad,
verovatno e bizarna izgledati drutvena odluse sredstva namenjena obrazovanju
prvenstveno dodeljuju onim graanima koji su izgubili izvanrednu sposobnost
uenja iz preve etiri godine ivota ne dostigavi vrhunac samomotivisane volje
za uenje. Nadaolje istie kako Ustanovna mudrost glasi da je deci potrebna
kola. Ustanovna mudrost glasi da deca u koli uie. Ali sama ta ustanovna
mudrost proizvod je kola
O nastavnicima i acima Ili kae da su djeca po definiciji aci, a kola se temelji na
aksiomu da je znanje rezultat nastave. Ili jasno iskazuje ono to je svima koji su
proli obrazovni proces , pa tako i autorima ovog seminara jasno: Svi smo mi
najvei deo znanja stekli izvan kole. aci ponajvie ue bez nastavnika a esto i
uprkos njima (...) Van kole svak se ui ivotu. Bez meanja nastavnika uimo se
govoru, miljenju, ljubavi, oseanju, igranju, psovanju, politiziranju i radu.(...)
Siromane roditelje koji ele da im deca idu u kolu manje zanima to e ona
nauiti negoli svedoanstvo i zaraen novac. A roditelji uz srednje klase
poveravaju svoju

decu brizi kakvog nastavnika kako da ne bi nauila ono to

siromani ue na ulici. Obrazovno istraivanje sve vie pokazuje veinu stvari

koje nastavnici hine da ih ue deca naue od vrnjakih skupina, iz stripova,
sluajnim zapaanjima, iznad s samim ueem u kolskom obredu. Nastavnici
najee ometaju ono uenje koje se odvija u koli. Ili koji je jedno vrijeme
svog ivota bio i katoliki sveenik istie da je Crkva bar pruila priliku ljudima
da se na smrtnoj postelji pokaju za svoje grijehe i propuste, dok kola naprotiv
ostavlja oekivanje tj. lanu nadu da e unucima nekolovanih ,ukoliko se ti unuci
koluju, biti bolje nego to je bilo njihovim pretcima. Ili dodatno obezvrjeuje
ulogu nastavnika sljedeim rijeima: Najvei deo nauenog aci nikad ne

pripisuju u zaslugu nastavnicima. I bistri i glupi vazda se uzdaju u bubanje,

itanje i dosetljivost da bi poloili ispite, milom ili silom motivisani za eljenu
karijeru.
Napokon, o treem pojmu iz definicije redovnom praenju nastave Ili pie sljdee: Po
samoj svojoj prirodi kola tei polaganju potpunog prava na vreme i energiju onih
koji u njoj uestvuju. A time se, opet, nastavnik pretvara staratelja,
propovednika i terapiara. U svakoj od ove tri uloge on zasniva svoj autoritet na
drukijem pravu; Nastavnik - staratelj ponaa se kao cerimonijal-majstor, koji
vodi ake kroz razvuen lavirintski obred. On je sudija u pogledu pridravanja
pravila i izvrilac zamrenih propisa u vezi s posveivanjem u ivotne tajne. (...)
Ne zavaravajui se da prua neko duboko znanje, on uvebava ake da savladaju neke osnovne
ukalupljene postupke. Nastavnik-moralist zamenjuje roditelje, boga ili dravu.
Indoktrinie ake ta je ispravno a ta pogreno, ne samo u koli nego u drutvu
uopte. Svakom od njih on je in loco parentis pa na taj nain obezbeuje da se svi
oseaju decom iste drave. Nastavnik - terapar smatra se ovlaenim da kopa
po linom ivotu aka kako bi mu pomogao da se razvije kao linost. Kada je vre
staratelj i propovednik, onda ova funkcija obino podrazumeva obeivanje aka
da se podvrgne kroenju vlastite vizije istine, i vlastitog oseanja pravde.
Ili ponovo usporeuje ulogu crkvenog predstavnika s predstavnikom obrazovanja pa pie :
kolski uitelji i svetenici su jedini profesionalci koji se smatraju ovlaenim
da zabadaju nos u privatne stvari svojih muterija drei, u isti mah, propovijed
prinudno okupljeni sluaocima.

Ili posebno istie neke vrlo zanimljive negativne posljedice ustanovljenih kolskih odnosa,
kojim smo veina nas svjedoili tijekom vlastitog kolovanja:
Pod autoritativnim pogledom nastavnika, nekoliko vrsta vrijednosti stapaju se u jednu.
Razlike izmeu moralnosti, zakonitosti i line vrednote bivaju zamagljene i,
konano, odstranjene. Svakom prekraju daje se smisao viestrukog prestupa.
Prestupnik treba da oseti da je prekrio pravila, da se poneo nemoralno i da je

sam sebe unizio. aka koji na ispitu veto pribavi pomo nazivaju zloince,
pokvarenjam i nitarijom.
Praenje nastave otre decu iz sbakodnevnog sveta zapadne kulture i baca ih u daleko
primitivniju, volevnu i mrtvaki ozbiljnu sredni. Takva enklava, u kojoj prestaju
da vae pravila obine stvarnosti, kola ne bi bila kadra da stvori ako ne bi dugi
niz godina drala mlade fiziki zatvorene na svetoj teritoriji. Pravilo praenja
nastave omoguuje uionici da slui kao arobna maternica koju dete povremeno
naputa po zavretku kolskog dana i kolske godine, da bi konano bilo izbaeno
u sveto odrastanje.
Iz ovih redaka i ulomaka vidimo na koliko zamki nailaze djeca tijekom kolskog procesa. A
kako je osnovni instinkt ivih bia onaj za samoodravanje, samoouvanjem ne
udi da djeca pribjegavaju raznim trikovima i smicalicama, ak nepodoptinama
ne bi li izbjegli negativne posljedice drutvene stratifikacije na koje ih kola
samim svojim postojanjem i postojanjem nastavnog programa, te predmetnih
nastanvnika, navodi. Nije neuestalo da djeca pribjegavaju i devijantnom
ponaanju u ovakvim okolnostima drutvenog porobljavanja u svete svrhe
obrazovanja i kulturnog uzdizanja.

4. Mree za uenje - alternativa koli ?

Kao alternativu postojeim kolama Ili predlee takozvane Mree za uenje ili
Istraivake Mree. One trebaju zadovoljavati neke ope odlike. Ili tako pie:
Valjan obrazovni sistem treba da ima tri cilja: svima koji ele da ue omoguiti pristup
raspoloivim sredstvima u svako doba ivota; sve one to ele da nekome prenesu
znanje ovlastiti da nau ljude koji ele da ga steknu; i, najzad, svima koji ele da
pred javnost iznesu
neko sporno pitanje pruiti povoljnu priliku za obelodanjivanje svog stava. Takav sistem iziskivao
bi da se na obrazovanje primene ustavne garancije. Uenike ne bi trebalo prisiljavati
da se podvrgnu obavznom nastavnom programu, kao ni diskriminaciji zasnovanoj na
poesdovanju svedoanstva ili diplome. A ni drutvo ne bi trebalo prisiljavati da, da
putem regresivnog oporezivanja, izdrava grdan profesionalni aparat prosvetni
radnika i zgrada, jer mu ovaj, u samoj stvari, ograniava prilike za uenje na usluge
koje je ta profesija voljna da iznese na trite. Ono trebada se koristi modernom
tehnologijom da bi slobodi govora, slobodi izbora i slobodi tampe dala istinsku
univerzalnost, te otud skroz obrazovnu ulogu.
Novani izdatci i logistia podrka za ozbiljenje ideje drutvenih mrea nisu veliki, unato
tome Ili je skeptian oko toga koliko dugo e trebati do pomaka u svijesti koji
bi doveo da se taj zdraviji nain obrazovanja pone redovito upotrebljavati.
Vladajuim elitama, naime, nije u interesu provoditi obrazovni sustav uenja
putem mrea kojima se ljudi povezuju na osnovu zajednikog interesa i napreduju
po tempu koji sami odrede. To im nije u interesu stoga to bi pod sobom imale
obrazovaniju i kritikom miljenju skolniju masu, koja bi na izborima bila manje
sklona izabrati vladajue elite koje sada bivaju na vlasti.

Evo ukratko Ilievih rijei koje nam pribliavaju sam koncept Mrea za uenje:
Obrazovne mogunosti obino se opisuju saglasno ciljevima nastavnih programa prosvetnih
radnika. Predlaem suprotno : opisat u etiri razliita prilaza koji ueniku otvaraju pristup
svakoj obrazovnoj mogunosti za odreivanje i postizanje vlastitih ciljeva.
1. Slube za upuivanje u obrazovne predmete - namenjene olakavanju pristupa stvarima ili
procesima koji se koriste u svrhu formalnog uenja. Neke od ovih stvari mogu se za to
rezervisati, smjestiti u biblioteke, agencije za iznajmljivanje, kao i u izlobenim prostorijama poput muzeja i pozorita; druge se mogu svakodnevno upotrebljavati u tvornicama,
na aerodromima ili poljoprivrednim dobrima, pod uslovom da budu na raspolaganju uenicima
za vreme obuke ili van radnog vremena.
2. Berze vetina - koje omoguuju ljudima da navedu emu su vini, pod kakvim su uslovima
spremni da slue kao uzor licima zainteresovanima za ovladavanje njihovim vetinama. i gde
ih valja potraiti.
3. Zdruivanje parnjaka - komunikaciona mrea namenjena ljudima koji ele da opiu ta bi
hteli da ue, u nadi da e nai partnera za svoje istraivanje.
4. Sluba za upuivanje na letee prosvjetne radnike - profesionalce, paraprofesionalce, i
slobodnjake ije imena mogu biti uvrtena u kakav imenik, i gde se, pred njihovih
adresa i samoopisa, navode i uslovi pod kojima su im njihove usluge dostupne.
Takvi prosvjetni radnici, kao to emo vidjeti, mogli bi se odabrati na osnovu
anketiranjanja ili konsultovanja njihovih ranijih muterija.

5.

Humanistiki

ideal

Ponovo

roenje

Epimetejevskog ovjeka?
U zavrnom poglavlju svog djela, Ili pokazuje i iskazuje duboko poznavanje grkog mita
i mitologije, te na zanimljiv nain interpretira suvremenu zbilju kroz oi mitolokog pisca
antike Grke. Prisjetimo se samo nekih imena i opih mjesta iz Grke mitologije
prije nego to navedemo zavrne rijei sa zadnje stranice knjige Dole kole.
Prometej je sin titana Japeta i okeanide Klimene, za ovu priu nam je bitno da ima brata
Epitemeja. Pandora je grka boica koje je otvorila poznatu Pandorinu kutiju iz
koje su izala sva zla svijeta, a sama Pandora uspjela je zatvoriti kutiju prije
nego je iz kutije uteklo nadanje. Prometej je zabranio svom bratu Epitemeju da
se oeni za Pandoru, ali je ovaj to svejednako uinio. Epimetejevo ime znai onaj
koji gleda unatrag pa se pogrdno naziva i tupim i glupim, dok je Prometej
progresivan, i oznaava tehnoloki napredak.
A sada preputamo rije Ivanu Iliu:
Tu grki mit prerasta u nadobudno proroanstvo, jer nam kazuje da je sin Prometejev
Deukalion u kovegu, poput Noje, umakao potopu i postao otac jednog novog
ljudskog roda, nainivi ga od zemlje uz pomo Pire, keri Epimeteja i Pandore. Mi
uviamo da je Pit koji je Pandora donijela od bogova, oznaava neto obrnuto
kutiji: nau lau i koveg.
Sada nam treba naziv za one koji stavljaju nadu iznad oekivanja. Potreban nam je naziv za
one kojima su ljudi drai od proizvoda, za one koji veruju da

Nitko od ljudi nije nezanimljiv,

Sudba im je slina hronici planeta.
Nemaju nita to posebno nije,
jer planeta ne lii planeti

Potreban nam je naziv za one to vole Zemlju, na kojoj se jedan s drugim mogu sresti.

I kada bi ovjek iveo u mraku,

sklapajui u njemu svoja prijateljstva,
ni mrak nezanimljiv tada ne bi biop.
Potreban nam je naziv za one koji sarauju sa svojim Prometejevskim bratom na paljenju
vatre, i oblikovanju gvoa, ali to ine za to da bi se osposobili za starenje i brigu
o drugima, za sluenje njima, znajui da

Svakome svet je njegov privatan,

I u tom svetu trenut vanderdan .
I u tom svetu trenut tragian.
Privatni jesu.
Moj je prijdlog da tu nadom ispunjenu brau i sestre nazoveno Epimetejevskim ljudima.

6.Koritena literatura
Pisani i on-line materijali:
Ivan Ili - Dole kole - Biblioteka XX Vek, Beogradsko Izdavako Grafiki Zavod
1980
Ivan

Illich

Deschooling

Society

online

edition

http://www.preservenet.com/theory/Illich/Deschooling/intro.html
Zabiljeke s predavanja prof. Sinie Matia u Gimnaziji Frane Petria (bivi
zadarski MIOC)
en.wikipedia.org/wiki/Ivan_Illich
Rjenik filosofskih pojmova na www.filozofija.org
Blog

prof.

Davora

Katunaria

uvod.wordpress.com

Uvod

filosofiju

uvod.blog.hr

7. O autoru

Ivan Ili roen u Vienni 4. kolovoza. 1926.g. a umro u Bremenu 2. prosinca.

2002.g. Bio je
Austrijski filosof, Rimokatoliki sveenik i vjet drutveni kritiar institucija moderne
zapadne kulture, te kritiar uinka tih institucija na praksu i porijeklo
obrazovanja, medicine, rada, upotrebe energije, prometovanja i gospodarskog
razvoja. Porijeklom je bio Hrvat (po ocu) a majka mu je bila idovkinja. Bio je
poliglota koji je izmeu ostalih teno govorio i ove jezike:
Talijanski, panjolski, Francuski, Njemaki, Hrvatski, Grki, Latinski, Hindu,
Engleski i Portugalski. Bio je ovjek enciklopedijskog znaja i
polihistor. Zavrio je studij Teologije, Filozofije i srednjovjekovne
povijesti, ali je takoer bio obrazovan i u prirodnim naukama.
Ostat e zampamen po svojim vrijednim kritikama drutvene zbilje koje su
zabiljeene u njegovim najpoznatijim knjigama: Deschooling Society,
Medical Nemesis, Tools For Conectivity.