Sluzbene TK Broj 6-Zakon o Građenju TK

GODINA 18 TUZLA, SUBOTA, 30. TRAVNJA 2011.
GODINE IZDANJE NA HRVATSKOM JEZIKU BROJ 6
126
Na temelju lanka 24. stavak 1. toka c. Ustava Tuzlanskog

kantona (Slubene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br.
7/97 i 3/99 i Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99,
10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona,
Skuptina Tuzlanskog kantona, na sjednici odranoj 28.4.2011.
godine, d o n o s i
ZAKON
O PROSTORNOM UREENJU I GRAENJU
OPE ODREDBE
lanak 1.
(Predmet)
Zakonom o prostornom ureenju i graenju Tuzlanskog
kantona ureuju se:
a) naela za plansko ureenje, koritenje, zatitu i upravljanje
prostorom, organizacija sustava prostornog ureenja, vrste i
sadraj, nain izrade i postupak donoenja planskih dokumenata,
nain provoenja planskih dokumenata, vrenje inspekcijskog
nadzora nad provoenjem ovog zakona i druga pitanja od znaaja
za prostorno ureenje;
b) uvjeti projektiranja, graenja, upotrebe i odravanja
graevine, tehnika svojstva i drugi uvjeti koje moraju zadovoljavati
graevine, graevinski materijali, proizvodi i oprema koji se
grade ili ugrauju za izgradnju objekata na podruju Tuzlanskog
kantona (u daljem tekstu: Kanton), te sadraj investiciono-tehnike
dokumentacije, uvjeti za obavljanje poslova izgradnje, nadzora,
te postupci izdavanja odobrenja za graenje i za upotrebu, kao i
obveze i nadlenosti urbanistiko-graevinske inspekcije (u daljem
tekstu: inspekcija).

lanak 2.
(Znaenje pojedinih izraza)
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
1. Prostor je sastav fizikih struktura na povrini zemlje,
odnosno na, iznad i ispod povrine tla i vode dokle dopiru neposredni
utjecaji ljudske djelatnosti.
2. Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene
prostora koje su rezultat ljudskih aktivnosti.
3. Prostorno ureenje je planiran razmjetaj djelatnosti i
objekata na odreenom podruju.
4. Plansko prostorno ureenje podrazumijeva koritenje,
zatitu i upravljanje prostorom u cilju odrivog razvoja na temelju
cjelovitog pristupa u planiranju prostora.
5. Odrivi razvoj je osiguranje takvog koritenja prostora,
koji uz ouvanje ivotne sredine, prirode i trajnog koritenja
prirodnih dobara, te zatitu kulturnog-povijesnog naslijea i drugih
prirodnih vrijednosti, zadovoljava potrebe sadanjih generacija,
bez ugroavanja jednakih mogunosti za zadovoljavanje potreba
buduih generacija.
6. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost

je institucionalni i tehniki oblik za upravljanje prostornom
dimenzijom odrivosti, kojom se, na temelju procjene razvojnih
mogunosti u okviru zadravanja posebnosti prostora, zahtjeva
zatite prostora i ouvanja kvaliteta okolice, odreuju namjene
prostora/povrina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmjetaj u
prostoru, uvjeti za poboljanje i urbanu obnovu izgraenih podruja,
te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru.
7. Naselje je nastanjen, izgraen, prostorno i funkcionalno
objedinjen dio naseljenog mjesta.
8. Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica koja, po
pravilu, obuhvata jedno ili vie naselja, sa podrujem koje pripada
tom naseljenom mjestu. Naseljena mjesta mogu biti gradskog,
mjeovitog i seoskog karaktera.
9. Selo je naselje ije se stanovnitvo preteno bavi
poljoprivrednom djelatnosti.
10. Graevinsko zemljite je neizgraeno i izgraeno zemljite
u gradskim, mjeovitim i seoskim naseljima, koje je prostornim i
urbanistikim planovima namijenjeno za izgradnju graevina i druge
zahvate u prostoru, sukladno odredbama ovog zakona.
11. Ureeno graevinsko zemljite je zemljite na kome su
obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljita prema planskim
dokumentima i programu ureenja graevinskog zemljita
12. Graenje je materijalizacija neke graevinsko-tehnike
zamisli u prostoru, a obuhvata izvoenje pripremnih radova,
graevinskih radova (ukljuujui graevinsko-zanatske radove),
ugradnju i montau opreme, te druge zahvate u prostoru. Graenjem
se smatraju i radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje,
sanacije, rehabilitacije, konzervacije, izgradnje privremenih
graevina i uklanjanje graevina.
13. Pripremni radovi su radovi na pripremi gradilita,
odnosno radnje vezane za postavljanje ograde, izvoenje radova
i graenje pomonih graevina privremenog karaktera koji se
izvode za potrebe organiziranja gradilita i primjene odgovarajue
tehnologije graenja, pripremu odgovarajueg prostora za
skladitenje graevinskog materijala, te organiziranje prometne
komunikacije unutar gradilita i pristupnih puteva, izrada gradilinih
instalacija i njihovih prikljuaka.
14. Uklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva
stvaranje uvjeta za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u
objekt, te pristup i upotrebu svih prostorija i instalacija u objektu za
osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima.
15. Odravanjem graevine smatra se praenje stanja
graevine i izvoenje radova nunih za funkcionalnost, sigurnost
i pouzdanost graevine, ivot i zdravlje ljudi, te za ouvanje
bitnih tehnikih svojstava i drugih uvjeta propisanih za predmetnu
graevinu.
16. Rekonstrukcijom se smatra izvoenje radova na
postojeoj graevini, kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi
koji bi mogli utjecati na stabilnost graevine ili njenih dijelova;
uvode nove instalacije ili ugrauje nova oprema u graevinu;
mijenja namjena, tehnoloki proces ili vanjski izgled graevine,
Broj 6 - Strana 454
SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA
te mijenjaju uvjeti pod kojima je, na temelju graevinske dozvole,

izgraena graevina. Ne smatraju se rekonstrukcijom radovi
na zamjeni instalacija i opreme koji se izvode prema uvjetima
utvrenim u odobrenju za graenje.
Rekonstrukcijom graevine smatraju se i radovi kojima se
oteena graevina, ije oteenje prelazi 70%, dovodi u stanje prije
oteenja, ako je oteenje nastalo kao posljedica starosti graevine
ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih
nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja.
17. Sanacijom se smatraju graevinski i drugi radovi na
oteenim graevinama kojima se graevina dovodi u stanje prije
oteenja.
Radovi redovnog odravanja i sanacije oteene graevine, koji
se mogu smatrati radovima tekueg odravanja, podrazumijevaju
radove koji ne utjeu na konstrukciju graevine, zatitu okolice,
namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda, odnosno kojima se
ne mijenjaju uvjeti utvreni urbanistikom suglasnosti i odobrenjem
za graenje (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo
dovoenje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje graevinske stolarije,
zastakljivanje postojeih otvora, zamjena pokrova, manjih dijelova
krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i popravka
oteenih instalacija, zidanje poruenih dimnjaka i sl.).
18. Konzervacijom graevine smatra se izvoenje radova
kojima se oteena ili nedovrena graevina zatiuje od daljeg
propadanja, a do stjecanja uvjeta za njenu sanaciju, rekonstrukciju
ili dovrenje radova na nezavrenoj graevini.
19. Rehabilitacija podrazumijeva vraanje oteenog ili
unitenog dobra kulturno-povijesnog naslijea u stanje u kojem je
to dobro bilo prije oteenja i unitenja, kao i ponovno graenje
(obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku i
dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao to je bilo prije
ruenja uz koritenje iste tehnologije graenja, u mjeri u kojoj je to
mogue.
20. Zatita objekata u ovisnosti od vrste i lokacije graevine,
podrazumijeva:
- konzervaciju spomenika, koja podrazumijeva ouvanje
fizikih ostataka spomenika i njegovog okruenja uz zabranu bilo
kakvog graenja nove graevine na istom lokalitetu ili u blizini
lokaliteta, te zatitu od unitenja nalaza i preureenja koji bi ugrozili
autentinost spomenika;
- restauraciju, koja podrazumijeva rekonstrukciju graevine
uz potpuno ouvanje raritetne, autentine vrijednosti graevine sa
svim njenim estetskim, umjetnikim i povijesnim vrijednostima uz
upotrebu tradicionalnih graevinskih materijala i radove izvoene
na temelju postojee originalne dokumentacije;
- iluminaciju, koja podrazumijeva poduzimanje takvih
intervencija na spomeniku ili u njegovom neposrednom okruenju
radi ugradnje sustava elektrine rasvjete, koje ni na koji nain nee
ugroziti njegovu vrijednost.
21. Dogradnjom se smatra svako proirenje postojee
graevine kojim se zauzima zemljite ili prostor u odnosu na tu
graevinu, ako dograeni dio ini graevinsku i funkcionalnu
cjelinu sa graevinom uz koju se dograuje, a kojom se mijenjaju
uvjeti iz urbanistike suglasnosti i odobrenja za graenje.
22. Nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili vie etaa,
kao i preureenje krovita, odnosno potkrovlja na postojeim
graevinama, kojim se dobija novi stambeni, poslovni ili drugi
korisni prostor.
23. Promjenom namjene graevine smatra se promjena
stambenog u poslovni prostor, odnosno poslovnog u stambeni, kao
i promjena djelatnosti u poslovnom prostoru, ako takva promjena
uvjetuje izmjenu konstruktivnih elemenata graevine ili bitno
mijenja uvjete koritenja te graevine, okolnih graevina i prostora,
odvijanja prometa i uvjete ouvanja okolice.
24. Uklanjanjem graevine smatra se ruenje ili demontaa
graevine ili njenog dijela, zbrinjavanje otpadnog materijala
nastalog ruenjem, zateenog materijala, opreme i drugih elemenata
i dovoenje graevinske parcele ili njenog djela u uredno stanje.
Uklanjanje graevine vri se zbog fizike dotrajalosti ili veih
oteenja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem
izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanje
Subota, 30. travnja 2011. god.
graevine u smislu ovog zakona smatra se i ruenje graevine radi

privoenja zemljita konanoj namjeni.
25. Graevina podrazumijeva graevinski objekt na
odreenoj lokaciji trajno povezan sa tlom, a koji se sastoji od
graevinskog dijela i ugraene opreme koji zajedno ine tehnikotehnoloku cjelinu. Graevinom se smatraju i nasipi, iskopi i
odlagalita, tj. svi objekti povezani s tlom, kojima se mijenja nain
koritenja prostora.
26. Sloena graevina je sklop vie meusobno
funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina
27. Graevinskim dijelom sloene graevine smatra se
dio graevine izgraen od graevinskih materijala i proizvoda,
ukljuujui graevinske instalacije, graevinsko-zavrne radove i
opremu koji skupa ine jednu cjelinu.
28. Dijelovi (etae) i visina graevine:
- Prizemlje (P) je dio graevine iji se prostor nalazi
neposredno na povrini, odnosno najvie 1,5m iznad konano
ureenog i zaravnanog terena mjereno na najnioj toki uz fasadu
graevine, ili iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena
(ispod poda kata ili krova),
- Suteren (S) je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda
prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konano ureeni
teren, odnosno da je najmanje jednom svojom fasadom izvan terena,
- Podrum (Po) je potpuno ukopani dio graevine, ili je
ukopan vie od 50% svog volumena, iji se prostor nalazi ispod
poda prizemlja, odnosno suterena,
- Kat je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu dva poda
iznad prizemlja,
- Potkrovlje (Pk) je dio graevine iji se prostor nalazi iznad
zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, pri
emu visina nadzida ne moe biti via od 1,20 m,
- Visina graevine mjeri se od konano zaravnanog i
ureenog terena uz fasadu graevine na njegovom najniem dijelu
do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno do vrha
nadzida potkrovlja, ija visina ne moe biti via od 1,20 m,
- Ukupna visina graevine mjeri se od konano zaravnanog
i ureenog terena na njegovom najniem dijelu uz fasadu graevine
do najvie toke krova (sljemena).
29. Opremom se smatraju postrojenja, ureaji, strojevi,
procesne instalacije i drugi proizvodi koji su u sklopu tehnolokog
procesa ugraeni u graevinski dio / strukturu.
30. Graevinski proizvodi su proizvedeni graevinski
materijali, prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene
konstrukcije koji su namijenjeni za graenje.
31. Privremena graevina je graevina montanodemontane izvedbe postavljena privremeno na odreenoj lokaciji
za potrebe gradilita, za primjenu odgovarajue tehnologije
graenja, za organiziranje sajmova, javnih manifestacija, te za
druge potrebe sukladno planu (kiosci, telefonske govornice, ljetne
bate, reklamni panoi i sl.).
32. Stambeni objekt je graevina stambene namjene na
posebnoj graevinskoj parceli.
33. Stambeno-poslovni objekt je graevina stambene i
poslovne namjene na posebnoj graevinskoj parceli .
34. Izvoenje drugih zahvata u prostoru podrazumijeva
sve radove na povrini tla, te ispod i iznad povrine tla, kojima
se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju postojei
uvjeti koritenja prostora kao to su: nivelacija terena, pozajmite
zemljanog materijala, deponija inertnog materijala, obrambeni
nasipi i sl.
35. Iskolavanje graevine podrazumijeva geodetski prenos
tlocrta vanjskog oblika graevine ili osi trase graevine koju je
dozvoljeno graditi, na terenu unutar graevinske parcele. Elaborat
iskolenja graevine je dokument kojim se iskazuje nain iskolenja
graevine na terenu i nain kojim su stabilizirane toke planirane
graevine.
36. Graevinska parcela je zemljite na kojem se nalazi
graevina i ureene povrine koje slue toj graevini, ili zemljite
na kojem je predvieno graenje graevine i ureenje povrina koje
e sluiti toj graevini koje ima pristup na prometnicu sukladno
uvjetima iz planske dokumentacije.
37. Regulaciona linija je planska linija definirana grafiki

i numeriki detaljnim planskim dokumentom kojom se utvruju
pojedinane graevinske parcele ili koja odvaja zemljite planirano
za javne povrine od zemljita planiranog za druge namjene.
38. Graevinska linija je planska linija koja se utvruje
grafiki i numeriki detaljnim planskim dokumentom i oznaava
liniju prema kojoj se gradi, odnosno iskolava graevina, ili liniju
koju graevina ili gabarit graevine ne smije prei.
39. Zatitni pojas i zatitna zona su povrine zemljita,
vodne povrine ili zrani prostori, koji su definirani planskim
dokumentima ili na temelju planskih dokumenata numeriki i
grafiki i namijenjeni su za zatitu ivota i zdravlja ljudi, sigurnost
i funkciju graevina, povrina ili prostora, sukladno odredbama
zakona i posebnih propisa donesenih na temelju tih zakona.
40. Javne povrine su sve povrine ije je koritenje
namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice,
trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovske i zelene
povrine u naselju, rekreacijske povrine i sl.)
41. Zelene i rekreacijske povrine podrazumijevaju: javne
zelene povrine (park-ume, parkovi, drvoredi, skverovi, travnjaci,
zelenilo uz prometnice i sl.); zelene zone, odnosno pojasevi,
kojima se spreava neplanirano irenje naselja i koje imaju razliite
rekreacijske i zatitne namjene; zelene povrine stambenih, odnosno
urbanih cjelina; zelene povrine posebne namjene (groblja,
botaniki i zooloki vrtovi, sl.); povrine za rekreaciju i masovni
port na otvorenom prostoru (igralita, izletita, etalita, portski
tereni, kupalita, vjebalita, strelita, kros i trim staze i sl.); zelene
povrine uz obale rijeka i jezera.
42. Gradilitem se smatra zemljite, ukljuujui i privremeno
zauzeto zemljite, kao i zemljite potrebno za omoguavanje primjene
odgovarajue tehnologije graenja, zajedno s objektom koji se gradi.
1. dio
SUSTAV PLANIRANJA I UREENJA PROSTORA
I. TEMELJNA NAELA PROSTORNOG PLANIRANJA
lanak 3.
(Principi prostornog planiranja)
Cjelovit pristup prostornom planiranju i ureenju prostora
obuhvata:
- istraivanje, provjeru i ocjenu mogunosti zahvata na
prostoru Kantona;
- koritenje, zatitu i nain upravljanja prostorom;
- praenje stanja u prostoru, te izradu i donoenje planskih
dokumenata;
- provoenje i praenje provoenja planskih dokumenata.
lanak 4.
(Naela prostornog planiranja)
Prostorno planiranje temelji se na naelima:
- usuglaenosti prostornog ureenja Kantona s prostornim
ureenjem ireg podruja,
- ravnomjernog privrednog, drutvenog i kulturnog razvoja
Kantona uz potivanje i razvijanje regionalnih prostornih
specifinosti,
- zatita i racionalno koritenje prostora sukladno
principima odrivog humanog razvoja,
- zatite integralnih vrijednosti prostora i zatita i
unapreenje stanja okolice,
- zatite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea,
- usuglaavanje interesa korisnika prostora i prioriteta
djelovanja od znaaja za Kanton,
- usuglaavanje privatnog i javnog interesa,
- usuglaavanje prostornog ureenja opina meusobno i
sa prostornim ureenjem Kantona,
- usuglaavanje prostornog ureenja Kantona sa prostornim
ureenjem susjednih kantona i Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), Brko Distrikta
Bosne i Hercegovine, kao i sa prostornim ureenjem
Broj 6 - Strana 455
Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji granie sa

Kantonom,
- javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima
znaajnim za prostorno planiranje i ureenje sukladno
ovom zakonu i posebnim propisima,
- uspostavljanja jedinstvenog sustava informacija o prostoru
Kantona u svrhu planiranja, koritenja i zatite prostora
Kantona.
lanak 5.
(Namjene povrina)
(1) S ciljem planskog ureenja i izgradnje naselja, stvaranja
povoljnih uvjeta za ivot, rad i zdravlje ovjeka, zatite i dugoronog
upravljanja prirodnim dobrima, u prostoru se utvruje:
- graevinsko zemljite
- poljoprivredno zemljite
- umsko zemljite
- vodne povrine
- zatiena i rekreacijska podruja
- infrastrukturni sustavi
- eksploataciona polja
- neplodno zemljite i ostala zemljita
(2) Povrine zemljita iz stavka (1) ovog lanka utvruju se na
temelju ovog zakona, posebnih zakona i planova prostornog ureenja.
II. UREENJE PROSTORA
lanak 6.
(Urbano i ue urbano podruje)
(1) Radi usmjeravanja graenja, odgovarajuim planskim
dokumentima utvruju se granice urbanog i ueg urbanog podruja.
(2) Urbano podruje utvruje se za jedno ili vie naselja koja
predstavljaju prostorno funkcionalnu urbanu cjelinu ili za prostorno
funkcionalnu meusobno povezanu cjelinu koja, na temelju planskih
pretpostavki, ima uvjete za dalji razvoj.
(3) Urbano podruje obuhvata izgraene i neizgraene
povrine namijenjene za stanovanje rad, odmor i rekreaciju,
urbanu opremu i infrastrukturu, te povrine za posebnu namjenu i
zelene povrine, kao i povrine rezervirane za budui razvoj. Osim
graevinskog zemljita, granicama urbanog podruja mogu biti
obuhvaena i druga zemljita.
(4) Ako postoji potreba utvrivanja posebnih uvjeta graenja
u centrima ili intenzivno izgraenim dijelovima urbanih podruja,
utvruje se ue urbano podruje.
(5) Ue urbano podruje obuhvata dio naselja koje je
intenzivno izgraeno ili je planom predvieno da tako bude
izgraeno i obrazuje se u svrhu utvrivanja reima graenja,
posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske informacije, urbanistike
suglasnosti, odobrenja za graenje i sl.
lanak 7.
(Graenje naselja)
(1) Graenje naselja vri se na temelju detaljnih planskih
dokumenata ili razvojnih planova, sukladno odredbama ovog zakona.
(2) Rekonstrukcija postojeih dijelova naselja vri se
iskljuivo na temelju usvojenih detaljnih planskih dokumenata.
lanak 8.
(Reimi graenja)
Intenzitet i karakter graenja na pojedinim podrujima
odreuje se prema utvrenom javnom interesu, potrebama i
mogunostima korisnika i drugim lokalnim ogranienjima, tako da
se kroz planske dokumente mogu uvesti sljedei reimi graenja:
a) reim zabrane graenja - na podrujima od znaaja za
budui razvoj na kojima se ne dozvoljava nikakva izgradnja, osim
tekueg odravanja i graevinskih zahvata s ciljem osiguranja
osnovnih higijenskih uvjeta, promjene namjene unutar postojeih
gabarita graevina, a samo izuzetno se dozvoljava podizanje novih
graevina i ureaja koji podravaju postojeu funkciju tih podruja
(objekti neophodne infrastrukture, neophodni javni objekti, objekti
Broj 6 - Strana 456
za opskrbu i sl.);
b) reim graenja I. stupnja na urbanom podruju na
kojem se planira graenje, rekonstrukcija ili sanacija; na dijelovima
podruja sa zatienim kulturno-povijesnim i prirodnim naslijeem,
turistikim naseljima, portskim, rekreacijskim i zdravstvenim
podrujima na kojima se planira graenje; na privrednim zonama
veim od 5 ha, za koje se uvjeti za odobravanje graenja utvruju
na temelju zoning plana, regulacionog plana, odnosno urbanistikog
projekta izraenog na temelju regulacionog plana, te na manjim
dijelovima ueg urbanog podruja koje je ve graeno i na kome
ne predstoji intenzivno graenje, rekonstrukcija ili sanacija za koje
se uvjeti za odobravanje graenja utvruju na temelju urbanistikog
projekta, ako nije donesen regulacioni plan;
c) reim graenja II. stupnja na podrujima za koje se
donosi urbanistiki plan, a za koja se uvjeti za odobravanje graenja
utvruju na temelju prostornog plana, urbanistikog plana i plana
parcelacije;
d) reim graenja III. stupnja na urbanim podrujima
za koja se uvjeti za odobravanje graenja utvruju na temelju
prostornog plana i plana parcelacije;
e) reim graenja IV. stupnja na urbanim i drugim
podrujima za koja nije utvrena obveza donoenja plana
parcelacije, a za koja se uvjeti za odobravanje graenja vre po
postupku koji je utvren zakonom.
lanak 9.
(Graenje izvan graevinskog zemljita)
(1) Graenje naselja i graevina moe se odvijati samo na
graevinskom zemljitu.
(2) Izuzetno od odredbe stavka (1) ovog lanka, izvan granica
urbanog podruja, odnosno graevinskog zemljita moe se, ako
je predvieno vaeim prostornim planom, odobriti graenje koje,
s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore izvan urbanog
podruja, odnosno graevinskog zemljita, a naroito:
- magistralne i regionalne infrastrukture (prometna,
energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr);
- zdravstvene, rekreacijske i portske graevine,
- graevine za potrebe obrane i vojske,
- stambene i privredne graevine poljoprivrednog proizvoaa
za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma,
ukljuujui melioracione sustave i sustave navodnjavanja,
- istraivanje, iskoritavanje i ureivanje prostora prirodnih
dobara (mineralne sirovine, ume, vode, poljoprivredno
zemljite i dr),
- komunalne i druge sline graevine (deponije komunalnog
otpada, groblja, spomen obiljeja i sl.).
od elementarnih nepogoda, tehnikih katastrofa, ratnih razaranja i

sl., mogu se graditi naselja za privremeni smjetaj.
(2) Naselje u smislu stavka (1) ovog lanka, planira se i
gradi tako da, po prestanku okolnosti koje su zahtijevale njegovu
izgradnju, bude uklonjeno u roku od est mjeseci, a prostor doveden
u prvobitno stanje od strane investitora ili organa koji je donio
odluku o izgradnji privremenog naselja, ili da preraste u naselje
koje odgovara buduem razvoju tog podruja sukladno vaeim
planskim dokumentima
(3) Ukoliko naselje odgovara buduem razvoju tog podruja, moe
se naknadno izdati urbanistika suglasnost i odobrenje za graenje.
lanak 13.
(Groblja)
Povrine namijenjene za sahranjivanje utvruju se prostornim
planom opine ili urbanistikim planom. Gradnja i ureenje groblja
vri se na temelju usvojenog urbanistikog projekta ili regulacionog
plana.
lanak 14.
(Zone budueg razvoja)
(1) Razvojnim planskim dokumentima utvruju se povrine
i koridori rezervirani za budui razvoj, na kojima nije dozvoljeno
graenje do izrade odgovarajueg detaljnog planskog dokumenta
(2) Na utvrenim povrinama iz stavka (1) ovog lanka, mogu
se odobriti sljedee privremene namjene: zelene i rekreacijske
povrine, igralita, obavljanje poljoprivredne djelatnosti, povrine
za parkiranje i dr., a sukladno odluci o provoenju razvojnih
planskih dokumenata.
lanak 15.
(Gradnja infrastrukturnih sustava )
Gradnja infrastrukturnih sustava i graevina vodne, prometne,
energetske i komunalne infrastrukture vri se sukladno planskim
dokumentima opina i Kantona, odnosno Federacije i planovima
odgovarajuih institucija i javnih poduzea, te sukladno planskoj
dokumentaciji propisanoj drugim zakonima (o vodama, cestama i dr.).
lanak 11.
(Graenje na eksploatacionim poljima)
(1) Graenje je dozvoljeno na eksploatacionim poljima
sukladno odredbama Zakona o rudarstvu.
(2) Graevinska zemljita unutar granica eksploatacionog
polja mogu se definirati prostornim planom, odnosno urbanistikim
planom, uz pribavljanje miljenja rudnika koji vri eksploataciju
mineralne sirovine, sukladno odredbama Zakona o rudarstvu.
lanak 16.
(Zatitni pojasevi)
(1) S ciljem osiguranja infrastrukturnih sustava i graevina
za funkciju kojoj su namijenjeni, utvruju se i ureuju zatitni
infrastrukturni pojasevi du trasa infrastrukturnih graevina.
Zatitni infrastrukturni pojasevi su:
- zatitni putni pojas
- zatitni pruni pojas
- zatitni aerodromski pojas
- zatitni dalekovodni pojas
- zatitna zona izvorita vode i vodoprivrednih graevina
- i drugi zatitni pojasevi (cjevovodi industrijske vode,
sonovodi, ljakovodi, plinovod i dr.)
(2) Posebnim zakonima, provedbenim propisima i opim
aktima nadlenih organa (o putevima, eljeznici, vodama i drugo)
blie se odreuju odgovarajui zatitni pojasevi.
(3) irina pojaseva utvrenih planskim dokumentom ne
moe biti manja od irine pojaseva utvrenih posebnim zakonom,
provedbenim propisima i opim aktima nadlenih organa.
(4) Na prostoru obuhvaenom zatitnim infrastrukturnim
pojasom ne mogu se graditi graevine ili vriti radovi suprotno
namjeni zbog koje je uspostavljen pojas. Ukoliko takve graevine
postoje, na njih se primjenjuje reim zabrane graenja, ako
posebnim propisom nije drugaije predvieno.
(5) Graenje u zatitnim pojasevima infrastrukturnih sustava
koji prolaze kroz naselja i drugim zatitnim pojasevima, mora se
regulirati detaljnom planskom dokumentacijom, uz potivanje
odredbi relevantnih zakona koji se odnose na zatitne pojaseve.
lanak 12.
(Naselja za privremeni smjetaj)
(1) Prilikom izgradnje kompleksnih infrastrukturnih,
industrijskih i slinih graevina, kao i u svrhu otklanjanja posljedica
lanak 17.
(Zatita poljoprivrednog zemljita)
(1) Povrinski sloj plodnog i potencijalno plodnog tla u
podrujima graevinskog zemljita, i to na povrinama koje e biti
lanak 10.
(Zabrana graenja)
(1) Skuptina Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Skuptina
Kantona), odnosno opinsko vijee, kod donoenja odluka o
pristupanju izradi, izmjeni ili dopuni detaljnih planskih dokumenata,
mogu zabraniti graenje na odreenim dijelovima podruja kada je to
neophodno za razvoj naselja, izgradnju prometnica, ureenje voda,
zatitu prirodnog i kulturno-povijesnog naslijea i sl.
(2) Zabrana graenja iz stavka (1) ovog lanka traje do
usvajanja odgovarajueg plana, ali ne due od dvije godine.
trajno zauzete doputenim graevinskim objektima ili zahvatima

u prostoru, skida se i odvozi na posebnu lokaciju gdje se predaje
operatoru banke-deponije plodnog zemljita, uz naknadu.
(2) Za privremeno zauzimanje zemljine povrine, plodni
i potencijalno plodni sloj zemljita moe se skinuti i zatititi na
privremenoj deponiji, pa nakon okonanja privremenog koritenja
zemljita, vratiti na isto mjesto radi rekultivacije, uz ouvanje
njegovog prirodnog sastava, strukture i fizikog stanja.
lanak 18.
(Zatita umskog zemljita)
(1) U umi i na umskom zemljitu mogu se graditi samo
graevine koje su u funkciji upravljanja umama. Ostale graevine
mogu se graditi ili izvoditi zahvati na umskom zemljitu ako su
planirani vaeim planskim dokumentima.
(2) Na umskom zemljitu mogu se graditi i graevine sa
posebnom namjenom za turizam, port i rekreaciju i pripadajua
infrastruktura, kao i infrastrukturne graevine uz zadovoljavanje
posebnih okolinskih uvjeta.
(3) Na umskom zemljitu mogu se vriti radovi istraivanja
i iskoritavanja mineralnih sirovina, te izgradnje graevina i
infrastrukture za te svrhe, pod uvjetom prethodne izrade cjelovite
studije opravdanosti, ukljuujui i studiju utjecaja na okoli, kojima
se potvruje opravdanost.
(4) Investitor doputene graevine ili zahvata u prostoru
na umskom zemljitu ija namjena e zbog toga biti trajno
promijenjena, ili ija e vegetacija biti unitena, duan je da izvri
zamjensku sadnju drvea i druge vegetacije na dijelu umskog
zemljita koji odredi Kantonalna uprava za umarstvo.
lanak 19.
(Zatiena podruja)
(1) Planski dokumenti izrauju se uz puno uvaavanje
podruja koji predstavljaju vrijedno kulturno-povijesno i prirodno
naslijee, tj. podruja koja su proglaena zatienim zonama.
(2) Dijelovi prirodnog i izgraenog podruja koji se, u smislu
ovog zakona, stavljaju pod posebnu zatitu su:
- podruja i pojedinane vrijednosti nepokretnog prirodnog
naslijea,
- podruja, cjeline i pojedinane vrijednosti kulturnopovijesnog naslijea,
- ambijentalne cjeline.
(3) Ako kulturno-povjesno i prirodno naslijee, iz stavka (2)
ovog lanka posjeduje nesumnjive vrijednosti, zatiuje se u smislu
ovog zakona, iako nije evidentirano i zatieno odredbama zakona
o zatiti tog naslijea.
III. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROSTORNOG
PLANIRANJA I UREENJA
lanak 20.
(Djelotvornost prostornog planiranja)
(1) Djelotvornost prostornog planiranja i ureenje prostora
Kantona osiguravaju Skuptina Kantona i Vlada Tuzlanskog kantona
(u daljem tekstu: Vlada Kantona), te opine donoenjem planskih
dokumenata i drugih dokumenata odreenih ovim zakonom.
(2) Strunu osnovanost dokumenata iz stavka (1) ovog lanka
osiguravaju Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolice Tuzlanskog
kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo) i nadleni kantonalni i opinski
organi osnovani radi obavljanja strunih poslova prostornog ureenja, te
pravne osobe registrirane za izradu tih dokumenata.
lanak 21.
(Izrada planskih dokumenata)
(1) Strune poslove izrade planskih dokumenata osiguravaju
kantonalni organi uprave, odnosno nadlene opinske slube,
putem pravnih osoba registriranih za obavljanje tih poslova, osim
ako nosilac izrade planskih dokumenata nije nadleni kantonalni
ili opinski organ kojem su odlukom o osnivanju povjereni poslovi
izrade planskih dokumenata.
Broj 6 - Strana 457
(2) Izbor nosioca izrade planskog dokumenta izvrit e

nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta sukladno Zakonu
o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine.
(3) Izbor nosioca izrade detaljnog planskog dokumenta
finansiranog od strane investitora koje eli da gradi u granicama
obuhvata planirane prostorne cjeline, izvrit e investitor.
(4) Strune poslove prostornog planiranja, izrade planskih
dokumenata i strunih podloga za njihovu izradu mogu obavljati
pravne osobe registrirane za tu djelatnost, koje imaju ovlatenja za
obavljanje strunih poslova izrade planskih dokumenata.
lanak 22.
(Nadlenosti)
Ministarstvo je nadleno za pripremu planskih dokumenata od
znaaja za Kanton, kao i za njihovo provoenje, dok su opinske
slube za prostorno ureenje nadlene za pripremu i provoenje
planskih dokumenata od znaaja za tu opinu.
lanak 23.
(Zavod za prostorno planiranje i urbanizam)
Strune poslove za potrebe Kantona iz oblasti prostornog
planiranja i ureenja obavlja kantonalni Zavod za prostorno
planiranje i urbanizam (u daljem tekstu: Zavod).
IV. PLANSKI DOKUMENTI
lanak 24.
(Ciljevi)
Planskim dokumentima odreuje se svrsishodno organiziranje,
koritenje i namjena prostora, te mjere i smjernice za ureenje i
zatitu prostora.
lanak 25.
(Vrste planskih dokumenata)
(1) Planski dokumenti su:
A) Razvojni planovi:
- prostorni plan Kantona
- prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona
- prostorni plan opina
- urbanistiki plan
B) Detaljni planski dokumenti:
- zoning plan
- regulacioni plan,
- urbanistiki projekt
C) Drugi planski dokumenti:
- plan parcelacije
(2) Razvojni planovi su strateki dugoroni planski dokumenti
kojima se definiraju temeljna naela planskog ureenja prostora,
ciljevi prostornog razvoja ureenja kao i zatita, koritenje i
namjena prostora. Rade se za vremenski period od 10 do 20 godina.
(3) Detaljni planski dokumenti su tehniko-regulativni
planski dokumenti kojima se regulira koritenje zemljita, izgradnja
i ureenje prostora. Rade se za vremenski period od pet do deset
godina.
(4) Period za koji se donosi planski dokument definira se
odlukom o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta.
lanak 26.
(Razvojni planovi)
(1) Obavezna je izrada i donoenje sljedeih razvojnih
planova:
a) za teritoriju Kantona prostorni plan Kantona,
b) za podruja od znaaja za Kanton prostorni plan podruja
posebnih obiljeja,
c) za podruje opine prostorni plan opine,
d) za urbano podruje opine u kome je smjeteno sjedite
Kantona urbanistiki plan,
e) za urbano podruje u kome je smjeteno sjedite opine
urbanistiki plan, ako je takva obveza utvrena prostornim planom
opine,
Broj 6 - Strana 458
f) za naselje gradskog tipa unutar podruja posebnih obiljeja

urbanistiki plan, ako je takva obveza utvrena prostornim planom
podruja posebnih obiljeja.
(2) U sluaju da opine nemaju mogunost da same rade
prostorni plan opine, mogu odluiti da rade zajedniki prostorni
plan za dvije ili vie opina.
lanak 27.
(Detaljni planski dokumenti)
Detaljni planski dokumenti se izrauju na temelju obveze
utvrene razvojnim planovima, i to:
a) zoning plan, za ostala urbana podruja opine - na temelju
prostornog plana opine;
b) regulacioni plan, za dijelove urbanih podruja na kojima
predstoji intenzivna gradnja, rekonstrukcija ili urbana sanacija - na
temelju prostornog plana Kantona ili opine, ili urbanistikog plana;
c) regulacioni plan, za vanurbana podruja koje treba zatititi
i ureivati sukladno lanku 9. ovog zakona na temelju prostornog
plana Kantona, prostornog plana podruja posebnih obiljeja
Kantona ili prostornog plana opine;
d) urbanistiki projekt, za posebno znaajne cjeline u urbanim
podrujima koje trae kreativna rjeenja ureenja prostora na
temelju prostornog plana opine, urbanistikog plana, zoning plana
ili regulacionog plana.
lanak 28.
(Planski dokumenti)
(1) Planski dokumenti baziraju se na usvojenoj politici
koritenja zemljita, strategijama i programima razvoja, planovima
razvoja infrastrukture i ostalim planovima i programima od znaaja
za planiranje razvoja prostora.
(2) Planski dokumenti se rade na temelju Uredbe o jedinstvenoj
metodologiji za izradu planskih dokumenata.
(3) Planski dokumenti se meusobno usklauju. Planski
dokumenti ueg podruja moraju biti sukladno planskim
dokumentima ireg podruja, a ako to nije sluaj, primjenjuju se
planski dokumenti ireg podruja.
(4) Izuzetno od stavka (3) ovog lanka, planski dokumenti
ueg podruja primjenjivat e se ako se tim planom ne mijenja
osnovna koncepcija prostornog ureenja ireg podruja, te uz
prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva.
(5) Sastavni dijelovi planskih dokumenata su odluka o
usvajanju plana i odluka o provoenju plana.
lanak 29.
(Prostorni plan Kantona)
(1) Prostorni plan Kantona preuzima, prilagoava, razrauje
i kreativno dopunjava planska opredjeljenja iz prostornog plana
Federacije Bosne i Hercegovine, koja se odnose na prostor Kantona.
Uz potpuno uvaavanje kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti,
prostorni plan Kantona utvruje temeljna naela planskog ureenja
prostora, ciljeve prostornog razvoja, te zatitu, koritenje i namjenu
prostora, a naroito:
- osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, umsko,
graevinsko zemljite, vodne i druge povrine),
- sustav naselja po znaaju, karakteru i dominantnoj
privrednoj djelatnosti,
- urbana i ruralna podruja sa reimima graenja,
- razvoj naselja i povezivanje sa centrom Kantona,
- osnovu prostornog razvoja vanurbanih podruja
(poljoprivreda, stoarstvo, umarstvo, industrijske zone,
turizam),
- graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture
od znaaja za Federaciju, Kanton i opine, sa zatitnim
infrastrukturnim pojasevima (prometna, vodoprivredna,
energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura),
- drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju, Kanton i
opine (zdravstvo, naobrazba, znanost, kultura, port,
uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje itd.),
- prostorno definiranje leita mineralnih i ostalih sirovina i
mogunosti njihovog koritenja,
- mjere zatite okolice sa razmjetajem graevina i

postrojenja koje mogu znaajnije ugroziti okolicu,
- mjere zatite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea,
- mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih
i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i
ratnih djelovanja,
- obveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih
prostornih cjelina unutar Kantona (prostorni plan opine,
podruja posebnog obiljeja, urbanistiki plan i dr.),
- obveze u pogledu sanacije devastiranih povrina (podzemna
i povrinska eksploatacija mineralnih sirovina),
- uvjeti koritenja, izgradnje, ureenja i zatite prostora.
(2) Odluka o provoenju prostornog plana Kantona i program
mjera i aktivnosti za provoenje plana sastavni su dijelovi plana.
(3) Prostorni plan Kantona moe sadravati i druge elemente
od znaaja za Kanton, na temelju ovog zakona.
(4) Prostorni plan Kantona donosi Skuptina Kantona na
prijedlog Vlade Kantona za period od 20 godina i objavljuje se u
Slubenim novinama Tuzlanskog kantona.
(5) Prije utvrivanja prijedloga prostornog plana Kantona,
Ministarstvo je duno pribaviti miljenje Federalnog ministarstva
prostornog ureenja (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), kao
i miljenja opinskih vijea.
(6) Opinsko vijee je duno dostaviti miljenje u roku od
60 dana od dana dostave prostornog plana Kantona, a u sluaju
da miljenje nije dostavljeno, smatrat e se da je dato pozitivno
miljenje, odnosno da nema primjedbi na predloeni dokument.
lanak 30.
(Izvjee o stanju u prostoru)
(1) Ministarstvo i nadlene opinske slube vode
dokumentaciju potrebnu za praenje stanja u prostoru, izradu i
praenje provedbe planskih dokumenata.
(2) O stanju prostora na podruju Kantona i opina svake
dvije godine radi se izvjee o stanju u prostoru.
(3) Izvjee o stanju u prostoru sadri analizu provoenja
planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu provedenih
mjera i njihove uinkovitosti na planskom koritenju prostora, na
zatiti vrijednosti prostora i okolice, te druge elemente od znaaja
za plansko ureenje prostora Kantona i opina.
lanak 31.
(Program mjera i aktivnosti za unapreenje stanja u prostoru)
(1) Skuptina Kantona, na temelju izvjea o stanju u prostoru,
donosi etverogodinji program mjera i aktivnosti za unapreenje
stanja u prostoru Kantona.
(2) Program mjera sadri procjenu potrebe izrade novih,
odnosno izmjene i dopune postojeih planskih dokumenata, potrebu
pribavljanja podataka i strunih podloga za njihovu izradu, te druge
mjere i aktivnosti od znaaja za izradu i donoenje tih dokumenata.
(3) Programom mjera moe se utvrditi potreba ureenja
prostora od znaaja za Kanton, izvori financiranja ureenja, te
rokovi ureenja za planiranu namjenu.
(4) Programom mjera u dijelu koji se odnosi na podruja
posebnih obiljeja, utvruju se i druge mjere za provoenje politike
planskog ureenja prostora i izrade planskih dokumenata.
lanak 32.
(Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona)
(1) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Kantona donosi
se za podruja od posebnog znaaja za Kanton ako se ta obveza
utvrdi prostornim planom Kantona i ako nije utvreno kao podruje
od znaaja za Federaciju.
(2) Podruja posebnog obiljeja utvruju se za:
- podruja koja imaju izraziti prirodni ili kulturno-povijesni
znaaj;
- slivno podruje hidroakumulacije za potrebe regionalnog
snabdijevanja vodom dvije ili vie opina;
- podruja eksploatacije mineralnih sirovina na podrujima
dvije ili vie opina;
- podruja za port, rekreaciju i banje.
(3) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja utvruje, s

obzirom na zajednika prirodna, kulturna, povijesna, privredna i
druga obiljeja, osnovnu organiziranost prostora, mjere koritenja,
ureenja i zatite tog podruja sa aktivnostima koje imaju prednost,
mjere za unapreenje i zatitu okolice, a po potrebi se odreuje
obveza izrade urbanistikih i detaljnih planova ureenja za ua
podruja unutar prostornog plana podruja posebnih obiljeja.
(4) Prostorni plan posebnih obiljeja od znaaja za Kanton
donosi Skuptina Kantona i objavljuje se u Slubenim novinama
Tuzlanskog kantona.
(5) Prije utvrivanja prijedloga prostornog plana iz stavka
(4) ovog lanka Kanton je duan pribaviti miljenje opina koje
obuhvata taj plan prostornog ureenja.
lanak 33.
(Financijska sredstva)
Sredstva za pripremu, izradu i praenje provoenja prostornog
plana Kantona i prostornog plana podruja posebnih obiljeja
Kantona osiguravaju se iz prorauna Kantona.
lanak 34.
(Prostorni plan opine)
(1) Prostorni plan opine preuzima, prilagoava, razrauje i
kreativno dopunjava planska opredjeljenja iz prostornog plana Kantona
koja se odnose na prostor opine. Prostorni plan opine utvruje
temeljna naela planskog ureenja prostora, ciljeve prostornog razvoja,
te zatitu, koritenje i namjenu prostora, a naroito:
- osnovnu namjenu prostora (poljoprivredno, umsko,
graevinsko zemljite, vodne i druge povrine),
- sustav naselja po znaaju, karakteru i dominantnoj
privrednoj djelatnosti,
- urbana i ruralna podruja sa reimima graenja,
- razvoj naselja i povezivanje sa centrom opine,
- osnovu prostornog razvoja vanurbanih podruja
(poljoprivreda, stoarstvo, umarstvo, industrijske zone,
turizam),
- graevine i koridore magistralne i druge infrastrukture
od znaaja za Federaciju, Kanton i opinu, sa zatitnim
infrastrukturnim pojasevima (prometna, vodoprivredna,
energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura),
- drugu infrastrukturu od znaaja za Federaciju, Kanton i
opinu (zdravstvo, naobrazba, znanost, kultura, port,
uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje itd.),
- prostorno definiranje leita mineralnih i ostalih sirovina i
mogunosti njihovog koritenja,
- mjere zatite okolice sa razmjetajem graevina i
postrojenja koje mogu znaajnije ugroziti okolicu,
- mjere zatite kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea,
ratnih djelovanja,
- obveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja manjih
prostornih cjelina unutar opine (detaljni planski
dokumenti: zoning plan, regulacioni plan, urbanistiki
projekt, plan parcelacije),
- obveze u pogledu sanacije devastiranih povrina
(podzemna i povrinska eksploatacija mineralnih
sirovina),
- uvjeti koritenja, izgradnje, ureenja i zatite prostora,
- uvjeti graenja za podruja za koja se ne donose detaljni
planski dokumenti (veliina graevinskih parcela za
individualnu stambenu izgradnju, odstojanje objekata
od susjednih, visina objekata, uvjeti izgradnje pristupa
javnim objektima i prometnicama i drugi urbanistikotehniki uvjeti).
(2) Izvod iz prostornog plana Kantona i odluka o provoenju
prostornog plana opine, sastavni su dijelovi prostornog plana
opine.
(3) Prostorni plan opine moe sadravati i druge elemente
koji nisu u suprotnosti sa prostornim planom Kantona.
Broj 6 - Strana 459
(4) Prostorni plan opine donosi opinsko vijee za period od

20 godina i objavljuje se u slubenom glasilu opine.
(5) Prije donoenja prostornog plana, opina je duna pribaviti
suglasnost Ministarstva, kojom se potvruje da je prostorni plan
opine usuglaen sa prostornim planom Kantona i da je uraen
sukladno Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih
dokumenata i ovom zakonu.
lanak 35.
(Urbanistiki plan)
(1) Urbanistiki planovi se donose za urbana podruja, kako
je definirano u lanku 26. ovog zakona. Granice podruja za koje
se izrauju urbanistiki planovi definiraju se prostornim planom
Kantona, odnosno opine.
(2) Urbanistikim planovima detaljnije se razrauju opredjeljenja
iz prostornog plana Kantona, odnosno opine, a naroito:
- osnovna organizacija prostora,
- koritenje i namjena zemljita sa prijedlogom dinamike
njihovog ureenja (granice graevinskog, poljoprivrednog
i umskog zemljita),
- namjena zemljita za potrebe stanovanja, rada, rekreacije,
porta, turizma i posebne namjene,
- zone prometne, vodne, energetske i komunalne infrastrukture,
- zone obnove i sanacije,
- privredne zone,
- objekti drutvene infrastrukture (zdravstvo, naobrazba,
znanost, i dr),
- zatita kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea,
- mjere za unapreenje i zatitu okolice,
ratnih djelovanja,
- mjere zatite osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima,
- zatitne zone,
- uvjeti koritenja, izgradnje, ureenja i zatite zemljita u
urbanom podruju,
- druge elemente od vanosti za podruje za koje se plan
donosi.
(3) Urbanistikim planom utvruje se obveza izrade detaljnih
planova ureenja prostora za ua urbana podruja unutar prostornog
obuhvata tog plana.
(4) Sastavni dijelovi urbanistikog plana su izvod iz plana
ireg podruja i odluka o provoenju urbanistikog plana.
(5) Urbanistiki plan donosi opinsko vijee i objavljuje se u
slubenom glasilu opine.
(6) Prije donoenja urbanistikog plana, opina je duna
pribaviti suglasnost Ministarstva, kojom se potvruje da je urbanistiki
plan usuglaen sa prostornim planom Kantona i da je uraen sukladno
Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.

lanak 36.
(Zoning plan)
(1) Zoning plan je detaljni planski dokument koji se donosi
za ostala urbana podruja opine, ukoliko je ta obveza utvrena
prostornim planom opine. Granice podruja za koje se izrauje
zoning plan definiraju se prostornim planom opine.
(2) Zoning plan definira namjene pojedinih povrina i propisuje
uvjete projektiranja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije
postojeih graevina. Ovim planom se odreuju lokacijski i
urbanistiko-tehniki uvjeti, to slui za pripremu glavnog projekta
i pribavljanje odobrenja za graenje.
(3) Zoning plan mora sadravati:
- definicije pojedinih termina;
- zoning kartu (sa granicama zona odreene namjene i
graevinskim parcelama unutar tih zona);
- slubenu kartu (oznaene javne graevine i infrastruktura,
granice infrastrukturnih sustava sa ukljuenim zatitnim
zonama ili pojasevima);
- listu naina koritenja zemljita namjena sa popisom
zona u kojima je svaka od tih namjena dozvoljena ili
uvjetno dozvoljena;
Broj 6 - Strana 460
- urbanistike standarde za svaku pojedinu zonu (dozvoljena

gustina naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent
izgraenosti, definirani tipovi graevine, minimalna i
maksimalna veliina parcele, maksimalna visina/katnost
graevine, maksimalni gabarit graevine, minimalna
udaljenost ivica graevine od granice parcele, pristup
mjestima javnih okupljanja i parkovima, potreban broj
parking prostora, uvjeti ureenja vanjskih povrina, uvjeti
koji se moraju zadovoljiti zbog zatite okolice (buka,
vibracije, izduvni plinovi, reimi rada, skladitenje otpadnog
materijala, i sl.), uvjeti arhitektonskog oblikovanja i primjene
materijala, drugi parametri u ovisnosti od specifinosti zone);
- jasno definirane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za
uvjetno dozvoljene namjene u nadlenim organima opine;
- jasno oznaena podruja za koja se mora uraditi urbanistiki
projekt ili raspisati konkurs u cilju to kvalitetnijeg ureenja
posebnih urbanih i drugih prostornih cjelina sa naroitim
znaajem (zone specijalne namjene);
- jasno definirane procedure i razloge - kriterije zbog kojih
se moe odobriti proces izmjene zoning plana;
- jasno definirane zabrane i ogranienja namjena na
plavnom podruju, sukladno Zakonu o vodama.
(4) Lista dozvoljenih i uvjetno dozvoljenih namjena u svim
definiranim zonama zoning plana mora ukljuiti sve namjene
potrebne da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe
stanovnika urbanog podruja opine.
(5) Uvjetno dozvoljena namjena moe biti odobrena jedino
ako ne ugroava susjedne graevine i susjedno zemljite.
(6) Postojee graevine legalno izgraene prije usvajanja
zoning plana se nastavljaju koristiti i po usvajanju plana, i ako
njihova namjena nije sukladna zoning planu. Ako se podnese
zahtjev za promjenu namjene ili rekonstrukciju postojee graevine,
primjenjivat e se odredbe zoning plana.
lanak 37.
(Regulacioni plan i urbanistiki projekt)
(1) Obaveza izrade i donoenja regulacionog plana i
urbanistikog projekta utvruje se planskim dokumentima ireg
podruja.
(2) Regulacionim planom i urbanistikim projektom se
odreuju lokacijski uvjeti koji definiraju namjenu, poloaj, funkciju,
veliinu i oblikovanje graevina.
(3) Radi to kvalitetnijeg ureenja posebnih urbanih i drugih
prostornih cjelina sa naroitim znaajem, detaljni plan - urbanistiki
projekt se radi na temelju najboljeg rjeenja odabranog kroz
instituciju javnog konkursa. Programski uvjeti za raspisivanje
konkursa moraju biti suglasni sa odredbama plana ireg podruja.
(4) Obaveza izrade, sadraj, postupak i nain donoenja
regulacionog plana i urbanistikog projekta utvruje se Uredbom o
jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.
(5) Regulacioni plan i urbanistiki projekt utvruju:
- toan obim podruja za koji se radi detaljni plan,
- detaljnu namjenu povrina,
- gustinu naseljenosti,
- koeficijent izgraenosti,
- regulacionu i graevinsku liniju,
- nivelacione podatke,
- ureenje prostora,
- nain opremanja zemljita prometnom, komunalnom,
energetskom, telekomunikacionom i drugom infrastrukturom
sa uvjetima i obvezama prikljuivanja na istu,
- uvjete za graenje i druge zahvate u prostoru,
- programske uvjete za raspisivanje javnog konkursa za
odreene lokalitete,
ratnih djelovanja,
- mjere zatite prava osoba sa smanjenim tjelesnim
sposobnostima,
- mjere za zatitu okolice, ouvanje prirodnog i kulturnopovijesnog naslijea,
-
-
-
-
plan parcelacije,
podatke o vlasnikom statusu zemljita,
uvjete ureenja graevinskog zemljita,
druge elemente od znaaja za podruje za koje se plan
donosi.
(6) Regulacionim planom moe se odrediti obveza raspisivanja
javnog konkursa za usvajanje projektnih rjeenja za pojedine
planirane graevine, na znaajnijim lokacijama utvrenim planom.
lanak 38.
(Donoenje detaljnih planskih dokumenata)
(1) Detaljne planske dokumente donosi Skuptina Kantona,
odnosno opinsko vijee, u ovisnosti od nivoa nadlenosti za
donoenje planskog dokumenta.
(2) Odluka o donoenju detaljnog planskog dokumenta
i detaljni planski dokument sa odlukom o provoenju istog,
objavljuju se u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona,
odnosno slubenom glasilu opine.
(3) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praenje
provoenja prostornog plana opine, urbanistikih i detaljnih
planova osiguravaju se iz prorauna opine na posebnoj proraunskoj
poziciji i iz drugih izvora.
(4) Izuzetno od stavka (3) ovog lanka, investitor koji ima
poseban interes za izradu detaljnog planskog dokumenta za odreeno
podruje, moe svojim sredstvima financirati izradu detaljnog
planskog dokumenta, bez prava nametanja zahtjeva i rjeenja koja
nisu sukladna urbanistikom, odnosno prostornom planu. Iznos
financijskog ulaganja bit e uzet u obzir kod utvrivanja naknade
za ureenje zemljita.
(5) Sredstva potrebna za pripremu, izradu i praenje
provoenja detaljnih planova, za podruja od znaaja za Kanton,
osiguravaju se iz prorauna Kantona i iz drugih izvora.
lanak 39.
(Plan parcelacije)
(1) Plan parcelacije izrauje se za podruja na kojima je
utvren reim graenja III. stupnja.
(2) Za prostorne cjeline za koje nije propisano donoenje ili
se kasni s izradom detaljnog plana, a potrebe zahtijevaju hitnost
rjeavanja, plan parcelacije se donosi kao pomoni plan namijenjen
za definiranje pojedinanih graevinskih parcela, sukladno
prostornom ili urbanistikom planu.
(3) Plan parcelacije izrauje se na auriranim geodetskokatastarskim planovima, u analognom i digitalnom obliku,
ovjerenim od nadlene opinske slube.
(4) Planom parcelacije utvruje se: veliina, oblik i poloaj
parcele, pristup parcelama, regulacione i graevinske linije i
povrine za javne namjene.
(5) Plan parcelacije mora da sadri: situacioni plan sa
regulacionim i graevinskim linijama, granicama postojeih
katastarskih i novoformiranih graevinskih parcela, podatke
o vlasnicima, odnosno korisnicima graevinskog zemljita sa
oznakama katastarskih parcela i obraunom povrina, kao i planove
prometa, komunalne, energetske i telekomunikacione infrastrukture.
(6) Veliine i poloaj parcela definiraju se na temelju odredaba
urbanistikog ili prostornog plana. Svaka parcela mora imati izlaz
na put i rijeene prikljuke na komunalnu i drugu infrastrukturu.
(7) Plan parcelacije se, po pravilu, donosi za prostornu cjelinu
na kojoj se vri graenje. Ako plan parcelacije ne pokriva potpuno
jednu prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvriti tako da se na
preostalom dijelu omogui obrazovanje drugih graevinskih parcela.
(8) Plan parcelacije donosi opinsko vijee.
V. PRIPREMA, IZRADA I USVAJANJE
PLANSKIH DOKUMENATA
lanak 40.
(Priprema, izrada i donoenje planskih dokumenata)
(1) Priprema, izrada i donoenje planskih dokumenata vri se
sukladno ovom zakonu.
(2) Postupak pripreme, izrada i sadraj planskih dokumenata

utvren je Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih
dokumenata.
lanak 41.
(Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata)
(1) Prije pristupanja izradi ili izmjeni planskih dokumenata
Skuptina Kantona ili opinsko vijee, ovisno od nadlenosti,
donosi odluku o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata.
(2) Odluka iz stavka (1) ovog lanka sadri:
- vrstu planskog dokumenta ijoj se izradi ili izmjeni
pristupa,
- granice podruja za koji se dokument radi ili mijenja,
- vrstu planskog dokumenta vieg reda na temelju kojeg se
pristupa izradi planskog dokumenta,
- vremenski period za koji se planski dokument donosi,
- smjernice za izradu ili izmjenu planskog dokumenta,
- optimalni rok izrade,
- sadraj planskog dokumenta,
- odredbe o sudjelovanju javnosti - javnoj raspravi i
javnom uvidu,
- nain osiguranja sredstava za izradu ili izmjenu planskog
dokumenta,
- nosioca pripreme za izradu ili izmjenu planskog
dokumenta,
- nosioca izrade ili izmjene planskog dokumenta,
- druge elemente u ovisnosti od specifinosti podruja za
koje se planski dokument radi.
(3) Odlukom o pristupanju izradi detaljnog plana, moe se
utvrditi reim zabrane graenja na prostoru ili dijelu prostora za koji
se detaljni plan izrauje do donoenja istog, a najdue u trajanju od
dvije godine.
(4) Odluka o pristupanju izradi ili izmjeni planskog dokumenta,
ovisno od nivoa nadlenosti, objavljuje se u Slubenim novinama
Tuzlanskog kantona, odnosno u slubenom glasilu opine.
lanak 42.
(Nosilac pripreme planskog dokumenta)
(1) Nosilac pripreme za izradu planskih dokumenata (u daljem
tekstu: nosilac pripreme) za ije donoenje je nadlena Skuptina
Kantona je Ministarstvo, a za planske dokumente za ije donoenje
je nadleno opinsko vijee, nosilac pripreme je opinska sluba za
poslove prostornog ureenja.
(2) Ako su za donoenje planskih dokumenata nadlene dvije
ili vie opina, nosilac pripreme utvruje se sporazumno.
(3) Nosilac pripreme pokree inicijativu za izradu planskih
dokumenata.
(4) Prema potrebi, obimu i vrsti planskog dokumenta, nosilac
pripreme moe posebnom odlukom formirati savjet plana radi
strunog praenja izrade planskog dokumenta u svim fazama rada,
utvrivanja koncepta prostornog ureenja, te usuglaavanja stavova
i interesa. Savjet plana sainjavaju istaknuti strunjaci iz oblasti
prostornog planiranja, urbanizma, prometa, energetike, ekonomije,
okolice i drugih oblasti.
lanak 43.
(Obveze nosioca pripreme)
(1) Nosilac pripreme duan je odmah po zakljuenju ugovora
sa odabranim nosiocem izrade plana, a najkasnije u roku od 30 dana
dostaviti nosiocu izrade svu raspoloivu dokumentaciju, neophodnu
za izradu plana, a naroito:
- plan vieg reda ili ireg podruja,
- vaee provedbene planove, ukljuujui izmjene, dopune
i korekcije,
- strategiju zatite okolice,
- planove razvoja privrede i poljoprivrede,
- podatke o geolokoj podlozi i mineralnim resursima,
- katastarske podloge i raspoloive geodetske podloge i dr.
(2) Nosilac pripreme duan je osigurati suradnju i koordinirati
aktivnosti svih zainteresiranih strana u procesu prostornog
planiranja, kao to su vlasnici nekretnina, zakoniti korisnici prostora
Broj 6 - Strana 461
i sudionici u njegovoj izgradnji i ureivanju, te organi uprave,

upravne organizacije i agencije, nosioci javnih ovlatenja nadleni
za vodoprivredu, umarstvo, poljoprivredu, promet, energetiku,
telekomunikacije, turizam, rudarstvo, zdravstvo, kolstvo, kulturu,
zatitu okolice, sanitarno-zdravstvenu zatitu, zatitu na radu, zatitu
od poara, civilnu zatitu, zatitu kulturno-povijesnih i prirodnih
dobara, organi nadleni za obranu, organi unutarnjih poslova,
privredna komora, predstavnici vjerskih zajednica i drugi subjekti.
(3) Zainteresirane strane dune su da u roku od 30 dana po
dobivanju obavijesti o pristupanju izradi plana dostave traene
podatke, podloge i relevantne informacije, te svoje prijedloge
i sugestije za odreena planska rjeenja na cijelom podruju
obuhvaenom planom. Vlasnici zemljita i objekata na njima duni
su da u istom roku dostave svoje prijedloge i sugestije za planska
rjeenja koja se tiu njihove imovine.
(4) Ako organ, organizacija ili druga pravna ili fizika osoba
ne dostavi svoje sugestije ili prijedloge za odreena planska rjeenja
na cijelom podruju obuhvaenom planom u roku od 30 dana od
dana prijema obavijesti, smatrat e se da nemaju nikakvih posebnih
zahtjeva.
(5) Nosilac pripreme plana duan je da odmah proslijedi
dobivene podatke, podloge, informacije, prijedloge i sugestije iz
stavka (3) nosiocu izrade planskog dokumenta.
lanak 44.
(Nosilac izrade planskog dokumenta)
(1) Izrada planskih dokumenata moe se povjeriti samo
pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova ili nadlenoj
kantonalnoj ili opinskoj upravnoj organizaciji, kojoj su povjereni
poslovi izrade planskih dokumenata i koja ima ovlatenje za izradu
istih.
(2) Izbor nosioca izrade planskih dokumenata izvrit e
nosilac pripreme za izradu dokumenata sukladno Zakonu o javnim
nabavkama BiH iz reda pravnih osoba koje su registrirane za
djelatnost izrade planskih dokumenata i koji ispunjavaju ostale
uvjete predviene zakonom, osim u sluaju kada je nosilac izrade
dokumenta upravna organizacija, kojoj su povjereni poslovi izrade
planskih dokumenata.
(3) Izbor nosioca izrade detaljnog planskog dokumenta
financiranog od strane investitora koji eli da gradi u granicama
obuhvata planirane prostorne cjeline izvrit e investitor.
(4) Nosilac izrade je duan da prednacrt, kao i svaku sljedeu
fazu izrade dokumenata, uradi sukladno ovom zakonu, propisima
donesenim na temelju ovog zakona i odluci o pristupanju izradi
planskog dokumenta, kao i svim dokumentima dostavljenim od
strane nosioca pripreme.
(5) Nosilac izrade mora osigurati usklaenost planskog
dokumenta kojeg izrauje sa planskim dokumentima ireg podruja
i odgovoran je za isto.
lanak 45.
(Prednacrt i nacrt planskog dokumenta)
(1) Nosilac izrade obvezan je nosiocu pripreme predati
prednacrt planskog dokumenta, sa svim dijelovima koje
odgovarajui dokumenti treba da sadre.
(2) Prije utvrivanja nacrta, prednacrt planskog dokumenta
razmatra savjet plana, ako je formiran.
(3) Na prednacrt plana nosilac pripreme plana i lanovi
savjeta plana daju eventualne primjedbe, prijedloge i sugestije na
predloeni dokument, zauzima se stav i formuliraju zakljuci sa
preporukama koji se dostavljaju nosiocu izrade.
(4) Nosilac izrade razmatra primjedbe, miljenja i sugestije
na prednacrt, a one izmjene koje smatra opravdanim, ugrauje u
nacrt planskog dokumenta i dostavlja ga nosiocu pripreme, uz
odgovarajue obrazloenje.
(5) Nacrt planskog dokumenta sadri grafiki i tekstualni
dio, a za potrebe rasprave na skupovima i sjednicama Skuptine
Kantona, odnosno opinskog vijea, posebno se izrauje skraeni
nacrt sa najvanijim grafikim i tekstualnim prilozima koji su
dovoljno detaljni i informativni.
Broj 6 - Strana 462
lanak 46.
(Javna rasprava i javni uvid)
(1) Nosilac izrade je duan da predstavi nacrt planskog
dokumenta nosiocu pripreme i savjetu plana (ako je formiran) i
nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvata zakljukom nosioca
pripreme i prosljeuje Skuptini Kantona, odnosno opinskom
vijeu, u ovisnosti od nivoa nadlenosti za donoenje odreenog
dokumenta, na razmatranje i usvajanje. U suprotnom, nacrt se vraa
nosiocu izrade sa primjedbama, sugestijama i rokom za doradu,
nakon ega se ponavlja prethodna procedura.
(2) Skuptina Kantona, odnosno opinsko vijee razmatra
nacrt planskog dokumenta i stavlja ga na javnu raspravu pod
uvjetima i u trajanju utvrenom u odluci o pristupanju izradi
planskog dokumenta.
(3) O mjestu, vremenu i nainu izlaganja nacrta planskog
dokumenta na javni uvid, javnost se obavjetava oglasom koji se
objavljuje u sredstvima javnog informiranja najmanje tri puta, s tim
da se prva obavijest objavljuje 15 dana prije poetka javnog uvida,
a druge dvije dva dana uzastopno, neposredno pred poetak javnog
uvida.
(4) Obavijest iz stavka (3) ovog lanka sadri mjesto, datum,
poetak i trajanje javnog uvida u planskom dokumentu, mjesto i
datum jedne ili vie prezentacija i rasprava na skupovima te na
sjednicama Skuptine Kantona, odnosno opinskog vijea, te rok
do kojeg se mogu poslati pisana miljenja, prijedlozi i primjedbe na
nacrt dokumenta.
(5) Duina javne rasprave ovisi o vrsti dokumenta i definirana
je odlukom iz lanka 41. ovog zakona. Javna rasprava za dokumente
prostornog ureenja iz nadlenosti Kantona ne moe trajati krae
od 60 niti due od 90 dana. Javna rasprava za planske dokumente u
nadlenosti opina mogu trajati: za prostorni plan i urbanistiki plan
najmanje 30, a najvie 60 dana, a za detaljne planove do 30 dana.
(6) Nacrt planskog dokumenta izlae se na javni uvid u
integralnoj formi na prikladan nain u odgovarajuim prostorijama
po lokalnim centrima i uz prisustvo strunih osobe koja mogu dati
odreena obavjetenja, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima
zemljita i zakonitim korisnicima prostora u tom lokalnom podruju
obuhvaenom planom, dok se skraeni nacrt slubeno dostavlja
ostalim zainteresiranim stranama organima i organizacijama iz
lanka 43. stavak (2) ovog zakona, kao sudionicima planiranja.
Nacrt planskog dokumenta u elektronskoj formi treba postaviti i
na web stranici nadlenog organa nosioca pripreme. Organizacija
javne rasprave i javnog uvida te pratea tehnika pitanja su obveza
i odgovornost nosioca pripreme.
(7) O nacrtu prostornog plana Kantona, kao i nacrtu prostornog
plana podruja posebnih obiljeja Kantona nosilac pripreme
pribavlja miljenje Federalnog Ministarstva o usklaenosti plana sa
vaeom planskom dokumentacijom na nivou Federacije.
(8) Javne rasprave za nacrte planskih dokumenata od vanosti
za Kanton organiziraju se u svim opinama u sastavu Kantona.
(9) Kada se na javni uvid stavlja nacrt prostornog plana opine
i urbanistikog plana, njegovo izlaganje se vri u prostorijama
mjesnih zajednica i u sjeditu opine koje taj plan obuhvata.
(10) Na nacrt prostornog plana opine i urbanistikog plana
pribavlja se suglasnost Ministarstva koja mora biti dostavljena u roku
od 30 dana od dana prijema planskog dokumenta. Ako Ministarstvo
ne dostavi svoju suglasnost kojom potvruje usuglaenost planskog
dokumenta sa prostornim planom Kantona, smatrat e se da nema
primjedbi.
(11) O nacrtu detaljnog planskog dokumenta nosilac pripreme
pribavlja suglasnost Ministarstva da je plan usklaen sa vaeim
planskim dokumentima ireg podruja, te da je uraen sukladno Uredbi
o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Suglasnost
mora biti dostavljena u roku od 30 dana od dana prijema plana. Ako
Ministarstvo ne dostavi suglasnost u propisanom roku, smatrat e se da
je ista data, odnosno da nema primjedbi na nacrt plana.
(12) Nacrt detaljnog planskog dokumenta se izlae na fiziki
pristupaan, tehniki i informativno adekvatan nain, uz prisustvo
strune osobe:
- u prostorijama opine, odnosno nosioca pripreme
planskog dokumenta,
- u prostorijama nosioca izrade plana,

- u prostorijama u kojima se odravaju sjednice Skuptine
Kantona, odnosno opinskog vijea ili drugim prostorima,
- u prostorijama odgovarajuih mjesnih zajednica na koje
se plan odnosi.
Obvezno se organiziraju skupovi sa raspravom o nacrtu
detaljnog plana u svakoj mjesnoj zajednici (ili dijelu mjesne
zajednice) obuhvaenoj planom.
(13) Nosilac pripreme detaljnog plana duan je blagovremeno,
obavijestiti javnim oglasom vlasnike nekretnina i druge zakonite
korisnike prostora na podruju za koje se donosi detaljni plan i
pozvati ih da izvre uvid u nacrt detaljnog plana, te da se ukljue
u javnu raspravu uestvovanjem na skupovima ili dostavljanjem
pisanih primjedbi, sugestija i prijedloga nosiocu pripreme. Ukoliko se
pozvani ni na koji nain ne odazovu na javnu raspravu u predvienom
roku, smatrat e se da su suglasni sa datim nacrtom detaljnog plana
i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i uvjete u
procesu odobravanja graenja i drugih zahvata u prostoru koji su
sukladni detaljnom planu i opim urbanistikim pravilima.
(14) Nosilac pripreme plana obvezan je da na svakom mjestu
na kojem je izloen nacrt plana, obavijesti javnost da se detaljnije
informacije, objanjenja i pomo u formuliranju primjedbi mogu
dobiti kod nosioca pripreme i nosioca izrade ili kod deurne strune
osobe na mjestu izlaganja.
(15) Primjedbe, prijedlozi i miljenja o nacrtu plana upisuju
se u svesku sa numeriranim stranama, koja se nalazi u prostoriji
u kojoj se nacrt izlae ili se dostavljaju potom u pisanom obliku
nosiocu pripreme. Nosilac pripreme je duan da otvori mogunost
dostavljanja primjedbi na nacrt putem elektronske pote.
lanak 47.
(Prijedlog planskog dokumenta)
(1) Prijedlog planskog dokumenta utvruje se na temelju
nacrta koji je proao fazu javnog uvida i na temelju stava nosioca
izrade o primjedbama, prijedlozima i miljenjima na taj nacrt. U
prijedlogu planskog dokumenta ne mogu se mijenjati planska
rjeenja iz nacrta plana, osim onih na koja je bila stavljena osnovana
i prihvaena primjedba, prijedlog ili miljenje. Po odranoj javnoj
raspravi predvienoj ovim zakonom, nosilac izrade zavrava
prijedlog planskog dokumenta i uz odgovarajue obrazloenje
dostavlja ga nosiocu pripreme.
(2) Nosilac pripreme razmatra izvjee o provedenoj javnoj
raspravi, izmjenama koje su usljed toga nastale i o primjedbama koje
nisu mogle biti prihvaene i utvruje prijedlog planskog dokumenta.
Kompletan materijal nosilac pripreme dostavlja Skuptini Kantona,
odnosno opinskom vijeu.
(3) Prijedlog planskog dokumenta razmatra i usvaja Skuptina
Kantona, odnosno opinsko vijee.
(4) Usvojeni planski dokument je javni dokument, ima
karakter zakonskog akta i stavlja se na stalni javni uvid kod organa
nadlenog za poslove prostornog ureenja.
(5) Elektronska verzija usvojenog planskog dokumenta
postavlja se na web-stranici Kantona ili opine u cilju informiranja
zainteresiranih subjekata i javnosti.
lanak 48.
(Donoenje planova u vanrednim uvjetima i okolnostima)
(1) S ciljem stvaranja planskog osnova za obnovu i izgradnju
naselja za neodlono zbrinjavanje stanovnitva sa razruenog,
poplavljenog i drugog ugroenog podruja detaljni plan se moe
raditi i donositi i po skraenom postupku.
(2) Nain i postupak pripreme, izrade i donoenje planskog
dokumenta po skraenom postupku definirat e se odlukom o
pristupanju izradi planskog dokumenta.
lanak 49.
(Izmjena i dopuna planskih dokumenata)
(1) Izmjene i dopune planskog dokumenta vre se po postupku
i na nain predvien za izradu i donoenje tog planskog dokumenta.
(2) Izuzetno od odredbe stavka (1) ovog lanka, izmjena i
dopuna planskog dokumenta moe se vriti po skraenom postupku,
ako se tom izmjenom i dopunom bitno ne mijenja osnovni koncept

planskog dokumenta.
(3) Nosilac pripreme planskog dokumenta, u smislu stavka
(2) ovog lanka, podnosi Skuptini Kantona, odnosno opinskom
vijeu, prijedlog izmjene i dopune planskog dokumenta koji ini
tekstualno obrazloenje sa grafikim prikazom na odgovarajuem
broju tematskih karata iz planskog dokumenta za koji se predlae
izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu ueg podruja,
nosilac pripreme mora prethodno pribaviti suglasnost Ministarstva
o usuglaenosti izmjene i dopune sa planskim dokumentom ireg
podruja.
(4) Nakon provedene procedure i usvajanja izmjena i dopuna
od strane Skuptine Kantona, odnosno opinskog vijea, iste se
objavljuju u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona, odnosno
slubenom glasilu opine i ugrauju u planski dokument.
lanak 50.
(Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih dokumenata)
(1) Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta
mogu pokrenuti:
- poslanici Skuptine Kantona ili vijenici opinskog
vijea,
- Vlada Kantona ili opinski naelnik,
- organi uprave i upravne organizacije,
- javna poduzea,
- privredne i strukovne komore,
- savjeti mjesnih zajednica,
- vlasnici zemljita i graevina na njemu,
- potencijalni investitori u razvojne projekte,
- nevladine organizacije.
(2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskog dokumenta mora
biti struno i detaljno obrazloena. Subjekti navedeni u stavku (1)
ovog lanka ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti
svoju nepanju ili nesudjelovanje u fazi pripreme i donoenja tog
dokumenta.
(3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za izmjenu detaljnog
planskog dokumenta je pet godine od dana stupanja na snagu
detaljnog planskog dokumenta ija se izmjena ili dopuna predlae.
(4) Inicijativa se upuuje Ministarstvu, odnosno nadlenoj
opinskoj slubi koji dalje postupaju po propisanoj proceduri.
VI. SUSTAV INFORMACIJA O STANJU U PROSTORU
lanak 51.
(Jedinstveni informacioni sustav)
(1) S ciljem prikupljanja, obrade i koritenja podataka od znaaja
za planiranje, ureenje, koritenje i zatitu prostora, Ministarstvo, u
suradnji sa drugim ministarstvima i opinama, uspostavlja i odrava
jedinstveni informacioni sustav u oblasti prostornog planiranja i
ureenja (GIS Geografski informacioni sustav).
(2) Jedinstveni informacioni sustav obuhvata oblast podataka
i informacija za cijeli prostor Kantona.
(3) Svi subjekti jedinstvenog informacionog sustava na
kantonalnom i opinskom nivou moraju raditi sukladno federalnoj
Uredbi o sadraju i nosiocima jedinstvenog informacionog sustava,
metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim
obrascima na kojima se vode evidencije.
(4) Sredstva za odravanje jedinstvenog informacionog
sustava u oblasti prostornog planiranja i ureenja osiguravaju se iz
prorauna Kantona i prorauna opine.
lanak 52.
(Sadraj jedinstvenog informacionog sustava)
(1) U okviru jedinstvenog informacionog sustava (GIS-a)
vodi se i odrava jedinstvena evidencija koja obuhvata podatke o:
- aurnim digitalnim, geodetsko topografsko kartografskim podlogama u dravnom koordinatnom
sustavu,
- satelitske snimke Kantona,
- podatke o prostornim planovima Kantona,
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Broj 6 - Strana 463
podatke o prostornim i urbanistikim planovima opina,

podatke o detaljnim planovima opina,
katastarske podatke o zemljitu,
prirodnim resursima sa kvalitativnim i kvantitativnim
obiljejima i sl.,
stanovnitvu,
infrastrukturnim sustavima,
privredi,
graevinskom zemljitu
kulturno-povijesnom i prirodnom naslijeu i posebno
zatienim prostorima,
ugroavanju okolice (bespravno graenje, zagaenje tla,
vode, zraka i sl),
podrujima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i
ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa
i ratnih djelovanja posebno izraena (seizmike
karakteristike terena, poremeaji u stabilnosti tla, plavna
podruja, podruja ugroena mogunou izbijanja poara,
podruja izloena moguem utjecaju tehnikih katastrofa i
prekomjernom zagaenju zbog havarije u pogonima i sl.),
drutvenim djelatnostima,
turizmu,
komunalnim djelatnostima,
kadrovima i pravnim osobama koja se bave poslovima u
oblasti planskog ureenja prostora,
druge podatke koji su od znaaja za planiranje i odravanje
GIS-a.
lanak 53.
(Obveza dostavljanja podataka)
(1) Nadlene opinske slube za poslove prostornog ureenja
vode jedinstvenu evidenciju podataka i informacija o stanju prostora
u odgovarajuim bazama i dune su svake godine do 15. sijenja
tekue godine dostaviti Ministarstvu godinje izvjee o stanju
prostora kao i o provoenju planskih dokumenata na nivou opine
za proteklu godinu, sa popunjenim jedinstvenim obrascima.
(2) Javna poduzea, agencije i drugi pravni subjekti koji
posjeduju, prikupljaju, izrauju ili obrauju podatke potrebne za
formiranje i auriranje jedinstvenog informacionog sustava iz
lanka 51. ovog zakona duni su podatke i dokumentaciju redovno,
a najkasnije do 5. sijenja tekue godine za proteklu godinu,
dostavljati nadlenoj opinskoj slubi za prostorno ureenje.
(3) Na zahtjev Ministarstva i opinske slube za prostorno
ureenje, pravne osobe iz stavka (2) ovog lanka dune su u
odreenom roku da dostavljaju podatke iz lanka 52. stavak (1).
VII. UREENJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA
U URBANIM PODRUJIMA
lanak 54.
(Ureenje graevinskog zemljita)
(1) Pripremanje i opremanje graevinskog zemljita u urbanim
podrujima (u daljem tekstu: ureenje graevinskog zemljita)
obuhvata izgradnju prometne i komunalne infrastrukture koja je
potrebna za izgradnju i koritenje graevina i zahvata u prostoru
koji su planirani planskim dokumentima.
(2) Izgradnja graevina vri se na ureenom graevinskom
zemljitu.
(3) Izuzetno od stavka (2) ovog lanka, izgradnja graevina
moe se vriti i na neureenom graevinskom zemljitu, pod
uvjetom da se njegovo ureenje izvri u toku graenja graevine, a
najkasnije do tehnikog prijema zavrene graevine.
(4) Ureenje graevinskog zemljita je obveza opine.
Na nivou opine vri se prikupljanje sredstava, financiranje i
koordinacija aktivnosti planiranja, programiranja, projektiranja
graevinsko-tehnikih sustava i izvoenje ureenja graevinskog
zemljita. Neke od navedenih faza aktivnosti opina moe povjeriti
javnim komunalnim poduzeima koje je osnovala za te poslove, ili
ustupiti drugim institucijama sukladno Zakonu o javnim nabavkama
Bosne i Hercegovine.
Broj 6 - Strana 464
(5) Izuzetno od stavka (4) ovog lanka, u sluaju da

graevinsko zemljite nije ureeno u momentu podnoenja zahtjeva
za odobrenje za graenje, investitor graevine ili drugog zahvata
u prostoru na toj lokaciji uloit e svoja sredstva u izgradnju
komunalne infrastrukture prema usvojenom planskom dokumentu
i projektima, a to ulaganje e se uzeti u obzir prilikom utvrivanja
visine naknade za ureenje graevinskog zemljita.
(6) U sluaju iz stavka (5) ovog lanka, investitor odnosno
nadlene opinske slube ugovorom definiraju obim radova,
potrebna financijska sredstva, te obveze i meusobne odnose
izmeu investitora, nadlenog organa i javnog poduzea nadlenog
za odreenu infrastrukturu.
(7) Za ureenje graevinskog zemljita po potrebi se izdaje
odobrenje za graenje za pripremne radove.

lanak 55.
(Pripremanje graevinskog zemljita)
Pripremanje graevinskog zemljita za gradnju obuhvata:
- rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima
nekretnina,
- donoenje planskog dokumenta koji je osnov za
odobravanje graenja na odreenom prostoru,
- parcelaciju zemljita,
- uklanjanje postojeih graevina, premjetanje nadzemnih
i podzemnih instalacija sukladno planskom dokumentu,
- inenjersko-geoloka ispitivanja, (eventualna sanacija
klizita, drenae, regulacija vodotoka, ravnanje zemljita
i sl),
- izradu dokumentacije i obavljanje radova na zatiti
kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea koji bi mogli
biti ugroeni radovima na pripremanju zemljita,
- sve druge radnje sukladno planskom dokumentu.
lanak 56.
(Opremanje i ureenje graevinskog zemljita)
(1) Opremanje graevinskog zemljita obuhvata:
- graenje prometnica ukljuujui kolovoze, plonike i
pjeake prijelaze, trgove i javna parkiralita, i dr,
- izgradnju pristupa graevinama javnog karaktera kojim
se osigurava nesmetano kretanje osoba sa smanjenim
tjelesnim sposobnostima,
- podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne prometne
signalizacije i semafora,
- ureenje javnih zelenih povrina, rekreativnih terena,
parkova, igralita, pjeakih staza, nasada, travnjaka,
terena za djeja igralita, objekata javne higijene,
- izgradnju ureaja za odvod povrinskih i otpadnih voda,
te ureaja i postrojenja za njihovo preiavanje,
- izgradnju graevina za potrebe snabdijevanja vodom,
distribuciju elektrine, plinske i druge energije,
telekomunikacijske objekte i ureaje,
- ureenje sanitarnih deponija i graenje graevina za
preradu i unitavanje otpada,
- regulaciju vodotoka i ureenje obala voda i vodnih
povrina.
(2) Minimum ureenja graevinskog zemljita treba da
osigura:
- snabdijevanje pitkom vodom i rjeenje otpadnih voda,
- kolski prilaz graevinskoj parceli i potreban broj parking
mjesta,
- snabdijevanje elektrinom energijom.
lanak 57.
(Program ureenja graevinskog zemljita)
(1) Ureenje graevinskog zemljita vri se na temelju
programa ureenja zemljita, kojim se usklauje izgradnja
graevina i komunalne infrastrukture, detaljnije se odreuju
rokovi za izgradnju komunalne infrastrukture, utvruju uvjeti za
prikljuenje na istu, i drugo.
(2) Program ureenja graevinskog zemljita usvaja opinsko
vijee na prijedlog nadlene opinske slube.
(3) Program ureenja zemljita priprema i provodi nadlena

opinska sluba.
(4) Prilikom ureenja pojedinih dijelova graevinskog
zemljita ili graenja novih graevina mora se voditi rauna o
redoslijedu ureenja tako da se omogui usklaenost i funkcionalna
povezanost infrastrukturnih sustava.
(5) Nove graevine i nova komunalna infrastruktura
ili njeni novi dijelovi ne mogu biti prikljueni na postojee
graevine i ureaje komunalne infrastrukture koje kapacitetom
ne zadovoljavaju potrebama novih graevina ili novih dijelova
komunalne infrastrukture.
(6) Javna komunalna i druga poduzea nadlena za
odravanje, rad i pruanje servisa pojedinih komunalnih i drugih
usluga odgovorna su za kvalitetnu i efikasnu realizaciju projekata
nove infrastrukture koji su im povjereni i moraju usuglaavati svoje
planove i strategije sa nadlenom opinskom slubom.
lanak 58.
(Financiranje ureenja graevinskog zemljita)
(1) Ureenje graevinskog zemljita financira se iz prorauna
opine, naknada za ureenje, koritenje i pogodnost graevinskog
zemljita sukladno Zakonu o graevinskom zemljitu i iz drugih
izvora.
(2) Nadlena opinska sluba, u funkciji nosioca odgovornosti
za ureenje graevinskog zemljita i izvrioca financijskog plana,
podnosi opinskom vijeu izvjee o stanju realizacije programa
ureenja graevinskog zemljita i njegovim financijskim efektima
najmanje jednom godinje.
lanak 59.
(Naknada za ureenje graevinskog zemljita)
(1) Naknada za trokove ureenja graevinskog zemljita
regulirana je Zakonom o graevinskom zemljitu i obraunava se
na temelju stvarno uloenih sredstava za pripremanje i opremanje
graevinskog zemljita sukladno odgovarajuem planskom
dokumentu i programu ureenja graevinskog zemljita.
(2) Iznos naknade trokova ureenja graevinskog zemljita
za svaki pojedinaan sluaj utvruje se posebnim aktom koji donosi
nadlena opinska sluba.
(3) Iznos iz stavka (2) ovog lanka investitor uplauje nakon
to je utvreno da ispunjava sve druge uvjete za odobrenje za
graenje, o emu ga slubeno obavjetava nadlena opinska sluba.
(4) Izuzetno, nadlena opinska sluba i investitor mogu
ugovorom regulirati plaanje iznosa u ratama, pri emu cjelokupna
suma mora biti uplaena prije izdavanje odobrenja za upotrebu
i poetka koritenja objekta, ali ne due od tri godine od dana
izdavanja odobrenja za graenje.
lanak 60.
(Financiranje vlastitim sredstvima)
(1) Za namjeravanu gradnju za koju nadleni organi ocijene da
se odobravanje moe provesti jedino na temelju detaljnog planskog
dokumenta koji jo nije izraen, investitor moe da snosi trokove
izrade toga plana, koji e se uzeti u obzir kao dio trokova ureenja
graevinskog zemljita.
(2) Investitoru koji je uloio vlastita sredstva za ureenje
graevinskog zemljita na odreenoj lokaciji na kojoj je naknadno
predvieno graenje za potrebe drugih investitora, priznat e se
pravo na povrat dijela uloenih sredstava.
2. dio
PROVOENJE PLANSKIH DOKUMENATA
I. NAELA
lanak 61.
(Utvrivanje preduvjeta za odobravanje promjene u prostoru)
(1) Sve promjene u prostoru izazvane graevinskim radovima
i drugim intervencijama koje podrazumijevaju odreeno koritenje
zemljita moraju biti suglasne opim naelima prostornog ureenja

i odredbama vaeih planskih dokumenata.
(2) U ravnopravnoj su upotrebi, suglasno ovom zakonu,
dva postupka odreivanja preduvjeta za odobravanje promjena u
prostoru:
- izrada lokacijske informacije o preduvjetima za
odobravanje sukladno vaeim detaljnim planovima,
- izrada urbanistike suglasnosti u sluaju nepostojanja
detaljnih planskih dokumenata.
(3) Zainteresirana osoba duna je da podnese Ministarstvu,
odnosno nadlenoj opinskoj slubi za prostorno ureenje zahtjev
za definiranje preduvjeta za odobravanje planirane promjene u
prostoru na odreenoj lokaciji.
(4) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba su duni
da zahtjev rijee u roku od 15 dana za lokacijsku informaciju,
odnosno 30 dana za urbanistiku suglasnost, raunajui od dana
podnoenja potpunog zahtjeva.
(5) Prije podnoenja zahtjeva, zainteresirana osoba moe
provjeriti koji su planski dokumenti usvojeni za predmetnu lokaciju.
Nadleni organ je duan da svakoj zainteresiranoj osobi omogui
uvid u vaee planske dokumente, radi prethodnog informiranja o
uvjetima koritenja zemljita na predmetnoj lokaciji.
lanak 62.
(Organi nadleni za odreivanje preduvjeta za odobravanje
planirane promjene u prostoru)
(1) Preduvjete za odobravanje planirane promjene u prostoru
utvruje nadlena opinska sluba na ijem se podruju zahtijeva
graenje ili drugi zahvati u prostoru.
(2) Izuzetno od stavka (1) ovog lanka, Ministarstvo, na
temelju prethodno pribavljenog miljenja nadlene opinske slube,
utvruje preduvjete za odobravanje planirane promjene u prostoru u
sluajevima izgradnje i vrenja zahvata:
- graevina i izvoenja zahvata u prostoru koji e se
odvijati na podruju dvije ili vie opina,
- graevina i izvoenja zahvata koji su od posebnog znaaja
za Kanton,
- proizvodnih objekata preko 4000m2,
- graevina u zatitnom pojasu magistralnih i regionalnih
cesta izvan urbanih podruja koje su definirane zakonom,
- pilana i brenti,
- asfaltnih baza,
- postrojenja za proizvodnju elektrine energije iz
hidroelektrana snage do 1 MW,
- istraivanje mineralnih sirovina i pitke vode,
- eksploataciju mineralnih sirovina i pitke vode,
- graevina i zahvata koje u cjelosti financira Vlada Kantona,
- deponije za odlaganje vrstog otpada od kantonalnog
znaaja.
lanak 63.
(Urbanistiko-tehniki uvjeti)
Urbanistiko-tehniki uvjeti, u ovisnosti od vrste graevine,
odnosno zahvata u prostoru, utvruju:
- namjenu graevine, odnosno zahvata u prostoru,
- veliinu i oblik parcele,
- regulacionu i graevinsku liniju,
- koeficijent izgraenosti parcele, kao i procent izgraenosti
parcele gdje je to potrebno,
- tehnike pokazatelje graevine,
- visinu i odstojanje graevine od susjednih parcela,
- nivelacijske kote poda prizemlja graevine u odnosu na
javni put,
- uvjete za arhitektonsko oblikovanje graevine,
- prostorno organiziranje graevinske parcele ukljuujui
rjeenje internog prometa,
- povrine za parkiranje odnosno garairanje vozila. Za
stanovanje 1 stan jedno parking mjesto, odnosno
garano mjesto; za poslovne, odnosno proizvodne prostore
i druge namjene broj parking mjesta utvrditi prema
urbanistikim normativima u ovisnosti od vrste djelatnosti,
Broj 6 - Strana 465
- uvjete za ureenje graevinske parcele, posebno zelenih

povrina,
- nain i uvjete prikljuenja na komunalnu infrastrukturu,
- nain i uvjete prikljuenja na javni put,
- obveze koje se moraju ispotovati u odnosu na susjedne
objekte,
- uvjete vezane za zatitu okolice,
- uvjete za omoguavanje slobodnog pristupa osobama sa
umanjenim tjelesnim sposobnostima,
- uvjete za zatitu od prirodnih i ljudskim djelovanjem
izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja,
- inenjersko geoloke uvjete,
- druge elemente i uvjete vane za graevinu, odnosno
zahvat u prostoru prema posebnim propisima.

lanak 64.
(Posebni uvjeti zatite okolice)
(1) U sluaju kada namjena graevine ili drugi zahvat u
prostoru moe imati znaajan utjecaj na okolicu i kada se nalazi
na spisku objekata za koju je potrebno dobiti okolinsku dozvolu
od nadlenog ministarstva na temelju odgovarajueg propisa,
pri definiranju preduvjeta za odobravanje promjene u prostoru
zainteresirana osoba se obavjetava da je duna podnijeti zahtjev za
okolinsku dozvolu nadlenom ministarstvu i priloiti dokumentaciju
definiranu posebnim zakonom koji tretira zatitu okolice.
(2) Okolinska dozvola se izdaje u postupku izdavanja
urbanistike suglasnosti.
II. LOKACIJSKA INFORMACIJA
lanak 65.
(Lokacijska informacija)
(1) Lokacijska informacija je struni akt koji izdaje
Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, kojim se
investitoru u pismenoj formi daju urbanistiko-tehniki uvjeti za
projektiranje kao i drugi preduvjeti za odobravanje budue promjene
u prostoru na nekoj lokaciji, a koji se utvruju na temelju vaeih
detaljnih planskih dokumenata, ovog zakona i posebnih zakona i
propisa donesenih na temelju tih zakona.
(2) Kao osnove za izdavanje lokacijske informacije koriste
se usvojeni detaljni planovi: zoning plan, regulacioni plan i
urbanistiki projekt.
(3) Zainteresirana osoba uz zahtjev za lokacijsku informaciju
prilae:
- kopiju katastarskog plana sa naznakom korisnika
predmetne parcele;
- idejni projekt graevine sa opisom namjene i funkcije
graevine ili drugog zahvata u prostoru, sa osnovnim
tehnikim pokazateljima,
- opis predviene tehnologije rada ako se radi o
proizvodnom objektu ili specifinom zahvatu u prostoru,
- druge podatke ili dokumente koje Ministarstvo ili
nadlena opinska sluba utvrde kao relevantne za
pripremu i izradu lokacijske informacije,
- dokaz o izvrenoj uplati administrativne takse.
lanak 66.
(Sadraj lokacijske informacije)
(1) U sluaju da je podruje budue izgradnje obuhvaeno
regulacionim planom ili urbanistikim projektom, lokacijska
informacija se sastoji od ovjerenog izvoda iz odgovarajueg detaljnog
planskog dokumenta, opisa lokacije, urbanistiko-tehnikih uvjeta
i drugih podataka koji se odnose na mogunosti prikljuenja na
infrastrukturne sustave.
(2) Ako je podruje budueg graenja obuhvaeno zoning planom,
lokacijska informacija sadri ovjereni izvod iz zoning plana, izvjee o
usklaenosti gabarita i poloaja planirane graevine i njene namjene sa
odredbama zoning plana (zadovoljenje urbanistiko-tehnikih uvjeta),
kao i dodatne uvjete koje treba zadovoljiti u procesu projektiranja, te
podatke o mogunostima prikljuenja na infrastrukturne sustave.
Broj 6 - Strana 466
(3) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, u

postupku utvrivanja ostalih preduvjeta po slubenoj dunosti
pribavlja miljenje sa svim potrebnim podacima i tehnikim
specifikacijama.
(4) Lokacijska informacija sadri i obavjetenje o roku njenog
vaenja te mogunosti njene izmjene u sluaju izmjene postojeeg
ili izrade novog detaljnog plana.
(5) Lokacijska informacija se izdaje za cijelu graevinsku
parcelu koja je namijenjena za gradnju graevine ili drugi zahvat
u prostoru.
lanak 67.
(Vaenje lokacijske informacije)
(1) Lokacijska informacija vai do izmjene vaeeg ili
donoenja novog detaljnog planskog dokumenta, ako je njegovo
donoenje predvieno planom ireg podruja.
(2) Ako zainteresirana osoba nije podnijela zahtjev za
odobrenje za graenje u roku od godinu dana od dana prijema
lokacijske informacije, duna je pismeno traiti uvjerenje od
nadlenog organa da izdata lokacijska informacija nije promijenjena,
prije podnoenja zahtjeva za odobrenje za graenje.

III. URBANISTIKA SUGLASNOST
lanak 68.
(Urbanistika suglasnost)
(1) Urbanistika suglasnost je upravni akt koji izdaje
Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, kojim se definiraju
preduvjeti za projektiranje i odobravanje budue promjene u
prostoru kada ne postoji detaljan planski dokument za to podruje.
(2) Miljenje u postupku izdavanja urbanistike suglasnosti
iz nadlenosti Ministarstva priprema slubena osoba nadlene
opinske slube sukladno planskim dokumentima i uvjetima
propisanim ovim zakonom.
(3) Osnovi za definiranje preduvjeta u urbanistikoj
suglasnosti su: prostorni plan Kantona, prostorni plan podruja
posebnih obiljeja Kantona, prostorni plan opina i urbanistiki
plan, te izuzetno plan parcelacije.
(4) Urbanistiko-tehnike i druge uvjete koji nisu utvreni
planskim dokumentima iz stavka (3) ovog lanka ili odlukom
o njihovom provoenju, a propisani su zakonom ili propisom
donesenim na temelju zakona, utvruje Ministarstvo, odnosno
nadlena opinska sluba.
(5) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, u
postupku utvrivanja ostalih preduvjeta iz urbanistike suglasnosti
po slubenoj dunosti pribavlja suglasnost javnih poduzea i
drugih nadlenih institucija, a trokove izdavanja suglasnosti snosi
zainteresirana osoba.
(6) Javna poduzea i druge nadlene institucije, obvezni su
dostaviti organu koji provodi postupak donoenja urbanistike
suglasnosti traenu suglasnost u roku 30 dana od dana prijema
slubenog zahtjeva.
(7) Slubena osoba organa koji vodi postupak izdavanja
urbanistike suglasnosti treba da izae na lice mjesta i neposredno
provjeri da li su prava susjeda, ije parcele neposredno granie sa
predmetnom parcelom, a koja se tiu vaeih urbanih standarda,
zatiena s obzirom na planiranu gradnju ili zahvat u prostoru, o
emu se sainjava slubena zabiljeka koja se prilae uz spis.
lanak 69.
(Naelna urbanistika suglasnost)
(1) Za parcelu gradskog graevinskog zemljita u dravnoj
svojini koja se namjerava dodijeliti na koritenje radi graenja na
temelju javnog konkursa, odnosno putem neposredne pogodbe
prethodno se donosi naelna urbanistika suglasnost, odnosno
lokacijska informacija po slubenoj dunosti.
(2) Urbanistikom suglasnou iz stavka (1) ovog lanka
utvruju se temeljni preduvjeti za odobravanje graenja na
predmetnom zemljitu. Zainteresirana osoba koje je stekla pravo
koritenja radi graenja, zatrait e dopunu rjeenja o urbanistikoj
suglasnosti sa svim potrebnim podacima koji su relevantni za

odobravanje graenja.
lanak 70.
(Prilozi uz zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti)
Zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti sadri:
- kopiju katastarskog plana, sa naznakom korisnika
predmetne parcele,
- obrazloenje zahtjeva sa podacima potrebnim za
utvrivanje urbanistiko-tehnikih i drugih uvjeta,
- druge dokumente ili podatke koje Ministarstvo ili
nadlena opinska sluba utvrdi kao relevantne za
pripremu i izradu urbanistike suglasnosti (idejni projekt
graevine, opis predviene tehnologije rada ako se radi o
proizvodnom objektu ili specifinom zahvatu u prostoru,
okolinsku dozvolu i td.),
- dokaz o izvrenoj uplati administrativne takse.

lanak 71.
(Sudjelovanje zainteresiranih strana u postupku)
(1) Prije izdavanja urbanistike suglasnosti, nadleni organ
duan je zainteresiranim stranama u postupku omoguiti uvid u
idejni projekt.
(2) Ministarstvo ili nadlena opinska sluba e pozvati
zainteresirane strane da u roku od 15 dana izvre uvid u idejni projekt.
(3) Ako zainteresirana strana u postupku ne pristupi uvidu u
projekt u roku iz stavka (2) ovog lanka, smatrat e se da joj je
pruena mogunost uvida u idejni projekt.
(4) Zainteresirana strana u postupku moe svoje pravo uvida
u idejni projekt ostvariti na licu mjesta, prilikom izlaska slubene
osobe Ministarstva, odnosno nadlene opinske slube za izdavanje
urbanistike suglasnosti na lokaciju na kojoj je predvieno graenje,
a o stavu zainteresirane strane se sastavlja slubena zabiljeka koja
se ulae u spis.
(5) Ako je investitor uz zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti
priloio ovjereno pismeno izjanjenje-izjavu pojedinih zainteresiranih
strana u postupku, nadleni organ te subjekte nee pozivati.
lanak 72.
(Sadraj urbanistike suglasnosti)
(1) Rjeenje o urbanistikoj suglasnosti sadri:
- granice pripadajueg zemljita graevinske parcele,
- podatke o namjeni, poloaju i oblikovanju graevine,
odnosno zahvata u prostoru,
- izvod iz plana, odnosno iz strune ocjene, na temelju
kojih se utvruje urbanistika suglasnost,
- urbanistiko-tehnike uvjete,
- miljenja s podacima i suglasnostima nadlenih javnih
poduzea i drugih nadlenih subjekata,
- posebne uvjete i obveze u svezi sa zatitom okolice,
ukoliko je to predvieno drugim propisima,
- obveze u pogledu ispitivanja inenjersko-geolokih i
geomehanikih uvjeta tla,
- uvjete u svezi sa zatitom prava susjeda s obzirom na
vaee urbane standarde,
- uvjete u svezi sa ureenjem graevinskog zemljita,
- druge podatke i uvjete od znaaja za odobravanje
promjene u prostoru.
(2) Urbanistika suglasnost se izdaje za pripadajuu graevinsku
parcelu namijenjenu graenju ili drugom zahvatu u prostoru.
(3) Ukoliko Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba
u postupku prikupljanja podataka i uvjeta za konkretnu lokaciju
utvrdi da predloena zamisao o koritenju zemljita nije sukladna
planskim dokumentima, ili nije dobiveno pozitivno miljenje
nadlenih institucija u procesu donoenja urbanistike suglasnosti,
odbit e rjeenjem zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti.
lanak 73.
(Vaenje urbanistike suglasnosti)
(1) Urbanistika suglasnost vai godinu dana od dana njene
pravosnanosti i u tom se periodu moe podnijeti zahtjev za
izdavanje odobrenja za graenje.
(2) Vaenje urbanistike suglasnosti moe se izuzetno

produiti za jo jednu godinu.
lanak 74.
(alba na rjeenje o urbanistikoj suglasnosti)
(1) Protiv rjeenja nadlene opinske slube stranka moe
izjaviti albu Ministarstvu.
(2) Protiv rjeenja Ministarstva moe se izjaviti alba Komisiji
za drugostupanjsko upravno rjeavanje Vlade Kantona.
(3) Rok za podnoenje albe je 15 dana od dana dostave
rjeenja stranci.
lanak 75.
(Urbanistika suglasnost za privremene graevine
i zahvate u prostoru)
(1) Urbanistika suglasnost za privremene graevine, zahvate u
prostoru ili za privremene namjene na graevinskom zemljitu koje
nije privedeno konanoj namjeni utvrenoj u planskim dokumentima
izdaje se samo izuzetno i s ogranienim rokom vaenja, odnosno,
najdalje do privoenja zemljita konanoj namjeni.
(2) Urbanistika suglasnost mora sadravati obvezu investitora
da, po isteku roka iz stavka (1) ovog lanka privremenu graevinu
mora ukloniti, a zemljite mora dovesti u prethodno stanje o svom
troku i bez prava na naknadu.
(3) Ukoliko investitor ne izvri obvezu iz stavka (2) ovog
lanka, nadleni urbanistiko-graevinski inspektor naredit
e uklanjanje privremene graevine, te dovoenje zemljita u
prvobitno stanje na teret investitora.
(4) U sluaju da zbog ranijeg privoenja zemljita trajnoj
namjeni, nastane potreba da se privremena graevina ukloni prije
isteka roka utvrenog u urbanistikoj suglasnosti shodno stavku
(1) ovog lanka, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba,
duna je po izdavanju urbanistike suglasnosti za trajnu graevinu
pravovremeno obavijestiti investitora privremene graevine o
potrebi i novom roku njenog uklanjanja.
lanak 76.
(Urbanistika suglasnost za neurbanizirana naselja)
Za izgradnju graevina i vrenje drugih zahvata u prostoru
na graevinskim zemljitima izvan urbanih podruja u naseljima
mjeovitog i seoskog tipa za koje se ne radi urbanistiki plan,
urbanistika suglasnost se utvruje na temelju uvjeta iz prostornog
plana Kantona ili opine.

3. dio
PROJEKTIRANJE, GRAENJE I VRENJE
DRUGIH ZAHVATA U PROSTORU
I. NAELA
lanak 77.
(Principi planskog ureenja prostora)
(1) Plansko ureenje koritenja prostora u svrhu izgradnje
graevina i vrenja drugih zahvata u prostoru je u nadlenosti
Kantona i opina, a bazira se na politici koritenja zemljita
definiranoj prostornim planom Kantona i opina.
(2) Plansko ureenje prostora obuhvata:
- graenje i ureivanje naselja i okolnog prostora,
- upotrebu i zatitu prirodnih i izgraenih resursa,
- obavljanje drugih zahvata u prostoru sukladno planskim
dokumentima i drugim propisanim uvjetima iz ovog
zakona.
II. OBVEZNA TEHNIKA SVOJSTVA GRAEVINA
lanak 78.
(Bitne osobine graevina)
(1) Sve graevine moraju biti projektirane i izgraene
sukladno planskim dokumentima.
Broj 6 - Strana 467
(2) Osiguranje usklaenosti graevine sa planskim dokumentima,

sigurnost i evidentiranost graevina je u javnom interesu.
(3) Usklaenost graevine sa planskim dokumentima
osigurava se projektiranjem sukladno urbanistiko-tehnikim
uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanistike suglasnosti,
u postupku izdavanja odobrenja za graenje, izvoenjem radova, u
postupku izdavanja odobrenja za upotrebu, te pravilnim koritenjem
i odravanjem graevine.
(4) Graevina mora biti projektirana i izgraena na nain da
se postigne sigurnost graevine u cjelini, kao i u svakom njenom
dijelu.
(5) Sigurnost, u smislu ovog zakona, je sposobnost graevine
da izdri sva predviena djelovanja koja se javljaju pri normalnoj
upotrebi, te da zadri sva bitna tehnika svojstva tokom predvienog
vremena trajanja, a to su:
- mehanika otpornost i stabilnost;
- sigurnost u sluaju poara;
- zatita ivota i zdravlja ljudi;
- pristupanost;
- zatita korisnika od ozljeda;
- zatita od buke i vibracija;
- uteda energije i toplinska zatita;
- otpornost na vanjske utjecaje i zatita od djelovanja na
okolicu.
(6) Graenjem i koritenjem graevine ne smije se ugroziti
sigurnost drugih graevina, stabilnost tla na okolnom zemljitu,
prometne povrine, komunalne i druge instalacije i dr.
(7) Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da se
do svih mjernih ureaja za isporuenu vodu i energente (struja,
grijanje, plin) za posebne dijelove graevine (stan, poslovni prostor,
garaa i sl.), moe doi iz zajednikih dijelova graevine, bez ulaska
u posebne dijelove graevine.
lanak 79.
(Mehanika otpornost i stabilnost)
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da, tokom
graenja i upotrebe, predvidiva djelovanja ne prouzrokuju:
- ruenje graevine ili njenog dijela;
- deformacije nedoputenog stupnja;
- oteenja graevinskog dijela ili opreme zbog
deformacije nosive konstrukcije;
- nesrazmjerno velika oteenja u odnosu na uzrok zbog
kojih su nastala.
lanak 80.
(Zatita od poara)
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da se u
sluaju poara:
- ouva nosivost konstrukcije tokom odreenog vremena
utvrenog posebnim propisom;
- sprijei irenje vatre i dima unutar graevine;
- sprijei irenje vatre na susjedne objekte;
- omogui sigurno izmjetanje korisnika;
- omogui odgovarajuu zatitu spasitelja.
lanak 81.
(Zatita ivota i zdravlja)
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da
udovoljava uvjetima zatite ivota i zdravlja ljudi, te da ne ugroava
radnu i ivotnu okolicu, posebno zbog:
- oslobaanja opasnih plinova, para i drugih tetnih tvari
(zagaivanje zraka);
- opasnih zraenja;
- udara struje;
- eksplozija;
- zagaivanja voda i tla;
- neodgovarajueg zbrinjavanja krutog otpada;
- neodgovarajue odvodnje otpadnih voda, drugog tekueg
otpada ili dima;
- sakupljanja vlage u dijelovima graevine ili na unutarnjim
povrinama;
Broj 6 - Strana 468
- mehaniki pokretne opreme i dijelova unutar i oko

graevine.
lanak 82.
(Zatita od ozljeda)
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da se tokom
njenog koritenja izbjegnu mogue ozljede korisnika graevine koje
mogu nastati od pokliznua, pada, sudara, opekotina, udara struje
ili eksplozije.
lanak 83.
(Uklanjanje arhitektonskih barijera)
(1) Graevine sa vie stambenih jedinica, javni objekti, te
usluni i privredni objekti moraju biti projektirani i izgraeni
tako da je osobama sa umanjenim tjelesnim sposobnostima trajno
osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.
(2) Uvjeti iz stavka (1) ovog lanka definirani su Uredbom
o prostornim standardima, urbanistiko-tehnikim uvjetima i
normativima za spreavanje stvaranja svih barijera za osobe s
umanjenim tjelesnim sposobnostima.
(3) U graevinama iz stavka (1) ovog lanka za koje je
izdato odobrenje za graenje ili koje su izgraene prije donoenja
ovog zakona, arhitektonske barijere koje onemoguavaju pristup i
kretanje osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima uklonit e
se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(4) Nalog za uklanjanje arhitektonskih barijera daje
Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, na zahtjev
osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima ili njenog staratelja,
odnosno udruge. Za uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno
omoguavanje slobodnog pristupa graevini i kretanja u graevini
osobama s umanjenim tjelesnim sposobnostima, odgovoran je
vlasnik graevine, odnosno investitor. Uklanjanje arhitektonskih
barijera e se izvesti o troku vlasnika graevine.
lanak 84.
(Zatita od buke i vibracija)
Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da nivoi
buke u graevini i njenoj okolici ne prelaze doputene vrijednosti za
njenu namjenu, odreene posebnim propisom.
lanak 85.
(Uteda energije i toplinska zatita)
(1) Graevina i njezini ureaji za grijanje, hlaenje i
provjetravanje moraju biti projektirani i izgraeni sukladno
tehnikim standardima, a na nain da, u odnosu na lokalne
klimatske prilike, potronja energije bude optimalna, odnosno ispod
propisanog nivoa, te da se sukladno poznatim dostignuima struke,
osigura uteda energije. Pri tome u graevini moraju biti osigurani
zadovoljavajui toplinski uvjeti.
(2) Uvjeti iz stavka (1) ovog lanka definirani su federalnim
propisima.
lanak 86.
(Otpornost na vanjske utjecaje i zatita
od djelovanja na okolicu)
(1) Graevina mora biti projektirana, izgraena i odravana
tako da se zatiti od destruktivnog djelovanja vanjskih utjecaja
(klimatsko-meteoroloki, antropogeni i sl.).
(2) Zatita od djelovanja na okolicu podrazumijeva da su pri
projektiranju graevine primijenjena najbolja tehnika saznanja
koja osiguravaju da e pri izgradnji i upotrebi graevine utjecaj na
okolicu biti sukladno propisanim kriterijima.
lanak 87.
(Odstupanje od tehnikih svojstava graevine)
(1) U sluaju rekonstrukcije ili sanacije graevine koja je
spomenik kulture, ako nije proglaena nacionalnim spomenikom,
moe se odstupiti od nekih tehnikih svojstava, ukoliko takvo
odstupanje ne utjee negativno na ivot i zdravlje ljudi.
(2) Suglasnost za odstupanje, na zahtjev investitora, daje
Ministarstvo uz prethodnu suglasnost institucije nadlene za zatitu
kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea.
(3) Suglasnost iz stavka (2) ovog lanka nee se izdati ako

tehnikim rjeenjem ili drugom mjerom nije na odgovarajui nain
rijeeno odstupanje od bitnih tehnikih svojstava za graevinu.
lanak 88.
(Posebni propisi)
Kod utvrivanja tehnikih svojstava graevine primjenjuju se
tehniki propisi uz primjenu standarda koji se primjenjuju u Bosni
i Hercegovini i uz uvaavanje evropskih standarda, a sukladno
meunarodnim naelima harmonizacije tehnikog zakonodavstva.
lanak 89.
(Graevinski proizvodi i oprema)
(1) Graevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se
upotrebljavati, odnosno ugraivati samo ako je njihov kvalitet
dokazan dokumentom proizvoaa ili certifikatom o usklaenosti s
utvrenim posebnim propisima, normativima i standardima.
(2) Graevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni
u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajui propis ili
norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugraivati samo na temelju
potvrde ovlatene institucije za certifikaciju da graevinski proizvod
ili oprema unutar granica svoje namjene zadovoljava zahtjeve u
pogledu osiguranja tehnikih svojstava bitnih za graevinu.
III. SUDIONICI U PROJEKTIRANJU I GRAENJU
lanak 90.
(Sudionici u projektiranju i graenju)
(1) Sudionici u projektiranju i graenju su investitor,
projektant, revident, izvoa i nadzor.
(2) Odnosi izmeu investitora i drugih sudionika u projektiranju
i graenju iz stavka (1) ovog lanka ureuju se ugovorom.
lanak 91.
(Investitor)
(1) Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime i za iji
raun se gradi graevina i vre drugi zahvati u prostoru sukladno
odredbama ovog zakona.
(2) Projektiranje, reviziju projekata, graenje i struni nadzor
nad graenjem investitor je duan povjeriti pravnim ili fizikim
osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti.
(3) Investitor je duan osigurati struni nadzor nad graenjem
najkasnije do dana otpoinjanja pripremnih radova.
(4) Investitor koji gradi u svoje ime, a za raun nepoznatog
kupca mora nadzor povjeriti drugoj pravnoj osobi registriranoj za
poslove projektiranja i nadzora.
(5) Investitor je duan imenovati glavnog nadzornog inenjera,
u sluaju kada radi graevine za svoje potrebe, koji je odgovoran za
cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja, u sluaju
izvoenja vie vrsta radova na odreenoj graevini i kada nadzorni organ
ima i druge nadzorne inenjere odgovarajue struke za te radove.
(6) Investitor je duan imenovati izvoaa odgovornog
za meusobno usklaivanje radova ako u gradnji sudjeluju dva
izvoaa ili vie njih.
(7) Investitor je duan, najkasnije do dana poetka radova imati
elaborat iskolenja graevine i izvreno iskolenje na terenu. Investitor
je duan pozvati nadlenu urbanistiko-graevinsku inspekciju da
zapisniki konstatuje ispunjenost svih uvjeta za poetak radova.
(8) Investitor je duan Ministarstvu ili nadlenoj opinskoj
slubi koji su mu izdali odobrenje za graenje, kao i nadlenoj
urbanistiko-graevinskoj inspekciji, najkasnije osam dana prije
planiranog poetka radova, prijaviti poetak graenja.
(9) U sluaju prekida radova, investitor je duan poduzeti
mjere osiguranja graevine i susjednih graevina i povrina. Ako
prekid radova traje due od tri mjeseca, investitor je duan ponovo
prijaviti poetak radova osam dana prije poetka.
(10) Ako se u toku graenja promijeni investitor, o nastaloj
promjeni novi investitor mora obavijestiti Ministarstvo, odnosno
nadlenu opinsku slubu u roku od osam dana od nastale promjene.
(11) Pored poziva nadlene inspekcije da izvri kontrolu
ispunjenja uvjeta za poetak radova, investitor je duan da pozove
inspekciju da izvri obvezni pregled prilikom izvoenja grubih

graevinskih radova graevine te nakon okonanja objekta, a prije
podnoenja zahtjeva za odobrenje za upotrebu.
lanak 92.
(Projektant)
(1) Projektant, prema ovom zakonu je pravna osoba
registrirana za obavljanje poslova projektiranja.
(2) Projektiranjem graevina i drugih zahvata u prostoru
moe se baviti pravna osoba registrirana za tu djelatnost, ako
pored ispunjavanja opih uvjeta, u radnom odnosu ima najmanje
po jednog diplomiranog inenjera sa poloenim strunim ispitom
i najmanje pet godina radnog iskustva odgovarajue struke za
svaku vrstu projekta koji radi (arhitektonski, graevinski, mainski,
elektro itd) ili da, ukoliko nema uposlene projektante za svaku
vrstu projekta koje radi, osigura sklapanjem poslovnih ugovora,
angairanje projektanata, diplomiranih inenjera sa poloenim
strunim ispitom i odgovarajuim staom, odnosno angairanje
pravnih osoba registriranih za obavljanja djelatnosti projektiranja.
(3) Projektant, diplomirani inenjer sa poloenim strunim
ispitom, moe na temelju sklopljenog poslovnog ugovora sa pravnim
osobama registriranim za obavljanje djelatnosti projektiranja,
obavljati poslove projektiranja iz oblasti za koje ima visoku strunu
spremu i poloen struni ispit.
(4) Pravna osoba koja projektuje, imenuje jednog ili vie
projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitet projekta ili
dijela projekta. Projektant je odgovoran da projekt ili dio projekta
za iju je izradu imenovan, zadovoljava uvjete iz ovoga zakona,
posebnih zakona, propisa donesenih na temelju zakona, tehnikih
normi i standarda.
(5) Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta
uklanjanja graevine uestvuje vie projektanata, pravna osoba kojoj
je povjerena izrada projekta, imenuje projektanta voditelja. Projektant
voditelj moe istodobno biti i projektant odreene vrste projekta.
(6) Projektant voditelj odgovoran je za kompletnost projektne
dokumentacije i meusobnu usklaenost projekata, to potvruje
svojim potpisom i odgovarajuom potvrdom.
(7) Ako u izradi projekta uestvuju dvije ili vie pravnih osoba,
investitor je duan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti
osobu koja e imenovati tog koordinatora. Na koordinatora projekta
odgovarajue se primjenjuju odredbe iz stavka (6) ovog lanka.
lanak 93.
(Revident)
(1) Reviziju projektne dokumentacije (glavni projekt,
izvedbeni projekt, projekt izvedenog stanja) vri pravna osoba
registrirana za poslove projektiranja.
(2) Reviziju odreene faze dijela projekta moe obavljati
diplomirani inenjer odgovarajue struke s najmanje pet godina
radnog iskustva u struci i poloenim strunim ispitom uposlen kod
pravne osobe iz stavka (1) ovog lanka, ili pravna osoba mora,
ukoliko nema uposlene diplomirane inenjere koji mogu biti
revidenti za sve dijelove projekta, osigurati poslovnim ugovorima
angairanje revidenata koji ispunjavaju propisane uvjete.
(3) Pravna osoba iz stavka (1) ovog lanka je duna imenovati
odgovornog revidenta, koji je odgovoran za koordinaciju kontrole
pojedinih faza ili dijelova glavnog, odnosno izvedbenog projekta.
(4) Revident je duan vriti reviziju projekta sukladno
odredbama ovog zakona, propisima donesenim na temelju ovog
zakona i posebnih zakona.
(5) Odgovorni revident iz stavka (3) ovog lanka mora biti
struna osoba s najmanje deset godina radnog iskustva u struci,
koja se istakla u projektiranju sloenih graevina ili njenih dijelova
ili je na drugi nain dala doprinos tehnikoj struci i ima poloen
odgovarajui struni ispit.
(6) Odgovorni revident organizira izradu zavrnog izvjea o
reviziji ukupne projektne dokumentacije, na temelju pojedinanih
izvjea o reviziji pojedinih faza ili dijelova projekta, koji se prilau
uz zavrno izvjee.
(7) Reviziji projekta podlijeu svi glavni i izvedbeni projekti
stambenih i stambeno-poslovnih objekata, javnih objekata,
Broj 6 - Strana 469
poslovnih i privrednih objekata, kao i projekti za koje odobrenje za

graenje izdaje Ministarstvo, izuzev stambenih objekata razvijene
bruto povrine do 300m2 i jednostavnih poljoprivrednih objekata
razvijene bruto povrine do 400 m2
(8) Odgovorni revident i revident ne moe biti osoba koja je u
cjelosti ili djelimino uestvovala u izradi projektne dokumentacije
ili ako je taj projekt u cjelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran
kod pravne osobe u kojoj je uposlena.
lanak 94.
(Izvoa)
(1) Graenjem graevine i vrenjem drugih zahvata u prostoru
moe se baviti pravna i fizika osoba registrirana za obavljanje te
djelatnosti (u daljnjem tekstu: izvoa).
(2) Graenjem graevina mogu se baviti fizike osobe
registrirane za obavljanje te djelatnosti i to za individualne
stambene i stambeno - poslovne objekte korisne povrine do 300m2
ili pomone objekte korisne povrine do 150m2.
(3) Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor
je duan imenovati glavnog izvoaa odgovornog za meusobno
usklaivanje radova.
(4) Izvoa je duan:
- graditi sukladno izdatom odobrenju za graenje, ovom
zakonu i drugim propisima;
- prouiti glavni, odnosno izvedbeni projekt i provjeriti
postavke i rjeenja, te blagovremeno upozoriti investitora
na nedostatke ukoliko postoje;
- radove izvoditi tako da tehnika svojstva graevine
odgovaraju utvrenim uvjetima za odnosnu graevinu;
- ugraivati materijale, opremu i proizvode sukladno
standardima i normativima definiranih projektom;
- osigurati dokaze o kvalitetu radova i ugraenih materijala,
proizvoda i opreme sukladno odredbama ovog zakona i
zahtjevima iz projekta;
- poduzeti mjere za sigurnost graevine, radova, opreme
i materijala, za sigurnost radnika, sigurnost susjednih
graevina, sukladno vaeim zakonskim propisima;
- obavijestiti instituciju nadlenu za zatitu kulturno
povijesnog i prirodnog naslijea kada u toku graenja ili
izvoenja drugih zahvata u prostoru naie na materijalne
objekte koje mogu imati obiljeje prirodnog ili kulturnopovijesnog naslijea i poduzme mjere zatite nalazita;
- urediti, opremiti i stalno odravati gradilite sukladno
propisima;
- u toku graenja voditi graevinski dnevnik i graevinsku
knjigu;
- prilikom graenja povjeriti izvoenje graevinskih radova
i drugih poslova radnicima koji ispunjavaju propisane
uvjete nomenklature zanimanja za izvoenje tih radova,
odnosno obavljanja tih poslova;
- sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o nainu
odravanja graevine, odnosno zahvata u prostoru.
(5) Izvoa imenuje voditelja graenja, a u sluaju da izvodi
samo pojedine radove, imenuje voditelja tih radova. Voditelj
graenja, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu uvjeta
iz stavka (5) ovog lanka.
(6) Voditelj graenja i voditelj pojedinih radova mora biti
diplomirani inenjer sa najmanje tri godine radnog iskustva ili
inenjer sa najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima
graenja i poloenim strunim ispitom.
(7) Izuzetno od odredbi prethodnog stavka, kada je investitor
fizika osoba koja gradi za svoje potrebe graevinu, voditelj
graenja za stambenu zgradu ili stambeno-poslovnu zgradu korisne
povrine do 300 m2, moe biti i osoba sa viom ili srednjom strunom
spremom i pet godina radnog iskustva na poslovima graenja ili
nadzora, te sa poloenim strunim ispitom.
lanak 95.
(Nadzor)
(1) Nadzor nad graenjem u ime investitora, moe obavljati
pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili graenja,
Broj 6 - Strana 470
uz uvjet da u radnom odnosu ima uposleno najmanje po jednog

diplomiranog inenjera sa najmanje pet godina radnog iskustva i
poloenim strunim ispitom za svaku vrstu radova za koje obavlja
nadzor (graevinsko-zanatski, konstruktivni, elektro, mainski itd.), ili
da, ukoliko nema uposlene diplomirane inenjere za sve vrste radova
za koje obavlja nadzor, osigura angairanje diplomiranih inenjera sa
najmanje pet godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom,
sklapanjem poslovnih ugovora sa pravnim ili fizikim osobama
registriranim za poslove projektiranja i/ili graenja.
(2) Pravna osoba iz stavka (1) ovog lanka imenuje nadzorne
inenjere za konkretni projekt koji moraju ispunjavati uvjete iz
stavka (1) ovog lanka,
(3) Nadzorni inenjer je osoba ovlatena za provedbu nadzora
nad graenjem, koji se provodi u ime investitora.
(4) Ovisno o sloenosti graevine, pravna osoba koja obavlja
nadzor nad graenjem u ime investitora, moe formirati nadzorni tim
i imenovati koordinatora. Koordinator se imenuje iz reda nadzornih
inenjera i odgovoran je za usklaivanje rada nadzornog tima.
(5) Akt o imenovanju nadzornog tima i koordinatora, pravna
osoba je duna dostaviti Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj
slubi.
(6) Nadzor nad graenjem investitor ne moe povjeriti istoj
pravnoj osobi kojoj je povjerio graenje svoje graevine.
lanak 96.
(Obveze nadzornog inenjera)
(1) U provoenju nadzora nadzorni inenjer duan je:
- utvrditi usklaenost iskolenja graevine sa zapisnikom o
iskolenju graevine i projektom;
- provjeriti i utvrditi gradi li se sukladno odobrenju za
graenje, tehnikoj dokumentaciji i ovom zakonu;
- provjeriti i utvrditi da je kvalitet radova, ugraenih
proizvoda i opreme sukladan zahtjevima projekta,
uvjetima propisanim ovim zakonom, posebnim zakonima
i propisima, vaeim tehnikim propisima i standardima,
te da je taj kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima i
dokumentima;
- biti prisutan u svim fazama testiranja kvaliteta ugraenog
materijala kao i u svim fazama testiranja nosivog sklopa
graevine;
- potvrditi urednost izvoenja radova potpisivanjem
graevinskog dnevnika, te kontrolirati graevinsku
knjigu, potpisivati obraunske situacije i sve eventualne
izmjene u tehnikoj dokumentaciji;
- napisati izvjee investitoru o obavljenom nadzoru nad
graenjem graevine.
(2) Nadzorni inenjer, ako nisu ispunjeni zahtijevani uvjeti,
odgovoran je za provedbu potrebnih mjera. Nadzorni inenjer
duan je pravovremeno obavijestiti investitora o svim nedostacima,
odnosno nepravilnostima koje uoi tokom graenja.
(3) Nadzorni inenjer duan je pravovremeno obavijestiti
urbanistiko-graevinskog inspektora o svim nedostacima, odnosno
nepravilnostima koje je uoio tokom graenja, a koje investitor ili
izvoa radova nisu htjeli otkloniti na temelju njegovog upozorenja.
lanak 97.
(Struni ispiti)
Inenjeri iz oblasti urbanizma, arhitekture, graevinarstva,
elektrotehnike, mainstva i prometa koji obavljaju poslove
projektiranja, revizije projekta, graenja, nadzora nad graenjem i
odravanju graevine, moraju imati poloen struni ispit sukladno
propisima.
IV. TEHNIKA DOKUMENTACIJA
GRAEVINE ILI ZAHVATA U PROSTORU

lanak 98.
(Tehnika dokumentacija)
Tehnika dokumentacija graevine ili zahvata u prostoru,
prema redoslijedu izrade dijeli se na sljedee vrste projekata:
-
-
-
-
idejni projekt,
glavni projekt,
izvedbeni projekt,
projekt izvedenog stanja.
lanak 99.
(Idejni projekt)
(1) Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i
drugih priloga kojima se daju najvanija oblikovno-funkcionalna
rjeenja graevine, te prikaz smjetaja graevine u prostoru.
(2) Idejni projekt sadri tehniki opis sa dokaznicom
povrina, situaciono rjeenje graevine u prostoru, odgovarajuu
grafiku dokumentaciju za razradu tehnike dokumentacije, te grubi
predmjer radova, materijala i opreme (po potrebi).
(3) Idejni projekt, ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi
graevine, moe sadravati i druge nacrte i priloge ako su oni
znaajni za utvrivanje urbanistiko-tehnikih uvjeta za podruja
graenja koja nisu obuhvaena odgovarajuim detaljnim planskim
dokumentom, kao i drugih uvjeta za izradu glavnog projekta (opis
tehnolokog procesa, tehnoloki nacrti, opis primjene odreene
tehnologije graenja, procjena trokova, preliminarna procjena
utjecaja na okolicu i sl.).
lanak 100.
(Glavni projekt)
(1) Glavni projekt je skup meusobno usklaenih faza
projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine, prikaz
smjetaja graevine u prostoru, dokazuje ispunjavanje bitnih
zahtjeva za graevinu, drugih zahtjeva predvienih ovim zakonom,
posebnim propisima, normama i tehnikim standardima.
(2) Na temelju glavnog projekta izdaje se odobrenje za
graenje, izvode radovi, vri inspekcijski nadzor, tehniki pregled,
te izdaje odobrenje za upotrebu graevine.
(3) Glavni projekt, ovisno od tehnike strukture graevine,
moe biti izraen iz jednog ili vie dijelova faza i obvezno sadri:
- naziv i registraciju pravne osobe koja vri projektiranje,
- urbanistiku suglasnost ili lokacijsku informaciju,
- popise odgovornih projektanata za sve dijelove projekta,
- projektni zadatak ovjeren od strane investitora,
- ope i posebne uvjete, standarde, norme i propise za
objekt ili zahvat,
- tehniki opis za sve radove sa dokaznicom povrina,
- termiki proraun konstrukcije objekta,
- predmjer radova, materijala i opreme,
- arhitektonski projekt,
- projekt konstrukcije,
- projekt instalacija vodovoda i kanalizacije,
- projekt elektro instalacije,
- projekt mainskih instalacija,
- tehnoloki projekt,
- projekt vanjskog ureenja,
- projekt zatite prirodne sredine, ako se radi o namjeni
graevine koja je posebnim pravilnikom definirana kao
djelatnost koja moe ugroziti okolicu,
- elaborat o inenjersko geolokim istraivanjima,
- elaborat zatite od poara,
- elaborat zatite na radu,
- elaborat zbrinjavanja otpada, ako se radi o otpadu za koji
su posebnim zakonom propisane mjere odlaganja,
- i drugo ovisno od vrste graevine.
(4) Arhitektonski projekt iz stavka (3) ovog lanka sadri:
- situaciono rjeenje uraeno na geodetskoj podlozi sa
naneenim granicama i brojevima katastarskih estica,
- sve osnove/tlocrte objekta,
- karakteristine podune i poprene presjeke,
- sve fasade objekta,
- sheme stolarije, bravarije i staklarije,
- karakteristine detalje,
- ostale potrebne nacrte.
(5) Za predfabricirane dijelove graevine i opreme, koji imaju
certifikat ili atest o usklaenosti ili za koje je na neki drugi propisani
nain dokazano da su proizvedeni prema vaeim standardima, to

nije potrebno ponovo dokazivati u glavnom projektu. Navedeni
dokaz kao prilog je sastavni dio projekta.
(6) Glavni projekt na temelju kojeg je izgraena odreena
graevina, moe se upotrijebiti za graenje takve graevine na
drugoj lokaciji ako su s time suglasni investitor i projektant koji
je izradio taj projekt pod uvjetom prilagoavanja tog projekta
urbanistiko-tehnikim uvjetima, graevinskoj parceli, prikljucima
na objekte i ureaje komunalne infrastrukture i geomehanikom
izvjeu za drugu lokaciju, uz potivanje autorskih prava reguliranih
posebnim zakonom.
(7) Glavni projekt se radi u minimalnoj razmjeri 1:100
lanak 101.
(Izvedbeni projekt)
(1) Izvedbeni projekt je skup meusobno usklaenih projekata
kojima se detaljnije razrauje i dopunjuje izvedbenim detaljima
odobreni glavni projekt u svrhu izvoenja radova.
(2) Izvedbeni projekt mora biti izraen sukladno glavnom
projektu i uvjetima za graenje datim u odobrenju za graenje, te
mora sadravati detaljne crtee i njihove tekstualne opise, ime se
graevina potpuno definira za gradnju. Izvedbeni projekt sadri
detaljnije opise, planove oplate, nacrte armature, nacrte detalja i
druge nacrte, te sve potrebne raunske provjere.
(3) Na temelju izvedbenog projekta pristupa se graenju
graevine, vri se inspekcijska kontrola graenja, tehniki pregled
izvedenih radova, te izdavanje odobrenja za upotrebu graevine.
(4) Ukoliko izvedbeni projekt ne radi projektant glavnog
projekta, investitor je duan projektantu glavnog projekta dostaviti
izvedbeni projekt radi ovjere njegove usklaenosti s glavnim
projektom i uvjetima datim u odobrenju za graenje.
(5) Projektant glavnog projekta duan je odmah, a najkasnije
u roku od osam dana, pismeno obavijestiti inspekciju da izvedbeni
projekt koji mu je dostavljen na ovjeru, nije izraen sukladno
odredbama ovoga zakona, posebnim propisima i normativima
donesenim na temelju zakona i pravila struke.
(6) Izvedbeni projekt mora biti pregledan i od strane izvoaa
i od strane nadzora, koji su direktno, zajedno sa projektantom
izvedbenog projekta, odgovorni za njegovu usklaenost sa glavnim
projektom i odobrenjem za graenje.
(7) Izvedbeni projekt radi se u minimalnoj razmjeri 1:50, a
nacrti detalja u razmjeri 1:20, 1:10, 1:5, u ovisnosti od obuhvata i
vrste detalja.
lanak 102.
(Projekt izvedenog stanja)
(1) Projekt izvedenog stanja je skup meusobno usklaenih
projekata koji se rade kada se u toku izvoenja radova na graevini
vre izmjene i to za one radove i dijelove graevine na kojima je
dolo do izmjene u odnosu na glavni ili izvedbeni projekt, a koje su
bile odobrene od strane projektanta i nadzornog organa, a da nisu u
suprotnosti sa odobrenjem za graenje.
(2) Projekt izvedenog stanja radi se kao dodatak glavnom ili
izvedbenom projektu u vidu posebne knjige samo za izmijenjene
dijelove u odnosu na glavni ili izvedbeni projekt.
(3) U sluaju da se tokom graenja nisu dogodile nikakve
izmjene u odnosu na glavni, odnosno izvedbeni projekt, izvoa
i nadzor potvruju i ovjeravaju na glavnom, odnosno izvedbenom
projektu, da je izvedeno stanje identino sa projektiranim.
(4) Projekt izvedenog stanja radi se u istom mjerilu kao i
izvedbeni projekt.
lanak 103.
(Projekt tehnologije i organizacije graenja)
(1) Projekt tehnologije i organizacije graenja se izrauje za
obimne i sloene graevine ili u sluaju posebnih uvjeta graenja
(ogranien prostor, nova tehnologija rada, poveana opasnost na
radu, izraeni utjecaji na okolinu i sl.).
(2) Obveza izrade projekta tehnologije i organizacije graenja
definira se lokacijskom informacijom, odnosno urbanistikom
suglasnou. U tom sluaju, projekt tehnologije i organizacije
Broj 6 - Strana 471
graenja izrauje projektant uporedo sa glavnim projektom, a

investitor prilae oba projekta uz zahtjev za odobrenje za graenje.
U sluaju da se posebno trai odobrenje za pripremne radove, onda
se projekt tehnologije i organizacije prilae uz zahtjev.
(3) Izuzetno, obveza izrade projekta tehnologije i organizacije
moe da se propie odobrenjem za graenje, a provjeru postojanja
i kontrolu sadraja projekta vri nadleni urbanistiko-graevinski
inspektor prilikom prvog, obveznog inspekcijskog pregleda na
gradilitu.
(4) Projekt iz stavka (3) ovog lanka izrauje odabrani izvoa
radova. Izuzetno, tehnoloka rjeenja tehnologiju graenja daje
projektant glavnog projekta, ukoliko se radi o novoj odnosno
specifinoj tehnologiji.
(5) Projekt tehnologije i organizacije graenja sadri:
- analizu svih uvjeta graenja,
- prijedlog moguih tehnologija graenja,
- specifikacije potrebnih resursa,
- vremenski plan graenja,
- projekt tehnikog opremanja i ureenja gradilita,
- analizu rizika i elaborat zatite na radu prilikom izgradnje,
- procjenu utjecaja i elaborat otklanjanja i smanjenja
utjecaja na okolicu prilikom izgradnje.

lanak 104.
(Dokumentacija kontrole kvaliteta)
(1) Dokumentaciju kontrole kvaliteta ine svi projekti i
planovi kontrole kvaliteta materijala, kontrole montae, kontrole
utezanja i sl., atesti i certifikati ugraenog materijala, rezultati
zavrnih mjerenja i testova koji su provedeni sukladno posebnim
tehnikim propisima i propisima donesenim na temelju zakona, te
sukladno vaeim standardima.
(2) Investitor je duan dostaviti na uvid svu dokumentaciju
kontrole kvaliteta komisiji prilikom tehnikog pregleda objekta.
lanak 105.
(Oznaavanje i uvanje tehnike dokumentacije)
(1) Investiciono-tehnika dokumentacija mora imati:
- naziv, naslov i registraciju pravne osobe koja vri
projektiranje,
- naziv graevine,
- podatke o investitoru,
- oznaku ili broj projekta,
- vrstu tehnike dokumentacije,
- naziv nacrta,
- mjerilo u kojem je nacrt izraen,
- datum izrade,
- ime i potpis odgovornog projektanta,
- peat i ovjeru od strane pravne osobe koja je izradila
investiciono-tehniku dokumentaciju,
- dokaz o poloenom strunom ispitu projektanta voditelja i
odgovornih projektanata pojedinih faza projekta
- poseban akt sa potpisima odgovornih projektanata kao
dokaz da je izvreno usklaivanje svih faza projekta.
(2) Ovjerom projekta iz stavka (1) ovog lanka pravna osoba
koja je izradila projekt potvruje da je projekt kompletan, njegovi
dijelovi meusobno usklaeni, kao i da je usklaen sa odredbama
ovog zakona, te sa odredbama posebnih propisa i normi donesenih
na temelju drugih zakona i pravila struke.
(3) Projekti i svi njegovi dijelovi moraju biti uvezani i
numerirani po redoslijedu, na nain da se onemogui zamjena
sastavnih dijelova.
(4) U svaki projekt mora biti uvezan akt o registraciji pravne
osobe koja je izradila projekt, dokaz o poloenom strunom ispitu
projektanta voditelja i odgovornih projektanata pojedinih faza projekta.
Uz projekt treba biti priloeno zbirno izvjee o reviziji projekta.
(5) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba koja
izdaje odobrenje za graenje i odobrenje za upotrebu, duna je da
trajno, odnosno za vrijeme dok graevina postoji, uva tehniku
dokumentaciju na temelju koje je izdato odobrenje za graenje, sa
ucrtanim svim izmjenama i dopunama koje su se dogodile u toku
gradnje.
Broj 6 - Strana 472
(6) Investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik, obvezan je

uvati kompletnu dokumentaciju sve dok graevina postoji.
(7) Pravna osoba koja je izradila projekt obvezna je uvati istu
u vremenu od najmanje 10 godina nakon izgradnje graevine.
lanak 106.
(Revizija projekta)
(1) Revident koji vri reviziju glavnog, odnosno izvedbenog
projekta, ovisno o vrsti graevine, mora obaviti reviziju u pogledu:
- suglasnosti s projektnim zadatkom,
- formalne kompletnosti projekta,
- kvalifikacija glavnog i ostalih projektanata,
- usklaenosti projekta sa uvjetima iz lokacijske
informacije, odnosno urbanistike suglasnosti,
- mehanike otpornosti i stabilnosti,
- zatite od buke i vibracija,
- utede energije i toplinske zatite,
- otpornosti na vanjske utjecaje i zatite od djelovanja na
okolicu,
- zatite od poara i eksplozije,
- zatite na radu,
- eliminiranje arhitektonskih barijera za osobe sa
umanjenim tjelesnim sposobnostima,
- drugih aspekata koji su specifini za pojedine graevine.
(2) Reviziju glavnog, odnosno izvedbenog projekta investitor
moe povjeriti samo revidentu koji ispunjava uvjete predviene
ovim zakonom.
(3) Samo pozitivna ocjena svih elemenata projekta koji su
bili predmet revizije, omoguava prihvaanje projekta i podnoenje
zahtjeva za odobrenje za graenje, dok se, u suprotnom, projekt vraa
projektantu na doradu, prema primjedbama i uputama revidenta.
Projektant je obvezan postupiti po primjedbama i uputama revidenta
i u tom smislu doraditi projekt u odreenom roku.
(4) Revizija glavnog, odnosno izvedbenog projekta nije
potrebna ako se radi o graevinama i zahvatima u prostoru koji
su definirani lankom 109. stavak (1) ovog zakona, kao i za
stambene objekte razvijene bruto povrine do 300 m2 i jednostavne
poljoprivredne objekte razvijene bruto povrine do 400 m2.
lanak 107.
(Nostrifikacija projekta)
(1) Nostrifikacija projekta je postupak utvrivanja usklaenosti
idejnog, glavnog i izvedbenog projekta uraenog u inozemstvu s
odredbama ovog zakona, tehnikim propisima, normama i pravilima
struke iz podruja graevinarstva.
(2) Nostrifikaciju projekta vri pravna osoba registrirana za
poslove projektiranja (u daljem tekstu: ovlatena pravna osoba),
koja ima u radnom odnosu uposlene diplomirane inenjere za
sve dijelove projekta s najmanje pet godina radnog iskustva na
projektiranju istih ili slinih graevina s poloenim strunim
ispitom, ili da, ukoliko nema uposlene diplomirane inenjere za
sve dijelove projekta, osigura poslovnim ugovorima angairanje
pravne osobe registrirane za obavljanja djelatnosti projektiranja
koja ispunjavanja te uvjete.
(3) Ovlatena pravna osoba duna je izvriti prijevod projekta
na bosanski, hrvatski ili srpski jezik. Doputena je izrada dvojezinih
dijelova projekta, kako bi se mogao uporediti prijevod sa izvornikom
kao i radi racionalnosti izrade grafikih dijelova projekta.
(4) Ovlatena pravna osoba u postupku nostrifikacije projekta
izrauje izvjee o nostrifikaciji koje sadri potvrdu o nostrifikaciji,
a po potrebi i dokumente iz stavka (6) ovog lanka.
(5) Potvrda o nostrifikaciji je isprava kojom se potvruje
da je projekt izraen u inozemstvu usklaen sa zakonom i
bosanskohercegovakim propisima iz podruja graevinarstva.
(6) Ako se u projektu izraenom u inozemstvu primjenjuju
odredbe inozemnih propisa i/ili normi, ovlatena pravna osoba mora
navesti i odgovarajue bosanskohercegovake propise i/ili norme.
(7) Ako bosanskohercegovakih propisa i/ili normi nema,
ovlatena pravna osoba u izvjeu o nostrifikaciji mora priloiti
upotrijebljene inozemne propise i/ili norme, kao i njihov prijevod
na bosanski, hrvatski ili srpski jezik.
(8) Izvjee o nostrifikaciji je sastavni dio projekta.

(9) Ovlatena pravna osoba koja je izvrila nostrifikaciju
projekta, moe izvriti kontrolu ili dopunu istog.
(10) Ovjerom projekta iz stavka (1) ovlatena pravna
osoba, odgovara za izvrenu nostrifikaciju projekta, odnosno
usklaivanje projekta s ovim zakonom, posebnim zakonima i
bosanskohercegovakim propisima iz podruja graevinarstva i
drugih podruja projekta.
V. ODOBRENJE ZA GRAENJE
lanak 108.
(Odobrenje za graenje)
(1) Investitor moe pristupiti graenju graevine samo na
temelju odobrenja za graenje, osim u sluajevima iz lanka 109.
ovog zakona.
(2) Odobrenje za graenje se izdaje za graenje cijele
graevine, odnosno dijela graevine koja ini tehniko-tehnoloku
cjelinu.
lanak 109.
(Zahvati za koje nije potrebno odobrenje za graenje)
(1) Odobrenje za graenje nije potrebno za:
- radove na odravanju postojee graevine, koji se mogu
svrstati u radove tekueg odravanja;
- graenje individualne ili obiteljske grobnice, sukladno
propisanim lokalnim standardima;
- ureenje okunice individualnog stambenog objekta za
koji je izdato odobrenje za graenje, to podrazumijeva
graenje: ograda prema susjedima, staza ili platoa, zidova
visine do 0,8 m od nivoa tla, vrtnog bazena ili ribnjaka
povrine do 20 m2, vrtnog ognjita povrine do 1,5 m2 i
visine do 3 m;
- pomone graevine namijenjene redovnoj upotrebi
individualnog stambenog objekta, koje se grade na parceli
za koju je izdato odobrenje za graenje, to podrazumijeva:
individualne garae, spremita, drvarnice, bruto povrine
do 18 m2 i visine sljemena do 3 m, nadstrenice, cisternu
za vodu zapremine do 10 m3, septiku jamu zapremine
do 10 m3;
- staklenik za bilje bruto povrine do 30 m2 i visine vijenca
do 4 m od nivoa okolnog terena;
- postavljanje
plastenika
namijenjenih
iskljuivo
poljoprivrednoj proizvodnji;
- montane objekte i kioske povrine do 12 m2;
- djeja igralita i temelje stabilnih djejih igraaka;
- nadstrenice za sklanjanje ljudi u javnom saobraaju;
- reklamne panoe povrine do 12 m2;
- kablovske i zrane prikljuke na niskonaponsku, PTT
i CATV mreu, kao i prikljuke graevina sa vaeim
odobrenjem za graenje na komunalne instalacije
(vodovod, kanalizacija, plin);
- portske terene bez tribina koji su cijelom svojom povrinom
oslonjeni na tlo (igralita za tenis, nogomet, i slino);
- radove na stubitima, hodnicima i sl., na promjeni
pristupa graevini i unutar graevine radi omoguavanja
nesmetanog pristupa i kretanja u graevini osobama s
umanjenim tjelesnim sposobnostima;
- radove na zamjeni i dopuni opreme, ako je to sukladno
namjeni graevine.
(2) Radovi iz stavka (1) ovog lanka mogu se izvoditi bez
odobrenja za graenje jedino ako su prethodno rijeeni imovinskopravni odnosi, dobivena lokacijska informacija, odnosno
urbanistika suglasnost.
(3) U graenju graevina i izvoenju radova iz stavka (1)
ovog lanka investitor i izvoa duni su se pridravati svih propisa
i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje.
(4) Radovi iz stavka (1) ovog lanka podlijeu tehnikom
pregledu od strane nadlene opinske slube, na temelju ega se
izdaje rjeenje o zavrenoj graevini.
lanak 110.
(Posebni sluajevi graenja)
(1) U sluaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih
nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tokom tih dogaaja, odnosno
neposredno nakon njihovog prestanka, bez odobrenja za graenje
mogu se graditi one graevine koje slue spreavanju ili zatiti od
djelovanja tih pojava, odnosno otklanjanju tetnih posljedica.
(2) Graevine iz stavka (1) ovog lanka moraju se ukloniti
kada prestane potreba njihovog koritenja. Ako je potrebno da ta
graevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno pribavati
odobrenje za graenje u roku od est mjeseci po prestanku potrebe
njenog koritenja.
(3) Kod obnove oteenih graevina, stupanj oteenja svih
graevina utvruje struna komisija za procjenu tete koju ine
strune osobe graevinske, arhitektonske, elektro i po potrebi
mainske struke, koje imenuje nadlena opinska sluba ili se
koristi nalaz vjetaka odgovarajue struke.
(4) Izlaskom na lokaciju oteene graevine, struna komisija
iz stavka (3) ovog lanka utvruje strunim nalazom i miljenjem
stupanj oteenja graevine kao i potrebne radnje koje treba
izvriti prije sanacije graevine, ukljuujui i izradu tehnike
dokumentacije.
(5) U sluaju da konstruktivni elementi graevine zbog
djelovanja iz stavka (1) ovog lanka nisu oteeni, graevina se
moe vratiti u prvobitno stanje sukladno odobrenju za graenje na
temelju kojeg je izgraena.
(6) Ukoliko struna komisija utvrdi da se radi o veim
oteenjima konstruktivnih dijelova graevine, nadleni organ
e od investitora zahtijevati da priloi tehniku dokumentaciju za
sanaciju graevine i ateste o izvrenim ispitivanjima konstrukcije
graevine. U tom sluaju nadlena opinska sluba na temelju
priloene dokumentacije izdaje odobrenje za sanaciju, koje mora
biti usklaeno sa odobrenjem za graenje na temelju kojeg je
graevina izgraena.
(7) U sluaju iz stavka (6) ovog lanka odobrenjem za
graenje utvrdit e se i obveza pribavljanja odobrenja za upotrebu
sanirane graevine.
(8) Kada se radi o graevinama koje su potpuno unitene,
ponovno graenje iste graevine na istom lokalitetu moe otpoeti
po pribavljanju novog odobrenja za graenje, koje se izdaje na
temelju dokaza o vlasnitvu unitene graevine, prvobitno izdatog
odobrenja za graenje i glavnog projekta nove graevine.
lanak 111.
(Odobrenje za rekonstrukciju graevine)
Investitor je duan pribaviti odobrenje za graenje ako
namjerava izvriti rekonstrukciju, dogradnju ili nadogradnju
postojee graevine.
lanak 112.
(Organi nadleni za izdavanje odobrenja za graenje)
Odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo, odnosno nadlena
opinska sluba, koja je izdala lokacijsku informaciju, odnosno
urbanistiku suglasnost.

lanak 113.
(Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje)
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje podnosi
investitor Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi iz
lanka 112. ovog zakona.
(2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje prilae se:
- lokacijska informacija, odnosno urbanistika suglasnost,
- dokaz o pravu graenja na predmetnoj lokaciji,
- zapisnik o iskolavanju graevine,
- tri primjerka glavnog projekta,
- pisano izvjee o obavljenoj reviziji glavnog projekta,
osim u sluajevima iz lanka 106, stavak 4.
- pisano izvjee i potvrdu o izvrenoj nostrifikaciji u
sluajevima iz lanka 107. ovog zakona,
- okolinska dozvola sukladno lanku 64. stavak (2),
- elaborati o istranim radovima ako su podaci iz njih
Broj 6 - Strana 473
posluili za izradu glavnog projekta, te tehnoloki

elaborat ako je potreban,
- dokaz o uplati administrativne takse,
- drugi prilozi odreeni posebnim zakonima.
lanak 114.
(Dokaz o pravu graenja)
Dokazom o pravu graenja iz lanka 113. stavak (2) ovog
zakona smatra se:
- izvod iz zemljine knjige,
- ugovor na temelju kojeg je investitor stekao pravo
vlasnitva, ili odluka nadlenih organa na temelju kojih je
investitor stekao pravo graenja ili pravo koritenja,
- ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom nekretnine,
iji je cilj zajedniko graenje,
- ugovor o koncesiji sklopljen sa nadlenim organom kojim
koncesionar-investitor stie pravo graenja,
- pisana i ovjerena suglasnost za planiranu izgradnju svih
suvlasnika nekretnine,
lanak 115.
(Postupak izdavanja odobrenja za graenje)
(1) U postupku izdavanja odobrenja za graenje primjenjuje
se Zakon o upravnom postupku.
(2) Odobrenje za graenje je upravni akt koji izdaje
Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba u roku od 30 dana
od dana prijema urednog zahtjeva, ako se utvrdi da su ispunjeni
uvjeti propisani ovim zakonom, te uvjeti iz lokacijske informacije,
odnosno iz urbanistike suglasnosti.
(3) Kada Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba
utvrdi da nisu dostavljeni propisani dokumenti uz zahtjev za
izdavanje odobrenja za graenje, duno je o tome pismeno
obavijestiti investitora, u roku od 15 dana od dana podnoenja
zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni.
(4) U sluajevima kada sukladno odredbama ovog zakona,
po lanku 106. stavak (4) revizija glavnog projekta nije obvezna,
Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba koji izdaju
odobrenje za graenje duni su utvrditi da li je projekt kompletan,
uraen sukladno urbanistiko-tehnikim uvjetima i od strane pravne
osobe registrirane za poslove projektiranja.
(5) Prije izdavanja odobrenja za graenje, Ministarstvo,
odnosno nadlena opinska sluba je duna utvrditi da li je glavni
projekt izraen sukladno uvjetima datim u lokacijskoj informaciji ili
urbanistikoj suglasnosti, odnosno urbanistiko tehnikim uvjetima
propisanim zakonom.
(6) U postupku izdavanja odobrenja za graenje,
Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba kao prethodno
pitanje rjeava naknadu za ureenje graevinskog zemljita, te
naknadu za pogodnost i koritenje graevinskog zemljita. Po
prijemu kompletnog zahtjeva, Ministarstvo, odnosno nadlena
opinska sluba je duna utvrditi iznose spomenutih naknada i
izdati rjeenje investitoru u roku od 10 dana o obvezi i uvjetima
plaanja tih naknada. Investitor je duan da u roku od 10 dana po
prijemu rjeenja dostavi dokaze da su plaeni trokovi ureenja
graevinskog zemljita, naknada za pogodnost i naknada za
koritenje graevinskog zemljita ili kopiju ugovora sa nadlenom
opinskom slubom o plaanju iznosa na rate.
lanak 116.
(Sadraj odobrenja za graenje)
(1) Rjeenje o odobrenju za graenje sadri:
- podatke o investitoru kojem se izdaje odobrenje (naziv,
odnosno ime i prezime, sa sjeditem, odnosno adresom);
- podatke o graevini za koju se izdaje odobrenje sa
osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i katnosti
graevine, sa oznakom lokacije (katastarska parcela,
naselje, naziv ulice, broj i sl.);
- naziv glavnog projekta sa nazivom pravne osobe koja je
izradila glavni projekt;
- izjavu da je glavni projekt sastavni dio odobrenja;
- period za koji odobrenje vai;
Broj 6 - Strana 474
- obvezu investitora da prijavi poetak izvoenja radova

organu koji izdaje odobrenje i nadlenoj graevinskoj
inspekciji osam dana prije otpoinjanja radova;
- druge podatke od znaaja za specifinu lokaciju i
graevinu.
(2) Nadleni organ duan je poslati kopiju odobrenja za
graenje nadlenoj inspekciji.
(3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje, duno
je kopiju odobrenja dostaviti nadlenoj opinskoj slubi na ijoj se
teritoriji gradi graevina.
(4) Glavni projekt je sastavni dio odobrenja za graenje, to
na projektu mora biti naznaeno i ovjereno potpisom slubenika i
peatom Ministarstva, odnosno nadlene opinske slube koja je to
odobrenje izdala.
lanak 117.
(Odbijanje zahtjeva za izdavanja odobrenja za graenje)
Zahtjev za izdavanje odobrenja za graenje e se odbiti:
- ako investitor ne ispunjava propisane uvjete za izdavanje
odobrenja za graenje,
- ako se u postupku izdavanja odobrenja za graenje
utvrdi da glavni projekt nije usklaen sa lokacijskom
informacijom, odnosno urbanistikom suglasnou;
- ako se uviajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na
graevinskoj parceli ne podudara sa glavnim projektom.
lanak 118.
(alba na rjeenje o odobrenju za graenje)
(1) Protiv rjeenja o odobrenju za graenje nadlene opinske
slube, stranka moe izjaviti albu Ministarstvu u roku od 15 dana
od dana prijema rjeenja.
(2) Protiv rjeenja Ministarstva stranka moe izjaviti albu
Komisiji za drugostupanjsko upravno rjeavanje Vlade Kantona u
roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
lanak 119.
(Izmjena i/ili dopuna odobrenja za graenje)
(1) Investitor je duan da podnese zahtjev za izmjenu i/
ili dopunu odobrenja za graenje ako tokom graenja namjerava
da uini takve izmjene na graevini kojima se tehniki znaajno
odstupa od rjeenja u glavnom projektu, na temelju kojeg je izdato
odobrenje za graenje, koje su u okvirima uvjeta datih u lokacijskoj
informaciji, odnosno urbanistikoj suglasnosti.
(2) Ukoliko planirane izmjene izlaze iz okvira uvjeta iz stavka
(1) ovog lanka, postupak e se provesti na nain propisan za
izdavanje odobrenja za graenje.
(3) Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za graenje
obavezno se podnosi prije poduzimanja bilo kakvih radova i zahvata
na samoj graevini / gradilitu.
(4) Ako se u toku graenja promijeni investitor, novi investitor
duan je u roku od 30 dana podnijeti Ministarstvu, odnosno nadlenoj
opinskoj slubi zahtjev za izmjenu odobrenja za graenje.
(5) Novi investitor duan je uz zahtjev za izmjenu odobrenja
za graenje priloiti:
- vaee odobrenje za graenje
- dokaz o pravu graenja na navedenoj nekretnini, odnosno
dokaz da je stekao pravo vlasnitva na graevini koja je
predmet izmjene odobrenja za graenje.
(6) Promjena investitora moe se zatraiti do izdavanja
odobrenja za upotrebu.
lanak 120.
(Naelno odobrenje za graenje za sloenu graevinu
i odobrenje za dijelove te graevine)
(1) Odobrenje za graenje izdaje se za graenje cijele graevine.
(2) Izuzetno od odredbe stavka (1) ovog lanka, na zahtjev
investitora odobrenje za graenje moe se izdati i za dijelove graevine
koji predstavljaju funkcionalni ili tehnoloki dio sloene graevine.
(3) Prije podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za
graenje prema odredbi stavka (2) ovog lanka, investitor je duan
dobiti naelno odobrenje za cijelu graevinu.
(4) Naelnim odobrenjem, po zahtjevu investitora, odreuju

se dijelovi graevine za koje e se izdavati pojedinana odobrenja
za graenje te redoslijed njihovog izdavanja.
(5) Uz zahtjev za izdavanje naelnog odobrenja za sloenu
graevinu prilae se:
- lokacijska informacija ili urbanistika suglasnost za cijelu
sloenu graevinu,
- izvod iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele
sloene graevine i susjednih graevina, odnosno za
graevine koje se grade na veem podruju situacija se
moe prikazati na geodetskoj podlozi u odgovarajuem
mjerilu,
- tri primjerka idejnog projekta cijele sloene graevine
(dva primjerka projekta u analognoj formi, a jedan
primjerak u digitalnoj formi),
- popis dijelova graevine za koje e se izdavati pojedinana
odobrenja za graenje i redoslijed podnoenja zahtjeva,
- okolinska dozvola, ako sloena graevina spada u
graevine i procese za koje je to propisano,
- suglasnosti pribavljene u postupku izdavanja lokacijske
informacije, odnosno urbanistike suglasnosti za
predmetnu graevinu,
- dokaz o uplati administrativne takse,
- drugi nacrti i podaci u ovisnosti od sloenosti graevine.
(6) Idejni projekt cijele sloene graevine iz stavka (5) ovog
lanka pored dijelova iz lanka 99. ovog zakona, treba da sadri i shemu
tehnolokog procesa sa naznakom opreme i njenim karakteristikama.
(7) Idejni projekt iz stavka (6) ovog lanka sastavni je dio
naelnog odobrenja to na njemu mora biti naznaeno i ovjereno
potpisom slubenika i peatom Ministarstva, odnosno nadlene
opinske slube.
(8) Uz zahtjev iz stavka (5) ovog lanka moe se umjesto
idejnog projekta priloiti glavni projekt cijele sloene graevine.
(9) Na postupak izdavanja naelnog odobrenja za graenje
sloene graevine i dijela sloene graevine primjenjuju se odredbe
ovog zakona propisane za postupak izdavanja odobrenja za graenje.
(10) Naelno odobrenje za sloenu graevinu na temelju koje
se izdaju odobrenja za graenje za dijelove graevine, prestaje vaiti
u roku od pet godina od njegove pravosnanosti. Vaenje naelnog
odobrenja za graenje moe se produiti za jo dvije godine ako se
nisu promijenili urbanistiko-tehniki uvjeti i ako je za najmanje
jedan dio sloene graevine izdato odobrenje za upotrebu.
(11) Odobrenje za graenje za dijelove sloene graevine se
izdaje na zahtjev investitora, uz koji se prilae sljedee:
- kopija naelnog odobrenja za graenje sloene graevine,
- geodetski snimak plan s ucrtanom situacijom cijele
sloene graevine i naznakom dijela sloene graevine za
koju se trai odobrenje za graenje,
- dokaz o pravu graenja,
- tri primjerka glavnog projekta dijela sloene graevine
(dva primjerka projekta trebaju biti u analognoj formi, a
jedan primjerak u digitalnoj formi),
- pisano izvjee o obavljenoj reviziji glavnog projekta,
- pisano izvjee i potvrdu o izvrenoj o nostrifikaciji u
sluajevima iz lanka 107. ovog zakona,
- dokaz o uplati administrativne takse za trokove postupka.

lanak 121.
(Odobrenje za pripremne radove)
(1) U sluaju kompleksnih i dugotrajnih projekata izgradnje
koji zahtijevaju obimne i sloene pripreme, kao i u sluaju posebnih
prostornih uvjeta i ogranienja, investitor moe podnijeti zahtjev
za izdavanje odobrenja za pripremne radove za potrebe tehnikog
ureenja gradilita prije nego to dobije odobrenje za graenje, za
ta postoje sve potrebne pretpostavke.
(2) Investitor ne smije otpoeti radove vezane za samu
graevinu bez odobrenja za graenje.
(3) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za pripremne radove,
investitor je duan priloiti:
- kopiju lokacijske informacije, odnosno pravosnane
urbanistike suglasnosti;
- dokaz o pravu graenja sukladno lanku 114. ovog zakona;

- projekt tehnologije i organizacije graenja, sukladno
lanku 103. ovog zakona.
- potrebne suglasnosti nadlenih institucija za privremene
gradiline prikljuke na komunalnu infrastrukturu i javni
put;
- odobrenje nadlenog organa za privremeno zauzimanje
i koritenje javne povrine, ukoliko se radi o takvom
sluaju.
(4) Rok za izdavanje odobrenja za pripremne radove na
gradilitu je 30 dana od dana prijema potpunog zahtjeva.
(5) Odobrenjem za pripremne radove iz stavka (4) ovog
lanka mora se odrediti rok u kome se graevine izgraene na
temelju odobrenja za graenje za pripremne radove moraju ukloniti.
(6) Obavljanje pripremnih radova istranog karaktera (prethodne
studije, geoloka, geomehanika istraivanja, prikupljanje podataka za
projektiranje i sl.) izvode se na temelju lokacijske informacije, odnosno
urbanistike suglasnosti i dokaza o pravu graenja iz lanka 114. ovog
zakona.
lanak 122.
(Odobrenje za graenje za privremene graevine)
(1) Graevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija,
te privremene graevine koje e se koristiti due od 90 dana
od njihovog postavljanja, mogu se postavljati samo na temelju
odobrenja za graenje za privremene graevine.
(2) Odobrenjem za graenje iz stavka (1) ovog lanka
investitoru se odreuje rok u kojem je duan o svom troku ukloniti
privremenu graevinu, a najdue u roku do jedne godine.
lanak 123.
(Prestanak vaenja odobrenja za graenje)
(1) Odobrenje za graenje prestaje vaiti ako se sa radovima
na graevini za koju je izdano odobrenje za graenje ne zapone u
roku od jedne godine od dana pravosnanosti odobrenja.
(2) Vaenje odobrenja za graenje moe se posebnim
rjeenjem, po zahtjevu investitora, produiti za jo jednu godinu ako
se nisu promijenili uvjeti prema kojima je izdano ranije odobrenje
za graenje.
(3) Zahtjev iz stavka (2) ovog lanka investitor mora podnijeti
Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi koja je izdala
ranije odobrenje za graenje, najmanje 15 dana prije prestanka
vaenja tog odobrenja.
VI. GRADILITE
lanak 124.
(Prijava graenja)
(1) Investitor je duan da Ministarstvu, odnosno nadlenoj
opinskoj slubi, koja mu je izdala odobrenje za graenje, kao i
nadlenoj inspekciji pismeno prijavi poetak radova, najkasnije u
roku od osam dana prije poetka radova.
(2) Nadlena inspekcija je duna da planira i izvri prvi
inspekcijski pregled na gradilitu u roku od 10 dana od dana prijave
poetka radova, kako bi provjerila ispunjavanje zakonom propisanih
uvjeta za poetak gradnje.
lanak 125.
(Iskolavanje)
(1) Prije poetka graenja vri se iskolavanje graevine
sukladno uvjetima datim u odobrenju za graenje i na temelju
glavnog ili izvedbenog projekta.
(2) Iskolavanje graevine vri organ nadlean za katastar ili
te poslove povjerava pravnoj osobi registriranoj za izvoenje tih
poslova. O iskolavanju se sainjava elaborat, a kopije se dostavljaju
investitoru, nadlenom organu i nadlenoj inspekciji.
(3) Za tetu proisteklu iz pogrenog iskolavanja odgovara osoba
koja je izvrila iskolavanje, po opim pravilima o naknadi tete.
(4) Nadlena inspekcija je duna odmah, na poziv investitora, uz
obavezno prisustvo osobe iz stavka (2) ovog lanka, provjeriti da li je
Broj 6 - Strana 475
stvarni poloaj graevine u prostoru i iskop temelja graevine uraen

sukladno elaboratu o iskolavanju, te odobriti nastavak radova.
lanak 126.
(Ureenje gradilita)
(1) Ureenje gradilita mora biti sukladno kantonalnom
pravilniku koji donosi Ministarstvo.
(2) Konkretna rjeenja tehnikog ureenja i opremanja gradilita
obrauju se u sklopu projekta tehnologije i organizacije graenja.
(3) Sve privremene graevine izgraene u okviru pripremnih
radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi materijal,
otpad i sl. izvoa mora ukloniti odmah po zavretku graenja.
(4) Investitor je obvezan da, po zavretku graenja, zemljite
na podruju gradilita kao i na prilazu gradilitu dovede u stanje
sukladno uvjetima iz lokacijske informacije, odnosno urbanistike
suglasnosti i odobrenja za graenje, a najkasnije do dana tehnikog
pregleda graevine.
lanak 127.
(Dokumentacija na gradilitu)
Izvoa na gradilitu mora imati sljedeu dokumentaciju:
- rjeenje o upisu u sudski registar,
- akt o imenovanju odgovorne osobe (voditelja gradnje,
odnosno voditelja pojedinih radova),
- odobrenje za graenje i glavni projekt,
- ovjerene izvedbene projekte sa svim izmjenama i dopunama,
- graevinski dnevnik,
- graevinsku knjigu,
- akt investitora o imenovanju nadzornog organa,
- dokaz o ispitivanju i kvalitetu ugraenih materijala,
proizvoda i opreme,
- elaborat o iskolenju graevine izraen od fizike ili
pravne osobe registrirane za obavljanje geodetske
djelatnosti ili nadlene slube za poslove katastra,
- nacrt (shema) organizacije gradilita.
VII. ODOBRENJE ZA UPOTREBU
lanak 128.
(Odobrenje za upotrebu)
(1) Svaka izgraena graevina za koju se izdaje odobrenje za
graenje smije se poeti koristiti odnosno staviti u pogon, te izdati
rjeenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu, tek nakon
to Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba, izda dozvolu
za njenu upotrebu (u daljem tekstu: odobrenje za upotrebu) na
temelju prethodno izvrenog tehnikog pregleda graevine.
(2) Izuzetno od stavka (1) ovog lanka za zahvate u prostoru
definirane lankom 109. ovog zakona izdaje se rjeenje o zavretku
graevine nakon izvrenog tehnikog pregleda.
(3) Odobrenje za upotrebu moe se na zahtjev investitora
izdati i za dio graevine prije dovretka graenja cijele graevine:
- kada je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja
(koritenja mosta za pristup gradilitu, trafostanice i
dalekovoda za snabdijevanje energijom i dr.),
- kada je u pitanju sloena graevina,
- kada se odreeni dio graevine moe privesti namjeni
prije dovrenja cijele graevine.
(4) U sluaju sloene graevine, pojedina odobrenja za upotrebu
dijelova graevine se izdaju prema uvjetima odreenim naelnim
odobrenjem, glavnim projektom i odobrenjem za graenje za taj dio
graevine. Nakon zavretka sloene graevine izdaje se jedinstveno
odobrenje za upotrebu za cijelu graevinu bez obzira na prethodno
izdano jedno ili vie pojedinanih odobrenja za upotrebu za dijelove
sloene graevine.
lanak 129.
(Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu)
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu, investitor
podnosi Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi, koja je
izdala odobrenje za graenje.
Broj 6 - Strana 476
(2) Uz zahtjev iz stavka (1) ovog lanka investitor prilae:

- kopiju odobrenja za graenje, ukljuujui i eventualne
izmjene i dopune, a za graevine i zahvate u prostoru
iz lanka 109. ovog zakona zapisnik o inspekcijskom
pregledu prije poetka graenja,
- geodetski snimak graevine i parcele izraen na
katastarskoj podlozi u analognom i digitalnom obliku,
- pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima,
- pisano izvjee nadzora nad graenjem, sa potvrdom o
kompletnosti radova.
lanak 130.
(Tehniki pregled)
(1) Tehnikim pregledom utvruje se da je graevina
izgraena sukladno tehnikoj dokumentaciji na temelju koje je
izdato odobrenje za graenje, tehnikim propisima i normativima,
kao i uvjetima za graevinu utvrenim posebnim propisima.
(2) Tehniki pregled vri se po zavretku izgradnje objekta,
odnosno nakon izvrenja svih radova predvienih odobrenjem za
graenje i glavnim, odnosno izvedbenim projektom.
(3) Ukoliko je u toku graenja dolo do manjih odstupanja
koja ne podlijeu izmjeni i/ili dopuni odobrenja za graenje,
investitor je duan da za tehniki pregled pripremi i projekt
izvedenog stanja.
(4) Tehniki pregled mora se obaviti u roku od najvie
30 dana od dana podnoenja potpunog zahtjeva za odobrenje, ili
najvie 20 dana od dana imenovanja komisije za tehniki pregled.
(5) Predsjednik komisije, u dogovoru sa investitorom,
dogovara mjesto i termin tehnikog pregleda i obavjetava lanove
komisije.
(6) Predsjednik i lanovi komisije za tehniki pregled o
izvrenom tehnikom pregledu sastavljaju zapisnik u koji se unosi i
miljenje svakog lana da li se izgraena graevina moe koristiti ili
se moraju otkloniti nedostaci, odnosno da se ne moe izdati odobrenje
za upotrebu. Zapisnik potpisuje predsjednik i svi lanovi komisije.
(7) Predsjednik, odnosno lanovi komisije za tehniki
pregled moraju obaviti tehniki pregled sukladno odredbama ovog
zakona i drugih propisa.
(8) Trokove obavljanja tehnikog pregleda, koji se utvruju
za svaki konkretan sluaj na temelju kriterija iz posebne odluke
Vlade Kantona, odnosno opinskog naelnika, snosi investitor.
lanak 131.
(Komisija za tehniki pregled)
(1) Tehniki pregled obavlja komisija iz reda kvalifikovanih
strunjaka koju rjeenjem, u roku od osam dana od dana prijema
potpunog zahtjeva za odobrenje za upotrebu, obrazuje Ministarstvo,
odnosno nadlena opinska sluba koja je izdala odobrenje za
graenje.
(2) Broj lanova komisije ovisi od vrste i sloenosti graevine i
od vrsta radova koje komisija pregleda, odnosno komisija mora imati
po jednog strunog lana za svaku vrstu radova koje pregleda. Jedan
od lanova komisije je predsjednik komisije i on koordinira rad.
(3) Izuzetno od stavka (2) ovog lanka komisiju za tehniki
pregled zahvata u prostoru definiranog lankom 109. ovog
zakona, sainjavaju dvije osobe tehnike struke arhitektonskog ili
graevinskog smjera uposlene u organu koji je izdao lokacijsku
informaciju, odnosno urbanistiku suglasnost, izuzev osoba koje su
uestvovale u postupku izdavanja istih.
(4) lanovi komisije mogu biti diplomirani inenjeri
odgovarajue struke sa pet godina radnog iskustva, poloenim
strunim ispitom i iskustvom u projektiranju ili izvoenju graevina
slinih izgraenoj graevini.
(5) U radu komisije ne mogu sudjelovati slubene osobe
koje su uestvovale u postupku izdavanja urbanistike suglasnosti i
odobrenja za graenje, niti osobe koje su sudjelovale u izradi tehnike
dokumentacije, reviziji glavnog ili izvedbenog projekta, gradnji i
nadzoru nad gradnjom.
(6) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba koja
imenuje komisije za tehniki pregled duna je najmanje jednom
u dvije godine objaviti javni oglas strunim osobama da dostave
dokaze o ispunjavanju uvjeta za uee u komisijama. Javni oglas

mora biti objavljen najmanje u jednom dnevnom listu.
(7) Provjeru ispunjavanja uvjeta iz oglasa iz stavka (6)
ovog lanka vri struna komisija koju imenuje odgovorna osoba
Ministarstva, odnosno nadlene opinske slube i sastavlja listu
kvalifikovanih strunjaka.
lanak 132.
(Dunost investitora u postupku tehnikog pregleda)
(1) Investitor je duan osigurati prilikom tehnikog pregleda
prisustvo svih sudionika u graenju, osigurati uvjete za rad, te
slobodan i neometan pristup svim dijelovima graevine uz potrebnu
strunu asistenciju nadzora i izvoaa.
(2) Investitor je duan, najkasnije osam dana prije tehnikog
pregleda, komisiji za tehniki pregled dostaviti na uvid i raspolaganje
tokom njenog rada dokumentaciju na temelju koje je izgraena
graevina, odnosno izvedeni radovi:
- dokumentaciju iz lanka 129.,
- ostalu dokumentaciju definiranu posebnim propisima u
ovisnosti od vrste graevine.
(3) Dokumentaciju iz stavka (2) ovog lanka komisija za
tehniki pregled mora uredno vratiti investitoru po okonanju svog
rada.
lanak 133.
(Izdavanje odobrenja za upotrebu)
(1) Odobrenje za upotrebu se izdaje u formi rjeenja prema
Zakonu o upravnom postupku, na temelju pozitivne ocjene iz
zapisnika komisije za tehniki pregled.
(2) Predsjednik komisije za tehniki pregled duan je da nakon
obavljenog tehnikog pregleda zapisnik o izvrenom tehnikom
pregledu dostavi Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi
najkasnije u roku od osam dana po izvrenom tehnikom pregledu.
(3) Ukoliko je na temelju zapisnika iz stavka (2) ovog lanka
utvreno da nema nedostataka ili da su uoeni nedostaci otklonjeni,
nadleni organ duan je u roku od sedam dana od dana prijema
zapisnika, izdati odobrenje za upotrebu.
(4) Ako su zapisnikom o tehnikom pregledu utvreni
nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti nedostaci ne utjeu na
tehnike karakteristike bitne za graevinu prema odredbama
ovog zakona, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba
moe izdati privremeno odobrenje za upotrebu i odrediti rok u
kojem se uoeni nedostaci moraju otkloniti. Rok i vrijeme trajanja
privremenog odobrenja za upotrebu ne mogu biti dui od 90 dana.
(5) Po uklanjanju nedostataka iz stavka (4) ovog lanka,
investitor je duan obavijestiti nadleni organ, podnijeti dokaze o
otklanjanju nedostataka i zahtijevati ponovni tehniki pregled.
(6) U ponovnom tehnikom pregledu, koji moe obaviti i
jedan lan komisije, pregledaju se samo oni radovi koje je trebalo
popraviti ili doraditi, o emu se sainjava zapisnik. Ako su svi
nedostaci otklonjeni, nadleni organ izdaje rjeenje o odobrenju za
upotrebu u roku od sedam dana od dostave zapisnika o ponovnom
tehnikom pregledu.
(7) Ukoliko se prilikom ponovnog tehnikog pregleda utvrdi
i zapisniki konstatuje da nedostaci nisu otklonjeni, Ministarstvo,
odnosno nadlena opinska sluba u pismenoj formi obavjetava
investitora o novom roku za otklanjanje nedostataka i postupak
se ponavlja. Ukoliko nedostaci nisu ponovo otklonjeni, donosi
se rjeenje o odbijanju izdavanja odobrenja za upotrebu i o tome
obavjetava nadlena inspekcija.
(8) Ako se tehnikim pregledom utvrdi i zapisniki konstatuje
da se nedostaci na graevini ne mogu otkloniti ili da postoji
neotklonjiva opasnost po stabilnost graevine, ivot ili zdravlje ljudi,
okolicu, promet ili susjedne objekte, Ministarstvo, odnosno nadlena
opinska sluba e odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu.
(9) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba je duna
poslati kopiju odobrenja za upotrebu nadlenoj inspekciji.
(10) Graevina za koju je izdano odobrenje za upotrebu moe
se upisati u zemljine knjige.
lanak 134.
(Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu)
Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu odbit e se:
- ako je graevina izgraena bez odobrenja za graenje,
- ako su tokom graenja izvrene izmjene i/ili dopune na
graevini koje podlijeu izmjeni i/ili dopuni odobrenja za graenje,
a da prethodno nije zatraena izmjena i/ili dopuna odobrenja kod
Ministarstva, odnosno nadlene opinske slube,
- ako zahtjev podnese osoba na koju nije izdato odobrenje
za graenje, a da prethodno nije izvrena izmjena odobrenja za
graenje u smislu promjene imena investitora,
- ako se po zapisniku o tehnikom pregledu u ostavljenom
roku ne otklone nedostaci koji bitno utjeu na stabilnost i sigurnost
graevine,
- ako se po zapisniku o tehnikom pregledu utvrdi da se
nedostaci na graevini ne mogu otkloniti ili da postoji neotklonjiva
opasnost po stabilnost graevine, ivot ili zdravlje ljudi, okolicu,
promet ili susjedne objekte.
Broj 6 - Strana 477
(2) Za graevinu koja se gradi ili je izgraena bez odobrenja

za graenje ne smije se dati prikljuak na elektrinu mreu, javni
vodovod, kanalizaciju i drugu komunalnu infrastrukturu.
4. dio
UPOTREBA I ODRAVANJE GRAEVINE
lanak 138.
(albeni postupak)
(1) Protiv rjeenja o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja
za upotrebu, odnosno rjeenja o zavretku graevine nadlene opinske
slube, stranka moe izjaviti albu Ministarstvu u roku od 15 dana.
(2) Protiv rjeenja Ministarstva stranka moe izjaviti albu
Komisiji za drugostupanjsko upravno rjeavanje Vlade Kantona u
roku od 15 dana.
lanak 140.
(Koritenje i odravanje graevine)
(1) Graevina se moe koristiti samo na nain koji je sukladan
njenoj namjeni.
(2) Vlasnik graevine duan je odravati graevinu na nain
da se u predvienom vremenu njenog trajanja ouvaju tehnika
svojstva bitna za graevinu definirana ovim zakonom, odnosno da
se ne dozvoli naruavanje njenih spomenikih svojstava, ako je ta
graevina uvrtena u popis graevina kulturno-povijesne batine.
(3) U sluaju takvog oteenja graevine koje ugroava
stabilnost same graevine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost
za susjedne graevine ili ljudsko zdravlje, vlasnik graevine duan
je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu
kao opasnu do otklanjanja oteenja.
(4) Za graevine sa vie vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih
dijelova graevine snose po principu objektivne odgovornosti solidarno
nastalu tetu treim osobama i ne mogu pojedinano poduzimati
zamjene i popravak zajednikih dijelova i ureaja zgrade suprotno
odredbama Zakona o upravljanju, koritenju i odravanju zajednikih
dijelova i ureaja zgrade i suprotno odredbama ovog zakona.

lanak 141.
(Uklanjanje graevine)
(1) Vlasnik graevine moe pristupiti uklanjanju graevine ili
njenog dijela, ako se ne radi o uklanjanju na temelju inspekcijskog
rjeenja, samo na temelju odobrenja za uklanjanje.
(2) Odobrenje za uklanjanje izdaje Ministarstvo, odnosno
nadlena opinska sluba na zahtjev vlasnika graevine.
(3) Uz zahtjev za uklanjanje graevine vlasnik prilae:
- kopiju katastarskog plana sa podacima o korisnicima
predmetne i susjednih parcela,
- dokaz o pravu vlasnitva graevine;
- tri primjerka projekta uklanjanja graevine;
- suglasnosti nadlenih institucija ili drugih pravnih osoba
za uklanjanje ako se tim uklanjanjem moe ugroziti javni
interes (zatita kulturno-povijesnog naslijea, zatita
komunalnih i drugih instalacija i dr.), materijalna dobra,
ivot i zdravlje ljudi, okolica;
- procjena utjecaja na okolicu sukladno posebnom zakonu
ili odgovarajua okolinska dozvola,
- dokaz o uplati administrativne takse.
(4) Projekt uklanjanja graevine sadri:
- tehniki opis naina uklanjanja graevine, postupka s
graevinskim otpadom i opis konanog ureenja parcele,
- sve potrebne nacrte graevine, ukljuujui planove i
sheme za uklanjanje po fazama,
- proraune stabilnosti konstrukcije ili njenih dijelova
tokom uklanjanja, odnosno demontae,
- tehnika rjeenja osiguranja stabilnosti okolnih objekata
i zemljita,
- elaborat zatite na radu prilikom uklanjanja graevine,
- elaborat o mjerama za otklanjanje i smanjenje utjecaja na
okolicu prilikom uklanjanja.
(5) Projekt uklanjanja mogu da rade osobe ovlatene za izradu
tehnike dokumentacije.
(6) Kod uklanjanja graevine ili njenog dijela struni nadzor
za te radove je obvezan.
lanak 139.
(Bespravno graenje)
(1) Graenje graevine bez odobrenja za graenje nije
dozvoljeno.
lanak 142.
(Postupak izdavanja odobrenja za uklanjanje)
(1) U postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje graevine
primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. Stranka u postupku
lanak 135.
(Rjeenje o zavretku graevine)
Rjeenje o zavretku graevine, te zahvata u prostoru za koje
nije potrebno izdavanje odobrenja za graenje prema lanku 109.
ovog zakona, izdaje se sukladno Zakonu o upravnom postupku i na
temelju pozitivne ocjene iz zapisnika komisije za tehniki pregled
u roku od 30 dana.
lanak 136.
(Odobrenje za probni rad)
(1) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba moe na
temelju miljenja komisije za tehniki pregled, za graevinu koja
po svom tehnolokom procesu s obzirom na ugraene instalacije,
opremu i postrojenje zahtijeva probni rad, izdati odobrenje za
probni rad.
(2) Odobrenje za probni rad moe se izdati samo pod uvjetom
da je komisija za tehniki pregled utvrdila da je graevina sagraena
sukladno izdatom odobrenju za graenje i da putanje graevine
u probni rad ne ugroava ivot i zdravlje ljudi, okolicu i susjedne
graevine.
(3) Probni rad graevine iz stavka (1) ovog lanka moe trajati
najdue 12 mjeseci, a izuzetno, u posebno sloenim tehnolokim
procesima, probni rad se moe produiti za jo 12 mjeseci.
lanak 137.
(Odobrenje za upotrebu kod promjene namjene graevine)
(1) Prije poetka koritenja postojee graevine kod promjene
namjene potrebno je pribaviti odobrenje za upotrebu za novu
namjenu. Za izdavanje odobrenja za upotrebu kod promjene namjene
graevine shodno se primjenjuju lanci 128. do 134. ovog zakona.
(2) Zahtjev za odobrenje za upotrebu kod promjene namjene
graevine mora sadravati:
- kopiju odobrenja za graenje koja obuhvata radove u
svezi sa promjenom namjene,
- kopiju ranijeg odobrenja za upotrebu,
- pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima,
- izvjee nadzora nad graenjem, sa potvrdom o
kompletnosti radova u svezi sa promjenom namjene.
Broj 6 - Strana 478
je vlasnik graevine a zainteresirana strana, pored opine, moe

biti i vlasnik ili zakupac nekretnine koja neposredno granii sa
graevinom (parcelom) za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje.
(2) Odobrenje za uklanjanje je upravni akt koji izdaje nadleni
organ u roku od 30 dana od dana prijema potpunog zahtjeva, ako se
utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.
(3) Kada nadleni organ utvrdi da nisu dostavljeni propisani
dokumenti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje, duan je
o tome pismeno izvijestiti podnosioca zahtjeva, najkasnije u roku od
10 dana od dana podnoenja zahtjeva, te ga pozvati da zahtjev dopuni.
(4) Ukoliko podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku, a
najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema pismene obavijesti
ne ispuni sve uvjete ili pismeno ne obavijesti Ministarstvo, odnosno
nadlenu opinsku slubu o nemogunosti ispunjavanja potrebnih
uvjeta u zadanom roku, Ministarstvo, odnosno nadlena opinska
sluba e zakljukom odbaciti zahtjev.
(5) Prije izdavanja odobrenja, Ministarstvo, odnosno nadlena
opinska sluba je duna da izvri uvid na licu mjesta, zajedno sa
nadlenim inspektorom i da provjeri suglasnost postavki iz projekta
za uklanjanje sa stvarnim stanjem, da utvrdi eventualne rizike koji bi
se mogli pojaviti prilikom uklanjanja, te da ustanovi mogui utjecaj
na zainteresirane strane. O svim zapaanjima se pravi slubena
zabiljeka i ulae u spis.

lanak 143.
(Sadraj odobrenja za uklanjanje)
(1) Rjeenje o odobrenju za uklanjanje graevine sadri:
- podatke o stranci kojoj se izdaje odobrenje (naziv,
odnosno ime sa sjeditem odnosno adresom),
- podatke o graevini za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje
sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i katnosti
graevine, sa oznakom lokacije (katastarske parcele),
- naziv projekta sa nazivom pravne osobe koja je izradila
projekt uklanjanja,
- izjavu da je projekt uklanjanja sastavni dio odobrenja,
- period za koji odobrenje vai,
- obvezu stranke da prijavi poetak izvoenja radova
Ministarstvu, odnosno nadlenoj opinskoj slubi koji
izdaje odobrenje i nadlenoj inspekciji osam dana prije
otpoinjanja radova,
- druge podatke od znaaja za specifinu lokaciju i
graevinu.
(2) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba duna je
poslati kopiju odobrenja za uklanjanje nadlenoj inspekciji.
(3) Kada Ministarstvo izdaje odobrenje za graenje, duno je
kopiju odobrenja dostaviti nadlenoj inspekciji u opini na ijoj se
teritoriji gradi graevina.
(4) Projekt uklanjanja je sastavni dio odobrenja za uklanjanje,
to na projektu mora biti naznaeno i ovjereno potpisom slubenika
i peatom Ministarstva, odnosno nadlene opinske slube koja je
izdala to odobrenje.
lanak 144.
(albeni postupak)
(1) Protiv rjeenja opinske slube za prostorno ureenje u
postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje, stranka moe izjaviti
albu Ministarstvu u roku od 15 dana.
(2) Protiv rjeenja Ministarstva donesenog u postupku izdavanja
odobrenja za uklanjanje stranka moe izjaviti albu Komisiji za
drugostupanjsko upravno rjeavanje Vlade Kantona u roku od 15 dana.

lanak 145.
(Uklanjanje graevine zbog fizike dotrajalosti ili oteenja)
(1) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba po
slubenoj dunosti, a na prijedlog nadlenog inspektora, rjeenjem
odreuje uklanjanje graevine ili dijela graevine za koje se utvrdi
da zbog fizike dotrajalosti, elementarnih nepogoda ili ratnih
dejstava i veih oteenja ne moe dalje da slui svojoj namjeni ili
da predstavlja opasnost po ivot ili zdravlje ljudi, okolne objekte
i promet, kao i uvjete i mjere koje je potrebno sprovesti, odnosno
osigurati pri uklanjanju graevine ili dijela graevine.
(2) Postupak iz stavka (1) smatra se hitnim. Stranka u postupku

je vlasnik graevine iz stavka (1) ovog lanka, a zainteresirana
strana je nadleni inspektor.
(3) alba protiv rjeenja iz stavka (1) ovog lanka ne odlae
izvrenje rjeenja. albu moe podnijeti vlasnik ili drugi zakoniti
korisnik graevine Ministarstvu, odnosno Komisiji za drugostupanjsko
upravno rjeavanje Vlade Kantona, u roku od 15 dana.
(4) Organizacija uklanjanja i pripadajui trokovi su obveza
vlasnika graevine. Ukoliko je vlasnik nepoznat ili odsutan, ili
je graevina oteena usljed elementarne nepogode ili vie sile,
organizaciju i trokove preuzima Ministarstvo, odnosno nadlena
opinska sluba. Vlasnici takvih graevina nemaju pravo na
naknadu tete zbog uklanjanja.
(5) Ako se u postupku donoenja rjeenja o uklanjanju
graevine ili dijela graevine utvrdi da se opasnost po ivot
ili zdravlje ljudi, okolne graevine i promet moe ukloniti i
rekonstrukcijom graevine ili njenog dijela, na zahtjev vlasnika
moe se prema odredbama ovog zakona odobriti rekonstrukcija
graevine ili njenog dijela, pod uvjetom da se izvede u roku koji
odredi Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba.
5. dio
NADZOR NAD PROVOENJEM ZAKONA
I INSPEKCIJSKI NADZOR
lanak 146.
(Opi principi)
(1) Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih
na temelju ovog zakona vri Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog zakona i
propisa donesenih na temelju ovog zakona obavlja kantonalna i
opinska urbanistiko-graevinska inspekcija.
(3) Poslove urbanistiko-graevinske inspekcije obavlja
kantonalni i opinski urbanistiko-graevinski inspektor (u daljem
tekstu: inspektor)
lanak 147.
(Urbanistiko - graevinski inspektori)
Za inspektora se postavlja diplomirani inenjer arhitektonske ili
graevinske struke sa najmanje tri godine radnog iskustva u struci i
poloenim strunim ispitom propisanim lankom 97., koji ispunjava i
druge uvjete propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjoj organizaciji.
lanak 148.
(Obuhvat, sadraj i forme inspekcijskog nadzora)
(1) Inspekcijskim nadzorom, prema ovom zakonu, obavlja
se kontrola nad radom subjekata prostornog planiranja i ureenja,
sudionika projektiranja i graenja, subjekata i sudionika koritenja,
odravanja i uklanjanja graevina, kontrola dokumentacije o
kvalitetu materijala i proizvoda koji se ugrauju u graevine i
kontrola stabilnosti, sigurnosti i funkcionalnosti tih graevina.
(2) Pri izvrenju obveza iz stavka (1) ovog lanka, kontrolira
se izrada prostorno-planske dokumentacije, usklaenosti planova
ueg podruja sa planom ireg podruja, usuglaenosti lokacijske
informacije odnosno urbanistike suglasnosti sa detaljnim planskim
dokumentom ili planom ireg podruja, nadzor nad radom sudionika
u graenju, koritenju, odravanju i uklanjanju graevine, i kontrola
kvaliteta materijala graevinskih proizvoda.
(3) Svoju obvezu inspekcija vri kroz preventivno djelovanje i
inspekcijske preglede: obvezne, povremene i vanredne.
(4) U izvrenju poslova inspekcijskog nadzora mogu se,
angairati ovlatene institucije koje su specijalizirane za pojedina
tehnika podruja, naroito s obzirom na ispitivanje i ocjenu kvaliteta.
lanak 149.
(Preventivno djelovanje inspekcije)
(1) S ciljem suzbijanja bespravnog graenja i drugih zahvata
u prostoru, nadlena inspekcija je duna da djeluje preventivno na
terenu, na cijelom urbanom podruju, kao i van urbanog podruja.
(2) Lokalni organi (mjesne zajednice, sluba civilne zatite)

planirat e javne tribine sa ciljem informiranja o procesu zakonitog
graenja, davanja konkretnih savjeta i podsticanja potivanja
propisa.
(3) Lokalni organi su, u procesu izrade, a naroito u fazi
javne rasprave o planskim dokumentima, obvezni da prate tok i
provjeravaju potivanje javnosti rada i sudjelovanje zainteresiranih
strana u tom procesu.
lanak 150.
(Obvezni, vanredni i povremeni inspekcijski pregledi)
(1) Nalog za izvrenje svakog inspekcijskog pregleda mora
izdati ovlatena osoba nadlene inspekcije, sukladno zakonu.
(2) Subjekti, sudionici, aktivnosti i rezultati u oblasti
prostornog planiranja i ureenja se kontroliraju obveznim
pregledima u procesu izrade planskih dokumenata. Vanredni
pregledi se vre na zahtjev drugog nadlenog organa ili ovlatenog
sudionika, odnosno zainteresirane strane u tom procesu.
provoenja planskih dokumenata se kontroliraju povremenim
pregledima, na bazi uestalosti predmeta kod nadlenih organa i
procjene rizika od povreda zakonitosti. Vanredni pregledi se vre na
zahtjev drugog nadlenog organa ili ovlatenog sudionika, odnosno
zainteresirane strane u tom procesu.
projektiranja se kontroliraju povremenim pregledima. Vanredni
pregledi se vre na zahtjev drugog nadlenog organa ili ovlatenog
sudionika, odnosno zainteresirane strane u tom procesu.
(5) Izgradnja graevina i vrenje drugih zahvata u prostoru
moraju se sustavno pratiti od strane inspekcije u svim fazama, kroz
sustav obveznih, vanrednih i povremenih inspekcijskih pregleda.
1. Obvezni inspekcijski pregled se vri na licu mjesta/
gradilitu, na slubeni poziv investitora, najmanje tri puta:
- u fazi iskolenja graevine, kada provjerava fiziki
poloaj graevine u prostoru,
- u fazi izrade nosive konstrukcije ili odgovarajue bitne
graevinske strukture,
- u fazi zavretka objekta.
2. Vanredni pregledi pri izgradnji i vrenju drugih zahvata
u prostoru vre se na zahtjev drugog nadlenog organa
ili ovlatenog sudionika, odnosno zainteresirane strane u
tom procesu.
3. Povremeni pregledi se vre po izboru nadlenog inspektora,
a s obzirom na procjenu rizika od povreda zakonitosti
graenja.
(6) Uesnici u graenju, vlasnik odnosno korisnik graevine
duni su nadlenom inspektoru omoguiti provoenje nadzora
te dati na uvid svu dokumentaciju, omoguiti pregled graevine i
proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u svezi sa nadzorom.
(7) Kod kompleksnih i obimnih graevina, ovlatena osoba
nadlene inspekcije formira tim inspektora razliitih specijalnosti
koji e timski vriti preglede na gradilitu.

lanak 151.
(Nadlenosti inspektora)
(1) Kantonalni inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:
- izradom dokumenata prostornog ureenja koje donosi
Skuptina Kantona i dokumenata za koje Ministarstvo
daje suglasnost prije njihovog usvajanja,
- ostvarivanjem i provedbom prostornog plana Kantona i
prostornog plana podruja posebnih obiljeja Kantona,
- strunom ocjenom na temelju koje se donose urbanistikotehniki uvjeti za graevine za koje je nadleno
Ministarstvo,
- usuglaenou lokacijske informacije odnosno urbanistike
suglasnosti sa planskim dokumentima i strunom ocjenom
za graevine za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku
informaciju odnosno urbanistiku suglasnost,
- primjenom urbanistiko-tehnikih graevinskih normativa
i propisa,
Broj 6 - Strana 479
- izgradnjom i koritenjem graevina i drugih zahvata u

prostoru za koje odobrenje za graenje izdaje Ministarstvo,
- kvalitetom ugraenih graevinskih materijala, poluproizvoda
i proizvoda u graevinama i zahvatima u prostoru iz svoje
nadlenosti.
(2) Opinski inspektor obavlja inspekcijski nadzor nad:
- izradom planskih dokumenata na nivou opine,
- ostvarivanjem i provoenjem planskih dokumenata na
nivou opine,
- strunom ocjenom na temelju koje se donose urbanistikotehniki uvjeti za graevine za koje je nadlena opinska
sluba,
- usuglaenosti lokacijske informacije odnosno urbanistike
suglasnosti sa planskim dokumentima i strunom ocjenom,
za graevine za koje je nadlena opinska sluba,
- primjenom urbanistiko-tehnikih graevinskih normativa
i propisa,
- izgradnjom i koritenjem graevina i drugih zahvata u
prostoru za koje odobrenje za graenje izdaje nadlena
opinska sluba,
- kvalitetom ugraenih graevinskih materijala, poluproizvoda
i proizvoda u graevinama i zahvatima u prostoru iz svoje
nadlenosti.
lanak 152.
(Prava i dunosti inspektora u oblasti prostornog planiranja,
ureenja i provoenja planskih dokumenata)
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti prostornog
planiranja, ureenja i provoenja planskih dokumenata inspektor
ima pravo i dunost:
- narediti obustavu izrade i donoenja planskih dokumenata
ako se obavlja protivno odredbama ovog zakona i
kantonalnih propisa za njegovo provoenje, te utvrditi rok
za otklanjanje tih nepravilnosti,
- zabraniti provoenje planskog dokumenta koji nije
sukladan odredbama ovog zakona i kantonalnih propisa
za njegovo provoenje, ili je njegovo donoenje bilo u
suprotnosti sa zakonom i drugim propisima, te o tome
obavijestiti donosioca plana,
- narediti obustavu svake aktivnosti koja se obavlja protivno
propisima o zatiti kulturno-povijesnog naslijea, te
urbanog standarda,
- narediti obustavu provoenja planskog dokumenta ako
utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene
zemljita sukladno tom planu ugroavaju ili pogoravaju
uvjeti na odreenom podruju,
- prijaviti sluaj povrede zakona i propisa od strane
subjekata prostornog planiranja Ministarstvu, odnosno
nadlenoj opinskoj slubi za prostorno planiranje,
- proglasiti nitavim dokument lokacijske informacije
odnosno urbanistike suglasnosti ako utvrdi da nisu izdani
sukladno ovom zakonu, odnosno da nisu u suglasnosti sa
odgovarajuim planskim dokumentom,
- narediti da se otklone u odreenom roku utvrene
nepravilnosti u primjeni ovoga zakona i kantonalnih
propisa za njegovo provoenje, ako u odredbama alineja
1. do 4. ovog lanka nisu odreene druge mjere.
(2) Inspektor moe izdati prekrajni nalog, odnosno zahtjev
za pokretanje prekrajnog postupka zbog povrede odredbi ovog
zakona u svezi sa prostornim planiranjem i ureenjem i provoenjem
planskih dokumenata protiv svih fizikih i pravnih osoba i u njima
odgovornih osoba i neposrednih izvrilaca tih prekrajnih djela.

lanak 153.
(Prava i dunosti inspektora u oblasti graenja, upotrebe,
odravanja i uklanjanja graevine)
(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora u oblasti graenja,
upotrebe, odravanja i uklanjanja graevine, inspektor ima pravo i
dunost sudionicima u graenju:
- narediti otklanjanje nepravilnosti,
- narediti obustavu graenja,
Broj 6 - Strana 480
- narediti uklanjanje graevine,

- narediti zabranu upotrebe.
(2) Inspektor moe izdati odgovarajui prekrajni nalog,
odnosno zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka zbog povrede
odredbi ovog zakona u svezi sa graenjem, upotrebom, odravanjem
i uklanjanjem graevine, protiv svih fizikih i pravnih osoba i u
njima odgovornih osoba i neposrednih izvrilaca tih prekrajnih
djela.
lanak 154.
(Otklanjanje nepravilnosti)
(1) U provoenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i
dunost sudionicima u graenju rjeenjem narediti da u primjerenom
roku otklone nepravilnosti koje utvrdi.
(2) U provoenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo
i dunost rjeenjem narediti vlasniku postojee graevine, odnosno
investitoru da otkloni nedostatke na graevini koji su nastali ili su
uoeni tokom njenog koritenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu
ugroziti pouzdanost graevine, susjednih graevina, ivot i zdravlje
ljudi, okolinu i nesmetan pristup osobama s umanjenim tjelesnim
sposobnostima.
(3) U provoenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo
i dunost da rjeenjem naredi obustavu upotrebe graevine, ukoliko
za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad, odnosno odobrenje
za upotrebu, ili je istekao rok odobrenja.
lanak 155.
(Obustava graenja)
(1) Inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti obustavu
daljeg graenja, odnosno izvoenja pojedinih radova:
- ako se graevina gradi, odnosno rekonstruira protivno
odobrenju za graenje, odnosno protivno lokacijskoj
informaciji ili urbanistikoj suglasnosti za graevine za
koje nije potrebno odobrenje za graenje, te odrediti
primjereni rok za usklaivanje izvedenog stanja s
odobrenim projektom graevine, odnosno za dobivanje
izmijenjenog ili dopunjenog odobrenja za graenje,
odnosno izmijenjene i dopunjene urbanistike suglasnosti
za graevine za koje nije potrebno odobrenje za graenje,
- ako se nakon zakljuka kojim se dozvoljava obnova
postupka za odobrenje za graenje nastavi sa izvoenjem
radova,
- ako se graevina gradi, odnosno rekonstruira, a da u roku
odreenom rjeenjem nisu otklonjeni utvreni nedostaci,
- ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili
izvoenju radova koji mogu ugroziti tehnika svojstva
bitna za graevinu propisana ovim zakonom, te odrediti
primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka,
- ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene
zemljita na kojem se gradi ili samim graenjem mogu
ugroziti ili pogorati uvjeti na odreenom podruju,
- ako utvrdi da se radovi izvode na nain da se ugroava
stabilnost susjednih graevina, stabilnost tla na okolnom
zemljitu, prometne povrine, komunalne i druge
instalacije, te narediti hitne mjere zatite,
- ako utvrdi da radove izvodi ili vri nadzor pravna ili
fizika osoba koja nije registrirana za izvoenje ili nadzor
te vrste radova, odnosno koja ne ispunjava posebne uvjete
propisane ovim zakonom.
- ako se ni nakon ponovljenih pokuaja za uspostavu
kontakta s investitorom on ne pojavi na gradilitu na
kojem su utvrene povrede propisa.
(2) U sluajevima iz alineja 2. do 8. stavka (1) ovog lanka
inspektor e narediti na licu mjesta i zatvaranje gradilita, odnosno
graevine obiljeavajui ga na propisani nain, posebnom oznakom,
nakon ega investitor i izvoa ne smiju nastaviti dalje graenje,
odnosno izvoenje pojedinih radova.
(3) Nain zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita,
odnosno graevine propisat e Ministarstvo posebnim pravilnikom.
lanak 156.
(Uklanjanje graevine)
(1) Inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti investitoru
da o svom troku izvri uklanjanje graevine ili njezinog dijela,
ili otklanjanje posljedica izvrenih zahvata u prostoru i uspostavi
prijanje stanje:
- ako se graevina gradi, odnosno rekonstruira ili je
izgraena bez odobrenja za graenje, odnosno bez
lokacijske informacije ili urbanistike suglasnosti za
graevine za koje nije potrebno odobrenje za graenje,
- ako se gradi protivno odobrenju za graenje ili protivno
lokacijskoj informaciji ili urbanistikoj suglasnosti za
graevine za koje nije potrebno odobrenje za graenje,
a u odreenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s
odobrenim projektom graevine, odnosno nije dobila
izmjena ili dopuna odobrenja za graenje, odnosno
izmjena ili dopuna urbanistike suglasnosti,
- ako se tokom graenja utvrde neotklonjivi nedostaci
zbog kojih je ugroena stabilnost graevine ili stabilnost
okolnih graevina ili su na drugi nain ugroeni ivoti
ljudi ili okolica, inspektor e narediti, kada je to potrebno,
i hitne mjere osiguranja do izvrenja naloga,
- ako utvrdi da je usljed dotrajalosti ili veih oteenja
postojee graevine neposredno ugroena stabilnost
graevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost
za susjedne graevine i ivot ljudi, a ta se opasnost ne
moe na drugi nain otkloniti, kada inspektor nareuje i
hitne mjere osiguranja do izvrenja naloga (podupiranje
konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.),
- ako se sukladno ovom zakonu ne uklone privremene
graevine izgraene na gradilitu u okviru pripremnih
radova, kao i privremene graevine iz lanka 122. ovog
zakona.
(2) U sluajevima iz alineja 1., 2., 3. i 4. stavka (1) ovog
lanka inspektor e prije donoenja rjeenja na licu mjesta izvriti
zatvaranje gradilita, odnosno graevine, obiljeavajui ga na
propisani nain.
(3) Ako se graevina iz alineje 4. stavka (1) ovog lanka
nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su upisana u registru
spomenika kulture kao urbanistika cjelina, ili je graevina
spomenik kulture ili se nalazi na zatienom dijelu prirode, rjeenje
o uklanjanju ne moe se donijeti bez suglasnosti Ministarstva,
odnosno institucije nadlene za zatitu kulturno-povijesnog i
prirodnog naslijea. Postupak davanja suglasnosti Ministarstva,
odnosno institucije nadlene za zatitu kulturno-povijesnog i
prirodnog naslijea je hitan.
(4) Ako u sluajevima iz stavka (1) ovog lanka investitor,
odnosno vlasnik ne postupi po rjeenju inspektora o uklanjanju
graevine ili njenog dijela, rjeenje e se izvriti pomou druge
osobe na troak investitora, odnosno vlasnika.
(5) Nain izvrenja rjeenja i druge uvjete izvrenja uklanjanja
graevine rjeenjem odreuje inspektor .
(6) Ministarstvo, odnosno nadlena opinska sluba duni
su svake godine shodno Zakonu o javnim nabavkama BiH izvriti
izbor pravne osobe iz stavka (4) ovog lanka, ije usluge e se
koristiti za izvrenje rjeenja graevinske inspekcije.
(7) Do naplate od investitora, sredstva za trokove izvrenja
inspekcijskog rjeenja putem pravne osobe registrirane za poslove
graenja, osiguravaju se iz kantonalnog, odnosno opinskog prorauna.
lanak 157.
(Zabrana upotrebe)
(1) Inspektor ima pravo i dunost rjeenjem narediti zabranu
upotrebe graevine ili njenog dijela u sluaju:
- da nije pribavljeno odobrenje za upotrebu za graevinu ili
njen dio, odnosno rjeenje o zavretku graevine,
- ukoliko je upotreba graevine opasna po ivot i zdravlje
ljudi,
- ukoliko za nju nije pribavljeno odobrenje za probni rad ili
je rok za probni rad istekao a da nije dobiveno odobrenje
za upotrebu.
6. dio
(2) U sluajevima iz stavka (1) ovog lanka inspektor e

izvriti zatvaranje graevine obiljeavajui je na propisani nain.
lanak 158.
(Mjere nareene zapisnikom)
(1) Inspektor moe zapisnikom narediti izvrenje potrebnih
mjera radi otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi
i po imovinu i u drugim hitnim sluajevima za koje smatra da su
opravdani.
(2) Rok za izvrenje nareenih mjera poinje tei od dana
uruenja zapisnika.
(3) Inspektor je duan izdati i dostaviti subjektu nadzora
pisano rjeenje o nareenim mjerama u roku od tri dana od dana
kada je zapisnikom nareeno izvrenje mjera.
lanak 159.
(Nepoznat investitor)
(1) Ako inspektor utvrdi da se graenje vri suprotno planskom
dokumentu, protivno odredbama zakona, pri emu je investitor
nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite, moe donijeti rjeenje
i bez sasluanja investitora. Inspektor e odgovarajue rjeenje i
zakljuak o dozvoli izvrenja oglasiti na oglasnoj ploi nadlene
inspekcije, a isto postaviti na graevinu koja se gradi.
(2) Rok izvrenja mjera sadranih u aktima iz stavka (1) ovog
lanka kao i rok za albu poinje tei od dana njihovog objavljivanja
na oglasnoj ploi nadlene inspekcije.
(3) Inspektor moe investitoru koji je nepoznat ili nepoznatog
boravita ostaviti pismeni poziv za sasluanje na graevini koja se
gradi.
(4) Ukoliko se, uprkos poduzetim mjerama iz stavaka (1) i (3)
ovog lanka ne moe stupiti u kontakt sa nepoznatim investitorom,
a to bitno utjee na dalji razvoj nezakonitog graenja, inspektor je
ovlaten da zatvori gradilite.
lanak 160.
(Rekonstrukcija graevine registrirane kao spomenik kulture)
(1) U sluaju rekonstrukcije bez odobrenja za graenje
graevine koja je registrirana kao spomenik kulture, inspektor ima
pravo i dunost na licu mjesta rjeenjem narediti obustavu daljeg
graenja, odnosno izvoenja pojedinih radova, te narediti uspostavu
prijanjeg stanja odnosno popravak graevine. Inspektor ujedno
nareuje zatvaranje gradilita i vri njegovo obiljeavanje posebnom
oznakom, kao i hitne mjere osiguranja ukoliko je to potrebno.
(2) Rjeenjem iz stavka (1) ovog lanka ujedno se nareuje
investitoru da u roku od tri dana, od institucije nadlene za zatitu
kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea, zatrai odreivanje
naina uspostave prijanjeg stanja, odnosno popravak graevine.
(3) O sluaju iz stavka (1) ovog lanka inspektor je duan
obavijestiti instituciju nadlenu za zatitu kulturno-povijesnog i
prirodnog naslijea i nadlenu policijsku upravu.
(4) Institucija nadlena za zatitu kulturno-povijesnog i
prirodnog naslijea duna je nalaz i miljenje o uspostavi prijanjeg
stanja, odnosno popravku spomenika kulture dostaviti nadlenom
inspektoru.
lanak 161.
(alba na rjeenje inspektora)
(1) U postupku inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe
Zakona o upravnom postupku.
(2) Na rjeenje kantonalnog i opinskog inspektora iz stavka
(1) ovog lanka moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana
prijema rjeenja. alba ne odlae izvrenje rjeenja.
(3) alba se podnosi Ministarstvu.
lanak 162.
(Obveze inspektora)
Ukoliko inspektor smatra da rjeenje o urbanistikoj
suglasnosti, odnosno o odobrenju za graenje sadri nepravilnosti
koje su zakonom predviene kao razlog nitavosti, ponitenja
ili ukidanja rjeenja, duan je obavijestiti Ministarstvo, odnosno
nadlenu opinsku slubu.
Broj 6 - Strana 481
KAZNENE ODREDBE
I. PREKRAJI
lanak 163.
(1) Novanom kaznom za prekraj u iznosu od 5.000 do
15.000 KM kaznit e se pravna osoba ako:
- postupi suprotno lanku 16. stavak 4. ovog zakona.
- obavlja poslove iz lanka 21. stavak 4. ovog zakona, a nije
registrirana za tu djelatnost,
- pristupi izradi ili izmjeni planskog dokumenta protivno
ovom zakonu, propisima donesenim na temelju ovog
zakona, odluci o pristupanju izradi planskog dokumenta
i ne osigura usklaenost sa planskim dokumentom ireg
podruja, (lanak 44. stavci 4. i 5.),
(2) Za prekraj iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i
odgovorna osoba u pravnoj osobi, novanom kaznom u iznosu od
500 do 1.500 KM.
lanak 164.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM
kaznit e se za prekraj odgovorna osoba u Ministarstvu, odnosno
nadlenoj opinskoj slubi ako:
- postupi suprotno odredbama lanka 28. stavci 3. i 4.,
- pristupi izradi, odnosno izmjeni planskog dokumenta,
prije donoenja odluke o pristupanju izradi, odnosno
izmjeni planskog dokumenta (lanak 41. stavak 1),
- izradu planskog dokumenta povjeri pravnoj osobi ili
upravnoj organizaciji suprotno lanku 44. stavak 1.,
- ne omogui slobodan pristup i ne daje informacije o
usvojenim planskim dokumentima, ako ne stavi planski
dokument na stalni javni uvid kod nadlenog organa, ili
ako isti ne postavi na web-stranicu (lanak 47. stavci 4.
i 5.),
- izda lokacijsku informaciju odnosno urbanistiku
suglasnost, odobrenje za graenje, odobrenje za upotrebu
i rjeenje o zavretku graevina suprotno odredbama
ovog zakona, odnosno izda te akte, a da organ ili sluba
kojim rukovodi nije nadlean za takve sluajeve (lanak
65. stavci 1. i 2., l. 66., 68., 115., 133. i 135.),
- ne uva tehniku dokumentaciju (lanak 105. stavak 5.).
lanak 165.
(1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 5.000 KM kaznit
e se za prekraj javna poduzea, agencije i drugi pravni subjekti
ako ne postupe po odredbama lanka 53. stavci 2. i 3.
odgovorna osoba u javnom poduzeu, agenciji i drugim pravnim
subjektima novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
lanak 166.
kaznit e se za prekraj investitor - pravna osoba ako:
- projektiranje, reviziju projekta, struni nadzor ili graenje
povjeri pravnoj ili fizikoj osobi koja nije registrirana za
obavljanje tih djelatnosti (lanak 91. stavak 2.),
- ne osigura struni nadzor nad graenjem (lanak 91.stavak 3),
- ne imenuje izvoaa odgovornog za meusobno
usklaivanje radova ako u gradnji sudjeluju dva izvoaa
ili vie njih (lanak 91. stavak 6.),
- ne pribavi elaborat iskolenja graevine u propisanom
roku (lanak 91., stavak 7.),
- ne prijavi poetak graenja u propisanom roku (lanak
91., stavak 8.),
- u sluaju prekida radova ne osigura graevinu, susjedne
graevine i povrine, odnosno u odreenom roku, ponovo
ne prijavi poetak radova (lanak 91. stavak 9.),
- ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (lanak
91. stavak 10.),
Broj 6 - Strana 482
- ne pozove inspekciju da izvri obvezni pregled (lanak

91. stavak 11.),
- pristupi graenju graevine bez pribavljenog odobrenja
za graenje (lanak 108. stavak 1.),
- pristupi rekonstrukciji, dogradnji ili nadogradnji postojee
graevine bez pribavljenog odobrenja za graenje (lanak
111.),
- ne ukloni privremenu graevinu u odreenom roku
(lanak 122. stavak 2.),
- po zavretku graenja ne dovede zemljite u stanje
propisano lankom 126. stavak 4.,
- ne omogui slobodan pristup svim dijelovima graevine
i ne stavi na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju
komisiji za tehniki pregled (lanak 132. stavci 1. i 2.).
investitor - fizika osoba novanom kaznom u iznosu od 500 do
1.500 KM.
odgovorna osoba investitora kao pravne osobe novanom kaznom u
iznosu od 1.000 do 3.000 KM.
lanak 167.
e se za prekraj pravna osoba vlasnik ako ukloni graevinu bez
odobrenja za uklanjanje (lanak 141. stavak 1.).
(2) Za prekraje iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i fizika
osoba vlasnik graevine novanom kaznom u iznosu od 200 do
1.000 KM.
odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu od
500 do 1.500 KM.
lanak 168.
kaznit e se za prekraj pravna osoba koja gradi za nepoznatog
kupca ako nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registriranoj za
obavljanje nadzora (lanak 91. stavak 4.).
500 do 1.500 KM.
lanak 169.
kaznit e se za prekraj pravna osoba koja projektuje ako:
- nije registrirana za projektiranje (lanak 92. stavak 2.),
- imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora
projekta koji ne ispunjava propisane uvjete (lanak 92.,
stavci 4., 5. i 7.),
- izvedbeni projekt nije izraen sukladno glavnom projektu
(lanak 101. stavak 2.),
- ne postupi po nalazu revidenta u odreenom roku (lanak
106. stavak 3.).
(2) Za prekraje iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i
odgovorna osoba u pravnoj osobi - novanom kaznom u iznosu od
1.000 do 3.000 KM.
(3) Za prekraje iz alineja 3. i 4. stavak (1) ovog lanka
kaznit e se projektant, projektant voditelj i koordinator projekta
novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
lanak 170.
Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM kaznit e
se za prekraj odgovorni revident i revident ako:
- obavi reviziju projekta, ako je u cjelosti ili djelimino
uestvovao u izradi projekta ili ako je taj projekt u cjelosti
ili djelomino izraen ili nostrificiran kod pravne osobe u
kojoj je uposlen (lanak 93. stavak 8.),
- ne obavi reviziju sukladno lanku 106. stavak (1).
lanak 171.
kaznit e se za prekraj izvoa pravna osoba koja gradi graevine
ili vri druge zahvate u prostoru, ako:
- nije registriran za graenje graevina i vrenja drugih

zahvata u prostoru (lanak 94. stavak 1.),
- ne gradi sukladno odobrenju za graenje (lanak 94.
stavak 5., alineja 1.),
- radove ne izvodi tako da tehnika svojstva graevine
odgovaraju utvrenim uvjetima za odnosnu graevinu
(lanak 94., stavak 5. alineja 3.),
- ne ugrauje materijale, opremu i proizvode sukladno
standardima i normativima definiranim projektom (lanak
94. stavak 5. alineja 4.),
- ne osigura dokaze o kvaliteti radova i ugraenih materijala
proizvoda i opreme (lanak 94. stavak 5. alineja 5.),
- ne poduzme mjere za sigurnost graevine, radova, opreme
i materijala, za sigurnost radnika, sigurnost susjednih
graevina (lanak 94. stavak 5. alineja 6.),
- ne obavijesti nadlenu instituciju kada u toku graenja ili
izvoenja drugih zahvata u prostoru naie na graevine
koje mogu imati obiljeje prirodnog ili kulturnopovijesnog naslijea i ne poduzme mjere zatite nalazita
(lanak 94., stavak 5., alineja 7.),
- ne uredi, ne opremi i stalno ne odrava gradilite sukladno
propisima (lanak 94. stavak 5. alineja 8.),
(2) Za prekraje iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i izvoa
fizika osoba novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 1.500 KM.
1.000 do 3.000 KM.
(4) Za prekraje iz stavka (1) alineje od 3. do 8. ovog lanka
kaznit e se i voditelj graenja odnosno pojedinih radova novanom
kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM.
lanak 172.
kaznit e se za prekraj izvoa - pravna osoba ako:
- ne vodi graevinski dnevnik i graevinsku knjigu (lanak
94. stavak 5. alineja 9.),
- ne imenuje voditelja graenja ili voditelja pojedinih
radova, odnosno ako imenuje voditelja graenja ili
voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane
uvjete (lanak 94. stavci 6. ,7.i 8.),
- ne postupi sukladno lanku 126. stavak (3),
- na gradilitu nema dokumentaciju propisanu lankom
127.,
(2) Za prekraje iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se izvoa
fizika osoba novanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM.
500 do 1.500 KM
(4) Za prekraje iz stavka (1) alineje 2. do 4. ovog lanka
kaznit e se i voditelj graenja odnosno pojedinih radova novanom
kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM.
lanak 173.
kaznit e se za prekraj pravna osoba koja provodi nadzor nad
graenjem ako:
- nije registrirana za obavljanje poslova nadzora, odnosno
projektiranja i graenja (lanak 95., stavak 1.),
- imenuje nadzornog inenjera koji ne ispunjava propisane
uvjete (lanak 95, stavak 2.).
(2) Za prekraje iz stavka (1) alineje 1. i 2. ovog lanka kaznit
e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu
od 500 do 1.500 KM.
lanak 174.
Novanom kaznom u iznosu od 500 do 1.500 KM kaznit e
se za prekraj nadzorni inenjer ako:
- u provoenju nadzora ne postupi sukladno lanku 96. stavak
1.,
- ne obavijesti investitora o nedostacima i/ili nepravilnostima
uoenim tokom graenja (lanak 96. stavak 2.).
lanak 175.
kaznit e se za prekraj pravna osoba kao investitor i izvoa
ako nastave graenje odnosno izvoenje pojedinih radova nakon
zatvaranja gradilita odnosno graevine od strane inspekcije (lanak
155., stavak 2.).
(2) Za prekraj iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se i fizika
osoba kao investitor i izvoa, novanom kaznom od 500 do 1.500
KM.
Broj 6 - Strana 483
(4) Provjeru ispunjavanja uvjeta iz stavka (3) ovog lanka

i sastavljanje liste kvalifikovanih strunih osoba sa koje e se
izvriti izbor lanova komisije, vri komisija koju imenuje opinski
naelnik.
lanak 176.
Novanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM kaznit
e se za prekraj fizika osoba ako kao predsjednik, odnosno
lan komisije za tehniki pregled obavi tehniki pregled suprotno
odredbama ovog zakona i drugih propisa (lanak 130. stavak 7.).
lanak 181.
(1) Opine su dune donijeti svoje prostorne planove
najkasnije u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
(2) Do donoenja prostornih planova iz stavka (1) ovog
lanka, primjenjivat e se Prostorni plan Tuzlanskog kantona za
period 2005-2025. godine.
(3) Na podruju opina koje ne donesu prostorni plan u
propisanom roku, ne mogu se izdavati rjeenja o urbanistikoj
suglasnosti i odobrenja za graenje.
lanak 177.
e se za prekraj pravna osoba ako dozvoli prikljuenje bespravno
izgraene graevine na elektrinu mreu, javni vodovod, kanalizaciju
i drugu komunalnu infrastrukturu (lanak 139. stavak 2.).
lanak 182.
Ako je upravni postupak pokrenut pred Ministarstvom, odnosno
nadlenom opinskom slubom do dana stupanja na snagu ovog
zakona, a do toga dana nije doneseno prvostupanjsko rjeenje, ili je
rjeenje bilo poniteno i vraeno prvostupanjsko organu na ponovni
postupak, postupak e se nastaviti prema odredbama ovog zakona.

1.000 do 3.000 KM.
lanak 178.
kaznit e se za prekraj pravna osoba - vlasnik graevine, odnosno
posebnog dijela graevine, ako :
- ne koristi graevinu sukladno njenoj namjeni (lanak 140.
stavak 1.)
- postupa suprotno lanku 140. stavak (2).
(2) Za prekraje iz stavka (1) ovog lanka kaznit e se fizika
osoba - vlasnik graevine, odnosno posebnog dijela graevine,
novanom kaznom u iznosu od 300 do 1.000 KM.
odgovorna osoba u pravnoj osobi novanom kaznom od 500 do
1.500 KM.
7. dio
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 179.
(1) Planski dokumenti doneseni do dana stupanja na snagu
ovog zakona kojima nije istekla vanost, smatraju se planskim
dokumentima u smislu ovog zakona do isteka njihove vanosti, ili
do donoenja planskih dokumenata, sukladno ovom zakonu.
(2) Postupak izrade i donoenja planskih dokumenata zapoet
prema odredbama ranije vaeih propisa nastavit e se prema
odredbama ovog zakona.

lanak 180.
(1) Izuzetno, ako dokumenti iz lanka 68. stavak (3)
ovog zakona, propisani kao osnova za definiranje preduvjeta u
urbanistikoj suglasnosti, nisu doneseni, ili ako je istekao period
za koji su doneseni, nadlena opinska sluba utvrdit e preduvjete
u urbanistikoj suglasnosti na temelju strune ocjene komisije koju
imenuje opinsko vijee, ili strune ocjene subjekta koji taj organ
ovlasti za davanje strune ocjene.
(2) Struna ocjena iz stavka (1) ovog lanka sadri sve
neophodne elemente za definiranje urbanistiko-tehnikih i drugih
uvjeta za planiranu promjenu u prostoru.
(3) Komisiju iz stavka (1) ovog lanka ini pet lanova koji se
biraju i imaju iskustvo iz oblasti prostornog planiranja i urbanizma,
arhitekture, graevinarstva, geologije, prava i dr. Izbor lanova
komisije izvrit e se putem javnog oglasa objavljenog u najmanje
jednom dnevnom listu.
lanak 183.
(1) Ministarstvo e pravilnik iz lanka 126. stavak 1. ovog
zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
(2) Ministarstvo e pravilnik iz lanka 155. stavak 3. ovog
zakona donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
lanak 184.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon
o prostornom ureenju (Slubene novine Tuzlanskog kantona,
broj 3/05) i Zakon o graenju (Slubene novine Tuzlanskog
kantona, broj 3/05).
lanak 185.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja
u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona.
B o s n a i H e r c e g o v i n a
Predsjednik
- Federacija Bosne i Hercegovine - Skuptine Tuzlanskog kantona,
T U Z LAN S K I KAN T O N

Skuptina
Bajazit Jaarevi, v.r.

Broj: 01-02-249-30/10

Tuzla, 28.4.2011. godine
127
Na temelju lanka 24. stavak 1. toka c) Ustava Tuzlanskog

10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), a u svezi s lankom 20. Zakona o
proglaenju dijela podruja planine Konjuh Zatienim pejzaom
Konjuh (Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj 13/09),
na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skuptina Tuzlanskog
kantona, na sjednici odranoj 28.4.2011. godine, d o n o s i
ZAKON
O OSNIVANJU JAVNE USTANOVE

ZATIENI PEJZA KONJUH
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
(Predmet)
(1) Ovim zakonom Skuptina Tuzlanskog kantona (u daljem
tekstu: osniva) osniva Javnu ustanovu Zatieni pejza Konjuh
(u daljem tekstu: Javna ustanova).
Broj 6 - Strana 484
(2) Ovim zakonom se ureuje status i pravni poloaj Javne

ustanove, utvruje djelatnost i financiranje, regulira upravljanje i
rukovoenje, vrenje nadzora i druga pitanja vezana za rad Javne
ustanove.
(3) Na pitanja koja nisu regulirana ovim zakonom, shodno se
primjenjuju odredbe Zakona o ustanovama (Slubeni list RBiH,
br. 6/92, 8/93 i 13/94), kao i drugih relevantnih propisa.
II. PRAVNI POLOAJ I SJEDITE
lanak 2.
(Naziv ustanove)
(1) Javna ustanova posluje pod nazivom Javna ustanova
Zatieni pejza Konjuh.
(2) Skraeni naziv ustanove je: JU Zatieni pejza Konjuh.
lanak 3.
(Sjedite)
Sjedite Javne ustanove je u Banoviima.
lanak 4.
(Status ustanove)
Javna ustanova ima svojstvo pravne osobe i ima svoj raun.
lanak 5.
(Peat)
(1) Javna ustanova ima peat okruglog oblika prenika 50 mm,
a sadri tekst: Bosna i Hercegovina - Federacija Bosne i Hercegovine
- Tuzlanski kanton - Javna ustanova Zatieni pejza Konjuh, sve
ispisano latinicom na bosanskom i hrvatskom jeziku i irilicom na
srpskom jeziku, u koncentrinim krugovima oko grba Tuzlanskog
kantona (u daljem tekstu: Kanton) koji se nalazi u sredini peata.
(2) Pored peata iz prethodnog stavka, Javna ustanova ima za
posebne potrebe peat istog sadraja i teksta, prenika 25 mm.
lanak 6.
(Organizacija Javne ustanove)
(1) Javna ustanova se osniva za podruje Kantona.
(2) Organizacija Javne ustanove uredit e se Pravilima Javne
ustanove.
III. DJELATNOST
lanak 7.
(Djelatnost)
Djelatnost Javne ustanove je:
1. Upravljanje Zatienim pejzaom Konjuh sukladno
Zakonu o proglaenju dijela podruja planine Konjuh Zatienim
pejzaom Konjuh, Prostornom planu podruja posebnih obiljeja
Zatieni pejza Konjuh, Planu upravljanja i drugim propisima.
2. Zatita, odravanje i promocija Zatienog pejzaa
Konjuh u cilju zatite i ouvanja izvornih prirodnih vrijednosti,
osiguravanja nesmetanog odvijanja prirodnih procesa i odrivog
koritenja prirodnih, kulturno-povijesnih dobara, te nadzor nad
provoenjem uvjeta i mjera zatite na podruju Zatienog pejzaa.
3. Eliminiranje i spreavanje koritenja zemljita i aktivnosti
koje nisu sukladne ciljevima upravljanja i omoguavanja rekreacije
i turizma koje odgovara kategoriji podruja.
lanak 8.
(Razvrstavanje djelatnosti)
Djelatnost Javne ustanove iz lanka 7. ovog zakona se razvrstava
sukladno Odluci o klasifikaciji djelatnosti Bosne i Hercegovine 2010
(Slubeni glasnik BiH, broj 47/10), koja se, shodno lanku 5.
Zakona o klasifikaciji djelatnosti u Federaciji BiH (Slubene novine
FBiH, broj: 64/07), primjenjuje na teritoriji Federacije BiH, i to na:
a) 47.6 47.62 Trgovina na malo novinama, papirnom robom

i pisaim priborom u specijaliziranim

prodavnicama,
b) 73.1
Promocija (reklama i propaganda),
c) 84.1 84.12 Reguliranje djelatnosti javnih subjekata koji

pruaju zdravstvenu zatitu, usluge u

naobrazbi i kulturi i druge drutvene usluge,

osim obveznog socijalnog osiguranja,
d) 91.0 91.02 Djelatnosti muzeja,
e) 91.0 91.04 Djelatnosti botanikih i zoolokih vrtova i

prirodnih rezeravata,
f) 93.2 93.29 Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti.
lanak 9.
(Suradnja sa drugim subjektima)
Javna ustanova, u ostvarivanju svoje djelatnosti, surauje sa
organima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine,
Kantona, pravnim i fizikim osobama s podruja cijele Bosne i
Hercegovine, te iz inozemstva.
lanak 10.
(Javnost rada)
(1) Rad Javne ustanove je javan.
(2) Javnost rada osigurava se na nain i pod uvjetima
utvrenim Pravilima Javne ustanove.
IV. SREDSTVA
lanak 11.
(Sredstva za osnivanje i rad Javne ustanove)
(1) Osnivaki kapital iznosi 2.000 KM, koji e se osigurati iz
prorauna Tuzlanskog kantona iz namjenskih sredstava za zatitu
okolice.
(2) Sredstva za rad Javne ustanove osiguravaju se iz:
a) prorauna Tuzlanskog kantona,
b) namjenskih sredstava za zatitu okolice,
c) vlastitih prihoda,
d) donacija,
e) drugih izvora sukladno zakonu.
lanak 12.
(Odgovornost i obveze prema osnivau)
(1) Javna ustanova je odgovorna osnivau za rezultate svog
rada i obavljanje djelatnosti za koje je osnovana.
(2) Obveze Javne ustanove prema osnivau su da:
a) pribavi odluku osnivaa za proirenje ili promjenu
djelatnosti, kao i za vrenje statusnih promjena: spajanje,
pripajanje, podjelu i izdvajanje,
b) pribavi suglasnost osnivaa za promjenu sjedita ili naziva
Javne ustanove,
c) redovno, a najmanje jedanput godinje, osnivau podnosi
izvjee o poslovanju, odnosno izvjee o radu s izvjeem
o financijskom poslovanju Javne ustanove,
d) izvrava druge obveze utvrene zakonom i drugim
propisima.
lanak 13.
(Odgovornost u pravnom prometu)
(1) Javna ustanova u pravnom prometu istupa samostalno, a u
okviru svojih ovlatenja utvrenih zakonom.
(2) Za svoje obveze Javna ustanova odgovara svom svojom
imovinom potpuna odgovornost.
(3) Osniva supsidijarano odgovara za obveze Javne ustanove.
V. UPRAVLJANJE
lanak 14.
(Organ upravljanja i nain imenovanja)
(1) Organ upravljanja u Javnoj ustanovi je Upravni odbor koji
se sastoji od predsjednika i dva lana. Predsjednik i jedan lan se
imenuju kao predstavnici osnivaa, a jedan lan se imenuje iz reda
strunih radnika zaposlenih u Javnoj ustanovi.
(2) Ukoliko se jedan lan ne bude mogao imenovati iz reda

strunih radnika zaposlenih u Javnoj ustanovi, isti e se imenovati
kao predstavnik osnivaa.
(3) Predsjednika i lanove Upravnog odbora, sukladno zakonu
i podzakonskim aktima, imenuje i razrjeava, u ime osnivaa, Vlada
Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona).
(4) Ravnatelj Javne ustanove ne moe biti lan Upravnog
odbora.
(5) Predsjednik i lanovi Upravnog odbora imenuju se na
period od etiri godine, s tim da mogu biti ponovno imenovani po
isteku mandata, a najvie dva puta uzastopno.
lanak 15.
(Nadlenost Upravnog odbora)
Upravni odbor Javne ustanove nadlean je da:
- donosi Pravila Javne ustanove uz suglasnost Vlade
Kantona,
- donosi opi akt o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta u Javnoj ustanovi uz suglasnost Ministarstva
prostornog ureenja i zatite okolice (u daljem tekstu:
Ministarstvo),
- donosi cjenik o visini naknada za izvrene usluge, uz
suglasnost Ministarstva,
- donosi druge ope akte,
- donosi godinji program rada Javne ustanove i nadzire
njegovo izvrenje,
- imenuje i razrjeava ravnatelja Javne ustanove uz
suglasnost Vlade Kantona,
- usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad ravnatelja,
- utvruje plan rada,
- donosi financijski plan i usvaja godinji obraun,
- usvaja izvjee o financijskom poslovanju,
- rjeava pitanja odnosa sa osnivaem,
- odgovara osnivau za rezultate rada Javne ustanove,
- podnosi osnivau, najmanje jedanput godinje, izvjee o
financijskom poslovanju,
- obavlja i druge poslove, sukladno zakonu i opim aktima
Javne ustanove.
VI. RUKOVOENJE
lanak 16.
(Rukovoenje Javnom ustanovom)
(1) Javnom ustanovom rukovodi ravnatelj.
(2) Ravnatelja Javne ustanove imenuje i razrjeava Upravni
odbor uz suglasnost Vlade Kantona, na temelju javnog konkursa koji
se objavljuje u najmanje jednim dnevnim novinama i Slubenim
novinama Federacije BiH.
(3) Ravnatelj se imenuje na period od etiri godine i po isteku
tog perioda ista osoba moe biti ponovno imenovana, a najvie dva
puta uzastopno.
(4) Ravnatelj Javne ustanove mora imati najmanje VSS
VII stepen strune spreme odgovarajueg tehnikog ili drutvenog
smjera, koja se, kao i ostali uvjeti za imenovanje na tu poziciju,
utvruje Pravilima Javne ustanove.
lanak 17.
(Vrilac dunosti ravnatelja)
(1) Ako ravnatelj Javne ustanove nije imenovan sukladno
zakonu u roku od 60 dana od dana isteka konkursa, odluku o
postavljanju vrioca dunosti ravnatelja donosi Upravni odbor, uz
suglasnost Vlade Kantona.
(2) Vrilac dunosti ravnatelja postavlja se najdue na period
od est mjeseci, i u tom periodu ima sva prava i obveze ravnatelja
Javne ustanove.
lanak 18.
(Nadlenost ravnatelja)
(1) Ravnatelj Javne ustanove nadlean je da:
- predstavlja i zastupa Javnu ustanovu,
- organizira poslovanje i rukovodi radom Javne ustanove,
Broj 6 - Strana 485
- stara se o blagovremenom osiguravanju financijskih

sredstava potrebnih za zadovoljavanje potreba iz domena
djelatnosti Javne ustanove,
- stara se o izvravanju ugovora i sporazuma koje Javna
ustanova zakljui ili im pristupi,
- predlae Upravnom odboru mjere za efikasno i
zakonito obavljanje djelatnosti, unutarnju organizaciju i
sistematizaciju poslova, i osnove plana rada i razvoja,
- izvrava odluke Upravnog odbora,
- podnosi Upravnom odboru godinji plan rada i izvjee o
financijskom poslovanju,
- odluuje o pravima, obvezama i odgovornostima iz
radnog odnosa zaposlenika Javne ustanove,
- obavlja i druge poslove utvrene zakonom i opim aktima
Javne ustanove.
(2) Ravnatelj je odgovoran Upravnom odboru Javne ustanove.

VII. NADZOR
lanak 19.
(Nadzor nad radom Javne ustanove)
Nadzor nad zakonitou rada Javne ustanove vri Ministarstvo.
VIII. AKTI
lanak 20.
(Akti Javne ustanove)
(1) Osnovni opi akt Javne ustanove su Pravila Javne ustanove.
(2) Javna ustanova moe imati i druge ope akte sukladno
zakonu i Pravilima Javne ustanove.
(3) Pravila Javne ustanove sadre odredbe o:
- nazivu i sjeditu,
- osnivau i obvezama prema osnivau,
- peatu i tambilju,
- zastupanju i predstavljanju,
- djelatnosti Javne ustanove,
- organizaciji Javne ustanove,
- opim aktima i nainu njihova donoenja,
- odnosu prema korisnicima usluga,
- nainu rasporeivanja sredstava za rad,
- imenovanju i razrjeenju ravnatelja,
- drugim organima, njihovim pravima, obvezama i
odgovornostima, uvjetima i nainu izbora i razrjeenja,
- nainu ostvarivanja javnosti rada,
- rjeavanju o pravima na temelju zakona,
- financiranju i financijskom poslovanju,
- drugim pitanjima od znaaja za rad Javne ustanove i za
ostvarivanje prava i obveza zaposlenih u Javnoj ustanovi,
sukladno zakonu i drugim propisima.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 21.
(Privremeni Upravni odbor)
(1) Vlada e imenovati Privremeni Upravni odbor Javne
ustanove, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona,
koji e upravljati Javnom ustanovom do konanog imenovanja
Upravnog odbora te ustanove, a najdue do est mjeseci.
(2) Privremeni Upravni odbor je obvezan, u roku od 60 dana od
dana imenovanja, donijeti Pravila Javne ustanove, utvrditi unutarnju
organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta i donijeti druge ope
akte Javne ustanove, te poduzeti ostale neophodne radnje za poetak
rada te ustanove.
lanak 22.
(Vrilac dunosti ravnatelja)
Vlada e imenovati vrioca dunosti ravnatelja Javne ustanove
u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, koji e
Broj 6 - Strana 486
tu dunost vriti do konanog imenovanja ravnatelja te ustanove, a

najdue do est mjeseci.
lanak 23.
Ovaj zakon predstavlja osnivaki akt na temelju kojeg e se
izvriti upis Javne ustanove u sudski registar.
lanak 24.
Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
- Federacija Bosne i Hercegovine -

Skuptina

Broj: 01-02-438-14/10

Predsjednik
Skuptine Tuzlanskog kantona,
128
Na temelju lanka 24. stavak 1. toka c) Ustava Tuzlanskog

10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona,
Skuptina Tuzlanskog kantona, na sjednici odranoj 28.4.2011.
godine, d o n o s i
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA

O KONCESIJAMA
lanak 1.
U Zakonu o koncesijama (Slubene novine Tuzlanskog
kantona, br. 5/04 i 7/05), u lanku 3. toka 7. ispred rijei: lovstvo
dodaje se rije: privredno, te ispred rijei: ribolov dodaje se
rije: privredni.
U toki 8. rijei: u meugradskom prometu na podruju
Kantona zamjenjuju se rijeima: na kantonalnim linijama.
Iza toke 15. dodaju se nove toke 16) i 17), koje glase:
16) koritenje snage vjetra u privredne svrhe,
17) koritenje suneve energije u privredne svrhe.
lanak 2.
Iza lanka 4. dodaje se novi lanak 4a., koji glasi:
lanak 4a.
Zabranjeno je koritenje predmeta koncesija utvrenih ovim
zakonom bez zakljuenog ugovora o koncesiji, ukoliko drugim
zakonom nije drugaije utvreno.
lanak 3.
lanak 20. mijenja se i glasi:
Nadzor, provjeru rada koncesionara i praenje izvrenja
koncesionog ugovora vri Povjerenstvo.
Povjerenstvo moe, kada to zahtijevaju razlozi strunosti,
ovlastiti drugu osobu da obavlja nadzor iz stavka 1. ovog lanka.
Ovlatena osoba iz stavka 2. ovog lanka moe:
- stupiti u objekt ili imovinu koncesionara u bilo koje
primjereno vrijeme,
- zahtijevati dostavljanje bilo kojeg podatka ili dokumenta
koji je neophodan u obavljanju povjerenog mu nadzora.
Koncesionar ne smije ometati rad Povjerenstva niti ovlatene
osobe.
Ministarstvo financija Tuzlanskog kantona prati izvrenje
koncesionih ugovora u pogledu plaanja naknada za koncesije.
Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog zakona kao i
radom koncesionara vri nadleni inspektor.
glase:
lanak 4.
U lanku 26. iza stavka 6. dodaju se novi stavci 7. i 8., koji
U sluaju da za isti predmet koncesije, prije donoenja

odluke o pristupanju postupku dodjele koncesije, prijedlog za
dodjelu koncesije dostave i drugi zainteresirani ponuai, njihovi
zahtjevi se ne mogu uzeti u razmatranje.
Ukoliko se ne zakljui ugovor o dodjeli koncesije na temelju
samoinicijativne ponude prvog podnositelja, provodit e se postupak
dodjele koncesije putem javnog poziva.
lanak 5.
U lanku 27. stavak 1. u toki 3. iza rijei: koncesiju brie
se toka i zarez i dodaju rijei: i osiguravanje bankovne garancije
u periodu trajanja ugovora o koncesiji, prihvatljive za koncesora.
lanak 6.
Iza lanka 27. dodaje se novi lanak 27a., koji glasi:
Registar koncesija
lanak 27a.
Ugovori o koncesiji se upisuju u jedinstveni registar koncesija
koji vodi Povjerenstvo.
Povjerenstvo donosi Pravilnik o ustroju i voenju registra
koncesija.
lanak 7.
U lanku 28. stavak 1. mijenja se i glasi:
Naknade za koncesije utvrene ugovorom o koncesiji
predstavljaju prihod Kantona i opina na ijem se podruju nalazi
predmet koncesije, a rasporeuju se u omjeru 80% u korist opina i
20% u korist Kantona.
lanak 8.
U lanku 33. u stavku 1. rije: Povjerenstva zamjenjuje se
rijeima: Vlade Kantona.
lanak 9.
U lanku 34. u stavku 1. broj 5.000,00 zamjenjuje se brojem
3.000,00, a broj 20.000,00 zamjenjuje se brojem 10.000,00.
U stavku 1. alineja 1. mijenja se i glasi:
- ako koncesionar ometa rad Povjerenstva ili ovlatene osobe
(lanak 20. stavak 4.).
U istom stavku u alineji 3. rije Povjerenstva zamjenjuje se
rijeima Vlade Kantona.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se odgovorna
osoba u pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do
3.000,00 KM.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3., koji glasi:
Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se fizika
osoba koja djeluje po ovlatenju koncesionara novanom kaznom u
iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM.
lanak 10.
U lanku 35. u stavku 1. u alineji 1. rijei: stavak 2.
zamjenjuju se rijeima: stavak 3.
U istom stavku u alineji 2. rijei: stavak 2. alineja 3.
zamjenjuju se rijeima: stavak 3. alineja 2.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
osoba u pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu od 800,00 do
2.500,00 KM.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3., koji glasi:
Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se fizika
osoba koja djeluje po ovlatenju koncesionara novanom kaznom u
iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM.

lanak 11.
lanak 37. mijenja se i glasi:
Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 KM
kaznit e se pravna osoba koja koristi, odnosno obavlja djelatnost
koja je predmet koncesije iz lanka 3. ovog zakona bez zakljuenog
ugovora o koncesiji (lanak 4a).

osoba u pravnoj osobi novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do
3.000,00 KM.
Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se fizika osoba
novanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500,00 KM.
Uz novanu kaznu, za prekraj iz stavka 1. ovog lanka,
pravnoj i fizikoj osobi moe se izrei zatitna mjera zabrana
obavljanja djelatnosti koja je predmet koncesije iz lanka 3. ovog
zakona, u trajanju do est mjeseci.
lanak 12.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja

Skuptina

Broj: 01-02-488-15/10

Predsjednik
129
Na temelju lanka 24. stavak 1. toka n) Ustava Tuzlanskog

kantona (Slubene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97
i 3/99 i Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00,
14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja
Skuptine Tuzlanskog kantona, Skuptina Tuzlanskog kantona, na
sjednici od 28.04.2011. godine, d o n o s i
ODLUKU
o izmjeni Odluke o izboru i imenovanju lanova u stalna

i povremena radna tijela SkuptineTuzlanskog kantona
I.
U Odluci o izboru i imenovanju lanova u stalna i povremena
radna tijela Skuptine Tuzlanskog kantona (Slubene novine
Tuzlanskog kantona br. 2/11), vri se sljedea izmjena:
U Administrativnu komisiju Skuptine Tuzlanskog kantona
umjesto lana Senahida akovia, imenuje se lan Elvis Barakovi.
II.
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena

Skuptina

Broj: 01-02-51-10/11

Tuzla, 28.04.2011 .g.
Predsjednik
130
Na temelju lanaka 5. i 29. stavak 1. Zakona o Vladi

Tuzlanskog kantona (Slubene novine Tuzlanskog kantona,
br. 17/00, 1/05 i 11/06), Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici
odranoj dana 15.04.2011. godine, d o n o s i
Pod tekom boleu, u smislu predhodnog stavka ovog

lanka, a koja se dokazuje dijagnozom utvrenom od strane
ovlatene zdravstvene ustanove, se podrazumjevaju:
1. RESPIRATORNE BOLESTI:
- bolesti plua praene trajnim oteenjem respiratorne
funkcije (sa vrijednostima FVC, FEV 1 I FEV 1- FVC
ispod 40%),
- apsces plua i medijastinuma,
- piotorax,
- respiratorni distres sindrom.
2. BOLESTI KOTANO - MIINOG SUSTAVA I VEZIVNOG TKIVA
- direktna infekcija zglobova kod infektivnih i parazitnih
oboljenja,
- seropozitivni reumativni artitis kada je bolesnik
nesposoban za bilo kakve aktivnosti ili vezan za postelju i
invalidska kolica,
- ankilozirajui spondilitis,
- protruzija
intervertebralnog
diskusa
praene
komplikacijama (teim funkcionalnim oteenjem nerava,
miia, poputanjem sfinktera) zahtijevaju intezivan i
dugotrajan tretman,
- kao i bolesti koje uzrokuju ozbiljne funkcionalne smetnje
i lokomotornog aparata, veu bolesnika za postelju i trajno
ga onemoguavaju u svakodnevnim radnim aktivnostima.
3. NEUROMIINE BOLESTI
- progresivna neuromiina oboljenja,
- multipla skleroza,
- mijastenija gravis,
- epilepsija nekontrolirana ili rezistentna na terapiju,
- nezarazni encefalitisi i encefalomijalitisi.
4. SPECIFINA STANJA KOJA ZAHTIJEVAJU SKUPI I
DOIVOTNI TRETMAN
- transplantacije organa,
- transplantacija kotane sri,
- stanja poslije operativnih zahvata na srcu, mozgu i pluima
koja zahtijevaju due bolniko lijeenje, rehabilitaciju i
intenzivni medikamentozni tretman.
5. OSTALA OBOLJENJA
- infarkt (srani ili modani),
- maligni tumori.
lanak 2.
U lanku 10. stavak 1., toka 1. mijenja se i glasi:
Karta za prijevoz u javnom prometu, ukoliko koristi prijevoz
javnim prometom, ili novana naknada u visini cijene mjesene karte
za najjeftiniji prevoz, ako je mjesto stanovanja dravnog slubenika
ili namjetenika od mjesta rada udaljeno najmanje dva kilometra.
Udaljenost od mjesta rada odreuje se na temelju najkarae putne
komunukacije od adrese u mjestu stanovanja.
lanak 3.
Ova uredba primjenjivat e se od 01.05.2011. godine.
UREDBU
o izmjenama i dopunama Uredbe o nainu i postupku

utvrivanja plaa, naknadama i drugim materijalnim pravima
slubenika i namjetenika u organima uprave
lanak 1.
U lanku 9. Uredbe o nainu i postupku utvrivanja plaa,
naknadama i drugim materijalnim pravima slubenika i namjetenika
u organima uprave (Slubene novine Tuzlanskog kantona, br.
15/03, 4/04, 8/04, 1/05, 11/05, 13/05, 8/09, 11/09, 6/10, 3/11 i 5/11),
stavak 2. mijenja se i glasi:
Broj 6 - Strana 487
lanak 4.
Ova uredba stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
Federacija Bosne i Hercegovine
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A

Broj: 02/1-02-8082/11
Broj 6 - Strana 488
III.
131
Na temelju lanka 3. Odluke o preuzimanju dijela osnivakih

prava i obveza nad JU Narodno pozorite Tuzla (Slubene
novine Tuzlanskog kantona, broj: 10/06), lanka 5. Ugovora o
suosnivakim pravima i obvezama nad JU Narodno pozorite
Tuzla od 16.11.2006. godine i lanka 22. Pravila Javne ustanove
Narodno pozorite Tuzla broj: 57/02 od 30.03.2007. godine, Vlada
Tuzlanskog kantona i Opinski naelnik Tuzla, d o n o s e
o davanju suglasnosti za imenovanje ravnatelja Javne ustanove

Narodno pozorite Tuzla
Prihodi iz toke I. ove odluke prikupljeni sukladno Pravilniku o

visini naknade i nainu raspodjele sredstava za obavljene veterinarskozdravstvene preglede i kontrolu, rasporeuju se sukladno lanku 21.
stavak 2. navedenog Pravilnika na sljedei nain:
- 50 % su prihodi Kantonalne uprave za inspekcijske poslove,
koja e iste koristiti za rad slubenih veterinara i jaanje
njihove kadrovske i tehnike opremljenosti,
- 50 % su prihodi Ministarstva poljoprivrede, umarstva i
vodoprivrede, koje e iste koristiti za provoenje mjera
zdravstvene zatite ivotinja.
I.
IV.
Daje se suglasnost za imenovanje ati Armina, diplomiranog

glumca i magistra Humanistikih znanosti, za ravnatelja Javne
ustanove Narodno pozorite Tuzla.
Prihodi iz toke I. ove odluke prikupljeni sukladno Pravilniku

o visini i nainu raspodjele naknada za svjedodbu o zdravstvenom
stanju ivotinja pripadaju Ministarstvu poljoprivrede, umarstva i
vodoprivrede i koristit e za provoenje mjera zdravstvene zatite
ivotinja na podruju Tuzlanskog kantona, sukladno sa lanku 5.
stavak 2., alineja 2. navedenog Pravilnika.
ODLUKU
II.
Ova odluka objavit e se u Slubenim novinama Federacije
Bosne i Hercegovine, Slubenim novinama Tuzlanskog kantona
i Slubenom glasniku Opine Tuzla.

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
V L A D A
Broj: 02/1-34-4505-1/11
Tuzla, 06.04.2011. godina
BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
OPINA TUZLA
Broj: 02-05-2148-2011.
Tuzla, 15.03.2011. godina
PREMIJER KANTONA
Sead auevi, v.r.
OPINSKI NAELNIK
Jasmin Imamovi, v.r.
V.
Za realizaciju ove Odluke zaduuju se Ministarstvo financija,
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede i Kantonalna
uprava za inspekcijske poslove.
VI.
Zaduuju se Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i
vodoprivrede i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove da o
utroku sredstava iz toke III. i IV. ove odluke, podnesu izvjee
Vladi Tuzlanskog kantona u okviru godinjeg izvjea o radu.
VII.
132
Na temelju lanaka 5. i 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona

(Slubene novine Tuzlanskog kantona br. 17/00, 1/05 i 11/06), a u
svezi sa lankom 21. Pravilnika o visini naknade i nainu raspodjele
sredstava za obavljene veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrole
(Slubene novine Federacije BiH br. 18/09, 57/09, 66/09, 5/10 i
28/10) i lankom 5. Pravilnika o visini i nainu raspodjele naknada
za svjedodbu o zdravstvenom stanju ivotinja (Slubene novine
Federacije BiH br. 18/09 i 57/09), Vlada Tuzlanskog kantona, na
sjednici odranoj 06.04.2011. godine, donosi
O D L U K U
o raspodjeli prihoda prikupljenih od naknada za izvrene

veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu i prihoda
prikupljenih od izdatih svjedodbi o zdravstvenom stanju
ivotinja
I.
Ovom odlukom vri se raspodjela prihoda prikupljenih
sukladno sa odredbama lanaka 17. i 19. Pravilnika o visini naknade
i nainu raspodjele sredstava za obavljene veterinarsko-zdravstvene
preglede i kontrolu i lanaka 3. i 4a. Pravilnika o visini i nainu
raspodjele naknada za svjedodbu o zdravstvenom stanju ivotinja,
koji su prihodi Prorauna Tuzlanskog kantona.
II.
Prihodi iz toke I. ove odluke su namjenski prihodi
Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Tuzlanskog
kantona, organizaciona jedinica 14 01 0001 i Kantonalne uprave
za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, organizaciona jedinica
29 01 0001 - ekonomski kod 722514.
Ova Odluka stupa na snagu danom donoenja, primjenjuje se

od 01.01.2011. godine i bit e objavljena u Slubenim novinama
Tuzlanskog kantona.

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
V LADA
Broj: 02/1-24-005799/11
PREMIJER KANTONA
Sead auevi, v.r.
133
Na temelju lanaka 5. i 29. Zakona o Vladi Tuzlanskog

kantona (Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 17/00, 11/05
i 11/06) Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici odranoj dana
06.04.2011. godine, d o n o s i
ODLUKU
o utvrivanju kriterija za sufinanciranje trokova prijevoza

uenika osnovnih kola za period travanj-lipanj kolske
2010/2011. godine i rujan-prosinac kolske 2011/2012. godine
I.
Odobrava se sufinanciranje trokova javnog linijskog i
vanlinijskog prijevoza uenika osnovnih kola Tuzlanskog kantona
za period travanj-lipanj kolske 2010/2011 godine i rujan-prosinac
kolske 2011/2012 godine u iznosu od 90% mjesene karte u javnom
linijskom prijevozu, odnosno 90% iznosa utvrenog pismenim
ugovorom izmeu prijevoznika i korisnika usluga prijevoza u
javnom vanlinijskom prijevozu, za uenike:
- koji putuju od kue do najblie kole 4 km i vie, a nisu

obuhvaeni subvencijama po drugim propisima i opim
aktima,
- sa prebivalitem na podruju Tuzlanskog kantona koji
pohaaju, kao najbliu, osnovnu kolu na podruju
drugog kantona.
Javni vanlinijski-namjenski prijevoz uenika se moe
organizirati u sluaju nepostojanja redovnog javnog linijskog
prijevoza.
Iznos ugovorene mjesene karte u javnom linijskom prijevozu
ne moe biti vei od iznosa mjesene karte koju najpovoljniji
prijevoznik obraunava za iste relacije i istu kategoriju korisnika
usluga (uenici).
II.
Trokovi iz toke I. stavak 1. alineje 1. ove odluke e se
realizirati preko osnovnih kola Tuzlanskog kantona, koje utvruju
pravo na sufinanciranje prijevoza za svoje uenike, koji ne ostvaruju
navedeno pravo po drugom temelju.
Ministarstvo za rad i socijanu politiku u obvezi je da do kraja
listopada 2011. godine, dostavi Ministarstvu naobrazbe, znanosti,
kulture i porta spiskove uenika koji pohaaju osnovnu kolu a
koji su u stanju socijalne potrebe i ostvaruju pravo na financiranje
trokova prijevoza u kolskoj 2011/2012. godini. O svim eventualnim
promjenama Ministarstvo za rad i socijalnu politiku duno je
obavjetavati Ministarstvo naobrazbe, znanosti, kulture i porta.
Ministarstvo naobrazbe, znanosti, kulture i porta daje
suglasnost na izmjenu i dopunu utvrenih spiskova korisnika prava
na sufinanciranje prijevoza iz toke I. stavak 1. alineja 1. ove odluke
za kolsku 2010/2011 godinu i suglasnost na utvrene spiskove
korisnika prava na sufinanciranje prijevoza iz toke I. stavak 1.
alineja 1. ove odluke za kolsku 2011/2012 godinu.
Odabir najpovoljnijeg prijevoznika vri osnovna kola
sukladno Zakonu o javnim nabavama Bosne i Hercegovine.
Prijevoznici koji apliciraju po pozivu moraju ispunjavati
uvjete za javni linijski i vanlinijski prijevoz uenika propisane
Zakonom o cestovnom prijevozu u Federaciji BiH (Slubene
novine Federacije BiH, br. 28/06 i 2/10).
Prije zakljuivanja ugovora sa najpovoljnijim prijevoznikom,
za period travanj-lipanj kolske 2010/2011. godine i rujan-prosinac
kolske 2011/2012. godine, osnovna kola je duna zatraiti
suglasnost Ministarstva naobrazbe, znanosti, kulture i porta, u
smislu raspoloivih proraunskih sredstava sukladno Proraunu
Tuzlanskog kantona za 2011. godinu.
Trokovi iz toke I. stavak 1. alineja 2. ove odluke, realizirat
e se preko opine prebivalita uenika, koja utvruje pravo na
sufinanciranje prijevoza uenika koji pohaaju, kao najbliu
osnovnu kolu na podruju drugog kantona i podnosi zahtjev za
sufinanciranje trokova prijevoza Ministarstvu naobrazbe, znanosti,
kulture i porta.
III.
Trokovi iz toke I. stavak 1. alineja 1. ove odluke, realizirat
e se iz planiranih proraunskih sredstava sukladno Proraunu
Tuzlanskog kantona za 2011. godinu za osnovne kole sa
ekonomskog koda 6142-grantovi pojedincima.
Trokovi iz toke I. stavak 1. alineja 2. ove Odluke, realizirat
e se iz planiranih proraunskih sredstava sukladno Proraunu
Tuzlanskog kantona za 2011. godinu na proraunskoj poziciji
24010001-Ministarstvo naobrazbe, znanosti, kulture i porta, sa
ekonomskog koda 6142-transfer pojedincima.
IV.
Za realizaciju ove odluke zaduuju se Ministarstvo financija,
Ministarstvo naobrazbe, znanosti, kulture i porta, Ministarstvo
za rad i socijalnu politiku, osnovne kole sa podruja Tuzlanskog
Broj 6 - Strana 489
kantona i opine sa ijeg podruja uenici pohaaju, kao najbliu

osnovnu kolu na podruju drugog kantona.
V.
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjivat
e se za period travanj-lipanj kolske 2010/2011. godine i rujanprosinac kolske 2011/2012. godine.
VI.
Ova Odluka objavit e se u Slubenim novinama Tuzlanskog
kantona.

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
V LADA
Broj: 02/1-14-6834/11
PREMIJER KANTONA
Sead auevi, v.r.
134

kantona (Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 17/00,
1/05 i 11/06), a u svezi sa lancima 29. i 31. Zakona o izvrenju
Prorauna Tuzlanskog kantona za 2011. godinu (Slubene novine
Tuzlanskog kantona, broj 4/11) Vlada Tuzlanskog kantona, na
sjednici odranoj dana 15.04.2011. godine, d o n o s i
ODLUKU
o utvrivanju kriterija, uvjeta i postupka za raspodjelu

sredstava sa potroake jedinice 11010003 Manifestacije
I.
Ovom odlukom utvruju se kriteriji, uvjeti i postupak za
raspodjelu planiranih sredstava u Proraunu Tuzlanskog kantona
za 2011. godinu u razdjelu 11, glava 01, sredstava sa potroake
jedinice 0003 Trokovi manifestacija.
II.
Raspodjela sredstava za sufinanciranje programa manifestacija
vrit e se sukladno raspoloivim sredstvima u Proraunu Tuzlanskog
kantona za 2011. godinu (Slubene novine Tuzlanskog kantona,
broj 4/11) i Zakonu o izvrenju Prorauna Tuzlanskog kantona za
2011. godinu (Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj 4/11).
III.
Iz sredstava planiranih u Proraunu Tuzlanskog kantona za
ove namjene, sufinancirat e se programi manifestacija koji:
- afirmiraju ekonomski i odrivi razvoj Tuzlanskog
kantona,
- ukljuuju programe meunarodnog uea i suradnje,
- su Sajamskog karaktera i realiziraju se na podruju
Tuzlanskog kantona.
IV.
Podnosilac zahtjeva za sufinanciranje programa manifestacije
koji ispunjava uvjete iz toke III. ove odluke, uz zahtjev obvezno
prilae i sljedee:
1. ovjereno izvjee o namjenskom utroku sredstava sa
raunima, ugovorima i drugim dokazima o utroku
sredstava za manifestaciju, za koju je podnosilac zahtjeva
dobio financijska sredstva od Vlade Tuzlanskog kantona
u prethodnoj fiskalnoj godini,
2. rjeenje o upisu u registar pravnih osoba kod nadlenog
organa (original ili ovjerena kopija),
Broj 6 - Strana 490
3. uvjerenje o poreznoj registraciji (original ili ovjerena

kopija),
4. spesimen potpisa osoba odgovornih za financije (original
ili ovjerena kopija),
5. Financijski plan predloenog programa manifestacije, sa
potpunom specifikacijom trokova, visinom sredstava,
kao i izjava ili dokaz o drugim izvorima financiranja
programa manifestacije,
6. Specifikaciju trokova programa manifestacije iji se
iznos odnosi na sredstva traena po zahtjevu od Vlade
Tuzlanskog kantona za tekuu fiskalnu godinu.
V.
Prednost pri dodjeli sredstava e imati programi manifestacija
kojima je:
- pokrovitelj Vlada Tuzlanskog kantona,
- osniva podnosioca zahtjeva Tuzlanski kanton,
- veina sredstava za realizaciju osigurana iz drugih izvora
financiranja, o emu podnosilac zahtjeva dostavlja
odgovarajui dokaz.
VI.
Programi manifestacija se nee razmatrati niti financijski
podrati ukoliko su:
- usmjereni iskljuivo za ostvarivanje vjerskih ciljeva,
- usmjereni na promociju programa politikih stranaka,
- usmjereni na financiranje plaa i drugih izdataka
uposlenika u pravnoj osobi,
- usmjereni iskljuivo na investicijska ulaganja, izgradnju i
adaptaciju objekata, kupovinu opreme i slino,
- podnosioci zahtjeva propustili dostaviti izvjee o
namjenskom utroku sredstava dobijenih u prethodnoj
godini od Vlade Tuzlanskog kantona.
VII.
Vlada Tuzlanskog kantona e samostalno ili na prijedlog
resornih ministarstava, a sukladno uvjetima i kriterijima iz ove
odluke, utvrditi odluku o odreivanju manifestacija od interesa za
Tuzlanski kanton za tekuu fiskalnu godinu, a sredstva odobravati
putem pojedinanih odluka, zavisno od raspoloivih sredstava, te
znaaja i termina odravanja manifestacije.
VIII.
Odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena u

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V LADA
Broj: 02/1-14-007801/11
135

kanton (Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 17/00, 1/05 i
11/06), a u svezi sa lankom 7. Zakona o javnim nabavama Bosne
i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 49/04, 19/05, 52/05,
94/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09 i 60/10) i lankom 7. Uputstva
o primjeni Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine
(Slubeni glasnik BiH, broj 3/05 i 24/09), Vlada Tuzlanskog
kantona, na sjednici odranoj dana 15.04.2011. godine, d o n o s i
ODLUKU
O PROVOENJU POSTUPKA ZAJEDNIKIH JAVNIH

NABAVKI ZA 2011. GODINU
lanak 1.
Ovom odlukom ureuje se postupak zajednikih javnih nabavki
za potrebe ministarstava (izuzev Ministarstva unutarnjih poslova),
uprava, upravnih organizacija, Kantonalnog pravobraniteljstva,
Komisije za koncesije i ureda pri Vladi Tuzlanskog kantona (u
daljem tekstu: korisnici javnih nabavki), imenovanje komisije koja
e provoditi postupak javnih nabavki, dodjela ugovora, uloga Ureda
za zajednike poslove kantonalnih organa uprave (u daljem tekstu:
Ured), kao i druga pitanja koja se odnose na postupak zajednikih
javnih nabavki za Korisnike javnih nabavki za 2011. godinu.
lanak 2.
Zajednike javne nabavke iz lanka 1. ove odluke, odnose se
na nabavke roba, usluga i radova, i to:
- kancelarijski materijal i papir,
- topli i hladni napici,
- isporuka potronog materijala i materijala za odravanje
higijene,
- isporuka tonera i tinti,
- servisiranje fotokopir aparata i tampaa,
- rezervni dijelovi za raunarsku opremu i periferne
ureaje,
- usluge tiskanje i uvezivanje tiskanog materijala,
- usluge oglaavanja u dnevnim novinama,
- isporuka goriva, maziva i rashladnih tenosti,
- servisiranje i odravanje motornih vozila i isporuka auto
dijelova,
- autogume i vulkanizerski poslovi,
- usluge pranja auta,
- osiguranje motornih vozila,
- tehniki pregled vozila,
- nabavka, servisiranje, badarenje i punjenje PP-aparata,
- pruanje fotografskih usluga,
- isporuka cvijetnih aranmana,
- servisiranje i odravanje liftova.
lanak 3.
Postupak zajednikih javnih nabavki za potrebe korisnika
javnih nabavki provodi Komisija za zajednike javne nabavke (u
daljem tekstu: Komisija), koju posebnim rjeenjem imenuje Vlada
lanak 4.
Komisija broji najmanje pet lanova, a moe biti imenovano
i vie lanova Komisije, pri emu ukupan broj lanova Komisije
uvijek mora biti neparan.
lanak 5.
lanove Komisije iz lanka 3. ove odluke ine predstavnici
korisnika javnih nabavki.
lanak 6.
(1) Za lana Komisije iz lanka 5. ove odluke moe biti
imenovan predstavnik ugovornog organa sukladno stavku (3) toka
d) i stavku (4) lanka 5. Uputstva o primjeni Zakona o javnim
nabavama Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Uputstvo).
(2) Za lana Komisije iz lanka 5. ove odluke i sekretara
Komisije, e biti imenovan dravni slubenik koji posjeduje visoku
strunu spremu (VSS).
(3) Za lana Komisije ili sekretara Komisije ne moe biti
imenovana osoba, za koju se utvrdi da se nalazi u jednoj od situacija
iz lanka 5. stav (4) Uputstva.
(4) Sekretar Komisije nema pravo glasa.
lanak 7.
Vlada Kantona imenuje za predsjednika Komisije jednog od
predloenih lanova Komisije.
lanak 8.
Svaki lan Komisije i sekretar Komisije potpisuju posebnu
izjavu kojom se osigurava povjerljivost postupanja, utvrena
lankom 9. Zakona o javnim nabavama Bosne i Hercegovine (u

daljem tekstu: Zakon) i lankom 6. stavak (1) toka g) Uputstva, te
da ne postoji sukob interesa u obavljanju funkcije lana Komisije sa
predmetnom nabavkom.
lanak 9.
(1) Komisija provodi postupak javnih nabavki sukladno
Zakonu i Uputstvu, kao i drugim propisima koji su u svezi sa
postupkom i predmetom javne nabavke.
(2) Komisija provodi postupak zajednikih javnih nabavki za
korisnike javnih nabavki, za javne nabavke roba, usluga i radova.
(3) Postupak zajednikih javnih nabavki za korisnike javnih
nabavki se provodi prema zahtjevima korisnika javnih nabavki,
koji na prethodni upit Ureda, dostave zahtjeve sa planom potreba za
robe, usluge ili radove u toku godine.
lanak 10.
Plan potreba korisnika javnih nabavki obvezno mora
sadravati sljedee:
a) procijenjene koliine za robe,
b) obim ili koliinu usluga koje su predmet javne nabavke,
c) predviene radove
d) jasne i precizne specifikacije roba, usluga i radova (sa
tonim karakteristikama roba, usluga ili radova koji su predmet
javne nabavke).
lanak 11.
Nakon imenovanja Komisije, Ured pismeno obavjetava
predsjednika Komisije o pokretanju postupka zajednikih javnih
nabavki za korisnike javnih nabavki.
lanak 12.
(1) Nakon to Ured prikupi podatke sa potrebama korisnika
javnih nabavki, dostavlja iste predsjedniku Komisije, koji saziva
Komisiju, u cilju poduzimanja daljnjih koraka za pripremu tenderske
dokumentacije i obavjetenja o nabavci.
(2) Komisija prema zahtjevima korisnika javnih nabavki,
iskazanim koliinama i procijenjenom vrijednosti javne nabavke,
vri izbor postupka sukladno lanku 6. Zakona.
(3) Tenderska dokumentacija obvezno sadri pored podataka iz
modela standardne tenderske dokumentacije i sljedea dokumenta:
a) popis svih korisnika javnih nabavki za koje se provodi
postupak javne nabavke,
b) koliine za robe, ili obim usluga ili izvoenja radova
za svakog korisnika javnih nabavki za kojeg se provodi
postupak javne nabavke.
lanak 13.
(1) Nakon to Komisija provede postupak zajednikih javnih
nabavki i nakon proteka roka za ulaganje prigovora, Komisija
je duna da postupa i u sluaju da je na postupak javne nabavke
izjavljena alba, do okonanja postupka po albi.
(2) Svaki korisnik javnih nabavki, po ijem zahtjevu je
proveden postupak zajednike javne nabavke obvezan je zakljuiti
ugovor sa izabranim ponuaem.
(3) Korisnik javnih nabavki moe ovlastiti Ured
za
zakljuivanje ugovora sa izabranim ponuaem.
lanak 14.
Komisija je duna u provoenju postupka zajednikih javnih
nabavki roba, usluga ili radova koristiti i osigurati provoenje
odluke u pogledu preferencijalnog tretmana domaeg, sukladno
lanku 37. Zakona i lanku 20. Uputstva.
lanak 15.
(1) Komisija u postupku provoenja postupka zajednikih
javnih nabavki moe predloiti zakljuivanje okvirnog sporazuma
za sve korisnike javnih nabavki, sukladno uvjetima utvrenim u
lanku 32. Zakona i lanku 7. stavak (3) Uputstva.
(2) Okvirni sporazum za sve korisnike javnih nabavki, koji
su dostavili zahtjeve za provoenje postupka zajednikih javnih
Broj 6 - Strana 491
nabavki, potpisat e sekretar Ureda, a na prethodno dostavljeni

prijedlog Komisije.
lanak 16.
(1) Rad Komisije u postupku zajednikih javnih nabavki
obuhvata sljedee:
a) djelovanje u ime korisnika javnih nabavki definiranih
lankom 3. Zakona,
b) objedinjavanje i utvrivanje tehnike specifikacije,
c) utvrivanje uvjeta za kvalifikaciju ponuaa, kao i
kriterija za izbor najpovoljnije ponude,
d) pripremu obavjetenja o zajednikoj javnoj nabavci za
objavu,
e) otvaranje ponuda, ocjenjivanje i selekcija prispjelih
ponuda,
f) obavljanje drugih radnji sukladno odabrano postupku
zajednike javne nabavke,
g) pripremanje odgovora na upite potencijalnih ponuaa,
h) obavjetavanje ponuaa o izboru najpovoljnije ponude,
i) rjeavanje po prigovoru ponuaa na postupak zajednike
javne nabavke,
j) pripremu obavjetenja o dodjeli ugovora ili o ponitenju
postupka javne nabavke.
(2) Komisija, u postupku zajednikih javnih nabavki za
korisnike javnih nabavki, duna je:
a) ukoliko se opredijeli za zakljuenje okvirnog sporazuma iz
lanka 15. ove odluke, prijedlog istog dostaviti Uredu koji e,
prije potpisivanja okvirnog sporazuma, pribaviti prethodnu
suglasnost Vlade Kantona, te po pribavljenoj suglasnosti
isti dostaviti najpovoljnijem izabranom ponuau i po
potpisivanju dostaviti svakom od korisnika javnih nabavki
koji je uestvovao u postupku zajednike javne nabavke;
b) pripremiti i dostaviti putem Ureda, prijedlog ugovora o
javnoj nabavci najpovoljnijem izabranom ponuau na
potpisivanje, a nakon toga potpisan ugovor od strane
izabranog dobavljaa dostaviti svakom korisniku javnih
nabavki koji je uestvovao u postupku javne nabavke
na potpisivanje, a u sluaju da je korisnik javne nabavke
ovlastio Ured za potpisivanje ugovora, isti dostaviti
Uredu na potpisivanje.
(3) Komisija prilikom provoenja postupka zajednikih
javnih nabavki vodi zapisnik sukladno lanku 6. Uputstva, u koji
unosi sljedee:
a) sve odluke vezane za konkretnu zajedniku javnu nabavku,
b) razloge na temelju kojih je donijela odluku o izboru
najpovoljnije ponude, sa obrazloenjem istih,
c) stav lana Komisije sa izdvojenim miljenjem, uz
obrazloenje istog,
d) rezultate glasanja lanova Komisije, i
e) zapisnik potpisuju svi lanovi Komisije.
(4) Nakon okonanog postupka zajednikih javnih nabavki,
Komisija priprema obavjetenje o dodjeli ugovora, izvjee o
postupku javne nabavke za Vladu Kantona i Agenciju za javne
nabavke i predaje kompletnu dokumentaciju Uredu radi objave
obavjetenja i arhiviranja.
lanak 17.
(1) Po zahtjevima koje dostave korisnici javne nabavke, Ured
prua svu neophodnu tehniku pomo u postupku zajedniki javnih
nabavki, i to:
a) evidentira i grupie sve primljene zahtjeve, procjenjuje
vrijednost potrebnih nabavki,
b) dostavlja na objavljivanje u Slubeni glasnik BiH
tekstove obavjetenja o zajednikoj javnoj nabavci, o
dodjeli ugovora ili o otkazivanju postupka zajednike
javne nabavke, koje je pripremila Komisija,
c) obavlja administrativne poslove vezane za postupak
izbora najpovoljnijeg dobavljaa i dodjele ugovora
najpovoljnijem ponuau,
d) dostavlja Komisiji, bez odlaganja, sve upite vezane za
postupak zajednike javne nabavke,
Broj 6 - Strana 492
e) dostavlja Komisiji, bez odlaganja, primljene prigovore, te

g) obavlja i druge administrativne i tehnike poslove u svezi
s postupkom zajednikih javnih nabavki.
(2) Sekretar Komisije obavlja administrativno - tehnike
polove za Komisiju, iz lanka 5. stavak (3) toka c) Uputstva, kao i
druge poslove vezane za podrku radu Komisije.
lanak 18.
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
V L A DA
Broj: 02/1-05-8079/11
PREMIJER KANTONA
Sead auevi
136

i 11/06), Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici odranoj dana
15.04.2011. godine, d o n o s i
O D L U K U
I.
Odobravaju se novana sredstva parlamentarnim grupama,
koalicijama i neovisnim poslanicima koji participiraju u Skuptini
Tuzlanskog kantona.
II.
Parlamentarnim grupama, koalicijama i neovisnim
poslanicima iz toke I. ove odluke odobravaju se sredstva u iznosu
od 483.517,80 KM, na nain da se 30% sredstava rasporeuje svim
Parlamentarnim grupama, 60% od ukupnog iznosa rasporeuje
se srazmjerno broju poslanikih mjesta koje svaka parlamentarna
grupa ima u trenutku raspodjele, dok se 10% od ukupnog iznosa
rasporeuje parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslanikih
mjesta koja pripadaju manje zastupljenom spolu.
III.
Novana sredstava za realizaciju ove odluke osigurat e se u
Proraunu Tuzlanskog kantona za 2011. godinu u razdjelu 10, glava
02 Politike stranke, parlamentarne grupe, koalicije i neovisni
poslanici.
IV.
Za realizaciju ove odluke zaduuju se Ministarstvo financija i
Sluba Skuptine Tuzlanskog kantona.
V.
Odluka stupa na snagu danom donoenja, primjenjuje se
za 2011. godinu i ista e se objaviti u Slubenim novinama
Tuzlanskog kantona.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V LADA
Broj: 02/1-14-8084/11
137

(Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 17/00, 1/05 i 11/06) a
u svezi sa lankom 90. Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih
rtava rata i zatite obitelji sa djecom (Slubene novine Tuzlanskog
kantona, br. 12/00, 5/02, 13/03, 8/06 i 11/09), Vlada Tuzlanskog
ODLUKU
o visini djeijeg dodatka za djecu iz obitelji u kojima ni jedan

roditelj nije zaposlen za 2011.godinu
I.
Utvruje se iznos djeijeg dodatka za djecu iz obitelji u
kojima ni jedan roditelj nije zaposlen za 2011. godinu u visini od 2,5
% prosjene plae u Federaciji Bosne i Hercegovine iz prethodne
kalendarske godine, a to iznosi 20,00 KM (slovima: dvadeset KM)
po jednom djetetu mjeseno, izuzimajui obitelji sa troje i vie djece
za koje se djeiji dodatak utvruje u visini od 5% prosjene plae, a
to iznosi 40,00 KM mjeseno (slovima: etrdeset KM) po svakom
djetetu iz te obitelji.
II.
Uspostavu prava iz toke I. ove odluke vrit e mjesno
nadleni centar za socijalni rad rjeenjem o uspostavljanju prava,
sukladno Uputstvu o nainu uspostavljanja i ostvarivanja prava na
djeiji dodatak, koje u roku od 7 dana od dana donoenja ove odluke,
donosi ministar za rad i socijalnu politiku u Vladi Tuzlanskog
kantona.
III.
Novana sredstva iz toke I. ove odluke realizirat e se sa
proraunske pozicije zatita obitelji sa djecom, organizacioni kod
23020012, ekonomski kod 614200.
IV.
Prenos sredstava iz toke I. ove odluke vrit e se iz trezora
putem pote na adrese korisnika prava.
V.
Za realizaciju ove odluke zaduuju se Ministarstvo za rad
i socijalnu politiku, Ministarstvo financija i opinski centri za
socijalni rad na podruju Tuzlanskog kantona.
Ministarstvo za rad i socijalnu politiku e pratiti realizaciju
ove odluke i o tome izvjetavati Vladu Tuzlanskog kantona.
VI.
Odluka stupa na snagu danom donoenja, a primjenjivat
e se od 01.01.2011. godine i objavit e se u Slubenim novina
Tuzlanskog kantona .

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
V LADA
Broj: 02/1-14-7368/2011
Tuzla, 15.04.2011 godine
PREMIJER KANTONA
Sead auevi
138
Na temelju lanka 5. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona

(Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 17/00, 1/05 i 11/06), a
u svezi sa lankom 65. stavak 4. Zakona o policijskim slubenicima
Tuzlanskog kantona (Slubene novine Tuzlanskog kantona, br.
6/06 i 11/07), Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici odranoj dana
15.04.2011. godine, d o n o s i
PRAVILNIK
O PRIVREMENOM - EKSTERNOM PREMJETAJU

POLICIJSKIH SLUBENIKA
I. -OPE ODREDBE
lanak 1.
(Predmet Pravilnika)
Ovim pravilnikom ureuje se postupak privremenog eksternog premjetaja policijskih slubenika Tuzlanskog kantona
u drugi policijski organ, organizacionu jedinicu, organ uprave,
OGLASNI DIO
Oglasi se objavljuju na jeziku i pismu kako je dostavljeno Slu`bi Skup{tine Tuzlanskog kantona za objavu
UPIS U REGISTAR UDRUENJA

Na osnovu rjeenja Ministarstva pravosua i uprave
Tuzlanskog kantona broj: UP1-06/1-05-011563/11 od
11.4.2011. godine u Registar udruenja Tuzlanskog kantona,
u knjigu II , pod rednim brojem 454, dana 11.4.2011. godine,
upisano je: Udruenje vjerouitelja Tuzlanskog kantona.
Skraeni naziv udruenja je: Udruenje vjerouitelja.
Udruenje e djelovati na podruju: Tuzlanskog kantona.

Danom upisa u Registar, Udruenje vjerouitelja
Tuzlanskog kantona stie svojstvo pravnog lica.
147

Tuzlanskog kantona broj: Broj: UP1-06/1-05-009444/11, od
upisano je : ORGANIZACIJA MLADOST .
Sjedite udruenja je: Tuzla, Soni trg br. 6.
Skraeni naziv udruenja je: MLADOST.
Osnovni sadraj djelatnosti udruenja je:

Afirmacija vjerskih, kulturnih i naunih vrijednosti BiH
drutva i razvoj svestrane linosti vjerouitelja,
uvanje digniteta vjerouitelja i pridravanje kodeksa
vjerouitelja,
Zastupanje i prezentiranja interesa lanova Udruenja,
Pruanje svake vrste pomoi lanovima Udruenja,
Doprinos razvoju drave Bosne i Hercegovine,
Podizanje ekoloke svijesti graanstva i rad na zatiti
ivotne sredine,
Organizovanje struno-naunih seminara, javnih
tribina, kurseva, sajmova, izlobi, promocija knjiga i
ostalih skupova od kulturnog i naunog znaaja,
Osnivanje biblioteka, itaonica i klubova za druenje,
Uspostavljanje saradnje sa slinim organizacijama u
BiH i ire,
Ukljuivanje u projekte za meunarodnu saradnju,
razmjenu ideja i pomo u obrazovanju,
Ostvarivanje saradnje sa preduzeima, ustanovama,
dravnim
organima,
medijima,
humanitarnim
organizacijama, vjerskim zajednicama itd.,
Omoguiti mladima da kroz edukaciju komunikaciju,
kulturu, sport i umjetniko djelovanje iskau svoju
odanost multietnikoj BiH,
Poticanje mladih na socijalne aktivnosti pomaui im
u savladavanju njihovih osobnih problema,
Pokretanje i realizovanje humanitarnih aktivnosti,
Zalaganje na potivanju i zatiti ljudskih prava,
Zalaganje na polju borbe protiv droge i prevencija
svih vrsta negativnih ovisnosti,
Razvijanje saradnje sa institucijama, organizacijama
i pojedincima koji mogu pomoi ostvarivanju ciljeva
Udruenja,
Izdavanje biltena, asopisa, knjiga i druge aktivnosti
koje imaju za cilj propagiranje ideja i ciljeva udruenja,
u skladu sa Zakonom,
Sve druge djelatnosti koje su u skladu sa Zakonom i
Statutom Udruenja, a u funkciji su ostvarivanja ciljeva
Udruenja i zadovoljenje potreba njenog lanstva.
Sjedite udruenja je: eli, ul. Alije Izetbegovia bb.
Udruenje zastupa i predstavlja: Alem Dedi, predsjednik

Glavnog odbora Udruenja i Zilkadir oli, predsjednik
Skuptine Udruenja.

Promocija i afirmacija meureligijskog dijaloga i
suivota meu narodima Bosne i Hercegovine,
Rad na formiranju kritikog miljenja po odredreenom
problemu kod graana,
Rad na promoviranju ljudskih prava i meusobne
tolerancije demokratskim ueem graana,
tampanje i izdavanje letaka, broura, asopisa i
knjiga u interesu Udruenja , u skladu sa Zakonom.
Stvaranje pozitivnih navika kod svih graana, u smislu
aktivnog odnosa prema drutvenim dogaajima, te
pozitivnih navika u koritenju slobodnog vremena i
odnosa prema ivotnoj sredini,
Pruanje neposredne i posredne pomoi graanima
u sagledavanju znaaja demokratskog drutva i
praktina primjena tolerancije, odnosno ne nasilne
komunikacije,
Organizovanje i razvijanje neformalnog edukativnog,
ekolokog kulturnog, humanog rada, vaspitno
obrazovnih i informativnih djelatnosti, samostalno kada
je to mogue ili sa drugim srodnim organizacijama iz
BiH ili iz inozemstva,
Okupljanje i organizovanje graana kroz razliite vidove
aktivnosti u smislu privreivanja ili zadovoljavanja
drugih potreba i interesa graana,
Prikupljanje materijalno finansijskih sredstava, kao
i drugih sredstava za realizaciju vanih projekata za
graane.
Udruenje zastupa i predstavlja: Nermin Smaji, predsjednik
Organizacije.
Danom upisa u Registar, ORGANIZACIJA MLADOST
stie svojstvo pravnog lica.
148

Broj 6 - Strana II
u knjigu II, pod rednim brojem 450, dana 31.3.2011. godine,

upisano je: Centar engleskog jezika za djecu i mlade BIG
BEN.
Skraeni naziv udruenja je: CEJ BIG BEN.
Sjedite udruenja je: Tuzla, Trni centar Sjenjak.
Organizovanje raznih edukativnih seminara i kurseva
(kola engleskog jezika i dr. stranih jezika) u skladu
sa Zakonom, za lanove udruenja,
Podizanje kvaliteta obrazovanja a naroito poznavanje
engleskog jezika i dr. stranih jezika,
Organizovanje specijaliziranih kurseva engleskog
jezika za djecu, mlade i lanove udruenja,
Izdavaka djelatnost, tampanje skripti, broura,
asopisa i sl. u skladu sa Zakonom, prvenstveno iz
oblasti edukacije o engleskom jeziku i ostalim stranim
jezicima,
Organizovanje radionica za intelektualne usluge,
savjetovanje za mlade, predavanja, javnih tribina
sa aktuelnim temama, seminara i drugih kulturnih
manifestacija,
Uee u implementaciji projekata koje finansiraju
domae i strane vlade i dr. institucije,
Stvaranja pozitivnih navika kod lanova udruenja u
smislu aktivnog odnosa prema drutvenim dogaajima,
te stvaranje pozitivnih navika u koritenju slobodnog
vremena,
Poduzimanje i drugih aktivnosti potrebnih radi ostvarivanja
ciljeva postojanja udruenja, u skladu sa Zakonom,
Saradnja sa drugim udruenjima sa slinim
djelatnostima.
Udruenje zastupa i predstavlja: Sabina Skenderovi,
predsjednik Udruenja i Emina Meki, zamjenik predsjednika
Udruenja.
Udruenje e djelovati na podruju: Tuzlanskog
kantona.
Danom upisa u Registar, Centar engleskog jezika za
djecu i mlade BIG BEN stie svojstvo pravnog lica.
149

Tuzlanskog kantona broj: UPI-06/1-05-010519/11 od 29.3.2011.
godine u Registar udruenja Tuzlanskog kantona, u knjigu II,
pod rednim brojem 449, dana 29.3.2011. godine, upisano je:
Udruenje rukometni klub veterana GRADAAC.
Skraeni naziv udruenja je: RKV GRADAAC.
Sjedite udruenja je: Gradaac, ul. H.K. Gradaevia bb.
to masovnije okupljanje sportista, sportskih radnika,
trenera i dr. koji su prestali sa aktivnim bavljenjem u cilju
njegovanja tradicije rukometa kao sporta,
Utvrivanje planova razvoja kluba,
Ureenje organizacije kluba,
Organizacija strunog rada,
Stvaranje uslova za osposobljavanje strunog kadra,
Prikupljanje neophodnih materijalnih finasijskih
sredstava nunih za rad kluba, u skladu sa Zakonom,
Statutom i Odlukama nadlenih organa kluba,
Obezbjeenje sportske dvorane za odvijanje trenanog
procesa i takmienja kluba,
Utvrivanje pravila ponaanja takmiarskog i strunog
kadra, kao i lanova organa kluba, te drugih lanova i
simpatizera,
Ureenje odnosa kluba prema njegovim zaslunim

sportistima, trenerima, drutvenim radnicima, kao
i svima onima koji su dali odgovarajui doprinos u
razvoju rukometa kao sporta,
Organizacija takmienja, turnira i prvenstava i dr.,
Ureenje sistema nagraivanja i vrednovanje doprinosa
u ostvarivanju sportskih rezultata,
Saradnja sa drugim udruenjima, klubovima koji imaju
iste ili sl. programske ciljeve.
Udruenje zastupa i predstavlja: efik ibonji,
predsjednik Udruenja i Ademir Omeragi, potpredsjednik
Udruenja.
Udruenje e djelovati na podruju Tuzlanskog kantona.
Danom upisa u Registar, Udruenja rukometni klub
veterana GRADAAC stie svojstvo pravnog lica.
150
Na osnovu rjeenja Ministarstva pravosua i uprave Tuzlanskog kantona broj: UP1-06/1-05-009060/11 od 24.3.2011. godine
u Registar udruenja Tuzlanskog kantona, u knjigu II, pod rednim
brojem 448, dana 24.3.2011. godine, upisano je: UDRUENJE
ENA POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA AGRO VRAII.
Skraeni naziv udruenja je: UPP Agro Vraii.
Sjedite udruenja je: Vraii, ul. bb.
titi zakonske interese poljoprivrednika, da zatiti
domau poljoprivredu, da informie javnost, institucije
vlasti o potrebama i eljama svih lanova koje su se
pojavile u praksi,
predlae institucijama vlasti neophodne zakonske,
socijalne i administrativne mjere za jaanje, odravanje i sistematsko razvijanje poljoprivrede, te uvoenje
novih naina proizvodnje u poljoprivredi,
predlae rjeenja za efikasniji razvoj poljoprivrede,
izvozne inicijative i aktivnosti na poboljanju standarda i kvaliteta ivljenja,
informie nadlene institucije vlasti u BiH o problemima poljoprivrednika kao i lanova i lanica Udruenja
o svojim inicijativama,
prati i podrava profesionalnu edukaciju u oblasti poljoprivrede,
razvija i iri specijalno znanje, podrava znaajne naune radove radi poboljavanja socijalnog ivota, insistira
na primjeni i provoenju u praksu propisa iz oblasti
poljoprivrede, paljivo prati sve injenice i primjene
koje se tiu poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoaa,
diskutuje o njima pravovremeno i zauzme stav prema
njima,
da bude u kontaktu to je mogue vie sa slinim
organizacijama iz okruenja i cijele BiH putem
razmjene informacija i na druge naine,
prikuplja i koordinira statistike podatke i neophodnu
dokumentaciju da bi mogli informisati vlade na svim
nivoima vlasti i javnost o pravoj situaciji u poljoprivredi,
sudjeluje u izradi zakona i normativnih akata u skladu
sa zakonom,
da omogui i podri ukupan razvoj sela ukljuujui se
aktivno u realizaciju kulturnih, sportskih, edukativnih
sadraja,
vodi brigu o zatiti ivotne sredine i preduzima sve
zakonom predviene radnje kako bi sauvali i unaprijedili biodivrezitet,
lanovima Udruenja organizuje pristup medijima,
te izdavanjem svojih publikacija, vri i na ovaj nain
promociju interesa lanova Udruenja,
stalno preduzima akcije za podravanje razvoja tehnikog

i strunog obrazovanja, kao i da osigura neposrednu
saradnju izmeu obrazovanja i poljoprivrede.
Udruenje zastupa i predstavlja: Hata Ahmii, predsjednik Udruenja.
Danom upisa u Registar, UDRUENJE ENA POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA AGRO VRAII, stie svojstvo
pravnog lica.
151

upisano je: UDRUENJE GRAANA VODNA ZAJEDNICA
VINA GNOJNICA .
Skraeni naziv udruenja je: UG. VODNA ZAJEDNICA
VINA GNOJNICA.
Sjedite udruenja je: Gnojnica bb.
omoguavanje kvalitetnog snabdijevanja ispravnom
pitkom vodom lanova Udruenja,
ulaganje vlastitih ili prikupljenih sredstava u izgradnju
mjesnog vodovoda i organizovanje odravanja
mjesnog vodovoda u skladu sa vaeim zakonima,
tehnikim i drugim propisima za ovakvu vrstu
objekata i pod nadzorom nadlenih organa,
zatita izvorita pitke vode,
zatita vodotoka , jezera , kao i rad i ienje istih,
zatita flore i faune,
uticaj na formiranje ekoloke svijesti graana,
organizovanjem seminara, odravanjem EKO
asova i EKO vjebi, te razvijanje praktinih, pionir i
demonstrativnih projekata iz oblasti ekologije,
rad na svim poljima koja na bilo koji drugi nain
ugroavaju zdravu i istu ekoloku sredinu,
organizovanje i razvijanje svih vidova edukacionog
rada, vaspitno - obrazovnih i informativnih djelatnosti.
Udruenje zastupa i predstavlja: Zijad Kardaevi,
predsjednik Skuptine i Mujaga Plavi,
predsjednik
Upravnog odbora.
Udruenje e djelovati na podruju:
Tuzlanskog
kantona.
Danom upisa u Registar, UDRUENJE GRAANA
VODNA ZAJEDNICA VINA GNOJNICA stie svojstvo
pravnog lica.
152

upisano je : Studentsko udruenje ZLATNO LICE.
Sjedite udruenja je: Tuzla, Trg slobode 16.
Ispitivanje trita u cilju predlaganja i pomoi pravnim
subjektima pri izradi i realizaciji biznis plana kao
i marketinke kampanje (ovu vrstu aktivnosti bi
obavljali studenti Ekonomije, Menadmenta, Vie
poslovne kole i studenti Prava),
Broj 6- Strana III
Predlaganje strategije i pomo pri promovisanju i

oglaavanju proizvoda pravnih subjekata koristei
najnovije informacione i komunikacijske tehnologije
kroz fotografiju, video zapis i grafiki dizajn od strane
mladih fotografa, foto modela, urnalista, studenata
elektro-tehnike, infomratike i grafikog dizajna,
Objavljivanje svih projekata i aktivnosti sprovedenih
samostalno ili u saradnji sa pravnim ili fizikim licima
na Internet portalu Udruenja, bez ikakve finansijske
naknade,
Predlaganje projekata i kooridnacija na izradi
i realizaciji projekata od interesa za razvoj
informacionog drutva,
Praenje i primjena najnovijih informacionih i
komunikacionih tehnologija koje su od interesa za
razvoj informacionog drutva,
Edukacija organizacija i graana o znaaju pokrenutih
i planiranih projekata za razvoj informacionog drutva
i mogunostima za njihovu realizaciju,
Povezivanje i umreavanje studenata meusobno
kao i sa pravnim subjektima, razvijanje kreativnosti
kod studenata, podrka mladim poduzetnicima pri
implementaciji i realizaciji projekata kao i usavravanje
sposobnosti i vjetina kod studenata kroz projekte
i praksu koji bi doveli do razvoja informacionog
drutva,
Poduzimanje i drugih aktivnosti potrebnih radi
ostvarivanja ciljeva postojanja udruenja, sukladno
zakonu.
Udruenje zastupa i predstavlja: Jasmin ikui,
direktor Udruenja.
Danom upisa u Registar, Studentsko
ZLATNO LICE stie svojstvo pravnog lica.
udruenje
153

18.3.2011. godine u Registar udruenja Tuzlanskog kantona, u
knjigu II, pod rednim brojem 444, dana 18.3. 2011. godine,
upisano je: UDRUENJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA
PODSTICAJ GRADAAC.
Skraeni naziv udruenja je: UPG.
Sjedite udruenja je: Gradaac, ul. Huseina kapetana
Gradaevia.
titi zakonske i egzistencijalne interese poljoprivrednika, da titi domau poljoprivrednu proizvodnju, da
informie javnost, institucije vlasti o potrebama svih
lanova koje su se pojavile u praksi,
predlae rjeenja za efikasniji razvoj poljoprivrede,
izvozne inicijative i aktivnosti na poboljanju
standarda i kvaliteta ivljenja,
prati i podri profesionalnu edukaciju u oblasti
poljoprivrede,
bude u kontaktu sa, to je mogue vie, slinim
organizacijama iz BiH i inostranstva putem razmjene
informacija i na druge naine,
razvija i iri svijest o zatiti ivotne sredine u cilju
stvaranja to boljih uslova za proizvodnju zdrave
hrane (bio-proizvodnja),
Ouvanje poljoprivrednog zemljita kao prirodnog
bogatstva i baze za proizvodnju hrane,
Broj 6 - Strana IV
Poveanje
zaposlenosti
dohotka
seoskog
stanovnitva (povratnika i lokalnog stanovnitva),
Pruanje strune pomoi i podrke lanovima
udruenja u razliitim oblastima:
- Pomo pri registraciji poljoprivrednih domainstava,
- Pomo pri popunjavanju i predaji potrenih
dokumenata za sve vrste poljoprivrednih podsticaja,
- Pruanje savjeta u rjeavanju problema restitucije,
- Zatita domae proizvodnje,
- Poboljanje ivotnog standarda i zdravstvene
zatite poljoprivrednih proizvoaa,
- Izrada i pomo pri izradi projekata kapitanih
investicija, ruralnog razvoja i projekta za Evropske
fondove,
Organizuje strune skupove, savjetovanja, seminare,
okrugle stolove i druge vidove edukacije,
Organizovanje sabirnih mjesta za poljoprivredne
proizvode radi plasmana preraivaima i potroaima
kao i druge srodne privredne djelatnosti,
Saradnja sa bankama i drugim finansijskim
institucijama u cilju sticanja povoljnijih kreditnih linija
za lanove Udruenja,
lanovima Udruenja organiziuje pristup medijima, te
da izdavanjem svojih publikacija, vri i na ovaj nain
promociju interesa lanova Udruenja,
Podsticaj ekolokih zahtjeva,
stalno preduzima akcije za podravanje razvoja
tehnikog i strunog obrazovanja, kao i da osigura
neposrednu saradnju izmeu obrazovanja i
poljoprivrede.
Udruenje zastupa i predstavlja: Edin Eminovi, direktor
Udruenja.
Danom upisa u Registar, UDRUENJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA PODSTICAJ GRADAAC stie
svojstvo pravnog lica.
154

upisano je: UDRUENJE UITELJA TK.
Skraeni naziv udruenja je: UUTK.
Sjedite udruenja je: Tuzla, ul. Paa Bunar 99.
Ouvanje dostojanstva uiteljskog poziva,
Afirmacija
kulturnih
i
naunih
vrijednosti
bosanskoghercegovaog drutva i razvoj svestrane
linosti uitelja,
Uee lanova Udruenja u kreiranju i izradi
koncepcija i reformi obrazovnog sistema na svim
nivoima,
Ukljuivanje uitelja u procese kreiranja NPP za
razrednu nastavu,
Zastupanje i prezentiranja interesa lanova Udruenja,
Zatita kolektivnih i pojedinanih prava lanova
Udruenja u skladu sa zakonskim propisima,
Saradnja sa drugim udruenjima, fondacijama,
odgojnimi obrazovnim vladinim i nevladinim
ustanovama,
Razmjena iskustava sa istim ili slinim udruenjima u
zemlji ili inostranstvu,
Organizacija seminara i drugih vidova strunog

usavravanja lanva Udruenja u saradnji sa vladinim
i nevladinim organizacijama,
Saradnja sa SSOOiO TK,
Saradnja sa institucijama, organizacijama i
pojedincima koji mogu pomoi ostvarivanju ciljeva
Udruenja,
Poticanje naunog i istraivakog rada iz oblasti
odgoja i obrazovanja,
Meusobna saradnja lanstva radi razmjene ideja,
znanja i iskustva, te uea u realizaciji zajednikih
akcija i projekata,
Promocija ljudskih prava, a posebno prava djece u
skladu sa deklaracijama UN o pravima djece i drugim
pozitivnim propisima.
Udruenje zastupa i predstavlja: Sanela Jaganjac,
predsjednik Udruenja i Elmir Osmanovi, predsjednik
Skuptine Udruenja.
kantona.
Danom upisa u Registar, UDRUENJE UITELJA TK,
155

Tuzlanskog kantona broj: UP1-06/1-05-008061/11 od 10.3.2011.
OMLADINSKI FUDBALSKI KLUB EUROGOL IVINICE.
Skraeni naziv udruenja je: OFK EUROGOL IVINICE.
Sjedite udruenja je: ivinice, bb.
Organiziranje i provoenje redovnih sustavnih
treninga i drugih oblika nogometne poduke lanova
radi pripreme za natjecanje u svim omladinskim
kategorijama,
Ostvarivanje struno-pedagokih uvjeta sukladno
zakonu o sportu i propisima NSBiH,
Saradnja sa kolskim nogometnim drutvima, praenje
rada i napretka uenika nadarenih za nogomet,
Stvaranje i proirivanje materijalne osnove bavljenja
nogometnim sportom,
Uestvovanje na sportskim takmienjima, u svim
vidovima takmienja koji organizuju sportski savezi,
Organizovanje strunog rada za sve sportske selekcije
u Udruenju,
Obezbjeenje neophodnih uslova za struni i vaspitnopedagoki rad u okviru Udruenja,
Usavravanje i kolovanje sopstvenog strunog
kadra i odravanje veza sa odgovarajuim strunim
institucijama,
Neophodna saradnja sa savezima na razlikitim
nivoima, u cilju organizacije takmienja svih selekcija
kole odnosno Udruenja,
Saradnja sa sportskim i drugim organizacijama i
institucijama radi razvoja i unapreenja fizike kulture,
Organizovanje i razvijanje svih vidova edukacionog
rada za lanove udruenja u skladu sa Zakonom,
Stvaranje pozitivnih navika kod lanova udruenja
u smislu aktivnog odnosa prema drutvenim
dogaajima, te stvaranje pozitivnih navika u koritenju
slobodnog vremena,
Pored sportskih i kulturnih, organizovanje i drugih vrsta
manifestacija,
Prikupljanje materijalno-finansijskih sredstava, kao i

drugih sredstava za egzistiranje udruenja, u skladu
sa Zakonom,
Organizovanje igara na sreu, u skladu sa Zakonom,
Ukupnom aktivnosti Udruenja poticati razumijevanje
i usvajanje etikih vrijednosti kroz bavljenje sportom,
posebno nogometom,
Druge djelatnosti u vezi sa radom Udruenja, u skladu
sa zakonom,
Organizovanje i provoenje rekreativnih aktivnosti
graana, radi poticanje graana na masovni sport.
Udruenje zastupa i predstavlja: Adel Ljenica, predsjednik Udruenja.
kantona.
Danom upisa u Registar, OMLADINSKI FUDBALSKI
KLUB EUROGOL IVINICE stie svojstvo pravnog lica.
Broj 6- Strana V
Obavljanje i drugih djelatnosti u skladu sa Zakonom,

Statutom i optim aktima Udruenja.
Udruenje e djelovati i finansirati se prilozima
donatora i svojih lanova a izuzetno u granicama
odreenim Zakonom moe da se bavi i odreenim
sporednim djelatnostima radi ostvarivanja prihoda
potrebnih za rad Udruenja i ostvarivanje njegovih
osnovnih djelatnosti, te programskih ciljeva i zadataka.
Udruenje zastupa i predstavlja: Mirnes Dini predsjednik Upravnog odbora Kluba i Nedad Jagodi, zamjenik
predsjednika Upravnog odbora Kluba.
Danom upisa u Registar, Streljaki sportski klub Konjuh,
157
156

upisano je: Streljaki sportski klub Konjuh.
Skraeni naziv udruenja je: SSK Konjuh.
Sjedite udruenja je: ivinice, ul. Alije Izetbegovia bb.
Organizovanje, sprovoenje, irenje i opstanak
sportske kulture u streljakom sportu meu svim
uzrastima a posebno meu mladima u osnovnoj,
srednjokolskoj i studentskoj dobi a vezano za
sportsko streljatvo,
Obuka lanova Udruenja o poznavanju rukovanja
orujem i vatrenim orujem kao i obuka drugih lica
koja su zainteresovana za posjedovanje odnosno ve
imaju odobrenje za dranje i noenje vatrenog oruja
a u svrhu poznavanja rukovanja orujem,
Organizovanje i uee na domaim i meunarodnim
takmienjima,
Saradnja sa udruenjima vezano za sportsko
streljatvo kao i drugim udruenjima,
Zatita prava nosilaca registrovanog oruja,
Uee u podizanju svijesti, javnosti, posebno mladih
o posjedovanju oruja,
Osposobljavanje graana i izdavanje potvrda o
pravilnom rukovanju, dranju i noenju kratkog
vatrenog oruja a u skladu sa lanom 5. Pravilnika o
provoenju osposobljavanja za pravilno rukovanje,
dranje i noenje kratkog vatrenog oruja (Sl. novine
TK broj 5/09),
Voenje evidencije o osposobljavanju u skladu sa
lanom 12. Pravilnika o provoenju osposobljavanja
za pravilno rukovanje, dranje i noenje kratkog
vatrenog oruja,
Pruanje i drugih usluga pravnim i fizikom licima od
strane lanova Udruenja struna lica (instriktora za
rukovanje vatrenim orujem) u skladu sa Zakonom,
Nabavka sredstava, prvenstveno odgovarajuih
takmiarskih puaka i pitolja te drugih materijalno
tehnikih sredstava a radi uspjene realizacije ciljeva
i djelatnosti Udruenja,
Publikovanje edukativnog materijala,
irenje i promocija masovne sportske kulture i
sklonosti ka streljakom sportu,
Djelovanje i rad naprijed navedenih djelatnosti s
ciljem smanjenja broja nesretnih sluajeva izazvanih
nestrunim rukovanjem oruja,

Udruenje graana Omladinski kulturni centar Gradaac.
Sjedite udruenja je: Gradaac, ul. Sviraka bb.
Reafirmacija porodice, kao temeljne institucije u
drutvu,
Razvijanje ideje i afirmacija omladine za slobodnu
i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, svih pozitivnih,
kulturnih, naunih, intelektualnih i civilizacijskih
vrijednosti bosanskohercegovakog drutva kroz:
- odgoj i edukaciju omladine kao primarni cilj,
- borbu protiv negativnih pojava u drutvu
(narkomanija, alkoholizam, AIDS-a, prostitucija,
maloljetnika delikvencija i druge pojave u drutvu)
- jaanje istinskih, humanih i demokratskih odnosa
meu ljudima,
- pomo rtvama rata: porodicama i djeci ehida,
prognanicima, i drugim ratom unesreenim
kategorijama,
Usmjeravanje energije omladine za rad u drutveno
korisnim aktivnostima: edukacijskim, odgojnim,
kulturno sportskim, humanitarnim aktivnostima, te
aktivnostima zatite ivotne sredine, organizovanje
savjetovanja za mlade, organizovanje kulturnih
manifestacija putem javnih tribina, seminara , i sl.,
Povezivanje sa drugim udruenjima i humanitarnim
organizacijama koje vode brigu o mladim, te slinim
organizacijama mladih radi uzajamnog prijateljstva i
saradnje mladih,
Osnivanje ekonomskih projekata u okviru Udruenja,
Realizovanje programa na radiju i televiziji u
vidu naunih emisija u cilju to ire edukacije i
obavjetavanja graanstva,
tamparsko izdavaka djelatnost iz oblasti nauke i
kulture, izdavanje knjiga, asopisa, broura, letaka i
drugih pisanih dokumenata u skladu sa zakonom,
Obezbjeivanje, prema mogunostima Udruenja,
stipendija za posebno istaknute studente iz svih oblasti
prirodnih i drutvenih nauka,
Organizovanje kulturno-naunih putovanja i ekskurzija
u gradove Bosne i Hercegovine i inostranstva,
Sve druge djelatnosti koje su u skladu sa zakonskim
mogunostima i ovlatenjima.
Udruenje zastupa
predsjednik Udruenja .
predstavlja:
Nisad
Drndi,
Broj 6 - Strana VI

Danom upisa u Registar: Udruenje graana Omladinski
kulturni centar Gradaac, stie svojstvo pravnog lica.
158

Tuzlanskog kantona broj: 06/1- 05-35208/10 od 8.2.2011.
Udruenje graana Klub Lijeenih alkoholiara ivinice.
Skraeni naziv udruenja je: U.G. Klub L.A. ivinice.
Sjedite udruenja je: ivinice, ul. Osloboenja .
Da podstie i pomae drutvenu brigu i aktivnost,
kao i razvoj strunih i naunih disciplina, naunoistraivakog i strunog rada od znaaja za izuavanje
uzroka nastajanja alkoholizma i njihovih socijalnomedicinskih, pravnih i ekonomskih posljedica,
Da doprinosi aktivnom upoznavanju graana i ire
javnosti sa uzrocima nastajanja alkoholizma, naina
lijeenja, rehabilitacije i resocijalizacije, sa ulogom
aktivnosti lanova kluba da doprinose ispravnom
odnosu javnosti prema lanovima kluba i njihovim
specifinim socijalno-zdravstvenim potrebama,
Da okupljaju lijeene alkoholiare i lanove njihovih
porodica u klubove da bi se u njima oranizovao rad
na lijeenju, rehabilitaciji i resocijalizaiji u cilju irenja
apstineutske lime,
Da pomae odgovarajuim organizacijama i slubama
u radu na stacioniranju ustanova i osnivanju klubova u
radnim organizacijama.
Udruenje zastupa i predstavlja: Zaim Glavini, predsjednik Kluba.
Danom upisa u Registar, Udruenje graana Klub
Lijeenih alkoholiara ivinice, stie svojstvo pravnog lica.
159

pod rednim brojem 453, dana 7.4. 2011. godine, upisano je:
Udruenje LUKAVAC-X.
Sjedite udruenja je: Lukavac, Dom kultue (JU Centar
za kulturu Lukavac).
Promovisanje Opine Lukavac putem interneta kao
savremenog sredstva informisanja i komunikacije, te
putem ostalih medija (promocija turistikih kapaciteta,
kulture, sporta, privrede, ekonomije i dr.),
Podsticanje i pospjeivanje saradnje i dijaloga izmeu
graana i slubenika u institucijama Opine Lukavac,
Pomo u organizaciji raznih manifestacija, kulturnih,
sportskih i drugih deavanja pod pokroviteljstvom
Opine Lukavac i JU Centar za kulturu Lukavac,
Uticanje na unapreenje oblasti ljudskih prava,
Animiranje nadlenih organa i institucija, nevladinih
organizacija i graana na aktivno uee u promociji
principa graanskog drutva, mira, saradnje i tolerancije integriranim pristupom rjeavanju problematike
ravnopravnosti i ljudskih prava u svim sferama dru-
tva, kroz programe edukacije, kampanje javnog

zagovaranja i zastupanja,
Organizovanje raznih edukativnih seminara i kurseva,
Pruanje podrke i uee u implementaciji, monitoringu i evaluaciji projekata koje finansiraju domae i
strane vladine i nevladine organizacije i instutucije,
Aktivno uee u rjeavanju problema i pitanja mladih,
naroito uticanje na zapoljavanje mladih,
Uticanje na rjeavanje problema jednakosti spolova,
Podsticaj mladih u sferi nauke, kulture i sporta,
Promocija kulturnih razliitosti i unapreenje tolerancije,
Poduzimanje i drugih aktivnosti potrebnih radi ostvarivanja ciljeva postojanja udruenja, sukladno zakonu.
Udruenje zastupa i predstavlja: Zlatimir Omerovi,
predsjednik Udruenja i Dino Lukavaki, zamjenik predsjednika
Udruenja.
Danom upisa u Registar, Udruenja LUKAVAC-X, stie
svojstvo pravnog lica.
160

Naziv udruenja je: Savez borakih organizacija opine
Gradaac.
Sjedite udruenja je: Gradaac, ul. Titova bb.
Koordinacija aktivnosti udruenih lanica, zauzimanje
zajednikih stavova u ostvarivanju zajednikih interesa
prema institucijama vlasti,
Praenje problematike vezane za borake populacije,
promocija i zatita prava, dobijanje vee podrke i pruanje odgovarajuih vidova pomoi,
Iniciranje i predstavljanje incijativa vezanih za donoenje propisa od interesa za lanice uestvovanje u
javnim raspravama vezanim za donoenje tih propisa,
Iniciranje i uestvovanje u prikupljanju historijske i
arhiv-ske grae, javno prezentiranje i stvaranje uvjeta
za izdavaku djelatnost,
Poveanje protoka informacija izmeu lanica, te izmeu Saveza i zainteresiranih institucijia i oranizacija,
Praenje ostvarivanja prava svojh lanova i putem
nadlenih dravnih organa i ustanova koje provode
prava borakih populacija Opine Gradaac inicira
donoenje odgovarajuih mjera,
Prikuplja podatke o svom lanstvu neophodne za
izvravanje poslova,
Uspostavlja saradnju sa drugim opinskim organizacijama i udruenjima koja se bave istom ili slinom
problematikom,
Uestvuje u organizaciji obiljeavanja znaajnih datuma iz odbrambeno-oslobodilakih ratova,
Obavlja i druge poslove i zadatke u skladu sa Zakonom
i ovim Statutom i zajednikim interesima udruenih
lanica.
Udruenje zastupa i predstavlja: Razim Omerovi, predsjednik Koordinacionog odbora Saveza i Nedad Lipovac,
predsjednik Skuptine Saveza.
Udruenje e djelovati na podruju: opine Gradaac.
Danom upisa u Registar, Saveza borakih organizacija
opine Gradaac stie svojstvo pravnog lica.
161

upisano je : Moto klub IRON DEMONS MC.
Skraeni naziv udruenja je: IDMC.
Sjedite udruenja je: Tuzla, ul. Peje Markovia broj 116.
titi interese lanova Kluba i predlae donoenje
odgovarajuih mjera za unapreenje statusa lanova,
organizuje strunu pomo, predavanja i savjetovanja
iz podruja saobraajne kulture i propisa koji ureuju
ovu oblast,
radi na realizaciji ciljeva i zadataka Kluba,
iznalazi rjeenja u primjeni novih propisa koji reguliu
ponaanje u saobraaju, a posebno propisa koji se
odnose na motocikliste kao uesnike u saobraaju,
informira lanove o stanju na nivou BiH i ire a koje se
odnose na saradnju i uvezivanje motociklista,
omoguava saradnju sa istovrsnim i slinim
udruenjima i pojedincima radi razmjene iskustava i
novih saznanja,
omoguava lanovima Kluba uee na skupovima,
sajmovima, sportskim takmienjima i drugim vidovima
druenja,
stalno i kontinuirano prati razvoj drugih udruenja
motociklista i primjenjuje njihova dobra iskustva,
organizuje saradnju sa drugim istim i slinim
udruenjima a moe ostvarivati i poslovnu i drugu
saradnju sa drugim udruenjima radi rjeavanja
problema na koje nailaze lanovi udruenja,
obavlja i druge zadatke od interesa za unapreivanje
motociklizma, koji su utvreni ovim Statutom.
Udruenje zastupa i predstavlja:
Edvin Hodi,
predsjednik Kluba i Darko uri, potpredsjednik Kluba.
Tuzlanskog
kantona.
Danom upisa u Registar, Moto klub IRON DEMONS
MC stie svojstvo pravnog lica
162

upisano je: Udruenje RADIO TAXI NON STOP.
Sjedite udruenja je: Tuzla, ul. Husinskih rudara br. 44.
Ostvarivanje neposredne saradnje sa organima
Opine Tuzla, Kantona i drugim pravnim subjektima
na rjeavanju pitanja iz oblasti od interesa za fizika i
pravna lica koja obavljaju taksi djelatnost,
Organizovanje servisnih poslova za svoje lanstvo,
shodno njihovim potrebama,
Uestvovanje u razvoju poslovnog sistema za potrebe
svojih lanova,
Iniciranje priprema i realizacija programa za obavljanje
taksi djelatnosti,
Organizovanje strunog obrazovanja taksista,
Predlaganje otklanjanja pravnih, administrativnih i
drugih prepreka, breg razvoja taksi djelatnosti,
Organizovanje pravovremenog i svrsishodnog
informisanja taksista i pruanje relevantnih informacija
od koristi za rad i poslovanje taksista,
Broj 6- Strana VII
Zastupanje lanstva u spornim pitanjima iz njihove

redovne djelatnosti,
Donoenje poslovnih kodeksa i standarda,
Voenje registra lanova Udruenja,
Saradnja sa drugim slinim udruenjima u BiH,
Uspostavljanje informacionog centra u okviru kojeg
bi se ostvarivala komunikaciona veza sa lanovima
Udruenja na podruju Tuzlanskog kantona,
Organizovanje i razvijanje svih vidova edukacija,
vaspitno obrazovnih i informativnih djelatnosti, te
stvaranja pozitivnih navika lanova Udruenja, u
koritenju slobodnog vremenna,
Obavljanje drugih djelatnosti od interesa za razvoj
struke u skladu sa Zakonom.
Udruenje zastupa i predstavlja: Mensur Brkievi
predsjednik Udruenja i Anto Grgi, dopredsjednik Udruenja.
Tuzlanskog
kantona.
Danom upisa u Registar, Udruenje RADIO TAXI NON
STOP, stie svojstvo pravnog lica.
163

upisano je: Udruenje Centar za edukaciju i profesionalnu
rehabilitaciju.
Skraeni naziv udruenja je: CEPR.
Sjedite udruenja je: Tuzla, ul. Amalije Lebeninik 2A.
Promovisanje
i
unapreenje
profesionalne
rehabilitacije/definisanje i analiziranje problema
iz oblasti profesionalne rehabilitacije i doprinos u
upoznavanju javnosti sa ovom djelatnou,
Razvijanje i instaliranje modela profesionalne
rehabilitacije na podruju Tuzlanskog kantona,
Institucionalizacija profesionalne rehabilitacije,
Uspostavljanje mehanizama za povezivanje sistema
i usklaivanje njihovih programa koji sudjeluju u
procesu profesionalne rehabilitacije,
Povezivanje sa srodnim organizacijama, udruenjima
i pojedincima u zemlji ili inostranstvu, kao i dravnim
institucijama, radi ostvarenja temeljnih interesa
Udruenja,
Afirmisanje Udruenja kao nosioca obuke o
profesionalnoj rehabilitaciji svih zainterseovanih
subjekat,
Izdavanje naunih i strunih publikacija u skladu sa
Zakonom o izdavakoj djelatnosti.
Udruenje zastupa i predstavlja: Edina ari,
predsjednik Udruenja.
kantona.
Danom upisa u Registar, Udruenje Centar za edukaciju
i profesionalnu rehabilitaciju stie svojstvo pravnog lica.
164

upisano je: SPORTSKI KLUB BILLY BLUES.
Broj 6 - Strana VIII
br. 7.
Skraeni naziv udruenja je: SK BB.

Sjedite udruenja je: Tuzla, ul. Seadbega Kulovia do
Pokuaj da se u istoriji grada Tuzle po prvi put
uspostavi profesionalni sportski klub ljubitelja bilijara i
snookera,
Podizanje bilijara i snookera sa amaterskog
nivoa u Tuzli i ire, na nivo profesionalnosti, kroz
svakodnevne treninge svojih lanova sa konanim
ciljem ostvarivanjem lige i saveza na nivou TK-a
i predstavljanje BiH na svim aktivnim Evropskim
relevantnim takmienjima,
Podizanja i razvijanja svijesti kod omladine i djece
u vezi sa bilijarom te pokuaju afirmisanja bilijara i
snookera kao olimpijskog sporta koji jesu olimpijski
sportovi posljednjih 20-tak godina,
Zalae se za razvijanje i omasovljavanje te
unapreenje kako bilijara tako i snookera kao sporta
u skladu sa opte-drutvenim razvojem i politikom
razvoja fizike kulture u sportskim drutvima u FBiH
i ire u cilju postizanja fizike kulture, zdravstvenog
stanja, radne sposobnosti, razvijanja drugarstvenoradnih navika, i sklonosti za drutvei ivot,
Prua pomo u osposobljavanju sportista i drutvenih
sportskih organizacija te stalna briga i pruanje
odgovarajuih pomoi za bavljenje profesionalnim i
amaterskim sportom,
Obezbjeenje neophodnih uslova za sportski i
drutveni ivot i rad sportista, njihovo takmienje i
napredovanje u sportu,
Stalna saradnja sa sportskim i drugim drutvenim
organizacijama, udruenjima, organima i licima, a sve
u cilju unapreenja i razvijanja bilijara i snookera kao
sporta.
Udruenje zastupa i predstavlja: Muris Katani

predsjednik Kluba i Goran Grbi, sekretar Kluba.
Tuzlanskog
kantona.
Danom upisa u Registar, SPORTSKI KLUB BILLY
BLUES, stie svojstvo pravnog lica.
165
promjenu predsjednika Predsjednitva tako to se

umjesto dosadanjeg predsjednika Aji Senaila
imenuje novoizabrani predsjednik Nikoli Zdravko.
Razrjeavaju se raniji lanovi Predsjednitva
udruenja SPORTSKO DRUTVO ZA ODGOJ I
ZATITU GOLUBOVA, PTICA I SITNIH IVOTINJA
IKI 96: Hodi Mehmed, Senki Danijel,
Osmi Enes i Aji Senail. Umjesto njih se imenuju
novi lanovi Predsjednitva: Ahmetovi Mehmed,
Dizdarevi Kemal, Ombai Mirsad i Bai Mustafa, a
i dalje ostaju lanovi Predsjednitva Nikoli Zdravko i
Ahmetovi Nihad.
SPORTSKO DRUTVO ZA ODGOJ I ZATITU
GOLUBOVA, PTICA I SITNIH IVOTINJA IKI 96
predstavlja i zastupa Nikoli Zdravko novoizabrani
predsjednik Predsjednitva umjesto Aji Senaila,
dosadanjeg predsjednika i Ahmetovi Mehmed lan
Predsjednitva.
167

Tuzlanskog
kantona
broj:
UP1-06/1-05-009903/11od
30.3.2011. godine u Registar udruenja graana Tuzlanskog
kantona u knjigu I, pod rednim brojem 363, dana 30.3.2011.
godine, upisana je slijedea promjena:
ORGANIZACIJA RATNIH VOJNIH INVALIDA DOBOJISTOK vri promjenu dopredsjednika Skuptine tako
to se umjesto dosadanjeg dopredsjednika Humi
Zijada imenuje novoizabrani dopredsjednik Smaji
Enver.
ORGANIZACIJE RATNIH VOJNIH INVALIDA DOBOJISTOK: Mujki Samir i Avdi Sejudin. Umjesto
njih se imenuju novi lanovi Predsjednitva: Muji
Kemal i Alihodi Adnan, a i dalje ostaju lanovi
Predsjednitva: Bulji Samir, Ahmetovi Edin, Mujki
Mirzet, Jahi Ibrahim, Bainovi Osman, ulbi Esnaf
i Husakovi Mehmed.
Promjena dopredsjednika Skuptine i lanova
Predsjednitva kako je navedeno u prethodnim
stavovima upisane su u Registar udruenja graana u
knjigu I, pod rednim broj 363, dana 30.3.2011. godine.
168

11.4.2011. godine u Registar udruenja Tuzlanskog kantona
u knjigu I, pod rednim brojem 304, dana 11.4.2011. godine
upisana je slijedea promjena:
Odobrava se dopuna djelatnosti: FENIX UDRUENJE
AVIJATIARA REGIJE TUZLA, tako da se dosadanje
djelatnosti dopunjuju sa:
Organizovanje obuke pilota aviona PPL (A/H) i pilota
jedrilica GP.
166

godine upisana je slijedea promjena:
SPORTSKO DRUTVO ZA ODGOJ I ZATITU
GOLUBOVA, PTICA I SITNIH IVOTINJA IKI 96,
vri promjenu predsjednika Skuptine tako to se
umjesto dosadanjeg predsjednika Josi Francija,
imenuje novoizabrani predsjednik Smajlovi Tahir i

kantona u knjigu II, pod rednim brojem 495, dana 28.3.2011.
UDRUENJE GRAANA KOARKAKI KLUB
GRADAAC iz Gradaca vri promjenu naziva tako
to je sada naziv KOARKAKI KLUB GRADAAC.
KOARKAKI KLUB GRADAAC vri promjenu
predsjednika Kluba, tako to se umjesto dosadanjeg
predsjednika Osmii Izudina, imenuje novoizabrani
predsjednik Topagi Husein.
udruenja KOARKAKI KLUB GRADAAC:
Osmii Izudin, Novali Mirsad, Didi Sead, Novali
Hazim, Novali Muhamed, Petali Nurdin, abanovi
Haim i ari Nizam. Umjesto njih se imenuju novi
lanovi Upravnog odbora : Muji Salim, Mustafagi
Sakib, Novali Ensar, Klopi Vahid, Terzi Admir,
Klopi Nusret, Deli Alen i Toki Enes, a i dalje ostaje
lan Upravnog odbora: Topagi Husein.
KOARKAKI KLUB GRADAAC predstavlja i zastupa
Topagi Husein, novoizabrani predsjednik Kluba
umjesto Osmii Izudina dosadanjeg predsjednika,

Muji Salim i Mustafagi Sakib, potpredsjednici Kluba.
Odobrava se Statut udruenja KOARKAKI KLUB
GRADAAC shodno Odluci od 8.2.2011. godine.
169

25.3.2011. godine u Registar udruenja
Tuzlanskog kantona u knjigu II, pod rednim brojem 744,
dana 25.3.2011. godine upisana je slijedea promjena:
RUKOMETNI
KLUB
KONJUH
NAMJETAJ
IVINICE, vri promjenu naziva tako to je sada naziv:
RUKOMETNI KLUB KONJUH IVINICE .
RUKOMETNI KLUB KONJUH IVINICE ,mijenja
sjedite tako to je umjesto dosadanjeg sjedita
u ivinicama ul. Pionirska broj 10 sada sjedite u
ivinicama ul. Alije Izetbegovia broj 42.
Razrjeavaju se raniji lanovi Upravnog odbora
udruenja RUKOMETNI KLUB KONJUH IVINICE :
Rahimi Zijad, Alji Admir, Tadi Zdenko, Hrustemovi
Niso, Forakovi Brajko, Brki Sadil, Pajek Feliks,
Hasi Hasan, Mujagi Salih, Begovi urija, akovi
Mato i Kudi Suad. Umjesto njih se imenuju novi
lanovi Upravnog odbora: Omerefendi Jasmin,
Glavini Enes, Pastuhovi Andrija, Mujanovi Sead,
Kuljaninovi Nihad i Muhi Smail, a i dalje ostaju
lanovi Upravnog odbora Sarajli Enver, Tabui
Mirzet i ahinpai Almir.
RUKOMETNI KLUB KONJUH IVINICE predstavlja
i zastupa ahinpai Almir, predsjednik Skuptine,
Sarajli Enver predsjednik Upravnog odbora i
Hadiavdi Emir novoizabrani direktor Kluba umjesto
Labend Vedrana dosadanjeg direktora Kluba.
Prestaje pravo predstavljanja i zastupanja Rahimi
Zijadu dosadanjem potpredsjedniku Skuptine.
Odobrava se Statut udruenja RUKOMETNI KLUB
KONJUH IVINICE, shodno Odluci od 20.12.2010.
godine.
170

23.3.2011. god. u Registar udruenja graana Tuzlanskog
g. upisana je slijedea promjena:
- Utvruje se da prestaje sa radom Klub ekstremnih
sportova iz Gradaca, koji je upisan u Registar
udruenja Tuzlanskog kantona u knjigu I, pod rednim
brojem 354, dana 14.8.2006. godine.
- Udruenje prestaje sa radom danom donoenja
rjeenja.
171

upisane su slijedee promjene:
Crvenog kria/krsta opine Tuzla: Nii Samir, Hasi
Sead i Djedovi Aja. Umjesto njih se imenuju novi
lanovi Predsjednitva: Smajlovi Sead, Halilovi
Vildana i Benkovi Zdenko, a i dalje ostaju lanovi
Predsjednitva Krii Mario, Alibegovi Ervin,
Broj 6- Strana IX
Bijesovi Ismeta ,Andri Borka, Omerovi Fehim i

Boi Tunjo.
Odobrava se dopuna djelatnosti Crvenog kria/krsta
opine Tuzla, tako da se dosadanje djelatnosti
dopunjuju sa:
- Vri obuku kandidata i obavlja ispite iz oblasti
prve pomoi za vozae motornih vozila u okviru
polaganja vozakog ispita,
- Educira predavae i specijalizovano osoblje u
skladu sa djelatnostima Crvenog kria/krsta,
- Organizuje Slubu zatite i spaavanja i vri obuku
lanova po programu Civilne zatite,
Odobrava se izmjena i dopuna Statuta Crvenog
kria/krsta opine Tuzla shodno Odluci od 3.2.2011.
godine.
172

kantona u knjigu I, pod rednim brojem 286 dana 23.3.2011.
UDRUENJE GRAANA INVALIDA RADA OPINE
TUZLA, vri promjenu predsjednika Udruenja, tako
to se umjesto dosadanjeg predsjednika Rebernik
Ivice, imenuje novoizabrani predsjednik: Andri Mijo.
Razrjeavaju se raniji lanovi Predsjednitvaa
UDRUENJA GRAANA INVALIDA RADA OPINE
TUZLA: Rebernik Ivica, abi Sakib, Livadi Sead,
indri Mevludin, eketi Vladimir,Begi evala i
Sepi Vladimir. Umjesto njih se imenuju novi lanovi
Predsjednitva: Andri Mijo, Hajdarevi Sena, Niki
Anto, Mei Mustafa, Crvenkovi Ivan i Jaganjac
Zarifa, a i dalje ostaje lan Predsjednitva: Divkovi
Stjepan .
UDRUENJE
GRAANA
INVALIDA
RADA
OPINE TUZLA predstavlja i zastupa: Andri
Mijo, novoizabrani predsjednik Udruenja umjesto
Rebernik Ivice, dosadanjeg predsjednika i Niki
Anto novoizabrani sekretar Udruenja , umjesto Sepi
Vladimira, dosadanjeg sekretara.
173

Tuzlanskog
kantona
broj:
UP1-06/1-05-007597/11od
upisana je slijedea promjena:
Savez za sport i rekreaciju invalida opine Banovii,
mijenja sjedite tako to je umjesto dosadanjeg
sjedita u Banoviima ul. Branilaca Banovia broj 65,
sada sjedite u Banoviima , ul. Alije Dostovia broj 3.
Promjena sjedita kako je navedeno u prethodnom
stavu upisana je u Registar udruenja u knjigu I, pod
rednim brojem 103, dana 25.2.2011. godine.
174
OGLAS O POSTAVLJENJU
PRIVREMENOG ZASTUPNIKA
Optinski sud u Graanici u pravnoj stvari tuilaca Dini
Nihada, sina Mehmedalije iz Graanice ul. Hadikadijina
br. 19, Dini Jasmine, keri Mehmedalije iz Graanice ul.,
Broj 6 - Strana X
Demala Bijedia bb, Dini Mirsada, sina Mehmedalije iz

Graanice ul. H. Vikala bb, uli roeno Dini Edine, keri
Mehmedalije, iz Graanice ul. Centar bb i Arnautovi roeno
Dini Mirsade, keri Mehmedalije iz Graanice ul. Centar bb,
protiv tuenog Cvijanovi Duana, sina Jove, iz Graanice
ul. Husejna Sumbia bb, sada nepoznatog boravita, radi
utvrivanja prava vlasnitva i uknjibe.
- Tuenom Cvijanovi Duanu, sinu Jove, iz Graanice
ul. Huseina Sumbia bb, postavlja se privremeni
zastupnik Smajlovi Faruk advokat iz Graanice,
po osnovu lana 296. stav 1. i 2. taka 4. Zakona o
parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine
(ZPP FBiH), poto je tuenom nepoznato boravite
i nema punomonika a redovan postupak oko
postavljanja zakonskog zastupnika trajao bi dugo tako
da bi za stranke mogle nastupiti tetne posljedice.
Privremeni zastupnik zastupat e tuenog u postupku
sve dok se tueni ili njegov punomonik ne pojavi pred
sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da
je postavio staratelja (lan 297. ZPP FBiH)
175
Optinski sud u Tuzli po sudiji kripi Aidi, u pravnoj

stvari tuioca Juri Tunje iz Pasaca zastupan po punomoniku
Galui Emilu advokatu iz Tuzle, protiv tuenih Juri Tonke,
Juri udate Andri Dragice, Tomi Krunoslava, Tomi
Gordane i Juri Ive svi nepoznatog boravita,te Juri Ljubice
iz Pasaca, Juri Mirjane iz Pasaca, Juri udate epi Ruice
iz Pasaca, svi nasljednici iza Juri Mate, Vilui Ljubice
zv. Ljube iz Pasaca, Mii Vere zv. Veronika iz Par Sela,
Grabovac ro. Juri Jozefine zv. Jozefa iz Par Sela, Mii ro.
Juri Kaje iz Pasaca, Juri Marka sina Boe iz Pasaca, Juri
Ante sina Boe iz Pasaca, Juri udate Galui Nevenke iz
Pasaca i Tomi Boidara iz Lipnice Srednje svi zastupani po
punomoniku uzi Subhiji advokatu iz Tuzle, radi utvrivanja
prava vlasnitva, Vsp. 1.000,00 KM van roita donio je dana
12.04.2011. godine slijedei
OGLAS
o postavljanju privremenog zastupnika

Rjeenjem ovog suda broj 32 0 P 0 63014 11 P od
31.03.2011. godine a na osnovu lana 296 stav 2. taka 4.
Zakona o parninom postupku postavljen je tuenim Juri
Tonki, Juri udatoj Andri Dragici, Tomi Krunoslavu, Tomi
Gordani i Juri Ivi privremeni zastupnik u osobi Fejzi Salke iz
Pasaca a u parnici radi utvrivanja prava vlasnitva, po tubi
tuioca Juri Tunje iz Pasaca. Istim rjeenjem odreeno je
da e privremeni zastupnik tuenih Juri Tonke, Juri udate
Andri Dragice, Tomi Krunoslava, Tomi Gordane i Juri
Ive zastupati tuene sve dok se tueni ili njihov punomonik
ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne
obavijesti sud da je tuenim postavio privremenog staraoca
176
Opinski sud u Kalesiji, sudija Ibrahim Omerovi u

pravnoj stvari tuitelja Smajla (Muharema) Omerovia iz
Godua, opina Sapna protiv tuene Rohrenbacher (Franc)
Claudia Natascha iz Austrije, sada nepoznatog mjesta
boravita radi razvoda braka, dana 20.04.2011. godine,
objavljuje slijedei
oglas

Rjeenjem ovog Suda br. 29 0 P 011686 11 P od
20.04.2011. godine na osnovu l. 296 st. 2 taka 4 ZPP-a
tuenoj Rohrenbacher (Franc) Claudia Nataschi sada

nepoznatog boravita postavlja se privremeni zastupnik
Muhamed Jusi adv. iz Tuzle.
Rjeenjem je utvreno da e privremeni zastupnik
zastupati tuenu sve dok se tuena ili njen punomonik ne
pojave pred sudom, odnosno dok Organ starateljstva ne
obavijesti Sud da je tuenom postavio staraoca.
177
Opinski sud u Kalesiji, po sudiji Halilovi Muneveri,

u pravnoj stvari tuitelja Mahmutovi Husejna iz Tojia,
zastupan po punomonicima Amili Kunosi-Ferizovi i
Mirjani arkinovi advokatima iz Tuzle, protiv tuenog Zuli
Muharema sin Ibrahima iz G. Petrovica, opina Kalesija
radi sada svi nepoznatog mjesta boravka, radi utvrivanja
prava vlasnitva, v.s. 3.000,00 KM, dana 26.04.2011. godine,
donosi sljedei
oglas

Rjeenjem ovog suda broj 29 0 P 005059 09 P od
26.04.2011. godine, a na osnovu l. 296 st. 2. taka 4. ZPP,
tuenom Zuli Muharemu sin Ibrahima iz G. Petrovica, opina
Kalesija, sada nepoznatog mjesta boravka, postavlja se
privremeni zastupnik Agi Edvin advokat iz Tuzle.
Tim rjeenjem je utvreno da e privremeni zastupnik
zastupati tuene sve dok se tueni ili njegov punomonik
ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne
obavijesti sud da je tuenim postavio staratelja.
178
Opinski sud u Kalesiji, sudija Draena Pejanovi u

pravnoj stvari tuitelja Risti Milorada sina Slave iz Dubnice,
opina Kalesija, zastupan po punomoniku Hamzi
Mehmedu advokatu iz Kalesije, protiv tuenih Petrovi Petre
iz Dubnice, opina Kalesija, Jankovi Milana sina Marka iz
Dubnice, Trifkovi Petra sina Maksima iz Dubnice, Jankovi
Sreka sina Lazara iz Dubnice, Jankovi Cvijetina sina Lazara
iz Dubnice, Jankovi Savke ki Lazara iz Dubnice, Petrovi
Jovana sina Nee iz Dubnice, Jankovi Zdravka sina Petra iz
Dubnice, Jankovi Srboljuba sina Petra iz Dubnice, Jankovi
Marijana sina Petra iz Dubnice, Todorovi ro. Ili Smilje iz
Dubnice, Todorovi Cvjetka sina Marka iz Dubnice, Todorovi
Vinje ki Marka iz Dubnice, Jankovi Savke iz Dubnice,
Jankovi Jove sina Drage iz Dubnice, Jankovi Spase ki
Drage iz Dubnice, Jankovi Neo sin Steve iz Dubnice,
Trifkovi Vaso sin Jovana iz Dubnice, Paji ro. Trifkovi
Stane iz Dubnice, Luki ro. Trifkovi Tomane iz Dubnice,
Iki Todora sina Krste iz Dubnice, Iki Petra sina Krste iz
Dubnice, Iki Ilije sina Jove iz Dubnice, Iki Jelisavke ki
Jove iz Dubnice, Iki Vinje ki Jove iz Dubnice, Todorovi
ro. Iki Smilje iz Dubnice, Todorovi Cvjetka sina Marka iz
Dubnice, Todorovi Vinje ki Marka iz Dubnice, Erki-Jefti
Jove sina Steve iz aklovia, opina Tuzla, Erki-Jefti Milana
sina Trifka iz aklovia bb. opina Tuzla, Erki-Jefti Jefte
sina Trifka iz aklovia bb, opina Tuzla, Erki-Jefti Spasoje
sin Trifka iz aklovia bb, opina Tuzla, svi sada nepoznatog
boravita, zastupani po privremenom zastupniku Fazli Nuriji
advokatu iz Kalesije, tuenih Jankovi Desanke ki Drage iz
Dubnice, Jankovi Janka sina Drage iz Dubnice, Jankovi
Drage sin Drage iz Dubnice, radi utvrivanja prava svojine i
uknjibe, dana 29.03.2011. godine objavljuje slijedei
OGLAS

Rjeenjem ovoga Suda br. 29 0 P 009798 11 P od
29.03.2011. godine na osnovu l. 296. st. 2 taka 4 ZPP-a
tuenim Petrovi Petri iz Dubnice, opina Kalesija, Jankovi

Milanu sina Marka iz Dubnice, Trifkovi Petru sina Maksima iz
Dubnice, Jankovi Sreku sina Lazara iz Dubnice, Jankovi
Cvijetinu sina Lazara iz Dubnice, Jankovi Savki ki Lazara
iz Dubnice, Petrovi Jovanu sina Nee iz Dubnice, Jankovi
Zdravku sina Petra iz Dubnice, Jankovi Srboljubu sina
Petra iz Dubnice, Jankovi Marijanu sina Petra iz Dubnice,
Todorovi ro. Ili Smilji iz Dubnice, Todorovi Cvjetku sina
Marka iz Dubnice, Todorovi Vinji ki Marka iz Dubnice,
Jankovi Savki iz Dubnice, Jankovi Jovi sina Drage iz
Dubnice, Jankovi Spasi ki Drage iz Dubnice, Jankovi Nei
sin Steve iz Dubnice, Trifkovi Vasi sin Jovana iz Dubnice,
Paji ro. Trifkovi Stani iz Dubnice, Luki ro. Trifkovi
Tomani iz Dubnice, Iki Todoru sin Krste iz Dubnice, Iki
Petru sina Krste iz Dubnice, Iki Iliji sin Jove iz Dubnice, Iki
Jelisavki ki Jove iz Dubnice, Iki Vinji ki Jove iz Dubnice,
Todorovi ro. Iki Smilji iz Dubnice, Todorovi Cvjetku sin
Marka iz Dubnice, Todorovi Vinji sina Marka iz Dubnice,
Erki-Jefti Jovi sina Steve iz aklovia, opina Tuzla, ErkiJefti Milanu sin Trifka iz aklovia bb. opina Tuzla, ErkiJefti Jefti sin Trifka iz aklovia bb, opina Tuzla, Erki-Jefti
Spasoju sin Trifka iz aklovia bb, opina Tuzla, svi sada
nepoznatog boravita, postavljen je privremeni zastupnik
Nurija Fazli iz Kalesije.
Rjeenjem je utvreno da e privremeni zastupnik
zastupati tuene sve dok se tueni ili njihov punomonik
nepojave pred sudom, odnosno dok Organ starateljstva ne
obavijesti Sud da je tuenim postavio staraoca.
179
Broj 6- Strana XI
punomonik ne pojave pred sudom, odnosno dok organ

starateljstva ne obavijesti sud da je tuenom postavio
staraoca.
180
Opinski sud u Gradacu, sudija Sarajli Edina, u

pravnoj stvari tuitelja Sinanovi Amira sin Sulejmana iz
G.Moranjaka i Sinanovi Almira sin Sulejmana iz G.Moranjaka,
opina Srebrenik, protiv tuenog Moranjki Ibrahimbega
sina Ahmetbega iz G. Moranjaka, opina Srebrenik, sada
nepoznatog boravita, radi utvrivanja prava vlasnitva,
izdaje,
oglas
23.03.2011. godine na temelju lana 296. stav 2. taka 4.
Zakona o parninom postupku postavljen je advokat Vahid
Tursunovi iz Srebrenika za privremenog zastupnika tuenom
Moranjki Ibrahimbegu sinu Ahmetbega iz G. Moranjaka,
opina Srebrenik, koji je nepoznatog boravita, a nema
punomonika.
Istim rjeenjem odreeno je da e privremeni zastupnik
vriti sva prava i dunosti zakonskog zastupnika, sve dok se
tueni ili njihov punomonik ne pojavi pred sudom ili dok
organ starateljstva ne postavi staratelja tuenom.
181
Opinski sud u ivinicama po sudiji Luciji Tadi u pravnoj

stvari tuiteljice Dini Esme ki Ibrahima iz Odorovia,
opina ivinice, protiv tuenih Mulavdi Ibrahima sin Husejna
(sada lice nepoznatog boravita), Mulavdi Ahmeta, Puzi
Fatime, Mazi emse, Mazi Sulejmana, Mazi Ibrahima,
Paripovi Muhameda, Paripovi aban i Mazi Alije, svi iz
Odorovia, radi utvrivanja prava vlasnitva, van roita dana
13.04.2011. godine donio je slijedee
OGLAS
Rjeenjem ovog suda broj: 33 0 P 025536 10 P od
13.04.2011. godine na osnovu lana 296., 297., i 298.
Zakona o parninom postupku FBiH, postavljen je privremeni
zastupnik tuenom Mulavdi Ibrahimu sin Husejna iz
Odorovia, opina ivinice, sada nepoznate adrese u osobi
Bekti Zlatanu advokatu iz ivinica, a u predmetu spora koji
se vodi kod ovog suda po tubi tuiteljice Dini Esme ki
Ibrahima iz Odorovia, radi utvrivanja prava vlasnitva.
Istim rjeenjem je odreeno da e privremeni zastupnik
zastupati tuenog u postupku sve dok se tueni ili njegov
Opinski sud u Gradacu, sudija Sarajli Edina, u

pravnoj stvari tuitelja Tiri Razima sina Rame iz Rajske,
opina Gradaac, zastupanog po punomoniku Faruku
Abdulahoviu advokatu iz Gradaca, protiv tuenih Boke
Halila i Boke Ahmeta, sinovi Halila iz Zelinje, sada nepoznatog
boravita, radi utvrenja, izdaje,
oglas
21.04.2011. godine na temelju lana 296. stav 2. taka 4.
Zakona o parninom postupku postavljen je advokat Begovi
Kemal iz Gradaca za privremenog zastupnika tuenim Boke
Halilu i Boke Ahmetu, sinovi Halila iz Zelinje, opina Gradaac,
koji su nepoznatog boravita, a nemaju punomonika.
Istim rjeenjem odreeno je da e privremeni zastupnik
vriti sva prava i dunosti zakonskog zastupnika, sve dok se
tueni ili njihov punomonik ne pojave pred sudom ili dok
organ starateljstva ne postavi staratelja tuenim.
182
Broj 6 - Strana XII
ustanovu za policijsku obuku ili drugu instituciju ili ured, sukladno

Zakonu o policijskim slubenicima Tuzlanskog kantona (u daljem
tekstu: Zakon).
a) ime i prezime policijskog slubenika sa osobnim

podacima,
b) radno mjesto, pozicija odnosno dunost na koju se vri
premjetaj,
c) vremensko trajanje premjetaja,
d) prava po temelju rada i statusa, koja proistiu iz
privremenog eksternog premjetaja, ukljuujui i pravo
na povratak na rad u policijski organ na odgovarajue
radno mjesto.
II. UvjetI ZA PRIVREMENI - EKSTERNI PREMJETAJ

lanak 2.
(Uvjeti)
Privremeni - eksterni premjetaj policijskog slubenika vri
se u sluajevima:
a) postojanja potrebe policijskog organa, drugog tijela i
institucije koja trai takav premjetaj za vrenje poslova
koji zahtijevaju policijske ovlasti,
b) postojanja potrebe stalnog osiguravanja,
c) postojanja potrebe davanja procjene ili savjeta u svezi sa
policijskim pitanjima.
lanak 3.
(Suglasnost za privremeni - eksterni premjetaj)
Privremeni - eksterni premjetaj mogu je samo uz suglasnost
policijskog slubenika.
lanak 4.
(Trajanje privremenog - eksternog premjetaja)
Privremeni - eksterni premjetaj moe trajati najdue etiri godine,
a ukoliko se ukae potreba, moe biti obnovljen za jo jedan period.
III. POSTUPAK ZA PRIVREMENI - EKSTERNI PREMJETAJ
lanak 5.
(Zahtjev za privremeni - eksterni premjetaj)
(1) Zahtjev za privremeni - eksterni premjetaj podnosi se
Ministarstvu unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona (u daljem
tekstu: Ministarstvo), od strane rukovodioca policijskog organa,
organizacione jedinice, organa uprave, ustanove za policijsku obuku,
ili druge institucije ili ureda, koji potrauje policijske slubenike.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovog lanka mora sadravati razloge o
potrebi za privremeni - eksterni premjetaj policijskih slubenika i
vremenski period trajanja eksternog premjetaja.
lanak 6.
(Odabir policijskih slubenika)
(1) O zahtjevu iz lanka 5. stavak 1. ovog pravilnika, ministar
Ministarstva donosi odluku, uz prethodnu suglasnost Vlade
Tuzlanskog kantona.
(2) Na temelju odluke iz stavka 1. ovog lanka, policijski
komesar vri izbor policijskih slubenika, odnosno policijskog
slubenika za privremeni - eksterni premjetaj.
lanak 9.
(Prava i odgovornosti policijskog slubenika)
Tokom trajanja privremnog - eksternog premjetaja, policijski
slubenik zadrava svoj in i prava i odgovornosti iz radnog odnosa
koje je imao u policijskom organu iz kojeg se privremeno premjeta,
a istovremeno preuzima obveze radnog mjesta, odnosno pozicije na
koju se privremeno premjeta.
lanak 10.
(Ureivanje meusobnih odnosa)
Meusobni odnosi izmeu Ministarstva i organa u koji se
privremeno - eksterno premjeta policijski slubenik, ureuju se
sporazumom.
IV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 11.
(Stupanje na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donoenja i bit e
objavljen u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona.

lanak 8.
(Donoenje akta za privremeni - eksterni premjetaj)
Policijski komesar o privremenom - eksternom premjetaju
donosi rjeenje, koje sadri:
BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
V LADA
Broj: 02/1-34-007885/11
PREMIJER KANTONA
Sead auevi, v.r.
139

i 11/06) a u svezi sa lankom 136. Zakona o srednjoj naobrazbi
(Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 6/04, 7/05 i 3/08),
Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici odranoj dana 06.04.2011.
godine, d o n o s i
RJEENJE
o razrjeenju lana kolskog odbora Javne ustanove

Mjeovita srednja mainska kola Tuzla
lanak 7.
(Postupak odabira policijskog slubenika)
(1) Policijski komesar e odabrati policijskog slubenika
koji e biti eksterno premjeten, putem internog oglaavanja ili
neposrednim izborom.
(2) Za odabir policijskih slubenika putem internog
oglaavanja shodno se primjenjuju odgovarajue odredbe Pravilnika
o internom premjetaju policijskih slubenika Ministarstva.
(3) Prije neposrednog izbora, policijski slubenik daje
pismenu suglasnost na privremeni - eksterni premjetaj.
Broj 6 - Strana 493
I.
Azra Kunosi, razrjeava se dunosti lana kolskog odbora
Javne ustanove Mjeovita srednja mainska kola Tuzla.
II.
Rjeenje stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljeno

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-12044-2/10
Tuzla, 06.04.2011.godine
Broj 6 - Strana 494
I.
140

godine, d o n o s i
RJEENJE
o imenovanju lana kolskog odbora Javne ustanove

Mjeovita srednja mainska kola Tuzla
I.
Bensija Vugdali, imenuje se za lana kolskog odbora Javne
ustanove Mjeovita srednja mainska kola Tuzla.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-12044-3/10
141

godine, d o n o s i
RJEENJE

Mjeovita srednja saobraajna kola Tuzla
I.
Samed Mehmedovi, razrjeava se dunosti lana kolskog
odbora Javne ustanove Mjeovita srednja saobraajna kola Tuzla.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON

V LADA
Broj: 02/1-34-12172-2/10
Nihada Isabegovi, imenuje se za lana kolskog odbora

Javne ustanove Mjeovita srednja saobraajna kola Tuzla.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
V LADA
Broj: 02/1-34-12172-3/10
PREMIJER KANTONA
Sead auevi, v.r.
143
II.

u svezi sa lankom 136. Zakona o srednjoj naobrazbi (Slubene
novine Tuzlanskog kantona, br. 6/04, 7/05 i 3/08), Vlada Tuzlanskog
RJEENJE

Mjeovita srednja kola Graanica
I.
Fikret Begovi, razrjeava se dunosti lana kolskog odbora
Javne ustanove Mjeovita srednja kola Graanica.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-38-26203-2/10
144

RJEENJE
PREMIJER KANTONA

Mjeovita srednja kola Graanica
Sead auevi, v.r.
I.
Hasan Pukar, imenuje se za lana kolskog odbora Javne
ustanove Mjeovita srednja kola Graanica.
142

RJEENJE

Mjeovita srednja saobraajna kola Tuzla
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-38-26203-3/10
145

i 11/06), a u svezi sa lankom 136. Zakona o srednjoj naobrazbi
(Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 6/04,7/05 i 3/08),
godine, d o n o s i
I.
Imenuje se privremeni kolski odbor Javne ustanove Osnovna
kola Humci Humci, eli na period do 90 dana, u sljedeem
sastavu:
1.
2.
3.
4.
5.
RJEENJE

Srednja medicinska kola Tuzla
I.
Adna Azabagi, razrjeava se dunosti lana kolskog odbora
Javne ustanove Srednja medicinska kola Tuzla.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-2957-2/11
RJEENJE

Srednja medicinska kola Tuzla
I.
Amir Ahmetovi, imenuje se za lana kolskog odbora Javne
ustanove Srednja medicinska kola Tuzla.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-2957-3/11
Nermin Okanovi, predsjednik

Slavko Filipovi, lan
Amira Jahi, lan
Amir Zukanovi, lan
Bahira Smaji, lan.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-38-4175-1/11
148

i 11/06), a u svezi sa lankom 87. Zakona o osnovnom odgoju i
naobrazbi (Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 6/04 i 7/05),
godine, d o n o s i
146

i 11/06), a u svezi sa lankom 136. Zakona o srednjoj naobrazbi
godine, d o n o s i
Broj 6 - Strana 495
RJEENJE
o imenovanju privremenog kolskog odbora Javne ustanove

Osnovna kola Sladna Sladna, Srebrenik
I.
kola Sladna Sladna, Srebrenik na period do 90 dana, u sljedeem
sastavu:
1. Nermin Mujkanovi, predsjednik
2. Refija Hadi, lan
3. Nermin Fejzi, lan
4. Mirza Beirovi, lan
5. Nevres Mujkanovi, lan.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-38-4175-2/11
149
147

godine, d o n o s i
RJEENJE

Osnovna kola Humci Humci, eli

godine, d o n o s i
RJEENJE

Osnovna kola Bukinje Bukinje Tuzla
Broj 6 - Strana 496
I.
I.

kola Bukinje Bukinje, Tuzla na period do 90 dana, u slijedeem
sastavu:
Esmir Kuki, razrjeava se dunosti lana kolskog odbora

Javne ustanove Osnovna kola Tretenica Tretenica, Banovii.
1.
2.
3.
4.
5.
Jasmin Brki, predsjednik

Alma Alibegovi, lan
Vesna Zekanovi, lan
Mirjana Preli, lan
Senada Sulji, lan.

II.

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
V LADA
Broj: 02/1-38-4175-3/11
II.
PREMIJER KANTONA
Sead auevi, v.r.
152

(Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 17/00, 1/05 i 11/06), a u
svezi sa lankom 87. Zakona o osnovnom odgoju i naobrazbi (Slubene
novine Tuzlanskog kantona, br. 6/04 i 7/05), Vlada Tuzlanskog kantona,
na sjednici odranoj dana 06.04.2011. godine, d o n o s i
150

godine, d o n o s i
RJEENJE

Osnovna kola Podrinje Mihatovii, Tuzla
I.
Imenuje se privremeni kolski odbor Javne ustanove
Osnovna kola Podrinje Mihatovii, Tuzla na period do 90 dana,
u slijedeem sastavu:
1. Hariz Imamovi, predsjednik
2. Mensura Jahi, lan
3. Alma ehi, lan
4. Fatima Imamovi, lan
5. Vahdet Krdi, lan.

II.

RJEENJE

Osnovna kola Tretenica Tretenica, Banovii
I.
Enisa Redi, imenuje se za lana kolskog odbora Javne
ustanove Osnovna kola Tretenica Tretenica, Banovii.
II.


i 11/06) a u svezi sa lankom 87. Zakona o osnovnom odgoju i
godine, d o n o s i
RJEENJE

Osnovna kola Tretenica Tretenica, Banovii
BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-5191-3/11
153

(Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 17/00, 1/05 i 11/06) a u
BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1- 38-4175-4/11
151
BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1- 34-5191-2/11
RJEENJE

Osnovna kola Stupari Kladanj
I.
aban Kadri, razrjeava se dunosti lana kolskog odbora
Javne ustanove Osnovna kola Stupari Kladanj.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi
V L A D A
Broj: 02/1-38-19351-2/10
I.
154

RJEENJE

Osnovna kola Stupari Kladanj
I.
Fatima Vejzovi, imenuje se za lana kolskog odbora Javne
ustanove Osnovna kola Stupari Kladanj.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1- 38-19351-3/10
Amna Avdi, imenuje se za lana kolskog odbora Javne

ustanove Osnovna kola eli eli.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-20651-3/10
157

RJEENJE

Osnovna kola Novi Grad Tuzla
I.
155

godine, d o n o s i
RJEENJE

Osnovna kola eli eli
I.
Mujo Bai, razrjeava se dunosti lana kolskog odbora
Javne ustanove Osnovna kola eli eli.
II.

Broj 6 - Strana 497
BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-20651-2/10
Predrag Pavlovi, razrjeava se dunosti lana kolskog

odbora Javne ustanove Osnovna kola Novi Grad Tuzla.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-2297-3/11
158

na sjednici odranoj dana 06.04.2011. godine, donosi
RJEENJE

I.
Danijela Klopi, razrjeava se dunosti lana kolskog odbora
Javne ustanove Osnovna kola Novi Grad Tuzla.
156

Vlada Tuzlanskog kantona na sjednici odranoj dana 06.04.2011.
godine, d o n o s i
RJEENJE

Osnovna kola eli eli
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-2297-4/11
Broj 6 - Strana 498
I.
159

godine, d o n o s i
RJEENJE

I.
Dragan Divkovi, imenuje se za lana kolskog odbora Javne
ustanove Osnovna kola Novi Grad Tuzla.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi
V L A D A
Broj: 02/1-34-2297-5/11
Munib Birpari, razrjeava se dunosti lana kolskog odbora

Javne ustanove Osnovna kola Grivice Banovii.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1- 34-24947-3/10
162

RJEENJE

Osnovna kola Grivice Banovii
I.
160

godine, d o n o s i
RJEENJE

I.
Nedeljka Mladina, imenuje se za lana kolskog odbora
Javne ustanove Osnovna kola Novi Grad Tuzla.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-2297-6/11
Farzeta Guti, imenuje se za lana kolskog odbora Javne

ustanove Osnovna kola Grivice Banovii.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-24947-4/11
163

svezi sa lanom 87. Zakona o osnovnom odgoju i naobrazbi (Slubene
novine Tuzlanskog kantona, br. 6/04 i 7/05), Vlada Tuzlanskog
RJEENJE

Osnovna kola urevik urevik, ivinice
I.
Fatima Jupi, razrjeava se dunosti lana kolskog odbora
Javne ustanove Osnovna kola urevik urevik, ivinice.
161

godine, d o n o s i
RJEENJE

Osnovna kola Grivice Banovii
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1- 34-32977-3/10
9. Izudin Kari, sekretar Kantonalne uprave civilne zatite zaduen za obuku, planiranje i ope poslove,
10. Mesud Tanovi, pomonik ravnatelja Kantonalne uprave
civilne zatite - zaduen za mjere zatite i spaavanja,
11. Elvedin Kurbai, ef Kantonalnog operativnog centra zaduen za osmatranje, obavjetavanje i uzbunjivanje
12. Benedin Peji, struni savjetnik za deminiranje
u Kantonalnoj upravi civilne zatite - zaduen za
deminiranje i NUS-a.
164

godine, d o n o s i
RJEENJE

Osnovna kola urevik urevik, ivinice
I.
Amela Mehmedovi, imenuje se za lana kolskog odbora
Javne ustanove Osnovna kola urevik urevik, ivinice.
II.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREMIJER KANTONA
TUZLANSKI KANTON
Sead auevi, v.r.
V L A D A
Broj: 02/1-34-32977-4/10
165

svezi sa lankom 8. stavak 1. Odluke o formiranju Kantonalnog taba
civilne zatite kao operativno-strunog organa Tuzlanskog kantona,
(Slubene novine Tuzlanskog kantona broj 12/09), na prijedlog
Kantonalne uprave civilne zatite, Vlada Tuzlanskog kantona na
sjednici odranoj dana 15.04.2011. godine, d o n o s i
Broj 6 - Strana 499
Administrativne - matrijalno tehnike i druge poslove vezane

za potrebe Kantonalnog taba civilne zatite obavljat e Ljiljana
Pavljaevi, struni saradnik za ekonomsko-financijske poslove u
Kantonalnoj upravi civilne zatite.
IV.
Zadaci Kantonalnog taba civilne zatite, kao posebnog
operativno-strunog organa koji neposredno rukovodi akcijama
zatite i spaavanja na podruju Tuzlanskog kantona, preventivno
djeluje prije nastanka prirodne i druge nesree, te za vrijeme vjebi
civilne zatite i ratnog stanja, utvreni su u lancima 108. i 110.
Zakona o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih
i drugih nesrea (Slubene novine Federacije BiH, br. 39/03, 22/06
i 43/10) i lancima 20 do 24. Zakona o zatiti i spaavanju ljudi
i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea u Tuzlanskom
kantonu (Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 10/08 ), te
podzakonskim aktima.
Obavljanje zakonom utvrenih i sloenih poslova zahtijeva od
lanova taba specifina znanja iz razliitih oblasti, praktian rad na
terenu, suradnju pri realiziranju zadataka, aktivnost svakog lana
da prati situaciju u oblasti za koju je nadlean, te aktivan odnos o
svim saznanjima o opasnosti ili nastanku prirodne ili druge nesree
u oblasti za koju je zaduen, kao i osiguranje sprovoenja naredbi
taba u svojoj oblasti.
Angairanost lanova taba je kontinuirana i traje cijeli
mandatni period.
V.
Postavljenje komandanta, naelnika i lanova Kantonalnog

RJEENJE
taba civilne zatite vri se na period trajanja mandata Vlade
o postavljenju komandanta, naelnika i
lanova Kantonalnog taba civilne zatite
I.
Za komandanta Kantonalnog taba civilne zatite postavlja se
Aziz akovi, ministar trgovine, turizma i saobraaja Tuzlanskog
kantona.
II.
Za naelnika Kantonalnog taba civilne zatite postavlja se
mr. sci. Zdenko Tadi, ravnatelj Kantonalne uprave civilne zatite.
III.
Za lanove Kantonalnog taba civilne zatite postavljaju se:
1. Jadranka Durakovi, sekretar Crvenog krsta/kria
Tuzlanskog kantona,
2. Bego Guti, ministar unutarnjih poslova - zaduen za
policiju,
3. Dr.sci. eljko Kneiek, ministar industrije, energetike i
rudarstva - zaduen za industriju, energetiku i rudarstvo.
4. Prof. dr. sci. Nada Pavlovi - ali, ministrica zdravstva
- zaduena za zdravstvo,
5. Senija Bubi, ministrica prostornog ureenja i zatite
okolice - zaduena za prostorno ureenje i zatitu okolice,
6. Merima Hajdarevi, sekretar Ministarstva financija
zaduena za financije,
7. Edin Nii, sekretar Ministarstva za obnovu, razvoj i
povratak - zaduen za evakuaciju i zbrinjavanje,
8. Samid arac, pomonik ministra poljoprivrede, umarstva
i vodoprivrede - zaduen za poljoprivredu, vodoprivredu
i umarstvo,
Kantona.
Razrjeenje pojedinih lanova u Kantonalnom tabu civilne
zatite vri se po istom postupku kao i njihovo postavljenje.
VI.
Za uee u radu Kantonalnog taba civilne zatite, njegovim
lanovima pripada naknada, ija visina se utvruje posebnom
odlukom Vlade Kantona.
VII.
Stupanjem na snagu ovog rjeenja stavlja se van snage Rjeenje
o postavljenju komandanta, naelnika i lanova Kantonalnog taba
civilne zatite, (Slubene novine Tuzlanskog kantona broj: 16/09.)
VIII.
Ovo rjeenje stupa na snagu danom donoenja, a objavit e se

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
V LADA
Broj:02/1-34-13307/11
Tuzla, 15.04. 2011.godine
166
PREMIJER KANTONA
Sead auevi, v.r.
Na temelju lanka 5. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona

svezi sa lancima 29. i 36. Zakona o izvrenju Prorauna Tuzlanskog
kantona za 2011. godinu (Slubene novine Tuzlanskog kantona,
broj 4/11), Vlada Tuzlanskog kantona, na sjednici odranoj dana
15.04.2011. godine, d o n o s i
Broj 6 - Strana 500
PROGRAM
koritenja sredstava za realizaciju dopunskih prava i ostalih

izdvajanja sa kriterijima za raspodjelu korisnicima
borako - invalidske zatite u 2011. godini
I.
Programom koritenja sredstava za realizaciju dopunskih prava
i ostalih izdvajanja sa kriterijima za raspodjelu korisnicima borako
- invalidske zatite u 2011. godini (u daljem tekstu: Program) vri se
raspodjela sredstava, planirana Proraunom Tuzlanskog kantona, za
prava utvrena Zakonom o dopunskim pravima branitelja i lanova
njihovih obitelji (Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 3/07, 4/08,
9/08, 13/09 i 8/10), u daljem tekstu: Zakon) kao i za ostala izdvajanja
za raspodjelu korisnicima borako - invalidske zatite u 2011. godini.
Program se sastoji iz dva odjeljka:
- Odjeljka A: Realizacija dopunskih prava utvrenih
Zakonom i
- Odjeljka B: Realizacija ostalih izdvajanja za korisnike
borako - invalidske zatite, sa kriterijima za raspodjelu
sredstava korisnicima borako - invalidske zatite.
Odjeljak A: Realizacija dopunskih prava utvrenih Zakonom
II.
(1) Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, ostvaruju
sukladno lanku 6. stavak (1) - (6) i lanku 3. Odluke o proirenom
obimu prava iz oblasti zdravstvene zatite branitelja i lanova
njihovih obitelji (Slubene novine Tuzlanskog kantona br. 8/07 i
14/09, u daljem tekstu: Odluka).
(2) Planirana sredstva iznose 850.000,00 KM, na poziciji
razdio 20, glava 01, potroako mjesto 0002 - dopunska prava iz
borako-invalidske zatite i ostala izdvajanja za korisnike borako
- invalidske zatite (u daljem tekstu: BIZ), interna podanalitika obvezno zdravstveno osiguranje, projekat 5026001.
(3) Realizacija planiranih sredstava vrit e se na temelju
ispostavljenih rauna Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog
kantona (u daljem tekstu: Zavod), na bazi prepisa osiguranika
usaglaenih izmeu Poslovnica Zavoda i opinskih slubi za
borako-invalidsku zatitu (u daljem tekstu: opinska sluba).
III.
(1) Pravo na plaanje neposrednog uea osiguranih osoba u
trokovima koritenja zdravstvene zatite (u daljem tekstu: premija)
ostvaruje se sukladno lanku 6. stavak (7) Zakona i Odluke o
neposrednom ueu osiguranih osoba u trokovima koritenja
zdravstvene zatite na teritoriji Tuzlanskog kantona (Slubene
novine Tuzlanskog kantona, broj: 2/03).
(2) Planirana sredstva iznose 1.100.000,00 KM, na poziciji
BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika premija osiguranja, projekat 5027001.
(3) Realizacija planiranih sredstava vrit e se sukladno aktu
Zavoda, kojim prihvata plaanje u ratama, po ispostavljenim raunima,
obzirom, da su odredbe o nainu plaanja, iz Odluke o neposrednom
ueu osiguranih osoba u trokovima koritenja zdravstvene zatite na
teritoriji Tuzlanskog kantona, neprimjenjive za tekuu godinu.
IV.
(1) Pravo na lijekove, sanitetski materijal i dezinfekciona
sredstva ostvaruju se sukladno lanku 6. stavci (5) i (6), lankom 8.
Zakona, lancima 35. i 36. Odluke, kao i propisom Ministarstva za
boraka pitanja Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo).
BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika lijekovi, projekat 5013001.
(3) Realizacija planiranih sredstava vrit e se rjeenjem
Ministarstva.
V.
(1) Pravo na pomo u lijeenju u inozemstvu ostvaruje
se sukladno lanu 6. stavci (5) i (6) i lanku 10. Zakona, lanku
37. Odluke i pod uvjetima i na nain definiran propisom Vlade

(2) Planirana sredstva za pomo u lijeenju u inozemstvu iznose
20.000,00 KM, na poziciji razdio 20, glava 01, potroako mjesto
0002 - dopunska prava iz BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a,
interna podanalitika lijeenje u inozemstvu, projekat 5034003.
(3) Realizacija planiranih sredstava vrit e se rjeenjem
Ministarstva.
VI.
(1) Pravo na ortotsko - protetska i druga pomagala ostvaruju
se sukladno lanku 6. stavci (5) i (6) i lancima 7. i 8. Zakona i na
nain propisan lancima od 8. do 34. Odluke.
(2) Ukupno planirana sredstva iznose 751.000,00 KM, na
poziciji razdio 20, glava 01, potroako mjesto 0002 - dopunska
prava iz BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna
podanalitika - navedena u tabeli ortotsko - protetska i druga
pomagala, projekti od 5014002 do 5014012, sastoje se od:
Tabela 1.
- ortopedska pomagala za gornje i donje
ekstremitete
300.000,00
- ortopedska obua za RVI
100.000,00
- invalidska kolica (za osobe sa paraplegijom)
0,00
- ona protetika
3.000,00
- sluna pomagala
3.000,00
- aparati za omoguavanje glasnog govora
3.000,00
- endoproteze
- sanitetsko higijenski materijal
3.000,00
330.000,00
- ostala pomagala (aparati i trakice za mjerenje

eera)
3.000,00
- pomagala za slijepe osobe
3.000,00
- stomatoloko protetska pomagala

UKUPNO :
3.000,00
751.000,00
(3) Realizacija planiranih sredstava (Tabela 1.) vrit e se na

temelju zakljuenih ugovora i rjeenja Ministarstva.
VII.
(1) Pravo na banjsko - klimatsko lijeenje, ostvaruje se
sukladno lanku 6. stavci (5) i (6) i lancima od 11. do 13. Zakona i
na nain propisan lancima od 39. do 44. Odluke.
BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika banjsko klimatsko lijeenje, projekat 5011001.
zakljuenih ugovora.
VIII.
(1) Pravo po temelju profesionalne rehabilitacije, utvrivanja
procenta vojnog invaliditeta i nesposobnosti za privreivanje,
ostvaruje se sukladno sa lancima 14. i 15. Zakona i lanku 47.
Zakona o pravima branilaca i lanova njihovih obitelji (Slubene
novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 33/04, 56/05 i
70/07, u daljem tekstu: Federalni zakon), na temelju nalaza, ocjene
i miljenja ljekarske komisije Instituta za medicinsko vjetaenje
zdravstvenog stanja.
(2) Ukupno planirana sredstva iznose 45.000,00 KM, i to:
a) 5.000,00 KM za profesionalnu rehabilitaciju za osoba
iz lanka 14. Zakona, na poziciji razdio 20, glava 01,
potroako mjesto 0002 - dopunska prava iz BIZ-a i
ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika
- profesionalna rehabilitacija i
b) 40.000.00 KM za rad ljekarskih komisija po federalnom
zakonu, na poziciji razdio 20, glava 01, potroako mjesto
XI.
(1) Pravo na podizanje niana - nadgrobnog spomenika
ostvaruje se sukladno lancima od 30. do 33. Zakona i pod uvjetom
i na nain definiran posebnim propisom Ministarstva.
(2) Ukupno planirana sredstva iznose 210.000,00 KM, a
koristit e se na sljedei nain:
a) 200.000,00 KM - za izgradnju jedinstvenih spomen
obiljeja. Sredstva su planirana na poziciji razdio 20,
glava 01, potroako mjesto 0002 dopunska prava
iz BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna
podanalitika izgradnja jedinstvenih spomen obiljeja,
projekat 5025001.
b) 10.000,00 KM - za naknadu trokova podizanja niana/
nadgrobnog spomenika, lanovima obitelji poginulih
branilaca koji su osobnim sredstvima podigli niane/
XII.
(1) Pravo na naknadu trokova denaze/sahrane, ostvaruje se
sukladno lancima 35. i 36. Zakona i na nain definiran posebnim
propisom Ministarstva.
BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika pomo u sluaju smrti, projekat 5036002.
(3) Realizacija planiranih sredstava, vrit e se rjeenjima
Ministarstva.
XIII.
(1) Posebna prava dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja
(jednokratno novano primanje), ostvaruje se sukladno lanku 39.
Zakona.
BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika
- izdvajanja za dobitnike ratnih priznanja i odlikovanja, projekat
5024001.
(3) Realizacija planiranih sredstava, vrit e se na temelju
odluke Vlade Kantona i rjeenjima Ministarstva.
XIV.
(1) Pravo na naknadu trokova prijevoza u zemlji radi lijeenja
ostvaruje se sukladno lanku 42. Zakona i na nain propisan
lancima 45. i 46. Odluke.
(2) Planirana sredstva iznose 10.000,00 KM, na poziciji razdio
20, glava 01, potroako mjesto 0002 - dopunska prava iz BIZ-a i
ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika - naknada
trokova prijevoza kod lijeenja u zemlji, projekt 5012003.
(3) Realizacija planiranih sredstava vrit e se rjeenjima
Ministarstva.

XV.
(1) Pravo na jednokratnu novanu pomo u svrhu rjeavanja
socijalnih potreba ostvaruje se sukladno lanku 43. stavak (1)
Zakona i propisom Ministarstva.
BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika jednokratne novane pomoi, projekt 5023001.
(3) Raspored planiranih sredstava po opinama je sljedei:
Tabela 2:
OPINA
RVI
UKUPNO
ODOBRENO
X.
(1) Pravo na pomo za rjeavanje stambenih potreba ostvaruje
se sukladno lancima 4. i 24. Zakona, i na nain definiran posebnim
programima i propisima Vlade Kantona.
(2) Ukupno planirana sredstva iznose 6.764.000,00 KM, na
podanalitika - stambeno zbrinjavanje obitelji poginulih boracaehida, ratnih vojnih invalida i demobiliziranih branilaca, projekati
od 5022001 do 5022009 koristit e se na sljedei nain:
a) 4.100.000,00 KM - jednokratnom dodjelom bespovratnih
novanih sredstava,
b) 2.400.000,00 KM - dodjelom beskamatnih kreditnih
sredstava putem poslovne banke,
c) 264.500,00 KM - za sve radnje neophodne u postupku
prenosa nepokretnosti i prava, izdvajanja u svrhu
realizacije odluka Vlade Kantona, postupke zapoete u
proteklom periodu, a koji nisu okonani zbog razliitih
okolnosti (uknjiba, etairanje, izradu PS obrazaca,
izvrenje sudskih presuda i dr.), okonavanje postupaka
za stanove po posebnoj odluci Vlade Kantona o ukidanju
Kantonalnog fonda broj: 02/1-05-11895/01 od 06.10.2001.
godine, subvencionirane kamate iz 2004. godine,
bankarske usluge za realizaciju dodjele beskamatnih
kreditnih sredstava, kao i druge nepredviene i interventne
situacije za pomo u stambenom zbrinjavanju sukladno
Zakonu i aktima Vlade Kantona.
(3) Realizacija sredstava iz stavaka (2) alineja a) ove toke,
vrit e se rjeenjima Ministarstva, prenosom grant sredstava
opinama Kantona.
(4) Realizacija sredstava iz stava (2) alineja b) ove toke,
vrit e se na temelju potpisanog ugovora sa poslovnom bankom i
rjeenjem Ministarstva, jednokratnim prenosom sredstava poslovnoj
banci.
(5) Realizacija sredstava iz stavka (2) alineja c) vrit e se u
ovisnosti od utvrene namjene: odlukama Vlade Kantona, ugovorima,
sudskim presudama, rjeenjima ili odlukama Ministarstva.
nadgrobni spomenik. Sredstva su planirana na poziciji

razdio 20, glava 01, potroako mjesto 0002 - dopunska
prava iz BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a,
interna podanalitika - naknada trokova podizanja niana/
nadgrobnog spomenika, projekat 5025002.
(3) Realizacija planiranih sredstava iz stavka (2) toka a)
vrit e se na temelju zakljuenog ugovora, a za toku b) vrit e se
rjeenjima Ministarstva.
Ukupno
korisnika
IX
(1) Pravo na stipendiranje ostvaruju se sukladno lanku 21.
Zakona, pod uvjetima i na nain definiran posebnim programom i
propisom Vlade Kantona.
BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika stipendiranje studenata i uenika, projekat 5029001 i 5029002.
(3) Realizacija planiranih sredstava za kolsku/studijsku
2010/2011 godinu okonat e se na temelju zakljuenih ugovora sa
korisnicima stipendija.
Broj 6 - Strana 501
DB
(nezaposleni)
0002 - dopunska prava iz BIZ-a i ostala izdvajanja za

korisnike BIZ-a, interna podanalitika - ljekarske komisije,
projekat 5021001.
zakljuenih ugovora.
P-PB
BANOVII
547
417
558
1.522
16.900,00
ELI
207
247
890
1.344
15.400,00
DOBOJ
ISTOK
269
271
791
1.331
14.800,00
GRAANICA
658
445
1.872
2.975
33.100,00
GRADAAC
840
692
2.611
4.143
46.100,00
KALESIJA
752
578
1.822
3.152
35.100,00
KLADANJ
370
268
639
1.277
14.200,00
Broj 6 - Strana 502

LUKAVAC
SAPNA

1.127
580
1.322
3.029
33.700,00
647
297
733
1.677
18.600,00
1.365
463
1.385
3.213
35.800,00
261
197
567
1.025
11.400,00
TUZLA
2.373
1.873
2.768
7.014
78.100,00
IVINICE
1.448
727
2.029
4.204
46.800,00
UKUPNO
10.864
7.055
17.987
35.906
400.000,00
SREBRENIK
TEOAK
(4) Realizacija planiranih sredstava (Tabela 2.) vrit e se

rjeenjima Ministarstva.
(5) Pravo na jednokratne novane pomoi u svrhu nabavke
obveznih udbenika ostvaruje se sukladno lanku 43. stavak (2)
Zakona i propisom Ministarstva.
BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika jednokratne pomoi za nabavku udbenika, projekt 5023002.
(7) Realizacija planiranih sredstava vrit e rjeenjima
Ministarstva.

XVI.
(1) Pravo na participaciju u ueu - odravanju portskih
takmienja u invalidskom portu i manifestacija koje se organiziraju
povodom obiljeavanja znaajnih datuma, dogaaja i linosti
znaajnih za Bosnu i Hercegovinu (u daljem tekstu: BiH), Federacije
Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: F BiH) i Kanton, ostvaruje
se sukladno lanku 44. stavci (3) i (4) Zakona i na temelju posebnog
programa Vlade Kantona.
(2) Ukupno planirana sredstva iznose 40.500,00 KM, a koristit
e se na sljedei nain:
a) 12.500,00 KM za organizaciju manifestacije u povodu
obiljeavanja Dana OS BiH,
b) 28.000,00 KM za organizaciju manifestacija u povodu
obiljeavanja znaajnih datuma, dogaaja i linosti znaajnih za
BiH, FBiH i Kanton.
(3) Planirana sredstava iz stavka 2) ove toke osigurana su
na poziciji razdio 20, glava 01, potroako mjesto 0002 - dopunska
podanalitika - obiljeavanje znaajnih datuma, projekt 5028001.
(4) Realizacija planiranih sredstava vrit e se pojedinanim
odlukama Ministarstva, a sukladno Programu obiljeavanja
znaajnih datuma, dogaaja i linosti na podruju Kantona sa
rasporedom sredstava za 2011. godinu kojeg usvaja Vlada Kantona.
XVII.
(1) Invalidski portski klubovi kantonalnog nivoa, ostvaruju
pravo na financiranje sukladno lanku 44. stavci (1) i (2) Zakona i
propisa Vlade Kantona.
(2) Planirana sredstva iznose 70.000,00 KM, a obezbijeana
su na poziciji: razdio 20, glava 01, potroako mjesto 0002 dopunska prava iz BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a,
interna podanalitika - invalidski port, projekt 5031001.
(3) Realizacija planiranih sredstava vrit e se odlukama
Ministartstva.
Odjeljak B: Realizacija ostalih izdvajanja za korisnike
borako - invalidske zatite
XVIII.
(1) Informacioni poslovi proizilaze iz odredaba Federalnog
zakona, a podrazumjevaju odravanje aplikativnog softvera integralnog
informacionog sustava borako-invalidske zatite FBiH. Informacioni
poslovi se obavljaju po jedinstvenom aplikativnom programu, za
sve opine FBIH, a osnovni cilj je objedinjeno trebovanje sredstava
borako invalidskih prinadlenosti za korisnike Kantona.
(2) Planirana sredstva iznose 7.000,00 KM, na poziciji razdio 20,
glava 01, potroako mjesto 0002 - dopunska prava iz BIZ-a i ostala
izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika - informacioni

sistem, projekt 5033001.
(3) Realizacija planiranih sredstava vri se sukladno
zakljuenim ugovorom.

XIX.
(1) Sredstva za ostala izdvajanja namjenjena su za aktivnosti
neophodne za realizaciju i provedbu Zakona, Federalnog zakona
i Odluke, kao i ostale nepredviene aktivnosti/potrebe korisnika
borako-invalidske zatite.
(2) Ukupno planirana sredstva iznose 217.000,00 KM, na
podanalitika - ostala izdvajanja, a koristit e se za:
a) rad strunih osoba koja obavljaju poslove neophodne
za realizaciju prava iz Zakona i Odluke (stambeno zbrinjavanje,
ortotsko - protetska i druga pomagala, lijekove, banjsko - klimatsko
lijeenje i lijeenje u zemlji i inozemstvu)
- planirana sredstva iznose 60.000,00 KM, na poziciji
razdio 20 - glava 01- potroako mjesto 0002 dopunska
projekt 5034001,
- realizacija planiranih sredstava vrit e se na temelju
zakljuenih ugovora.
b) sva nepredviena izdvajanja za osobe iz lanaka 1. i
4. Zakona, dogaaje i aktivnosti vezana za boraku populaciju,
koja se pokau kao nuna i opravdana. Odluku po pojedinanom
zahtjevu donosi ministar, pod uvjetom da se uz obrazloen zahtjev
sa specifikacijom utroka sredstava priloi:
- pratea dokumentacija koja ovisi od prirode zahtjeva ili
- miljenje opinske slube o socijalnom statusu korisnika.
razdio 20 - glava 001- potroako mjesto 0002 - dopunska
interna podanalitika - ostala izdvajanja, projekt 5034001,
- realizacija planiranih sredstava vrit e se odlukama
Ministarstva.
c) pomoi u lijeenju za osobe iz lanaka 1. i 4. Zakona, koja se
pokau kao nuna dodjeljuju se sukladno propisom Vlade Kantona.
razdio 20 - glava 01- potroako mjesto 0002 - dopunska
interna podanalitika - lijeenje u zemlji, projekt 5034002,
- realizacija planiranih sredstava vrit e se rjeenjima
ministarstva, sukladno posebnom propisu Vlade Kantona.
XX.
(1) Sredstva za izgradnju spomenika, predviena su za
sufinanciranje u izgradnji spomen obiljeja poginulim pripadnicima
Oruanih snaga Armije Republike BiH na podruju Kantona.
(2) Planirana sredstva iznose 80.000,00 KM na poziciji
BIZ-a i ostala izdvajanja za korisnike BIZ-a, interna podanalitika izgradnja spomenika, projekt 5035001.
(3) Realizacija planiranih sredstava vrit e se na temelju zakljuenih
ugovora, sukladno sa kriterijima utvrenim tokom XXI. ovog programa.
XXI.
(1) Sredstva iz toke XX. ovoga programa dodjeljuju se na
temelju javnog poziva Ministarstava, koji se obajvljuje u dnevnim
novinama i na zvaninoj Web stranici Vlade Kantona.
(2) Pravo uea po javnom pozivu imaju: opine, mjesne
zajednice u opinama Kantona i druge pravne osobe registrirane
na podruju Kantona, koja se pojavljuju kao nosioci investicije za
izgradnju spomen obiljeja, pod uvjetom da dostave:
a) rjeenje o upisu u Registar kod Ministarstva pravosua i
uprave Kantona ili drugog nadlenog organa u F BiH ili
BiH - sjedite po rjeenju na podruja Kantona,
b) dokument na temelju kojeg je pokrenuta aktivnost

izgradnje spomen obiljeja (odluka),
c) projekat sa detaljnim opisom projektnih aktivnosti
(ovjeren od strane ovlatenog projektanta),
d) rjeenje o odobrenju za gradnju (graevinska dozvola),
e) financijska konstrukcija (ukupna vrijednost projekta,
izvori financiranja, dosadanja ulaganja te nedostajua
sredstva),
f) dinamika i rok zavretka radova,
g) fotografija spomenika ili lokacije na kojoj e se graditi (da
bi se vidjelo u kojoj je fazi izgradnja spomenika).
(3) Kriteriji za dodjelu sredstava za uee u izgradnji
spomen obiljeja su:
a) povijesni znaaj za iru drutvenu zajednicu (federalni,
kantonalni, opinski, mjesna zajednica)
b) vrijednost projekta i
c) vlastito uee.
(4) Planirana sredstava iz toke XIX. ovoga programa,
rasporeuju se u ovisnosti od raspoloivih sredstava, a maksimalan
iznos uea u izgradnji spomen obiljeja je 10.000,00 KM, bez
obzira na vrijednost projekta.
(5) Projekti, financijski podrani u ranijim godinama od
Ministarstva, ne mogu biti predmet dodjele novih financijskih
sredstava.
XXII.
Realizacija planiranih sredstava iz programa zavisi od
raspoloivih sredstava u Proraunu Tuzlanskog kantona, a iznosi
utvreni Programom podrazumijevaju raspored sredstava do iznosa
navedenog u Programu.
XXIII.
Nadzor i kontrolu utroenih sredstava po ovom programu vri
Ministarstvo.
XXIV.
Za izvrenje ovog programa zaduuje se Ministarstvo financija
i Ministarstvo za boraka pitanja.
XXV.
Ovaj Program stupa na snagu danom donoenja i isti e biti
objavljen u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona.

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
V LADA
Broj: 02/1-14-007193/11
PREMIJER KANTONA
Sead auevi, v.r.
167
Na temelju lanka 61. Zakona o proraunima u Federaciji

Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br.
19/06,76/08,5/09, 32/09. 51/09, 9/10, 36/10 i 45/10), ministar
financija, d o n o s i
P R A V I L N I K
O KNJIGOVODSTVU PRORAUNA
TUZLANSKOG KANTONA
I -TEMELJNE ODREDBE
lanak 1.
Ovim pravilnikom ureuju se standardne proraunske
klasifikacije, fondovsko raunovodstvo, raunovodstvene knjige i
knjigovodstvene isprave, procjenjivanje bilansnih pozicija i popis
imovine, obveza i potraivanja.
Broj 6 - Strana 503
lanak 2.
Odredbe ovog pravilnika odnose se na korisnike prorauna
Tuzlanskog kantona, koji se kao takvi utvruju zakonima o izvrenju
prorauna Tuzlanskog kantona za svaku fiskalnu godinu.

lanak 3.
Proraunski korisnici vode knjigovodstvo na temelju
raunovodstvenih naela tonosti, istinitosti, pouzdanosti,
sveobuhvatnosti, blagovremenosti i pojedinanom iskazivanju
poslovnih dogaaja.
Proraunski korisnici vode knjigovodstvo Prorauna suglasno
odredbama lanka 33. stavak 2. Zakona o raunovodstvu i reviziji u
Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine F BiH, broj:83/09).
Proraunski korisnici iskazuju svoje knjigovodstvene
podatke sukladno odredbama Uredbe o raunovodstvu prorauna u
Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine F BiH, broj:
87/10, u daljem tekstu: Uredba) i ovog pravilnika.
lanak 4.
Proraun je obvezan osigurati podatke:
a) o poreznim prihodima koji budu utvreni zakonom,
b) o neporeznim prihodima kao to je dobit javnih i dravnih
poduzea, prihod od administrativnih naknada i taksi,
novanih kazni te prihoda od kamata,
c) o prihodima ostvarenim od obavljanja temeljne djelatnosti
proraunskih korisnika, po posebnim propisima,
d) o domaim i inozemnim donacijama, u gotovinskom i
negotovinskom obliku,
e) o tekuim izdacima, kao to su plae, naknade, izdaci za
materijal i usluge, tekui transferi i plaanje kamata,
f) o nabavi kapitalnih sredstava i kapitalnih transfera,
g) o stanju i kretanju zajmova i udjela u glavnici, financijske
imovine, sredstava rezervi i ostalih potraivanja i
dugovanja
h) o stanju i kretanju izvora stalnih sredstava.
Proraun je obvezan podatke iz stavka 1. ovog lanka osigurati
pojedinano po proraunskim korisnicima i prema standardnim
proraunskim klasifikacijama.
lanak 5.
Proraunski korisnici obvezni su osigurati podatke:
a) o tekuim izdacima, kao to su plae, naknade, izdaci za
materijal i usluge, tekui transferi, subvencije i plaanje
kamata,
b) o nabavi kapitalnih sredstava i kapitalnih transfera,
c) o stanju i kretanju izvora stalnih sredstava.
Proraunski korisnici obvezni su podatke iz stavka 1. ovog
lanka osigurati prema standardnim proraunskim klasifikacijama.
lanak 6.
Proraunski korisnici vode knjigovodstvo po naelu dvojnog
knjigovodstva i po kontima iz Analitikog kontnog plana za
proraun i proraunske korisnike (u daljem tekstu: Kontni plan),
koji je propisan od strane Federalnog ministarstva financija.
Kontni plan se propisuje u cilju jedinstvenog evidentiranja
sredstava, izvora, rashoda, izdataka, prihoda i primitaka prorauna.
II - STANDARDNE PRORAUNSKE KLASIFIKACIJE
lanak 7.
Standardne proraunske klasifikacije su: organizacijska,
ekonomska, funkcionalna i fondovska klasifikacija.
Broj 6 - Strana 504
lanak 8.
Organizacijska klasifikacija omoguuje identificiranje
financijske odgovornosti na nivou primarnog, sekundarnog i
tercijalnog proraunskog korisnika, a organizira se hijerarhijski
na temelju Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave
Tuzlanskog kantona (Slubene novine Tuzlanskog kantona ,
br.17/00,3/01,12/03,10/05 i 3/08).
lanak 9.
Proraunski korisnici obvezni su da aktivnosti i usluge Vlade
kantona, klasificiraju po kategorijama Sintetike klasifikacije
funkcija Vlade, i to:
- 0100

- 0200

- 0300

- 0400

- 0500

- 0600

- 0700

- 0800

- aktivnosti opih javnih slubi

0110-izvrni i pravni organi, financijski i fiskalni organi
0120-strana ekonomska pomo
0140-organi opih slubi
0180-osnovno istraivanje
0190-ostale aktivnosti opih javnih slubi neklasificirane drugdje
- aktivnosti obrane
0210-aktivnosti vojne i civilne obrane
0220-aktivnosti inozemne vojne pomoi
0230-aktivnosti obrane neklasificirane drugdje
0280-primijenjeno istraivanje u oblasti obrane
0290-aktivnosti organa uprave u oblasti obrane
- aktivnosti javnog reda i sigurnosti
0310-aktivnosti policijske i vatrogasne zatite
0320-aktivnosti sudova
0330-aktivnosti zatvora
0340-aktivnosti planiranja i zatite protiv prirodnih nepogoda
0380-primijenjeno istraivanje u oblasti javnog reda i sigurnosti
0390-aktivnosti organa uprave javnog reda i sigurnosti
- aktivnosti naobrazbe
0410-aktivnosti predkolske i osnovne naobrazbe
0420-aktivnosti srednje naobrazbe
0430-aktivnosti visoke naobrazbe
0440-aktivnosti naobrazbe nedefinirane po nivou
0450-aktivnosti dodatne naobrazbe
0480-primijenjeno istraivanje u oblasti naobrazbe
0490-aktivnosti organa uprave u oblasti naobrazbe
- aktivnosti zdravstva
0510-bolnike aktivnosti
0520-klinike, medicinske, stomatoloke i paramedicinske
aktivnosti
0530-aktivnosti javnog zdravstva
0540-lijekovi, proteze, medicinska oprema i drugi proizvodi
0580-primijenjeno istraivanje u oblasti zdravstva
0590-aktivnosti organa uprave u oblasti zdravstva
- aktivnosti socijalnog osiguranja
0610-aktivnosti socijalnog osiguranja i davanja
0620-aktivnosti institucija socijalne pomoi
0680-primijenjeno istraivanje u oblasti socijalnog osiguranja
0690-aktivnosti organa uprave u oblasti socijalnog osiguranja
- stambeno- komunalne aktivnosti
0710-aktivnosti stambenog i komunalnog razvoja
0720-aktivnosti vodosnabdijevanja
0730-sanitarne aktivnosti
0740-aktivnosti vezane za ulinu rasvjetu
0750-ostale stambeno-komunalne aktivnosti
0780-primijenjeno istraivanje u oblasti stambenokomunalnog razvoja
0790-aktivnosti organa uprave u oblasti stambenokomunalnog razvoja
- kulturne, rekreacione i religijske aktivnosti
0810-rekreacione aktivnosti
0820-kulturne aktivnosti
0830-aktivnosti izdavatva i objavljivanja
0840-aktivnosti vezane za religiju
0890-aktivnosti organa uprave u oblasti kulture, rekreacije i
religije
- 0900

- 1000

- 1100

- 1200

- 1300

- 1400

- aktivnosti vezane za energiju i gorivo

0910-aktivnosti vezane za energiju i gorivo
0920-aktivnosti vezane za elektrinu energiju i druge izvore
0930-aktivnosti vezane za druge vrste energije i goriva
0980-primijenjeno istraivanje u oblasti energije i goriva
0990-aktivnosti organa uprave u oblasti energije i goriva
- aktivnosti vezane za poljoprivredu
1010-aktivnosti vezane za poljoprivredu
1020-aktivnosti vezane za umarstvo
1030-aktivnosti vezane za lov i ribolov
1040-ostale aktivnosti vezane za poljoprivredu
1080-primijenjeno istraivanje u oblasti poljoprivrede
1090-aktivnosti organa uprave u oblasti poljoprivrede
- aktivnosti rudarstva i min.resursa, proiz. i graditeljstva
1110-aktivnosti u oblasti rudarstva i mineralnih resursa
1120-aktivnosti u oblasti proizvodnje
1130-aktivnosti u oblasti graditeljstva
1140-ostale rudarske, proizvodne i graditeljske aktivnosti
1180-primijenjeno istraivanje u oblasti rudarstva,
proizvodnje i graditeljstva
1190-aktivnosti organa uprave u oblasti rudarstva,
proizvodnje i graditeljstva
- aktivnosti prometa i komunikacije
1210-aktivnosti u oblasti cestovnog prometa
1220-aktivnosti u oblasti vodenog prometa
1230-aktivnosti u oblasti eljeznikog prometa
1240-aktivnosti u oblasti zranog prometa
1250-cijevni promet i drugi prometni sustavi
1260-aktivnosti u oblasti komunikacija
1280- primijenjeno istraivanje u oblasti prometa i komunikacija
1290-aktivnosti organa uprave u oblasti prometa i komunikacija
- ostale ekonomske aktivnosti
1310-aktivnosti distributivne trgovine, ukljuujui
skladita i aktivnosti vezane za rad hotela i restorana
1320-aktivnosti u oblasti turizma
1330-vienamjenski razvojni projekti
1340-aktivnosti u oblasti opeg rada
1390-ostale ekonomske aktivnosti neklasificirane drugdje
- rashodi neklasificirani po glavnim grupama
1410-transakcije javnog duga
1420-transferi izmeu nivoa vlasti
1490-ostali rashodi neklasificirani po glavnim grupama
lanak 10.
Fondovska klasifikacija je sustavni okvir koji omoguuje

planiranje i evidentiranje financijskih promjena i transakcija
prorauna po segmentima u svrhu osiguranja kontrole namjenskog
troenja sredstava prorauna.
Proraunski korisnici e unositi podatke u raunovodstvene
knjige prema sljedeoj fondovskoj klasifikaciji:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
opi fond (kod 01),

fond prihoda po posebnim propisima (kod 02),
fond namjenskih prihoda (kod 03),
fond domaih donacija (kod 04),
fond inozemnih donacija (kod 05),
fond za servisiranje domaeg duga (kod 06),
fond za servisiranje inozemnog duga (kod 07),
fond kapitalnih projekata (kod 08).
Proraunski korisnici e unutar ove fondovske klasifikacije

odabrati i ustanoviti odreene fondove u suglasnosti sa Kantonalnim
ministarstvom financija (u daljem tekstu: Ministarstvo).
III. FONDOVSKO RAUNOVODSTVO
lanak 11.
Proraunski korisnici vode knjigovodstvo prorauna po
naelu fondovskog knjigovodstva.
Fond je fiskalni i raunovodstveni subjekt sa

samobilansirajuom serijom konta koji evidentiraju novana
sredstva i druge financijske izvore, zajedno sa svim obvezama
koje se na njih odnose i pripadajuim saldima i promjenama na
njima, koji su izdvojeni u svrhu obavljanja specifinih aktivnosti
ili postizanja odredjenih ciljeva sukladno specijalnim propisima,
restrikcijama ili ogranienjima.
Proraunski korisnici se za raunovodstvene svrhe promatraju
svaki pojedinano kao cjelina koja se sastoji od manjih zasebnih
raunovodstvenih subjekata koji se nazivaju fondovima.
Raunovodstveni fond nije pravna osoba.
lanak 12.
Raunovodstveni fondovi iz lanka 10. stavak 2. ovog
pravilnika koriste se za:
a) Opi fond koristi se za iskazivanje svih izvora i sredstava,
prihoda i rashoda prorauna i proraunskih korisnika,
osim onih koji se prema posebnim zakonskim zahtjevima
iskazuju u drugom fondu;
b) Fond prihoda po posebnim propisima koristi se za
evidentiranje svih aktivnosti koje se financiraju iz izvora
prihoda koji se na temelju propisa koriste samo u posebne
svrhe, iskljuivi kapitalne projekte, servisiranje duga i
povjerenike fondove;
c) Fond namjenskih prihoda koristi se za prihode koji
proizilaze iz redovnih aktivnosti proraunskih korisnika,
ili se ostvaruju slobodnom razmjenom robe i usluga na
tritu od strane proraunskih korisnika, ija je namjena
propisana sukladno lanku 15. Zakona;
d) Fond domaih donacija koristi se za raunovodstveno
iskazivanje domaih donacija i za evidentiranje svih
aktivnosti koje se financiraju iz domaih donacija;
e) Fond inozemnih donacija koristi se za raunovodstveno
iskazivanje inozemnih donacija i za evidentiranje svih
aktivnosti koje se financiraju iz inozemnih donacija;
f) Fond za servisiranje domaeg duga koristi se za
raunovodstveno iskazivanje prihoda i primitaka koji
su prikupljeni za izmirenje cijelog, ili dijela domaeg
duga, kao i isplate kamata i otplate glavnice duga koje
dospijevaju u narednim godinama.
g) Fond za servisiranje inozemnog duga, koristi se za
raunovodstveno iskazivanje prihoda i primitaka koji
su prikupljeni za izmirenje cijelog ili dijela inozemnog
duga, kao i isplate kamata i otplate glavnice duga koje
dospijevaju u narednim godinama.
h) Fond kapitalnih projekata, koristi se za raunovodstveno
iskazivanje investicijskih aktivnosti prorauna i
proraunskih korisnika, kao i izvora prihoda i primitaka koji
se koriste za nabavu ili izgradnju stalnih sredstava. Kako se
u proraunskim dokumentima kapitalni projekti prikazuju
odvojeno od tekueg prorauna, to se i raunovodstveno
iskazuju odvojeno kroz fond kapitalnih projekata.
Transakcije izmeu fondova istog proraunskog korisnika
ne evidentiraju se i ne iskazuju kao prihodi, odnosno rashodi tog
proraunskog korisnika. Svaki transfer izmeu fondova mora
biti evidentiran kao primitak jednog fonda i izdatak drugog
odgovarajueg fonda u istom iznosu.
IV. - KONTNI PLAN PRORAUNA
lanak 13.
U cilju jedinstvenog evidentiranja sredstava, izvora, rashoda
i izdataka, prihoda i primitaka proraunski korisnici duni su da
primjenjuju Kontni plan.
Broj 6 - Strana 505
STRUKTURA KONTNOG PLANA

lanak 14.
Proraunski korisnici obvezni su podatke iz lanka 5. ovog
pravilnika, knjigovodstveno iskazivati po klasama, glavnim
kategorijama, podkategorijama, glavnim grupama, podgrupama i
analitikim kontima iz Kontnog plana.
Financijske promjene, odnosno transakcije u proraunu
kontiraju se i evidentiraju neposredno na analitikim kontima, a u
nalogu i dnevniku, ovisno o tehnici knjigovodstva, vri se grupisanje
i zbirno knjienje u sustavnoj evidenciji vieg nivoa.
Proraunski korisnici obvezni su transakcije u proraunu
neposredno knjiiti na propisanim estocifrenim kontima.
SADRAJ KONTA
Klasa 0 Stalna sredstva
lanak 15.
Na kontima klasa 0 - Stalna sredstva, evidentiraju se sve
stvari, prava i razgranienja koja pojedinano ostaju u cijelosti ili
djelimino u istom obliku najmanje jednu godinu.
lanak 16.
Na kontima 011100 - 011400, evidentiraju se po nabavnoj
(vrijednost povijesni troak), odnosno revalorizovanoj vrijednosti
objekti i stvari koji su u uporabi.
Na kontu 011500 - Stalna nematerijalna sredstva u obliku prava,
evidentiraju se po nabavnoj odnosno revalorizovanoj vrijednosti
prava kao to je lizing, patenti, licence, koncesije, softveri i slino.
Na kontu 011600 - Sredstva u pripremi knjie se investicije
u toku.
Na kontu 011700 -Sredstva van upotrebe knjie se sredstva
van upotrebe.
Konto 011900-Ispravka vrijednosti stalnih sredstava-obuhvata
otpisanu vrijednost. Ovaj konto odobrava se na kraju godine za
obraunski otpis na teret klase 5 - Izvori stalnih sredstava. Ispravka
vrijednosti stalnih sredstava iz ovog lanka obraunava se sukladno
stopama iz Nomenklature stalnih sredstava (Slubene novine
Federacije BiH,broj:2/95).
lanak 17.
Na kontima glavne kategorije 020000-Dugoroni plasmani
evidentiraju se plasirana sredstva u vidu kredita, depozita i uloga sa
rokom dospjea preko jedne godine.
Na kontu 021000 vode se krediti u knjinom obliku (na
osobnom raunu) bez obzira na nain osiguranja. Primljena
osiguranja (hipoteka, papiri od vrijednosti i druga osiguranja)
evidentiraju se vanbilansno.
Na kontu 022000 vode se dugoroni depoziti.
Na kontu 023000 vode se svi ulozi u banke i druge financijske
organizacije, a na kontu 024000 ulozi u ostala drutva kapitala
(dionika) u kojima ulaga eli da stekne utjecaj u upravljanju i
osobno u nadzoru.
lanak 18.
Krediti u obliku obveznica vode se u glavnoj kategoriji
030000-Vrijednosni papiri.
Na kontu 031000-Vrijednosni papiri, evidentiraju se vlasniki,
kreditni i drugi papiri, ako organ ima namjeru da ih dri due od
godine.
Plasmani u dionice koji su motivirani dividendom i kursnom
razlikom vode se na kontu 031100.
Dionice se vode po kupovnom teaju, a obveznice po
nominalnom teaju s tim to se odstupanje od nominalnog teaja
evidentira na kontu 031900.
Broj 6 - Strana 506
Konto 031900 odobrava se za dio kupovne cijene koji

vjerovatno nee biti naplaen.
kamate, zakupnine i druge tranzitorne pozicije aktive (konto

191200-Razgranieni rashodi), sve na rok do godine dana.
lanak 19.
Dugorona kao i kratkorona razgranienja mogu se bilansirati

na kraju godine samo pod uvjetom da je razgranienje usklaeno sa
proraunskim planom.
Na kontima glavne kategorije 090000-Dugorona

razgranienja evidentiraju se razgranienja prihoda i rashoda na rok
dui od godine (kamata, teajna razlika).
Klasa 1 Novana sredstva, kratkorona
potraivanja i razgranienja
lanak 20.
Na kontima glavne kategorije 110000-Novana sredstva i
plemeniti metali, vode se efektivni i iralni novac, valute i devize
kao i plemeniti metali sukladno nazivima konta.
Na kontu 111100- Transakcijski i prijelazni rauni evidentira
se depozitni novac, odnosno konto korentna obveza. Analitiki konto
gotovine za interno trezorsko poslovanje (raun 111119-Raun za
poravnanje internih transakcija), slui iskljuivo kao protustav za
knienje potraivanja i obveza proraunskih korisnika iz internih
odnosa, koji se po svakoj zavrenoj transakciji iz internih odnosa
zatvara svoenjem salda na nulu.
Na kontu 111200, vode se izdvojena sredstva za otvorene
akreditive, za isplatu ekova i slino.
Devizna konta (111400, 111500 i 111600) vode se paraleleno
u stranoj valuti, u KM i bilansiraju po teaju Centralne banke Bosne
i Hercegovine.
Na kontu 111800, vode se Ostala novana i deponovana
sredstva i konta za poravnanje gotovine.
Ako je potraivanje po temelju depozita postalo u cijelosti
ili djelimino sumnjivo, rezerviranje se vri preko konta
111900-Ispravka vrijednosti.
lanak 21.
Na kontu 121000-Vrijednosni papiri, vode se oni papiri od
vrijednosti koji su po svojoj prirodi kratkoroni (mjenica, ek)
kao i oni dugoroni papiri koje pravna osoba nema namjeru drati
due od godine. Kratkoroni papiri vode se po kupovnom teaju,
a obveznice i ostali dugoroni papiri po nominalnom teaju, a
odstupanje od nominalnog teaja evidentira se na kontu 121900.
lanak 22.
Na kontu 131000-Kratkorona potraivanja, vode se
potraivanja prema nazivima konta, koja prema zakonu ili iz
ugovora trebaju biti naplaena u roku do godine dana.

Potraivanje koje je nesigurno za naplatu ispravlja se preko
konta 131900.
lanak 23.
Na kontu 141000-Kratkoroni plasmani vode se dati
kratkoroni krediti, kratkoroni oroeni depoziti i ostali plasmani
do godine, a njihova ispravka evidentira se preko konta 141900.
lanak 24.
Na kontu 161300, vode se potraivanja u okviru organa i
organizacija iz internih poslovnih odnosa na odgovarajuem analitikom
kontu, koji se zatvara preko analitikog konta za poravnanje gotovine.
lanak 25.
Na kontu 191000-Kratkorona razgranienja, evidentiraju
se aktivne kamate, zakupnine i druge anticipativne pozicije
aktive (konto 191100-Razgranieni prihodi), kao i pasivne
Klasa 2 Zalihe
lanak 26.
U klasi 2 Zalihe, evidentiraju se zalihe materijala i robe sa
pripadajuom razlikom u cijeni i porezom na dodanu vrijednost, kao
i sitni inventar na zalihi i u uporabi.
lanak 27.
Materijal i sitni inventar evidentiraju se samo unutar klase 2 u
cilju kontrole nad njihovom uporabom, obzirom da se nabava ovih
vrijednosti stavlja neposredno na rashode.
Nabava materijala i inventara evidentira se u klasi 2 tako
to se tereti konto zaliha 211100, odnosno 221100 u korist konta
ispravke 211900, odnosno 221900, a troenje materijala knjii
se odobravanjem zaliha 211100, odnosno 221100 na teret konta
ispravke 211900, odnosno 221900.
Viak zaliha knjii se u korist rashoda, a manjak zaliha knjii
se na teret rashoda materijala ili osobnog rauna.
lanak 28.
Proraunski korisnici koji mogu drati i prodavati robu koriste
odgovarajua konta zaliha robe, razlike u cijeni i poreza na dodanu
vrijednost, ukoliko robu vode po prodajnoj cijeni. Ako se roba vodi
po nabavnoj cijeni nema ni konta razlike u cijeni ni konta poreza.

Klasa 3 Kratkorone obveze i razgranienja
lanak 29.
Na kontu 311000-Kratkorone tekue obveze, evidentiraju se
obveze iz tekueg poslovanja prema nazivima pojedinih konta.
Na kontu 321000-Obveze po temelju vrijednosnih papira,
vode se izdati vrijednosni papiri prema nazivima pojedinih konta.
Na kontu 331000-Kratkoroni krediti i zajmovi, vode se
primljeni financijski i robni krediti sa rokom vraanja do godine dana.
Krediti u devizama iz inozemstva, vode se u stranoj valuti i u
KM i bilansiraju po teaju Centralne banke BiH.
lanak 30.
Na kontu 341000-Obveze prema uposlenicima vode se obveze
po temelju plaa i naknada kao i obveze po temelju svih poreza i
doprinosa bez obzira da li ih snosi uposlenik ili poslodavac.
lanak 31.
Na kontu 341400 evidentiraju se ostale obveze prema uposlenicima.
lanak 32.
Na kontu 363000-Obveze unutar organa i organizacija,
evidentiraju se obaveze prema drugim korisnicima prorauna kao
internim dobavljaima, a ovaj konto zatvara se preko rauna za
poravnanje internih transakcija.
lanak 33.
Na kontu 391000-Kratkorona razgranienja, vode se unaprijed
naplaeni prihodi (391100) i obraunati neplaeni (nedospjeli) rashodi
(391200), ako se razgraniavaju na rok do godine dana.
Klasa 4 Dugorone obveze i razgranienja

lanak 34.
U klasi 4 evidentiraju se obveze koje dospijevaju u roku duem
od godine kao i obveze iji preostali rok traje krae od godine dana,
a izvorno su formirane sa ugovorenim rokom duim od godine.
lanak 35.
Na kontu 491000-Dugorona razgranienja, evidentiraju se
prihodi i rashodi koji se razgraniavaju na rok dui od godine, ako
je to sukladno planu prorauna.
Klasa 5 Izvori stalnih sredstava
lanak 36.
U klasi 5 evidentiraju se izvori koji proraunskom korisniku
stoje na raspolaganju na neodredjeno vrijeme odnosno koji nemaju
rok dospijea.
Na kontu 511000-Izvori sredstava, iskazuje se stanje sredstava
kantona stavljenih na trajno raspolaganje, a na kontu 520000-Ostali
izvori sredstava iskazuju se ulozi drugih u vidu dionica ili u
knjinom obliku. U okviru konta 511000 vode se analitika konta
novanog i naturalnog dijela stalnih sredstava.
lanak 37.
Konto 531000-Izvori sredstava rezerve, predvieni su za
evidentiranje izdvojenih sredstava za rezerve koje se formiraju po
zakonskim propisima.
lanak 38.
Na kontu 591100-Nerasporeeni viak prihoda i rashoda, vri
se knjienje vika prihoda nad rashodima i obratno, pri zatvaranju
konta na kraju godine.
Klasa 6 Rashodi
lanak 39.
Sukladno odredbi lanka 20. stavak 3. Uredbe, rashodi nastaju
u periodu u kojem je i obveza za plaanje nastala, bez obzira da li je
izvreno i samo plaanje.
Na temelju odredbe iz predhodnog stavka, obvezu treba
knjiiti u mjesecu kada je faktura ili drugi dokument o nastaloj
obvezi primljen bez obzira na dan dospjea, odnosno u mjesecu na
koji se odnosi.
lanak 40.
Konto 611000- Plae i naknade tereti se za bruto plae i
naknade plaa (godinji odmor, bolovanje, plaeno odsustvo i ostale
naknade plaa), a konto 611200 tereti naknade trokova uposlenih
(prijevoz, trokovi smjetaja i ostale naknade).
Na kontu 612000 evidentiraju se doprinosi poslodavca jer ovi
doprinosi nisu sastavni dio bruto plae.
lanak 41.
Na kontu 613000-Izdaci za materijal i usluge, evidentiraju se
izdaci za ove namjene na odgovarajuim kontima Kontnog plana.
lanak 42.
Na kontu tekuih transfera 614000 evidentiraju se sva
nepovratna davanja za tekue svrhe, to jest ona nepovratna davanja
koja nisu data u svrhu nabave kapitalne imovine.
Kategorija konta 614000 je u analitikom kontnom planu
razraena prema primaocima kojima se daju transferi za tekue svrhe.
Broj 6 - Strana 507
lanak 43.
Na kontu kapitalnih transfera 615000 evidentiraju se
nepovratna davanja u svrhu nabave kapitalne imovine.
Isplate transfera ope prirode drugim nivoima vlasti, a
namijenjene za razne i neodreene svrhe, treba evidentirati na kontu
tekuih transfera ak i ako su djelimino koritene za pokrivanje
nabave fiksne (kapitalne) imovine.
Kategorija konta 615000 je u analitikom kontnom planu
razraena po istom principu kao i kod tekuih transfera, odnosno
prema primaocima kojima se daju kapitalni transferi.
lanak 44.
Na teret konta 616000-Plaanja kamata, knjie se kamate
vezane za pozajmljivanje novanih sredstava.
lanak 45.
U kontnom planu kantonalnih proraunskih korisnika
na kontima 689000-Rashodi od internih transakcija, knjie se
iskljuivo rashodi nastali iz internih poslovnih odnosa izmeu
korisnika prorauna.

lanak 46.
Na kontima 691000-Raspored rashoda, knjii se zatvaranje
svih konta trokova na kraju godine preko odgovarajuih analitikih
konta.
Klasa 7 Prihodi
lanak 47.
Sukladno lanku 20. stavak 2. Uredbe, prihodi i primici se
priznaju u raunovodstvenom razdoblju u kojem su mjerljivi i
raspoloivi, izuzev vlastitih prihoda i namjenskih sredstava.
Prihodi i primici su mjerljivi kad ih je mogue iskazati
vrijednosno.
Prihodi i primici su raspoloivi kad su ostvareni unutar
obraunskog perioda kako bi se mogli koristiti za plaanje obveza.
lanak 48.
Na kontu 710000 evidentiraju se prihodi od poreza kao i
doprinosi za socijalnu zatitu po vrstama prihoda iz Kontnog plana.
lanak 49.
Na kontu 721000 vode se prihodi od poduzetnikih aktivnosti
i imovine i prihodi od pozitivnih teajnih razlika. Prihodi od prava
na eksploataciju prirodnih i drugih resursa evidentiraju se na nain
da se kantonalni dio stavi na razgranienja (391100) i prenose
na konto 721112 u dijelu koji je utroen, a opinski dio stavi na
razgranienja (391300) te se usmjeri opini iji je dio.
lanak 50.
Na kontu 722000 evidentiraju se takse i druge naknade kao i
prihodi od pruanja javnih usluga prema Kontnom planu.
Vlastiti prihodi i namjenska sredstva evidentiraju se na nain
da se sva primljena sredstva stave na razgranienja (391100) i
prenose na konta 722000 u dijelu koji je utroen (sueljavanje
prihoda i rashoda).
lanak 51.
Na kontu 730000- Tekui transferi i donacije, evidentiraju se
primljene nepovratne pomoi za tekue potrebe i za posebne projekte
ili programe tako to se primljeni iznosi stave na razgranienja, a
zatim prenose na konta 730000 u dijelu koji je utroen.
Broj 6 - Strana 508
Donacije u nenovanom obliku odnosno u vidu opreme,

materijala, iskazuju se posebno izvan strukture prihoda odnosno
na odgovarajuim kontima. Procjenu te imovine vri komisija koju
odredi ovlateni predstavnik proraunskog korisnika.
lanak 52.
U Kontnom planu na raunu 789000-Prihodi od internih
transakcija, knjie se iskljuivo prihodi iz internih poslovnih odnosa
na odgovarajuem analitikom kontu.

Klasa 8 Kapitalne transakcije
lanak 53.
Na kontima klase 8 evidentiraju se kapitalni primici i kapitalni
izdaci.
lanak 54.
Na kontima 810000-Primici, evidentiraju se kapitalni primici,
kapitalni transferi, primljene otplate datih zajmova i primljeni iznosi
iz dugoronih i kratkoronih zajmova, povrati uea u kapitalu.
lanak 55.
Na kontima grupe 820000-Izdaci, evidentiraju se isplaeni
iznosi za investicije, nabavku stalnih sredstava, datih zajmova i
uea u kapitalu i otplate dugova.
lanak 56.
Konta klase 8 se u zakljunim knjienjima na kraju godine
zatvaraju u Trezoru preko konta 590000-Raspored vika prihoda i
rashoda.

Klasa 9 Vanbilansna evidencija
lanak 57.
Na kontima klase 9 evidentiraju se poslovni dogaaji koji
nemaju direktnog utjecaja na sredstva i izvore sredstava ve
samo otvaraju mogunost za takve utjecaje u budunosti (davanje
garancija, davanje avala).

Knjienje se obavlja tako to se na kontima 910000-Vanbilansna
evidencija uslovna potraivanja, vri tereenje odgovarajueg konta,
a na kontima 950000-Vanbilansna evidencija uslovne obaveze vri
odobrenje odgovarajueg konta.

Ta konta se zatvaraju kada prestane uvjetno potraivanje,
odnosno uvjetna obveza.
V. - POSLOVNE KNJIGE I KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
Poslovne knjige
lanak 58.
Poslovne knjige prorauna su: dnevnik, glavna knjiga
(knjiga prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, imovine, obveza,
potraivanja i izvora vlasnitva) i pomone knjige.
Poslovne knjige iz stavka 1. ovog lanka imaju vanost javne isprave.
lanak 59.
Dnevnik je poslovna knjiga u koju se hronoloki unose
knjigovodstvene promjene u konta glavne knjige. Dnevnik sadri
iste podatke kao i konta glavne knjige. Ukupan promet u dnevniku,
za isti obraunski period, mora odgovarati ukupnom prometu konta
glavne knjige.
lanak 60.
Glavna knjiga Trezora je sustavna knjigovodstvena evidencija
financijskih transakcija i poslovnih dogaaja na nivou proraunskih
klasifikacija: organizacijske, ekonomske, funkcionalne i projektne.
Glavnu knjigu ine konta koja predstavljaju pozicije sredstava,
izvora sredstava, prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.
Glavna knjiga vodi se iskljuivo u Trezoru za sve proraunske
korisnike na nivou organa vlasti koji donosi proraun, kao i na
nivou svih pojedinanih korisnika tog prorauna.
Na kontima glavne knjige knjii se stanje i promjene
cjelokupne imovine, obveza, kapitala, prihoda, primitaka, rashoda,
izdataka, rezultata poslovanja i vanbilansne evidencije.
lanak 61.
Pomone knjige su knjige za unos podataka u Trezoru i
pomone knjige koje vode proraunski korisnici.
Pomone knjige za unos podataka u Trezor su: knjiga za unos
narudbenica, knjiga za unos obveza, knjiga za plaanje, knjiga
potraivanja i modul Glavne knjige proraunskog korisnika kao
pomona knjiga za Glavnu knjigu Trezora.
Obvezne pomone knjige koje vode korisnici prorauna su:
knjiga ulaznih rauna, knjiga izlaznih rauna, knjiga skladita,
knjiga (popis) inventara, knjiga (popis) kapitalne imovine, knjiga
blagajne, registar plaa i knjiga duga.
Knjiga ulaznih rauna je knjiga evidencije ulaznih rauna u
koju se unose: redni broj ulaznog rauna, datum, broj dokumenta
o prijemu robe ili usluga, naziv i mjesto dobavljaa, broj i datum
ulaznog rauna, broj transakcijskog rauna dobavljaa, iznos koji
po ulaznom raunu treba platiti, odbitne stavke po raunu, iznos
koji treba platiti nakon odbitnih stavki, rok dospjea, dan plaanja i
ostali podaci po potrebi.
Knjiga izlaznih rauna je knjiga evidencije izlaznih rauna
u koju se unose: redni broj izlaznog rauna, datum, broj i datum
otpremnog dokumenta, naziv i mjesto kupca, iznos koji se po
izlaznom raunu treba naplatiti, rok dospijea rauna za naplatu,
dan plaanja i ostali podaci po potrebi.
Knjiga skladita je evidencija nabavljenog materijala, u koju
se unose: redni broj, nomenklaturni broj, opis, broj dokumenta,
koliina, ulaz i izlaz, stanje, cijena, ukupna vrijednost nabavljenog
materijala i broj konta iz kontnog plana.
Knjiga (popis) inventara je evidencija nabavljenog sitnog
inventara, u koju se unose isti podaci kao i u knjigu skladita, a
posebno se unosi lokacija i odgovorna osoba.
Knjiga (popis) kapitalne imovine je knjiga u koju se unose:
redni broj, broj rauna, datum rauna, dobavlja, naziv imovine,
jedinica mjere, koliina, cijena, nabavna vrijednost, stopa otpisa,
poetak otpisa, broj i datum dokumenta o isknjienju.
Knjiga (dnevnik) blagajne sastoji se iz evidencije naloga
za naplatu i naloga za isplatu gotovine i blagajnikog dnevnika.
Dnevnik blagajne zakljuuje se na kraju svakog radnog dana i
dostavlja raunovodstvu istog, a najkasnije narednog dana.
Registar plaa je evidencija koja se sastoji iz obrauna plaa
uposlenih za svaki mjesec, izvjea o obraunatoj plai svakog
uposlenog za obraunsku godinu i izvjea o obraunatim plaama
svih uposlenih za obraunsku godinu.
lanak 62.
Proraunski korisnici obvezno vode pomone knjige na kojima se
knjii stanje i promjene nematerijalnih i materijalnih sredstava, zaliha
materijala i sitnog inventara po vrsti i koliini potraivanja i obveze.
Proraunski korisnici vode po potrebi i druge pomone knjige.
Pomona knjiga duga vodi se u Ministarstvu financija.
lanak 63.
Proraunski korisnici na kraju fiskalne godine raunovodstvene
knjige zakljuuju i povezuju, a dnevnik i glavnu knjigu potpisuje
i ovjerava ovlateni predstavnik proraunskog korisnika ili osoba
koju on ovlasti. Potpisom se potvruje tonost i usklaenost sa

zakonskim odredbama.
Poslovne knjige koje se obrauju elektronskim putem, nakon
to ih zakljue, proraunski korisnici obvezni su tiskati, potom
uvezati i potpisati.
Glavna knjiga se mora nakon zakljuivanja na kraju poslovne
godine zatititi na nain da u istoj nije mogua izmjena pojedinih ili svih
njenih dijelova ili listova i da je istu mogue u svakom trenutku izlistati
na papir i mora se potpisati elektronskim potpisom sukladno Zakonu o
elektronskom potpisu ili se mora izlistati na papir i uvezati na nain da
nije mogua izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova.
Glavna knjiga i dnevnik uvaju se najmanje 11 godina, a
pomone knjige najmanje 7 godina.
KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE
lanak 64.
Za unos podataka u poslovne knjige potrebna je
knjigovodstvena isprava kao pisani dokaz o nastaloj financijskoj
promjeni, odnosno transakciji u proraunu i kod proraunskog
korisnika potpisana od strane ovlatenih osoba za sastavljanje i
kontrolu knjigovodstvene isprave.
Sadraj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno i
vjerodostojno prikazivati vrstu, obim i karakter poslovne promjene.
Knjigovodstvena isprava sastavlja se prije ili u trenutku
obavljanja financijske transakcije, osim onih koje se sastavljaju u
raunovodstvu.
Knjigovodstvena isprava sastavlja se u potrebnom broju
primjeraka.
Izvorna knjigovodstvena isprava moe se sastaviti i napisati
elektronskim putem, pisaom mainom ili runo.
Za obradu podataka mogu se koristiti podaci primljeni na
odgovarajuem nosiocu elektronske obrade podataka.
Za vjerodostojnost knjigovodstvene isprave iz stavka 4. ovog
lanka odgovara poiljalac, odnosno odgovorna osoba za unos
podataka u knjigovodstvo.
lanak 65.
Ovlateni predstavnik prorauna, odnosno proraunskog
korisnika ili osoba na koju je preneseno ovlatenje, svojim potpisom
na knjigovodstvenoj ispravi jami da je isprava istinita i da tono
pokazuje financijsku promjenu u proraunu ili kod proraunskog
korisnika.
Knjigovodstvena isprava sastavljena elektronskim putem
moe umjesto potpisa imati faksimil ili drugu prepoznatljivu oznaku
osobe koja je sastavila ispravu.
Knjigovodstvena isprava mora se kontrolirati prije unosa
podataka u knjigovodstvo.
Ovlatena osoba za kontrolu istinitosti i tonosti svake
pojedine vrste knjigovodstvene isprave vri kontrolu ove isprave.
Kontrolirana knjigovodstvena isprava mora biti takva da
neutralna i struna osoba koja nije sudjelovala u financijskoj
aktivnosti moe iz knjigovodstvene isprave nedvojbeno zakljuiti
i bez ikakve sumnje saznati prirodu financijske promjene, odnosno
transakcije u proraunu ili kod proraunskog korisnika.
Osobe koje sainjavaju interne knjigovodstvene isprave dune
su potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u svezi sa nastalom
poslovnom promjenom dostaviti raunovodstvu odmah po izradi,
a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je poslovna promjena
nastala.
Osobe koje primaju eksterne knjigovodstvene isprave dune
su potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u svezi sa nastalom
poslovnom promjenom dostaviti raunovodstvu odmah po prijemu,
a najkasnije u roku od tri dana od datuma prijema.
Osobe koje vode poslovne (raunovodstvene) knjige,
nakon provedene kontrole i primljenih knjigovodstvenih isprava,
dune su da knjigovodstvene isprave proknjie u poslovnim
(raunovodstvenim) knjigama narednog dana, a najkasnije u roku
od osam dana od dana prijema knjigovodstvene isprave.
Broj 6 - Strana 509
Prijem eksterne i interne knjigovodstvene isprave u

raunovodstvo evidentira se kroz Knjigu primljenih dokumenata.
lanak 66.
Knjigovodstvene isprave se odlau u fascikle ili registratore u
toku fiskalne godine, a kompletiraju se nakon zavretka godinjeg
obrauna i revizije.
Knjigovodstvene isprave uvaju se u izvornom materijalnom
obliku ili u elektronskom zapisu ili na mikrofilmu.
Trajno se uvaju platne liste, ili analitike evidencije o plaama
u svezi sa plaanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je
izvreno stjecanje nekretnina, godinji raunovodstveni obrauni,
financijska izvjea, konsolidovana financijska izvjea, izvjea o
izvrenoj reviziji i svi interni akti od utjecaja na financijsko poslovanje.
Knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci uneseni u
dnevnik i glavnu knjigu uvaju se 11(jedanaest) godina.
Knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci uneseni u
pomone knjige uvaju se 7 (sedam) godina.
Isprave platnog prometa putem ovlatenih financijskih
institucija uvaju se najmanje 5 (pet) godina.
Godinje izvjee o poslovanju uva se u originalnom obliku
11 (jedanaest) godina nakon isteka poslovne godine.
Pomoni obrauni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. uvaju se
2 (dvije) godine.
Rok za uvanje knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga
poinje tei zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose
poslovne knjige i u koje su podaci iz isprava uneseni.
VI. - PROCJENJIVANJE BILANSNIH POZICIJA

lanak 67.
Pod procjenjivanjem bilansnih pozicija podrazumijeva se
utvrivanje vrijednosti pojedinanih pozicija bilansa.
Stalna i privremena materijalna imovina obraunava se i knjii
po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost imovine ini kupovna
cijena uveana za uvozne carine, porez na dodanu vrijednost, izdatke
za prijevoz i sve druge izdatke koji su u funkciji konkretne nabave.
Pod stalnom imovinom smatra se svako ono pojedinano
sredstvo koje u cijelosti ostaje u istom obliku due od jedne godine.
Stalna imovina ija je pojedinana nabavna vrijednost u
trenutku nabave nia od 250,00 KM otpisuje se jednokratno.
Proraunski korisnici obavljaju ispravku vrijednosti stalne
imovine u obliku stvari i prava, indirektnom metodom na teret
izvora sredstava.
Otpis stalne imovine iz stavka 3. ovog lanka provodi se
linearnom metodom otpisa-primjenom godinjih stopa.
Osnovica za otpis stalne imovine u obliku stvari jesu nabavna,
odnosno revalorizirana vrijednost dugotrajne imovine.
Stalna imovina u obliku poslovnih udjela, dugoronih
zajmova i papira od vrijednosti koji kotiraju na berzi, iskazuje se po
principu nabavne ili nie cijene.
Domai novac u blagajni i na raunima iskazuje se u
nominalnom iznosu, a strani novac po teaju Centralne banke Bosne
i Hercegovine na dan bilansa.
Bilansne pozicije potraivanja i obveza priznaju se prema
iznosima iz kupoprodajnih ugovora.
REVALORIZACIJA
lanak 68.
Proraunski korisnici suglasno lanku 22. Uredbe obavljaju
revalorizaciju ako je inflacija na godinjem nivou, mjerena rastom
cijena, via od 10%, ili 10% i vie kumulativno od zadnje promjene
vrijednosti sredstava.
Revalorizacija stalnih sredstava vri se tako da se kumulativni
indeks rasta cijena proizvoaa industrijskih proizvoda primjenjuje
na nabavnu i ispravku vrijednosti odnosno na ranije revalorizirane
ove vrijednosti.
Broj 6 - Strana 510
Revalorizacija potraivanja i dugovanja vri se sukladno

ugovoru.
Efekt revalorizacije se knjii na izvore sredstava.
Revalorizacija se obavlja primjenom indeksa promjene cijena,
koje objavljuje Federalni zavod za statistiku.
VII - POPIS IMOVINE, OBVEZA I POTRAIVANJA
lanak 69.
Proraunski korisnici najmanje jednom godinje usklauju
stanje sredstava i njihovih izvora iskazanih u knjigovodstvu sa
stvarnim stanjem utvrenim popisom (inventurom).
Prije popisa proraunski korisnici su duni izvriti usklaivanje
podataka iz pomonih knjiga sa podacima iz Glavne knjige.
Popisom se utvruje stvarno stanje stvari, prava, potraivanja i
obveza prorauna i proraunskih korisnika obvezno sa stanjem na dan
31. prosinca tekue godine, prilikom statusnih promjena i prilikom
primopredaje dunosti osoba zaduenih za materijalnu imovinu.
Proraunski korisnici duni su izvriti i popis tuih sredstava
i to posebno za svaku pravnu osobu kojoj ta imovina pripada i
dostaviti po jedan primjerak popisnih lista.
Prije sastavljanja godinjih financijskih izvjea, vri se
obvezno usuglaavanje potraivanja i obveza po stanju na dan 31.12.
Za potraivanja po stanju na dan 31.12. duniku se dostavlja
konfirmacija izvod otvorenih stavki, na usuglaavanje.
Na konfirmaciju izvod otvorenih stavki, primljenu od
povjerioca, dunik je duan odgovoriti poiljaocu u roku od 8
(osam) dana od dana prijema.
lanak 70.
Komisiju za popis odreuje ovlateni predstavnik
proraunskog korisnika.
Nakon popisa, komisija je obvezna sastaviti izvjee o
rezultatima obavljenog popisa, sa prijedlogom o rashodu, otpisu te
nainu likvidiranja i knjienja eventualnih razlika.
lanovi komisije ne mogu biti osobe koje su materijalno
ili financijski zaduene za sredstva koja se popisuju i njihovi
neposredni rukovodioci.
U komisiju za popis potraivanja i obveza ne mogu biti imenovane
osobe koje vode knjigovodstvenu evidenciju potraivanja i obveza.
Na prijedlog komisije za popis ovlateni predstavnik
proraunskog korisnika, moe angairati vjetaka ili drugu
kvalificiranu osobu ili organizaciju, za procjenu kvaliteta i
vrijednosti pojedinih oblika imovine i obveza.

lanak 71.
Ovlateni predstavnik proraunskog korisnika, nakon to
razmotri izvjee komisije za popis, odluuje:
1) o nainu likvidacije utvrenih manjkova,
2) o nainu knjienja utvrenih vikova,
3) o visini otpisa nenaplativih i zastarjelih potraivanja
4) o rashodovanju stalnih sredstava i sitnog inventara.
Ako ovlateni predstavnik proraunskog korisnika prilikom
razmatranja popisnog materijala utvrdi da su za nastale manjkove,
oteenja imovine, za nenaplativa potraivanja i slino odgovorni
slubenici ili namjetenici, odluit e o mjerama koje treba protiv
njih poduzeti.
lanak 72.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da
vai Pravilnik o knjigovodstvu prorauna Tuzlanskog kantona
(Slubene novine TK, broj: 13/07).
lanak 73.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u
Slubenim novinama Tuzlanskog kantona, a primjenjivat e se od
1. sijenja 2011. godine.

Bosna i Hercegovina
TUZLANSKI KANTON
Ministarstvo financija
Broj: 07/1-14-8013/11
Tuzla, 20.04.2011.
MINISTAR
Mlaan Lazi,dipl.ecc, v.r.
168
Na temelju lanka 98. stavak (4) Zakona o srednjoj naobrazbi

(Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 6/04, 7/05 i 3/08), ministar
naobrazbe, znanosti, kulture i porta Tuzlanskog kantona, donosi
PRAVILNIK
o utvrivanju Kriterija i naina izbora uenika generacije

srednje kole
ODJELJAK A
OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim Pravilnikom o utvrivanju Kriterija i nainu izbora
uenika generacije u srednjoj koli (u daljem tekstu: Pravilnik)
propisuje se nain izbora uenika generacije zavrnih razreda
srednje kole u Tuzlanskom kantonu (u daljem tekstu: Kanton).
lanak 2.
(Uvjeti za proglaenje uenika generacije)
(1) Uenikom generacije zavrnog razreda moe biti proglaen
onaj uenik koji ispunjava sljedee uvjete:
a) da je tokom trogodinjeg ili etverogodinjeg kolovanja
po odgovarajuem nastavnom planu i programu postigao
odlian uspjeh u uenju u svim razredima (minimalan
prosjek opeg uspjeha u svakom razredu 4,8),
b) da je u toku kolovanja imao primjerno vladanje u svim
razredima srednje kole,
c) da je u toku kolovanja imao zapaene rezultate u
slobodnim aktivnostima, takmienjima, smotrama, i
drugim vannastavnim aktivnostima.
(2) Srednje kole koje obrazuju uenike u okviru treeg i
etvrtog stepena strune spreme biraju posebno uenika generacije
za svaki stepen strune spreme.
lanak 3.
(Rezultati koji se vrednuju za uenika generacije)
(1) Prilikom vrednovanja za izbor uenika generacije vrednuju se
rezultati postignuti u radu sekcija predvienih godinjim programom
rada u koli, takmienja u znanju i stvaralatvu, iz pojedinih predmeta
i osvojene nagrade na takmienjima, uee i osvojene nagrade na
konkursima u oblasti likovnog, muzikog, jezikog i tehnikog
stvaralatva, te portskim aktivnostima koje su organizirane od strane
matine kole, Pedagokog zavoda Tuzla (u daljem tekstu: Pedagoki
zavod), Ministarstva naobrazbe, znanosti, kulture i porta Tuzlanskog
kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), opinskih, kantonalnih,
federalnih, dravnih i meunarodnih organizacija koje se bave
pitanjem odgoja i naobrazbe.
(2) U cilju jednoobraznog pristupa, Pedagoki zavod e
blagovremeno dostaviti srednjim kolama spisak takmienja koji e
se vrednovati sukladno stavku (1) ovog lanka.
(3) Za rezultate ostalih takmienja, koja nisu jedinstvena za
sve kole na Kantonu, tumaenje o samom takmienju, na zahtjev
kole, daje Pedagoki zavod.
lan 4.
(Elementi za vrednovanje)
Elementi koji se vrednuju pri rangiranju kandidata za uenika
generacije su:
a) uspjeh u uenju i vladanju u toku srednjeg kolovanja,
b) aktivnosti i doprinosi u radu sekcija kole,
c) uspjeh u takmienjima u znanju iz pojedinih nastavnih
predmeta, na konkursima, revijama, smotrama, izlobama
i portskim takmienjima,
d) rukovoenje odjeljenskom zajednicom,
e) rezultati postignuti u vannastavnim aktivnostima,
f) kursevi informatike, stranih jezika i slino,
g) zavrena paralelna kola.
lanak 5.
(Oglas za uenika generacije)

(1) Pravo da bude izabran ima svaki uenik zavrnog
razreda srednje kole koji ispunjava uvjete iz lanaka 2. i 3. ovog
pravilnika, prijavljivanjem na oglas kojeg raspisuje nastavniko
vijee kole, najkasnije do 10. svibnja tekue kolske godine.
(2) Oglas iz stavka (1). ovog lanka objavljuje se na oglasnoj
tabli i traje sedam dana.
ODJELJAK B.
NAIN VREDNOVANJA AKTIVNOSTI
Meunarodna Dravno
Federalno Kantonalno Opinsko
kolsko
Nivo
takmienja takmienje takmienje takmienje takmienje takmienje takmienja
lan 6.
(Nain vrednovanja aktivnosti)
(1) Aktivnosti iz lanaka 2., 3., i 4., ovog pravilnika vrednuju
se na sljedei nain:
a) opi uspjeh u svim razredima srednje kole- odlian
uspjeh i primjerno vladanje po formuli srednja ocjena na
dvije decimale X 20 bodova,
b) aktivnosti i doprinos u radu sekcija kole, za svaku sekciju
u jednoj kolskoj godini 2 boda, maksimalno dvije sekcije
u jednoj kolskoj godini (2x2x4 ili 2x2x3; max.16 bodova
ili max.12 bodova),
c) za uee i osvojeno mjesto na kolskom, opinskom,
kantonalnom, federalnom, dravnom takmienju, kolskoj
olimpijadi, europskom i svjetskom takmienju u znanju iz pojedinih
predmeta, porta odnosno za osvojeno mjesto na konkursima
likovnog, jezikog, dramskog, recitatorskog, literalnog i tehnikog
stvaralatva-revije, izlobe, smotre i sline manifestacije kandidat,
moe dobiti sljedei broj bodova:
I mjesto
3 boda
II mjesto III mjesto IV mjesto V mjesto
2 boda
6 bodova 5 bodova
0,5
bodova
1 bod
4 boda
Uee
3 boda
12 bodova 10 bodova 8 bodova 6 bodova
2 boda
1 bod
4 boda
2 boda
18 bodova 15 bodova 12 bodova 9 bodova 6 bodova
3 boda
24 boda 20 bodova 16 bodova 12 bodova 8 bodova
4 boda
30 bodova 25 bodova 20 bodova 15 bodova 10 bodova 5 bodova
Broj 6 - Strana 511
Ukoliko se odrava samo ekipno takmienje, kandidatu koji

je bio lan ekipe pripada 30% bodova od bodova predvienih za
pojedinani plasman.
Bodovi se mogu dobiti samo po jednom osnovu ili za plasman
ili za uee.
Kod tehnikog stvaralatva se boduje jedno priznanje i to ono
koje nosi vie bodova na smotri.
d) rukovoenja odjeljenskom zajednicom
- za svaku godinu rukovoenja odjeljenskom zajednicom
kandidatu pripada po 3 boda,
- rad u predsjednitvu odjeljenske zajednice (za svaku
godinu) po 1 bod,
- rukovoenje vijeem uenika (za svaku godinu rukovoenja)
po 5 bodova,
- rad u vijeu uenika (za svaku godinu rada) po 2 boda.
e) rezultati postignuti u radu vannastavnih aktivnosti
(sportskom i kulturnom polju)
- za nastupe izvan kole (MZ, opini i dr) po 1 bod, (po
ovom osnovu uenik moe dobiti najvie 5 bodova),
- pismene pohvale nastavnikog vijea za postignute rezultate
u vannastavnim aktivnostima- za svaku pohvalu po 1 bod,
f) vankolske aktivnosti, volontiranje (portske, kulturne,
drutvene, humanitarne aktivnosti te rad u nevladinim organizacijama),
- za lanstvo, odnosno zapaene rezultate na portskom,
kulturnom ili humanitarnom planu organiziranom izvan
kole uz dostavljanje odgovarajuih dokaza, za svaku
aktivnost na lokanom nivou po 1 bod,
- na kantonalnom nivou po 2 boda,
- na federalnom i dravnom nivou po 3 boda,
- na meunarodnom nivou po 4 boda (po ovom osnovu uenik
tokom kolovanja moe dobiti maksimalno 10 bodova),
g) kursevi
- svaki kurs sa validnim certifikatom (npr. stranih jezika,
informatike, vrnjaki edukatori ili medijatori) po 1 bod (po
ovom osnovu uenik moe dobiti maksimalno 5 bodova).
h) zavrena paralelna kola 15 bodova.
ODJELJAK C.
IZBOR UENIKA GENERACIJE
lanak 7.
(Izbor uenika generacije u paralelnim kolama)
(1) Paralelna srednja kola (muzika kola) izbor uenika
generacije moe vriti na temelju dodatnih kriterija, reguliranih
svojim normativnim aktom, sukladno ovom Pravilniku.
(2) Kandidati za uenika generacije u srednjoj paralenoj koli
koji su izveli samostalni koncert ili organizirali samostalnu izlobu
na odgovarajuem nivou, dobit e broj bodova koji je predvien za
prvo mjesto na odgovarajuem nivou takmienja.
lanak 8.
(Praenje, prikupljanje i sumiranje rezultata)
(1) Praenje, prikupljanje prijedloga i sumiranje rezultata u
koli vri Komisija za izbor uenika generacije (u daljem tekstu:
Komisija).
(2) Komisiju iz prethodnog stavka imenuje nastavniko vijee
kole.
lanak 9
(Sastav Komisije)
(1) Komisiju iz lanka 8. ovih kriterija obvezno ini pedagog
kole koji je predsjednik komisije ili drugi nastavnik kojeg imenuje
nastavniko vijee, dva nastavnika koje bira nastavniko vijee,
a koji nisu razrednici u zavrnim razredima, predstavnik roditelja
kojeg bira vijee roditelja, a ije dijete ne konkurira za uenika
generacije u toj kolskoj godini i jedan uenik kojeg predloi vijee
uenika, a koji ne moe biti uenik zavrnog razreda.
(2) Poslovnik o radu Komisije donosi nastavniko vijee kole.
Broj 6 - Strana 512
lanak 10.
(Rang lista)
(1) Nakon prikupljanja i provjere podataka, Komisija pristupa
bodovanju.
(2) Bodovanje kandidata za uenika generacije vri se na temelju
dokumenata iz pedagoke dokumentacije i evidencije kole (potvrde, izjave
nastavnika i dr.), diploma i zvaninih izvjea organizatora takmienja (od
opinskih do meunarodnih) i diploma/svjedodbi paralelne kole koje
dostavlja sam uenik pismenim putem sekretaru kole.
(3) Na temelju broja bodova, Komisija sastavlja rang listu i
oglaava je.
(4) Ukoliko dva ili vie kandidata imaju jednak broj bodova,
prednost ima uenik koji ima vie bodova za uspjeh u uenju. Ukoliko
i po ovom osnovu uenici imaju jednak broj bodova, prednost ima
onaj uenik koji ima vie bodova po osnovu takmienja.Ukoliko i po
ovom osnovu dva ili vie uenika imaju jednak broj bodova, prednost
ima onaj uenik koji ima vei broj bodova po osnovu uspjeha na
konkursima, revijama, smotrama i portu.
lan 11.
(Zapisnik o radu Komisije)
ODJELJAK D.
lan 18.
(Prestanak vaenja ranijih Kriterija)
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju da vae Kriteriji
za proglaenje uenika generacije u srednjoj koli, broj:10/1-053504/06 od 22.05.2006 godine.
lan 19.
(Stupanje na snagu Pravilnika)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donoenja i bit e
objavljeni u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona.

Bosna i Hercegovina
TUZLANSKI KANTON
Ministarstvo, naobrazbe,

znanosti, kulture i porta

Broj: 10/1-38-7065-1/11

Tuzla, 12.04. 2011. godine
M I N I S TAR
Prof.dr. Naa
Avdibai-Vukadinovi, v.r.
Komisija o svom radu vodi zapisnik.

lan 12.
(Razmatranje prijedloga i primjedbi Komisije)
(1) Nastavniko vijee srednje kole razmatra prijedlog
Komisije i eventualne primjedbe kandidata za uenika generacije ili
njihovih roditelja/staratelja.
(2) Nastavniko vijee donosi odluku o izboru uenika
generacije kole tri dana nakon objavljivanja rang liste na oglasnoj
tabli od strane Komisije.
(3) U koli moe biti izabran samo jedan uenik generacije za
svaki stepen strune spreme.
lanak 13.
(Podnoenje prigovora)
(1) Prigovor ili alba na rang listu i odluku nastavnikog vijea
podnosi se kolskom odboru u roku od tri dana nakon proglaenja
uenika generacije.
(2) kolski odbor je duan donijeti odluku po albi u roku od
sedam dana od dana podnoenja albe.
(3) Odluka kolskog odbora je konana.
lanak 14.
(Rok za proglaenje uenika generacije)
Proglaenje uenika generacije se mora okonati do kraja
nastavne godine.
lanak 15.
(Dunost dostavljanja odluke o proglaenju
uenika generacije)
(1) kola je duna da do 10. lipnja dostavi odluku o
proglaenju uenika generacije, biografiju i fotografiju uenika
generacije Pedagokom zavodu i Ministarstvu.
(2) Proglaenje uenika generacije kola na podruju Kantona
mora se okonati do kraja lipnja tekue godine.
(3) Pokrovitelj manifestacije proglaenja uenika generacije
je Ministarstvo, a organizator Pedagoki zavod.
lanak 16
(Javnost u proglaenju uenika generacije)
Uenik generacije se proglaava javno.
lan 17.
(Diploma ueniku generacije)
(1) Ueniku generacije se dodjeljuje posebna diploma
Uenik generacije.
(2) Sukladno materijalnim mogunostima Ministarstva,
opine, kole i drugih zainteresiranih, uenicima generacije se
mogu dodijeliti novane nagrade i odgovarajui pokloni.
169
Na temelju lanka 56. stavak (7) Zakona o osnovnoj odgoju i

ministar naobrazbe, znanosti, kulture i porta Tuzlanskog kantona,
donosi
PRAVILIK
o utvrivanju Kriterija i naina izbora uenika

generacije osnovne kole
ODJELJAK A.
OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim pravilnikom o utvrivanju Kriterija i naina izbora
uenika generacije osnovne kole (u daljem tekstu: Pravilnik)
propisuje se nain izbora uenika generacije zavrnih razreda
osnovne kole u Tuzlanskom kantonu (u daljem tekstu: Kanton).
lanak 2.
(Uvjeti za proglaenje uenika generacije)
Uenikom generacije zavrnog razreda moe biti proglaen
onaj uenik koji ispunjava sljedee uvjete:
a) da je u toku kolovanja imao odlian uspjeh u svim
razredima (minimalan prosjek opeg uspjeha u svakom
razredu 4,8),
b) da je u toku kolovanja imao primjerno vladanje,
c) da se u toku kolovanja imao zapaene rezultate u
slobodnim aktivnostima, takmienjima, smotrama, i
drugim vannastavnim aktivnostima.
lanak 3.
(Rezultati koji se vrednuju za uenika generacije)
(1) Prilikom vrednovanja za izbor uenika generacije u obzir se
uzimaju rezultati u radu sekcija predvienih godinjim programom
rada u koli, takmienja u znanju i stvaralatvu iz pojedinih
nastavnih predmeta i osvajanja nagrada na takmienjima, uee
i osvajanje nagrada na konkursima likovnog, muzikog, jezikog
i tehnikog stvaralatva te porskim aktivnostima provedenim u
organizaciji matine kole, Pedagokog zavoda Tuzla (u daljem
tekstu: Pedagoki zavod), Ministarstva naobrazbe, znanosti, kulture
i porta Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), te
opinskih, kantonalnih, federalnih, dravnih, i meunarodnih
organizacija koje se bave pitanjem odgoja i naobrazbe.
(2) U cilju jednoobraznog pristupa, Pedagoki zavod e svim
osnovnim kolama blagovremeno, a najkasnije do 15 travnja tekue
kolske godine, dostaviti aurirani spisak takmienja koji e se
vrednovati sukladno stavku (1) ovog lanka.
(3) Za rezultate ostalih takmienja, koja nisu jedinstvena za

sve kole na Kantonu, tumaenje o samom takmienju, na zahtjev
kole, daje Pedagoki zavod.
lanak 4.
(Elementi za vrednovanje)
Elementi koji se vrednuju pri rangiranju kandidata za uenika
generacije su:
a) uspjeh u uenju i vladanju u toku osnovnog kolovanja,
b) aktivnosti i doprinosi u radu sekcija kole,
c) uspjeh na takmienjima u znanju iz pojedinih nastavnih
predmeta, na konkursima, revijama, smotrama, izlobama
i portskim takmienjima,
d) rukovoenje odjeljenskom zajednicom,
e) rezultati postignuti u vannastavnim aktivnostima,
f) kursevi informatike, stranih jezika i slino,
g) zavrena paralelna kola.
lanak 5.
(Oglas za uenika generacije)
(1) Pravo da bude izabran ima svaki uenik zavrnog
razreda koji ispunjava uvjete iz lanaka 2. i 3. ovog pravilnika,
prijavljivanjem na oglas kojeg raspisuje nastavniko vijee kole
najkasije do 10. svibnja tekue kolske godine.
(2) Oglas iz stavka (1) ovog lanka objavljuje se na oglasnoj
tabli i traje sedam dana.

ODJELJAK B.
NAIN VREDNOVANJA AKTIVNOSTI
Uee
V mjesto
IV mjesto
III mjesto
II mjesto
I mjesto
Nivo
Federalno Kantonalno Opinsko kolsko
takmienje takmienje takmienje takmienje takmienja
lanak 6
(Nain vrednovanja aktivnosti)
(1) Aktivnosti iz lanaka 2.,3., i 4. ovog pravilnika vrednuju
se na sljedei nain:
a) opi uspjeh u svima razrednima osnovne kole-odlian
uspjeh i primjerno vladanje po formuli srednja ocjena na
dvije decimale X 20 bodova,
b) aktivnosti i doprinosi u radu sekcija kole-za svaku sekciju
u jednoj kolskoj godini po 2 boda, pri emu se za svaki
razred boduje maksimalno dvije sekcije.
c) za uee i osvojeno mjesto na kolskom, opinskom,
kantonalnom, federalnom, dravnom takmienju,
kolskoj olimpijadi, europskom i svjetskom takmienju u
znanju iz pojedinih predmeta, porta odnosno za osvojeno
mjesto na konkursima likovnog, jezikog, dramskog,
recitatorskog, literalnog i tehnikog stavralatva-revije,
izlobe, smotre i sline manifestacije, kandidat moe
dobiti sljedei broj bodova:

3
boda
2
boda
1
bod
6
bodova
5
bodova
4
boda
3
boda
2
boda
1
bod
12
bodova
10
bodova
8
bodova
6
bodova
4
boda
2
boda
18
bodova
15
bodova
12
bodova
9
bodova
6
bodova
3
boda
0,5
bodova
Meunarodna Dravno
takmienja
takmienje
Broj 6 - Strana 513
24
boda
20
bodova
16
bodova
12
bodova
8
bodova
4
boda
30
bodova
25
bodova
20
bodova
15
bodova
10
bodova
5
bodova
Ukoliko se odrava samo ekipno takmienje, kandidatu koji

je bio lan ekipe pripada 30% bodova od bodova predvienih za
pojedinani plasman.
Bodovi se mogu dobiti samo po jednom osnovu, ili za plasman
ili za uee.
Kod tehnikog stvaralatva se boduje jedno priznanje i to ono
koje nosi vie bodova na smotri.
d) rukovoenja odjeljenskom zajednicom
- za svaku godinu rukovoenja odjeljenskom zajednicom
kandidatu pripada po 3 boda,
- rad u predsjednitvu odjeljenske zajednice (za svaku
godinu) po 1 bod,
- rukovoenje vijeem uenika (za svaku godinu rukovoenja)
po 5 bodova,
- rad u vijeu uenika (za svaku godinu rada) po 2 boda,
(po ovom osnovu uenik moe ostvariti maksimalno 10
bodova),
e) rezultati postignuti u vannastavnim aktivnostima (portskim
i kulturnim)
- za nastupe izvan kole (MZ, opini i dr.) po 1 bod, (po
ovom osnovu uenik moe dobiti najvie 5 bodova),
- pismene pohvale nastavnikog vijea za postignute rezultate
u vannastavnim aktivnostima - za svaku pohvalu po 1 bod,
f) vankolske aktivnosti, volontiranje (portske, kulturne,
drutvene, humanitarne, rad u nevladinim organizacijama)
- za lanstvo, odnosno zapaene rezultate na portskom,
kulturnom ili humanitarnom planu organiziranom izvan
kole, uz dostavljanje odgovarajuih dokaza za svaku
aktivnost na lokanom nivou, po 1 bod,
- na kantonalnom nivou po 2 boda,
- na federalnom i dravnom nivou po 3 boda,
- na meunarodnom nivou po 4 boda (na ovom osnovu
uenik tokom kolovanja moe dobiti maksimalno 10
bodova),
g) kursevi
-svaki kurs sa validnim certifikatom (npr. stranih jezika,
informatike, vrnjaki edukatori ili medijatori) po 1 bod ( po ovom
osnovu uenik moe dobiti maksimalno 5 bodova).
h) zavrena paralelna kola 15 bodova.
ODJELJAK C.
IZBOR UENIKA GENERACIJE
lanak 7.
(Izbor uenika generacije u paralenim i specijalnim kolama)
(1) Paralelne osnovne kole i specijalne kole izbor uenika
generacije mogu vriti na temelju dodatnih kriterija, reguliranih
svojim normativnim aktom, sukladno ovom pravilniku.
(2) Kandidati za uenika generacije u paralelnoj osnovnoj
koli koji su izveli samostalan koncert ili organizirali samostalnu
izlobu na odgovarajuem nivou, dobit e broj bodova koji je
predvien za prvo mjesto na odgovarajuem nivou takmienja.
lanak 8.
(Praenje, prikupljanje i sumiranje rezultata)
(1) Praenje, prikupljanje prijedloga i sumiranje rezultata u
koli vri Komisija za izbor uenika generacije (u daljem tekstu:
Komisija).
(2) Komisiju iz prethodnog stavka imenuje nastavniko vijee
kole.
Broj 6 - Strana 514
lanak 9.
(Sastav Komisije)
(1) Komisiju iz lanka 8. ovih kriterija sainjava pet lanova:
pedagog-psiholog kole koji je predsjednik komisije ili drugi lan
koga imenuje nastavniko vijee, dva nastavnika (po jedan iz
reda nastavnika razredne nastave i nastavnik predmetne nastave),
predstavnik roditelja kojeg predlae vijee roditelja i sekretar kole.
(2) Za lana komisije ne mogu biti birani: odjeljenske starijeine
zavrnih razreda, kao ni razrednici koji su vodili generaciju zavrnog
razreda, te roditelj ije je dijete kandidat za uenika generacije.
(3) Poslovnik o radu Komisije donosi nastavniko vijee
kole.
lanak 10.
(Rang lista)
(1) Nakon prikupljanja i provjere podataka, Komisija pristupa
bodovanju.
(2) Bodovanje kandidata za uenika generacije vri se na
temelju dokumenata iz pedagoke dokumentacije i evidencije kole
(potvrde, izjave nastavnika i dr.), diploma i zvaninih izvjea
organizatora takmienja (od opinskih do meunarodnih) i diploma/
svjedodbi paralelne kole koje dostavlja sam uenik sekretaru kole.
(3) Na temelju broja bodova Komisja sastavlja rang listu i
oglaava je na oglasnoj tabli kole.
(4) Ukoliko dva ili vie kandidata imaju jednak broj bodova,
prednost ima uenik koji ima vei broj bodova za uspjeh u uenju.
Ukoliko i po ovom osnovu uenici imaju jednak broj bodova,
prednost ima onaj uenik koji ima vei broj bodova za uspjeh na
takmienjima. Ukoliko i po ovom osnovu dva ili vie uenika imaju
jednak broj bodova prednost ima onaj uenik koji ima vei broj
bodova po osnovu uspjeha na konkursima, revijama, smotrama i
sportskim takmienjima.
lanak 11.
(Zapisnik o radu Komisije)
Komisija o svom radu vodi zapisnik
lanak 12.
(Razmatranje prijedloga i primjedbi Komisije)
(1) Nastavniko vijee kole razmatra prijedlog Komisije i
eventualne primjedbe kandidata za uenika generacije ili njihovih
roditelja/staratelja.
(2) Nastavniko vijee donosi odluku o izboru uenika
generacije kole tri dana nakon objavljivanja rang liste na oglasnoj
tabli od strane Komisije.
lanak 13.
(Podnoenje prigovora na odluku nastavnikog vijea)
(1) Prigovor ili alba na odluku nastavnikog vijea podnosi
se kolskom odboru u roku od tri dana nakon proglaenja uenika
generacije.
(2) kolski odbor je duan donijeti odluku po albi u roku od
sedam dana od dana podnoenja albe.
(3) Odluka kolskog odbora je konana.
lanak 14.
(Rok za proglaenje uenika generacije)
Proglaenje uenika generacije kole se mora okonati do
kraja nastavne godine.
lanak 15.
(Dunost dostavljanja odluke o proglaenju uenika generacije)
(1) kola je duna da do 10. lipnja dostavi odluku o
proglaenju uenika generacije, biografiju i fotografiju uenika
generacije Pedagokom zavodu i Ministarstvu.
(2) Proglaenje uenika generacije kola na podruju Kantona
mora se okonati do kraja lipnja tekue godine.
(3) Opine ili drugi zainteresirani subjekti mogu za uenike
generacije organizirati odgovarajue manifestacije i osigurati
sredstva za nagrade i organiziranje manifestacija.
(4) Pokrovitelj manifestacije proglaenja uenika generacije
je Ministarstvo, a organizator Pedagoki zavod.
lanak 16.
(Javnost u proglaenju uenika generacije)
Proglaenje uenika generacije vri se javno.
lanak 17.
(Diploma ueniku generacije)
(1) Uenik generacije dobija posebnu diplomu Uenik
generacije.
(2) Sukladno materijalnim mogunostima Ministarstva,
opine, kole i drugih zainteresiranih, uenicima generacije se
mogu dodijeliti novane nagrade i odgovarajui pokloni.
ODJELJAK D.
lanak 18.
(Prestanak vaenja ranijih Kriterija)
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaju da vae Kriteriji
za proglaenje uenika generacije u osnovnoj koli broj:10/1-053505/06 od 15.05.2006 godine.
lanak 19.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donoenja i objavit e
se u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona.

Bosna i Hercegovina

TUZLANSKI KANTON



Broj: 10/1-38-7065-2/11
M I N I S TAR
Prof.dr. Naa
170
Na temelju lanka 177. stavak (9) Zakona o osnovama sigurnosti

prometa na cestama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine, br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 i 48/10) ministar naobrazbe,
znanosti, kulture i porta Tuzlanskog kantona, d o n o s i
PRAVILNIK
o vrenju kontrole nad sprovoenjem propisa o

osposobljavanju kandidata za vozaa motornih vozila na
podruju Tuzlanskog kantona
lanak 1.
Ovim Pravilnikom ureuje se imenovanje i sastav Komisije
za vrenje kontrole nad sprovoenjem propisa o osposobljavanju
kandidata za vozaa motornih vozila (u daljem tekstu: Komisija),
predmet kontrole nad sprovoenjem propisa o osposobljavanju
kandidata za vozaa motornih vozila (u daljem tekstu: kontrola) i
nain rada Komisije.
lanak 2.
(Nadlenost)
Kontrolu obavlja Komisija sukladno Zakonu o osnovama
sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini, Pravilniku
o osposobljavanju za vozaa motonih vozila i Pravilniku o
osposobljavnju pruanja prve pomoi.
lanak 3.
(Imenovanje i sastav Komisije)
(1) Komisiju imenuje ministar naobrazbe, znanosti, kulture
i porta Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar) posebnom
odlukom, kojom e se urediti i naknade lanovima Komisije.
(2) Komisija se sastoji od etiri lana, koji su u radnom odnosu
u Ministarstvu naobrazbe, znanosti, kulture i porta Tuzlanskog
kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo), od kojih je jedan lan
predsjednik Komisije koji rukovodi radom Komisije.
(3) lanovi Komisije moraju posjedovati vozaku dozvolu

i najmanje tri godine iskustva na poslovima iz oblasti sigurnosti
prometa na cestama i prometne edukacije.
(4) Komisija se imenuje na period od najmanje dvije godine.
lanak 4.
(Predmet kontrole)
Predmet kontrole, utvrene ovim Pravilnikom, je proces
osposobljavanja kandidata za vozaa motornih vozila, provoenje
ispita za vozaa motornih vozila, proces osposobljavanja i
provoenje ispita iz pruanja prve pomoi i uvjeti za osposobljavanje
i polaganje ispita na ispitnom mjestu.
lanak 5.
(Segmenti kontrole procesa osposobljavanja
za vozaa motornih vozila)
Komisija vri kontrolu sljedeih segmenata procesa
osposobljavanja kandidata:
- osposobljavanje kandidata na temelju propisanog
nastavnog plana i programa,
- ugovore o osposobljavanju izmeu auto-kole i kandidata,
- trajanje jednog nastavnog sata i ukupno potrebnog broja sati,
- Pravilnikom propisane dokumentacije auto-kole ili
obrazovne ustanove (dnevnik o izvoenju nastave iz
sigurnosti prometa, probno testiranje kandidata, matinu
knjigu auto-kole, potvrde o zavrenom programu
osposobljavanja i provjeru osposobljenosti i dr.),
- voenje evidencije o prolaznosti kandidata pojedinano
za svakog instruktora vonje,
- osposobljavanje kandidata iz upravljanja motornim
vozilom na poligonu i prometnicama (prometna dozvola,
atest vozila, instruktorska i vozaka dozvola, dnevnik rada
instruktora vonje, ljekarsko uvjerenje kandidata, knjiica
kandidata i uvjerenje o poloenom ispitu iz poznavanja
propisa o sigurnosti prometa),
- opremljenosti vozila auto kole (duple komande
opremljene svjetlosnom ili zvunom signalizacijom, broj
retrovizora, tahograf, registarske tablice, L oznaka,
natpis na vratima vozila, svjetlea tabla na krovu vozila
sa oznakom auto kole i dodatna oprema vozila)
- uvjeti rada auto-kole i obrazovne ustanove za
osposobljavanje kandidata za vozae motornih vozila,
sukladno Pravilniku o osposobljavanju kandidata za
vozaa motornih vozila i rjeenju Ministarstva,
- te ostalih segmenata predvienih Pravilnikom o
osposobljavanju za vozaa motornih vozila.
lanak 6.
(Sadraj kontrole provoenja ispita za vozaa motornih vozila)
Komisija vri kontrolu provoenja ispita iz poznavanja
propisa o sigurnosti prometa na cestama i kontrolu provoenja ispita
iz upravljanja motornim vozilom.
lanak 7.
(Segmenti kontole provoenja ispita iz poznavanja propisa
o sigurnosti prometa na cestama)
Kontrola provoenja ispita iz poznavanja propisa o sigurnosti
prometa na cestama se sastoji od sljedeih segmenata:
- pregled dokumentacije potrebene za provoenje ispita (testova,
ablona, testnih listia, prijava kandidata i drugih obrazaca),
- prisustvo lanova Komisije ispitu uz nadziranje rada
predsjednika i lanova ispitne komisije (pregled testova,
saoptavanja rezultata i nainu deponovanja dokumentacije),
lanak 8.
(Video nadzor)
Komisija kontrolu provoenja ispita iz poznavanja propisa o
sigurnosti prometa na cestama moe vriti i putem video nadzora
postavljenog u uionicama u kojima se odrava polaganje ispita.
Broj 6 - Strana 515
lanak 9.
(Segmenti kontrole provoenja ispita iz upravljanja
motornim vozilom)
Kontrola provoenja ispita iz upravljanja motornim vozilom
sastoji se od sljedeih segmenata:
- kontrole polaganja ispita na poligonu ili drugom mjestu
gdje zapoinje ispit,
- prisustva jednog ili dva lanka Komisije, u toku ispita, u
vozilu za kategorije/potkategorije B, D i D1,
- praenja vozila auto-kole kojim se vri polaganje ispita,
za sve kategorije/potkategorije, od strane jednog ili dva
lana Komisije,
- drugih dozvoljenih naina kontrole,
lanak 10.
(Pomagala pri kontroli)
Komisija u toku vrenja kontrole iz upravljanja motornim
vozilom moe koristiti foto-aparat i digitalne kamere i druge
ureaje instalirane za nadzor nad provoenjem ispita.
lanak 11.
(Segmenti kontrole procesa osposobljavanja
i provoenja ispita iz pruanja prve pomoi)
Komisija vri kontrolu sljedeih segmenata procesa
osposobljavanja kandidata i provoenja ispita iz pruanja prve
pomoi za vozae motornih vozila:
- osposobljavanja kandidata na temelju propisanog
nastavnog plana i programa,
- predavaa i ispitivaa, u smislu ispunjavanja uvjeta
predvienih propisima,
- sve potrebne dokumentacije i evidencije,
- uvjeta u kojima se obavlja obuka i nastavnih sredstava
koja se koriste prilikom obuke,
- provoenja ispita,
osposobljavanju pruanja prve pomoi.
lanak 12.
(Kontrola uvjeta za osposobljavanje i polaganje ispita na
ispitnom mjestu)
Komisija vri kontrolu postojeih uvjeta za osposobljavanje
i polaganje ispita za vozaa motornih vozila na ispitnom mjestu
(reim rada svjetlosne signalizacije, stanje prometnica i signalizacije
na prometnicama).
lanak 13.
(Nain rada Komisije)
Komisija vri kontrolu po planu rada i po prijavama, u
parovima, po dva lana.
lanak 14.
(Legitimacija)
(1) Prilikom kontrole lanovi Komisije nose legitimaciju.
(2) Legitimacija je bijele boje i ima dimenzije 85 x 55 mm.
(3) Legitimacija na prednjoj strani sadri: grb Tuzlanskog
kantona, naziv drave, entiteta, kantona i tijela koje je izdaje,
naziv LEGITIMACIJA lana Komisije*, ime i prezime nosioca
legitimacije, fotografiju nosioca legitimacije, potpis nosioca
legitimacije i potpis i peat ovlatene osobe.
(4) Na poleini legitimacija sadri sljedei tekst: *Komisija
za kontrolu nad sprovoenjem propisa o osposobljavanju kandidata
za vozaa motornih vozila, koji kontrolu vri sukladno: -Zakonu
o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH; -Pravilniku
o osposobljavanju za vozaa motornih vozila; -Pravilniku o
osposobljavanju pruanja prve pomoi; -Pravilniku o kontroli
nad sprovoenjem propisa o osposobljavanju kandidata za vozaa
motornih vozila na podruju Tuzlanskog kantona.
(5) Legitimacija je prikazana na obrascu prilog broj 1 i ini
sastavni dio ovog pravilnika.
Broj 6 - Strana 516
lanak 15.
(Zapisnik o izvrenoj kontroli)
Prilig broj
(1) O izvrenoj kontroli lanovi Komisije sastavljaju zapisnik.
(2) Zapisnik o izvrenoj kontroli sadri sljedee elemente:
naziv drave, entiteta, kantona i tijela koje sastavlja zapisnik,
naziv ZAPISNIK o izvrenoj kontroli, datum vrijeme i mjesto
sastavljanja, predmet pregleda, sastav Komisije, ime i prezime
BOSNA I HERCEGOVINA
stranke, njeno zanimanje i prebivalite, imena i prezimena
BOSNA ostalih
I HERCEGOVINA
Federacija
Bosne i Hercegovine
osoba prisutnih pregledu, nalaz kontrole, broj primjeraka
zapisnika
Federacija
Bosne i Hercegovine
TUZLANSKI KANTON
i vrijeme u koje je kontola zavrena.
TUZLANSKI KANTON
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
(3) Zapisnik potpisuju: stranka, osobe kojeMinistarstvo
su prisustvovale
obrazovanja, nauke, kulture i sporta
pregledu i lanovi Komisije.
(4) Zapisnik o izvrenoj kontroli je prikazan na obrascu prilog
LEGITIMACIJA
broj 2 i ini sastavni dio ovog pravilnika.
Fotografija
LEGITIMACIJA
Fotografija
lana Komisije*
35x30 mm
lana Komisije*
lanak 16.
35x30 mm
Ime
i
prezime
(Vozila koja se koriste prilikom
Ime ikontrole)
prezime
Prilikom kontrole koriste se slubena vozila Ministarstva.
Potpis nosioca legitimacije: M.P.
lanak 17.
Potpis nosioca legitimacije: M.P. Potpis ovlatene osobe:
(Odgovornost za rad Komisije)
_____________________________
_____________________________
_________________
Za svoj rad Komisija je odgovorna
ministru.
lanak 18.
(Poduzimanje mjera radi otklanjanja uoenih nedostataka)

Komisija e na temelju zapisnika o izvrenoj kontroli
predloiti ministru poduzimanje odgovarajuih mjera, sukladno
lanu 239a. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama
u Bosni i Hercegovini, radi otklanjanja uoenih i zapisniki
konstatiranih nedostataka.
Potpis ovlatene osobe:

_________________
*Komisija za kontrolu nad sprovoenjem propisa o

lanak
19. za kontrolu nad sprovoenjem
*Komisija
propisa o kandidata za vozaa motornih vozila, koji
osposobljavanju
(Obveza prijavljivanja
nezakonitih
radnji)
osposobljavanju kandidata za vozaa motornih
vozila,
koji
kontrolu
vri
u skladu sa:
Svako ponaanje bilo kojeg
subjekta
koje bi moglo
kontrolu
vri kontrole
u skladu sa:
predstavljati prekraj ili kazneno djelo, lanovi Komisije duni su
- Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima
- Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraajauna
putevima
BiH;
odmah prijaviti nadlenom organu.
u BiH;
- Pravilnikom o osposobljavanju za vozaa motornih vozila;
- Pravilnikom o osposobljavanju za vozaa motornih vozila;
- Pravilnikom o osposobljavanju pruanja prve pomoi;

lanak 20.
- Pravilnikom o osposobljavanju pruanja prve
pomoi;
- Pravilnikom
o kontroli nad sprovoenjem propisa o
(Izvjee o-radu
Komisije)
Pravilnikom o kontroli nad sprovoenjem propisa
o
osposobljavanju
kandidata za vozae motornih vozila na
Komisija je duna redovno osposobljavanju
obavjetavati o svom
radu
ministra
kandidata za vozae motornih
vozila naTuzlanskog kantona.
podruju
kao i podnositi izvjee svakih est
mjeseci.
podruju
Tuzlanskog kantona.
lanak 21.
(Vrijeme u koje se vri kontrola)
Komisija moe vriti kontrolu svim danima (osim nedjelje i
praznika) u vremenskom periodu od 7,00 do 20,00 sati.

lanak 22.
(Kontinuitet kontrole)
(1) Komisija je duna najmanje jednom godinje izvriti
kontrolu procesa osposobljavanja za vozaa motornih vozila u
svakoj auto-koli na podruju Tuzlanskog kantona i kontrolu
procesa osposobljavanja i provoenja ispita iz pruanja prve pomoi
u svakoj ovlatenoj organizaciji Crvenog krsta/kria na podruju
Tuzlanskog kantona.
(2) Komisija je duna izvriti najmanje jednu kontrolu
provoenja ispita za vozaa motornih vozila u toku tjedna.
(3) Provoenje ispita za vozaa motornih vozila, u svakom
ispitnom mjestu na podruju Tuzlanskog Kantona mora biti predmet
kontrole najmanje pet puta godinje.
lanak 23.
Ovaj pravilnik stupa na snagu danom objavljivanja u
Slubenim novinama Tuzlanskog Kantona.

Bosna i Hercegovina
TUZLANSKI KANTON


Broj: 10/1-05-007586/11

Tuzla, 13.04.11
M I N I S TAR
Prof.dr. Naa
Broj 6 - Strana 517
BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Prilog broj 2
Komisija za kontrolu nad sprovoenjem propisa

o osposobljavanju kandidata za vozaa motornih vozila
ZAPISNIK
o izvrenoj kontroli
Sastavljen dana.20.godine u sati u .............
Predmet pregleda:...
Sastav Komisije:.
Stranka (zanimanje)...iz .....
Pregledu prisutni:...............
NALAZ
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
....
Zapisnik je proitan i na isti ima nema primjedbi. Zapisnik je sastavljen u ..primjerka od
kojih je jedan uruen stranci, a ostale zadrava Komisija za svoje potrebe.
Kontrola je zavrena u..sati.
Stranka
Prisutni
lanovi Komisije
..
Broj 6 - Strana 518
171
Na temelju lanaka 8. i 23. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona (Slubene novine Tuzlanskog
kantona, br. 17/00, 3/01 i 12/03), i lanak 41. Zakona o srednjoj naobrazbi (Slubene novine Tuzlanskog kantona, br.: 6/04, 7/05 i 3/08)
Ministarstvo naobrazbe, znanosti, kulture i porta Tuzlanskog kantona, donosi
MODULARNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM

za zanimanje poslovno-pravni tehniar
I.
Ovim nastavnim planom i programom utvruje se: broj modula za svaki nastavni predmet, svrha i ciljevi, nastavne jedinice po
predmetima, smjernice za realizaciju nastavnih jedinica, oekivani rezultati, izvori, ocjenjivanje uenika.
II.
Nastavni plan i program za zanimanje poslovno-pravni tehniar obuhvata: Nastavni plan sa nazivima predmeta, broj modula za svaki
predmet i broj nastavnih tjedana potrebnih za realizaciju programa.
III.
Nastavni program obuhvata sljedee predmete:
R/B
1.
2.
NASTAVNI PREDMET
1. Opeobrazovni predmeti
Bosanski jezik i komunikacija
Hrvatski jezik i komunikacija
Srpski jezik i komunikacija
Prvi strani jezik
RAZRED
SVEGA
II
III
IV
Broj
3.
Matematika
4.
Tjelesni i zdravstveni odgoj
5.
Informatika
6.
Demokratija i ljudska prava
7.
Historija Povijest
Ukupno 1.
12
10
36
29,5
2. Predmeti u funkciji struke

8.
Drugi strani jezik
9.
Geografija-Zemljopis
10.
Tehnologija s ekologijom
11.
Sociologija
Ukupno 2
14
11,47
3. Struno-teorijski predmeti
12.
Ekonomija
13.
Ekonomika poduzea
10
14.
Knjigovodstvo
15.
Ekonomska matematika
16.
Statistika
17.
Poslovna informatika
18.
Pravo
12
19.
Financije i bankarstvo
3. Struno-teorijski izborni predmeti
20.
Pravo
21.
Latinski jezik
22.
Ukupno 3
10
12
12
10
44
36,06
Ukupno 1+2+3
26
26
22
20
94
77,03
22,97
4. Praktina nastava
10
28
Poslovna komunikacija
Knjigovodstvo
Broj 6 - Strana 519
Preduzee za vjebu
Projektni rad
Biznis plan
Ukupno 1+2+3+4
30
32
30
30
122
100
IV.
Toke I, II, III, IV i V Nastavnog plana i programa za zanimanje poslovno-pravni tehniar objavit e se u Slubenim novinama
Tuzlanskog kantona, a Nastavni plan i program e se tiskati kao posebna knjiga.
V.
Nastavni plan i program za zanimanje poslovno-pravni tehniar primjenjuje se od kolske 2010./2011. godine.

Bosna i Hercegovina
TUZLANSKI KANTON
Ministarstvo, naobrazbe, znanosti, kulture i porta
Broj: 10/1-38-6198-1/11
Tuzla, 18.04.11
172
Na temelju lanka 42. Zakon o osnovnom odgoju i naobrazbi
(Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 6/04 i 7/05), lanka
50. Zakona o srednjoj naobrazbi (Slubene novine Tuzlanskog
kantona, br. 6/04, 7/05 i 3/08), na prijedlog Pedagokog zavoda,
ministrica naobrazbe, znanosti, kulture i porta donosi
NA^ELA ZA ORGANIZIRANJE
IZLETA, EKSKURZIJA I
LOGOROVANJA U^ENIKA OSNOVNIH
I SREDNJIH KOLA
I. OPE ODREDBE
Ovim naelima se odreuje koncept pripreme i organizacije
izleta, ekskurzija, strunih posjeta, logorovanja, kole u prirodi i
drutveno-korisnog rada u osnovnim i srednjim kolama (u daljem
tekstu: izleti, ekskurzije i logorovanja), istie njihov cilj, obvezu
uestvovanja uenika, sadraj, raspored, tok, vrstu i duinu trajanja,
pravila ponaanja i sigurnost uenika, kao i analiza i izvjee o
realiziranim izletima, ekskurzijama i logorovanjima.
Organizacija uenikih izleta, ekskurzija i logorovanja je u
nadlenosti kole i mora biti sukladna godinjem programu rada
kole. Ove aktivnosti se planiraju godinjim programom rada kole
sukladno uzrastu uenika i nastavnom planu i programu pojedinog
razreda, jer se radi o obliku izvan uionikog odgojno-obrazovnog
rada u sklopu kojeg se ostvaruju odgojno-obrazovni zadaci kole.
Vrijeme provedeno na izletu, logorovanju i ekskurziji ubraja
se u fond radnih dana. Strune posjete i strune ekskurzije ubrajaju
se u fond nastavnih sati u odgovarajuem predmetu ili struci.
kola je duna osmisliti sadraj izleta, logorovanja i ekskurzije
sukladno zahtjevima nastavnog plana i programa i sukladno
odgojno-obrazovnim zadacima.
Temeljni principi koje kola mora zadovoljiti u provedbi
izleta, logorovanja i ekskurzija su: dobrovoljnost, transparentnost,
opravdanost, preciznost planiranja i kvaliteta realizacije.
II. POJAM EKSKURZIJE, IZLETA I LOGOROVANJA
Ekskurzija je oblik izvan uionikog odgojno-obrazovnog
rada koji je unaprijed planiran, godinjim programom rada kole
predvien, detaljno programiran, ukljuuje struno-pedagoki
pripremljene i obavljene aktivnosti uenika i nastavnika sa jasnim
M I N I S TAR
Prof.dr. Naa Avdibai-Vukadinovi, v.r.
ciljem da se uenicima omogui da neposredno provjeravaju i stiu

odreena znanja, vjetine i navike sukladna ciljevima i zadacima
odgovarajuih programa odgojno-obrazovnog rada.
Ekskurzija mora imati prije svega edukativni karakter, biti
usklaena sa nastavnim planom i programom i uzrastom uenika,
da su njome obuhvaena mjesta i dogaaji koje su uenici izuavali
u koli.
Ekskurzija moe biti jednodnevno ili viednevno putovanje
uenika radi posjete prirodnih, kulturnih, portskih i tehnikih odredia
izvan sjedita kole sukladno odgojno-obrazovnim zadacima kole.
Struna posjeta i struna ekskurzija je jednodnevni ili
viednevni poseban oblik nastavnog rada uenika i nastavnika u
mjestu ili izvan sjedita kole radi ostvarivanja pojedinih dijelova
nastavnog plana i programa.
Logorovanje podrazumijeva da uenici doputuju na unaprijed
odabrano mjesto gdje borave krae ili due vrijeme. Tokom
logorovanja uenici borave u prirodi pod atorom ili u drugim tzv.
nestabilnim objektima. Logorovanje moe biti organizirano i u
suradnji sa izviakim i drugim organizacijama. Za odlazak uenika
na logorovanje neophodna je suglasnost roditelja.
Izlet je poludnevni ili jednodnevni zajedniki odlazak uenika
i nastavnika u mjestu sjedita kole ili izvan njega koje organizira
i izvodi kola radi ispunjavanja odreenih planiranih odgojnoobrazovnih zadataka.
III. CILJ I ZADACI EKSKURZIJE I LOGOROVANJA
Ekskurzije i logorovanja imaju obrazovni, odgojni, zabavni,
kulturni i zdravstveni karakter.
Obrazovni cilj podrazumijeva omoguavanje sticanja novih
znanja, produbljivanje i utvrivanje gradiva obraenog na kolskim
satima, kao i povezivanje teoretske nastave sa praksom.
Odgojni cilj je prije svega razvijanje ljubavi prema domovini
Bosni i Hercegovini, upoznavanje njenih prirodnih ljepota,
kulturnih i povijesnih spomenika i institucija, razvijanje drugarstva,
prijateljstva i socijalizacija kod uenika.
Zabavni, kulturni i zdravstveni cilj se ostvaruje kroz posjete
kazalinim i filmskim predstavama, portskim manifestacijama,
organiziranjem portskih, kulturnih i takmiarskih aktivnosti,
zabavnih veeri, boravku u prirodi i slino, uspostavljanje suradnje
sa drugim kolama, to istovremeno moe imati i odgojni i obrazovni
karakter za uenike.
Neki vidovi ekskurzija, posebno logorovanja imaju i
zdravstveni znaaj, jer viednevni boravak u prirodi doprinosi
jaanju zdravlja mladih i poveava otpornost njihovog organizma.
Broj 6 - Strana 520
Cilj ekskurzije je neposredno upoznavanje pojava i odnosa u

prirodnoj i drutvenoj sredini, upoznavanje kulturnog, povijesnog
i duhovnog nasljea i privrednih dostignua koja su u svezi sa
djelatnou kole.
Zadaci koji se ostvaruju realizacijom ekskurzije i logorovanja
su: prouavanje objekata i pojava u prirodi, uoavanje veza i odnosa
odreenih pojava u konkretnim uvjetima u kojima se deava,
razvijanje ekoloke kulture i navika, interkulturoloki-upoznavanje
drugih i drugaijih krajeva i drava arhitekture, ivota i organizacije
rada, kulture, tradicije ljudi u drugim krajevima, razvijanje pozitivnog
odnosa prema kulturnim, povijesnim, nacionalnim, estetskim i drugim
vrijednostima, razvijanje portskih navika i potreba, razvijanje
socijalne komunikacije i pozitivnih socijalnih relacija, njegovanje
zdravih stilova ivota kao i shvatanje znaaja zdravlja, omoguavanje
doivljavanja i ispoljavanja pozitivnih emocija.
Logorovanje omoguava da se u praksi provjere steena
znanja iz zemljopisa, povijesti, biologije, ekologije, da uenici
stjeu naviku koritenja slobodnog vremena na zdrav nain, kao
i stjecanje drugih vjetina i navika koje im u kasnijim ivotnim
situacijama mogu korisno posluiti.
IV. SADRAJ I PROGRAM EKSKURZIJE
I LOGOROVANJA
Sadraj ekskurzije i logorovanja odreuje se na temelju
nastavnog plana i programa odgojno- obrazovnog rada i sastavni je
dio godinjeg programa rada kole.
Program ekskurzije mora definirati odgojno-obrazovne ciljeve
i zadatke ekskurzije sukladno vrsti kole, sadraje i aktivnosti kojima
se ti ciljevi ostvaruju, planirani obuhvat uenika, nositelje sadraja
i aktivnosti, trajanje, putne pravce, osiguranje prijevoza, smjetaja,
ishrane i zdravstvene zatite uenika i pratilaca, tehniku organizaciju
i nain financiranja. Program predlau struni aktivi i odjeljenska
vijea, razmatra ga i na njega daje suglasnost vijee roditelja, a usvaja
ga nastavniko vijee kole. Za svaku eskurziju potrebno je izraditi
program - detaljno razraditi predviene odgojno-obrazovne zadatke,
uenike uesnike, vrijeme provoenja, trajanje, odredite, sadraj,
tok i osobe zaduene za provoenje ekskurzije. Ekskurzija se provodi
sa tono odreenom skupinom uenika.
Za provedbu ekskurzije potrebna je pismena suglasnost
najmanje dvije treine roditelja uenika odreenog odjeljenja/
razreda. Uenici iji roditelji nisu dali suglasnost nisu obvezni
sudjelovati u ekskurziji.
Iznimno, kola moe utvrditi obveznost sudjelovanja svih
uenika jednog ili vie odjeljenja samo za strune ekskurzije za koje
ima pisanu suglasnost najmanje dvije treine roditelja i za koje sama
osigurava sredstva za izvoenje.
Ravnatelj kole je obvezan da ukljui sve interesne grupe u
proces odluivanja i planiranja ekskurzije.
V. PRIPREMA I IZVOENJE EKSKURZIJE
Ravnatelj kole je nosilac poslova u pripremi, organizaciji i
izvoenju programa ekskurzije.
Pedagog kole mora biti ukljuen u poslove pripreme
ekskurzije.
U pripremi, organizaciji i izvoenju programa ekskurzije
obvezno uestvuje razrednik odjeljenja ija se ekskurzija planira.
U sluaju sprijeenosti razrednika mijenja ga drugi nastavnik,
koji je u tom odjeljenju izvodio nastavu najmanje jednu godinu, a
kojeg odredi ravnatelj kole.
Razrednik, odnosno nastavnik koji ga mijenja duan je da
upozna roditelje sa programom i materijalnim izdacima za izvoenje
ekskurzije, da osigura organizaciono tehnike uvjete za izvoenje
ekskurzija i prati i koordinira realizaciju predvienog programa
ekskurzije, stara se o sigurnosti i ponaanju uenika.
Ravnatelj kole odreuje strunog vou ekskurzije iz reda
nastavnika koji realiziraju nastavni plan i program u odjeljenjima
koja putuju na ekskurziju. Zadatak strunog voe je priprema i
sprovoenje programa koji se odnosi na ostvarivanje postavljenih
odgojno-obrazovnih ciljeva i zadataka kroz odgovarajue sadraje.
Iznimno, ako se ekskurzija organizira za najvie dvije grupe

uenika struni voa ekskurzije moe biti i razrednik ili drugi
nastavnik iz uenike pratnje.
Srazmjerno broju uenika obuhvaenih ekskurzijom, organizira
se broj pratilaca nastavnika tako da je jedan nastavnik pratilac za:
- do 10 uenika u niim razredima osnovne kole,
- do 20 uenika u viim razredima osnovne kole i u
srednjoj koli.
Ako je na ekskurziji dijete sa posebnim obrazovnim
potrebama ili dijete sa odreenim stupnjem invalidnosti, odreuje
se jedan nastavnik ili roditelj djeteta kao pratilac.
Putni pravci, krajevi, predjeli, objekti i znamenitosti,
manifestacije koje se mogu posjetiti odreuju se sukladno cilju i
zadacima putovanja.
Obveza razrednika ili voe puta je da sa uenicima saini
pisani materijal o znamenitostima iz programa ekskurzije, prije
polaska na ekskurziju.
Prilikom planiranja ekskurzije kola mora voditi rauna o
visini cijene, kako bi ekskurzija bila dostupna svim uenicima,
odnosno njihovim roditeljima.
Jednodnevna ekskurzija se moe provesti, ako u njoj uestvuje
najmanje 90% uenika za koje se organiziraju, odnosno 75% od
ukupnog broja uenika istog razreda za viednevne ekskurzije, a
njeno provoenje je planirano na teritoriji BiH.
kola daje uputstva i program i sadraj ekskurzije turistikim
agencijama koje imaju licencu za obavljanje djelatnosti turizma,
sukladno odgovarajuim propisima, od kojih trai ponude za
organiziranje viednevne ekskurzije, odnosno odgovarajuim
transportno-turistikim pravnim osobama, koje moraju ispunjavati
uvjete sukladno odgovarajuim propisima, od koji trai ponude za
organiziranje jednodnevne ekskurzije.
Za organizaciju viednevne ekskurzije kola je duna traiti
od turistike agencije dokaz o iskustvu u akom turizmu, odnosno
preporuku od najmanje tri kole o uspjeno izvedenoj viednevnoj
ekskurziji.
Odluku o najpovoljnijoj ponudi donosi komisija koju imenuje
ravnatelj kole. Komisiju ine razrednici odjeljenja, predstavnik
uenika odgovarajueg razreda, predstavnik vijea roditelja
odgovarajueg razreda, i sam ravnatelj.
Na temelju najmanje tri ponude komisija donosi odluku o izboru
najpovoljnije ponude, a koja je sukladna sa usvojenim programima
ekskurzije. U radu komisije uestvuju sekretar kole i finansijski
radnik kao administartivno-tehnika podrka bez prava odluivanja.
U cijenu ekskurzije moraju biti uraunati svi dodatni trokovi:
posjete, izleti, ulaznice a uplaeni aranman za viednevne
ekskurzije mora biti najmanje na bazi polupansiona, to mora biti
regulirano ugovorom.
Pismena suglasnost roditelja iz poglavlja IV. je sastavni dio
ugovora koji ravnatelj kole zakljuuje sa odabranom agencijom.
Agencija je duna pridravati se utvrenih opih uvjeta putovanja i
programa putovanja, i mora posjedovati odgovarajuu licencu kojom
dokazuje da ispunjava zakonom propisane uvjete. Ugovor koji
zakljuuju ravnatelj kole i agencija (koja obvezno prilae dokaze o
referencama), pored osnovnih elemenata treba sadravati i:
- pojedinanu i ukupnu cijenu prema broju putnika,
- vrstu, tip i kategoriju smjetaja,
- broj obroka,
- vrstu i tip prijevoza (koji osigurava uvjete za udoban i
siguran prijevoz uenika)
- podatke o vodiima, zdravstvenoj zatiti i broju gratisa,
- nain plaanja, broj obroka, uvjete zadravanja iznosa
garancije
- reference prijevoznika koji e vriti prijevoz uenika
koji mora dostaviti na uvid: licencu za autobus, rjeenje
o tehniko-eksploatacionim uvjetima, kao i dokaze o
ostalim ispunjenim uvjetima - tahografski uloak za
prethodna dva dana za vozae koji e biti angairani, a
vozai obvezno moraju imati iskaznice (kod potpisivanja
ugovora, odnosno prije polaska na put),
- obvezu prijevoznika, za ekskurzije u inozemstvo, da
osigura dva vozaa i
- obvezu agencije da osigura dva vodia za grupe vee od

100 uenika.
Za planiranje, programiranje i realizaciju zadataka odgojnoobrazovne ekskurzije struno je odgovorna kola, te je kola duna
da blagovremeno organizira suradnju sa roditeljima, odgovarajuim
turistikim agencijama, odnosno transportno-turistikim pravnim
osobama, firmama i tvornicama koje mogu doprinijeti uspjenoj
realizaciji programa ekskurzije, u ostvarivanju odgojno-obrazovnih
ciljeva i financijsko-tehnikoj pomoi.
VI. PRIPREMA I IZVOENJE NASTAVE/KOLE
U PRIRODI I LOGOROVANJA
Nastava/kola u prirodi organizira se za uenike treeg i
etvrtog razreda osnovne kole, u trajanju do sedam dana. Da bi
se organizirala nastava/kola u prirodi kola je duna da pribavi
pismenu suglasnost roditelja uz obvezno uee najmanje 85%
uenika. Za uenike koji ne idu na nastavu/kolu u prirodu kola je
duna da organizira redovnu nastavu.
Nastava/kola u prirodi se moe organizirati i izvoditi samo
u objektima koji ispunjavaju uvjete za izvoenje predvienih
nastavnih i vannastavnih sadraja.
Za neposredno izvoenje nastave/kole u prirodi odgovoran je
nastavnik razredne nastave.
Nastavnik treba da brine o:
1. ivotnoj, zdravstvenoj i materijalnoj sigurnosti uenika
2. realizaciji nastavnog plana i programa
3. smjetaju u prijevozu i objektu
4. ishrani uenika
5. ponaanju uenika
6. organizaciji aktivnosti uenika u slobodnom vremenu
7. higijeni
8. odijevanju uenika
Ukoliko se uenik tokom boravka na nastavi/koli u prirodi
razboli, nastavnik razredne nastave duan je da o tome obavijesti
ravnatelja kole i roditelje uenika.
Ako se organizira izlet za uenike niih razreda osnovne kole,
koji treba da se obavi pjeaenjem, duina pjeaenja ne treba prelaziti
ukupno 6 km u oba pravca. Za uenike starijeg uzrasta ta duina ne
treba da iznosi vie od 8 km u oba pravca, ili prema uzrastu uenika i
procjeni nastavnikog vijea maksimalno 14 km u oba pravca.
Sve aktivnosti u pripremi i organizaciji logorovanja su iste
kao i kod organizacije ekskurzija. Svaki izlet i posjeta moraju biti
planirani, na vrijeme pripremljeni i sukladna programu odgojno obrazovnog rada.
Logorovanje podrazumijeva da uenici doputuju na unaprijed
odabrano mjesto gdje borave krae ili due vrijeme. Tokom
logorovanja uenici borave u prirodi pod atorom ili u drugim tzv.
nestabilnim objektima. Logorovanje moe biti organizirano i u
suradnji sa izviakim i slinim organizacijama. U tu svrhu moe se
angairati struna osoba koja posjeduje znanja koja mogu doprinijeti
kvalitetu programa logorovanja. Za odlazak na logorovanje i
angaman strune osobe neophodna je suglasnost roditelja.
Nakon osiguranja financijskih sredstava i donoenja odluke
o organiziranju logorovanju, u suradnji sa suorganizatorima,
neophodno je izvriti pripreme:
- izbor rukovodstva logora, koje e se brinuti o pripremama
za logorovanje
- odabir mjesta za logorovanje,
- prikupljanje potrebnih informacija o mjestu gdje e biti
logorovanje, o cijenama, komunikacijama i ostalom radi
detaljnijeg planiranja logorovanja,
- blagovremeno osiguranje dozvole za logorovanje od
nadlenih organa u mjestu gdje e se logorovanje realizirati,
- izrada globalnog prorauna trokova i trajanja logorovanja
- blagovremeno obavjetavanje roditelja i uenika o
krajnjem roku za prijavu kao i o visini i uvjetima uplate
za logorovanje
Broj 6 - Strana 521
- osiguranje knjiga evidencije,

- u suradnji sa roditeljima i izviakim i slinim
organizacijama osigurati odgovarajuu opremu i materijal,
- organizirati sastanak sa roditeljima uenika u cilju upoznavanja
roditelja sa odgojno-obrazovnim, rekreativno-zabavnim i
higijensko-zdravstvenim znaajem logorovanja, dogovora
o pripremama, pravilima ponaanja, neophodnim stvarima
za noenje, obveze i odgovornost za uvanje okoline, nakon
koritenja ostaviti sve ureeno....
Priprema za logorovanje podrazumijeva i:
- pakiranje logorske opreme,
- osiguranje i rezervacija prijevoznih sredstava i utvrivanje
termina polaska,
- odlazak grupe za pripremu terena i snabdijevanje prije
dolaska uesnika logorovanja i slanje opreme,
- ljekarski pregled prijavljenih uenika,
- smotra uesnika-pregled opreme, odjee, obue
Za sigurno logorovanje mora se osigurati i: zdravstvena
zatita tokom logorovanja, izbor mjesta-zemljite pokriveno travom
(zemljite ne smije biti movarno), da u blizini ima pitke vode,
a po mogunosti i vode za kupanje, da u blizini ima uma, da je
komunikacijski povezano sa najbliim mjestom zbog snabdijevanja,
ne smije se organizirati na mjestu ili u blizini mjesta gdje su
registrirane ljudske ili stone epidemije, pored bara i movara, u
blizina gradilita, tvornica, kamenoloma i minskih polja kao i na
mjestima gdje nema zaklona od vjetra i jakog sunca.
VII. AKTIVNOSTI ZA VRIJEME LOGOROVANJA
Prije odlaska na logorovanje neophodno je sainiti program
logorovanja koji e jasno precizirati sadraje i aktivnosti kojim e
se ostvariti postavljeni ciljevi i zadaci.
Neophodno je izraditi raspored dnevnih aktivnosti za svaki dan
koje moraju biti jasno definirane, kao i raspored i vremensko trajanje
odmora. O rasporedu svih aktivnosti uenike treba na vrijeme obavijestiti.
Posebno je vano dobro isplanirati kulturno-zabavne sadraje
jer oni doprinose jaanju odgojne komponente rada sa uenicima,
zbliavanju, socijalizaciji, osamostaljivanju, razonodi i relaksaciji,
to se moe realizirati kroz portske, takmiarske, muzike i sline
aktivnosti, grupne i individualne igre, logorske vatre i slino.
Tokom logorovanja vodi se evidencija o uesnicima logorovanja,
njihovim zaduenjima i aktivnostima, kao i rezultatima i efektima.
VIII. TRAJANJE I ODREDITE EKSKURZIJA
I LOGOROVANJA
Uenici osnovne kole i uenici razreda srednje kole koji
nisu zavrni mogu realizirati ekskurziju u okviru dravnih granica, a
maturanti srednje kole mogu realizirati ekskurziju i u inozemstvo,
uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva naobrazbe,
znanosti, kulture i porta Tuzlanskog kantona.
Za uenike osnovne kole i uenike razreda srednje kole koji
nisu zavrni ekskurzija moe trajati do tri nastavna dana.
Za maturante srednje kole ekskurzija moe trajati i do pet
nastavnih dana, pri emu moe ukljuivati i vikende to moe biti
do sedam, odnosno maksimalno devet dana na putu.
Prilikom obiljeavanja znaajnih datuma, posjeta znaajnim
manifestacijama i dogaajima ili po procjeni nastavnikog vijea,
kola moe organizirati jednodnevne ekskurzije za sve uenike kole.
Kao nagradu najboljem odjeljenju u uenju i vladanju kola
moe organizirati jednodnevnu ekskurziju.
Logorovanje se moe organizirati u vrijeme vikenda, praznika,
zimskog i ljetnog kolskog raspusta.
IX. PRAVILA PONAANJA NA EKSKURZIJI
Prije putovanja ravnatelj i pedagog kole organiziraju zajedniki
sastanak svih uenika koji putuju, njihovih roditelja, razrednika i
strunog voe puta na kojem se obavjetavaju o pravilima ponaanja
Broj 6 - Strana 522
kojih su se duni pridravati (kulturno ponaanje, uvanje tue imovine,

ne izdvajati se iz grupe, ne kasniti na dogovoreno mjesto i vrijeme).
Ako tokom ekskurzije jedan uenik ili manja grupa zakasni na
dogovoreno mjesto, nastavnik odreen od strunog voe e ih saekati,
a ostali nastavljaju po programu ekskurzije. Ako jedan uenik ili
grupa napravi izgred na ekskurziji, struni voa moe donijeti odluku
da se uenik-uenici vrate kui, iji povratak organizira struni voa.
Prije polaska na put ravnatelj kole moe traiti od roditelja da potpie
izjavu u kojoj se obvezuje da e doi po svoje dijete ukoliko napravi
izgred zbog kojeg se moe odluiti da se uenik vrati kui, o emu e
odluku donijeti struni voa.
Pravila ponaanja na ekskurziji nisu bitno drugaija od
onih koja vae u koli, ali se posebna panja skree na zabranu
konzumiranja duhana i duhanskih proizvoda, alkohola, narkotika i
ostalih opojnih sredstava, koja vae za sve uesnike ekskurzije. Plan
deurstva nastavnika i uenika i raspored zaduenja i obveza za
vrijeme putovanja treba da bude sastavni dio programa ekskurzije.
Obveza svih uesnika ekskurzije je da potuju i da se
pridravaju pravila i propisa drave u koju putuju. Dnevne aktivnosti
utvrene programom ekskurzije moraju biti realizirane do 23 sata,
a najdalje do ponoi uenici moraju biti u objektima za smjetaj.
X. ZDRAVLJE I SIGURNOST UENIKA
kola je duna posvetiti posebnu panju sigurnosti uenika, te
sukladno tome osigurati dovoljan broj pratilaca.
Radi vee sigurnosti uenika na ekskurziji, roditelji mogu
odluiti da u pratnji odjeljenja pored razrednika bude angairano
vie nastavnika, strunih saradnika i roditelja, koji ostvaruju ista
prava i imaju i iste obveze kao i obvezni pratioci.
Prilikom putovanja u inozemstvo, obvezno je ugovoriti
putniko zdravstveno osiguranje za uenike. Ukoliko su roditelji
uenika suglasni moe se organizirati i pratnja zdravstvenog radnika.
Prije odlaska na ekskurziju roditelj treba dati razredniku
osnovne informacije o djetetu-zdravstveno stanje, neke specifinosti
o djetetu i probleme na koje bi se moglo naii, ili detalji koji bi
mogli pomoi na putovanju.
Ukoliko se uenik razboli na ekskurziji, a nije osigurana
pratnja zdravstvenog radnika, struni voa puta osigurava lijeniki
pregled ili po potrebi bolniki smjetaj.
U sluaju veih problema koje ne moe sam rijeiti na
ekskurzijama u inozemstvu, struni voa puta se obraa najbliem
diplomatskom predstavnitvu Bosne i Hercegovine.
Uenici ne smiju da putuju (da se voze) u periodu izmeu 22
sata i 05 sati
Ukoliko se utvrdi neispravnost dokumentacije, tehnika
neispravnost vozila, ili bilo koji drugi razlog u pogledu psihofizikih
sposobnosti vozaa, ravnatelj ili struni voa puta duan je obustaviti
putovanje do otklanjanja utvrenih nedostataka. Voa puta je duan
da se informira i o zakonskim propisima i pravilima kojih su se
duni pridravati vozai tokom vonje (maksimalna duina vonje
bez pauze, obvezan periodini odmor, dozvoljena duina vonje bez
pauze po osobi tokom 24 sata, duina trajanja neprekidnog odmora
izmeu dva radna dana).
XI. IZVJEE O EKSKURZIJI I LOGOROVANJU
U roku od tri dana od povratka sa ekskurzije struni voa puta,
predstavnik turistike agencije kao i predstavnici uenika koji su
uestvovali u pripremi ekskurzije, na temelju popunjenog anketnog
upitnika prave analizu strunog i tehnikog dijela ekskurzije sa
ocjenom o kvalitetu realizacije ekskurzije i pruenih usluga.
Izvjee u pisanoj formi struni voa puta dostavlja
nastavnikom vijeu, vijeu roditelja u roku od osam dana od dana
povratka sa ekskurzije. Nastavniko vijee daje miljenje i konano
izvjee o realiziranoj ekskurziji sa preporukama za realizaciju
narednih ekskurzija.
Razrednik izvjee o ekskurziji prezentira na roditeljskom
sastanku roditeljima.
Izvjee o realiziranoj ekskurziji je sastavni dio godinjeg
izvjea o radu kole.
Ukoliko se prilikom razmatranja izvjea o realiziranoj

ekskurziji utvrdi da predvieni program nije ostvaren ili da turistika
agencija nije ispotovala ugovorne obveze, kola je duna da u roku
od osam dana od zavretka putovanja, podnese prigovor agenciji i da
o tome obavijesti Ministarstvo naobrazbe, znanosti, kulture i porta
Tuzlanskog kantona i Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove
Tuzlanskog kantona - nadlena trino-turistiko-ugostiteljska
inspekcija.
O realizaciji viednevnih ekskurzija ili logorovanja mora da
postoji sljedea dokumentacija:
- zapisnici o radu komisije za pripremu ekskurzije ili
logorovanja
- planovi i programi ekskurzije ili logorovanja
- izvjee o aktivnostima u pripremi uenika i nastavnika
- pismeno izvjee o obavljenim ekskurzijama i logorovanjima
- financijsko izvjee o ukupnim trokovima ekskurzije ili
logorovanja.

Bosna i Hercegovina

TUZLANSKI KANTON



Broj: 10/1-05-8002-1/11

Tuzla, 21.04.2011
M I N I S TAR
Prof.dr. Naa
173
Na temelju lanka 23. stavak 1. alineja 5. Zakona o

ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona
(Slubene novine Tuzlanskog kantona br. 17/00, 3/01, 12/03
i 10/05 i 3/08), i lanka 131. Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti
civilnih rtava rata i zatiti obitelji sa djecom (Slubene novine
Tuzlanskog kantona br. 12/00, 5/02, 13/03, 8/06 i 11/09), donosim
naredbu
o visini mjesenih novanih pomoi i naknada

korisnika socijalne zatite
I.
socijalna zatita-temeljna prava
1.0. stalna novana pomo.............................. 120,00 KM
1.1. obiteljski dodatak za
nesposobnog lana ...................................... 36,00 KM
2.0. naknada za pomo i njegu za osobe
sa teim stepenom invadiliteta............... 80,00 KM
2.1. naknada za pomo i njegu za osobe
sa tekim stepenom invaliditeta . ....... 160,00 KM
3.0. naknada za smjetaj djece u
drugu obitelj................................................. 482,00 KM
3.1. naknada za smjetaj odraslih
osoba u drugu obitelj ............................. 402,00 KM
II.
SOCIJALNA ZATITA-OSTALA PRAVA
4.0. SUBVENCIJA TROKOVA
SAHRANE-DENAZE-POKOPA .................... do 500,00km
5.0. jednokratna novana pomo
za osobe ....................................................... do 241,00 KM
5.1. jednokratna novana pomo
za obitelj..................................................... do 402,00 KM
5.2. izuzetna jednokratna novana pomo prema
procjeni strunog tima centra za socijalni
rad sukladno zakonu
5.3. neknade i pomoi u dijelu zatite obitelji sa
djecom isplaivat e se sukladno posebnim
odlukama vlade tuzlanskog kantona i
ministarstva za rad i socijalnu politiku na
nain definiran odlukama
III.
Isplatu po ovoj naredbi u dijelu temeljnih prava vrit e
Ministarstvo za rad i socijalnu politiku Tuzlanskog kantona putem
Trezora, a ostala prava sadrana u toki II. Naredbe vrit e se
sukladno posebnim aktima Ministarstva za rad i socijalnu politiku
Tuzlanskog kantona.
IV.
Iznosi navedeni u ovoj naredbi primijenjuju se od 01.04.2011.
godine.
V.
Ova naredba bit e objavljena u Slubenim novinama
Tuzlanskog kantona.

Bosna i Hercegovina

TUZLANSKI KANTON
Ministarstvo za rad i socijalnu politiku

Broj: 09/1-14-7572/11

Tuzla, 12.4.2011
M I N I S TAR
Sead Hasi, dipl.scr., v.r.
174
Na temelju lanka 5., stavak 2. Zakona o novanoj podrci

u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (Slubene novine
Tuzlanskog kantona, br. 5/07 i 12/07), ministar poljoprivrede,
umarstva i vodoprivrede u Vladi Tuzlanskog kantona, d o n o s i
ODLUKU
- da su u 2010. godini zapoeli sljedee proizvodnje:

utovljena junad, utovljene svinje i tov pilia.
- da ostvare neku od poljoprivrednih proizvodnji ili poljoprivrednu
djelatnost iz toke V. ove odluke u periodu od 31.10.2010.
godine do 31.10.2011. godine na podruju Kantona.
IV.
Pravo na novanu podrku za oblast iz toke V d) i e) ove
odluke, kada je u pitanju prehrambena industrija mogu ostvariti
samo fizike i pravne osobe koja ispunjavaju ope kriterije iz
predhodne toke ove Odluke i bave se preradom biljnih i animalnih
proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje proizvedenih na
podruju Kantona.
Pravo na novanu podrku za oblast iz toke V. e) ove
odluke kada je u pitanju otkup biljnih i animalnih poljoprivrednih
proizvoda, proizvedenih na podruju Kantona koji slue za dalju
preradu, mogu ostvariti samo pravne osobe koja ispunjavaju ope
kriterije iz predhodne toke ove Odluke.
Pravo na novanu podrku za oblast iz toke V. e) ove Odluke,
kada je u pitanju regresiranje kamata na investicijske kredite u
primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, pored korisnika navedenih
u alineji 2. prethodne toke, imaju i povratnici koji su imali status
izbjeglih osoba na podruju Kantona.
V.
Sredstva novane podrke iz toke II. ove odluke utroit e se
u sljedeim oblastima:
o utvrivanju kriterija o utroku sredstava za novane

podrke u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji
a) Biljna proizvodnja,
b) Animalna proizvodnja,
c) Ekoloka proizvodnja,
d) Kapitalne investicije u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji i prehrambenoj industriji,
e) Regresiranje kamata za kredite za otkup vikova biljnih
i animalnih poljoprivrednih proizvoda, proizvedenih
na podruju Kantona i investicijske kredite u primarnoj
poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji,
f) Podrka strunim institucijama,
g) Participacija u realizaciji projekata novih tehnologija od
interesa za primarnu poljoprivrednu proizvodnju,
h) Podrka organizatorima proizvodnje u kooperaciji otkupa
proizvoda iz kooperacije i prodaja tih proizvoda,
i) Rezerve.

VI.
I.
Ovom odlukom utvruju se opi kriteriji o utroku sredstava
za novane podrke u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u
2011. godini, po kojima fizike i pravne osoba (u daljem tekstu:
korisnici) mogu ostvariti pravo na novanu podrku u primarnoj
poljoprivrednoj proizvodnji.
II.

Sredstva iz toke I. ove odluke utvrena su u Proraunu
Tuzlanskog kantona za 2011. godinu, razdjel 14, glava 01,
potroako mjesto 0002 - podrka primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji u ukupnom iznosu od 7.310.270,00 KM.
III.
Opi kriteriji koje moraju ispuniti korisnici da bi ostvarili
pravo na novanu podrku su:
- da su opinskoj slubi nadlenoj za poslove poljoprivrede
podnijeli zahtjev za upis u Registar poljoprivrednih
gospodarstava i Registar klijenata,
- da imaju prebivalite ili sjedite na teritoriji Kantona,
- da proizvode za trite ili za potrebe vlastite farme ili da
pruaju usluge na tritu, vre otkup, doradu, primarnu
preradu, pakiranje poljoprivrednih proizvoda i slino,
- da se radi o pravnim osobama koje su ispunile poreske
obveze,
- da ispunjavaju druge kriterije propisane Programom utroka
sredstava za novanu podrku u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji za 2011. godinu (u daljem tekstu: Program),
- da ispunjavanju uvjete propisane Pravilnikom o ostvarivanju
novane podrke u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za
2011. godinu,
- da ne ostvaruju pravo na novanu podrku za isti obim
proizvodnje iz sredstava odobrenih Proraunom Federacije
Bosne i Hercegovine i Proraunom Tuzlanskog kantona,
Broj 6 - Strana 523
Raspodjela planiranih proraunskih sredstava utvruje

se Programom koji donosi ministar poljoprivrede, umarstva i
vodoprivrede, uz prethodno pribavljeno miljenje Komisije za
poljoprivredu, vodoprivredu, umarstvo i zatitu okolia Skuptine
Tuzlanskog kantona.
VII.

Ova odluka stupa na snagu danom dobijanja suglasnosti od
strane Vlade Tuzlanskog kantona, a bit e objavljena u Slubenim
novinama Tuzlanskog kantona.

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
Ministarstvo poljoprivrede,
umarstva i vodoprivrede
Broj: 04/1-14- 06688/11
M I N I S TAR
Imir kahi, dipl.pravnik, v.r.
Broj 6 - Strana 524
175
Na temelju lanka 23. Zakona o ministarstvima i drugim

organima uprave Tuzlanskog kantona (Slubene novine Tuzlanskog
kantona br. 17/00, 3/01, 12/03, 10/05, 3/08), a u svezi sa lancima 8.,
12., 123. i 124. Zakona o veterinarstvu (Slubene novine Federacije
Bosne i Hercegovine broj 46/00), Naredbom o mjerama kontrole
zaraznih i parazitarnih bolesti ivotinja i njihovom provoenju i
financiranju u 2011. godini, broj 02-2-02-2-2232-1/10 od 18.01.2011.
godine, donesene od strane Ureda za veterinarstvo, Ministarstvo
poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona, d o n o s i
PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE

ZATITE IVOTINJA NA TUZLANSKOM
KANTONU ZA 2011. GODINU
I.
Programom mjera zdravstvene zatite ivotinja na Tuzlanskom
kantonu za 2011. godinu (u daljem tekstu: Program) odreuju se
mjere za spreavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih
i parazitarnih oboljenja kod ivotinja na podruju Tuzlanskog
kantona i nain financiranja.
II.
1. Bedrenica i utavac
Najkasnije do 30. travnja, sva goveda u bedreninim
distriktima moraju se cijepiti protiv bedrenice i utavca. Goveda je
doputeno napasati u bedreninim distriktima samo ako su cijepljena
protiv bedrenice i ako je od cijepljenja prolo vie od 15 dana.
Najkasnije do 30. travnja, sve ovce i koze u bedreninim
distriktima moraju se cijepiti protiv bedrenice i utavca. Ovce i koze
je doputeno napasati u bedreninim distriktima samo ako su cijepljene
protiv bedrenice i ako je od cijepljenja prolo vie od 15 dana.
2. Bruceloza
Jedanput godinje, pretraiti krv svih goveda starijih od 12
mjeseci, prije perioda laktacije.
Pretraiti krv svih novonabavljenih ivotinja, prije uvoenja
u uzgoj.
Sve ovce i koze starosne dobi od 3 do 6 mjeseci moraju biti
cijepljene REV1 Ocurev cjepivom i propisno oznaene sukladno
odredbama Pravilnika o mjerama kontrole bruceloze malih
preivara (Slubeni glasnik BiH, br. 43/09 i 83/09).
U sluaju diferencijalno dijagnostiki postavljene sumnje na
prisustvo bruceloze kod svinja, kliniko, bakterioloko i, ukoliko je
potrebno, seroloko ispitivanje mora biti provedeno pod slubenim
nadzorom, kako bi se potvrdilo da navedeni simptomi nisu izazvani
brucelozom.
Trokove uzorkovanja, slanja uzorka i laboratorijske pretrage
ivotinja snose vlasnici ivotinja.
3. Tuberkuloza
Obvezna opa tuberkulinizacija svih goveda starijih od est
tjedana mora se do 30. rujna provesti na podruju cijele Bosne i
Hercegovine.
Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijim od 15 krmaa,
nazimica i nerastova, moraju se tuberkulinizirati do 31. svibnja.
Za obnovu uzgoja nije doputeno koristiti goveda i svinje koje
prethodno nisu tuberkulinizirane.
Ovlateni veterinari u klaonicama moraju voditi posebnu
evidenciju o svakom utvrenom sluaju tuberkuloze goveda i
svinja, te o nalazu obavijestiti nadlenog veterinarskog inspektora
u mjestu porijekla tuberkulozne ivotinje.
4. Govea spongioformna encefalopatija
Na goveu spongiformnu encefalopatiju
pretraena sva goveda, i to:
moraju
biti
a) bez obzira na starost, koja pokazuju klinike znake

poremeaja centralnog nervnog sustava;
b)

e)
starija od 24 mjeseca nakon:

1) uginua iz bilo kojeg razloga,
2) klanja po iskljuenju pri remontu stada,
starija od 30 mjeseci, prilikom redovnog klanja.
Trokove uzorkovanja, slanja uzoraka i laboratorijske pretrage

ivotinja ije je meso namjenjeno za ishranu ljudi snose vlasnici
objekta u kojem je ivotinja zaklana, dok u svim ostalim uvjetima
gore spomenute trokove snose vlasnici ivotinja.
5. Listerioza
Kod svakog pobaaja goveda, ovaca i koza, pobaeni fetus
i plodne ovojnice navedenih ivotinja moraju biti dostavljeni radi
laboratorijske pretrage na listeriozu.
Na listeriozu mora biti pretraen mozak goveda, ovaca i koza,
koje pokazuju klinike znakove poremeaja centralnog nervnog
sustava i poremeaja u ponaanju.
6. Slinavka i ap
U sluaju diferencijalno dijagnostiki postavljene sumnje
na prisustvo bolesti slinavke i apa potrebno je provesti kliniki
nadzor kod svih goveda, ovaca, koza i svinja na posjedu. Ukoliko
se klinikim pregledom utvrde znakovi karakteristini za bolest,
potrebno je bez odlaganja provesti sve mjere utvrene posebnim
propisima kojima je regulirana kontrola slinavke i apa.
7. Scrapie
Na Scrapie moraju biti pretraene sve ovce i koze starije od
12 mjeseci koje:
a) pokazuju klinike znake poremeaja centralnog nervnog
sustava i poremeaja u ponaanju koje traju najmanje 15
dana i lijeenjem nisu uklonjene;
b) pokazuju znake promijenjenog opeg zdravstvenog stanja
(malaksalost), bez znakova zaraznih, parazitarnih ili
traumatskih bolesti;
c) pokazuju druga progresivna bolesna stanja.
8. Klasina kuga svinja
Sve svinje na obiteljskim gazdinstvima moraju se cijepiti
protiv klasine kuge svinja.
Cijepljenje se provodi kod svih svinja, na gazdinstvu koje su
starije od 60 dana. Cijepljenje nazimica i krmaa provodi se prije
svakog pripusta.
Cijepljenje se provodi cjepivima pripremljenim od atenuiranog
virusa (K-soj).
Na gazdinstvima sa zaokruenim proizvodnim ciklusom
prasad se cijepi u dobi od 45-60 dana, nazimice i krmae prije
svakog pripusta, a nerastovi dva puta godinje. Sve cijepljene svinje
obvezno je markirati-oznaiti unim markicama.
U promet se mogu staviti samo imune svinje odnosno svinje
koje su cijepljene i oznaene markicom najmanje sedam dana prije
stavljanja u promet.
Promet svinja doputen je samo na registriranim stonim
pijacama, sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koji
su pod stalnom veterinarskom kontrolom.
Lovaka drutva su obvezna osigurati dostavu uzorka krvi,
slezene i bubrega od svake ulovljene ili naene jedinke divlje svinje
do referentnog laboratorija za klasinu svinjsku kugu u Bosni i
Hercegovini.
9. Trihineloza
U svim sluajevima klanja svinja radi upotrebe mesa za
ljudsku ishranu i kod sve ulovljene divljai koja slui ishrani ljudi,
mora se izvriti pregled mesa dijagnostikom metodom digestije.
10. Bjesnoa
Svi psi stariji od tri mjeseca moraju se cijepiti protiv bjesnoe
najkasnije do 31. oujka.
Psi koji tokom godine dostignu starost od tri mjeseca moraju
biti cijepljeni u roku od 14 dana.
Psi koji su nabavljeni, a nisu cijepljeni, moraju biti cijepljeni

u roku od 14 dana od dana nabavke.
Preporuuje se cijepljenje maaka protiv bjesnoe.
Za cijepljenje se moe koristiti samo inaktivirano registrirano
cjepivo staninih kultura ili embrioniranih jaja, pripremljeno od
visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoe.
Posjednici ivotinja koje se dre na pai, duni su onemoguiti
kontakt divljih i domaih ivotinja.
11. Ehinokokoza
Prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoe provodi se
dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus,
sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.
Radi spreavanja irenja jajaaca u okolini, obvezno je pse
nakon tretiranja drati najmanje 48 sati u ograenom prostoru, a
njihov izmet nekodljivo ukloniti.
Pravne i fizike osobe, koje kolju stoku za javnu potronju,
kao i posjednici stoke koji istu kolju za osobnu potronju, duni
su, radi spreavanja irenja ehinokokoze, odbaene organe zaklane
stoke prokuhati, odnosno unititi ih spaljivanjem.
12. Lajmanioza (Leishmaniasis)
Na podrujima gdje je u prethodnoj godini naena lajmanioza,
najkasnije do 30. svibnja 2011. godine, na lajmaniozu moraju biti
pretraeni svi lovaki i radni psi, te psi koji borave na otvorenom.
13. Infektivna anemija konja (IAK)
Seroloka pretraga uzoraka krvi kopitara mora se obaviti:
a) dva puta godinje (srpanj, lipanj) kod pravnih osoba
koja koriste kopitare za proizvodnju biolokih preparata
(cjepiva, seruma) i sjemena za vjetako osjemenjivanje;
b) jedanput godinje, najkasnije do 31. listopada, kod svih
konja u ergelama, pastuharnama, sportskim drutvima i
na umskim radilitima;
c) kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj naveden u to. a) i
b) ovog stavka;
d) kod pastuha prije licenciranja;
e) kada se kopitari dovode na izlobe, smotre, portska
takmienja i opasivanja u ergele;
f) kada se kopitari stavljaju u promet.
Nalaz o negativnoj serolokoj pretrazi u sluajevima iz to. c),
d), e) i f). ovog stavka ne smije biti stariji od 30 dana.
14. Atipina kuga peradi Newcastel desease
Sva ekstenzivno drana perad mora se cijepiti protiv atipine
kuge dva puta godinje cjepivima proizvedenim iz soja La Sota.
Cijepljenje se provodi izmeu 15. travnja i 30. svibnja prvi put,
te izmeu 15. listopada i 30. studenog drugi put, a kod prinovljene
peradi izmeu navedenih razdoblja.
Perad i pernata divlja na farmama i svim oblicima intenzivne
proizvodnje mora se cijepiti protiv newkastlske bolesti, tako da
bude u stanju stalnog imuniteta.
Nivo imuniteta peradi procjenjuje se serolokom pretragom
koja je sastavni dio imunoprofilaktikog postupka.
Imunitet se kontrolira:
a) u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka
krvi na 1000 komada cijepljene peradi dva puta godinje,
3-4 tjedna nakon provedenog cijepljenja;
b) u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po
jatu, najmanje dva puta godinje, te svako jato tovnih
pilia 3 - 4 tjedna nakon provedenog cijepljenja.
15. Kuga peradi avijarna influence
Prilikom provoenja kontrole imuniteta na Newkastlsku
bolest, na istim uzorcima krvi provodit e se i pretraga na prisustvo
antitijela za avijarnu influencu.
U cilju kontrole prisustva virusa avijarne influence kod
ekstenzivno drane peradi, vrit e se kontrola svih uginulih
ivotinja, u sluaju utvrivanja poveanog mortaliteta.
Broj 6 - Strana 525
16. Tifus peradi, puluroza, te ostale salmonelozne infekcije

Mjere za rano otkrivanje, dijagnostiku, sprjeavanje irenja,
suzbijanje i iskorjenjivanje infekcija peradi odreenim serotipovima
salmonela provodi se sukladno Pravilniku o programu testiranja za
smanjivanje prisutnosti odreenih serotipova salmonela kod peradi
vrste Gallus Gallus i urki (Slubeni glasnik BiH, broj 85/10).
17. Klamidioza ptica
Sva matina jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica
te golubova, moraju biti registrirana kod nadlenog veterinarskog
inspektora.
Sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organiziranoj
proizvodnji ili namijenjeni za rasplod, prodaju ili izlobu, moraju
biti slobodni od klamidioze.
18. Amerika gniloa pelinjeg legla
Na svim pelinjacima, tokom proljea (oujak/travanj) provodi
se kliniki pregled pelinjih zajednica, radi pretrage na ameriku
gnjilou:
a) u pelinjacima s 1-10 pelinjih zajednica pregledaju
sve zajednice,
b) u pelinjacima s 11-20 pelinjih zajednica mora
pregledati 50% zajednica,
c) u pelinjacima od 21-50 pelinjih zajednica mora
pregledati 33% zajednica,
d) u pelinjacima s vie od 51 pelinjih zajednica mora
pregledati 20% pelinjih zajednica.
se
se
se
se
Na svim pelinjacima u kojima je u prethodnoj godini utvrena

amerika gnjiloa, klinikim pregledom moraju biti obuhvaene sve
pelinje zajednice.
U sluaju postavljanja sumnje na ameriku gnjilou, veterinar
koji provodi kliniku pretragu e obvezno uzeti uzorak i dostaviti
ga na laboratorijsku pretragu u ovlateni dijagnostiki laboratorij.
Za uzorak se uzima dio pelinjeg legla, posebno iz svake
pojedine sumnjive pelinje zajednice i to komad saa s poklopljenim
leglom, veliine 10x10 cm, na kojem su znaci bolesti vidljivi,
umotan u ambalau koja proputa zrak.
Ukoliko u periodu pretrage i sumnje na ameriku gnjilou
u pelinjoj zajednici nema legla mogue je kao uzorak dostaviti
ive ili uginule pele (uzorak od stotinjak pela), med iz medita,
kao i dio starog dijela legla /saa/ koje moe biti prazno ili zbirni
uzorak meda iz sezone vrcanja (oko 10 g), kako bi se na taj nain
utvrdilo prisustvo spora amerike gnjiloe, ispoljene u klinikoj ili
subklinikoj formi na pelinjaku ili pojedinanoj pelinjoj zajednici.
U promet se mogu stavljati samo pelinje zajednice na kojima
su provedene nareene mjere i koje ne pokazuju znake bolesti.
Uzgoj pelinjih matica za prodaju doputen je samo na
pelinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim
nadzorom.
19. Virusna hemoragina septikemija (VHS), Zarazna
hematopoetska nekroza (IHN) i Proljetna viremija arana
Sukladno uvjetima propisanim u Naredbi na svim pastrmskim
ribnjacima provodi se klinika i laboratorijska pretraga na VHS
i IHN, dok se na svim aranskim ribnjacima provodi klinika i
laboratorijska pretraga na proljetnu viremiju arana.
III.
1. Mjere koje se sprovode za rasplodne ivotinje
Dva puta godinje svim rasplodnim ivotinjama koje se
koriste za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za vjetako
osjemenjivanje, zavisno od vrste ivotinja, vadi se krv i pretrauje
na brucelozu, leptospirozu, paratuberkulozu i IBR/IPV, odnosno
uzima se bris ili ispirak prepucija i pretrauje na kampilobakteriozu
i trihomonijazu, te krv i feces i pretrauje na paratuberkulozu.
2. Mjere koje se sprovode kod pobaaja
Kod svakog pobaaja goveda, ovaca, koza, svinja i kobila,
veterinari su duni dostaviti na laboratorijsku pretragu krv ivotinje
Broj 6 - Strana 526
koja je pobacila, a po mogunosti i pobaeni fetus s plodnim

ovojnicama.
Dostavljeni materijal potrebno je pretraiti na brucelozu,
leptospirozu, genitalnu kampilobakteriozu, Q groznicu, listeriozu i
salmonelozu.
3. Kontrola zdravlja vimena
Sve ivotinje ije mlijeko se koristi za javnu potronju,
prije stavljanja mlijeka u promet moraju biti obuhvaene mjerama
propisanim ovom naredbom i slobodne od bruceloze i tuberkuloze,
o emu se na nivou ovlatene veterinarske organizacije vodi posebna
evidencija - mlijeni karton.
Proizvoai mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenih
javnoj potronji, duni su dva puta tokom godine u razmaku od 6
mjeseci svaku muznu kravu, kozu i ovcu podvrgnuti pretrazi na
poremeenu sekreciju vimena (mastitis test), a mlijeko iz vimena sa
poremeenom sekrecijom mora se bakterioloki pretraiti.
4. Zoosanitarne mjere
Radi efikasnije zdravstvene zatite ivotinja, zatite zdravlja
ljudi, veterinarske zatite ivotne sredine, kao i kod postojanja
epizootioloke indikacije, ovlatene veterinarske organizacije moraju
provoditi veterinarsko zdravstvene mjere sukladno Pravilniku o
uvjetima obavljanja poslova dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i
radioloke dekontaminacije (Sl. novine FBiH br: 42/01).
Veterinarsko zdravstvene mjere treba provoditi u ivotinjskim
objektima i dvoritima, objektima za klanje ivotinja, preradu,
proizvodnju i skladitenje namirnica ivotinjskog porijekla i drugim
objektima gdje je njeno provoenje od interesa za zdravstvenu zatitu
ivotinja i ouvanje zdravstvene ispravnosti ivotinjskih proizvoda.
Zoosanitarne mjere treba provoditi dva puta godinje, a na
poziv pravnih i fizikih osoba i ee.
Radi spreavanja unoenja i irenja virusa klasine svinjske
kuge, posjednici svinja duni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni
red te provoditi mjere propisane Naredbom.
IV.
Sva goveda, ovce, koze i svinje na podruju Tuzlanskog
kantona, prije provoenja mjera kontrole zaraznih i parazitarnih
oboljenja potrebno je obiljeiti sukladno uvjetima propisanim
Pravilnikom o oznaavanju ivotinja (goveda, bivola) i shemi kontrole
kretanja ivotinja u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine, br: 28/03) i Pravilnikom o obveznom oznaavanju i
upisu u jedinstveni registar ovaca, koza i svinja, te voenju evidencija
(Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj: 87/07 ).
V.
Do 10. u mjesecu, veterinarske organizacije koje provode
mjere propisane ovim programom obvezne su dostaviti nadlenom
slubenom veterinaru izvjee o svim provedenim mjerama u
prethodnom mjesecu.
Ovlatene laboratorije su obvezne, najkasnije do 10. u mjesecu
dostavljati mjesena izvjea nadlenom slubenom veterinaru
o svim provedenim analizama sa posebno izdvojenim prikazom
pretraga provedenih na temelju ovog programa.
VI.
1. Financiranje Programa mjera zdravstvene zatite ivotinja
od posebnog interesa za Tuzlanski kanton u 2011. godini
Sredstva za realizaciju Programa mjera zdravstvene zatite
ivotinja od posebnog interesa za Tuzlanski kanton, obezbijeena su
u Proraunu Tuzlanskog kantona za 2011. godinu, razdjel 14, glava
01, potroako mjesto 0001, u ukupnom iznosu od 540.000,00 KM.
Od ukupno naprijed navedenih sredstava 381.000,00 KM
utroit e se za participaciju preventivnih cijepljenja i dijagnostikih
ispitivanja ivotinja u 2011. godini, kako slijedi:
Tabela 1.
r/b
Vrsta
ivotinja
1.
Goveda
Cijepljenje protiv
antraksa i utavaca
2.
Svinje
Cijepljenje protiv
svinjske kuge
Namjena
Procijenjeni
broj ivotinja
Realizovano (grlo)
2008.
2009.
Participacija
KM/grlu
2010.
64.100
38.208
38.728
40.684
43.000
7.00
8.500
6.074
6.815
6.606
8.000
5.00
Participacija
ukupno
(KM)
301.000,00
40.000,00
3.
Naknada za
eutanazirane ivotinje
109.000,00
4.
Dijagnostika zaraznih
bolesti Veterinarskom
zavodu Tuzla
40.000,00
5.
Rezerva
50.000,00
UKUPNO
540.000,00
2. Plan cijepljenja
Obzirom na brojno stanje stoke na podruju Tuzlanskog
kantona, te njihovu zastupljenost po pojedinim opinama, a imajui u
vidu dosadanju realizaciju preventivnog cijepljenja protiv antraksa
i utavca, te svinjske kuge, planirana je sljedea raspodjela:
Tabela 2.
Opina
Doboj Istok
Graanica
Gradaac
Srebrenik
Lukavac
Tuzla
ivinice
Banovii
Kladanj
Kalesija
Sapna
Teoak
eli
UKUPNO
Antraks i utavac
2.900
5.700
4.000
2.700
3.100
3.800
6.200
3.900
1.900
4.700
800
1.700
1.600
43.000
Svinjska kuga
50
200
650
600
600
4.500
900
50
50
200
50
50
100
8.000
VI.
Zavrna odredba
Ovaj Program stupa na snagu danom dobijanja suglasnosti od
strane Vlade Tuzlanskog kantona.

BOSNA I HERCEGOVINA
TUZLANSKI KANTON
Ministarstvo poljoprivrede,
umarstva i vodoprivrede
Broj: 04/1-24- 6975/11
M I N I S TAR
Komisija za koncesije Tuzlanskog kantona, na sjednici

odranoj dana 08.04.2011. godine, razmatrajui Studiju tehnoekonomske opravdanosti eksploatacije vode radi korienja
vode za potrebe javnog snabdjevanja naseljenog mjesta Banovii
privrednog drutva JP VODOVOD I KANALIZACIJA DOO
Banovii, na temelju lanka 15. Zakona o koncesijama (Slubene
novine Tuzlanskog kantona, br. 5/04 i 7/05), lanaka 11., 12., 13. i
14. Pravila Komisije za koncesije Tuzlanskog kantona i Dokumenta
o politici dodjele koncesija na podruju Tuzlanskog kantona
(Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj 7/06), donosi sljedeu
odluku
ODOBRAVA SE Studija tehno-ekonomske opravdanosti
eksploatacije vode radi korienja vode za potrebe javnog
snabdijevanja naseljenog mjesta Banovii privrednog drutva JP
VODOVOD I KANALIZACIJA DOO Banovii.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREDSJEDNIK
EDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
F
KOMISIJE

TUZLANSKI KANTON
KOMISIJA ZA KONCESIJE TK

Broj: 20/1-25-7214/11
Dr. sci. Enver Kamberovi, v.r.

177
privrednog drutva JP Vodovod i kanalizacija Kalesija DOO

Kalesija, na temelju lanka 15. Zakona o koncesijama (Slubene
14. Pravila Komisije za koncesije Tuzlanskog kantna i Dokumenata
ODLUKU
ODOBRAVA SE Studija tehno-ekonomske oprvdanosti
eksploatacije vode radi korienja vode za potrebe javnog
snabdijevanja naseljenog mjesta Kalesija privrednog drutva JP
VODOVOD I KANALIZACIJA KALESIJA DOO Kalesija

BOSNA I HERCEGOVINA
PREDSJEDNIK
F
KOMISIJE

TUZLANSKI KANTON

Broj: 20/1-25- 7215/11

178

odranoj dana 13.04.2011. godine, razmatrajui Studiju ekonomske
opravdanosti o dodjeli koncesije za eksploataciju tehnikog i
graevinskog kamena na lokalitetu Hrasti kod Stupara opina
Kladanj, privrednog drutva Geoinenjering doo Tuzla, na temelju
lanka 15. Zakona o koncesijama (Slubene novine Tuzlanskog
kantona, br. 5/04 i 7/05), lanaka 11., 12., 13. i 14. Pravila Komisije
za koncesije Tuzlanskog kantna i Dokumenata o politici dodjele
koncesija na podruju Tuzlanskog kantona (Slubene novine
Tuzlanskog kantona, broj 7/06), donosi sljedeu
ODLUKU
Imir kahi, dipl.pravnik,v.r.
176

odranoj dana 08.04.2011. godine, razmatrajui Studiju tehnoekonomske opravdanosti eksploatacije vode radi korienja
vode za potrebe javnog snabdijevanja naseljenog mjesta Kalesija
Broj 6 - Strana 527
ODOBRAVA SE Studija ekonomske opravdanosti o dodjeli

koncesije na eksploataciju tehnikog i graevinskog kamena na
lokalitetu Hrasti kod Stupara opina Kladanj privrednog drutva
Geoinenjering doo Tuzla.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREDSJEDNIK
F
KOMISIJE

TUZLANSKI KANTON

Broj: 20/1-18- 007561/11

179

odranoj dana 22.04.2011. godine, razmatrajui Studiju ekonomske
opravdanosti korienja vode radi javnog snabdijevanja naseljenog
mjesta Gradaac privrednog drutva JP KOMUNALAC DD
Gradaac, na temelju lanka 15. Zakona o koncesijama (Slubene
14. Pravila Komisije za koncesije Tuzlanskog kantna i Dokumenata
ODLUKU
ODOBRAVA SE Studija ekonomske opravdanosti korienja
vode radi javnog snabdijevanja naseljenog mjesta Gradaac
privrednog drutva JP KOMUNALAC DD Gradaac.

BOSNA I HERCEGOVINA
PREDSJEDNIK
F
KOMISIJE

TUZLANSKI KANTON

Broj: 20/1-25- 8239/11

Broj 6 - Strana 528
Broj 6 - Strana 529
Slu`bene novine Tuzlanskog kantona

broj: 6/2011
SADR@AJ
SKUPTINA
126. Zakon o prostornom ureenju i graenju
453.
127. Zakon o osnivanju Javne ustanove Zatieni

pejza Konjuh
483.
128. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

koncesijama
486.
129. Odluka o izmjeni Odluke o izboru i imenovanju

lanova u stalna i povremena radna tijela Skuptine
Tuzlanskog kantona
487.
VLADA
130. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nainu
i postupku utvrivanja plaa, naknadama i drugim
materijalnim pravima slubenika i namjetenika
u organima uprave, broj: 02/1-02-8082/11 od
15.04.2011. godine
131. Odluka o davanju suglasnosti za imenovanje
ravnatelja Javne ustanove Narodno pozorite Tuzla,
broj: 02/1-34-4505-1/11 od 06.04.2011. godine
132. Odluka o raspodjeli prihoda prikupljenih od
naknada za izvrene veterinarsko-zdravstvene
preglede i kontrolu i prihoda prikupljenih od
izdanih svjedodbi o zdravstvenom stanju
ivotinja, broj: 02/1-24-005799/11 od 06.04.2011.
godine
133. Odluka o utvrivanju kriterija za sufinanciranje
trokova prijevoza uenika osnovnih kola za
period travanj-lipanj kolske 2010/2011. godinu
i rujan-prosinac kolske 2011/2012. godine, broj:
02/1-14-6834/11 od 06.04.2011. godine
134. Odluka o utvrivanju kriterija, uvjeta i postupka
za raspodjelu sredstava sa potroake jedinice
11010003 Manifestacije, broj: 02/1-14007801/11 od 15.04.2011. godine
487.
488.
488.
488.
489.
140. Rjeenje o imenovanju lana kolskog odbora

Javne ustanove Mjeovita srednja mainska kola
Tuzla, broj: 02/1-34-12044-3/10 od 06.04.2011.
godine
494.
141. Rjeenje o razrjeenju lana kolskog odbora Javne

ustanove Mjeovita srednja saobraajna kola
Tuzla, broj: 02/1-34-12172-2/10 od 06.04.2011.
godine
494.
142. Rjeenje o imenovanju lana kolskog odbora Javne

ustanove Mjeovita srednja saobraajna kola Tuzla,
broj: 02/1-34-12172-3/10 od 06.04.2011. godine
494.
143. Rjeenje o razrjeenju lana kolskog odbora

Javne ustanove Mjeovita srednja kola Graanica,
broj: 02/1-38-26203-2/10 od 06.04.2011. godine
494.

Javne ustanove Mjeovita srednja kola Graanica,
broj: 02/1-38-26203-3/10 od 06.04.2011. godine
494.

Javne ustanove Srednja medicinska kola Tuzla,
broj: 02/1-34-2957-2/11 od 06.04.2011. godine
495.

Javne ustanove Srednja medicinska kola Tuzla,
broj: 02/1-34-2957-3/11 od 06.04.2011. godine
495.
147. Rjeenje o imenovanju privremenog kolskog

odbora Javne ustanove Osnovna kola Humci
Humci, eli, broj: 02/1-38-4175-1/11 od
06.04.2011. godine
495.

odbora Javne ustanove Osnovna kola Sladna
Sladna, Srebrenik, broj: 02/1-38-4175-2/11 od
06.04.2011. godine
495.
149. Rjeenje o imenovanju privremenog kolskog odbora

Javne ustanove Osnovna kola Bukinje Bukinje,
Tuzla, broj: 02/1-38-4175-3/11 od 06.04.2011. godine
495.
496.
496.
135. Odluka o provoenju postupka zajednikih javnih

nabavki za 2011. godinu, broj: 02/1-05-8079/11 od
15.04.2011. godine
490.
136. Odluka, broj: 02/1-14-8084/11 od 15.04.2011.

godine
492.

odbora Javne ustanove Osnovna kola Podrinje
Mihatovii, Tuzla, broj: 02/1-38-4175-4/11 od
06.04.2011. godine
492.

Javne ustanove Osnovna kola Tretenica
Tretenica, Banovii, broj: 02/1-34-5191-2/11 od
06.04.2011. godine
137. Odluka o visini djeijeg dodatka za djecu iz obitelji

u kojima ni jedan roditelj nije zaposlen za 2011.
godinu, broj: 02/1-14-7368/11 od 15.04.2011.
godine
138. Pravilnik o privremenom eksternom premjetaju
policijskih slubenika, broj: 02/1-34-007885/11 od
15.04.2011. godine
Javne ustanove Mjeovita srednja mainska kola
Tuzla, broj: 02/1-34-12044-2/10 od 06.04.2011.
godine
492.
493.

Javne ustanove Osnovna kola Tretenica
Tretenica, Banovii, broj: 02/1-34-5191-3/11 od
06.04.2011. godine
Javne ustanove Osnovna kola Stupari Kladanj,
broj: 02/1-38-19351-2/10 od 06.04.2011. godine
496.
496.
Broj 6 - Strana 530

Javne ustanove Osnovna kola Stupari Kladanj,
broj: 02/1-38-19351-3/10 od 06.04.2011. godine
497.
Javne ustanove Osnovna kola eli eli, broj:
02/1-34-20651-2/10 od 06.04.2011. godine
497.
Javne ustanove Osnovna kola eli eli, broj:
02/1-34-20651-3/10 od 06.04.2011. godine
497.
Javne ustanove Osnovna kola Novi Grad Tuzla,
broj: 02/1-34 2297-3/11 od 06.04.2011. godine
497.
170. Pravilnik o vrenju kontrole nad sprovoenjem

propisa o osposobljavanju kandidata za vozaa
motornih vozila na podruju Tuzlanskog kantona,
broj: 10/1-05-007586/11 od 13.04.2011. godine
514.
171. Modularni Nastavni plan i program za zanimanje

poslovno-pravni tehniar, broj: 10/1-38-6198-1/11
od 18.04.2011. godine
518.
172. Naela za organiziranje izleta, eskurzija i

logorovanja uenika osnovnih i srednjih kola,
broj: 10/1-05-8002-1/11 od 21.04.2011. godine
519.
MINISTARSTVO ZA RAD
I SOCIJALNU POLITIKU

broj: 02/1-34 2297-4/11 od 06.04.2011. godine
497.
173. Naredba o visini mjesenih novanih pomoi i

naknada korisnika socijalne zatite, broj: 09/1-147572/11 od 12.04.2011. godine

broj: 02/1-34-2297-5/11 od 06.04.2011. godine
498.
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
UMARSTVA I VODOPRIVREDE
522.

broj: 02/1-34-2297-6/11 od 06.04.2011. godine
498.
174. Odluka o utvrivanju kriterija o utroku sredstava

za novane podrke u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji, broj: 04/1-14-6688/11 od 31.03.2011.
godine
523.

Javne ustanove Osnovna kola Grivice Banovii,
broj: 02/1-34-24947-3/10 od 06.04.2011. godine
498.
175. Program mjera zdravstvene zatite ivotinja

za 2011. godinu, broj: 04/1-24-6975/11 od
05.04.2011. godine
524.

Javne ustanove Osnovna kola Grivice Banovii,
broj: 02/1-34-24947-4/10 od 06.04.2011. godine
498.

Javne ustanove Osnovna kola urevik
urevik, ivinice, broj: 02/1-34-32977-3/10 od
06.04.2011. godine
498.
Javne ustanove Osnovna kola urevik
urevik, ivinice, broj: 02/1-34-32977-4/10 od
06.04.2011. godine
499.
176. Odluka, broj: 20/1-25-7214/11 od 08.04.2011.

godine
527.
177. Odluka, broj: 20/1-25-7215/11 od 08.04.2011.

godine
527.
178. Odluka, broj: 20/1-18-007561/11 od 13.04.2011.

godine
527.
179. Odluka, broj: 20/1-25-8239/11 od 22.04.2011.

godine
527.
165. Rjeenje o postavljenju komandanta, naelnika i

lanova Kantonalnog taba civilne zatite, broj:
02/1-34-13307/11 od 15.04.2011. godine
499.
OGLASNI DIO
166. Program koritenja sredstava za realizaciju

dopunskih prava i ostalih izdvajanja sa kriterijima
za raspodjelu korisnicima borako-invalidske
zatite u 2011. godini, broj: 02/1-14-007193/11 od
15.04.2011. godine
499.
147. Oglas o upisu u Registar udruenja Tuzlanskog

kantona: Udruenje vjerouitelja Tuzlanskog
kantona

kantona: ORGANIZACIJA MLADOST

kantona: Centar engleskog jezika za djecu i mlade
BIG BEN
II

kantona: Udruenje rukometni klub veterana
GRADAAC
II
151. Oglas o upisu u Registar udruenja

Tuzlanskog kantona: UDRUENJE ENA
POLJOPRIVREDNIH PROIZVOAA AGRO
VRAII
II
MINISTARSTVO FINANCIJA
167. Pravilnik o knjigovodstvu Prorauna Tuzlanskog
kantona, broj: 07/1-14-8013/11 od 20.04.2011. godine 503.
MINISTARSTVO NAOBRAZBE,
ZNANOSTI, KULTURE I PORTA
168. Pravilnik o utvrivanju Kriterija i naina izbora
uenika generacije srednje kole, broj: 10/1-387065-1/11 od 12.04.2011. godine
510.
169. Pravilnik o utvrivanju Kriterija i naina izbora
uenika generacije osnovne kole, broj: 10/1-387065-2/11 od 12.04.2011. godine
512.
UPIS U REGISTAR UDRUENJA
Broj 6 - Strana 531

kantona: UDRUENJE GRAANA VODNA
ZAJEDNICA VINA GNOJNICA
III
168. Oglas o promjenama upisanim u Registar udruenja

graana Tuzlanskog kantona: ORGANIZACIJA
RATNIH VOJNIH INVALIDA DOBOJ - ISTOK VIII

kantona: Studentsko udruenje ZLATNO LICE III

graana Tuzlanskog kantona: UDRUENJE GRAANA KOARKAKI KLUB GRADAAC
VIII

kantona: UDRUENJE POLJOPRIVREDNIH
PROIZVOAA PODSTICAJ GRADAAC IV
kantona: UDRUENJE UITELJA TK
IV
kantona: OMLADINSKI FUDBALSKI KLUB
EUROGOL IVINICE
IV
kantona: Streljaki sportski klub Konjuh
V
kantona: Udruenje graana Omladinski kulturni
centar Gradaac
V
kantona: Udruenje graana Klub Lijeenih
alkoholiara ivinice
VI
kantona: Udruenje LUKAVAC X
VI
kantona: Savez borakih organizacija opine
Gradaac
VI
kantona: Moto klub IRON DEMONS MC
VII
kantona: Udruenje RADIO TAXI NON STOP VII
kantona: Udruenje Centar za edukaciju i
profesionalnu rehabilitaciju
VII
170. Oglas o promjenama upisanim u Registar

udruenja Tuzlanskog kantona: RUKOMETNI
KLUB KONJUH NAMJETAJ IVINICE
IX
graana Tuzlanskog kantona: Klub ekstremnih
sportova iz Gradaca
IX
172. Oglas o promjenama upisanim u Registar udruenja Tuzlanskog kantona: Crveni kri/krst opine
Tuzla
IX
graanaTuzlanskog kantona: UDRUENJE GRAANA INVALIDA RADA OPINE TUZLA
IX
174. Oglas o promjenama upisanim u Registar udruenja Tuzlanskog kantona: Savez za sport i
rekreaciju invalida opine Banovii
IX
OGLAS O POSTAVLJANJU
PRIVREMENOG ZASTUPNIKA
175. Oglas o postavljanju privremenog zastupnika u
osobi Smajlovi Faruk, advokat iz Graanice
IX
osobi Fejzi Salke iz Pasaca
X
osobi Muhamed Jusi, advokat iz Tuzle
X
osobi Agi Edvin, advokat iz Tuzle
X
osobi Nurija Fazli iz Kalesije
X

kantona: SPORTSKI KLUB BILLY BLUES
VII

osobi Bekti Zlatanu, advokatu iz ivinica
XI
166. Oglas o promjenama upisanim u Registar

udruenja Tuzlanskog kantona: FENIX
UDRUENJE AVIJATIARA REGIJE TUZLA VIII

osobi Tursunovi Vahid, advokat iz Srebrenika
XI

graana Tuzlanskog kantona: SPORTSKO DRUTVO ZA ODGOJ I ZATITU GOLUBOVA,
PTICA I SITNIH IVOTINJA IKI 96
VIII

osobi Begovi Kemal, advokat iz Gradaca
XI
Izdava: Skuptina Tuzlanskog kantona Tuzla - Za izdavaa: Ahmet Smajovi, dipl. prav. sekretar Skuptine - Telefon 035 / 252-565
- Pretplata: 035 / 252-565, lok. 215 - Pretplata se utvr|uje polugodinje, a uplata se vri unaprijed u korist rauna: Tuzlanska
banka d.d. Tuzla 1321000256000080 - Grafika priprema i tampa Harfo-graf d.o.o., Tuzla, Filipa Kljajia 22, telefon: 319-500,
fax: 319-501 - Za tampariju: Zinka Ponjavi
Broj 6 - Strana 532

Sluzbene TK Broj 6-Zakon o Građenju TK

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Sluzbene TK Broj 6-Zakon o Građenju TK

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sluzbene TK Broj 6-Zakon o Građenju TK

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GODINA 18 TUZLA, SUBOTA, 30. TRAVNJA 2011.

GODINE IZDANJE NA HRVATSKOM JEZIKU BROJ 6

Na temelju lanka 24. stavak 1. toka c. Ustava Tuzlanskog

6. Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost

Broj 6 - Strana 454

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

te mijenjaju uvjeti pod kojima je, na temelju graevinske dozvole,

Subota, 30. travnja 2011. god.

graevine u smislu ovog zakona smatra se i ruenje graevine radi

Subota, 30. travnja 2011. god.

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

37. Regulaciona linija je planska linija definirana grafiki

Broj 6 - Strana 455

Republike Srpske, odnosno njenih dijelova koji granie sa

Broj 6 - Strana 456

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Subota, 30. travnja 2011. god.

od elementarnih nepogoda, tehnikih katastrofa, ratnih razaranja i

Subota, 30. travnja 2011. god.

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

trajno zauzete doputenim graevinskim objektima ili zahvatima

Broj 6 - Strana 457

(2) Izbor nosioca izrade planskog dokumenta izvrit e

Broj 6 - Strana 458

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

f) za naselje gradskog tipa unutar podruja posebnih obiljeja

Subota, 30. travnja 2011. god.

- mjere zatite okolice sa razmjetajem graevina i

Subota, 30. travnja 2011. god.

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

(3) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja utvruje, s

Broj 6 - Strana 459

(4) Prostorni plan opine donosi opinsko vijee za period od

Broj 6 - Strana 460

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

- urbanistike standarde za svaku pojedinu zonu (dozvoljena

Subota, 30. travnja 2011. god.

Subota, 30. travnja 2011. god.

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

(2) Postupak pripreme, izrada i sadraj planskih dokumenata

Broj 6 - Strana 461

i sudionici u njegovoj izgradnji i ureivanju, te organi uprave,

Broj 6 - Strana 462

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

Subota, 30. travnja 2011. god.

- u prostorijama nosioca izrade plana,

Subota, 30. travnja 2011. god.

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

ako se tom izmjenom i dopunom bitno ne mijenja osnovni koncept

Broj 6 - Strana 463

podatke o prostornim i urbanistikim planovima opina,

Broj 6 - Strana 464

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

(5) Izuzetno od stavka (4) ovog lanka, u sluaju da

Subota, 30. travnja 2011. god.

(3) Program ureenja zemljita priprema i provodi nadlena

Subota, 30. travnja 2011. god.

SLUBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA

zemljita moraju biti suglasne opim naelima prostornog ureenja