NASLOV: Probni rad (1)

TXT: Odredbe Zakona o radu koje propisuju probni rad te otkazivanje tako sklopljenog
ugovora o radu u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o radu donesenim sredinom
prole kalendarske godine i objavljenim u Narodnim novinama broj 73/13 izmijenjene su.
U skladu sa lankom 35. stavkom 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11,
82/12, 73/13) prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Maksimalno
trajanje probnog rada u Zakonu o radu propisuje stavak 2. lanka 35. Zakona o radu na nain
da probni rad ne smije trajati due od est mjeseci. Meutim, kolske su ustanove obvezne pri
ugovaranju probnog rada voditi rauna o odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za
slubenike i namjetenike u javnim slubama (Narodne novine broj 141/12, 150/13) kojim
je ugovoreno trajanje probnog rada s obzirom na vrste radnih mjesta . Sukladno lanku 26.
stavku 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim slubama
probni rad moe trajati najvie:
mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je opi uvjet nia struna sprema ili osnovna
kola;
dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je opi uvjet srednjokolsko obrazovanje;
tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je opi uvjet via struna sprema steena prema
ranije vaeim propisima, odnosno zavren struni studij ili preddiplomski sveuilini studij; i
est mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opi uvjet visoka struna sprema steena
prema ranije vaeim propisima, odnosno zavren preddiplomski i diplomski sveuilini
studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij.
Prema stavku 3. istoga lanka 26. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i
namjetenike u javnim slubama ako je zaposlenik bio odsutan najmanje deset dana, probni
rad se moe iznimno produiti zbog objektivnih razloga za onoliko vremena koliko je
zaposlenik bio odsutan. Sklapanje ugovora o radu uz uvjet probnog rada moe se ugovoriti u
sluaju sklapanja ugovora o radu na neodreeno vrijeme kao i ugovora o radu na odreeno
vrijeme, ugovora o radu na puno radno vrijeme kao i ugovora o radu na nepuno radno
vrijeme, osim sa pripravnicima s kojima se ne moe ugovoriti probni rad jer se za vrijeme
stairanja pripravnici osposobljavaju za samostalan rad.
Za vrijeme trajanja probnog rada rad zaposlenika prati ravnatelj kolske ustanove, a moe se
osnovati i povjerenstvo za praenje tog rada, a smatram da bi ravnatelj svakako trebao biti u
tom povjerenstvu. Sukladno novom stavku 3. lanka 35. Zakona o radu nezadovoljavanje
radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.
Navedenom odredbom u tekst Zakona o radu izriito je navedena odredba da je injenica

nezadovoljavanja radnika na probnom radu posebno opravdani razlog za otkaz ugovora o

radu, ime je otkazivanje ugovora o radu zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu
znatno olakano. U ranijem razdoblju, prije ovih izmjena Zakona o radu, otkaz ugovora o radu
zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu donosio se u pravilu kao redoviti otkaz zbog
skrivljenog ponaanja radnika ili otkaz ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga.
U skladu sa lankom 27. stavcima 1. i 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i
namjetenike u javnim slubama (Narodne novine broj 141/12, 150/13 ) zaposleniku koji
nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pisanom
obliku i obrazloen. Ako poslodavac zaposleniku koji nije zadovoljio na probnom radu ne
dostavi odluku o otkazu najkasnije posljednjega dana probnog rada, smatrat e se da je
zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
NASLOV: Probni rad (2)
Novim stavkom 4. lanka 35. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11, 82/12,
73/13) propisano je da se na otkaz ugovora o radu sklopljen uz uvjet probnog rada zbog
nezadovoljavanja radnika na probnom radu ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o otkazu
ugovora o radu, osim lanka 109., 112. i 116. ovoga Zakona. Navedena odredba je najvanija
promjena u svezi probnog rada iz koje proizlazi da se u sluaju otkazivanja ugovora o radu
zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o
otkazivanju ugovora o radu, osim nekoliko odredbi a to su: lanak 109. koji propisuje
neopravdane razloge za otkaz, lanka 112. koji propisuje obvezni pisani oblik otkaza,
obrazloenje otkaza i dostavu otkaza te lanka 116. kojim je propisan sudsko vraanje radnika
na posao u sluaju nedoputenog otkaza.
U praksi ta promjena rezultira izmijenjenim postupkom otkazivanja ugovora o radu zbog
nezadovoljavanja radnika na probnom radu, pri emu ravnatelj kolske ustanove nije u obvezi
obaviti prethodno savjetovanje sa radnikim vijeem odnosno sindikalnim povjerenikom u
funkciji radnikog vijea ako u kolskoj ustanovi nije utemeljeno radniko vijee. Prethodnu
suglasnost kolskog odbora obvezno je dobiti u skladu sa lankom 114. Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10,
90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13).
S obzirom na odredbu lanka 27. stavka 2. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i
namjetenike u javnim slubama (Narodne novine broj 141/12, 150/13) prema kojoj ako
poslodavac zaposleniku koji nije zadovoljio na probnom radu ne dostavi odluku o otkazu

ugovora o radu najkasnije posljednjega dana probnog rada, smatrat e se da je zaposlenik

zadovoljio na probnom radu obvezno je postupak otkazivanja tog ugovora o radu zapoeti
pravodobno kako bi se nakon dobivene prethodne suglasnost kolskog odbora odluka o
otkazu ugovora o radu zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu mogla pravodobno
donijeti te radniku uruiti najkasnije zadnjeg dana probnog roka. Odluka o otkazu ugovora
zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu mora biti u pisanom obliku, obrazloena i
dostavljena prema odredbama propisanim za dostavu pismena. Ne moe se donijeti zbog
privremene nenazonosti radnika na radu zbog bolesti ili ozljede, kao ni zbog podnoenja
albe ili tube, odnosno sudjelovanja radnika u postupku protiv poslodavca zbog povrede
zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obraanja radnika
nadlenim tijelima izvrne vlasti kao ni obraanja radnika zbog opravdane sumnje na
korupciju ili u dobroj vjeri podnoenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili
nadlenim tijelima dravne vlasti. Ukoliko se pravomonom sudskom presudom utvrdi da je
otkaz radniku nedoputen radnik e biti vraen na rad.
U skladu sa stavkom 5. lanka 35. Zakona o radu otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je
najmanje sedam dana. Budui da se odredba lanka 113. stavka 2. Zakona o radu ne
primjenjuje na ovu vrstu otkaza ugovora o radu otkazni rok od najmanje sedam dana nee se
prekidati u sluaju privremene nesposobnosti radnika za rad, koritenja godinjeg odmora,
rodiljnog dopusta, roditeljskog dopusta i ostalih okolnosti navedenih u ovom lanku. U
sluaju da radnik zadovolji na probnom radu nije potrebno raditi nikakvu izmjenu ugovora o
radu, odnosno novi ugovor o radu.
NASLOV: Pravo na naknadu za odvojeni ivot
Uiteljica je temeljem natjeaja kao jedina struna osoba primljena na rad u nau kolu.
Njena obitelj ivi u mjestu udaljenom oko 80 km od sjedita kole. Uiteljica bi
iznajmila stan u mjestu sjedita kole i u njemu boravila tijekom tjedna ukoliko
ostvaruje pravo na naknadu za odvojeni ivot. Ima li i pod kojim uvjetima pravo na tu
naknadu?
lankom 34. stavkom 1. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama
(Narodne novine broj 66/11), koji je otkazan 27.12. 2013. godine s otkaznim rokom od 3
mjeseca i koji se i dalje primjenjuje za vrijeme trajanja otkaznog roka) odreeno je da
zaposleniku pripada naknada za odvojeni ivot od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada,
razliitog od prebivalita njegove obitelji, ivi odvojeno od obitelji. Prema stavku 2. istoga
lanka 34. pravo iz stavka 1. ovog lanka nema zaposlenik koji ivi odvojeno od obitelji: ako

radi u mjestu rada razliitom od mjesta prebivalita njegove obitelji na temelju osobnog
zahtjeva; ako je putem javnog natjeaja primljen u radni odnos u mjesto rada razliito od
mjesta prebivalita njegove obitelji; ako radi u mjestu razliitom od mjesta prebivalita
njegove obitelji temeljem obveze preuzete ugovorom o kolovanju; ako njegova obitelj odseli
u drugo mjesto; ako u mjesecu nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.
Slijedom navedenoga uiteljica nema pravo na naknadu za odvojeni ivot budui da je u
radni odnos u kolu koja se nalazi izvan njenog mjesta prebivalita primljena na temelju
javnog natjeaja.
Zaposlena sam kao uiteljica u osnovnoj koli i s poetkom oujka zbog osobnih razloga
odlazim u mirovinu. Budui da je Kolektivni ugovor za osnovne kole otkazan kakvo je
moje pravo na godinji odmor za 2014. godinu i imam li pravo na otpremninu zbog
odlaska u mirovinu?
Sukladno lanku 4. stavku 2. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnokolskim
ustanovama (Narodne novine broj 66/11) ovaj Ugovor mogu otkazati obje strane u sluaju
bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti, s otkaznim rokom od 3 mjeseca.Vlada Republike
Hrvatske je na temelju lanka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne
novine broj 150/11), lanka 263. stavka 2. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09,
61/11, 82/12, 73/13) te navedenog lanka 4. stavka 2. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u
osnovnokolskim ustanovama donijela Odluku o otkazivanju Kolektivnog ugovora za
zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama dana 27.12. 2013. godine s otkaznim rokom od
3 mjeseca od dana stupanja na snagu navedene Odluke, a ta je Odluka stupila na snagu danom
donoenja. Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama i dalje se
primjenjuje za vrijeme trajanja otkaznog roka. Stoga imate pravo na puni godinji odmor za
2014. godinu kao izuzetak od prava na razmjerni dio godinjeg odmora zbog odlaska u
mirovinu u skladu sa lankom 54. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnokolskim
ustanovama . Istovjetno pravo odreeno je i u lanku 43. Temeljnog kolektivnog ugovora za
slubenike i namjetenike u javnim slubama (Narodne novine broj 141/12 i 150/13), a na
temelju lanka 61. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim
slubama ostvarujete pravo na otpremninu u iznosu od tri proraunske osnovice zbog odlaska
u mirovinu. Slijedom svega navedenoga injenica otkazivanja Kolektivnog ugovora za
zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama nema utjecaj na prava radnika zaposlenih u
osnovnim kolama koji odlaze u mirovinu.

NASLOV: Mora li ravnatelj upoznati uiteljsko vijee s nalazom prosvjetne inspekcije

Statut kolske ustanove propisuje da je ravnatelj duan upoznati kolegijalna tijela s
upravnim i strunim nadzorom. Je li poslodavac obvezan upoznati uiteljsko vijee s
nalazom i rjeenjem prosvjetne inspekcije ako je predmet inspekcijskoga nadzora bio
utvrivanje zakonitosti norme uitelja, odnosno usklaenost rjeenja o tjednom
zaduenju i ugovora o radu odreenog uitelja?
Sukladno lanku 2. stavcima 1. i 2. Zakona o prosvjetnoj inspekciji (Narodne novine broj
61/11, 16/12) prosvjetna inspekcija provodi inspekcijski nadzor u predkolskim ustanovama,
osnovnim i srednjim kolama i uenikim domovima. (st. 1.)
Nadzoru prosvjetne inspekcije podlijeu i druge ustanove i druge pravne osobe koje odgojnoobrazovnu djelatnost ili dio te djelatnosti obavljaju na osnovi odobrenja, dopusnice,
suglasnosti ili drugog odgovarajueg akta ministarstva nadlenog za poslove odgoja i
obrazovanja osim visokih uilita. (st. 2) U skladu sa lankom 3. stavcima 1. i 2. Zakona o
prosvjetnoj inspekciji, prosvjetna inspekcija provodi inspekcijski nadzor vezan uz primjenu
zakona i drugih propisa kojima se ureuje ustroj i nain rada ustanova predkolskog i
kolskog sustava, zasnivanje i prestanak radnog odnosa te ostvarivanje prava i obveza iz
radnog odnosa, rjeavanje o pravima i pravnim interesima uenika i njihovih roditelja te
ostvarivanje javnosti rada tih ustanova. (st.1.) Prosvjetna inspekcija provodi nadzor vezan i uz
primjenu pravnih pravila kolektivnih ugovora kojima se zakonom ili drugim propisom daje
pravo ureenja pitanja iz stavka 1. ovoga lanka. (st. 2).
lanak 20. Zakona o sustavu dravne uprave (Narodne novine broj 150/11, 12/13 )
propisuje da u provedbi upravnog nadzora tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i
drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im
poslovima dravne uprave. Nadzor nad zakonitou rada i opih akata kolske ustanove
obavlja ured dravne uprave odnosno Gradski ured sukladno lanku 147. stavku 1. Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10,
105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13).
Struno-pedagoki nadzor obavlja Agencija za odgoj i obrazovanje izravnim strunopedagokim uvidom u odgojno-obrazovni rad ustanove, rad odgojno-obrazovnih radnika te
rad ravnatelja kao strunog voditelja ustanove prema lanku 5. Zakona o agenciji za odgoj i
obrazovanje (Narodne novine broj 85/06), a struno-pedagoki nadzor ukljuuje praenje

ostvarivanja nastavnih planova i programa, organizacije i izvoenja nastave i drugih oblika

odgojno-obrazovnog rada ustanova te strunog i pedagokog rada odgojno-obrazovnih
radnika.
Obveze propisane u opim aktima kolskih ustanova obvezuju kolske ustanove, pri emu se
podrazumijeva da opi akti moraju biti u skladu sa zakonskim odredbama. U odreenim
sluajevima zakonskim odredbama je propisano da se odreena podruja detaljnije propisuju
opim aktima. lankom 124. stavkom 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
koli propisano je da se djelokrug rada razrednog i uiteljskog, odnosno nastavnikog,
odnosno odgajateljskog vijea te drugih strunih tijela kolske ustanove ureuje statutom.
U skladu s navedenim odredbe statuta kolske ustanove obvezuju ravnatelja kolske ustanove,
a u konkretnom sluaju iz upita ta se obveza odnosi na sluajeve upravnog i strunog nadzora,
ali ne i inspekcijskog.
NASLOV: Kada kandidati za ravnatelja, uitelji i struni suradnici ne moraju polagati struni
ispit
U natjeaju za ravnatelja osnovne kole kao jedan od uvjeta naveden je dokaz o
poloenom strunom ispitu odnosno dokaz da je osoba osloboena obveze polaganja
strunog ispita. U kojim sluajevima i pod kojim su uvjetima kandidati za ravnatelja
kole odnosno uitelji i struni suradnici osloboeni obveze polaganja strunog ispita i
na koji nain to mogu dokazati?
Sukladno lanku 157. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13)
uitelji, nastavnici i struni suradnici koji su zasnovali radni odnos u osnovnoj ili srednjoj
koli prije 12. oujka 1994. godine nisu obvezni polagati struni ispit prema odredbama ovog
Zakona. Temeljem navedene zakonske odredbe, a u svrhu prijave na natjeaj za ravnatelja
kole, kandidat za ravnatelja kole koji nema poloen struni ispit, a imao je zasnovan radni
odnos u navedenom razdoblju u osnovnoj ili srednjoj koli, treba od kole zatraiti izdavanje
potvrde kojom e dokazati da je u navedenom razdoblju bio u radnom odnosu u osnovnoj ili
srednjoj koli te da je osloboen obveze polaganja strunog ispita. U tom sluaju ravnatelj
kole duan je izdati potvrdu kojoj se potvruje da je uitelj odnosno struni suradnik imao
zasnovan radni odnos u koli prije 12. oujka 1994. godine (i navesti u kom razdoblju,
odnosno potvrditi i dalje kontinuitet radnog odnosa), a u potvrdi navesti da je sukladno lanku
157. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli uitelj odnosno
struni suradnik osloboen obveze polaganja strunog ispita.

Prema lanku 66. stavku 2. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnokolskim

ustanovama posebni poslovi su satniarski i voditeljski poslovi, poslovi sindikalnog
povjerenika, poslovi zaposlenikoga vijea odnosno sindikalnoga vijenika, poslovi
povjerenika zatite na radu, poslovi osobe ovlatene za primanje i rjeavanje pritubi
vezanih za zatitu dostojanstva radnika te drugi odgovarajui poslovi. Meutim u
navedenome lanku kao ni u cjelokupnome Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u
osnovnokolskim ustanovama nigdje nije odreeno s koliko se sati u tjednom i
godinjem zaduenju moe zaduiti osoba ovlatena za primanje i rjeavanje pritubi
vezanih za zatitu dostojanstva radnika. Smije li ravnateljica kole samostalno odrediti o
kojem se broju sati radi i moe li prema tome zaduiti uiteljicu odnosno strunu
suradnicu?
Prema tumaenju broj 1/2012. Povjerenstva za tumaenje Kolektivnog ugovora za
zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama Granskim kolektivnim ugovorom nije
propisano s kolikim brojem sati se zaduuje osoba ovlatena za primanje i rjeavanje pritubi
vezanih za zatitu dostojanstva zaposlenika. Sukladno lanku 128. stavak 2. toka 3. granskog
kolektivnog ugovora ovo Povjerenstvo e u svojem izvjeu ugovornim stranama dati
napomenu kako ovo pitanje u granskom kolektivnom ugovoru nije normirano. Budui da
Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama nije ugovoren broj
sati kojim se zaduuje osoba ovlatena za primanje i rjeavanje pritubi vezanih za zatitu
dostojanstva radnika navedenu osobu nije mogue posebno zaduiti odreenim brojem sati za
obavljanje navedenih poslova.
Kada nastupa zastara potraivanja iz radnog odnosa i je li isti rok vrijedi i za radnika i
za poslodavca?
Sukladno lanku 135. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13 )
ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno, potraivanje iz radnog odnosa
zastarijeva za tri godine. Iz navedene zakonske odredbe zastara potraivanja iz radnog odnosa
je tri godine, a navedeni rok zastare isti je za radnika i za poslodavca.
NASLOV: Socijalni radnik na radnom mjestu strunog suradnika
Kada socijalnom radniku, VS, koji je zateen na radnom mjestu strunog suradnika na
dan stupanja na snagu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN
br.126/12-proieni tekst i 94/13) i nastavio je s obavljanjem poslova svog radnog
mjesta prema lanku 160. Zakona, prestaje radni odnos? Primjenjuje li se i na njega
odredba lanka 112. stavka 3. Zakona po kojem mu ugovor o radu prestaje istekom

kolske godine u kojoj je navrio 65 godina ivota i 15 godina mirovinskog staa kao i
ostalim strunim suradnicima iz lanka 100. stavka 4. Zakona ili mu ugovor o radu
prestaje prema lanku 112. stavku 2. Zakona? Naime, u lanku 100. stavku 4. Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli kao struni suradnik u kolskoj
ustanovi nije naveden socijalni radnik ve pedagog, psiholog, knjiniar i strunjak
edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
Prestanak ugovora o radu radnika kolske ustanove propisan je lankom 112. stavcima 1. 3.
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08,
86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13 ) na nain da radniku kolske
ustanove ugovor o radu prestaje sukladno opim propisima o radu (st.1). Iznimno od stavka 1.
ovoga lanka radniku kolske ustanove ugovor o radu prestaje s navrenih 65 godina ivota i
15 godina mirovinskog staa (st. 2.). Iznimno od stavka 1. ovog lanka, radnicima kolske
ustanove iz lanka 100. ovog Zakona, ugovor o radu prestaje istekom kolske godine u kojoj
su navrili 65 godina ivota i 15 godina mirovinskog staa (st. 3.).
U lanku 100. stavcima 1. 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
propisano je koji su odgojno obrazovni radnici. Sukladno navedenome lanku odgojnoobrazovni rad u osnovnoj koli obavljaju uitelji razredne, uitelji predmetne nastave i struni
suradnici (st. 1.). Odgojno-obrazovni rad u srednjokolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i
struni suradnici (st. 2.). Nastavnici u srednjokolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni
uitelji, suradnici u nastavi i odgajatelji (st. 3). Struni suradnici u kolskoj ustanovi su:
pedagog, psiholog, knjiniar, strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (st. 4).
U skladu sa lankom 160. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
zdravstveni radnik i socijalni radnik koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekne na
radnom mjestu strunog suradnika u kolskim ustanovama, nastavlja s obavljanjem poslova
svog radnog mjesta.
U upitu nije navedeno poslove kojega strunog suradnika obavlja socijalni radnik koji ima
viu strunu spremu, a upuen je iz srednjokolske ustanove i mogue je da se radi o ustanovi
na koju se primjenjuju i propisi iz sustava socijalne skrbi. Stoga, ako socijalni radnik ima
ugovor o radu za obavljanje poslova nekog od strunih suradnika navedenih u lanku 100.
stavku 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli tada se na prestanak
njegovog radnog odnosa primjenjuje odredba lanka 112. stavka 3. Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli prema kojoj mu ugovor o radu prestaje istekom
kolske godine u kojoj je navrio 65 godina ivota i 15 godina mirovinskog staa.

Ako socijalni radnik ne obavlja poslove niti jednog od strunih suradnika navedenih u stavku
4. lanka 100. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, tada se na prestanak
njegovog ugovora o radu primjenjuje odredba lanka 112. stavka 2. Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli prema kojoj radniku kolske ustanove ugovor o radu
prestaje s navrenih 65 godina ivota i najmanje 15 godina mirovinskog staa. Ukoliko
srednjokolska ustanova u kojoj radi navedeni socijalni radnik primjenjuje i neke propise iz
sustava socijalne skrbi prema kojima bi bilo mogue odluiti i o nastavku rada nakon to
radnik navri 65 godina ivota kao dogovor s poslodavcem, treba razmotriti i tu mogunost.
NASLOV: Polaganje strunog ispita bez pedagokih predmeta
Moe li djelatnik, koji je primljen na struno osposobljavanje bez poloenih pedagokih
predmeta polagati struni ispit nakon godinu dana, a da u tijeku te godine poloi te
predmete?
Sukladno lanku 41. i stavcima 1. do 4. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11,
82/12, 73/13) ako je struni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvreno
kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu
koja je zavrila kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje za rad bez
zasnivanja radnog odnosa (struno osposobljavanje za rad). (st. 1.) Razdoblje strunog
osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga lanka ubraja se u pripravniki sta i radno iskustvo
propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta odreenog zanimanja. (st. 2) Struno
osposobljavanje za rad iz stavka 1. ovoga lanka moe trajati najdue koliko traje pripravniki
sta. (st. 3) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukije propisano, na osobu koja se struno
osposobljava za rad se primjenjuju odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona, osim
odredbi o sklapanju ugovora o radu, plai i naknadi plae te prestanku ugovora o radu. (st. 4)
Uitelju, nastavniku odnosno strunom suradniku stjecanje pedagokih kompetencija
preduvjet je za polaganje strunog ispita u skladu sa lankom 110. stavkom 3. Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10,
105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13). Prema navedenim propisima djelatnik koji se
struno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a koji za vrijeme strunog
osposobljavanja stekne pedagoke kompetencije, nakon zavretka strunog osposobljavanja
za rad u trajanju od godinu dana , ima pravo pristupiti polaganju strunog ispita.
Uiteljica razredne nastave koja ove kolske godine ima trei razred imat e u svibnju
2014. godine 65 godina ivota i 43 godine radnog staa. Vrlo je uspjena uiteljica i
vitalna te bi eljela ostati u radnom odnosu jo jednu kolsku godinu, a roditelji su
spremni potpisati peticiju za njen nastavak rada. Postoji li mogunost podnoenja

zamolbe ravnateljici kole i kolskom odboru za njen nastavak rada jo jednu kolsku
godinu?
Prestanak radnog odnosa radnika kolskih ustanova propisuje lanak 112. stavci 1. do 3.
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08,
86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13) na nain da radniku kolske ustanove
ugovor o radu prestaje sukladno opim propisima o radu. (st. 1.) Iznimno od stavka 1. ovoga
lanka radniku kolske ustanove ugovor o radu prestaje s navrenih 65 godina ivota i 15
godina mirovinskog staa. (st. 2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, radnicima kolske
ustanove iz lanka 100. ovog Zakona (to su odgojno obrazovni radnici), ugovor o radu
prestaje istekom kolske godine u kojoj su navrili 65 godina ivota i 15 godina mirovinskog
staa. (st. 3) U skladu s navedenom odredbom Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli kao posebnog propisa kogentne (prisilne) prirode kojim je propisana djelatnost
kolstva, radni odnos odgojno obrazovnim radnicima kolske ustanove prestaje na kraju
kolske godine u kojoj su navrili 65 godina ivota i najmanje 15 godina radnog staa. Stoga
ni u kom sluaju nije mogue odluivati o nastavku rada uiteljice koja e u svibnju 2014.
godine imati 65 godina ivota i koja ima 43 godine radnog staa, te joj radni odnos po sili
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli prestaje 31. kolovoza 2014.
godine.
NASLOV: Radno pravo prijevremeno razrijeenog ravnatelja
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli u lanku 128. stavku 2.
propisuje: Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodreeno
vrijeme za poslove uitelja, nastavnika, odnosno strunoga suradnika u kolskoj
ustanovi na njegov e zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata, a najdulje
za vrijeme dvaju uzastopnih mandata. Stavkom 3. istoga lanka propisano je da
Osoba iz stavka 2. ovoga lanka ima se pravo vratiti na rad u kolsku ustanovu u kojoj
je prethodno radila, ako se na te poslove vrati u roku od trideset dana od dana
prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos.
Znai li to da i ravnatelj koji je razrijeen prije isteka mandata po prijedlogu prosvjetne
inspekcije ili odlukom nadlenoga ministra ima pravo povratka na prethodni rad prije
imenovanja za ravnatelja?
Sukladno lanku 130. stavcima 1. do 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13)
kolski odbor duan je razrijeiti ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan, ako se

utvrdi da su se stekli uvjeti za razrjeenje, propisani Zakonom o ustanovama, da ravnatelj kri

obveze iz ugovora iz lanka 128. stavka 1. ovog Zakona ili da ravnatelj zanemaruje obveze
poslovodnog i strunog voditelja kolske ustanove. kolski odbor moe razrijeiti ravnatelja i
na prijedlog prosvjetnog inspektora koji o prijedlogu za razrjeenje izvjeuje ministra (st. 2).
Ako kolski odbor ne razrijei ravnatelja na prijedlog prosvjetnog inspektora u roku od 15
dana od dana dostave prijedloga, a ministar procijeni da je prijedlog opravdan, ravnatelja e
razrijeiti ministar (st.3).
U skladu sa lankom 130. c stavcima 1. do 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli ako se ravnatelj razrjeuje iz razloga navedenih u lanku 44. stavku 2. toki 3. i
4. Zakona o ustanovama (navedene toke propisuju razloge razrjeenja u sluaju ako ravnatelj
ne postupa po propisima ili opim aktima ustanove, ili neosnovano ne izvrava odluke organa
ustanove ili postupa protivno njima te ako ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom
prouzroi ustanovi veu tetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dunosti tako da
su nastale ili mogu nastati vee smetnje u obavljanju djelatnosti ustanove) kolska ustanova e
ravnatelju kolske ustanove otkazati ugovor o radu (st. 1).
Ravnatelju kolske ustanove kojem kolska ustanova otkae ugovor o radu pripada otkazni
rok u trajanju od mjesec dana (st. 2). Otkaz mora imati pisani oblik. (st. 3) Otkaz mora biti
dostavljen drugoj strani (st. 4). Navedenim odredbama propisan je postupak u sluaju
razrjeenja ravnatelja iz razloga propisanih u lanku 44. stavku 2. tokama 3. i 4. Zakona o
ustanovama i nain otkaza ugovora o radu sklopljenog za poslove ravnatelja u tim
sluajevima. lanak 128. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli naveden
u upitu propisuje mogunost uvanja radnog mjesta ako je osoba imenovana za ravnatelja
imala sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova uitelja, nastavnika ili strunog suradnika
te uvjete za povratak na te poslove, pri emu nije propisano da se ravnatelj na te poslove ne
moe vratiti u sluaju ako je razrijeen.
Stoga ravnatelj koji je razrijeen prije isteka mandata po prijedlogu prosvjetne inspekcije ili
odlukom nadlenoga ministra, a kojemu je uvano radno mjesto prema lanku 128. Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, ima pravo povratka na poslove koje je ranije
obavljao u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja poslova ravnatelja, osim u sluaju
ako je protiv ravnatelja u postupku razrjeenja ili nakon razrjeenja pokrenut kazneni
postupak zbog kojega postoje zapreke iz lanka 106. Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj koli.
NASLOV: Tko imenuje povjerenika zatite na radu u osnovnoj koli

Smije li poslodavac samostalno imenovati povjerenika zatite na radu ili je u obvezi

prethodno izvriti savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom ili vijenikom? Moe li
kola imati povjerenika zaposlenika za zatitu na radu prema odredbama Kolektivnog
ugovora za zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama i pod kojim uvjetima?
Sukladno lanku 69. stavku 1. Zakona o zatiti na radu (Narodne novine broj 59/96, 94/96,
114/03,100/04, 86/08,116/08, 75/09,143/12) kod poslodavca radnici izmeu sebe biraju i
imenuju povjerenika zatite na radu. Broj povjerenika radnika za zatitu na radu, izbor i
njihov mandat utvruje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su ureena pitanja
izbora radnikog vijea vodei rauna o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. Prema
stavcima 3. i 4. navedenoga lanka 69. Zakona o zatiti na radu sindikat ili sindikati mogu pod
uvjetima iz stavka 2. ovoga lanka imenovati povjerenika za zatitu na radu ukoliko je to
predvieno kolektivnim ugovorom. Imenovani sindikalni povjerenik za zatitu na radu u
pravima i obvezama u potpunosti se izjednaava s izabranim povjerenikom. Uvjeti za
nesmetano obnaanje dunosti povjerenika radnika za zatitu na radu i njihovih koordinatora
osiguravaju se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima se ureuju uvjeti za rad lanova
radnikih vijea s tim da povjerenici za zatitu na radu i koordinatori imaju pravo na naknadu
plae za najmanje 4 sata tjedno bez mogunosti prava ustupanja drugome radnih sati osim ako
se kolektivnim ugovorom drugaije ne uredi u skladu sa lankom 70. stavkom 5. Zakona o
zatiti na radu.
lankom 96. stavcima 1. do 4. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnokolskim
ustanovama (Narodne novine broj 66/11, koji je otkazan, ali se jo uvijek primjenjuje do
isteka otkaznog roka 27. oujka 2014. godine, a rjeenja o tjednom i godinjem zaduenju
uitelja i strunih suradnika donesena za ovu kolsku godinu vait e do kraja ove kolske
godine 31. kolovoza) odreeno je da se kod poslodavca s vie od 20 zaposlenika bira ili
imenuje povjerenik zaposlenika za zatitu na radu. Izbor, imenovanje i opoziv povjerenika
kao i broj povjerenika utvruje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su ureena
pitanja izbora radnikog vijea. Povjerenika zaposlenika za zatitu na radu zaposlenici biraju
ili imenuju na vrijeme na koje je sklopljen kolektivni ugovor i ista osoba moe biti ponovno
izabrana za povjerenika. Naknada za rad povjerenika zaposlenika za zatitu na radu iznosi
najmanje etiri radna sata tjedno uz mogunost prava ustupanja drugome radnih sati, uz
naknadu plae tijekom svake kalendarske godine u trajanju mandata. Ako u koli nije izabran
povjerenik zatite na radu sva prava i obveze utvrene odredbama ovog Ugovora u odnosu na
zatitu zdravlja i sigurnost na radu ima sindikalni povjerenik u skladu sa lankom 99.
Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama.

Iz navedenih odredbi Zakona o zatiti na radu te odredbi Kolektivnog ugovora za zaposlenike

u osnovnokolskim ustanovama proizlazi da povjerenika zatite na radu biraju radnici na
nain propisan odredbama Zakona o radu kojim su ureena pitanja izbora radnikog vijea, a
ako povjerenik zatite na radu nije izabran na taj nain, sindikalni povjerenik ima pravo
preuzeti prava i obveze povjerenika zatite na radu. To znai da poslodavac ne moe
imenovati povjerenika zaposlenika za zatitu na radu samostalno, ali ni uz savjetovanje
odnosno traenje suglasnosti sindikalnog povjerenika odnosno vijenika. Svako imenovanje
povjerenika zaposlenika za zatitu na radu od strane poslodavca bilo bi nezakonito te u
suprotnosti s odredbama Zakona o zatiti na radu kao i odredbama Kolektivnog ugovora za
zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama.
NASLOV: Pisano upozorenje zbog povrede obveza iz radnog odnosa
Ravnatelj kolske ustanove zatraio je od zaposlenika pisano oitovanje na navodno
skrivljeno ponaanje, a s ciljem izdavanja pisanoga upozorenja na radne obveze prije
otkazivanja ugovora o radu, sukladno odredbi l. 111. Zakona o radu (Narodne
novine broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13). Ukoliko zaposlenik u pisanoj obrani osporava
navode ravnatelja iz njegova zahtjeva za oitovanjem, smije li poslodavac izdati pisano
upozorenje pred otkazivanje ugovora o radu? Je li prosvjetna inspekcija, ukoliko utvrdi
u tijeku inspekcijskoga nadzora da su navodi ravnatelja netoni i neutemeljeni,
ovlatena ponititi izdano pisano upozorenje?
Pisano upozorenje na povredu obveza iz radnog odnosa poslodavac moe izrei radniku u
skladu sa lankom 111. stavkom 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11,
82/12, 73/13) prema kojemu je prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponaanjem radnika,
poslodavac duan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na
mogunost otkaza u sluaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog
kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini. U sluaju kada je ravnatelj kao
poslodavac od radnika zatraio pisano oitovanje o povredi obveza iz radnog odnosa, prije
izricanja pisanog upozorenja na povredu obveza iz radnog odnosa, a radnik je u svom
oitovanju osporio povredu obveza iz radnog odnosa, unato takvom oitovanju ravnatelj
kole, moe, ako raspolae dokazima odnosno injenicama o povredi obveza iz radnog
odnosa, radniku dati pisano upozorenje zbog povreda obveza iz radnog odnosa, kao
pojedinani pravni akt, u skladu sa lankom 111. stavkom 1. Zakona o radu. Prema lanku 26.
Zakona o prosvjetnoj inspekciji (Narodne novine broj 61/11, 16/12 ) inspektor e predloiti
izdavanje pisanog upozorenja, odnosno redovitog ili izvanrednog otkaza ugovora o radu

radniku ako utvrdi krenje obveze iz radnog odnosa. U skladu sa lankom 21. stavkom 4.
tokom 3. Zakona o prosvjetnoj inspekciji inspektor e nadziranoj ustanovi narediti:
ukidanje ili oglaavanje odluke ili drugog pojedinanog akta nitavnim, odnosno stavljanje
tog akta izvan snage, ako je njime bitno povrijeen zakon ili drugi propis, a poduzimanjem
koje druge mjere ne moe se uspostaviti zakonito stanje. Protiv pisanog upozorenja na
povredu obveza iz radnog odnosa, prema stajalitu sudske prakse ne moe se voditi spor, te se
takve tube odbacuju.
Ako je u postupku izbora i imenovanja ravnatelja kole prijavljen samo jedan kandidat
jesu li kolski odbor i ostala tijela kole (uiteljsko vijee, zbor radnika i vijee roditelja)
obvezni provesti cjelokupni postupak izbora i imenovanja?
Postupak izbora i imenovanja ravnatelja kolske ustanove obavlja se sukladno lanku 127.
stavcima 1. do 10. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne
novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13) te odredbama statuta
kolske ustanove. Statutom kolske ustanove, manje ili vie detaljno, propisan je postupak
izbora i imenovanja ravnatelja kole, kao i postupanje na sjednicama uiteljskog vijea, vijea
roditelja i zbora (skupa) radnika pri zauzimanju stajalita tih tijela u postupku izbora
ravnatelja, te ostale obveze u provoenju tog postupka (rok sazivanja sjednica tih tijela i
eventualne ostale obveze). Stoga je kola obvezna provesti cjelokupni postupak izbora i
imenovanja ravnatelja kole prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli te odredbama statuta, bez obzira na broj prijavljenih kandidata za ravnatelja
kole.
Prijave zaposlenika kole zbog ravnateljevog mobbinga
Ravnatelj kole sustavno provodi mobbing opstruirajui normalan rad djelatnika
ustanove. Je li prosvjetna inspekcija ovlatena rjeavati zaprimljene prijave od strane
zaposlenika kole koje se odnose na mobbing koji provodi poslodavac?
Zatita dostojanstva radnika propisana je lankom 130. stavcima 1. 9. Zakona o radu (NN
br. 149/09, 82/10, 61/11, 73/13) na nain da se postupak i mjere zatite dostojanstva radnika
od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja ureuju posebnim zakonom, kolektivnim
ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o
radu. Poslodavac koji zapoljava najmanje 20 radnika duan je imenovati osobu koja je osim
njega ovlatena primati i rjeavati pritube vezane za zatitu dostojanstva radnika. Poslodavac
ili osoba iz stavka 2. ovoga lanka duna je, u roku utvrenom kolektivnim ugovorom,
sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili pravilnikom o radu, a
najkasnije u roku od osam dana od dostave pritube, ispitati pritubu i poduzeti sve potrebne

mjere primjerene pojedinom sluaju radi sprjeavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog
uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.
Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga lanka ne poduzme mjere za sprjeavanje
uznemiravanja, ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo oito
neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok
mu se ne osigura zatita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatraio zatitu
pred nadlenim sudom. Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da e
poslodavac zatititi dostojanstvo radnika, radnik nije duan dostaviti pritubu poslodavcu i
ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatraio zatitu pred nadlenim sudom i o tome
obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada. Za vrijeme prekida rada iz
stavka 4. i 5. ovoga lanka radnik ima pravo na naknadu plae u iznosu plae koju bi ostvario
da je radio. Svi podaci utvreni u postupku zatite dostojanstva radnika su tajni. Ponaanje
radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze
iz radnog odnosa.
Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne
predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju. Zakon o
suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08, 112/12) kao posebni propis propisuje oblike
diskriminacije, zabranu diskriminacije, institucionalni okvir suzbijanja diskriminacije,
postupak pred sudom u sluajevima zatite od diskriminacije te prekrajne odredbe. Iz
navedenih zakonskih odredbi proizlazi da je svaki poslodavac koji zapoljava vie od 20
radnika duan imenovati osobu koja je osim njega ovlatena primati i rjeavati pritube
vezane za zatitu dostojanstva radnika. U sluaju iz upita navedeno je da se radi o povredi
dostojanstva radnika od strane ravnatelja kao poslodavca, stoga radnici trebaju zatitu prava
zatraiti od osobe imenovane za zatitu dostojanstva, koja je osim ravnatelja ovlatena
rjeavati takve pritube, a ta je osoba duna u roku prema pravilniku o radu, a najkasnije u
roku od 8 dana od dostave pritube, ispitati pritubu i poduzeti sve potrebne mjere radi
sprjeavanja nastavka povrede dostojanstva radnika.
Ukoliko su poduzete mjere neprimjerene radnik odnosno radnici imaju pravo prekinuti rad
dok se ne osigura zatita uz uvjet podnoenja tube nadlenom sudu u roku od 8 dana.
Takoer ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da e poslodavac zatititi
dostojanstvo radnika, radnik ima pravo prekinuti rad, bez prethodnog podnoenja zahtjeva za
zatitu poslodavcu odnosno drugoj osobi imenovanoj za zatitu dostojanstva uz uvjet da je
zatraena zatita pred nadlenim sudom i kola kako poslodavac o tome obavijetena u roku

od 8 dana od dana prekida rada. Prosvjetna inspekcija nije nadlena za rjeavanje postupaka
vezanih uz zatitu dostojanstva radnika.
NASLOV: to uiniti kad ravnatelj napuni 65 godina?
Ravnateljem kole imenovan sam 23. svibnja 2009. godine na mandat od 5 godina, a u
oujku ove godine imao sam 65 godina ivota. Kakva su moja prava vezano uz istek
mandata (23. svibanj 2014.) budui da imam jo uvijek vaei ugovor na neodreeno
radno vrijeme za poslove ravnatelja kole i trebam li kakvo odobrenje kolskog odbora
odnosno Ministarstva? Imam li pravo na godinji odmor i kada ga mogu koristiti?
S obzirom na injenicu da ste imenovani ravnateljem kole prije 24. srpnja 2010. godine kada
je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli (Narodne novine broj 92/10) na va se status primjenjuje odredba lanka 12.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
koji propisuje da osoba imenovana za ravnatelja kolske ustanove sukladno odredbama
Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96.,
59/01., 114/01. i 76/05.), Zakona o srednjem kolstvu (Narodne novine, br. 19/92., 26/93.,
27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
koli (Narodne novine, br. 87/08. i 86/09.), koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona
zatekne na dunosti ravnatelja, nastavit e obnaati tu dunost do isteka mandata, a najkasnije
do stupanja na snagu odredbi lanka 126. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli. (stavak 1.) Sukladno stavku 2. istoga lanka osobi iz stavka 1. ovog lanka
istekom mandata, odnosno stupanjem na snagu odredbe lanka 126. Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, prestaje ugovor o radu protekom roka od etiri
mjeseca od dana isteka mandata, odnosno stupanja na snagu odredbe lanka 126. Zakona o
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli. Osobi iz stavka 1. ovog lanka osim prava iz
stavka 2. ovog lanka ne pripada niti jedno drugo pravo osnovom prestanka ugovora o radu na
temelju ovog Zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora. (stavak 3.)
U skladu s navedenim pripada vam pravo obavljati poslove ravnatelja kole do isteka
mandata, bez obzira na godine ivota, budui da prema stavku 1. navedenoga lanka 12.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
osoba koja se na dan stupanja na snagu ovog Zakona zatekla na dunosti ravnatelja, nastavit
e obnaati tu dunost do isteka mandata, a najdue do stupanja na snagu lanka 126. Zakona
o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (navedeni lanak stupit e na snagu 1.
sijenja 2015. godine ukoliko ne bude izmjena i dopuna navedenoga Zakona). Ugovor o radu
prestat e vam protekom roka od etiri mjeseca od dana isteka mandata sukladno stavku 2.

istoga lanka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj
i srednjoj koli, stoga Vam ne treba suglasnost kolskog odbora niti Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta. To konkretno znai da va ugovor o radu prestaje 23. rujna 2014.
godine. Budui da se radi o roku od 4 mjeseca, a ne otkaznom roku to znai da se taj rok ne
produuje zbog eventualne privremene nesposobnosti za rad, godinjeg odmora i sl. Stoga
biste u tom roku (u vrijeme ljetnog odmora uenika kada i ostali zaposleni u koli koriste
godinji odmor) mogli koristiti puni godinji odmor za 2014. godinu na koji imate pravo s
obzirom na injenicu da e vam ugovor o radu prestati nakon 1. srpnja kao i injenicu da je
pravo na godinji odmor zajameno meunarodnim konvencijama i kao takvo ne moe se
iskljuiti zakonskim propisima.
NASLOV: Obveza polaganja strunog ispita za knjiniara
Zavrila sam diplomski studij informatologije i knjiniarstva, radim u kolskoj
knjinici, potpisala sam ugovor na neodreeno vrijeme, imam poloenu pedagokopsiholoko-didaktiko-metodiku izobrazbu te poloen struni ispit pri Agenciji za odgoj
i obrazovanje. Moram li poloiti i drugi struni ispit pri Ministarstvu kulture?
Poslodavac to ne trai od mene. Znai li to da moram sama platiti polaganje drugog
strunog ispita za diplomiranog knjiniara to nije zanemariv iznos?
Uvjeti za zvanje diplomirani knjiniar sukladno lanku 2. toki 3. Pravilnika o uvjetima i
nainu stjecanja strunih zvanja u knjiniarskoj struci (Narodne novine broj 28/11, 16/14)
su: zavren diplomski sveuilini studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini
studij ili specijalistiki diplomski struni studij iz polja informacijskih i komunikacijskih
znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjiniarstva, odnosno studij
knjiniarstva kojim je steena visoka struna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi
prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, zatim
zavren drugi preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili integrirani preddiplomski i
diplomski sveuilini studij ili specijalistiki diplomski struni studij, odnosno studij kojim je
steena visoka struna sprema sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu
Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uz obvezu stjecanja 60 ECTS
bodova iz temeljnih predmeta knjiniarstva na diplomskom studiju iz informacijskih i
komunikacijskih znanosti u roku od 3 godine od dana zapoljavanja, te konano poloen
struni ispit za diplomiranog knjiniara.
U skladu sa lankom 13. stavkom 2. Pravilnika o uvjetima i nainu stjecanja strunih zvanja u
knjiniarskoj struci osobe iz lanka 2. toke 2. podtoke 2. i toke 3. podtoke 2. ovoga
Pravilnika, koje se zapoljavaju u knjinici bez poloenog strunog ispita, dune su ga

poloiti u roku od godine dana od stjecanja potrebnih ECTS bodova iz temeljnih predmeta
knjiniarstva na preddiplomskoj odnosno diplomskoj razini studija. Mogunost polaganja
dopunskog strunog ispita propisuje lanak 37. navedenoga Pravilnika na nain da dopunski
struni ispit moe polagati osoba koja je ve poloila struni ispit u knjiniarskoj struci za
pomonog knjiniara, odnosno knjiniara i koja, nakon stjecanja propisanog obrazovanja
eli stei struno zvanje knjiniara, odnosno diplomiranog knjiniara, kao i osoba koja je
poloila struni ispit prema Pravilniku o polaganju strunog ispita uitelja i strunih suradnika
u osnovnom kolstvu i nastavnika u srednjem kolstvu (Narodne novine broj 88/03).
Osoba koja je poloila struni ispit prema Pravilniku o polaganju strunog ispita uitelja i
strunih suradnika u osnovnom kolstvu i nastavnika u srednjem kolstvu polae u opem
dijelu strunog ispita za zvanje knjiniar ili diplomirani knjiniar razlikovni dio ispita koji
se odnosi na zakonodavstvo Republike Hrvatske u podruju knjiniarske djelatnosti i
kulture, a posebni dio ispita polae u cijelosti. Trokove strunog ispita snosi poslodavac
odnosno pristupnik i uplauje ih Ministarstvu kulture prema lanku 28. stavku 6. navedenoga
Pravilnika. Slijedom navedenih odredbi te vae obveze polaganja strunog ispita za
diplomiranog knjiniara, imate pravo polagati dopunski struni ispit za diplomiranog
knjiniara pri Ministarstvu kulture, jer ste ve poloili struni ispit pri Agenciji za odgoj i
obrazovanje, a trokove strunog ispita snosi kola kao poslodavac odnosno postoji i
mogunost da samostalno snosite te trokove, pri emu smatram da trebate s ravnateljem
odnosno ravnateljicom kole dogovoriti da vam kola plati trokove toga ispita u cijelosti ili
bar djelomino ako je financijska situacija u koli loa.
NASLOV: Status odgojiteljice koja program predkole izvodi u dvije kole
U koli je organiziran program predkole. Odgojiteljica koja radi u naoj koli radi i u
drugoj koli, ali ima sklopljen ugovor samo s nama i prijavljena je samo kod nas na
puno radno vrijeme (pola radnog vremena je kod nas, a pola je u drugoj koli). Program
predkole financiraju dvije opine i one dostavljaju naoj koli sredstva za plau i
prijevoz za odgojiteljicu. Tako je od 1996. godine. Je li to ispravno i trebamo li razdvojiti
njen ugovor o radu na nain da ima dva ugovora o radu, s jednom i drugom kolom?
Problem je to je odgojiteljica trenutno na bolovanju i moda emo trebati raspisati
natjeaj. Primili smo njenu zamjenu na 60 dana bez natjeaja prema lanku 26. Zakona
o predkolskom odgoju i obrazovanju. Kakav je postupak to se tie natjeaja? Prema
lanku 24. stavku 5. Zakona o predkolskom odgoju poslove odgojitelja mogu obavljati i

osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova uitelja razredne nastave. Znai li
to da, ako nam se na natjeaj javi takva osoba, je ona izjednaena s odgojiteljem?
Svaka je kola poslodavac radniku i s radnikom mora imati sklopljen ugovor o radu. To znai
da obvezno morate izmijeniti postojei ugovor o radu s odgojiteljicom u kojemu ete
ugovoriti nepuno radno vrijeme koje ona radi kod vas, a druga kola je isto obvezna s njom
sklopiti ugovor o radu na nepuno radno vrijeme. Natjeaj za zasnivanje radnog odnosa zbog
zamjene nenazone odgojiteljice u programu predkole raspisat ete i objaviti na mrenim
stranicama i oglasnim ploama Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, te mrenim stranicama i
oglasnim ploama kole, a rok za primanje prijava kandidata ne moe biti krai od osam dana.
Prema lanku 24. stavcima 4. i 5. Zakona o predkolskom odgoju i obrazovanju (Narodne
novine broj 10/97, 107/07, 94/03) poslove odgojitelja djece od navrenih est mjeseci ivota
do polaska u osnovnu kolu moe obavljati osoba koja je zavrila preddiplomski sveuilini
studij ili struni studij odgovarajue vrste, odnosno studij odgovarajue vrste kojim je steena
via struna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je zavrila sveuilini
diplomski studij ili specijalistiki studij odgovarajue vrste, a poslove odgojitelja koji
ostvaruju program predkole pri osnovnim kolama, uz osobe iz stavka 4. ovoga lanka, mogu
obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova uitelja razredne nastave u
osnovnoj koli u skladu s posebnim propisom. Stoga se na natjeaj ravnopravno mogu javiti
osobe koje ispunjavaju uvjete za odgojitelja kao i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje
poslova uitelja razredne nastave.
Prema lanku 119. stavku 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
lan kolskog odbora kojeg imenuje osniva samostalno u pravilu treba imati zavren
najmanje preddiplomski sveuilini studij ili struni studij na kojem se stjee najmanje
180 ECTS bodova i ne moe biti radnik kolske ustanove u kolski odbor koje se
imenuje. Je li zakonito imenovan lan kolskog obora koji nema zavrenu niti srednju
kolu ili je takav lan kolskog odbora ipak zakonito imenovan zbog navoda u
pravilu?
Zbog injenice da je u navedenom lanku 119. stavku 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11,
16/12, 86/12 i 94/13) propisano da lan kolskog odbora kojeg osniva imenuje samostalno u
pravilu treba imati zavren najmanje preddiplomski sveuilini studij ili struni studij na
kojem se stjee najmanje 180 ECTS bodova, mogue su i iznimke od navedenoga pravila,
stoga je lan kolskog odbora iz upita zakonito imenovan.

NASLOV: Nain izbora i imenovanja lanova kolskog odbora

U kolskoj ustanovi provedeni su izbori za lanove kolskog odbora u skladu s
odredbom lanka 119. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli.
Uiteljsko je vijee od tri predloena kandidata imenovalo dva lana iz reda uitelja i
strunih suradnika. Na glasakom listiu pored rednoga broja bila su upisana imena i
prezimena kandidata koji su prihvatili kandidaturu. Je li glasaki listi na kojemu je od
tri kandidata zaokruen samo jedan ispravan (vaei) ili je vaei samo onaj glasaki
listi na kojemu su bila zaokruena dva kandidata s obzirom na to da se biraju dva
lana iz reda uitelja i strunih suradnika. Statut kolske ustanove ne odreuje kakav je
nain glasovanja vaei, odnosno nevaei.
Sukladno lanku 119 . stavku 1. podstavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i
94/13) kolski odbor ima sedam lanova od kojih dva lana kolskog odbora imenuje i
razrjeava uiteljsko, nastavniko odnosno odgajateljsko vijee iz reda uitelja, nastavnika i
strunih suradnika. U odredbama statuta detaljnije je propisan nain izbora te imenovanja i
razrjeenja lanova kolskog odbora. Ako u odredbama statuta kole nije propisano koji se
glasaki listii smatraju vaeima, na glasakom listiu morao je biti naveden nain
glasovanja i prema navodima na glasakom listiu treba odluiti koji su glasaki listii
valjani. Ako je na glasakom listiu pisalo da se glasuje za dva kandidata zaokruivanjem
rednih brojeva ispred imena i prezimena kandidata te da je svaki drukiji nain glasovanja
nevaei, tada su valjani samo glasaki listii na kojima su zaokruena dva kandidata. Ako je
na glasakom listiu bilo navedeno da se glasuje za najvie dva kandidata zaokruivanjem
rednih brojeva ispred imena i prezimena kandidata, tada je i listi na kojemu je zaokruen
samo jedan kandidat valjan.
kola je objavila natjeaj za radno mjesto tajnika, a zbog uskraene prethodne
suglasnosti kolskog odbora taj natjeaj nije uspjeno zavren te su kandidati prijavljeni
na natjeaj obavijeteni da prema natjeaju nitko nije izabran. Natjeaj e biti
ponovljen u roku od 15 odnosno mjesec dana. Mora li kola ponovno prije objavljivanja
novog natjeaja prijaviti potrebu uredu dravne uprave u upaniji iako je kola ve bila
prijavila potrebu prije objavljivanja prvog natjeaja?
Sukladno lanku 107. stavcima 1. do 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13) radni
odnos u kolskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natjeaja. Natjeaj se
objavljuje na mrenim stranicama i oglasnim ploama Hrvatskog zavoda za zapoljavanje te

mrenim stranicama i oglasnim ploama kolskih ustanova, a rok za primanje prijava

kandidata ne moe biti krai od osam dana. U natjeaju se navode i posebni uvjeti za
zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi. Radni odnos u kolskoj ustanovi zasniva se s
osobom koja ispunjava uvjete iz lanka 105. ovog Zakona za zasnivanje radnog odnosa.
Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu dravne uprave, odnosno
Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapoljavanje. U skladu s navedenim kola je
obvezna ponovno prijaviti potrebu uredu dravne uprave u upaniji te Hrvatskom zavodu za
zapoljavanje prije ponovnog objavljivanja natjeaja, bez obzira na to to je navedena prijava
ve izvrena prije objavljivanja prvog natjeaja.
NASLOV: Rokovi za polaganje strunog ispita
Pripravnik nije poloio struni ispit na prvom roku. Budui da radi u srednjoj koli ima
pravo na jo jedan rok koji e biti u razdoblju od 10. listopada do 10. prosinca 2014.
godine. Dvije godine od dana zapoljavanja istjeu mu 15. studenoga. Ima li pripravnik
pravo ostati na radnom mjestu poslije 15. studenoga ako Agencija za odgoj i
obrazovanje odredi datum polaganja strunoga ispita nakon 15. studenoga? Tumai li se
lanak 108. stavak 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
pripravniku koji ne poloi struni ispit u roku od godine dana od dana isteka
pripravnikog staa radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje
strunog ispita na nain da je posljednji dan roka za polaganje strunog ispita zadnji dan
roka koji je Agencija ponudila ili je to zadnji dan kada pripravniku istjeu 2 godine od
dana zapoljavanja?
U skladu s lankom 108. stavcima 1. do 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i
94/13) osoba koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala zasniva radni odnos
na poslovima uitelja, nastavnika, odnosno strunog suradnika kao pripravnik. Pripravniki
sta traje godinu dana u kojem razdoblju se pripravnik osposobljava za samostalni rad.
Pripravnik je duan poloiti struni ispit u roku od godine dana od isteka pripravnikog staa.
Pripravniku koji ne poloi struni ispit u roku od godine dana od dana isteka pripravnikog
staa radni odnos prestaje istekom posljednjeg dana roka za polaganje strunog ispita.
Navedeni rok od godinu dana od isteka pripravnikog staa u kojemu je pripravnik obvezan
poloiti struni ispit rauna se s posljednjim danom roka od godinu dana od dana isteka
pripravnikog staa u kojemu je pripravnik bio obvezan poloiti struni ispit, a ne posljednjeg
dana ispitnog roka koji je u odreenom ispitnom roku odredila Agencija za odgoj i
obrazovanje. Za konkretan sluaj to znai da pripravniku radni odnos prestaje 15. studenoga

2014. godine ako do tog datuma ne poloi struni ispit, bez obzira na eventualnu mogunost
da nakon tog datuma pristupi polaganju strunog ispita, prema rasporedu polaganja strunih
ispita u tom ispitnom roku.
Ima li pravo na koritenje godinjeg odmora za 2013. godinu uiteljica koja se vraa s
rodiljnog dopusta 25.svibnja i koja u prethodnoj kalendarskoj godini uope nije radila?
Ako ima pravo na koritenje godinjeg odmora, kada prestaje ugovor o radu njenoj
zamjeni?
Uiteljica ima pravo na koritenje neiskoritenog godinjeg odmora za 2013. godinu u skladu
sa lankom 63. stavkom 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11, 82/12,
73/13) prema kojemu iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, godinji odmor, odnosno
dio godinjeg odmora koji je prekinut ili nije koriten u kalendarskoj godini u kojoj je steen,
zbog bolesti ili koritenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima
pravo iskoristiti do 30. lipnja idue godine. Ako zamjena ima sklopljen ugovor o radu u
kojemu je navedeno da taj ugovor o radu traje do povratka na rad uiteljice koju zamjenjuje,
tada e joj ugovor o radu prestati sa zadnjim danom godinjeg odmora uiteljice koju
zamjenjuje. No , ako zamjena ima sklopljen ugovor o radu u kojemu je navedeno da taj
ugovor o radu traje do povratka s rodiljnog dopusta uiteljice koju zamjenjuje, tada joj ugovor
o radu prestaje sa zadnjim danom rodiljnog dopusta uiteljice koju zamjenjuje. Zbog daljnje
potrebe zamjene s njoj treba sklopiti novi ugovor o radu na odreeno vrijeme sukladno
odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, a u tom ugovoru o
radu treba navesti da je ve imala sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme kao i navesti
razlog ponovnog sklapanja ugovora o radu na odreeno vrijeme prema lanku 10. stavku 4.
Zakona o radu.
NASLOV: Pravo na koritenje prologodinjeg i ovogodinjeg godinjeg odmora
Uiteljica je u svibnju 2013. godine imala ozljedu na radu i od tada je na bolovanju.
Izvijestila je kolu da e zakljuiti bolovanje krajem svibnja i da eli iskoristiti
neiskoriteni godinji odmor za 2013. godinu, a nakon toga godinji odmor za 2014.
godinu te ii u mirovinu s 31. kolovoza ove godine. Ima li pravo na koritenje godinjeg
odmora za 2013. i 2014. godinu te kada s njom moemo sklopiti sporazumni prestanak
ugovora o radu zbog odlaska u mirovinu?
Uiteljica svakako ima pravo na neiskoriteni godinji odmor za 2013. godinu, koji zbog
bolesti, odnosno ozljede na radu nije mogla koristiti prole kalendarske godine u skladu sa
lankom 63. stavkom 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13)
prema kojemu iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, godinji odmor, odnosno dio

godinjeg odmora koji je prekinut ili nije koriten u kalendarskoj godini u kojoj je steen,
zbog bolesti ili koritenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima
pravo iskoristiti do 30. lipnja idue godine. Uiteljica ima pravo i na godinji odmor za 2014.
godinu koji joj treba dati kada i ostalim radnicima kole tijekom ljetnih praznika uenika i
prema rasporedu koritenja godinjih odmora. Sporazum o prestanku ugovora o radu moete
sklopiti ve u lipnju, a u sporazumu navesti da ugovor o radu prestaje s 31. kolovoza 2014.
godine. U sporazumu treba navesti injenicu koritenja godinjeg odmora kao i utvrditi pravo
na otpremninu zbog odlaska uiteljice u mirovinu koje joj pripada prema lanku 61.
Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim slubama (Narodne
novine broj 141/12) u iznosu tri proraunske osnovice.
Jedan lan vijea roditelja podnio je ostavku na lanstvo, a na roditeljskom sastanku bit
e izabran novi lan. U koli uskoro slijedi raspisivanje natjeaja za izbor i imenovanja
ravnatelja. Treba li vijee roditelja verificirati mandat novog lana prije nego to
zapone postupak izbora i imenovanja ravnatelja. Moe li se za lanicu vijea roditelja
izabrati lanica uiteljskog vijea nae kole?
Vijee roditelja svakako treba verificirati mandat novog lana odnosno lanice vijea roditelja
na prvoj sjednici vijea roditelja, a prije postupka izbora i imenovanja ravnatelja. lanica
uiteljskog vijea moe biti imenovana lanicom vijea roditelja budui da Zakon o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10,
90/11, 5/12, 16/12, 86/12 i 94/13) kao ni lanak 137. toga Zakona koji propisuje nain ustroja
te ovlasti vijea roditelja, ne sadri zapreke glede imenovanja osoba iz reda uiteljskog vijea
u vijee roditelja. Meutim, lanica uiteljskog vijea ne moe biti imenovana u kolski odbor
kao predstavnica roditelja budui da lanak 119. stavak 1. podstavak 2. Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli propisuje da jednog lana kolskog odbora imenuje i
razrjeava vijee roditelja iz reda roditelja koji nije radnik kole.
Uitelju tjelesne i zdravstvene kulture odobreno je koritenje neplaenog dopusta do
kraja ove kolske godine. On je odluio da se vie nee vraati na rad u nau kolu.
Pretpostavljam da nam treba uputi zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa
odnosno ugovora o radu, a mi emo evidentirati sporazumni prestanak radnog odnosa.
Uitelj vam se treba pisano oitovati o injenici da se ne vraa na rad nakon neplaenog
dopusta. Na temelju njegovog oitovanja pripremite tekst sporazumnog prestanka ugovora o
radu koji i on mora potpisati u skladu sa lankom 105. Zakona o radu (Narodne novine broj

149/09, 61/11, 82/12, 73/13) prema kojemu sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti
zakljuen u pisanom obliku. Stoga ne biste mogli jednostrano evidentirati sporazumni
prestanak ugovora o radu da bi na temelju toga uitelju prestao radni odnos.
NASLOV: Kako odrediti organizacijski viak u koli
Radnica koja ima zasnovan radni odnos u produenom boravku na neodreeno vrijeme
dobila je neplaeni dopust zbog odlaska na rad u dopunskoj nastavi u inozemstvu. Vraa
se na rad 31. kolovoza. U ovoj kolskoj godini smanjen je broj odgojno-obrazovnih
skupina u produenom boravku. Budui da je zadnja dola raditi u kolu, najmlaa je i
nema nikakvih obveza uzdravanja vjerojatno e biti organizacijski viak. to
ravnateljica kole treba napraviti?
Sukladno lanku 107. stavku 1. podstavku 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09,
61/11, 82/12, 73/13) kola kao poslodavac moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili
ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u sluaju ako prestane
potreba za obavljanjem odreenog posla zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih
razloga (poslovno uvjetovani otkaz). Stoga ravnateljica kole najprije treba utvrditi koja e
osoba biti organizacijski viak prema lanku 107. stavku 3. Zakona o radu koji propisuje da
poslodavac pri odluivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, mora voditi rauna o
trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdravanja koje terete radnika, na
nain da za sve osobe zaposlene u produenom boravku evidentira sve podatke prema
navedenim kriterijima. Nakon utvrenja osobe koja treba biti organizacijski viak obvezno je
zatraiti u pisanom obliku savjetovanje s radnikim vijeem, odnosno sindikalnim
povjerenikom u funkciji radnikog vijea, ako u koli nije utemeljeno radniko vijee
sukladno lanku 149. Zakona o radu. Ako se radniko vijee, odnosno sindikalni povjerenik u
funkciji radnikog vijea, ne oituje u roku od 8 dana od dana dostave dopisa kojim je
zatraeno savjetovanje prije donoenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o
radu, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. Nakon izvrene obveze savjetovanja, a prije
donoenja odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu ravnateljica kole obvezna
je jo dobiti prethodnu suglasnost kolskog odbora prema lanku 114. Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10,
90/11, 16/12, 86/12). Nakon dobivanja prethodne suglasnosti kolskog odbora ravnateljica
donosi odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu u kojoj se navodi pravo na
otkazni rok ije se trajanje odreuje u skladu sa lankom 114. Zakona o radu te eventualno
pravo na otpremninu. Prema lanku 119. stavcima 1. 3. Zakona o radu pravo na otpremninu

ima radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se
otkazuje iz razloga uvjetovanih ponaanjem radnika, u iznosu koji se odreuje s obzirom na
duinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Otpremnina se ne
smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne treine prosjene mjesene plae
koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu
rada kod tog poslodavca. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu nije odreeno drukije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga lanka
ne moe biti vei od est prosjenih mjesenih plaa koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije
prestanka ugovora o radu.
Uiteljica je radila u koli od 14. travnja do 13. svibnja ove godine. Budui da nije
iskoristila godinji odmor, ima li pravo na naknadu umjesto koritenja godinjeg
odmora za mjesec dana i treba li o tome donijeti posebnu odluku?
Uiteljica ima pravo na naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora za mjesec dana u
skladu sa lankom 61. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13), a
o tom nije potrebno donositi posebnu odluku ve se to pravo moe navesti u obavijesti o
prestanku ugovora o radu na odreeno vrijeme.
Tko ima prednost pri zapoljavanju
Osnovna kola je objavila natjeaj za uitelja tehnike kulture. Nakon provedenog
natjeaja, na koji se osim mene javio jo jedan kandidat, dobio sam obavijest da je na to
radno mjesto primljen diplomirani inenjer prometa. Ja sam diplomirani inenjer
elektrotehnike i imam poloene pedagoke kompetencije. Tko je u ovom sluaju imao
prednost pri zapoljavanju?
Sukladno lanku 105. stavku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13) poslove
uitelja predmetne nastave u osnovnoj koli moe obavljati osoba koja je zavrila diplomski
sveuilini studij odgovarajue vrste ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini
studij odgovarajue vrste ili diplomski specijalistiki struni studij odgovarajue vrste
odnosno preddiplomski sveuilini studij ili struni studij na kojem se stjee najmanje 180
ECTS bodova i ima potrebno pedagoko-psiholoko-didaktiko-metodiko obrazovanje kojim
se stjee 60 ECTS bodova ako se na natjeaj ne javi osoba koja je zavrila diplomski
sveuilini studij odgovarajue vrste ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini
studij odgovarajue vrste. Prema stavku 14. istoga lanka 105. Zakona o odgoju i obrazovanju
u osnovnoj i srednjoj koli ako se na natjeaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz ovog

lanka, radni odnos se moe zasnovati s osobom koja ima odgovarajuu razinu i vrstu
obrazovanja, a nema potrebne pedagoke kompetencije uz uvjet stjecanja tih kompetencija.
Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko psiholokom obrazovanju uitelja i strunih suradnika
u osnovnom kolstvu (Narodne novine broj 47/96 i 65/01) lankom 2. tokom 18. propisuje
da poslove uitelja tehnike kulture mogu obavljati: profesor tehnikog obrazovanja, profesor
proizvodno-tehnikog obrazovanja, profesor politehnike i fizike i diplomirani inenjer
tehnike struke. Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i
granama (Narodne novine, broj 118/09, 82/12 i 32/13) u podruje tehnikih znanosti
pripada elektrotehnika kao i tehnologija prometa i transport iz ega proizlazi da Vi i
diplomirani inenjer prometa imate odgovarajuu vrstu i razinu obrazovanja za obavljanje
poslova uitelja tehnike kulture u osnovnoj koli. Ako diplomirani inenjer prometa ima
steene pedagoke kompetencije kola je s njim zakonito zasnovala radni odnos. No, ako
diplomirani inenjer prometa nema steene pedagoke kompetencije , a na natjeaj ste se
javili i Vi koji imate te kompetencije, u skladu sa lankom 105. stavkom 14. Zakona o odgoju
i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli kola je bila obvezna zaposliti Vas.
Uiteljica likovne kulture radit e kao zamjena u naoj koli od 20. svibnja 2014. do 30.
lipnja 2014. godine. Na koji joj nain treba napraviti rjeenje o tjednom zaduenju:
prema novom Pravilniku o tjednim radnim obvezama uitelja i strunih suradnika u
osnovnoj koli ili na isti nain kao uiteljici likovne kulture koju zamjenjuje, a koje je
napravljeno prema odredbama biveg Kolektivnog ugovora za osnovne kole?
Sukladno lanku 24. stavku 2. Pravilnika o tjednim radnim obvezama uitelja i strunih
suradnika u osnovnoj koli (Narodne novine broj 34/14, 40/14) od dana stupanja na snagu
ovoga Pravilnika do kraja kolske godine 2013./2014., uiteljima i strunim suradnicima
izdaju se rjeenja o tjednim i godinjim zaduenjima za kolsku godinu 2013./2014., prema
odredbama lanaka 25. do 52. ovoga Pravilnika. U lancima 25. do 52. navedenoga Pravilnika
su odredbe koje je sadravao i bivi Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnokolskim
ustanovama (Narodne novine broj 66/11) prema kojemu su uiteljima i struni suradnicima
odreivana rjeenja o tjednom i godinjem zaduenju. Stoga uiteljici likovne kulture koja
radi kao zamjena treba napraviti rjeenje na isti nain kao i uiteljici koju zamjenjuje, prema
lancima 25. do 52. Pravilnika o tjednim radnim obvezama uitelja i strunih suradnika u
osnovnoj koli.
NASLOV: Tko saziva sjednice kolskog odbora

Predsjednik sam kolskog odbora i u posljednje vrijeme u prilino zategnutom odnosu

s ravnateljem. Sljedeu sjednicu kolskog odbora ravnatelj je sazvao i sroio dnevni red
u dogovoru s tajnicom kole, ali bez ikakve konzultacije i dogovora sa mnom. Je li
ispravno postupio i to mi je initi u takvoj situaciji?
Ravnatelj kole nije ovlaten sazivati sjednice kolskog odbora, osim u iznimnim sluajevima
kada predsjednik kolskog odbora odnosno njegov zamjenik ne eli sazvati sjednicu, a radi se
o obvezi odravanja sjednice radi osiguravanja zakonitosti rada kole. Ravnatelj kole moe
inicirati sazivanje sjednice kolskog odbora, a u pravilu ravnatelj i predsjednik kolskog
odbora dogovaraju njezin dnevni red. Poziv za sjednicu kolskog odbora, prema statutu kole
odnosno poslovniku o radu kolskog odbora, moe se poslati putem redovne pote i tada
predsjednik kolskog odbora mora osobno potpisati poziv, a moe biti propisana i mogunost
sazivanja sjednice elektronskim putem na mail adrese lanova kolskog odbora. U ovom
sluaju vjerojatno se radi o elektronskom sazivanju sjednice. S obzirom na navedene injenice
Vi moete pisanim putem izvijestiti lanove kolskog odbora da se sjednica nee odrati, jer
je sazvana suprotno statutu kole odnosno poslovniku o radu kolskog odbora. Ukoliko
odluite ipak nazoiti sjednici sazvanoj na ovakav nain, obvezno je lanove kolskog odbora
izvijestiti o nainu na koji je sjednica sazvana, a kolski odbor obvezno treba zatraiti
oitovanje ravnatelja o razlozima ovakvog postupanja te ga upozoriti da ubudue ne postupa
suprotno odredbama statuta kole, odnosno poslovniku o radu kolskog odbora.
Imam nekoliko nejasnoa vezanih za koritenje godinjeg odmora od prole godine.
Naime, 21. listopada 2013. sam se trebala vratiti na posao nakon rodiljnog dopusta.
Htjela sam koristiti godinji odmor odmah po povratku s dopusta, no ravnateljica je
rekla da to nije mogue, da ga mogu koristiti u nenastavne dane. Mjesec dana kasnije
drugoj kolegici s istom situacijom odobrila je koritenje godinjeg odmora. Koristila
sam 7 dana godinjeg odmora za vrijeme zimskih praznika, a ostalo mi je jo 20 dana. S
obzirom da se godinji odmor moe iskoristiti do 30. lipnja ove godine je li to mogue i
ostvariti? Razrednica sam pa ako ne mogu koristiti godinji odmor, moe li mi se
isplatiti naknada za neiskoritene dane godinjeg odmora? Kakav je postupak traenja
koritenja godinjeg odmora u sluaju da mi ga ravnateljica ne eli odobriti?
Iako se godinji odmor u pravilu koristi za vrijeme odmora uenika zimskog, proljetnog i
ljetnog u svim ostalim sluajevima kada radnik u tom razdoblju ne moe iskoristiti godinji
odmor obvezno mu je omoguiti koritenje godinjeg odmora i u nastavne dane, a
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta financira rad osobe koja radi kao zamjena za

radnika koji koristi godinji odmor koji mu pripada prema Zakonu o radu. Ako ne moete
postii dogovor s ravnateljicom (koja Vam je ve trebala odobriti koritenje dijela godinjeg
odmora i za vrijeme nastave, po povratku na rad) pisanim putem zatraite zatitu prava iz
radnog odnosa vezanog uz pravo na koritenje godinjeg odmora od kolskog odbora da Vam
se omogui koritenje neiskoritenog godinjeg odmora do 30. lipnja. kolski odbor o
zahtjevima za zatitu prava radnika odluuje prema lanku 118. stavku 2. podstavku 7.
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN br. 87/08, 86/09, 92/10,
105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13). Naknada umjesto koritenja godinjeg odmora isplauje
se samo radnicima kojima prestaje radni odnos, a koji nisu u cijelosti ili djelomino iskoristili
godinji odmor, stoga Vam tu naknadu nije mogue isplatiti jer bi time kola napravila jedan
od najteih prekraja prema odredbi lanka 294. stavka 1. toke 44. Zakona o radu (NN br.
149/09,61/11, 82/12, 73/13).
NASLOV: Oslobaanje od poslova razrednitva
Moe li uitelj, koji je na poetku kolske godine rjeenjem o tjednom i godinjem
zaduenju zaduen poslovima razrednika, traiti od ravnatelja kolske ustanove da ga
zbog odreenih razloga oslobodi poslova razrednitva. Je li ravnatelj duan udovoljiti
traenju uitelja i treba li uitelj podnijeti u tom sluaju pisani zahtjev ravnatelju za
oslobaanjem od poslova razrednitva?
Ravnatelj kao poslovodni i struni voditelj kolske ustanove donosi rjeenja o tjednom i
godinjem zaduenju uitelja i strunih suradnika. Uitelj moe s ravnateljem kao
poslodavcem pokuati postii dogovor oko nezaduivanja poslovima razrednitva zbog
odreenih razloga koje smatra vanima i opravdanima. Ako dogovor ne bude postignut,
uitelj moe protiv rjeenja o tjednom i godinjem zaduenju u pisanom obliku i u odreenom
roku zatraiti zatitu prava od kolskog odbora. kolski odbor o zahtjevu za zatitu prava
radnika iz radnog odnosa odluuje sukladno odredbi lanka 118. stavka 2. podstavka 7.
Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08,
86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13). kolski odbor moe, ako procijeni da je
zahtjev uitelja za oslobaanjem od poslova razrednitva utemeljen na opravdanim razlozima
i da su ti razlozi takve prirode da je opravdano uitelja izuzeti od obveze obavljanja
razrednikih poslova, donijeti odluku kojom prihvaa uiteljev zahtjev. Na temelju odluke
kolskog odbora ravnatelj treba radniku dati novo rjeenje o tjednom i godinjem zaduenju.

U koli e uskoro biti raspisan natjeaj za ravnatelja kole. Od 1. sijenja 2015. godine,
kada stupa na snagu odredba lanka 126. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli, primjenjivat e se novi uvjeti za radno mjesto ravnatelja kole. Hoe li se
ravnateljima koji budu izabrani prije stupanja na snagu odredbe lanka 126. Zakona,
do 1. sijenja 2015. godine, razdoblje obavljanja funkcije u tome vremenskom razdoblju
raunati kao mandat s obzirom da e i oni morati na reizbor od 1. sijenja 2015. godine?
Naime, lanak 128. Zakona propisuje uvanje prethodnoga radnoga mjesta dva
mandata osobi koja bude izabrana za ravnatelja. Isto tako, prema lanku 127. Zakona,
ravnatelji se imenuju na razdoblje od 5 godina. Iz takve zakonske odredbe proizlazi da
je ravnateljima mandat razdoblje od 5 godina.
Ako ne bude izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, odnosno
donoenja novih zakona posebno za osnovnokolsko i srednjokolsko obrazovanje, u kojima
e se promijeniti odredbe koje se odnose na uvjete, nain i ostala pitanja vezana za izbor i
imenovanje ravnatelja kolskih ustanova, prema lanku 159. Zakona o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12,
86/12 i 94/13 dalje u tekstu: ZOOOS) stupanjem na snagu lanka 126. ZOOOS prestat e
mandati ravnateljima kola te e kole biti obvezne zapoeti natjeajne postupke za izbor i
imenovanje ravnatelja u razdoblju 1. sijenja 2015. do 1. veljae 2015. godine. Sukladno
lanku 127. stavku 3. ZOOOS ravnatelja se imenuje na rok od 5 godina, a ista osoba moe
ponovno biti imenovana za ravnatelja. Stoga smatram da se uvanje radnog mjesta prema
lanku 128. ZOOOS treba odnositi na dva mandata propisana lankom 127. ZOOOS. S
obzirom na injenicu da prema vaeem ZOOOS nije propisan nain licenciranja ravnatelja,
a licenca je jedan od uvjeta prema lanku 126. ZOOOS, svakako e morati biti odreenih
dopuna ZOOOS, pri emu e zakonodavac trebati precizno propisati i prava ravnatelja
kojima e se po sili ZOOOS prekidati mandati koji su u tijek , kao i nain i razdoblja
uvanja radnih mjesta.
NASLOV: Mora li ravnatelj posluati preporuku prosvjetne inspekcije
Prosvjetni inspektor nakon inspekcijskog postupka i utvrenih nepravilnosti podnio je
ravnatelju kolske ustanove prijedlog za izdavanje pisanog upozorenja radniku na
obveze iz radnog odnosa uz mogunost redovitog otkaza ugovora o radu, a u skladu s
odredbama lanka 111. Zakona o radu. Ravnatelj nije postupio prema zaprimljenom
prijedlogu prosvjetnog inspektora. Ima li kakvih posljedica za takvo postupanje
poslodavca, posebno kad se zna da je isti poslodavac nekim drugim radnicima izdao
pisano upozorenje nakon to je dobio inspektorov prijedlog.

Prema lanku 26. Zakona o prosvjetnoj inspekciji (Narodne novine broj 61/11, 16/12)
prosvjetni inspektor e ako utvrdi krenje obveze iz radnog odnosa predloiti izdavanje
pisanog upozorenja, odnosno redovitog ili izvanrednog otkaza ugovora o radu. U odredbama
Zakona o prosvjetnoj inspekciji nema drugih odredbi u svezi navedenoga prijedloga, stoga
nema ni sankcija za ravnatelja koji ne postupi prema tom prijedlogu.
Tko treba pisati zapisnik na sjednici uiteljskog/nastavnikog vijea, tajnik ili netko od
nastavnika i strunih suradnika? Postoji li kakvo pravilo ili je to razliito od kole do
kole?
Poslovnikom o radu kolegijalnih tijela odnosno poslovnikom o radu konkretnog kolegijalnog
tijela uiteljskog vijea odnosno nastavnikog vijea propisan je nain i osoba koja vodi
zapisnik na sjednici, a to je u pravilu lan uiteljskog odnosno nastavnikog vijea kojega
odredi uiteljsko odnosno nastavniko vijee. Svakako treba napomenuti da je pri odreivanju
poslova tajnika osnovnih kola potrebno voditi rauna o odredbama Pravilnika o djelokrugu
rada tajnika te administrativno tehnikim i pomonim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj
koli (Narodne novine broj 40/14) kojim su propisani poslovi tajnika, kao i razmotriti
potrebu izmjene opih akata. Isto vrijedi i za srednjokolske ustanove glede Pravilnika o
djelokrugu rada tajnika te administrativno tehnikim i pomonim poslovima koji se obavljaju
u srednjokolskoj koli (Narodne novine broj 02/11) kojim su propisani poslovi tajnika
srednjokolske ustanove.
Na koga se odnosi povoljnost pri odreivanju prava na prijevoz prema lanku 67.
Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim slubama: na
radnike ili na kole kao poslodavce?
Povjerenstvo za tumaenje Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u
javnim slubama dalo je tumaenje broj 8/67 od 13. veljae 2013. godine prema kojemu se
formulacija ako mu je to povoljnije odnosi na poslodavca.
U Izjavi o prijevozu koja se nalazi na stranicama Ministarstva pod tokom 5. spominje
se posebni sluaj. Na to se tu misli? Je li to za osobe koje imaju vie od 100 kilometara
udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada pa odluku donosi nadleni ministar te
se radniku isplauje 0,65 kuna po kilometru ili je to neto drugo?
Smatram da se u Izjavi o prijevozu i trokovima prijevoza na posao i s posla koju je
Ministarstvo znanosti , obrazovanja i sporta poslalo kolskim ustanovama kao preporueni
primjerak radi utvrivanja prava na prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla
zaposlenika kolskih ustanova i koja se nalazi na internetskoj stranici Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta, pod navedenom tokom 5. odnosno e) evidentira pravo na naknadu

trokova prijevoza zaposlenika kojima se u sluaju udaljenosti od adrese stanovanja do adrese
rada veoj od 100 kilometara, naknada trokova prijevoza na posao i s posla mjesnim i
meumjesnim javnim prijevozom utvruje u visini 0,65 kuna po prijeenom kilometru,
posebnom odlukom nadlenog ministra (pravo prema stavku 8. lanka 67. Temeljnog
kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim slubama, Narodne novine broj
141/12, 150/13, 153/13) ali i drugi sluaj ostvarivanja prava zaposlenika na prijevoz za
dolazak na posao i odlazak s posla koji nije naveden u obrascu spomenute izjave.
Novi zakon o radu (1)
Nakon dugotrajnih pregovora Vlade Republike Hrvatske i socijalnih partnera kao i niza
negativnih reakcija, novi Zakon o radu ponovno je izmijenjen, a donesen je kao cjeloviti
propis 15. srpnja 2014. godine, objavljen je u Narodnim novinama broj 93/2014 , te stupio
na snagu 7. kolovoza.
Novi Zakon o radu znatno je krai jer su iz njega maknute odredbe o prekograninom
spajanju radnika, te odredbe o europskim radnikim vijeima koje su sadrane u novim
propisima Zakonu o europskim radnikim vijeima i Zakonu o sudjelovanju radnika u
odluivanju u europskom drutvu (SE) i u europskoj zadruzi (SCE). Doneseni su i Zakon o
reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata te Zakon o potporama za ouvanje radnih
mjesta kao posebni propisi koji su povezani sa Zakonom o radu. Svi navedeni propisi
takoer su objavljeni u Narodnim novinama broj 93/2014. od 15. srpnja 2014. godine,
istoga dana kada i Zakon o radu.
Novi Zakon o radu ima 235 lanaka podijeljenih u 9 glava, dok je bivi Zakon o radu
sadravao 25 glava. U prvoj glavi ope odredbe dodan je lanak koji propisuje
elektroniki zapis podataka o radniku koji je uveden nakon ukidanja radnih knjiica, a koji
vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u skladu s posebnim propisima o mirovinskom
osiguranju. U drugoj glavi individualni radni odnosi sadrane su sve odredbe o zasnivanju
radnog odnosa, pravima i obvezama poslodavaca i radnika iz radnog odnosa i u vezi s radnim
odnosom te odredbe o prestanku radnog odnosa, a mnoge od tih odredbi bile su u bivem
Zakonu o radu strukturirane kao posebne glave toga Zakona. Propisana je mogunost
poslodavca koji nema potrebu za radom odreenog radnika da ga ustupi u povezano drutvo
prema propisima o trgovakim drutvima, najdulje do est mjeseci, na temelju sporazuma
poslodavca i pisane suglasnosti radnika.

Vana je novost obveza poslodavaca da radnicima dostave primjerak prijave na obvezno

mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na
obvezna osiguranja prema posebnom propisu, a ne petnaest dana kao to je bilo u bivem
Zakonu o radu. Glede obveze radnika da pri sklapanju ugovora o radu obavijesti poslodavca o
bolesti ili nekim drugim okolnostima koje ga onemoguuju ili bitno ometaju u izvravanju
radnih obveza, ta je obveza proirena na nain da je radnik na navedeno obvezan i tijekom
trajanja radnog odnosa. Za poslodavce je proirena obveza da i tijekom radnog odnosa, a ne
samo u postupku odabira kandidata za radno mjesto i sklapanja ugovora o radu (kao do sada)
ne smiju od radnika traiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom. U dijelu u
kojemu je propisana zatita trudnica odnosno ena koje su rodile ili koje doje dijete propisana
je nadlenost doktora specijaliste medicine rada u sporu izmeu radnica i poslodavca pri
utvrivanju jesu li drugi, od strane poslodavca ponueni poslovi, a koje je poslodavac s ciljem
zatite zdravlja navedenih kategorija radnica duan ponuditi tim kategorijama radnica,
odgovarajui poslovi. Propisano je da se koritenje rodiljnih i roditeljskih potpora ostvaruje
prema posebnom propisu.
Novi Zakon o radu ne sadri institut profesionalne nesposobnosti za rad, nego institut
smanjene radne sposobnosti radnika uz preostalu radnu sposobnost te smanjenje radne
sposobnosti uz djelomini gubitak radne sposobnosti. Nadlenost doktora specijaliste
medicine rada propisana je i za sporove o drugim odgovarajuim poslovima koje je
poslodavac, ako je u mogunosti, duan ponuditi radnicima kod kojih postoji smanjenje radne
sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, radnicima sa smanjenom radnom sposobnosti uz
djelomini gubitak radne sposobnosti ili radnicima kod kojih postoji neposredna opasnost od
nastanka smanjenja radne sposobnosti.
NASLOV: Novi Zakon o radu (2)
TXT: Ukoliko poslodavac ne moe osigurati odgovarajue poslove radnicima kod kojih
postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, radnicima sa smanjenom
radnom sposobnosti uz djelomini gubitak radne sposobnosti ili radnicima kod kojih postoji
neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, odnosno ako takav radnik
odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje odgovarajuih poslova, poslodavac
moe otkazati takvom radniku samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea odnosno
sindikalnog povjerenika u funkciji radnikog vijea. U sluaju uskraene suglasnosti
radnikog vijea odnosno sindikalnog povjerenika u funkciji radnikog vijea, umjesto
sudskog nadomjetanja uskraene suglasnosti uvedena je arbitraa, te se uskraena suglasnost

nadomjeta arbitranom odlukom. Arbitrau provodi arbitar kojeg s liste, koju utvruje
Gospodarsko socijalno vijee, odaberu strane u sporu ili koju odrede sporazumno. Ministar
nadlean za rad, uz prethodno miljenje Gospodarskog socijalnog vijea, pravilnikom
propisuje nain izbora arbitara te arbitrani postupak.
Izmijenjene su i odredbe o takozvanim agencijskim radnicima koje agencije za privremeno
zapoljavanje ustupaju poslodavcima za privremeno obavljanje poslova. Znaajna promjena
vezana je uz rad radnika koji rade puno radno vrijeme (40 sati tjedno), a kojima je omoguen
dopunski rad kod drugog poslodavca na jednokratnim povremenim poslovima do 8 sati tjedno
i maksimalno 180 sati godinje, ali uz suglasnost poslodavca kod kojeg rade puno radno
vrijeme. Navedena mogunost sklapanja ugovora o radu za dopunski rad na jednokratnim
povremenim poslovima do 8 sati tjedno i maksimalno 180 sati godinje propisana je i za
radnike koji rade u nepunom radnom vremenu, ali uz suglasnost poslodavca, odnosno svih
poslodavaca kod kojih rade.
Kao novost za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu propisano je da se plaa i druga
materijalna prava radnika jubilarna nagrada, regres, nagrada za boine blagdane i slino
utvruju i isplauju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije ureeno. Vana izmjena
odnosi se na prekovremeni rad. Uvjeti za prekovremeni rad ostali su isti, a to su via sila,
izvanredno poveanje opsega poslova i drugi slini sluajevi prijeke potrebe u kojima je
radnik duan raditi due od punog odnosno nepunog radnog vremena. No, poslodavac je
obvezan radniku za prekovremeni rad izdati pisani zahtjev, a samo iznimno, ako priroda
prijeke potrebe onemoguava poslodavca da radniku prije poetka prekovremenog rada urui
pisani zahtjev, usmeni zahtjev je duan radniku pisano potvrditi u roku od 7 dana od dana
kada je prekovremeni rad naloen.
Ako radnik radi prekovremeno ukupno trajanje rada radnika ne smije biti due od 50 sati
tjedno, a time je trajanje prekovremenog rada poveano na 10 sati tjedno. I dalje postoji
ogranienje prekovremenog rada na 180 sati godinje, osim ako je kolektivnim ugovorom
ugovoreno due trajanje prekovremenog rada, ali ni u kom sluaju ne smije trajati due od
250 sati godinje. Vie ne postoji obveza prijavljivanja prekovremenog rada nadlenim
inspekcijskim slubama (u kolstvu prosvjetnoj inspekciji) to je bila obveza prema bivem
Zakonu o radu,u sluaju kada je prekovremeni rad trajao due od etiri tjedna neprekidno i
drugim propisanim sluajevima.
Odredbe o rasporedu radnog vremena radnika izmijenjene su i poslodavci imaju mogunost
nejednakog odreivanja rasporeda radnog vremena radnika, uz propisana ogranienja , a

takoer su izmijenjene i odredbe o preraspodjeli radnog vremena. Za radnike odnosno

maloljetnike koji rade u nepunom radnom vremenu kod dva ili vie poslodavaca, a ukupno
dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje 6 odnosno etiri i pol sata (za
maloljetnike), propisano je pravo na stanku koje ostvaruju kod svakog poslodavca razmjerno
ugovorenom radnom vremenu.
Novi zakon o radu (4)
Zastarni rok potraivanja iz radnog odnosa produen je na pet godina prema odredbama
obveznog prava, umjesto dosadanje tri godine.
U glavi III. sudjelovanje radnika u odluivanju mandat radnikog vijea je 4 godine
umjesto dosadanje 3 godine, te je propisano da se redoviti izbori u pravilu odravaju u
razdoblju od 1. oujka do 31. svibnja. Propisani su i iznimni sluajevi kada mandat radnikog
vijea traje krae (sluajevi ponitenja izbora odnosno rasputanja radnikog vijea te mandat
dopunskog lana radnikog vijea). Pri podnoenju liste kandidata za izbor predstavnika
radnika, liste kandidata osim sindikata moe predloiti i skupina radnika koju podrava
najmanje 20 posto umjesto dosadanjih 10 posto radnika zaposlenih kod odreenog
poslodavca.
Glede obveze poslodavca o obavjeivanju radnikog vijea svaka 3 mjeseca, dodane su
obveze obavjeivanja i o broju i vrsti radnika kojima je poslodavac dao pisanu suglasnost za
privremeni dopunski rad do 8 sati tjedno odnosno 180 sati godinje kao i o rezultatima
provedenih inspekcijskih nadzora u podruju rada i zatite na radu. Propisan je pojam
poslovne tajne kao i obveza lana radnikog vijea na uvanje poslovne tajne i nakon
prestanka izbornog razdoblja.
U glavi IV. kolektivni radni odnosi u dijelu kojim je propisana zatita sindikalnih
povjerenika, te sluaja uskraene suglasnosti sindikata bez koje sindikalnom povjereniku
tijekom obavljanja dunosti i 6 mjeseci po prestanku obavljanja iste nije mogue otkazati
ugovor o radu niti ga staviti u u nepovoljniji poloaj u odnosu na dosadanje uvjete rada i
ostale radnike, poslodavac nadomjetanje uskraene suglasnosti treba nadomjestiti
arbitranom odlukom, umjesto sudskom odlukom. Produena primjena pravnih pravila
sadranih u kolektivnom ugovoru nakon isteka kolektivnog ugovora ograniena je na
razdoblje od 3 mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno 3
mjeseca od isteka otkaznog roka, a samo se iznimno kolektivnim ugovorom moe ugovoriti i
due razdoblje produene primjene.
U V. glavi propisan je nadzor nad primjenom propisa o radu.

U VI. glavi posebne odredbe izmijenjene su odredbe u vrenju dunosti i prava dravljana
u obrani vezanih uz radni odnos te su propisana prava zaposlenih priuvnika za vrijeme
odsutnosti s rada zbog vojne obveze ili sluenja u ugovornoj priuvi.
U VII. glavi upravne mjere kao novost detaljno su propisane upravne mjere koje je
inspektor u provedbi nadzora u podruju rada, usmenim rjeenjem u zapisniku ovlaten
narediti poslodavcu te su propisane 24 obveze koje je poslodavac obvezan izvriti u
ostavljenom roku. Takoer su propisane ovlasti inspektora da usmenim rjeenje zabrani
aktivnosti propisane u 14 toaka. Sve navedene upravne mjere propisane su kao mjere za koje
izjavljena alba ne odgaa izvrenje.
U glavi VIII. pojam kaznene odredbe promijenjen je u prekrajne odredbe te je njihov broj
umanjen u odnosu na bivi Zakon o radu, a budui da je Zakon o radu skraen to je logino,
kao i injenice da su neki prekraji propisani u glavi kojom su propisane upravne mjere.
U glavi IX. prijelazne i zavrne odredbe propisano je da se odredbe o zastari potraivanja
nee primjenjivati na potraivanja iz radnog odnosa kojima je rok zastare od 3 godine istekao
prije stupanja na snagu ovog Zakona.
Na postupke nadomjetanja suglasnosti radnikog vijea o otkazu ugovora o radu odnosno
nadomjetanja suglasnosti sindikata o otkazu ugovora o radu sindikalnom povjereniku
zapoete nakon donoenja ovog Zakona, a do donoenja provedbenog propisa o arbitrai
primjenjivat e se odredbe biveg Zakona o radu.
Ministar nadlean za rad obvezan je u roku od 6 mjeseci od stupanja ovog Zakona na snagu
donijeti propisane pravilnike. Rok usklaenja pravilnika o radu s ovim Zakonom je 6 mjeseci
od stupanja na snagu, odnosno 7. veljae 2015. godine.
NASLOV: to kad predsjednik kolskog odbora ne radi u skladu sa statutom kole
Predsjednica kolskog odbora ne postupa u skladu s odredbama statuta kolske
ustanove kada je u pitanju nain sazivanja sjednice kolskog odbora kao i priprema
radnih materijala lanovima za sjednicu kolskog odbora. Moe li predsjednica kolskog
odbora dobiti pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa u skladu sa odredbama
Zakona o radu na poslovima vezanima uz kolski odbor.
Prema lanku 119. stavku 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) prije redovitog
otkazivanja uvjetovanog ponaanjem radnika, poslodavac je duan radnika pisano upozoriti
na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogunost otkaza u sluaju nastavka povrede te
obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to
uini. Pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa iz navedenoga lanka 119. stavka 1.

Zakona o radu izrie ravnatelj odnosno ravnateljica kole. Rad u kolskom odboru
podrazumijeva poslove upravljanja kolom, a ne poslove iz radnog odnosa, stoga smatram da
se predsjednici kolskog odbora ne moe za navedeno postupanje izrei pisano upozorenje na
obveze iz radnog odnosa. Meutim, kolski odbor kao kolegijalno tijelo moe (treba) na
sjednici konstatirati nepravilan rad predsjednice kolskog odbora te je obvezati na postupanje
prema opim aktima kole: statutu kole, poslovniku o radu kolskog odbora odnosno
poslovniku o radu kolegijalnih tijela, vezano uz obvezu sazivanja sjednica kolskog odbora te
pripremu radnih materijala, uz mogunost opoziva sa mjesta predsjednice kolskog odbora.
Ako predsjednica kolskog odbora unato upozorenju i dalje bude nepravilno postupala pri
izvravanju svojih obveza predsjednice kolskog odbora, kolski je odbor ovlaten (treba)
razrijeiti je te izabrati novog predsjednika odnosno predsjednicu kolskog odbora.
Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
propisana je obveza lanova kolskog odbora iz redova uiteljskog, nastavnikog,
odgajateljskog vijea, vijea roditelja te vijea radnika da u postupku izbora i
imenovanja ravnatelja zastupaju i iznose stajalita tijela koja su ih imenovala ili
izabrala u kolski odbor. Prema odredbama kolskog statuta glasovanje je pravovaljano
ako mu je pristupila najmanje natpolovina veina lanova uiteljskog vijea, vijea
roditelja i vijea radnika. Mora li jedan od kandidata za ravnatelja kod glasovanja
dobiti natpolovinu veinu glasova ili je dovoljno da ima vie glasova od drugih
kandidata za ravnatelja?
Pri detaljnijem propisivanju zauzimanja stajalita tijela kolske ustanove u postupku izbora i
imenovanja ravnatelja kolske ustanove (uz obvezu da to stajalite zauzima tajnim
glasovanjem prema odredbama Zakona odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli) u
statutu kolske ustanove treba biti propisan nain utvrivanja kandidata za ravnatelja koji e
na pojedinom tijelu kolske ustanove: uiteljskom, nastavnikom, odgajateljskom vijeu,
vijea roditelja te skupu odnosno zboru radnika, biti izabran i s kakvom potrebnom veinom.
U pravilu statuti kolske ustanove sadre odredbu da je izabran kandidat koji je dobio najvei
broj glasova, no mogue su i odredbe da to bude kandidat koji je dobio natpolovinu veinu
glasova nazonih biraa na pojedinom tijelu kolske ustanove. U drugom navedenom sluaju
potrebi dobivanja natpolovine veine glasova nazonih biraa pojedinog tijela kolske
ustanove, postupak izbora i imenovanja ravnatelja kolske ustanove moe biti otean, osobito
ako se na natjeaj javi vie kandidata, stoga smatram da je prvi navedeni sluaj izbor
kandidata koji je dobio najvei broj glasova, bolje rjeenje.

NASLOV: Moe li se prekovremeni rad isplatiti kroz slobodne dane

Ravnatelj kole nije zaposleniku ustanove evidentirao prekovremeni rad, niti ga je
prijavio nadlenome Ministarstvu. No, unato tome, omoguio je zaposleniku slobodne
dane umjesto isplate prekovremenih sati. Je li ravnatelj postupio u skladu sa zakonom?
Sukladno lanku 65. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) u sluaju vie sile,
izvanrednog poveanja opsega poslova i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik
je na pisani zahtjev poslodavca duan raditi due od punog odnosno nepunog radnog vremena
(prekovremeni rad). Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako priroda prijeke potrebe
onemoguava poslodavca da prije poetka prekovremenog rada urui radniku pisani zahtjev,
usmeni zahtjev poslodavac je duan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je
prekovremeni rad naloen. Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama
(Narodne novine broj 63/14) lankom 22. stavkom 2. odreuje da je poslodavac duan
zaposleniku izdati pisani nalog za prekovremeni rad kojim se utvruje vrijeme njegovog
trajanja, a prema stavku 4. istoga lanka 22. uveanje plae za prekovremeni rad isplauje se
mjeseno uz isplatu plae za taj mjesec. Rad uitelja zaposlenog kod poslodavca, kada
zamjenjuje odsutnog uitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu, ako na te poslove
nije redovno rasporeen, uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog lanka, smatra se
prekovremenim radom, a poslodavac je duan voditi evidenciju zamjena za svakog
zaposlenika u skladu sa stavkom 5. navedenoga lanka 22. Kolektivnog ugovora za
zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama. Prema stavku 3. istoga lanka 22. vrijednost
prekovremenog nastavnog sata uitelja obraunava se na nain da se vrijednost odranog
prekovremenog sata sukladno tjednom zaduenju uvea za vrijednost struno-metodike
pripreme, sve uveano za 50 posto po osnovi lanka 11. stavka 1. toke 2. ovog Ugovora. Sati
prekovremenog rada u skladu sa lankom 11. stavkom 1. toki 2. Kolektivnog ugovora za
zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama plaaju se na nain da e se osnovna plaa
zaposlenika uveati za prekovremeni rad 50 posto. Prema novom Zakonu o radu (Narodne
novine broj 93/2014) vie ne postoji obveza prijave prekovremenog rada inspekciji rada
odnosno prosvjetnoj inspekciji u kolstvu, dok je prema bivem Zakonu o radu bila obvezna
prijava inspekciji rada u roku od osam dana od nastupa neke od navedenih okolnosti zbog
kojih je bilo obvezno prijaviti prekovremeni rad, a to su bili sluajevi kada je prekovremeni
rad odreenog radnika trajao due od etiri tjedna neprekidno ili vie od dvanaest tjedana
tijekom kalendarske godine, odnosno ako je prekovremeni rad svih radnika odreenog

poslodavca prelazio deset posto ukupnog radnog vremena u odreenom mjesecu. Meutim
postoji obveza evidentiranja prekovremenog rada kao takvoga oblika rada radnika i obveze
propisanog naina plaanja prekovremenoga rada. Takoer postoji obveza voenja evidencije
radnog vremena radnika sukladno lanku 5. stavcima 1. i 2. Zakona o radu prema kojemu je
poslodavac duan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a ta evidencija
mora sadravati podatke o radnicima i radnom vremenu. Evidencija radnog vremena za
radnike kolskih ustanova obvezno se vodi prema Pravilniku o evidenciji radnog vremena za
radnike kolskih ustanova (Narodne novine, broj 144/11). Slijedom navedenoga ravnatelj
kolske ustanove bio je obvezan evidentirati prekovremeni rad radnika te ga adekvatno platiti,
ovisno o injenici radi li se o uitelju ili drugom zaposleniku kole.
NASLOV: Zasnivanje stalnog radnog odnosa s uiteljem koji radi na odreeno vrijeme
Uitelj je u nau kolu upuen od strane ureda dravne uprave kao organizacijski viak,
a s njim je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme do dobivanja suglasnosti
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. kola je sada dobila suglasnost
Ministarstva za zasnivanje radnog odnosa na neodreeno vrijeme s tim uiteljem. Mora
li kolski odbor dati prethodnu suglasnost za zasnivanje radnog odnosa na neodreeno
vrijeme s tim uiteljem ili je ravnatelj samostalno ovlaten s njime zasnovati radni
odnos?
Sukladno lanku 114. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13) o
zasnivanju i prestanku radnog odnosa odluuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost kolskog
odbora, a samostalno u sluaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno
zaposliti osobu na vrijeme do 15 dana, iz ega proizlazi da je ravnatelj ovlaten samostalno
odluiti samo u sluaju kada je zbog neodgodivih poslova potrebno zaposliti osobu na vrijeme
najdue do 15 dana. Prema lanku 107. stavku 10. podstavku 2. Zakona o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka (zasnivanje
radnog odnosa na temelju natjeaja) radni odnos se moe zasnovati ugovorom o radu i bez
natjeaja s osobom kojoj je ugovor o radu na neodreeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih,
tehnikih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda dravne uprave,
odnosno Gradskog ureda. Iz navedenoga proizlazi da se s osobom koja je kao organizacijski
viak upuena u kolu moe zasnovati radni odnos bez natjeaja, ali uz prethodnu suglasnost
kolskog odbora, pri emu je ravnatelj ovlaten samostalno zasnovati radni odnos zbog
neodgodive potrebe obavljanja poslova, najdue do 15 dana. Stoga je u ovom sluaju

potrebno dobiti prethodnu suglasnost kolskog odbora za sklapanje ugovora o radu na

neodreeno vrijeme.
Mandat kolskog odbora nae kole traje od oujka 2013. godine. U toj kolskoj godini
za predstavnika vijea roditelja izabran je predstavnik roditelja sedmog razreda te je
imenovan u kolski odbor. Njegovo dijete, uenik razrednog odjela ispred kojeg je
imenovan u kolski odbor, zavrio je osmi razred ove godine. Meutim, on ima i drugo
dijete koje je uenik nae kole i koji ove kolske godine pohaa peti razred. Treba li
ovom roditelju po sili Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli prestati
mandat u kolskom odboru sada na poetku ove kolske godine 2014./2015. ili ima
pravo i dalje ostati u kolskom odboru budui da ima i drugo dijete koje je uenik nae
kole i pohaa peti razred? Napomenut u da on nije imenovan u vijee roditelja ove
kolske godine kao predstavnik razrednog odjela petog razreda.
Sukladno lanku 119. stavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13) u kolski
odbor vijee roditelja imenuje jednog lana iz reda roditelja koji nije radnik kole. Prema
navedenoj odredbi lan kolskog odbora bira se iz reda roditelja, a ne iz reda vijea roditelja
iz ega proizlazi da lan kolskog odbora iz reda roditelja ostaje u kolskom odboru do isteka
mandata, bez obzira je li u tekuoj kolskoj godini opet imenovan u vijee roditelja, ali uz
uvjet da i dalje ima dijete koje pohaa osnovnu kolu u kojoj je imenovan u kolski odbor.
Sve navedeno odnosi se i na roditelja iz ovog upita koji i dalje ostaje u kolskom odboru iako
nije ove kolske godine imenovan u vijee roditelja.
NASLOV: Moe li se u vijee roditelja imenovati osoba zaposlena u koli
Smije li se u vijee roditelja imenovati uiteljica koja radi u naoj koli? U statutu kole
uope nije propisana takva mogunost, odnosno nije propisano da se moe niti da se ne
moe u vijee roditelja imenovati osoba zaposlena u koli.
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08,
86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13 ) lankom 137. stavcima 1. i 2.
propisuje da se u koli ustrojava vijee roditelja te da roditelji uenika svakog razrednog
odjela izmeu sebe biraju jednog lana u vijee roditelja, a u kolama u kojima se kolovanje
ne provodi u razrednim odjelima sastav vijea roditelja ureuje se statutom. lanak 119.
stavak 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli propisuje da kolski
odbor ima sedam lanova, od kojih jednog lana bira i razrjeuje radniko vijee, a ako
radniko vijee nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim

glasovanjem, na nain propisan Zakonom o radu za izbor radnikog vijea koje ima samo
jednog lana, a ostalih est lanova imenuje i razrjeava: uiteljsko, nastavniko, odnosno
odgajateljsko vijee dva lana iz reda uitelja, nastavnika i strunih suradnika, vijee roditelja
jednog lana iz reda roditelja koji nije radnik kole, osniva tri lana samostalno.
Prema navedenim odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
nema zapreka za imenovanje zaposlenika kole u lanstvo vijea roditelja, neovisno o tome
radi li se o uiteljima, strunim suradnicima ili ostalim zaposlenicima kole. Meutim
zaposlenik kole koji je imenovan u vijee roditelja ne smije biti imenovan u kolski odbor.
Stoga, ako ni u statutu kole nemate propisanu tu zapreku, a ne biste je trebali imati, uiteljica
moe biti imenovana u vijee roditelja, ali ne moe biti imenovana u kolski odbor kao
lanica iz reda roditelja, koju odnosno kojega imenuje i razrjeuje vijee roditelja.
Ravnatelj kole imenovan je 15. studenoga 2009. godine na rok od pet godina. Kada mu
zavrava mandat 14. ili 15. studenoga 2014. te s kojim se datumom imenuje u novi
mandat?
Raunanje rokova na gotovo je isti nain propisano u odredbama Zakona o obveznim
odnosima, Zakona o parninom postupku te Zakona o opem upravnom postupku te ostalih
procesnih zakona na nain da se rokovi odreeni na mjesece odnosno na godine zavravaju
protekom onog dana posljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu
kad je rok otpoeo. U skladu s navedenim ravnatelju mandat zavrava 15. studenoga 2014., a
novi zapoinje 16. studenoga 2014.
Uiteljici je umro svekar. Na koliko dana plaenog dopusta ima pravo te ima li pravo na
financijsku pomo prema odredbama kolektivnog ugovora?
U skladu sa lankom 44. stavkom 1. podstavkom 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za
slubenike i namjetenike u javnim slubama (Narodne novine broj 141/12, 150/13)
zaposlenik ima pravo na plaeni dopust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najvie
deset radnih dana u sljedeim sluajevima: smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja
suprunika dva radna dana.
Pravo na pomo prema lanku 62. stavku 1. postavku 3. navedenog Temeljnog kolektivnog
ugovora za slubenike i namjetenike u javnim slubama mogu ostvariti zaposlenik ili
njegova obitelj u sluaju smrti suprunika, djeteta i roditelja u iznosu od jedne proraunske
osnovice. Slijedom navedenog uiteljica ima pravo samo na plaeni dopust od dva radna
dana.
NASLOV: Mogu li se za tajnika kole pri zapoljavanju traiti i dodatni uvjeti

Moe li se kod objave natjeaja za tajnika kole, uz propisane uvjete strune spreme
diplomirani pravnik ili upravni pravnik prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj koli, kao uvjet odrediti i dvije godine radnog iskustva na poslovima
tajnika u sustavu odgoja i obrazovanja i tri mjeseca probnog rada? Mogu li se takvi
uvjeti propisati pravilnikom o radu kole ili pravilnikom o sistematizaciji radnih
mjesta? Uvjet probnog rada propisan je pravilnikom o radu kole, a to je s uvjetom
radnog iskustva?
Uvjeti za tajnike kola propisani su lankom 105. stavkom 16. Zakona o odgoju i obrazovanju
u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12,
86/12, 94/13) na nain da poslove tajnika moe obavljati osoba koja ima zavren sveuilini
diplomski studij pravne, odnosno struni studij upravne struke. Stoga se jedino ti uvjeti smiju
navesti u natjeaju kao i u opim aktima kole, a radno iskustvo nikako. Uz propisane
zakonske uvjete jedino je mogue navesti probni rad. Probni rad u skladu sa lankom 26.
stavkom 2. podstavcima 3. i 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u
javnim slubama (Narodne novine broj 141/12, 150/13) moe trajati najdue tri mjeseca za
radna mjesta druge vrste za koje je opi uvjet via struna sprema steena prema ranije
vaeim propisima, odnosno zavren struni studij ili preddiplomski sveuilini studij i est
mjeseci za radna mjesta prve vrste za koje je opi uvjet visoka struna sprema steena prema
ranije vaeim propisima, odnosno zavren preddiplomski i diplomski sveuilini studij ili
integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij.
Uiteljica je na bolovanju i zaposlili smo zamjenu do njenog povratka na rad, a najdulje
do 60 dana. Druga uiteljica sporazumno je prekinula radni odnos. Osobu koja mijenja
uiteljicu na bolovanju elimo zadrati na radu to due i ako dobijemo suglasnost
MZOS-a za zasnivanje radnog odnosa na neodreeno vrijeme na upranjeno radno
mjesto zbog sporazumnog prestanka radnog odnosa s njom zasnovati radni odnos na
neodreeno vrijeme. Stoga smo s njom sklopili novi ugovor o radu uz suglasnost
kolskog odbora, a najdulje do 60 dana, za obavljanje poslova uiteljice koja je
sporazumno prekinula radni odnos i prekinuli prijanji ugovor o radu (zamjena za
uiteljicu na bolovanju). Pitanje se odnosi na osobu koja bi trebala mijenjati prvu
uiteljicu koja je na bolovanju. Budui da je za to radno mjesto ve bio sklopljen ugovor
na odreeno vrijeme do povratka radnice najdue do 60 dana, a na to se radno mjesto
zapoljava nova osoba, zapoljavamo li novu osobu na preostali dio roka do isteka 60
dana ili se moe ponovno zaposliti na razdoblje najdue do 60 dana do kada e se
sigurno na rad vratiti uiteljica s bolovanja?

Sukladno lanku 107. stavku 10. podstavku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj koli (Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12,
94/13) iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka (zasnivanje radnog odnosa na temelju
natjeaja) radni odnos moe se zasnovati ugovorom o radu i bez natjeaja na odreeno
vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju
natjeaja ili na drugi propisan nain, ali ne dulje od 60 dana. Takoer je mogue zasnovati
radni odnos bez natjeaja i u drugim sluajevima propisanim lankom 107. stavkom 10.
podstavcima 2. 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli. U navedenom
sluaju radi se o opravdanim razlozima zbog kojih se drugi puta zasniva radni odnos bez
natjeaja jer obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju
natjeaja ili na drugi propisan nain, ali ne dulje od 60 dana. No, to su dva radna odnosa koji
se zasnivaju s dvije razliite osobe zbog opravdanih razloga i stoga se pri zasnivanju drugog
radnog odnosa ne uraunava prethodni maksimalni rok od 60 dana.
NASLOV: Kako nadoknaditi trokove meumjesnog prijevoza
TXT: Prema lanku 67. stavku 5. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i
namjetenike u javnim slubama(Narodne novine broj 141/12, 150/13, dalje:TKU)
zaposleniku se nadoknauju trokovi meumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak
s posla meumjesnim javnim prijevozom koji omoguava zaposleniku redovit dolazak na
posao i povratak s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesene, odnosno
pojedinane karte, ukoliko je adresa stanovanja udaljena do 100 kilometara od adrese rada, a
prema stavku 6. istoga lanka ako nije organiziran meumjesni prijevoz, odnosno ako
zaposlenik kojem organizirani meumjesni prijevoz omoguava redovit dolazak na posao i
povratak s posla, umjesto mjesnog i meumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili
drugo prijevozno sredstvo, poslodavac zaposleniku moe, ako mu je to povoljnije, isplatiti
naknadu u visini od 0,75 kuna po prijeenom kilometru. U vezi s time stavak 18. lanka 67.
glasi: redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg
je vozni red organiziran na nain da vrijeme ekanja od dolaska u mjesto rada do poetka
radnog vremena zaposlenika te vrijeme ekanja od zavretka radnog vremena do polaska
redovite linije prema mjestu stanovanja zaposlenika ne prelazi 45 minuta, a u sluaju potrebe
za presjedanjem, vrijeme ekanja izmeu dvije linije javnog prijevoza ne smije biti due od 30
minuta.
Povjerenstvo za tumaenje TKU, u tumaenju broj 3/67 od 6. veljae 2013. navodi: U
sluaju kada je temeljem lanka 67. stavka 18. TKU-a meumjesni javni prijevoz organiziran
na nain da radniku ne omoguava redoviti dolazak na posao i povratak s posla, radnik

ostvaruje pravo na naknadu trokova prijevoza u visini cijene godinje, odnosno mjesene
karte onog prijevoznika koja je najpovoljnija za poslodavca. Obveza radnika je dokazati da
meumjesni javni prijevoz ne omoguava redovit dolazak na posao i povratak s posla, a
obveza poslodavca je utvrditi cijenu najpovoljnije prijevozne karte.
U tumaenju broj 13/67 od 27. veljae 2013. koje je izmijenjeno i dopunjeno 17. travnja
2013. naveden je istovjetan tekst kao u tumaenju broj 3/67 od 6. veljae 2013. uz dodatna
tumaenja stavaka 6., 11. i 17. lanka 67.
Tumaenje broj 25/67 od 27. oujka 2013. glasi: Ako kriterij redovitog dolaska na posao u
smislu l. 67. stavka 18. TKU-a nije ispunjen odnosno ako je vrijeme ekanja izmeu dvije
linije javnog prijevoza due od 30 minuta zaposleniku e se nadoknaditi trokovi prijevoza
koji se utvruju u visini cijene mjesene karte javnog prijevoza najblieg mjesta u kojem je taj
prijevoz organiziran, odnosno isplauje se naknada po prijeenom kilometru, ako je to za
poslodavca povoljnije.
Prema svemu navedenome moe se postaviti barem jedno hipotetsko pitanje, a to je: ako
organizirani javni prijevoz radniku ne omoguuje redoviti dolazak na posao (na primjer
postoje ukupno 4 autobusne linije samo jednog prijevoznika dnevno u oba smjera iji prekid
je dui od 2 sata) i zbog toga radnik putuje osobnim automobilom (isplauje mu se 0,75 kuna
po prijeenom kilometru) kako radnik moe dokazati da mu meumjesni javni prijevoz ne
omoguuje redoviti dolazak na posao i traiti da mu se isplauju trokovi prijevoza u visini
cijene godinje, odnosno mjesene karte onog prijevoznika koja je najpovoljnija za
poslodavca i je li dovoljan izvod iz voznog reda jedinog javnog prijevoznika koji prometuje
na odreenoj relaciji izmeu dva mjesta?
Prema tumaenju broj 49/2014 toka 4. koje glasi: Poslodavac je duan pribaviti valjanu i
vaeu informaciju u vezi toga je li prijevoz odgovarajui ili ne, a na koji nain se ona
pribavlja nije odreeno TKU. moglo bi se smatrati da izvod iz voznog reda prijevoznika
moe biti dokaz kojim radnik dokazuje da mu meumjesni javni prijevoz ne omoguuje
redovit dolazak na posao. S obzirom na injenicu da su neka tumaenja TKU u vezi prijevoza
bitno utjecala na primjenu odnosno neprimjenu odreenih stavaka lanka 67. TKU (osobito
isplate naknade prijevoza u visini od 0,75 kuna po prijeenom kilometru) trebalo bi jo
jednom za sve ovo miljenje traiti od Povjerenstva za tumaenje TKU.
NASLOV: Naknada trokova prijevoza za djelatnike u kolama
Radnik se u svibnju 2014. izjasnio da putuje osobnim automobilom, a putuje na taj
nain zato to mu organizirani javni prijevoz ne omoguuje redoviti dolazak na posao.
Moe li on povui tu izjavu i dokazivati da mu organizirani javni prijevoz ne omoguava

redoviti dolazak na posao i ako dokae moe li mu se priznati naknada trokova

prijevoza u visini cijene godinje, odnosno mjesene karte onog prijevoznika koja je
najpovoljnija za poslodavca? Ako moe, moe li se taj dokaz primijeniti na sve radnike
koji putuju na istoj relaciji ili oni moraju svaki posebno dokazivati da im organizirani
javni prijevoz ne omoguava redoviti dolazak na posao?
Smatram da radnik moe (i treba) promijeniti izjavu glede ostvarivanja prava na naknadu
trokova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla zbog izmijenjenih okolnosti odnosno
injenica koje su nastupile u odnosu na raniju izjavu temeljem koje je ostvarivao pravo na
naknadu trokova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla, a ne samo zbog
ostvarivanja odreene pogodnosti. S obzirom na veliki broj nedoumica u praksi glede
primjene odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim
slubama u vezi ostvarivanja prava radnika na trokove prijevoza za dolazak na posao i
odlazak s posla, smatram da ovo pitanje treba uputiti i Povjerenstvu za tumaenje Temeljnog
kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim slubama.
Djelatnik je u svibnju 2014. godine potpisao izjavu da dolazi osobnim automobilom na
posao, a utvreno je da nema ni osobni automobil, ni vozaku dozvolu, a organizirani
javni prijevoz ne omoguava mu redoviti dolazak na posao. Kako postupiti u ovom
sluaju?
Prema odredbama lanka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u
javnim slubama (Narodne novine broj 141/12, 150/13) svaki radnik ima pravo na naknadu
trokova prijevoza na posao i povratak s posla prema uvjetima iz tog lanka. U navedenome
lanku nije izriito odreeno da radnik mora sam upravljati osobnim automobilom te isto
dokazati, a postoje sluajevi da osobe dolaze na posao osobnim automobilom sa suprugom ili
sa drugom osobom. Stoga smatram da se u takvim sluajevima radniku treba odrediti pravo na
naknadu trokova prijevoza na posao i odlazak s posla pod uvjetima i na nain odreen u
navedenome lanku 67. koje su primjenjive za konkretni sluaj. Ovo pitanje takoer bi trebalo
uputiti i Povjerenstvu za tumaenje Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i
namjetenike u javnim slubama.
Osoba dolazi iz akovca u manje mjesto, nema izravne linije javnog prijevoza, ni
autobusa, ni vlaka. Znai li to da ne postoji organizirani javni prijevoz? Inae, dolazi
osobnim automobilom, a isplauje joj se 0,75 kuna po kilometru. Kako postupiti u ovom
sluaju?

Sukladno lanku 67. stavku 6. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u

javnim slubama (Narodne novine broj 141/12, 150/13) ako nije organiziran meumjesni
prijevoz, odnosno ako zaposlenik kojem organizirani meumjesni prijevoz omoguava
redovit dolazak na posao i povratak s posla, umjesto mjesnog i meumjesnog prijevoza koristi
osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac zaposleniku moe, ako mu je to
povoljnije, isplatiti naknadu u visini od 0,75 kuna po prijeenom kilometru. U skladu s
navedenom odredbom lanka 67. stavka 6. Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i
namjetenike u javnim slubama smatram se radniku ispravno isplauje naknada od 0,75 kuna
po prijeenom kilometru.
NASLOV: Na koji se nain donose odluke na sjednici kolskog odbora
Na koji se nain donose odluke na sjednici kolskog odbora nakon zauzimanja stajalita
pojedinih tijela u postupku izbora i imenovanja ravnatelja? Na sjednici kolskog odbora
bilo je nazono 5 lanova kolskog odbora (2 lana koje je osniva imenovao nisu dola
na sjednicu) i glasovanje je zavrilo sa 3 glasa za jednog kandidata (2 glasa predstavnika
uiteljskog vijea te 1 glas predstavnika skupa radnika), a 2 glasa za drugog kandidata
(predstavnik roditelja i jedan lan imenovan od strane osnivaa). Je li izbor ravnatelja
valjan? Ako nije kako dalje postupiti budui da ravnatelju uskoro istie mandat?
lankom 127. stavcima 7. do 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(Narodne novine broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13) propisano je
da su u postupku izbora i imenovanja ravnatelja lanovi kolskog odbora iz redova
uiteljskog, nastavnikog, odgajateljskog vijea, vijea roditelja te radnikog vijea na
sjednicama obvezni zastupati i iznositi stajalita tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u
kolski odbor. (st. 7.) Stajalita tijela iz stavka 7. ovoga lanka donose se na sjednici
uiteljskog, nastavnikog, odgajateljskog vijea i vijea roditelja te zbora radnika tajnim
glasovanjem, o emu se pisani zakljuak dostavlja kolskom odboru (st. 8).
Odluku o izboru i imenovanju ravnatelja kolski odbor donosi javnim glasovanjem (st. 9).
Odluke kolskog odbora pravovaljane su ako za njih glasuje veina od ukupnog broja lanova
prema lanku 119. stavku 8. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli.
kolski odbor ima sedam lanova u skladu sa stavkom 1. navedenog lanka 119. iz ega
proizlazi da je za svaku odluku kolskog odbora obvezna veina od najmanje etiri glasa
lanova kolskog odbora jer kolski odbor ne moe pravovaljano odluivati veinom glasova
nazonih lanova na sjednici, ve iskljuivo veinom od ukupnog broja lanova kolskog
odbora. Za konkretni upit to znai da ravnatelj nije izabran i da natjeaj treba ponoviti. U
skladu sa lankom 131. stavkom 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli

vritelj dunosti ravnatelja imenuje se u sluajevima propisanim Zakonom o ustanovama te u

drugim sluajevima kada ustanova nema ravnatelja. Sukladno lanku 43. stavcima 1. i 2.
Zakona o ustanovama (Narodne novine broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08 ) ako se na raspisani
natjeaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran, natjeaj e se
ponoviti, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno, a do imenovanja ravnatelja
ustanove na temelju ponovljenog natjeaja imenovat e se vritelj dunosti ravnatelja
ustanove ali najdue do godinu dana. Stoga, kandidate prijavljene na natjeaj za ravnatelja
treba izvijestiti da ravnatelj nije imenovan i da e se natjeaj ponoviti te da je imenovan
vritelj dunosti ravnatelja.
U koli je zaposlena osoba koja dio puta putuje vlakom, a dio osobnim automobilom.
Moe li joj se priznati dostavljena original mjesena karta javnog prijevoza za jedan dio
puta, a za drugi dio puta koji putuje osobnim automobilom po predoenom izvjeu o
prijeenoj udaljenosti isplatiti 0,75 kuna po kilometru?
U tumaenju Povjerenstva za tumaenje Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i
namjetenike u javnim slubama broj 13/67 od 27. veljae 2013. koje je izmijenjeno i
dopunjeno 17. travnja 2013. godine sadrano je i sljedee: Odredba lanka 67. stavka 6.
TKU-a ne predvia mogunost kombiniranja naknade trokova javnog prijevoza i naknade po
prijeenom kilometru. Stoga radniku treba odrediti pravo na prijevoz na jedinstven nain za
cijelu relaciju prema cijeni karte meumjesnog prijevoza odnosno iznosa 0,75 kuna prema
prijeenom kilometru, ako je to povoljnije za poslodavca.
NASLOV: Tko moe sudjelovati u izboru i imenovanju ravnatelja kole
Imaju li zaposlenici koji su na bolovanju, rodiljnom ili drugom dopustu pravo glasa u
postupku izbora i imenovanja ravnatelja kolske ustanove? Smiju li glasovati na
uiteljskom vijeu te zboru radnika u postupku zauzimanja stajalita tih tijela i utjee li
njihovo glasovanje na valjanost toga postupka?
U vaeim zakonskim ni podzakonskim propisima navedeno nije propisano. Smatram da
radnici koji su nenazoni na radu zbog privremene nesposobnosti za rad, odnosno prava na
koritenje rodiljnih, roditeljskih i ostalih dopusta ne bi trebali sudjelovati u postupku izbora i
imenovanja ravnatelja kolske ustanove, odnosno glasovanju na pojedinim tijelima kolske
ustanove (uiteljskom vijeu, skupu odnosno zboru radnika) jer su privremeno sprijeeni za
obavljanje ugovorenih poslova te su u kolskoj ustanovi zaposlene osobe koje ih zamjenjuju.
No, ako dou u kolsku ustanovu s namjerom sudjelovanja u tom postupku i ele glasovati,
glasovanje im obvezno treba omoguiti s obzirom na injenicu postojanja njihovog radnog
odnosa u kolskoj ustanovi. U skladu s navedenim je i miljenje Ministarstva rada i

mirovinskog sustava od 31. prosinca 2013. godine prema kojemu osobe koje koriste
roditeljske i druge dopuste, za vrijeme trajanja koritenja tih prava, ne smiju biti dovedene u
neravnopravan poloaj u odnosu na koritenje prava koja ostvaruju po osnovi radnog odnosa,
smatramo kako radnici kole koji su opravdano odsutni sa svoga radnog mjesta, mogu
glasovati na sjednici uiteljskog odnosno radnikog vijea i tako sudjelovati u postupku
izbora ravnatelja.
Smije li ravnatelj kao poslodavac u kolskoj ustanovi sudjelovati i izjanjavati se na
sjednici skupa (zbora) radnika?
Ravnatelj kole je poslovodni i struni voditelj kole te predstavlja i zastupa kolu. U odnosu
na skup odnosno zbor radnika on je poslodavac te stoga ne moe sudjelovati u postupku
odluivanja na skupu radnika. No moe sazvati skup radnika u skladu s lankom 163.
stavcima 4. do 6. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) te odredbama posebnih
propisa.
Ima li sindikalni povjerenik ovlasti traiti od poslodavca da iz dokumentacije radnika
poniti/izbrie pisano upozorenje na radne obveze, a koje je poslodavac izdao radniku
prije tri godine u skladu s odredbom lanka 111. Zakona o radu? Naime, odredba
lanka 34. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama
(Narodne novine broj 63/14.) odreuje da se pisano upozorenje na krenje obveze
zaposlenika iz radnog odnosa uva u osobnom dosjeu zaposlenika tri godine od dana
donoenja, nakon ega se brie.
lankom 34. tavkom 1. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnokolskim
ustanovama (Narodne novine broj 63/14.) odreeno je da je poslodavac prije redovitog
otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponaanjem zaposlenika duan
zaposlenika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i upozoriti ga na mogunost otkaza,
a na temelju dokumentirano utvrene povrede obveza iz radnog odnosa, osim ako postoje
okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da poslodavac to uini. Pisano upozorenje na
krenje obveze zaposlenika iz radnog odnosa uva se u osobnom dosjeu zaposlenika tri
godine od dana donoenja, nakon ega se brie, prema stavku 2. navedenoga lanka 34. U
skladu sa lankom 48. stavkom 3. Kolektivnoga ugovora za zaposlenike u osnovnokolskim
ustanovama poslodavac je duan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika odnosno
predstavnika po mogunosti odmah, ali najkasnije u roku od tri (3) dana, a prema stavku 4.
istoga lanka 48. poslodavac je duan u pisanom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog

povjerenika, odnosno predstavnika najkasnije u roku od pet (5) dana. Slijedom navedenih
odredbi sindikalni povjerenik ima pravo obratiti se ravnatelju pisano ili usmeno vezano uz
potrebu donoenja odluke o stavljanju izvan snage pisanog upozorenja radniku na obveze iz
radnog odnosa radnika.
NASLOV: Kako se izraunavaju dani godinjeg odmora
Prema Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u srednjokolskim ustanovama lanku 37.
stavku 2. trajanje godinjeg odmora utvruje se tako da se na 18 dana dodaju dani
godinjeg odmora prema kriterijima utvrenim ovim kolektivnim ugovorom , no u
Zakonu o radu, lanku 77. stavku 1. navodi se da radnik ima za svaku kalendarsku
godinu pravo na godinji odmor od najmanje etiri tjedna (to bi u naem sluaju
znailo 20 radnih dana). U razgovoru s kolegicom iz druge srednje kole, koja radi na
istom radnom mjestu kao i ja, imamo jednako godina radnoga staa i jedno dijete,
saznala sam da je kod njih minimalno 20 dana godinjega odmora, dok je kod nas u
koli 18 dana. Koji je pravilni nain raunanja dana godinjega odmora i kako je
mogue da ih dvije srednje kole raunaju razliito?
U odredbama Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) konkretno lanku 77. stavku 1.
propisan je najmanji broj dana godinjeg odmora na koji radnik ima pravo, a Zakon o radu ne
sadri druge kriterije kojima se poveava minimalni broj dana godinjeg odmora. Budui da
je u odredbama Zakona o radu propisan minimalni broj dana godinjeg odmora koji se
radniku mora odobriti to ne mora biti i poetni broj dana godinjeg odmora na koji radnik ima
pravo. U odredbama ranijih granskih kolektivnih ugovora za osnovne i srednje kole pa i u
odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za slubenike i namjetenike u javnim slubama
kao poetni broj dana godinjeg odmora na koji je radnik imao pravo bio je naveden zakonski
minimum broja dana godinjeg odmora iz Zakona o radu na koji su se dodavali dodatni dani
godinjeg odmora prema ugovorenim kriterijima i tada nije bilo dvojbi. Vaei granski
kolektivni ugovori za osnovne i srednje kole (kao to je navedeno u upitu) te Temeljni
kolektivni ugovor za slubenike i namjetenike u javnim slubama sadre odredbu o poetnih
18 radnih dana godinjeg odmora na koje se dodaju dodatni dani temeljem ugovorenih
kriterija, a taj poetni broj dana godinjeg odmora vie nije propisani zakonski minimum.
Zbog navedenoga poetni broj dana godinjeg odmora razliito je propisan u odredbama
pravilnika o radu kolskih ustanova, jer su neke kolske ustanove primijenile granski
kolektivni ugovor i na taj nain odredile poetni broj radnih dana godinjeg odmora, a druge
su primijenile kriterij minimalnog broja dana godinjeg odmora iz Zakona o radu kao poetni
broj dana. Ispravnost kriterija odreivanja poetnog broja dana godinjeg odmora bila je

predmetom rasprava te razliitih pravnih tumaenja. Miljenja Ministarstva nadlenog za rad

nemaju obvezujuu pravnu snagu, ali pridonose ujednaavanju prakse. U ranijem razdoblju
miljenje je bilo da one pravne osobe koje imaju u kolektivnim ugovorima naveden poetni
broj dana godinjeg odmora na koji radnik ima pravo trebaju odredbe pravilnika o radu imati
u skladu s odredbama kolektivnih ugovora. Kasnije miljenje upuuje na potrebu dobivanja
tumaenja zajednikog tijela predvienog kolektivnim ugovorom za njegovo tumaenje, do
miljenja da nain na koji e se doi do veeg broja dana godinjeg odmora od minimuma
predvienog Zakonom o radu predstavlja slobodu ugovornih strana kolektivnog ugovora ili
ugovora o radu odnosno slobodu poslodavca kod izrade pravilnika o radu. Smatram da bi
prema svemu navedenom poetni broj dana godinjeg odmora trebalo odrediti u skladu s
kolektivnim ugovorom odnosno eventualnom drukijem tumaenju nadlenog povjerenstva.
Budui da tajnica kole nije lanica kolskog odbora i ne pie zapisnik, smije li ona biti
prisutna na sastancima kolskog odbora?
U odredbama statuta kole odnosno poslovnika o radu kolskog odbora odnosno poslovnika o
radu kolegijalnih tijela u pravilu je sadrana odredba prema kojoj na sjednici kolskog odbora
mogu biti nazone i druge osobe. Prema odluci kolskog odbora te u skladu s odredbama
statuta kole odnosno poslovnika tajnica moe biti nazona na sjednici kolskog odbora ako je
njena nazonost potrebna s obzirom na odreenu toku dnevnog reda.

Jesu li razgovori i teme sa kolskog odbora poslovna tajna?

Zanima me jesu li teme o kojima se raspravlja na sjednicama kolskog odbora poslovna tajna i ima li zainteresirana javnost
pravo znati o emu raspravljaju i odluuju lanovi kolskoga odbora.
Sukladno lanku 19. Zakona o zatiti tajnosti podataka (Narodne novine, broj 108/96, 79/07, 86/12) poslovnu tajnu predstavljaju
podatci koji su kao poslovna tajna odreeni zakonom, drugim propisom ili opim aktom trgovakog drutva, ustanove ili druge
pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraivakog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog ijeg bi
priopavanja neovlatenoj osobi mogle nastupiti tetne posljedice za njezine gospodarske interese. Opim se aktom ne moe odrediti
da se svi podatci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti
podatci ije priopavanje nije razlono protivno interesima te pravne osobe.
Poslovnom tajnom ne mogu se odrediti podatci koji su od znaenja za poslovno povezivanje pravnih osoba niti podatci koji se
odnose na zatieno tehniko unapreenje, otkrie ili pronalazak. U skladu sa lancima 60. i 61. Zakona o ustanovama (Narodne
novine broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) rad ustanova je javan. Ustanova je duna pravodobno i istinito obavjetavati javnost o
obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti za koju je osnovana na nain odreen statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o
osnivanju. Ustanova je, s obzirom na karakter svoje djelatnosti, duna graane, pravne osobe i druge korisnike pravodobno i na
pogodan nain obavjetavati o uvjetima i nainu davanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova
osnovana. Ustanova je duna odmah ili iznimno u primjerenom roku dati svakom graaninu, pravnoj osobi i drugom korisniku, na
njihov zahtjev, obavjetenje o uvjetima i nainu pruanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova
osnovana, dati mu potrebne podatke i upute. Javnost rada kolskih ustanova proizlazi i iz odredbi Zakona o pravu na pristup
informacijama (Narodne novine broj 25/13), uz ogranienja vezana za zakonsku obvezu zatite osobnih podataka propisanim u
odredbama Zakona o zatiti osobnih podataka (Narodne novine broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11,106/12).

Slijedom navedenoga, rad na sjednicama kolskog odbora te zakljuci doneseni na sjednicama ne mogu biti proglaeni poslovnom
tajnom, no pri njihovoj javnoj objavi odnosno davanju informacija graanima, pravnim osobama, korisnicima i drugim
zainteresiranim subjektima obvezno je postupati u skladu s ogranienjima propisanim u odredbama o obvezi zatite osobnih
podataka. U spornim odnosno dvojbenim sluajevima obvezno je voditi rauna te odluiti temeljem primjene testa razmjernosti i
javnog interesa propisanoga u odredbama Zakona o zatiti osobnih podataka, a to znai izvriti procjenu razmjernosti izmeu razloga
za omoguavanje pristupa informaciji i razloga za ogranienje pristupa toj informaciji te omoguiti pristup informaciji ako
prevladava javni interes.
Tko prilikom odabira kandidata za radno mjesto (na odreeno ili neodreeno vrijeme) ima pravo na uvid prispjele
dokumentacije? Treba li ravnatelj kole javno pokazati odnosno izrei koje su dokumente kandidati iz ueg odabira
priloili?
Pravo uvida u natjeajnu dokumentaciju imaju svi kandidati prijavljeni na natjeaj za konkretno radno mjesto i to u dokumentaciju
izabranoga kandidata u skladu s miljenjem Agencije za zatitu osobnih podataka. lanovi kolskog odbora na sjednici kolskog
odbora prije glasovanja o davanju odnosno uskrati prethodne suglasnosti ravnatelju za zasnivanje konkretnog radnog odnosa imaju
pravo uvida u cjelokupnu dokumentaciju svih prijavljenih kandidata na natjeaj te je ravnatelj na zahtjev lanova kolskog odbora
obvezan osigurati im pristup cjelokupnoj dokumentaciji svih prijavljenih kandidata. Naravno, podrazumijeva se da tijela nadzora
imaju pravo uvida u cjelokupnu dokumentaciju svih kandidata.

NASLOV: Tko pie zapisnik na sjednici uiteljskog vijea

Tko treba pisati zapisnik na sjednici uiteljskog/nastavnikog vijea, tajnik ili netko od
nastavnika i strunih suradnika? Postoji li kakvo pravilo ili je to razliito od kole do
kole?
Sukladno lanku 2. stavku 2. Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativnotehnikim i pomonim poslovima koji se obavljaju u srednjokolskoj ustanovi (Narodne
novine, broj 02/1) poslovi tajnika srednjokolske ustanove su izrada normativnih akata,
ugovora, rjeenja, odluka, provoenje i tumaenje pravnih propisa kolske ustanove,
poduzimanje potrebnih radnji za upis podataka u sudski registar, obavljanje poslova vezanih
uz zasnivanje radnih odnosa, evidencije radnika, prijave i odjave radnika i lanova njihovih
obitelji nadlenim slubama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, koordinacija i kontrola
rada tehnikog osoblja u suradnji s ravnateljem, sudjelovanje u pripremi sjednica i voenje
dokumentacije za kolski (domski) odbor, suradnja i dostavljanje podataka nadlenom
ministarstvu, uredima dravne uprave, jedinicama lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te Gradu Zagrebu, nabava pedagoke dokumentacije i potronog materijala,
izrada plana godinjih odmora i ostali administrativni poslovi kao i poslovi koji proizlaze iz
godinjeg plana i programa kolske ustanove. Ako srednjokolska ustanova, prema
kriterijima, nema zaposlenoga administrativnog radnika, tajnik obavlja i poslove
administrativnog radnika prema stavku 3. navedenoga lanka 2., no u tim poslovima nije
propisana obveza voenja zapisnika na sjednicama nastavnikog vijea.

Tajnik osnovne kole sukladno lanku 2. stavku 2. Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te
administrativno-tehnikim i pomonim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj koli
(Narodne novine broj 40/14; dalje: Pravilnik) obavlja sljedee poslove: normativno-pravne
poslove (izrauje normativne akte, ugovore, rjeenja i odluke te prati i provodi propise),
kadrovske poslove (obavlja poslove vezane za zasnivanje i prestanak radnog odnosa, vodi
evidencije radnika, vri prijave i odjave radnika i lanova njihovih obitelji nadlenima
slubama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, izrauje rjeenja o koritenju godinjeg
odmora radnika i o tome vodi kontrolu, vodi ostale evidencije radnika), ope i
administrativno-analitike poslove (radi sa strankama, surauje s tijelima upravljanja i radnim
tijelima kole te s nadlenim ministarstvima, uredima dravne uprave, jedinicama lokalne i
podrune (regionalne) samouprave te Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport Grada
Zagreba, sudjeluje u pripremi sjednica i vodi dokumentaciju kolskog odbora,vodi evidenciju
o radnom vremenu administrativno-tehnikih i pomonih radnika, obavlja i dodatne poslove
koji proizlaze iz programa, projekata i aktivnosti koji se financiraju iz prorauna jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, obavlja i ostale administrativne poslove koji
proizlaze iz godinjeg plana i programa rada kole i drugih propisa. Prema stavku 3.
navedenoga lanka 2. Pravilnika ako osnovna kola nema zaposlenog administrativnog
referenta, tajnik obavlja i poslove administrativnog referenta iz stavka 3. lanka 4. Pravilnika
no u tim poslovima takoer nije propisana obveza voenja zapisnika na sjednicama
uiteljskog vijea.
Iz navedenih odredbi proizlazi da voenje zapisnika na sjednicama uiteljskog odnosno
nastavnikog vijea nije obveza tajnika osnovne ni srednje kole. U poslovnicima o radu
kolegijalnih tijela odnosno poslovniku o radu uiteljskog odnosno nastavnikog vijea treba
biti propisana osoba (u pravilu je to lan toga tijela kojega se izabere na sjednici) koja je
zaduena za voenje zapisnika, a tom se obvezom ne zaduuje tajnika osnovne ni srednje
kole.
Mora li ravnatelj kole izvjesiti zapisnik sa sjednice kolskog odbora na oglasnoj ploi u
zbornici kole?
Odredbe statuta kola, odnosno poslovnika o radu kolegijalnih tijela ili poslovnika o radu
kolskog odbora u pravilu sadre obvezu stavljanja na oglasnu plou zapisnika odnosno
izvoda iz zapisnika u propisanom roku te su kole dune postupati u skladu s tom obvezom.
NASLOV: Pravo na naknadu za neiskoriteni godinji odmor
Uiteljica je radila na zamjeni u naoj koli od oujka do kraja svibnja 2014. u proloj
kolskoj godini i dobila naknadu umjesto razmjernog dijela godinjeg odmora. Ponovno

je zaposlena u naoj koli od 8. rujna do 23. prosinca 2014. kada joj zavrava radni
odnos. Ima li opet pravo na naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora?
Iako je radnici isplaena naknada umjesto koritenja razmjernog dijela godinjeg odmora tijekom prole kolske godine (za razdoblje
oujak svibanj) u skladu sa lankom 82. stavcima 1. i 2. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14) prema kojemu je u sluaju
prestanka ugovora o radu poslodavac duan radniku, koji nije iskoristio godinji odmor, isplatiti naknadu umjesto koritenja
godinjeg odmora, a naknada se odreuje razmjerno broju dana neiskoritenoga godinjeg odmora, radnica je opet stekla pravo na
razmjerni dio godinjeg odmora. Pravo na razmjerni dio godinjeg odmora propisuje lanak 78. stavak 1. Zakona o radu na nain da
radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godinji odmor na nain propisan lankom 77. stavkom 3. ovoga Zakona (pravo
na puni godinji odmor) ima pravo na razmjeran dio godinjeg odmora, koji se utvruje u trajanju od jedne dvanaestine godinjeg
odmora iz lanka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Budui da radnica nee biti u mogunosti
iskoristiti razmjerni dio godinjeg odmora do isteka ugovora o radu, opet joj pripada pravo na naknadu umjesto razmjernog dijela
neiskoritenog godinjeg odmora za etiri mjeseca u skladu s navedenim lancima 82. i 83. Zakona o radu. Uiteljici pripada pravo
na naknadu umjesto koritenja etiri mjeseca razmjernog dijela godinjeg odmora u skladu sa lankom 79. stavkom 4. Zakona o radu
prema kojemu se pri izraunavanju trajanja godinjeg odmora na nain iz lanka 78. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, najmanje polovica
dana godinjeg odmora zaokruuje na cijeli dan godinjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokruuje se na cijeli mjesec.
Radnica je radila vie od polovice mjeseca rujna i vie od polovice mjeseca prosinca te cijele mjesece listopad i studeni.

Trebamo li osobama zaposlenima na odreeno vrijeme na poslovima pomonika u

nastavi dati razmjerni dio godinjeg odmora za 2014. godinu?
Pomonicima u nastavi koji imaju ugovor o radu na odreeno vrijeme svakako treba odobriti
koritenje godinjeg odmora tijekom zimskog odmora uenika u skladu s odredbama ugovora
o radu (kojim je u pravilu odreen maksimalni broj dana godinjeg odmora na koji imaju
pravo) te lanku 78. stavku 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14). Broj dana
razmjernog dijela godinjeg odmora za pomonike u nastavi u pravilu e biti drukiji od
izrauna broja dana razmjernog dijela godinjeg odmora za ostale zaposlenike kole, a vezano
uz injenicu ugovorenog maksimalnog broja dana godinjeg odmora.
U koli su od 8. rujna zaposlene dvije nove uiteljice. Najprije su radile na odreeno
vrijeme, a nakon dobivanja suglasnosti MZOS-a imaju ugovore o radu na neodreeno
vrijeme. Jednoj je to prvo zaposlenje, a druga je radila krajem prole kolske godine do
60 dana. Imaju li pravo na godinji odmor za 2014. godinu?
Obje uiteljice imaju pravo na razmjerni dio godinjeg odmora za 2014. godinu u skladu sa
lankom 78. stavkom 1. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14), a koritenje im treba
odrediti tijekom zimskog odmora uenika. Za vrijeme zimskog, proljetnog te ljetnog odmora
uenika u pravilu se koriste godinji odmori prema odredbama Kolektivnog ugovora za
zaposlenike u osnovnokolskim ustanovama (Narodne novine broj 63/14).