1.

SPLITSKA SKELA
Izmeu Dugog i Kandijskog rata, karakteristian je novi zamah meunarodne trgovine.
Nakon propasti osmanlijskog emporija u Gabeli, glavna carinska ispostava seli se u Split.
Splitska skela otvorena je zaslugama panjolskog idova Daniela Rodrigueza. Otvaranjem
splitske skele, osnaio je mletaki dravni angaman u Dalmaciji, a simbolizirao je pobjedu
osmanske trgovake oligarhije sastavljene od Grka, Armenaca, Dubrovana i idova nad
tradicionalnim trgovcima Mleanima i enovljanima. Split je imao razgranate trgovake veze
sa Sarajevom, Beogradom, Budimom, Venecijom i Dubrovnikom. Na splitsku skelu dolazili
su trgovci iz Indije i Perzije te je grad simbolizirao zlatni prsten izmeu Orijenta i Mletaka,
povezivao je Istok i Zapad.
U doba Kandijskog rata, zamro je rad splitske skele, a glavnu ulogu u trgovini preuzeo je
Dubrovnik, osobito u trgovini solju na turskoj skeli na Neretvi.
2. USKOKI RAT
Kriza timarskog sustava i Osmanskog Carstva, otvarala je habsburkim uskocima i
ulcinijskim gusarima prostor djelovanja na Jadranu. Incidenti su 1615. prerasli u Uskoki rat u
kojem su panjolski potkraljevi Napulja i Milana poduprli austrijskog nadvojvodu, gospodara
uskoka. Gradaki nadvojvoda Ferndinand pristao je 1617. godine na Madridski mir kojim su
uskoci prseljeni u unutranjost.
Uskoci su snano napadali istarske gradove, a mletako brodovlje bombardiralo je
istonoistarska sredita pod austrijskom vlau. Snani napadi uskoka znatno su pogorali
politike odnose Austrije i Venecije da je rat bio neizbjean.
Uskoki rat ili Rat za Gradiku bio je jedna od posljedica austrijsko-mletakog
antagonizma za prevlast na Jadranu. Tijekom rata, Istru obiljeava opa oskudica, glad i
pomor stoke, teko su stradala podruja oko granice.
Posljedice rata bile su jako teke: upropateno gospodarstvo istarskih gradova, prekint
proces kolonizacije Istre, MR i HM optereivale stanovnitvo feudalnim, polufeudalnim i
fiskalnim obvezama, epidemije kuge, malarije, tifusa, ugroen daljnji razvoj gradova i bijeg
stanovnitva.
3. DIFERENCIJE
Od kraja 15. stoljea vladale su stalne napetosti izmeu austrijskog Trsta i mletakih
gradova (Kopar, Milj, Piran). Razdoblje od 15. do 17. stoljea obiljeavaju meusobni sukobi
i vojne intervencije Venecije i Austrije kao i njihove diplomatske aktivnosti. Rat Cambraiske
lige (1508. 1523.) koji vodi protumletaka koalicija (HM, Francuska, papa) negativno se
odrazio na Istru sredite razaranja, pljaki, palea, otimanja ljudi i bijega podanika,
opustoeni, razoreni i oteeni mnogi istarski gradovi.
Iako je nakon rata sklopljeno primirje, djelovala su mjeovita granina povjerenstva koja
su utvrivala dobitke i gubitke Venecije i Austrije sukobi oko tzv. diferencija. Diferencije su
male povrine oko granica (panjaci, sjenokoe, lokve za pojenje stoke) kojima su se koristili
seljaci seoskih opina obiju drava pa ih povjerenstva nisu mogla podijeliti. Diferencije ine
jedno od dramatinijih poglavlja u istarskoj povijesti jer su mletake ili austrijske vlasti
otimale stoku ili poduzimale razne pljakake pohode kako bi uzurpirale prirodne resurse i
tako podmirile poveane potrebe.

4. MARIN DRI
Marin Dri bio je dubrovaki puanin i komediograf. Tijekom 16. stoljea planirao je,
pomou firentinskog kneza Cosima Medicija, izvesti dravni udar na Dubrovnik i uvesti
demokratsku vladavinu. Dri smatra dubrovaku vlast izuzetno dekadentnom, protuturskom i
antikranskom. U svojim komdijama ismijavao je unutranja drutvena zla, ali njegov
politiki program nije uspio naruiti ugled Dubrovake Republike. Marin Dri predstavlja
vrhunac dramske, renesansne knjievnosti.
5. LUCIUSOVA POVIJEST DALMACIJE
Ivan Lui Lucius napisao je djelo Povijest Dalmacije koje je objavljeno u 17. stoljeu, u
Amsterdamu. Djelo je bilo zabranjeno tivo u mletakoj Dalmaciji 18. stoljea zbog njegove
navodne monarhistike opsade Zadra Ludovika Anuvinca 1346. godine. U djelu je autor
iskazao averziju prema mletakoj vlasti u Dalmaciji.
6. RIJEKO PITANJE
Rijeka, Kastav, Moenice i Veprinac doli su pod habsburku vlast 1465. godine. Vlast je
favorizirala luku Trst, te je Rijeka bila izloena turskim upadima. 1508. godine Rijeku su
osvojili Mleani, ali nakon rata 1523., ona je opet vraena u posjed Habsburgovaca. Utvrda
Trsat bila je od 1509. do 1529. godine u vlasti Frankapana. 1530. godine izdan je rijeki statut
sadravao je propise o graanima, tijelima uprave, graanskim i kaznenim parnicama,
trgovini. U 16. stoljeu Rijeka je odravala blisku suradnju s uskocima, a Venecija je raznim
blokada pokuaval sprijeiti uskoki promet morem, koji se preko Rijeke obavljao od Trsta do
Senja.
7. SORBONEZI SALAMANKEZI
U posljednim desetljeima 17. stoljea dovreno je razdvajanje vlastele u dva velika
klana: salamankeze i sorboneze.
Salamankezi su bili brojniji i politiki dominantniji, potivali su naelo iste krvi te su
tijekom 18. stoljea izgubili politiku i brojanu prevlast.
Sorbonezi su ojaali svoj utjecaj zahvaljujui brakovima s agregiranim graanima.