UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

NASTAVNIKI FAKULTET
STRUNI STUDIJ SPORTA

MORFOLOKE KARAKTERISTIKE
(seminarski rad)

Student:
Amel Starevi

Mentor:
Prof.dr.Ekrem olakhodi

decembar, 2014. godine

SADRAJ

Uvod...........................................................................................................................................2
Postupak mjerenja.......................................................................................................................6
Istrumentarij..............................................................................................................................11
Antropometrijske take.............................................................................................................12
Opis i poloaj antropometrijskih taaka...................................................................................14
Zakljuak..................................................................................................................................16
Literatura..................................................................................................................................17

UVOD

Pod morfolokim karakteristikama antropolokog statusa ovjeka se podrazumjevaju procesi

rasta i ovjekovog ontogenetskog razvoja. Pojmovi rast i razvoj djeteta ukljuuju mnoge
elemente, od onih na molekulskoj osnovi, do onih koji ine sastavni dio ivota odrasla
ovjeka, kao to su njegova drutvena prilagodba, kulturna nadogradnja, itd. Pojam rast se
vezuje za proces kvantitativnog poveanja dimenzija i mase jedinke u cjelini kao i pojedinih
njenih dijelova. Pojam razvoj se vezuje za kvalitativne promjene usljed sazrevanja funkcija i
strukture pojedinih organa ili sistema. Od oplodnje do zrelosti procesi rasta i razvoja teku u
izvanrednom skaldu koji je jedinstven za svaku jedinku, a ovisan je ne samo o poruci
dobivenoj nasleem kroz roditeljske gamete, nego i o djelovanju vanjskih faktora.U toku
tjelesnog rasta i razvoja pojedini dijelovi tijela se razvijaju razliitim intenzitetom, dostiui
svoj masimum u razliitim vremenskim takama. Iz tih razloga, morfoloka struktura tijela,
koja se bazira na meusobnim interakcijama svih antropolokih mjera u razliitim fazama
razvoja moe biti razliita, odnosno, pojedine morfoloke karakteristike mogu u razliitim
vremenskim takama uestvovati u razliitim koeficjentima uea u odreenoj morfolokoj
strukturi tijela.
Na osnovu dosadanjih mnogobrojnih istraivanja dolo se do diferencije dvije mogunosti
utvrivanja strukture morfolokih karakteristika, a to su:

Faktorskim pristupom, i

Taksonomatskim pristupom.

Morfoloki prostor je etverodimenzionalan, a to znai da se moe govoriti o modelu

strukture morfolokih karakteristika, koji se sastoji od slijeda etiri latentne dimenzije
(faktora):
L longitudionalna dimenzionalnost skeleta, odgovorna za rast kostiju u duinu,
T transverzalna dimenzionalnost skeleta, odgovorna za rast kostiju u irinu,
V volumen i masa tijela, odgovorna za ukupnu masu i obime tijela, i
M potkono masno tkivo, odgovorna za ukupnu koliinu masti u organizmu.

MORFOLOKA ANTROPOMETRIJA je metoda koja obuhvaa mjerenje ljudskog tijela,

te obradu i prouavanje dobivenih mjera. Primjenjuje se u brojnim podrujima: u Sportu i
sportskoj medicini, pedijatriji i kolskoj medicini za praenje rasta djece i omladine,
ergonomiji i industriji, u okviru standardnih postupaka u praksi, za procjenu stanja
uhranjenosti, kao i za znanstvena istraivanja morfolokih osobitosti tijela tijekom rasla i
razvoja, povezanosti tjelesnih dimenzija s drugim antropolokim karakteristikama, te u
analizi populacijske strukture.
U okviru sporta i sportske medicine morfoloka antropometrija omoguava:
Selekciju kandidata za pojedini Sport ili disciplinu
na temelju dosadanjih spoznaja o znaaju pojedinih morfolokih antropometrijskih
karakteristika za uspjenost u pojedinom portu. Pri tome se posebna pozornost polae
i na one antropometrijske karakteristike koje su pod dominantnim utjecajem genetskih
faktora odnosno one koje su preteno ekostabilne (tj. koje nee biti podlone
promjenama pod utjecajem specifinog treninga).
Praenje i evaluaciju trenaog procesa
Pri tome je korisno praenje upravo onih dimenzija tijela koje su podlone
promjenama pod utjecajem egzogenih imbenika (u ovom sluaju trenanog procesa) ili
pak praenje promjena u sastavu tijela odreenom antropometrijskom metodom,

 Objektivno ocjenjivanje opeg razvoja tijela

Tijekom procesa rasta i razvoja koristimo se metodom standarda koja omoguava
usporedbu izmjerenih vrijednosti s prosjenim vrijednostima populacije iste dobi i spola.
Kontrolu stanja uhranjenosti u sportaa
Taj problem danas zaokuplja pozornost svakog ozbiljnog portaa i trenera. Pri tome
danas nije vise dovoljna informacija o vrijednosti tjelesne mase, odnosa tjelesne
mase i visine tijela portaa ve o udjelu nemasne i masne komponente u ukupnoj
tjelesnoj masi.
Praenje oporavka sportaa u procesu rehabilitacije
Pojedine antropometrijske mjere (npr. opsezi, mjere konih nabora, tjelesna masa) te
postotak tjelesne masti korisne su uz mjerenje funkcionalnih parametara u praenju
oporavka portaa nakon povreda.

GENETSKA KONSTITUCIJA
ANATOMIJA-MORFOLOGIJA
(TJELESNA GRAA)

ENERGETSKE FUNKCIJE
(FUNKCIONALNOST)

PSIHOLOGIJA
(SKLONOST)

OKOLINA

P O D O B N O S T

TAKTIKA

TRENING
TEHNIKA

STEENO USTROJS'IVO

S P O S O B N O S T

P R E D I S P O S P O Z I C I J A

TJELESNA

S P R E M N O S T

MENTALNA

IDEALNA VRHUNSKA
SPOSOBNOST

APSOLUTNA
VRHUNSKA
SPOSOBNOST

POSTUPAK MJERENJA
U morfolokoj antropometriji se sluimo metrikim sustavom, odnosno osnovnim mjerim
jedinicama metrikog sustav. Kako je antropometrija metoda pri kojoj mjerilac izvodi
mjerenje pomou mjernih instrumenata, pogreka u antropometriji proizlazi iz pogreke
mjerioca i/ili iz pogreke

instrumenata. Da bi pogreka mjerenja bila to manja

antropometrijska mjerenja treba provoditi;

1)

uvijek u isto doba,

naime, pojedine antropometrijske dimenzije (prije svega visina i masa tijela variraju u toku
dana ovisno o utjecaju vanjskih imbenika (prehrane, tjelesne aktivnosti).
2)

uvijek istim instrumentima,

koji su propisani za antropometrijski mjerenje i kalibrirani u metrikom sustavu.

3)

uvijek isti ispitiva (u longitudinalnim studijama)

s obzirom da postoje znatne razlike u oitavanju rezultata, iskustvu, primjeni tehnike izmeu
mjerilaca. Interindividuatne pogreke vee su od intraindividualnih pogreaka, odnosno
pogreaka koje ini isti mjerilac u ponavljanim mjerenjima.
4)

uvijek istom tehnikom

istovjetnost tehnike (postupka) mjerenja, propisane Meunarodnim biolokim programom

(International Biological Program - IBP) za 39 mjera omoguuje usporedbu rezultata
mjerenja. Donoenje Meunarodnog biolokog programa oznaava veliki pomak, teorijski i
metodoloki, u pristupu prouavanja ovjeka. Jedan od projekata IBP-a donosi program
istraivanja interakcijskog djelovanja izmeu razliitih humanih populacija i njihove okoline.
Zastupa multidisciplinarni pristup (umjesto razliitih separatnih pristupa pojedinih biolokih
disciplina u istraivanju neke populacije) i standardizaciju metoda istraivanja. U okviru ove
standardizacije donesen je i spomenuti popis 39 anlropometrijskih mjera koje se koriste u
antropometrijskim istraivanjima, kao i metodologija mjerenja.

Mjere longitudinalne dimenzionalnosti:

-visina (duina) tijela
-suprasternalna visina
-sjedea visina

-visina tibiale
-duina noge (visina spinae ili acaeanterior superior)
-duina potkoljenice
-duina stopala
-duina ruke
-duina nadlaktice
-duina podlaktice
-duina glave

Mjere transverzalne dimenzionalnosti:

-biakromijalni raspon ramena

-bikondilarna irina nadlaktice
-bikondilarna irina femura
-irina zdjelice
-irina prsnog koa
-irina skonog zgloba
-irina zapea
-irina ake
-irina glave

Mjere mase i voluminoznosti tijela:

-masa tijela
-opseg nadlaktice (opruene)
-opseg potkoljenice
-opseg natkoljenice
-opseg prsnog koa
-opseg nadlaktice (pri fleksiji i kontrakciji)
-dubina prsnog koa
-opseg glave
-mjere debljine potkonog masnog tkiva
-koni nabori
-koni nabor nadlaktice (tricepsa)

-koni nabor na leima (supskapularni)

-koni nabor na trbuhu
-koni nabor potkoljenice

Ostale IBP mjere :

-irina donje eljusti (irina donjeg dijela lica)
-irina lica
-morfoloka visina lica
-irina usta
-debljina usnica
-visina nosa
-irina nosa

IBP predvia da se mjerenje na simetrinim dijelovima tijela provode na lijevoj strani tijela.
Valja napomenuti da su se prije donoenja ovog programa, prema tablici po Martinu, mjerenja
provodila na desnoj strani. Mjerenje na desnoj strani predvia u uputama iz 1974 godine i
International Committee for the Standardization of Pysical FitnessTests. Cilj standardizacije
antropometrijskih postupaka bio je stvoriti mogunost valjane usporedbe rezultata te ukloniti
pogreke koje su prizilazile iz nesuglasica oko poloaja tijela pri mjerenju, zatim mjernih
instrumenata, te tehnike mjerenja. Meutim, standardizacija mjernog postupka nije u
mogunosti otkloniti pogreku koja prozilazi iz individualnih razlika u rezultatima mjerenja
razliitih mjerilaca, individualnih razlika u rezultatima mjerenja istog mjerioca i varijabilnosti
nekih antropometrijskih dimenzija u funkciji vremena. Na temelju procjene pouzdanosti
mjerenja Stojanovi i saradnici zakljuuju da se niti jedna antropometrijska mjera ne moe sa
dovoljnim stepenom reprezentetivnosti procjeniti malim brojem mjerenj, posebno jednim
mjerenjem, jer se time unosi znaajna koliina sluajne i sistematske pogreke. Ovi autori s
toga predlau za nauna istraivanja uvoenje ponavljanih mjerenja: est puta za svaku
antropometrijsku varijablu od est mjeritelja.

U primijenjenoj antropometriji ipak smatraju dovoljnim jednokratno metodoloki

standardizirano mjerenje antropometrijskih dimenzija s obvezom da se mjerenja
konih nabora i transverzalnih dimenzija skeleta provode tri puta. Pogreke
mjerenja mogue je smanjiti:
1) izborom iskusnih pouzdanih mjerilaca
2) koritenjem kvalitetnih mjernih instrumenata
3) viestrukim ponavljanjem pojedine mjere
4) razumnom organizacijom mjerenja.

U svakodnevnom radu najee dimenzije tijela mjerimo jedanput, s izuzetkom mjera konih
nabora, koje mjerimo po tri puta, u nizu. Pri tome u razmatranje uzimamo srednju vrijednost.
Pri viekratno ponavljanim mjerenjima pojedine varijable, u znanstvenim istraivanjima,
odreivanje stvarne vrijednosti pojedine izmjerene dimenzije ini poseban problem. Naime,
ponavljana mjerenja sama po sebi ne doprinose poveanju pouzdanosti, ukoliko tome ne
slijedi odgovarajua obrada mjerenjima dobivenih podataka. U svrhu odreivanja stvarne
vrijednosti viekratno izmjerene dimenzije mogu se primijeniti dva postupka. Prvi postupak
obuhvaa transformaciju rezultata u prvu glavnu komponentu standardiziranih mjerenja, a
drugi se temelji na odreivanju prve vlastite vrijednosti i vektora matrice kovarijanci
mjerenja, reskaliranih na antiimage metriku. Rezultati dobiveni mjerenjem definirani su pri
tome kao projekcije vektora mjerenja na prvi vlastiti vektor. Kao pokazatelji pouzdanosti
mjerenja, u sluaju kad se rezultati triju mjerenja projeciraju na prvu glavnu komponentu tri
mjerenja, mogu se koristiti Kaiser-Caffrevevi koeficijenti generalizibilnosti, koeficijenti
izmeu mjerenja, standardna pogreka mjerenja, idr. Neke od mjera koje propisuje IBP ne
zahtijevaju osobitu pozornost u portu, i primjerice irina ustiju ili debljina usnica, dok na
drugoj strani su za port zanimljive mjere koje ovaj program ne propisuje, primjerice debljina
konog nabora na potkoljenici. Stoga e u poglavlju prikaza antropometrijskog postupka biti
iz popisa IBP-a navedene samo one mjere koje zahtijevaju pozornost u portu, a prikaz e biti
dopunjen jo nekim mjerama koje se standardno koriste u portskoj medicini za odreivanje
konstitucije i sastava tijela portaa ili pak zahtijevaju posebnu pozornost za pojedini port ili
disciplinu.

Uslovi mjerenja:
-antropometrijsko mjerenje vri se u prvim prije podnevnim satima.
-instrumenti moraju biti standardne izrade i badareni najmanje svakog dana prije poetka
mjerenja.
-prostorija u kojoj se mjeri treba da bude dovoljno prostrana i dobro osvjetljena.
-temperatura vazduha da bude takva da se svueni ispitanici osjeaju udobno.
-pri mjerenju u prostoriji s ispitivaem i osobom koja upisuje rezultate moe se nalaziti grupa
od najvie 3
-5 ispitanika istog pola i uzrasta.
-ispitanici koji se mjere moraju da budu bosi i samo minimalno obueni (muke osobe u
gaicama, a enske osobe u gaicama i prsluiu).
-ispitanik koji pristupa mjerenju ne smije imati znaajnije izraene tjelesne nedostatke koji
mogu uticati na rezultat mjerenja.
-na svakom ispitaniku prije mjerenja treba precizno odrediti i obiljeiti relevantne
antropometrijske take i nivoe koji su znaajni za programu mjerenja.
-pojedine parametre treba da mjeri uvijek isti ispitiva.
-mjerilac ita rezultat mjerenja dok je instrumentna ispitaniku, a osoba koja upisuje rezultat
glasno ponovi rezultat prije upisa u listu mjerenja.
-pri mjerenju parnih segmenata tijela, mjerenje se vri se na lijevoj strani tijela.

10

INSTRUMENTARIJ
Osnovni antropometrijski instrumentarij ini:
1. vaga
2. antropometar
3. pelvimetar
4. kefalometar
5. klizni estar
6. estar za mjerenje konih nabora ( kaliper )
7. centimetarska traka

1.Vaga je mjerni instrument koji slui za mjerenje tjelasne mase. Preporuuje se koritenje
tzv. Medicinske decimalne vage s pominim utegom. Preciznost skale iznosi 0,1 kg.
Uterenskim istraivanjima esto se pribjegava upotrebi portabilne vage na pero. Tanost
mjerenja ove vage odreena je na 0, 5 kg, a raspon skale see do 130 kg. Ova vaga sa
upotrebom mijenja svoja svojstva pa je ee treba kalibrirati nakon svakog mjerenja.

2. Antropometar je mjerni instrument u obliku metalnog tapa etverouglog profila, koji na

sebi ima nepomini i pomini krak. Moe se rastaviti na etiri jednaka dijela, gornji krai ili
dui dio upotrebljava se kao skraeni antropometar. Ukoliko se koristi u cjelosti slui za
mjerenje visine tijela, raspona ruku, sjedee visine tijela, duine noge. U svom tzv. skraenom
obliku koristi se za mjerenje manjih duinskih dimenzija i raspona, npr. duine ruke,
stopala,potkoljenice

dr.

Skraeni

antropometar

moe

se

koristiti

umjesto

pelvimetra.Antropometar ima dvije skale, jednu kada koristi u cjelosti raspona 210 cm, te
jednu koja se koristi pri oitanju sa skraenog anttropometra raspona 95 cm. Preciznost
skale je 0,1 cm. Oitavanje se vri na gornjem otvoru uz liniju koja je indikator oitanja kada
se koristi antropometar u cjelosti. Na skraenom antropometar oitavanje se izvodi na donjem
otvoru uz liniju vodoravne oznake.

3.Pelvimetar je istrument za mjerenje transverzalnih mjera npr. biakromijalni raspon,

bikristalni raspon, bitrohanterini raspon, irina grudnog koa. Sastoji se od dva zaobljena
kraka spojena vodoravnom ipkom na kojoj se nalazi mjerna skala.

11

4.Kefalometar je instrument konstruiran analogno pelvimetru, no manjih je dimenzija.Slii za

mjerenje manjih duina i irina. Npr. duina glave, irina glave, dijametar koljena. Mjerna
skala je raspona 30 cm. Badarena je na 0,1cm. Oitanje se izvodi kao na pelvimetru.

5.Klizni estar je instrument otrih zavretaka za mjerenje manjih duina (dijametra lakta,
irine runog zgloba, irine stopala, irine ake, duine stopala). Postoji vie konstrukcija
ovog instrumenta. Klizni estar po Martinu ima mjernu skalu raspona 20cm, a skala je
badirana na 0,1 cm. Oitanje se izvodi na liniji koja odgovara unutranjem luku pominog
kraka na skali.

6.Kaliper je instrument za mjerenje konih nabora, konstruiran je tako da omoguuje hvatanje

duplikature koe, te mjerenje konog nabora uvijek pod istim pritiskom. Postoji vie tipova
kalipera. Pritisak na duplikaturi koe iznosi 10 g/mm2. Mjerna skala je raspona 60 mm, s
tanou +0,5 %pune skale.

7.Centimetarska

vrpca

slui

za

mjerenje

obima

(obima

glave,

obim

grudnog

koa,ekstremiteta). Preporuuje se upotreba metalne centimetarske trake. U nedostatku

navedene moe se koristiti plastificirana. Platnena centimetarska traka nije primjerena u
antropometrijizbog viskog koeficijenta rastezljivosti platna od kojeg je sainjena. Duina
centimetarske vrpce iznosi 150 cm ili 200 cm. Tanost mjerenja iznosi 0,1 cm.

ANTROPOMETRIJSKE TOKE
Odreivanje antropometrijskih toaka, za koje je potrebno poznavanje anatomije ovjeka,
provodi se u tzv "standardnom" poloaju tijela. U odraslih ispitanika "standardni poloaj"
tijela podrazumijeva uspravni poloaj, ruke ispruene uz tijelo, glava u poloaju tzv.
"frankfurtske horizontale" (vodoravni poloaj zamiljene linije koja spaja najviu toku gornjeg
ruba lijevog vanjskog zvukovoda i najniu toku donjeg ruba lijeve orbite). Odreivanje
antropometrijskih toaka na tijelu ovjeka inspekcijom, palpacijom te oznaavanje
dermografskom olovkom prethodi antropometrijskom mjerenju.

12

VERTEX

EURION

SUPRASTERNALE

GLABELA

AKROMION
MESOSTERNALE
XIPHOIDALE
RADIALE
ILIOCRISTALE

TROCHANTERION

SYMPHYSION
METACARPALE

STYLION
DACTIL1ON

T1BIALE

METATARSALE
MALLEOLARE

FIBULAR
METATARSALE
TIBIALE

Antropometrijske toke dijele se na tzv. "fiksne" i "virtualne" antropometrijske

toke."Fiksne" antropometrijske toke lako su uoljive, smjetene iznad ili neposredno uz
neki palpaciji dostupan dio skeleta. Njihov poloaj odgovara uvijek istim anatomskim
strukturama.
"Virtualne" antropometrijske toke su toke iji poloaj nije mogue uvijek tono odrediti.
Njihovo utvrivanje ovisi o iskustvu mjerioca, jer se njihov poloaj mijenja s obzirom na
poloaj tijela.

13

OPIS I POLOAJ ANTROPOMETRIJSKIH TOAKA

U opisu koji slijedi navedene su najee koritene antropometrijske toke.
BASIS - nije antropometrijska toka, ve oznaava vodoravnu ravninu na kojoj se nalazi
ispitanik prilikom mjerenja. Od le ravnine mjerimo udaljenosti do pojedinih antropometrijskih
toaka (npr. cio toke vertex pri mjerenju visine tijela, do toke iliospinale pri mjerenju duine
noge i dr.)
VERTEX - je najvia toka glave, pri standardnom stojeem stavu.
EURYON - je najlateralnija toka na glavi. Poloaj ove toke ovisan je o obliku skeleta
lubanje.
OPISTHOCRANION - je najizboenija toka stranje strane glave u medijalnoj ravnini.
Odreujemo je kao najudaljeniju toku od toke "glahella".
FRONTOTEMPORALH - je najmedijalnija toka na grebenu eone kosti - linea lem pora lis.
TRICHION - je toka u medijalnoj liniji ela, na mjestu gdje zapoinje vlasite.
GLABELLA - je toka u medijalnoj liniji ela, odgovara mjestu sjecita spojnica koje prolaze
gornjim rubovima lukova orbita.
NASION - je toka koja odgovara mjestu spoja eone i nosne kosti u medijalnoj liniji,
odnosno

mjestu

na

kojem

medijalnu

liniju

sijee

linija

koja prolazi gornjim

rubovima desne i lijeve gornje vjee.

ORBITALE - je toka na najniem dijelu donjeg ruba orbite. Koristi se pri j odreivanju
poloaja "frankfurtske horizontale".
ZYGION - je najizboenija toka luka sponaste kosti - arcus zvgomaticus.
SUBNASALE - je toka koja odgovara vrhu kuta to ga u medijalnoj zatvaraiu donu
nib IIIKIIP nrpcn-arip i tn-a oni-nip nenirf
STOMION

- je

toka

koja

odgovara

mjestu

spoja

gornje

donje

usnice,

medijalnoj liniji, pri normalno zatvorenim usnicama.

PORION - je najvia toka vanjskog otvora zvukovoda - porus acusticus externus. Koristi se
pri odreivanju poloaja "frankfurtske horizontale".
TRAGION

- je

toka

na

gornjem

dijelu

tragusa.

Koristi

se

pri

odreivanju

poloaja "frankfurtske horizontale" kao zamjena za toku "porion".

SUBAURALE - je najnia toka usne resice.
POSTAURALE - je najizboenija toka stranjeg ruba helixa uha.
SUPERAURALE - je najvia toka helixa uha.

14

GNATHION - je najnia toka glave u medijalnoj liniji, na donjem rubu trupa eljusti - corpus
mandibulae.
SUPRASTERNALE - je najnia toka gornjeg ruba udubine prsne kosti - incisura davicularis,
u medijalnoj liniji.
MESOSTERNALE - je toka u medijalnoj liniji na sredini trupa prsne kosti -corpus stemi.
AKROMION - je najlaterarnija i najvia toka postraninog ruba acromiona -izboine grebena
lopatice.
DELTOIDE - je najlateralnija toka na koi nad cieltoidnim miiem.
RADIALE - je toka na laieralnom rubu glave palane kosti - caput radii.
STYLION - je najdistalnija toka na vrhu nastavka palane kosti - processus styloideus.
METACARPALE RADIALE - je toka radijalno smjetena na glavici druge metakarpalne
kosti.
METACARPALE ULNARE - je toka ulnarno smjetena na glavici pete metakarpalne kosti.
DAKTYLION - je najdistalnija toka na gornjem ekstremitetu, a odgovara vrhu treeg prsta
pri ispruenoj aci.
ILIOCRISTALE - je toka koja odgovara najlateralnijem mjestu na gornjem rubu zdjelinog
grebena - crista iliaca.
ILIOSPINALE - je toka nad iljatim izboenjem zdjeline kosti - spina iliaca anterior
superior.
SYMPHYSION - je toka na mjestu spoja gornjih grana preponskih kostiju -ramus superior
ossis pubis - u medijalnoj ravnini, odnosno toka koja odgovara gornjem rubu preponske
simfize.
TROCHANTERION - je toka nad velikim obrtaem - trocriantcr major - bedrene kosti.
TIBIALE - je najizboenija toka gornjeg ruba zglobnog vora goljenine kosti -condylus
medialis.
MALLEOLARE - je toka nad donjim rubom izdanka goljenine kosti - malleolus medialis.
METATARSALE FIBULARE - je lateralno smjetena toka na glavici pete metatarzalne kosti
stopala.
METATARSALE TIBIALE - je medijalno smjetena toka na glavici prve metatarzalne kosti
stopala.
AKR0PODI0N - je najdistalnija toka stopala, smjetena na najduem nonom prstu (prvom ili
drugom) . Pri odreivanju ove toke stopalo je poloeno na vodoravnu podlogu.
PTERNION - je najizboenija toka stranje strane stopala. Pri odreivanju poloaja ove toke
stopalo je poloeno na vodoravnu podlogu.

15

ZAKLJUAK

Cilj standardizacije antropometrijskih postupaka bio je stvoriti mogunost valjane usporedbe

rezultata te ukloniti pogreke koje su prizilazile iz nesuglasica oko poloaja tijela pri
mjerenju, zatim mjernih instrumenata, te tehnike mjerenja. Meutim, standardizacija mjernog
postupka nije u mogunosti otkloniti pogreku koja prozilazi iz individualnih razlika u
rezultatima mjerenja razliitih mjerilaca, individualnih razlika u rezultatima mjerenja istog
mjerioca i varijabilnosti nekih antropometrijskih dimenzija u funkciji vremena. Na temelju
procjene pouzdanosti mjerenja Stojanovi i saradnici zakljuuju da se niti jedna
antropometrijska mjera ne moe sa dovoljnim stepenom reprezentetivnosti procjeniti malim
brojem mjerenja, posebno jednim mjerenjem, jer se time unosi znaajna koliina sluajne i
sistematske pogreke.

16

LITERATURA

-http://161.53.244.3/~ozren/FT/NM/antropometrija_datoteke/frame.htm
-http://www.scribd.com/doc/19681359/2-SMAJLOVIC-PREDAVANJE-MjerenjaInstrumentarij-i-Postupak

17