Pregled Reforme Sigurnosnog Sektora U Bosni I Hercegovini

Denis Hadovi, Emsad Dizdarevi, Sanja Mihajlovi i
Armin Krali
PREGLED REFORME SIGURNOSNOG

SEKTORA
U BOSNI I HERCEGOVINI
Sarajevo, 2012.
PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI
2012.
IZDAVA:
Centar za sigurnosne studije, Sarajevo
ZA IZDAVAA:
Denis Hadovi, generalni sekretar
UREDNIK:
Armin Krali
RECEZENTI:
Dr. Timothy Donais, Global Studies, Wilfrid Laurier Universitet, ON, Kanada
Dr. Cornelius Friesendorf Lecturer, Goethe univerzitet, Frankfurt na Majni,
Njemaka
Prof. dr. Miroslav Hadi, Fakultet politikih nauka, Univerzitet u Beogradu,
Dr. Suzana Anghel, DCAF, vicarska
TAMPA:
Sonic Studio, Sarajevo
ZA TAMPARIJU:
Emir Dinovi
TIRA:
400 primjeraka
--------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
351.71/.9(497.6)
PREGLED reforme sigurnosnog sektora u Bosni i
Hercegovini / Denis Hadovi ... [et al.]. Sarajevo : Centar za sigurnosne studije BiH, 2012.
- 199 str. : graf. prikazi ; 25 cm
Bibliografija: str. 191-198 ; bibliografske i
druge biljeke uz tekst.
ISBN 978-9958-857-03-4
1. Hadovi, Denis
COBISS.BH-ID 19688454
Ova publikacija je proizvod projekta pod nazivom Jaanje kapaciteta organizacija
civilnog drutva za praenje reforme sigurnosnog sektora na Zapadnom Balkanu koji
je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveke. Ovaj
regionalni projekat u koji je ukljueno 7 regionalnih think-tank organizacija iz
Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Srbije,
prvodi se u saradnji sa DCAF-om (www.dcaf.ch). Ovaj rad je napisan pomou
metodologije koju je prvobitno kreirao Beogradski centar za sigurnosnu politiku
(www.ccmr-bg.org):
2012.
Sadraj
Skraenice
Predgovor.............................................................................................. 5
Uvod....................................................................................................... 9
Metodologija.........................................................................................11
Sluaj Bosne i Hercegovine...................................................................21
Pravna drava........................................................................................52
Izvrna kontrola.....................................................................................67
Parlamentarni nadzor i kontrola...........................................................79
Sudska kontrola......................................................................................95
Kontrola od strane nezavisnih dravnih institucija.............................125
Opa transparentnost...........................................................................143
Finansijska transparentnost.................................................................155
Zastupljensot........................................................................................171
Bibliografija.........................................................................................187
2012.
Skraenice
BD
BiH
CIK
DPA
EU
FBiH
GP BiH
GRECO
INTOSAI
KO SAI
MAP
MUP
NATO
NVO
NSRS
OHR
OSA BiH
OSBiH
OSCE
PIC
PIFC
PS BiH
RAK
RS
RSS
SIPA BiH
SKVP
SSR
SAD
UN
VM BiH
VP
VRI
ZKOS
Brko Distrikt
Bosna i Hercegovina
Centralna izborna komisija
Dayton Peace Agreement (Dejtonski mirovni sporazum)
Europska unija
Federacija Bosne i Hercegovine
Granina policija Bosne i Hercegovine
Grupa drava za borbu protiv korupcije
Meunarodne organizacije vrhovnih revizorskih institucija
Koordinacioni odbor VRI
Membership Action Plan (Akcijski plan za lanstvo)
Ministarstvo unutranjih poslova
North Atlantic Treaty Organization
Nevladine organizacije
Narodna skuptina Republike Srpske
Office of High Representative (Ured visokog predstavnika)
Obavjetajno sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine
Oruane snage Bosne i Hercegovine
Organizacija za sigurnost i saradnju u Europi
Vijee za implementaciju mira
Javna interna finansijska kontrola
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine
Regulatorna agencija za komunikacije
Republika Srpska
Reforma sigurnosnog sektora
Dravna agencija za istrage i zatitu
Stalni komitet za vojna pitanja
Reforma sigurnosnog sektora
Sjedinjene Amerike Drave
Ujedinjene nacije
Vijee ministara Bosne i Hercegovine
Visoki predstavnik u BiH
Vrhovna revizorska institucija
Zajednika komisija za odbranu i sigurnost
2012.
Predgovor
Polazei od injenice da je sigurnost kao kategorija oduvijek bila teini
cilj svake individue, drave i drutvene zajednice, te shodno tome i
nuan preduslov njihovog opstanka, neophodno je ukazati na znaaj i
ulogu sigurnosnih institucija u kreiranju adekvatnog okruenja kao
preduslova za cjelokupni razvoj drutva. Razliite spoznaje iz
historijskih i drugih istraivanja dosadanjeg razvoja ukazuju na
injenicu da su sigurnosne institucije temelj svakog smislenog ljudskog
postojanja u drutvu, njegove potrebe za uspostavljanjem, ouvanjem,
razvojem i osmiljavanjem, kako svog postojanja, tako i boljeg
funkcioniranja drave.
Otuda u strukturi ljudskog djelovanja vano mjesto zauzima termin
sigurnost kao jedan od pojavnih oblika ljudskog postojanja i institucije
koje su zaduene za ouvanje i unapreenje ove komponente. U praksi,
primjena pojma sigurnosti i razliita teorijska promiljanja o njemu
ukazuju na svu sloenost definiranja sigurnosti kao pojma. Meutim, za
potrebe naeg definiranja posluiemo se nama najprihvatljivijom
definicijom, po kojoj pojam sigurnost podrazumjeva: openito stepen
zatienosti: ljudi razliitih oblika njihova ugroavanja, zatitu
materijalnih i kulturnih dobara u linoj i drutvenoj svojini, zatitu
drutva i njihovih vrijednosti, cjelokupnu zatitu drave od svih vidova
njenog ugroavanja a naposljetku sigurnost podrazumjeva stepen
zatite od ugroavanja na planetarnom i kosmikom nivou ivota
openito i ljudskog roda u cjelosti. Svi nivoi sigurnosti: planetarni,
dravni i sigurnost ovjeka pojedinca, te materijalnih i kulturnih dobara
predstavlja neraskidivu cjelinu...1
Nadalje, imajui u vidu konceptualnost sadraja ove analize, neophodno
je ukazati i na definiciju sistema sigurnosti. Neosporno je govoriti da se
o ovom pojmu, kako u strunoj tako i naunoj literaturi razliito prilazi,
pri emu preovladava mnotvo razliitih teorijskih promiljanja i
znanstvenih pogleda. Iz tog razloga,ukazujemo na definiciju hrvatskih
1
Beridan, I., Tomi, I., Kreso, M., Leksikon sigurnosti, DES, Sarajevo, 2001, str. 348
2012.
autora, po kojima sustav nacionalne sigurnosti danas u sutinskom

smislu predstavlja sintezu svih podsustava u drutvu, jer osigurava
temeljne uvjete za opstanak i razvoj drutva, kvalitetu ivota i
djelovanje u smjeru poveanja otpornosti drutva i prirode od
ugroavanja, te otklanjanja posljedica, to ih prouzroe izvori
ugroavanja2
Promjene koje su nastale zavretkom bipolarnog rata, dovele su i do
novih konceptualnih promiljanja o sistemu, odnosno sektoru sigurnosti,
koji je kao takav definisan kao iri pojam u svom obuhvatu. U
prethodnom periodu (periodu Hladnog rata) moemo govoriti o civilnoj
kontroli oruanih snaga, koja se padom berlinskog zida i ranim
demokratskim promjenama postepeno transformisala u demokratsku
kontrolu nad oruanim snagama. Daljni iskorak ili evolucija u
transformaciji sigurnosnog sektora ostvaren je usvajanjem Kodeksa
ponaanja OSCE-a o politiko vojnim aspektima sigurnosti (OSCE
Code of Conduct), koji je princip demokratske kontrole proirio i na
unutranje sigurnosne snage (poput policijskih i obavjetajnih).
Koncept reforme sigurnosnog sektora je nastao krajem 90-ih godina XX
stoljea, a reforma sigurnosnog sektora se moe definisati kao proces
adaptacije aktera sigurnosti na politike i organizacione zahtjeve
transformacije,3 a reformisan sigurnosni sektor je sektor koji efikasno
i efektno prua ljudsku i dravnu sigurnost u okvirima demokratske
vladavine.4 U svojoj biti, reforma sigurnosnog sektora nastoji
uspostaviti najefikasniji i najkvalitetniji odnos izmeu sigurnosti,
demokratke kontrole i razvoja. Tako je i cilj ovoga zahtjevnog i
kontinuiranog procesa kreirati sigurnosno okruenje pogodno za
drutveni razvoj, potivanje ljudskih prava i demokratiju.
Grizold A., Tatalovi S., Cvrtila V., Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti, Fakultet politikih nauka i
Hrvatska udruga za meunarodne studije, Zagreb, 1999, str. 9
3
Timothy Edmunds, Securuty Sector Reform in transforming societies: Croatia, Serbia and Montenegro,
Manchester: Manchester University Press, 2007
4
Heiner Hnggi, Conceptualising Security Sector Reform and Reconstruction, Geneva: Democratic Control
of Armed Forces DCAF, 2004, p.275
2012.
U toku istraivanja reforme sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini,

koja je bila predmetom ovoga istraivanja, koriten je holistiki pristup
sigurnosnom sektoru, koji podrazumijeva analizu politika i postupaka
koje tee efikasnijem i efektivnijem pruanju sigurnosti u okvirima
demokratske vladavine. Stoga, u ovu analizu nisu uvrtene samo
institucije sa legitimnim mandatom za upotrebu sile, ve i njihovi
nalogodavci, kao i njihovi kontrolori. Odnosno, u fokusu posmatranja
bile su etiri razliite grupe aktera u sigurnosnom sektoru: a) dravni
akteri koji imaju pravo da koriste silu, b) dravni akteri koji nemaju
pravo da koriste silu, c) nedravni akteri koji imaju pravo da koriste silu
i d) nedravni akteri koji nemaju pravo da koriste silu.
Ovo istraivanje predstavlja doprinos civilnog drutva u procesu
reforme sigurnosnog sektora koje je sa svojim nezavisnim
istraivanjem, uz koritenje metodologije prilagoene kompleksnosti
projekta i kompleksnosti sigurnosnog sektora, pokualo da predstavi
rezultate reformskog procesa u oblasti sigurnosti. Istraivanje je
namijenjeno dravnim institucijama, istraivaima, profesionalcima,
akademskoj zajednici i studentima u cilju boljeg razumijevanja stanja
reforme sigurnosnog sektora, te kao polazna taka za nova i ira
istraivanja iz ove oblasti. Predmetnim istraivanjem obuhvaen je
period reforme sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini od
potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma do 2011 godine.
Napomenuli bi da istraivanje predstavlja pionirski poduhvat u ovoj
kompleksnoj oblasti, u pokuaju da se na jednom mjestu konceptualno,
holistiki, teorijski utemeljeno, te metodoloki sistematizovano analizira
stanje i ocjeni napredak reforme sigurnosnog sektora u Bosni i
Hercegovini.
Ovom prilikom autori ovog istraivanja se zahvaljuju Ministarstvu
vanjskih poslova Kraljevine Norveke na finansijskoj podrci koja je
omoguila realizaciju ovog regionalnog projekta, enevskom Centru za
kontrolu oruanih snaga na njihovom angamanu na ovom projektu, te
ostalim partnerima iz konzorcija nevladinih organizacija sa podruja
7
2012.
Zapadnog Balkana, kao i svim pojedincima i grupama koji su na

direktan ili indirektan nain doprinijeli provoenju ovog istraivanja.
Sarajevo, juni 2012. godine.

Autori
2012.
Uvod
Ovo istraivanje je rezultat trogodinjeg projekta pod nazivom Jaanje
kapaciteta organizacija civilnog drutva za praenje reforme
sigurnosnog sektora Zapadnog Balkana kojeg je sprovodio konzorcij
nevladinih organizacija sa podruja Zapadnog Balkana. Projekat je bio
voen od strane enevskog centra za kontrolu oruanih snaga DCAF i
Beogradskog centra za sigurnosnu politiku, uz finansijsku podrku
Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveke. lanice ovog
konzorcija nevladinih organizacija su: Analytica (Makedonije),
Beogradski centar za sigurnosnu politiku BCSP (Srbija), Centar za
demokraciju i ljudska prava CEDEM (Crna Gora), Centar za
sigurnosne studije CSS (Bosna i Hercegovina), Kosovski centar za
sigurnosne studije KCSS (Kosovo), Institut za demokraciju i
medijaciju IDM (Albanija), te Institut za meunarodne odnose IMO
(Hrvatska). Kljuni dokument cjelokupnog projekta je Almanah reforme
sigurnosnog sektora na Zapadnom Balkanu, koji je objavljen u februaru
2012. godine.
Cilj ovog projekta, kao i ove publikacije, je da osigura nezavisno
istraivanje o kljunim dostignuima i slabostima reforme sigurnosnog
sektora u Bosni i Hercegovini. Ova publikacija sadrava obimno
kvantitativno i kvalitativno istraivanje o dostignuima reforme
sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini, kao i evaluaciju napretka
procesa dobrog rukovoenja sigurnosnim sektorom kao preduslovom
za demokratizaciju najkompleksnijeg dijela javnog sektora.
Istraivaima je predstavljena metodologija, razvijena od strane
Beogradskog centra za sigurnosnu politiku, koja je dopunjavana tokom
ovog trogodinjeg projeta, a zasnovana je na najkompetentnijim
indikatorima mjerenja dobrog rukovoenja javnih institucija.
Ova publikacija je podijeljena u devet poglavlja, gdje je prvo poglavlje
Studija sluaja Bosne i Hecegovine objavljene u regionalnom
2012.
Almanahu. Drugo poglavlje je analiza Pravne drave, odnosno

vladavine zakona, te predstavlja analizu zakona i njihove usklaenosti
sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Tree poglavlje analizira izvrnu
kontrolu nad sigurnosnim sektorom u Bosni i Hercegovini sa posebnim
fokusom na interna tijela za nadzor u dva polja istraivanja: krenje
zakona i ljudskih prava, te na budetsku kontrolu. etvrto poglavlje ove
publikacije obrauje parlamentarnu kontrolu sektora sigurnosti, dok je
peto poglavlje fokusirano na sudsku kontrolu. Poglavlje est analizira
kontrolu sigurnosnog sektora od strane nezavisnih dravnih tijela, poput
Ureda ombudsmena ili Ureda za reviziju institucija. Poglavlje sedam
nam daje analizu ope transparentnosti sigurnosnog sektora, dok se
poglavlje osam bavi analizom finansijske transparentnosti sigurnosnog
sektora, i to njegova dva dijela: finansijskom transparentnosti u procesu
budetiranja i finansijskom transparentnosti u javnim nabavkama.
Posljednje, deveto poglavlje nam daje analizu zastupljenosti ena i
konstitutivnih naroda u institucijama sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Regionalni Almanah je printan na engleskom jeziku, te je prvo poglavlje ove publikacije prevod Studije
sluaja Bosne i Hercegovine.
10
2012.
Metodologija6
Ova publikacija je zasnovana na osnovu nalaza i sveobuhvatnih
istraivanja koja su sprovoena u toku trajanja ovog projekta (20092011.), na osnovu metodologije razvijene od strane Beogradskog centra
za sigurnosnu politiku. Centar za sigurnosne studije, kao jedna od
sedam nevladinih organizacija angaovanih na ovom projektu, je
aktivno uestvovao u revidiranju ove metodologije, te je dao doprinos u
konsolidaciji i prilagoavanju metodologije. Tokom tri godine
metodologija je bila dizajnirana, redizajnirana i razvijana sa ciljem da se
prilagodi kompleksnosti projekta, regije, te posebno sigurnosnog
sektora. Svako od ovih poglavlja sadri sljedeu strukturu i vodi, koji
je vodio istraivae u procesu mjerenja progresa dobrog rukovoenja u
sigurnosnim institucijama:
Ustavni i zakonski okvir se odnosi na postojanje i kvalitet ustava i
primarnih zakona o akterima, kriterijima i administraciji. Primarni
zakoni o akterima predstavljaju zakone na osnovu kojih su osnovane i
djeluju sigurnosne institucije, koji im definiu njihove kompetencije,
mandate i pozicije unutrar sigurnosnog sektora (naprimjer Zakon o
odbrani). Primarni zakoni o kriterijima predstavljaju kljune zakone o
kriterijima koji su primjenjivi na sve aktere (naprimjer Zakon o slobodi
pristupa informacijama ili Zakon o zatiti tajnih podataka). Primarni
zakoni o administraiciji predstavljaju zakone na osnovu kojih rade
institucije jedne drave (na primjer Zakon o dravnim slubenicima ili
Zakon o Ministarstvima i drugim tijelima vlade).
U okviru ovog kriterija istraivai su analizirali postojanje ili nedostatak
ovih kljunih (primarnih) zakona za svaki kriterij, te provjeravali da li
su u skladu sa meunarodnim standardima civilne kontrole i zatite
ljudskih prava.
Tekst o metodologiji je preuzet iz regionalnog Almanaca o reformi sigurnosnog sektora Zapadnog

Balkana, koji je objavljen kao dio ovoga projekta.
11
2012.
Postojanje kljunih primarnih zakona je diskriminatorni indikator za

ocjene od 1-3. Kako bi odreeni kriterij dobio ocjenu 3, metodologija
zahtjeva da su primarni zakoni za sva polja promatranja u okviru jednog
kriterija usvojeni. Naprimjer, ako su dva od tri primarna zakona za
generalnu transparentnost (Zakon o slobodi pristupa informacijama,
Zakon o zatiti tajnih podataka i Zakon o zatiti linih podataka)
usvojeni, istrivai ne mogu da za taj kriterij daju ocjenu 3. Bez
usvajanja i implementacije sva tri ova zakona nemogue je tvrditi da su
obezbjeeni svi preduslovi za pravo pristupa informacijama. Na primjer,
ako je zakon o slobodi pristupu informacijama usvojen ali nije u
potpunosti implementiran zbog nedostatka zakona o zatiti tajnih ili
linih podataka koji bi jasno definirali sve izuzetke u sluajevima
slobode pristupa informacijama.
Implementacija se odnosi na kvantitet i kvalitet dobre ili loe prakse
implementacije zakona. Postojanje loe prakse je diskriminatorni
indikator za ocjene 1-3. Loa praksa se moe analizirati kroz:
frekventnost
(esto/povremeno/izuzetak),
kvantitet
(rasprostranjen/umjeren/rijedak)
i
kvalitet
(ozbiljna
loa
praksa/povremena loa praksa/minorni sluajevi loe prakse).
Kada je rije o davanju ocjena za dobru praksu, koriste se isti indikatori
(frekventnost, kvantitet, kvalitet), te trajanje/kontinuitet dobre prakse.
Kako bi se dobila ocjena 3, loa praksa mora da bude rijetka, ozbiljna
loa praksa (poput sluajeva pretjeranog koritenja sile koje uzrokuje
smrt) mora da bude izuzetak, te moraju postojati zabiljeke dobre prakse
(minimalno 2 godine). Ideja uspostavljanja indikatora dobre prakse je
bila kako bi se izbjeglo davanje visokih ocjena u sluajevima
uspostavljanja novih normi koje se ne bi implementirale. U okviru ove
komponente ocjenjivanja, uzeli smo u obzir da je mogue da se dogodi
ozbiljna loa praksa, ali kao izuzetak. ak i u najnaprednijim
konsolidiranim demokratskim drutvima, individualci mogu ponekad da
kre drutvene norme i kreiraju ozbiljan incident. Meutim, ovakva
12
2012.
praksa ne moe da bude redovita, te ne smije da bude dio organizacijkse

kulture, kao to je sluaj kod ocjene 1.
Administrativni kapaciteti se odnose na analizu postojanja
instituconalnih preduslova za efikasan i efektivan menadment unutar
sigurnosnih institucija. Ovaj set indikatora predstavlja kljuni preduslov
za vie ocjene (4 ili 5), te se samo u sluajevima ocjena 4 i 5 oekuje da
su administrativni kapaciteti unaprijeeni, te da se usluge mogu
pretpostaviti usljed unaprijeenog rukovoenja. Kljuna razlika izmeu
ocjena 4 i 5 jeste da u sluajevima ocjene 5 administrativni kapaciteti
obuhvataju i proaktivnu praksu i menadment zasnovan na znanju
(naprimjer, vee oslanjanje na analize, podatke, strategijsko planiranje,
evaluacije, performanse rukovoenja itd.).
Vrijednosti analiziraju usvajanje normi sadranih unutar organizacijske
kulture sigurnosnih institucija, kao i ponaanje/percepcija od strane
drutva. Prihvatanje normi reforme sigurnosnog sektora je kljuni
indikator za vie ocjene (4 i 5). U okviru ovog seta indikatora analizirali
smo:
Da li je organizacijska kultura prihvatila nove norme ili jo
uvijek prua otpor, te ne kanjava krenja normi demokratske
civilne kontrole, kao i normi zatite ljudskih prava. Dokazi za
ovaj indikator su prikupljani kroz analizu prakse (naprimjer, broj
odbijenih zahtjeva upuenih od strane graana, nekanjavanje
vieg osoblja itd.) ili direktno putem intervjua, fokus grupa,
internih anketa itd.
Ponaanje/percepcija javnosti podrazumijeva da li su nove
norme (naprimjer, pristup informacijama) implementirane u
smislu da obini graani imaju povjerenja da e im dravne
institucije obezbijediti usluge u skladu sa njihovim pravima.
Takoer, to znai da je novo ponaanje sigurnosnih institucija
prihvaeno od strane najire javnosti.
13
2012.
Ispunajvanje ovih indikatora zahtjeva dui vremenski period;

esto je za ispunjavanje ovog indikatora potrebna promjena
generacije unutar institucija.
Vrijednosti su kljuni indikator za ocjene 4 i 5. To znai da za je za
ocjenu 5 potrebno da su demokratske norme u potpunosti prihvaene
unutar organizacijskih kultura ili relevantnih dravnih institucija, kao i
drutva u cjelosti.
Metodologija ocjenjivanja reforme sigurnosnog sektora7
POLJE PROMATRANJA
OCJENA 1
Fokusira se
na pravne
norme i
lou praksu
Ustavni i
zakonski okvir
(Ustav, primarni
zakoni o
kriterijima,
akterima i javnoj
administraciji)
Implementacija
(rezultati
implementacije)
Administrativni
kapaciteti za
implementaciju
POLJE POLJE POLJE

POLJE POLJE
1
2
3
4
5
Indikator: postojanje primarnih zakona: primarni
zakoni za odreeni kriterij nije usvojen (npr. za
generalnu transparentnost primarni zakoni su Zakon
o slobodi pristupa informacijama, Zakon o zatiti
tajnih podataka i Zakon o zatiti linih podataka)
Indikator: sadraj primarnih zakona je u skladu sa
standardima demokratske civilne kontrole i
standardima ljudskih prava: ako neki od primarnih
zakona postoji, a odredbe tog zakona nisu u skladu
sa meunarodnim standardima, posebno kada se
tie demokratske civilne kontrole i zatite ljudskih
prava. U isto vrijeme, ako postoji primarni zakon o
kriterijumu, dok primarni zakoni o akterima (poput
Zakona o odbrani) nije u skladu sa zakonom o
kriteriju, tako da limitira implementaciju tog
kriterija u praksi.
Indikator: frekventnost, kvantitet i kvalitet loe
prakse: postoji rairena loa praksa. Sprovodi se
sistemsko i sistematsko naruavanje ljudskih prava.
Sistemsko naruavanje ljudskih prava se odnosi na
krenja ljudskih prava od strane institucija, dok se
sistematsko naruavanje odnosi na velik broj
krenja ljudskih prava i njihovu uestalost.
Sluajevi ozbiljne loe prakse nisu neuobiajeni.
Indikator: postojanje i kvalitet sekundarne
legislative i internih dokumenata (podzakonski akti,
vodii, pravilnici, smjernice): poto nedostaju
Sonja Stojanovic: Security Sector Reform Index: Measuring to Advance Demokratization in BCSP and
DCAF Almanac on Security Sector Oversight in the Western Balkans, Beograd, 2012
7
14
2012.
kljuni zakoni ili nisu u skladu sa demokratskom

civilnom kontrolom ili standardima zatite ljudskih
prava, relevantna sekundarna legislativa ne
posjeduje odredbe koje bi garantovale usluge i
zatitu u skladu sa standardima demokratskog
rukovoenja.
Indikator: odgovorni odjel zaduen za
implementaciju odreenog kriterija ne postoji ili ne
radi svoj posao u skladu sa standardima
demokratskog rukovoenja.
Vrijednosti
Indikator: adekvatnost resursa i upravljanja

materijalnim i ljudskim resursima neophodnih za
implementaciju kriterijuma: relevantne
organizacijske jedinice nisu opremljene sa
adekvatnim kvantitetom i kvalitetom materijalnih i
ljudskih resursa za obavljanje svojih poslova na
efikasan nain.
Indikator: organizacijska (insitucionalna) kultura
ne stimulie sankcionisanje za krenje ljudskih
prava. Postoji stalni otpor reformama.
Indikator: ponaanje/percepcija javnosti: javnost
nema povjerenja u dravne institucije i zbog toga se
ne usuuju da zahtijevaju implementaciju
odreenog kriterija (npr. prijavljivanje krenja
ljudskih prava nevladinim organizacijama, a ne
institucijama)
15

POLJE PROMATRANJA
OCJENA 2
Fokus na
zakonske
norme i
praksu
Ustavni i
zakonski okvir
Implementacija
(rezultati
implementacije)
Administrativni
kapaciteti za
implementaciju
2012.
POLJE POLJE POLJE

POLJE POLJE
1
2
3
4
5
Indikator: postojanje primarne legislative: postoji
nekoliko primarnih zakona, ali sva polja
promatranja nisu obuhvaena primarnim zakonima
Indikator: odredbe primarnih zakona su u skladu sa
standardima demokratske civilne kontrole i zatite
ljudskih prava: odreeni broj primarnih zakona je u
skladu sa meunarodnim standardima demokratske
civilne kontrole i zatite ljudskih prava, dok veina
primarnih zakona o akterima ne osiguravaju
adekvatne garancije za zatitu ljudskih prava i
demokratsku civilnu kontrolu.
Indikator: frekventnost, kvantitet i kvalitet loe
prakse: jo uvijek postoji znaajna loa praksa, kao
i pokuaji uspostavljanja bolje prakse. Ozbiljna loa
praksa je povremena. Dobra praksa jo uvijek nije
postala regularna pojava.
Indikator: postojanje i kvalitet sekundarne
legislative i internih dokumenata (podzakona,
pravilnika, smjernica): poto postoji nedostatak u
prihvatanju normi zatite ljudskih prava i
demokratske civilne kontrole u primarnoj
legislativi, sekundarna legislativa i standardi zatite
ljudskih prava i demokratske civilne kontrole se ne
sprovode.
Indikator: odgovorni odjel zaduen za
implementaciju kriterija ne postoji ili ne radi svoj
posao u skladu sa praksom demokratskog
rukovoenja.
Moda su neka nova tijela uspostavljena nakon
usvajanja nekog od primarnih zakona za posmatrani
kriterijum, ali institucionalna infrastruktura za
implementaciju kriterija nije adekvatna i nije u
potpunosti funkcionalna.
Vrijednosti
Indikator: resursi za rad ovih odjela za

implementaciju odreenog kriterija ili nisu
predvieni nikako ili su nedovoljni u smislu
koliine i kvaliteta materijalnih i ljudskih resursa.
Dominantna organizacijska kultura je i dalje
nedemokratska i opire se bilo kakvim reformama.
Indikator: ponaanje/percepcija javnosti: javnost
nema povjerenja u dravne institucije i zbog toga se
16
2012.
ne usuuju da zahtjevaju implementaciju odreenog

kriterija (npr. prijavljivanje krenja ljudskih prava
nevladinim organizacijama, a ne institucijama), ili
poinju selektivno traiti odreene usluge ali ne za
sve za to imaju mogunost.
POLJE PROMATRANJA
OCJENA 3
Fokusira se
na
postojanje
primarnih
zakona koji
su u skladu
sa normama
demokratske
civilne
kontrole i
poetak
njihove
implementa
cije
Ustavni i
zakonski okvir
Implementacij
a
(rezultati
implementacije)
Administrativn
i kapaciteti za
implementaciju
POLJE POLJE POLJE POLJE POLJE 5

1
2
3
4
Indikator: postojanja primarne legislative:
usvojeni su primarni zakoni za SVA polja
promatranja, te sadre odredbe koje su u skladu
sa meunarodnim standardima demokratske
civilne kontrole i zatite ljudskih prava.
Indikator: dobra praksa postoji ve odreeno
vrijeme (u praksi to obino znai da se
implementacija zakona odvija ve minimalno 2
godine). Jo uvijek postoje sluajevi loe prakse, ali
ozbiljna loa praksa je izuzetak.
Kljuni preduslovi za poetak implementacije svih
primarnih zakona su stvoreni. To znai:
Indikator: da su kljuni podzakonski akti i interni
dokumenti usvojeni kako bi omoguili poetak
implementacije novih zakona.
Indikator: da postojee organizacijske jedinice
obavljaju svoj rad u skladu sa odredbama primarnih
zakona za odreeni kriterij, ili da su u tu svrhu
osnovane nove organizacijske jedinice.
Vrijednosti
Indikator: da su izdvojena odreena sredstva kako

bi ove organizacijske jedinice bile u mogunosti da
otponu sa radom.
Ne postoji otpor reformama, ali postojea
organizacijska kultura jo uvijek nije usvojila sve
relevantne demokratske norme.
Indikator: ponaanje/percepcija javnosti:javnost
poinje da zahtjeva odreene usluge od strane
dravnih institucija ali selektivno, te jo uvijek
postoji nedostatak povjerenja u njihov fer tretman.
17

POLJE PROMATRANJA
OCJENA 4
Fokusira se
na
institucional
izaciju i
pozitivne
vrijednosti
Ustvni i
zakonski okvir
Implementacija
(rezultati
implementacije)
Administrativn
i kapaciteti za
implementaciju
2012.
POLJE POLJE POLJE POLJE POLJE

1
2
3
4
5
Svi primarni zakoni su u skladu sa normama
demokratske civilne kontrole.
Postoje istaknute zabiljeke o dobroj praksi
(minimalno 5 godina). Dobra praksa je postala
pravilo, dok je loa praksa izuzetak. Loa praksa je
redovno i razmjerno kanjena.
Postoji horizontalna i vertikalna harmonizacija svih
zakonskih dokumenata neophodnih za
implementaciju odreenog kriterija. To znai da su
nove norme usvojene ne samo za implementaciju
primarnih zakona o kriterijima, nego i za
implementaciju primarnih zakona o akterima, kao i
zakona o javnoj administraciji. Veina relevantne
sekundarne legislative je usvojena.
Rezultat harmonizacije je da norme u primarnoj
legislativi nisu kontradiktorne, te da zajedno sa
harmoniziranom sekundarnom legislativom i
internim aktima osiguravaju jedinstvenu platformu
za implementaciju kriterija.
Organizacijske jedinice zaduene za
implementaciju normi iz primarnih zakona za
odreeni kriterij su u potpunosti funkcionalne i
opremljene sa dostatnim resursima.
Vrijednosti
Ako postoji saradnja sa organizacijama civilnog

drutva u implementaciji odreenog kriterija, nije
vie zasnovana na ad hoc principu, ve je
institucionalizovana kroz procedure i prakse.
Demokratske norme su usvojene od strane
institucija. Loa praksa je redovno i adekvatno
sankcionisana.
Graani su informirani o njihovim pravima, kao i o
rezultatima rada dravnih institucija. Posebna
panja je posveena informiranju graana o
mjerama i sankcijama poduzetim protiv onih koji
kre norme demokratskog civilnog rukovoenja.
18

POLJE PROMATRANJA
OCJENA 5
Fokusira se
na
prihvaene
vrijednosti
Ustavni i
zakonski okvir
Implementacija
(rezultati
implementacije)
Administrativni
kapaciteti za
implementaciju
Vrijednosti
2012.
POLJE POLJE POLJE

POLJE POLJE
1
2
3
4
5
Svi primarni zakoni su u skladu sa normama
demokratske civilne kontrole.
Znaajan napor je posveen preventivnom i
proaktivnom radu kako bi se umanjile mogunosti
za lou praksu. Postoje istaknute zabiljeke dobre
prakse (minimalno 10 godina). Dobra praksa je
postala pravilo, dok je loa praksa tek izuzetak.
Loa praksa je redovno razmjerno kanjena.
Postoji horizontalna i vertikalna harmonizaicja svih
zakonskih dokumenata neophodnih za
implementaciju odreenog kriterija. Organizacijske
jedinice zaduene za implementaciju normi iz
primarnih zakona za odreeni kriterij su u
potpunosti funkcionalne i opremljene sa dostatnim
resursima.
Druga generacija reforme se odvija nakon iskustava
nauenih tokom poetnih godina implementacije.
Ova reforma podrazumijeva efikasniji i efektivniji
menadment. Zbog toga, nove procedure i praksa
su prihvaene u cilju boljeg stratekog planiranja,
upravljanja poslovnim rezultatima, budetiranja
kao i upravljanje servisima koji su potrebni za
unapreenje implementacije kriterija.
Institucije sigurnosnog sektora su u potpunosti
usvojile demokratske norme.
Graani su takoer usvojili ove norme, te su
prepoznali da institucije funkcioniu u skladu sa
normama demokratskog rukovoenja. Ne postoji
velika razlika u percepciji veine stanovnitva i
marginaliziranih grupa (poput mladih, etnikih
manjina itd).
19
Tabela ocjena reforme sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovi
POLJE PROMATRANJA
Pravna drava
Izvrna kontrola
Parlamentarni nadzor i kontrola
OCJENA
2,5
3
3,5
Sudska kontrola
Kontrola od strane nezavisnih dravnih institucija
Opa transparentnost
2,5
Generalna transparentnost
2,5
Zastupljenost
2,5
POGLAVLJE
POGLAVLJE I I
Sluaj Bosne i Hercegovine

Sluaj
Hercegovine
Denis Hadovi i Emsad Dizdarevi
POGLAVLJE I

22
2012.
2012.
Uvod
Jedan od osnovnih uvjeta za uspjeno upravljanje dravom u
postkonfliktnom kontekstu je uspostava demokratske civilne kontrole i
nadzora nad sigurnosnim sektorom, kao i njegova integracija i
konsolidacija. Ovo je teak i osjetljiv zadatak, budui da sigurnosni
sektor ukljuuje institucije koje su direktno ukljuene u realizaciju
najosnovnije funkcije drave, garanciju nacionalne sigurnosti. Stoga je
proces reforme sigurnosnog sektora bitan dio ukupne politike,
ekonomske, drutvene i institucionalne transformacije dravnih
struktura. Pokazatelj uspjene transformacije je primjena kvalitetno
struktuiranog demokratskog nadzora nad cjelokupnim sigurnosnim
sektorom, koji se sastoji od dravnih i nedravnih aktera ukljuenih u
proces obezbjeivanja nacionalne sigurnosti.
Bosni i Hercegovini, kao i drugim zemljama Zapadnog Balkana,
nedostaju odgovarajue metode i instrumenti za kredibilnu analizu
obima i naina na koje bi reforme sigurnosnog sektora trebale biti
provedene. Ovaj rad ima za cilj, da iz perspektive civilnog drutva,
ponudi pregled sveukupnog napretka koji je Bosna i Hercegovina
postigla na svom putu ka izgradnji i transformaciji vlastitog sigurnosnog
sektora.
Imajui navedeno na umu, autori e prvenstveno pristupiti definisanju
specifinog konteksta u kojem je provedena reforma sigurnosnog
sektora u Bosni i Hercegovini, sagledavajui pri tome vanjske i
unutranje aktere koji su odigrali znaajnu ulogu u oblikovanju i
definisanju obima reformi. Potom e ovaj rad pruiti uvid u
najznaajnija postignua koja su u institucionalnom pogledu
okarakterisala reformu sigurnosnog sektora u tranzicijskom kontekstu
Bosne i Hercegovine. I na kraju, autori rada e ponuditi analizu
kljunih elemenata razvoja i funkcionisanja mehanizama demokratske
odgovornosti. Slijedom prethodnih navoda, ovo poglavlje nastoji pruiti
odgovore na pitanja kako i zato odreeni sigurnosni akteri nisu uspjeli
da obezbijede nacionalnu i individualnu sigurnost u Bosni i
Hercegovini, posebno apostrofirajui nivo odgovornosti u sigurnosnom
23
2012.
sektoru. Na kraju, preporuke date u ovom istraivanju usmjerene su na

poboljanje funkcionisanja cjelokupnog sigurnosnog sektora i iste imaju
za cilj da ubrzaju integraciju Bosne i Hercegovine u euro-atlantske
sigurnosne strukture.
Pozadina
Bosna i Hercegovina se suoila sa uasnim etvorogodinjim ratom koji
je ostavio nesagledive posljedice na njeno politiko, ekonomsko i
drutveno okruenje, kao i njen sigurnosni sistem. Raspadom
komunistikog sistema dolo je do podjele sigurnosnog sektora bive
Jugoslavije po nacionalnim linijama. Zatim su se, u periodu od 1992. do
1995. godine, te nacionalne grupacije meusobno sukobile. Rat je
okonan ratifikacijom Dejtonskog mirovnog sporazuma,8 koji je imajui
na umu oteavajue okolnosti, predstavljao najbolje rijeenje koje se
moglo postii u datom trenutku. Meunarodna zajednica je oekivala da
e se uz njenu pomo drava normalizovati, te da e se oite podjele
prevazii u blioj budunosti. Isti pristup primjenjen je i na pitanja iz
oblasti sektora sigurnosti, koja u mirovnom sporazumu nisu zasebno
tretirana. Meunarodna zajednica je preuzela odgovornost postepene
normalizacije odnosa i izgradnje zajednikih institucija. Izjave poput
one da Bosna ne bi postojala kao drava bez meunardone pomoi
(Bose, 2002), moda najbolje saimaju kontekst u kojem je zapoeta
reforma sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini. Kao to je
naglaeno u ovom poglavlju, uloga meunarodne zajednice, utjelovljena
u instituciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, odigrala je
kljunu ulogu u oblikovanju demokratskih reformi sigurnosnog sektora.
Proces reforme sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini, u poreenju
sa drugim zemljama iz regije, bio je jedinstven po mnogo emu. Kao
prvo, meunarodna zajednica odigrala je veoma bitnu ulogu u ovom
procesu. Ta injenica, imala je bitan uticaj na odredbe vezane za
sigurnosni sektor u Ustavu BiH. Sam Ustav je takoer karakteristian za
8
Generalnim okvirnim mirovnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini (poznati kao Dejtonski
sporazum, ili Mirovni sporazum) okonan je skoro etverogodinji rat u zemlji.
24
2012.
Bosnu i Hercegovinu. On je usvojen kao dio Generalnog okvirnog

mirovnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, potpisanog 1995.
godine. Primarni cilj sporazuma bio je da okona sukob. Kao
posljedicu, predlagai Ustava izabrali su da uspostave samo osnovnu
dravnu strukturu, ostavljajui mnoge dravne nadlenosti, ukljuujui i
sigurnost, u rukama dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i
Republike Srpske. Tokom reformatorskih procesa uspostavljanje
sigurnosnih agencija na dravnom nivou znailo je da entitetske moraju
biti ukinute. Prijenos nadlenosti sa nivoa entiteta na dravni nivo
uspjeno je okonan, sa izuzetkom policije koja je i dalje
decentralizovana. Isto vai i za sudski sistem. Ustav ne daje dovoljno
smjernica za sigurnosni sektor, niti prepoznaje sigurnost kao javno
dobro, te nije dovoljno precizan u svojim odredbama. Jedino tijelo koje
se spominje u Ustavu BiH, a koje je vezano za sigurnost, bio je Stalni
komitet za vojna pitanja, savjetodavno tijelo institucije Predsjednitva
Bosne i Hercegovine.
Daljnji proces integracije BiH u euro-atlanske sigurnosne strukture
nedvosmisleno je pokazao da bi ustavne odredbe o sigurnosnom sektoru
trebale biti izmjenjene. Jedan lan Ustava omoguava dravnom nivou
Bosne i Hercegovine da preuzme nadlenosti od strane entiteta u
domenama u kojima entiteti postignu koncensus i sporazum (Ustav BiH,
lan III.5.a), ostavljajui time mogunost entitetskim parlamentima da
prebace ovlasti nad sigurnosnim sektorom na dravni nivo. Kao rezultat
primjene ovog lana Ustava, sigurnosni sektor je centralizovan i sada je
u punoj nadlenosti vlasti na dravnom nivou, sa izuzetkom policije,
koja je jo uvijek u nadlenosti entiteta.
Reforma odbrane u Bosni i Hercegovini je jedna od najuspjenije
provedenih reformi nakon rata (Vetschera i Damian, 2006). Netom po
uspostavljanju mira, Bosna i Hercegovina je imala tri potpuno odvojene
vojske, koje su do tada bile u sukobu jedna sa drugom. Danas su
Oruane snage Bosne i Hercegovine ujedinjene pod jedinstvenim
lancem komande i podreene civilnim vlastima, sa Predsjednitvom
Bosne i Hercegovine kao vrhovnim komadantom (Zakon o Odbrani,
25
2012.
lan 11). Slina transformacija se dogodila u obavjetajnom sektoru, to

je rezultiralo uspostavljanjem jedinstvene obavjetajno-sigurnosne
strukture. Ovi primjeri ukazuju na predanost dravnih vlasti i
meunarodne zajednice u procesima reforme sigurnosnog sektora u
Bosni i Hercegovini. Prijenos nadlenosti sa entiteskog na dravni nivo
nije bio dobrovoljan proces, pogotovo kada je rije o reformi vojske.
Snaan pritisak meunarodne zajednice rezultirao je usvajanjem zakona
potrebnih za reformu odbrane, kao i za formiranje jedinstvene vojne
sile. Slinu situaciju imamo i u obavjetajnoj reformi, te u reformi
poreznog i carinskog sistema. Osim u sluaju policije, prijenos
nadlenosti u pitanjima odbrane i sigurnosti sa entiteta na dravne vlasti
je nastavljen. Ovo je omoguilo uspostavljanje parlamentarnih komisija
za nadzor nad sigurnosnim sektorom i drugih oblika demokratske
kontrole, a samim tim i snaniju demokratsku kontrolu nad ovim
sektorom. Dvije parlamentarne komisije su uspostavljne tokom 2003. i
2004. godine sa ciljem da doprinesu ovim nastojanjima. To su
Zajednika komisija za sigurnost i odbranu i Zajednika sigurnosno
obavjetajna komisija za nadzor nad radom Obavjetajno-sigurnosne
agencije Bosne i Hercegovine. U istom periodu, uspostavljena su i dva
nova ministarstva u Vijeu ministara Bosne i Hercegovine,
Ministarstvo odbrane i Ministarstvo sigurnosti. Svako od uspostavljenih
ministarstava ima nadlenosti po pitanjima sigurnosti.
Druge institucije uspostavljene su da nadoknade propuste sadrane u
Ustavu. Uspostavljanje Granine policije Bosne i Hercegovine u 2001.
godini (prvobitno nazvana Dravna granina sluba), predstavljalo je
odgovor na pitanje zatite i kontrole meunarodnih granica koje je
ranije bilo u nadlenosti entitetskih i kantonalnih ministarstava
unutranjih poslova. Nakon uspostavljanja dravnog Suda i Tuilatva u
2001. godini, uoena je potreba da se uspostavi policijska agencija na
dravnom nivou. To je vodilo uspostavljanju Dravne agencije za
istrage i zatitu Bosne i Hercegovine (SIPA State Investigation and
Protection Agency) u 2002. godini. Integracija poreskog i carinskog
sistema, otjelovljena u dravnoj Upravi za indirektno oporezivanje, dala
26
2012.
je znaajan doprinos poboljanom nadzoru nad indirektnim porezima,

kao i nad ukupnim nacionalnim prihodima.
Reforma policije u Bosni i Hercegovini provedena je u nekoliko faza.
Posljednja se desila 2008. godine i okonana je usvajanjem dva
osnovna zakona, kojima se ureuje koordinacija meu policijskim
agencijama na dravnom nivou, te obezbjeuje nezavisni nadzor. To su
Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za
podrku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine, te Zakon o
nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i
Hercegovine. Usvajanjem ova dva zakona, kompletiran je zakonski
okvir za demokratski nadzor dravnih policijskih agencija. to se tie
entitetskih i kantonalnih policijskih snaga, zakonska regulativa i
nadzorna tijela uspostavljena su tokom ranije faze reforme. Struktura
policijskih slubi u Bosni i Hercegovini veoma je komplikovana. Pored
policijskih agencija na dravnom nivou, postoji jo trinaest drugih; dvije
entitetske policijske agencije (jedna u Federaciji Bosni i Hercegovini i
druga u Republici Srpskoj), te policijske snage Brko Distrikta.
Federacija Bosne i Hercegovine dalje je podijeljena na dodatnih deset
kantonalnih policijskih agencija, to u konanici rezultira ukupnim
brojem od etrnaest policijskih struktura u Bosni i Hercegovini. Proces
zakonskih reformi sigurnosnog sektora oblikovan je politikim
konfliktima tri velike etnike grupacije i njihovih politikih elita, koje
imaju suprostavljena miljenja o principima dravne sigurnosti i obimu
reformi. Iz ovih razloga sigurnosni sistem nije zasnovan na
koherentnom sistemu demokratskih vrijednosti. Politika neslaganja ne
dozvoljavaju da se zakonima jasno dodijele nadlenosti i jurisdikcije
institucijama. Periodine diskusije o potrebi i obimu potrebnih reformi
takoer predstavljaju prijetnju po efikasnost sigurnosnog sektora. Tako
naprimjer, ova politika neslaganja dovela su do smanjivanja sredstava
koja se dodijeljuju za reformu, to je posebno zabrinjavajua injenica u
vremenu kada e se Bosna i Hercegovina potencijalno suoiti sa
ekonomskom krizom.
27
2012.
Reforma sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini je kompleksan

proces. Postojanje mnogih meusobno povezanih faktora uslonjava
pokuaj da se obezbijedi jasan uvid u postignua i napredak.
Metodologija (Stojanovic, 2012) koritena za ovo istraivanje, a
razvijena u suradnji sa naim regionalnim partnerima, usmjerena je ka
davanju odgovora na osnovu empirijskog istraivanja u namjeri da se
predstavi sveobuhvatni pristup nadzoru, praenju i mjerljivosti
sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini. Koristei primarne i
sekundarne izvore i primjenjujui nove kriterije za procjene,
nastojaemo ponuditi uvid u stepen ostvarenja reforme sigurnosnog
sektora.
Ideja koja istovremeno ilustrira potekoe u implementaciji predmetnog
istraivanja i predstavlja pristup koji su autori koristili u pokuaju da
prevaziu ove potekoe, najbolje je izraena u izjavi da je reforma
sigurnosnog sektora umjetnost mogueg (Nathan, 2006). Stavovi
pojedinih sigurnosnih aktera naspram monitoringa od strane civilnog
drutva, predstavljali su odreeni problem tokom provoenja
istraivanja. Ovaj problem uslonjen je objektivnim okolnostima, kao
to je nepostojanje adekvatnih podataka o sudskim sluajevima, te
subjektivnim okolnostima kao to je nevoljnost Obavjetajnosigurnosne agencije da surauje. Uprkos ovim ogranienjima, ovo
poglavlje predstavlja pionirski pokuaj da se istrai upravljanje
sigurnosnim sektorom u Bosni i Hercegovini. Svrha poglavlja je da
ponudi itateljima kritiku analizu, te da inspirie druge istraivae i
profesionalce da proire istraivanja u ovom polju.
28
2012.
Modeli demokratske odgovornosti sigurnosnog sektora

Demokratski nadzor nad sigurnosnim sektorom i odgovornosti
institucija toga sektora predstavljaju uslov demokratije. Da bi se ovaj
uvjet zadovoljio u Bosni i Hercegovini, uspostavljene su i pokrenute sve
znaajne mjere kontrole, ukljuujui parlamentarnu kontrolu, izvrnu
kontrolu, sudsku kontrolu i kontrolu od strane nezavisnih dravnih
tijela, kao to su ombudsman ili dravni ured za reviziju. Slijedea
tabela najbolje saima osnovne sigurnosne aktere i odgovarajue
mehanizme nadzora:
Tabela 1: Mapiranje sigurnosnog sektora
Dravni akteri
ovlateni da koriste
silu
Izvrna vlast
Parlamentarni
nadzor
Nezavisna tijela za
nadzor
Pravosue
Civilno drutvo
Nedravni akteri
ovlateni za
koritenje sile
Meunarodna
zajednica
State level
- Ouane snage Bosne i Hercegovine
- Dravna agencija za istrage i zatitu
(SIPA)
- Granina policija Bosne i Hercegovine
- Obavjetajno - sigurnosna agencija
Bosne i Hercegovine9
- Direkcija za koordinaciju policijskih
tijela Bosne i Hercegovine
- Sluba za poslove sa strancima Bosne i
Hercegovine
- Predsjednitvo Bosne i Hercegovine
- Vijee ministara Bosne i Hercegovine
- Ministarstvo odbrane Bosne i
Hercegovine
- Ministarstvo sigurnosti Bosne i
Hercegovine
- Zajednika komisija za odbranu i
sigurnost
- Zajednika komisija za nadzor nad
radom Obavjetajno-sigurnosne agencije
Bosne i Hercegovine
Vidi tabelu 2
Entity/cantonal level
- Policija Republike Srpske
- Policija Federacije Bosne i
Hercegovine
- Kantonalni policijske slube Policija Brko Distrikta
- Sudska policija
entiteta/kantona/Brko Distrikta
- Sud Bosne i Hercegovine

- Tuilatvo Bosne i Hercegovine
- Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i
Hercegovine
- Nevladine organizacije
- Mediji
- Nadlenost nad PSK imaju entiteti
- Kantonalni/okruni sudovi
- Sud Brko Distrikta
- Predsjednici entiteta
- Entitetske/kantonalne vlade
- Ministarstva unutranjih poslova
entiteta/kantona
- Sigurnosna komisija Parlamenta

Federacije Bosne i Hercegovine
- Sigurnosna komisija Narodne
skuptine Republike Srpske
- Nevladine organizacije
- Mediji
- Privatne sigurnosne kompanije
- Ured visokog predstavnika (OHR)

- NATO, EU (EUFOR, EUPM), OSCE,
UN
Obavjetajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine nema policijske kompetencije, i ne smije koristiti

silu.
9
29
2012.
Inistitucija koja predstavlja najbolji primjer uloge koju vri civilna

demokratska kontrola je Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine i
njene nadlene komisije. Odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma
dodijelile su sve nadlenosti za parlamentarnu kontrolu entitetskim
parlamentima. Tokom procesa reforme i uspostave sigurnosnih
institucija na dravnom nivou, uoena je jasna potreba da se uspostave
parlamentarna tijela za nadzor nad radom sigurnosnih institucija na
dravnom nivou. Kao to je ve reeno, uspostavljene su dvije komisije
u Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine: Zajednika komisija
za odbranu i sigurnost i Zajednika sigurnosno-obavjetajna komisija za
nadzor nad radom Obavjetajno-sigurnosne agencije (OSA). Zajednika
komisija za odbranu i sigurnost, uspostavljena 2003. godine, zaduena
je izmeu ostalog i da nadzire implementaciju sigurnosne i odbrambene
politike Bosne i Hercegovine.10 Zajednika komisija za nadzor nad
radom OSA-e11 uspostavljena je u aprilu 2004. godine i zaduena, da
pored drugih zadataka, nadzire legalnost rada OSA-e, daje miljenja na
imenovanje direktora, razmatra izvjetaje predsjedavajueg Vijea
ministara o njegovim nadlenostima vezanim za nadzor, itd.12 Obje
komisije su veoma aktivne u provoenju demokratske kontrole.13 Pored
ove dvije komisije na dravnom nivou, i dalje postoje komisije na
entitetskom nivou koje se bave nadzorom i kontrolom nad radom
entitetskih policijskih snaga. U Republici Srpskoj, to je Odbor za
bezbjednost Narodne skuptine, dok u Parlamentu Federacije Bosne i
Hercegovine djeluje Komisija za sigurnost. Komisija za sigurnost i
nadzor nad policijskim snagama Brko Distrikta zaduena je za
demokratski nadzor nad Policijom Brko Distrikta. Takoer, u nacrtu je
10
http://parlament.ba/komisija/1/0/32.html, pristupljeno 7. maja, 2010. godine

Izmjenama Zakona o OSA-i iz 2009 godine, Zajednika sigurnosno obavjetajna komisija za nadzor nad
radom Obavjetajno sugurnosne agencije BiH je promijenila naziv u: Zajednika komisija za nadzor nad
radom Obavjetajno sigurnosne agencije BiH.
12
http://parlament.ba/komisija/1/0/33.html , pristupljeno 7. maja, 2010. godine
13
Za vie informacija pogledajte
http://www.parlament.ba/sadrzaj/komisije/zajednicke_komisije/odbrana/izvjestaji_o_radu/Default.aspx?id=
30426&langTag=bs-BA , pristupljeno 4. juna, 2011. godine
11
30
2012.
i specijalni zakon o parlamentarnoj kontroli koji za cilj ima ureenje

ovoga polja na sveobuhvatniji nain.14
Unutranji nadzor u tijelima sigurnosnog sektora i

vladajuim ministarstvima
Izvrna vlast
Izvrna kontrola nad sigurnosnim sektorom ureena je zakonima i
podzakonskim aktima kojima se uspostavlja kontrola nad radom
institucija, potivanju ljudskih prava, te kontrola nad budetskim
trokovima. Pored ovih tijela unutar sigurnosnih institucija, svako
ministarstvo ima inspektorate ili odsjeke zaduene za monitoring nad
radom ovih institucija.
Izvrna vlast je uspostavila niz mehanizama unutranjeg nadzora koji
djeluju uporedo sa razliitim sigurnosnim akterima. Ova tijela
unutranje kontrole obino se nazivaju inspektorati ili unutranja
kontrola i odgovorna su da osiguraju da se sigurnosni akteri povinuju
zakonu i potuju ljudska prava. Takoer, postoje odsjeci i odjeli za
finansije koji funkcioniu unutar ministarstava, a nadleni su za nadzor i
kontrolu utroaka budeta.
Pravosue
Pravosue i sigurnosni sektor povezani su kroz nekoliko mehanizama
kontrole. Prema Zakonu o krivinom postupku i Krivinom zakonu,
sudovi su zadueni za davanje ovlatenja organima za provoenje
zakona ukoliko ovi ele da zaponu specijalne istrage. Kako rad
obavjetajnih agencija moe dovesti do krenja ljudskih prava osoba
koje te agencije istrauju, Zakon o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji
dodijelio je Sudu BiH primarnu ulogu u dodijeljivanju ovlasti za istrage
Za vie detalja o prijedlogu zakona pogledajte
http://www.parlament.ba/sadrzaj/zakonodavstvo/u_proceduri/default.aspx?id=27028&langTag=bs-BA
pristupljeno 5. juna, 2011. godine
14
31
2012.
obavjetajnim agencijama, kao i u nadzoru istraga i osiguranju da su ove

istrage provedene u skladu sa relevantnim zakonskim okvirom. Sudovi
igraju osnovnu ulogu u procjeni legalnosti koritenja sile od strane
policije i u sluajevima zloupotrebe prava pritvorenika.
Nezavisna dravna tijela

U cilju postizanja odgovarajueg stepena zatite ljudskih prava graana
i zaposlenika u sigurnosnom sektoru, uspostavljeno je nekoliko
institucija na nivoima entiteta, te na dravnom nivou. Prije svega, tu su
nezavisna nadzorna tijela poput Institucije ombudsmana za ljudska
prava u Bosni i Hercegovini, koji se bavi zatitom ljudskih prava
graana. Dalje, Ured parlamentarnog vojnog povjerenika uspostavljen
je sa ciljem jaanja vladavine prava i zatite ljudskih prava i sloboda
vojnika i kadeta u Oruanim snagama Bosne i Hercegovine i drugih
zaposlenika u Ministarstvu odbrane. Zakon o Parlamentarnom vojnom
povjereniku15 propisuje suradnju Parlamentarnog vojnog povjerenika sa
Ministarstvom odbrane Bosne i Hercegovine, Generalnim tabom
unutar Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, Oruanim snagama i
Ombudsmanom za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Vojni
povjerenik je zakonski odgovoran za posebne istrage po nalogu
Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine i Zajednike komisije za
odbranu i sigurnost. U cilju uspostavljanja kontrole nad radom policije
na dravnom nivou, Parlamentarna skuptina je uspostavila dva
nezavisna tijela: Nezavisni odbor Parlamentarne skuptine Bosne i
Hercegovine, te Odbor za albe graana na rad policijskih slubenika u
policijskim tijelima BiH. Osim ova dva policijska odbora na dravnom
nivou, postoje i Nezavisni policijski odbor Federacije Bosne i
Hercegovine, te Nezavisni policijski odbor Republike Srpske, kao i
Policijski odbor Brko Distrikta. Parlamentarna skuptina Bosne i
Hercegovine uspostavila je Agenciju za zatitu linih podataka, kao i
Agenciju za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije. Zakon o
15
Slubeni glasnik BiH br. 49/09
32
2012.
Agenciji za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije usvojen je

2009. godine, ali je direktor Agencije imenovan tek sredinom 2011.
godine.16 Uprkos ovom zastoju, oekuje se da e agencija postati
operativna u bliskoj budunosti.
Nekoliko razliitih agencija imaju nadlenosti vezane za nadzor budeta
sigurnosnih institucija. Ustavom je odreeno da budet za institucije
vlasti na dravnom nivou, ukljuujui tu i sigurnosne institucije,
predlae Predsjednitvo na preporuku Vijea ministara, a usvaja
Parlamentarna skuptina.
Zakonski okvir je znaajno unaprijeen 2008. godine, usvajanjem
Zakona o unutranjoj reviziji institucija Bosne i Hercegovine17 i
Zakona o fiskalnom vijeu Bosne i Hercegovine18, koji imaju za cilj da
poboljaju transparentnost budeta. Nacrti, aurirane i zavrne verzije
budeta su sada dostupne javnosti. Tri revizorske institucije u Bosni i
Hercegovini su nadlene za nadzor nad utrocima budeta. To su Ured
za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH, nadlean za reviziju
institucija na dravnom niovu, te Ured za reviziju institucija u Federaciji
Bosni i Hercegovini i Glavna sluba za reviziju javnog sektora
Republike Srpske, nadleni za entitetske institucije.
Agencija za javne nabavke nadlena je da osigura da se sva dravna
tijela pridravaju Zakona o javnim nabavkama. Ova agencija je
nezavisna administrativna organizacija koja odgovara za svoj rad Vijeu
ministara, a na godinjoj osnovi izvjetava i parlament. Sigurnosne
institucije se zasebno tretiraju odredbama Zakona o javnim nabavkama.
U Zakonu su nabrojani sporazumi u polju odbrane vezani za
proizvodnju i trgovinu orujem, vojnom opremom i robom dvostruke
namjene, koji ne prolaze standardnu proceduru budui da se definiu
kao dravne tajne. Ovi sporazumi moraju biti popraeni specijalnim
sigurnosnim mjerama na nain kako je to definisano relevantnim
zakonima, ostalim regulacijama i administrativnim odredbama.
Slubeni glasnik BiH, br.62/11
Slubeni glasnik BiH, br. 27/08
18
16
17
33
2012.
Osnovna postignua i slabosti

Parlamentarni nadzor
Usposavljanje parlamentarnih komisija za nadzor nad sigurnosnim
sektorom na dravnom nivou moe se smatrati najznaajnijim
napredkom Bosne i Hercegovine u njenim nastojanjima da uspostavi
demokratsku kontrolu nad ovim sektorom. Uz snanu podrku
meunarodnih institucija,19 ove komisije su ovlatene da provode svoje
nadzorne funkcije na nain na kako je to odreeno relevantnim
zakonima. Parlamentarnim komisijama je u tim zakonima dodijeljen niz
mehanizama za nadzor sigurnosnog sektora. Njihov rad je velikim
dijelom transparentan a javnost adekvatno obavijetena o njihovim
aktivnostima. Takoer, komisije su uspostavile konkretnu saradnju sa
nevladinim sektorom u toku svoga rada. Ova saradnja se oituje u
organizaciji seminara i okruglih stolova sa predstavnicima nevladinih
organizacija i medija, i naglaena je u godinjim izvjetajima komisija.20
Rad komisija u Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine je na
zadovoljavajuem nivou, ali i dalje postoje manji nedostaci prikazani u
godinjim izvjetajima komisija.21 Jedan od nedostataka je nizak nivo
uspostavljene saradnje izmeu komisija i izvrnih organa, to dovodi do
toga da izvrna tijela ne odgovaraju na zahtjeve parlamentarnih
komisija. Ovaj manjak saradnje oit je u odnosu Zajednike komisije za
nadzor nad radom OSA-e sa Vijeem ministara Bosne i Hercegovine.
Kako stoji u izvjetajima komisije, Vijee ministara Bosne i
Hercegovine posljednje tri godine nije ispunilo svoju zakonsku dunost
koja se tie dostavljanja godinjih izvjetaja o radu OSA-e. U ovim
izvjetajima takoer se navodi da Vijee ministara nije dostavilo
informacije predsjedavajueg Vijea ministara o zakljuenju sporazuma
izmeu OSA-e i agencija i institucija stranih drava i meunarodih
organizacija tokom istog perioda. Kako se ini, neispunjavanje
Podrku komisijama dale su OSCE, DCAF, USAID, UNDP, te druge meunarodne organizacije, kao i
razliite zemlje vezane za BiH bilateralnim programima pomoi.
20
Godinji izvjetaji Zajednike komisije za odbranu i sigurnost i Zajednike komisije za nadzor nad radom
OSA-e Bosne i Hercegovine dostupni su na www.parlament.ba.
21
Godinji izvjetaji parlamentarnih komisija dostupni su na www.parlament.ba.
19
34
2012.
zakonskih obaveza je rezultat slabe koordinacije i nedostataka volje za

boljom saradnjom izmeu zakonodavnih i izvrnih organa. Ipak, trud
Komisije po ovom pitanju je urodio plodom pa je tako Vijee ministara
Bosne i Hercegovine dostavilo godinji izvjetaj za 2009. godinu.
Evidentne su i odreene slabosti vezane za administrativne i logistike
kapacitete sekreterijata komisija. Potrebe komisija prevazilaze trenutnu
podrku koju im pruaju njihovi sekreterijati. Jasno je da je komisijama
potrebno vie strune i finansijske podrke da poboljaju svoj rad. Ovo
se posebno odnosi na rad entitetskih komisija, u kojima je zaposlen
samo po jedno struno lice u sekreterijatu komisije.
Efikasnost parlamentarnog nadzora takoer je ponekad umanjena
politikim i praktinim problemima. U 2011. godini, kanjenje sa
imenovanjem novih lanova parlamentarnih komisija onemoguilo je
sazivanje komisija.22
Izvrna kontrola
Kontrola nad institucijama i osobljem, zatita ljudskih prava i kontrola
nad utrocima budeta, potpadaju u nadlenost izvrne grane vlasti. Ova
kontrola vri se uporedo sa izvravanjem ostalih dunosti, i ini segment
funkcionisanja sigurnosnih institucija. Analizom primarnih zakona
sigurnosnih aktera u Bosni i Hercegovini, te internih pravilnika tih
inistitucija, dolo se do zakljuka, da su zakoni i podzakonski akti koji
definiu izvrni nadzor usklaeni sa demokratskim principima.
Odsjeci za unutranju kontrolu za zatitu ljudskih prava uspostavljeni su
u svim sigurnosnim institucijama. Ovi odsjeci se bave albama graana
ili uposlenika sigurnosnog sektora na krenje ljudskih prava. Prema
slubenim podacima prikupljenim tokom ovog istraivanja, spomenuti
odsjeci podlijeu zakonom propisanim procedurama, na odgovarajui
Ovo se desilo tokom implementacije izbornih rezultata iz 2010. godine, kada su zbog politikih
obstrukcija novi lanovi komisije imenovani tek sredinom 2011. godine, dok u meuvremenu niko nije vrio
parlamentarnu kontrolu nad sigurnosnim sektorom.
22
35
2012.
nain procesuiraju albe graana i uposlenika u sigurnosnom sektoru, te

odreuju kazne u okviru zakonom propisanih proceduraa.
Analiza podataka, meutim, otkrila je i neke nedosljednosti. Postoji
veoma mali broj albi u poreenju sa brojem koji se oekuje na osnovu
broja graana i uposlenika. Ovo ukazuje ili na injenicu da pojedinci
nisu dovoljno svjesni da imaju pravo na albu, ili na pristrasan odnos
nadlenih slubi prilikom oitovanja o albama. Iako su svi potrebni
zakoni i podzakosnki akti usvojeni, te svi propisani odsjeci
uspostavljeni, postoji potreba za jaanjem administrativnih kapaciteta
unutar odsjeka za unutranji nadzor. Na rezultate njihovog rada utjee
nedostatak uredskog prostora, kao i injenica da odreeni organizacioni
dijelovi odsjeka, kao npr. Sektor za materijalno-finansisjke poslove,
nisu locirani u Ministarstvu unutranjih poslova Federacije Bosne i
Hercegovine.23
Sudska kontrola
Uloga pravosua u kontroli i nadzoru nad koritenjem sile i posebnim
istranim radnjama je bitna karika u garanciji potivanja osnovnih
ljudskih prava. Kao to je ve reeno, policija mora traiti odobrenje
Tuiteljstva kada treba sudsko ovlatenje za zapoinjanja posebnih
istranih radnji. Ove mjere mogu biti koritene u sluajevima kada nije
mogue dobiti dokaze na neki drugi nain, ili kada bi pronalaenje
dokaza predstavljalo preveliki problem. Ove radnje se obino koriste u
sluajevima optunica koje ukljuuju: zloine protiv integriteta Bosne i
Hercegovine, zloine protiv humanosti i drugih vrijednosti zatienih
meunarodnim zakonom, djela terorizma i zloina za koje poinilac
moe biti osuen na tri ili vie godina kazne. (Zakon o krivinom
postupku, lan.116-117) Obavjetajno-sigurnosna agencija Bosne i
Hercegovine upuuje zahtjev direktno Sudu BiH. Dokazi koje je
Agencija prikupila bez prethodne dozvole suda moraju se odmah
unititi. Dalje se od direktora zahtijeva da obavijesti predsjednika
23
MUP FBiH, pismena korespondencija, 15. novembar 2010. godine.
36
2012.
Obavjetajno-sigurnosnog odbora i glavnog inspektora, te da osigura

pokretanje postupka protiv osobe ili osoba koje su prekrile zakon
(Zakon o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji, lan 79).
Ranija iskustva govore u prilog tome da osobe nad kojima se vri istraga
nisu uvijek obavijeteni o cilju i rezultatu istrage, kako to definiu
odredbe Zakona o krivinom postupku i Zakona o Obavjetajnosigurnosnoj agenciji. Tokom analize, autori nisu nali dovoljno
podataka koji bi ukazali na to da se ovaj dio zakona u potpunosti
implementira ili da se implementira na nain kako je to zakonom
propisano. tavie, ni sudovi ni tuitelji ne posjeduju dostupan registar
koji bi na sveobuhvatan nain prikazao ovlatenja za provoenje
posebnih istranih radnji, tako da je ova informacija nedostupna
javnosti. Na na zahtjev, sigurnosne institucije nisu bile spremne
objelodaniti ove informacije.
Ustav je uspostavio pravosue koje ne moe efikasno funkcionisati.
Trenutno postoje etiri odvojene sudske strukture sa odvojenim
budetima i izmeu njih saradnja nije na zavidnom nivou.
Kontrola od strane nezavisnih nadzornih tijela

Postoji etrnaest nezavisnih nadzornih tijela u Bosni i Hercegovini. U
slijedeoj tabeli navedene su njihove uloge i nivo vlasti na kojem
djeluju:
Tabela 2: Nezavisna nadzorna tijela
Institucija
Institucija ombudsmana za
ljudska prava Bosne i
Hercegovine
Ured parlamentarnog
vojnog povjerenika
Nezavisni odbor Bosne i
Hercegovinea
Nivo
Polje
Bosna i Hercegovina
Ljudska prava
Bosna i Hercegovina
Ljudska prava
Bosna i Hercegovina
37
2012.
Odbor za albe policijskih

slubenika Bosne i
Hercegovine
Odbor za albe graana na
rad policisjkih slubenika u
policijskim agencijama
Bosne i Hercegovine
Nezavisni policijski odbor
FbiH
Bosna i Hercegovina
Ljudska prava
Bosna i Hercegovina
Ljudska prava

RS
Republika Srpska
Agencija za zatitu linih

podataka Bosne i
Hercegovine
Ured za reviziju
finansisjkog djelovanja
institucija Bosne i
Hercegovine
Ured za reviziju institucija u
FbiH
Bosna i Hercegovina
Ljudska prava
Bosna i Hercegovina
Budet
Federacija Bosna i
Hercegovina
Budet
Glavna sluba za reviziju

javnog sektora Republike
Srpske
Agencija za prevenciju i
koordinaciju borbe protiv
korupcije Bosne i
Hercegovine
Centralna izborna komisija
Bosne i Hercegovine
Regulatorna agencija za
komunikacije Bosne i
Hercegovine
Brko Distrikta
Republika Srpska
Budet
Federacija Bosna i
Hercegovina
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina
Elektronski
mediji
Brko Distrikt BiH
Najznaajnija institucija za zatitu ljudskih prava je Institucija

ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, institucija
38
2012.
ujedinjena na dravnom nivou i uspostavljena 2007. godine.

Ombudsmeni su nadleni za nadzor nad potivanjem ljudskih prava u
cjelokupnom javnom sektoru, bez odvojenog mandata za sigurnosni
sektor. Bosna i Hercegovina nije do sada usvojila iri strategijski pristup
obezbjeivanju i poboljavanju zatite ljudskih prava. Bez
odgovarajueg zakonskog i regulatornog okvira koji bi imao za cilj da
osigura implementaciju ombudsmenovih odluka, Ured ombudsmena
probleme rijeava na ad hoc osnovama. Zbog toga se odluke
Ombudsmena esto ne potuju, a rad Ombudsmena ne moe
napredovati.
Ombudsmani su planirali mnoge inicijative u polju ljudskih prava i
marginaliziranih grupa, te objavili niz izvjetaja kao to je Specijalni
izvjetaj o stanju ljudskih prava u inistitucijama zaduenim za izvrenje
krivinih sankcija. 24 Meutim, malo je aktivnosti poduzeto u smjeru
implementacije
ovih
planova
ili
praenja
implementacije
Ombudsmanovih preporuka. Ombudsmani su se sigurnosnim sektorom
bavili samo u okviru svojih istraivanja i preporuka vezanih za kazneni
sistem i tretman zatvorenika.25
Prema izvjetaju Ombudsmena za 2010. godinu, nepovinovanje
njegovim preporukama ukazuje na to da drutvo i vlast ne prihvataju
Ombudsmena kao nacionalnu instituciju nadlenu za prevenciju krenja
ljudskih prava. Izvjetaj u nastavku sugerira da je malo panje
posveeno ljudskim pravima i insititucijama koje ih tite, te ukazuje na
injenicu da demokratija nije veoma razvijena u Bosni i Hercegovini.
(Institucija Ombudsmena za ljudska prava, Godinji izvjetaj, 2011, str.
37)
Svi specijalni izvjetaji du dostupni na mrenoj stranici Inistitucije ombudsmana:
http://www.ombudsmen.gov.ba/PublikacijeEn.aspx?category=Special%20Reports.
25
Zakon o izvrenju krivinih sankcija pritvora i drugih mjera (2005) koji regulie osnovna i najbitnija
ljudska prava u BiH, u lanu 68 dodijeljuje zatvorenicima pravo da komuniciraju sa Ombudsmanom BiH
kao nezavisnim tijelom zaduenim za zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, dozvoljavajui im da se ale
u obliku peticije ili albe vezano za bilo koji problem. Ovo pravo koje imaju zatvorenici takoer je
oitovano u lanu 20 Zakona o ombudsmanu, koji kae da prepiska upuena ombudsmenu ili Instituciji iz
mjesta u kojima se osobe nalaze u pritvoru, u kojima su zatvoreni ili su lieni slobode ne moe podlijegati
nikakvoj cenzuri, niti se smije otvarati, a razgovori izmeu ombudsmena ili osoba koje je on delegirao ne
mogu nikada biti nadgledani to ukazuje na to da postojea regulacija u BiH sadri odredbe za kontrolu
nad kaznenim pitanjima od strane nezavisnih institucija van opsega zatvorskog sistema.
24
39
2012.
U izvjetajima za 2009. i 2010. godinu, Ombudsmen tvrdi da veliki broj

institucija u Bosni i Hercegovini nije uspio u potpunosti implementirati
odredbe Zakona o slobodi pristupa informacijama. Meutim, u
izvjetajima je istaknuto i to da je odreeni napredak postignut, jer samo
pet, od ukupno ezdeset i jedne institucije, nisu uspjele da imenuju
slubenike zaduene za odnose sa javnou, koji bi ujedno bili
odgovorni za procesuiranje zahtjeva za pristup informacijama. Iako
Bosna i Hercegovina ima napredan i moderan Zakon o slobodi pristupa
informacijama, otkriveni su odreeni problemi u vezi implementacije
istog. Osnovni problem je injenica da odredbe ovoga zakona nisu
dovoljno eksplicitne u tome da instiucije moraju dostaviti svoje
odgovore u formi odluke (a ne obavjetenja). Ovo u albenom procesu
stvara podnositelju albe praktian problem pravnog lijeka, jer se na
predstavku u vidu obavjetenja ne moe aliti, za razliku od predstavke
u obliku odluke.
Jedno od podruja vezanih za nezavisna tijela u Bosni i Hercegovini
koje treba osnaiti je i razmatranje mogunosti za sankcionisanje od
strane ovih tijela. Ove institucije mogu uraditi veoma malo na izvrenju
sankcija i zavise od dobrovoljnosti onih za koje postoje saznanja da kre
odreene zakone i regulacije. Dravni i entitetski parlamenti su proirili
svoje kapacitete na preporuku revizora. Meutim, ti kapaciteti su jo
uvijek nedovoljni u odnosu na potrebne kapacitete da bi se
implementirale preporuke iz revizorskih izvjetaja. Ni u jednom registru
do danas ne postoji primjer institucije koja je kanjena ili podvrgnuta
nekim disciplinskim mjerama.
Institucije za reviziju svake godine objavljuju izvjetaje koji jasno
ukazuju na propuste odreenih institucija. Naalost, nakon analize i
diskusije u parlamentu, izdvojeni problemi rijetko budu revidirani ili
ispravljeni. U izvjetaju za 2010. godinu, Ured za reviziju institucija
Federacije BiH (Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH, 2011) nije
dodijelio pozitivnu ocjenu niti jednoj instituciji. Ovi i slini nalazi
revizora su potencijalni dokaz o nemarnom upravljanju resursima od
40
2012.
strane drave. Zakonske izmjene su potrebne da bi se uvele sankcije za

one institucije koje se ne povinuju preporukama.
Ured Parlamentarnog vojnog povjerenika Bosne i Hercegovine je
jedinstvena institucija u regiji. Prvi Povjerenik je imenovan ubrzo nakon
to je Parlament usvojio Zakon o Parlamentarnom vojnom povjereniku
2009. godine26 i od tada je aktivan u polju promocije ljudskih prava i
osnovnih sloboda vojnog osoblja. Prema Zakonu o parlamentarnom
vojnom povejerniku, Povjerenik moe preuzeti sluajeve koje mu/joj
proslijedi Ombudsman (lan 7). Povjerenik je takoer odgovoran za
istragu posebnih sluajeva na osnovu preporuke Parlamentarne
skuptine i Zajednike komisije za odbranu i sigurnost. Povjereniku je
takoer dodijeljena mo da provodi istrage prema svom vlastitom sudu,
i moe zahtijevati preporuke za istragu od Zajednike komisije.
Povjerenik ima pristup informacijama potrebnim za istragu, a ministar
odbrane moe mu onemoguiti pravo pristupa samo u sluajevima kada
su podaci tajni. ak i u tom sluaju, ministar mora podnijeti razloge
Zajednikoj komisiji za odbranu i sigurnost.
Finansijska transparentnost
Bosna i Hercegovina je 2005. godine zapoela ozbiljnu budetsku
reformu u cilju jaanja faza planiranja i upravljanja domena javnih
finansija. Bosna i Hercegovina je od tada stvorila vrst zakonski okvir
za finansijsku transparentnost. Izgradila je moderan, srednjoroni proces
planiranja sa unaprijed odreenim trogodinjim budetskim kalendarom
i podjelom odgovornosti. U skladu sa Zakonom o finansiranju institucija
Bosne i Hercegovine,27 Ministarstvo finansija i trezora zadueno je za
pripremu budeta i finansiranja budetskih korisnika, kao i za usvajanje
relevantnih regulacija za pripremu budeta i aktivnosti za
implementaciju. Svaka institucija obavezna je da usvoji interne akte,
kao npr. pravilnike, koji e doprinijeti organizaciji ove oblasti. Zakonski
okvir je znaajno unaprijeen 2008. godine, posebno usvajanjem
26
27

41
2012.
28
Zakona o unutranjoj reviziji inistitucija Bosne i Hercegovine

i
29
Zakona o fiskalnom vijeu Bosne i Hercegovine. Oba zakona
promoviu potrebnu transparentnost budetiranja, inei proces javno
dostupnim tokom razvojne faze, kao i faze implementacije.
Iz revizorskih izvjetaja oito je da odreene institucije sigurnosnog
sektora, kao npr. Minsitarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, nisu dobile
zadovoljavajue ocjene. Dravni ured za reviziju izrazio je suzdrano
miljenje o finansijskom izvjetaju i legalnosti upravljanja tokom 2009.
godine.
Ured za reviziju redovno provodi godinje kontrole dravnih
sigurnosnih aktera, a sainjeni izvjetaji su javno dostupni. Ovaj pristup
je doveo do poboljanja u finansijskom poslovanju odreenih institucija.
Neke od ovih institucija, poput Dravne agencije za istrage i zatitu
Bosne i Hercegovine (SIPA), poboljale su svoje finansijsko poslovanje,
primjenjujui preporuke Ureda za reviziju. Odreene sugestije izneene
su i na finansijske aktivnosti Minstarstva sigurnosti, koje nije dostiglo
eljenu dinamiku upoljavanja u 2006. godini, to je Ministarstvo
ostavilo sa neiskoritenim resursima namijenjenim za plaanje osoblja.
Ova sredstva su presumjerena na druge budetske stavke. Ovakav trend
primjeen je i u drugim institucijama sigurnosti. Izvjetaji o
finansijskom djelovanju institucija Bosne i Hercegovine sainjavaju se
za sve dravne sigurnosne aktere i dostupni su iroj javnosti. Jedina
iznimka je Obavjetajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine.
Revizije Agencije vri parlamentarna komisija u skladu sa Zakonom o
Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji.
U skladu sa regulacijama, od svih institucija se zahtijeva da uspostave
unutranju kontrolu i procedure unutranje revizije.30 Ova obaveza,
meutim, nikada nije potpuno ispotovana. Tek su neke institucije, kao
to su Minsitarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, Granina policija i
Dravna agencija za istrage i zatitu, uspostavile unutranju reviziju.
30
Institucije iji godinji budet premauje dva miliona konvertibilnih maraka moraju uspostaviti
mehanizme unutranje kontrole.
28
29
42
2012.
Sveobuhvatna reforma u skladu sa meunarodnim standardima i

europskim praksama napreduje, i trebala bi postati funkcionalna do
kraja 2012. godine. Reformisani sistem trebao bi podrazumijevati
kompletan, funkcionalan sistem unutranje kontrole. Jedna od osnovnih
karakteristika finansijske kontrole je i ta, da se provodi u skladu sa
tradicionalnijim inspektoralnim pristupom vanjske revizije, umjesto
redovnih internih revizija. Ovo se posebno tie kontrole trokova, gdje
je teko razluiti razliku izmeu javnih i privatnih trokova slubenika.
Na primjer, linija izmeu slubenog i linog djelovanja nejasna je pri
razmatranju trokova kao to su reprezentacija, koritenje slubenih
vozila, telefona, koritenje dravne imovine nakon radnih sati, itd.
Nedovoljno povinovanje zakonima i podzakonskim aktima koji
propisuju kazne za krenja takoer ukazuje na sumnjive prakse vezane
za transparentnost revizorskih izvjetaja. Ovo je posebno vidljivo u
sluajevima gdje su preporuke nekoliko puta ponavljane za iste
prekraje. U cilju poboljavanja legislative vezane za ovo osjetljivo
polje finansijskog upravljanja, Zakon o javnim nabavkama31 nedavno je
proao kroz nekoliko izmjena (Slubeni glasnik BiH, 19/05, 52/05,
08/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10), a u cilju da osigura bolju kontrolu i
nadzor nad javnim nabavkama. Nepostojanje adekvatnog sistema
unutranje kontrole u institucijama sigurnosnog sektora zahtijeva
reformu. Tijela unutranje kontrole su vie skoncentrisana na legalnost
rada institucija i zakonske odredbe koje definiu status uposlenika.
Oekuje se da e se uspostavljanjem unutranje finansijske kontrole u
institucijama Bosne i Hercegovine, obezbijediti bolji okvir za
implementaciju untranjeg nadzora po pitanjima javne nabavke.
Administrativni kapaciteti Agencije za javne nabavke i Ureda za
razmatranje albi su nedovoljni za obim posla koji obavljaju. esto rade
sa samo pola ljudskih resursa potrebnih za odgovornosti koje imaju.
Mehanizmi koordinacije i administrativni kapaciteti kljunih aktera u
procesu javne nabavke moraju se osnaiti da bi se ograniila mogunost
zloupotrebe, te da bi se poveala transparentnost u njihovom radu.
31
43
2012.
Registar javne nabavke u Agenciji za javne nabavke tie se cjelokupnog

javnog sektora, i kao takav, ne omoguava zaseban uvid u proces
nabavke za sigurnosne institucije.
Generalna transparentnost
Ustav Bosne i Hercegovine prua garancije zatite osnovnih ljudskih
prava i sloboda (Ustav BiH, lan II) u skladu sa Europskom
konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ukljuujui
pristup informacijama i pravo na privatnost.
Zatita linih podataka kao osnovna komponenta zatite privatnosti, je
osnovno individualno pravo koje se smatra kljunim za funkcionisanje
demokratskog drutva. Krivini zakon Bosne i Hercegovine prepoznaje
krivino djelo neovlatenog procesuiranja linih podataka." (Slubeni
glasnik BiH, 3/03). Ustav Bosne i Hercegovine ne definie jasno pravo
svih graana da pristupe javnim informacijama, mada je Europska
konvencija uvrtena u Ustav i automatski ini osnov za potivanje
slobode pristupa informacijama.
Pristup informacijama i zatita podataka

Zakoni o slobodi pristupa informacijama usvojeni su 1999. godine na
dravnom nivou i nivoima entiteta u tri donekle razliite verzije. U cilju
postizanja konsenzusa o standardu ovih zakona, visoki predstavnik
donio je odluku kojom je zatraio od OSCE-a da saini nacrt Zakona o
slobodi pristupa informacijama, u skladu sa najboljim demokratskim
praksama. Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine usvojila je
ovaj nacrt u novembru 2000. godine32, dok su entitetski parlamenti
usvojili isti Zakon tokom 2011. godine, rezultirajui jedinstvenom
regulacijom slobode pristupa informacijama za itavu Bosnu i
Hercegovinu.
32
Slubeni glasnik BiH, br 28/00
44
2012.
Zakonom o zatiti tajnih podataka uspostavljen je sistem klasifikacije i

kategorizacije podataka po kojem podaci mogu biti na visokom ili
niskom nivou klasifikacije, u zavisnosti od institucije vlasti. Nivo
klasifikacije varira od institucije do institucije.
Prema izvjetaju OSCE-ovog Odjela za demokratizaciju, samo oko
treina populacije Bosne i Hercegovine upoznata je sa Zakonom o
slobodi pristupa informacijama a priblino isti procenat vjeruje da e
koristiti graanima (OSCE, 2004). Ombudsmen u Godinjem izvjetaju
za 2009. godinu tvrdi, da mnoge institucije u Bosni i Hercegovini ne
implementiraju u potpunosti Zakon o slobodi pristupa informacijaam,
ali da je postignut odreeni napredak. (Institucija Ombudsmena BiH,
2009)
Zakon o zatiti tajnih podataka33 definira zajedniki osnov za pristup i
zatitu tajnih podataka34 od neovlatenog otkrivanja, unitavanja i
zloupotrebe. Bosna i Hercegovina je 2006. godine potpisala Sporazum
sa Evropskom unijom o sigurnosnim procedurama za razmjenu
povjerljivih i time se obavezala da ispuni minimalni set standarda
Europske unije koji se tiu procedure zatite i razmjene tajnih podataka.
Tada je Zakon o zatiti tajnih podataka izmjenjen i dopunjen a obim
zatite podataka u Bosni i Hercegovini je proiren da bi se osiguralo da
su odredbe u skladu sa NATO standardima.
U Izvjetaju o ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini za 2009. godinu
(US Department of State, 2009), naglaeno je da se, bez obzira na to to
Zakon o slobodi pristupa informacijama omoguava graanima pravo
pristupa informacijama koje posjeduju institucije vlasti, mnoge od njih
se ne povinuju ovom zakonu. Prema Zakonu o slobodi pritsupa
informacijama, vlasti moraju dati objanjenje za bilo koju zabranu
pristupa, a graani se mogu aliti na zabranu sudskom sistemu ili Uredu
ombudsmana. U praksi, vlasti ne praktikuju da dostave traeno

Tipovi tajnih informacija koji su sadrani u ovom zakonu ukljuuju: javnu bezbjednost, odbranu, vanjske
poslove, obavjetajni rad i sigurnost, klasifikaciju podataka, procedure za sigurnosne provjere za pristup
tajnim podacima. Za vie informacija, pogledaj Zakon o zatiti tajnih podataka.
33
34
45
2012.
objanjenje za odbijeni pristup, osim ukoliko se graani ne ale

ombudsmenu, sudovima ili potrae pravnu pomo.
Svijest javnosti o ovom zakonu je jo uvijek niska. Iako Zakon o
slobodi pristupa informacijama postavlja nove procedure za pristupanje
informacijama u posjedu institucija vlasti, generalno nisu uspostavljeni
novi principi adminsitrativnih procedura. Cjelokupna praksa u ovoj
domeni, kao osnovni indikator transparentnosti u administrativnom
donoenju odluka, ini se predmetom duple regulacije u dravnom
aparatu, to za posljedicu ima nedovoljnu jasnou o primjenjivosti
zakonskoga okvira.
Ostavtina komunistikog perioda, kada su tajnovitost i klasifikacija bili
obavezni, dovela je do nepostojanja tradicije odgovarajue klasifikacije
podataka u modernoj Bosni i Hercegovini. Ovo je rezultiralo
prevashodno ad hoc nainu rada vladinih slubenika, koji obino
klasifikuju podatke po vlastitom nahoenju. Pristrasna zatita nekih
podataka je neizbjena kada je dravnim slubenicima ostavljena
sloboda da kategoriziraju podatke po vlastitom nahoenju, bez
standardne procedure i transparentnosti. Zbog nemogunosti da se utie
na ovu svojevrsnu kulturu institucija, sveukupna transparentnost i
odgovornost nisu na zadovoljavajuem nivou. Sektor za zatitu tajnih
podataka u Ministarstvu sigurnosti BiH odreen je kao dravno
sigurnosno tijelo za praenje kategorizacije podataka. Iako je postignut
napredak u implementaciji ovoga zakona, odreeni nedostaci jo uvijek
postoje.
46
2012.
Zakljuci
Svaka analiza reforme sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini mora
sagledati specifini kontekst u kojem se ove promjene odvijaju.
Ustavne i zakonske odredbe, proizile iz razarajueg rata, sadrane su u
odredbama mirovnog ugovora. Meunarodna zajednica je igrala
znaajnu ulogu u oblikovanju i izgradnji sigurnosnih institucija. U
takvom jedinstvenom okruenju, napredak je karakterisao nedostatak
politike volje predstavnika razliitih konstitutivnih naroda da postignu
koncenzus o nacionalnom interesu. Meutim, evidentan je odreeni
napredak u domenu sigurnosti, koji se moe okvalificirati kao uspjeh.
Iako preostaje jo mnogo posla, Bosna i Hercegovina je postigla
potrebnu stabilnost, bez direktnih prijetnji po sigurnost graana ili
mogunosti novoga konflikta. Drava je stvorila uvjete neophodne za
daljnji politiki, ekonomski i drutveni razvoj. Imajui u vidu situaciju
prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, znaaj ovoga procesa ne treba
biti podcijenjen.
U odbrambenom sektoru, Bosna i Hercegovina se suoila sa mnogim
izazovima, koji su predstavljali prepreke u postizanju balansa u
finansijskom aspektu menadmenta, civilnom nadzoru i komandi, te
transparentnom nadzoru strukture odbrambenog sektora. Uspostava
demokratskog nadzora, bila je jedan od najveih izazova u procesu
reforme sigurnosnog sektora, te napredak u ovom polju predstavlja
jedan od indikatora uspjene transformacije.
Kako uspostava sigurnosnog sektora nije tretirana odvojeno u okviru
mirovnog sporazuma, meunarodna zajednica preuzela je obaveze
vezane za institucionalnu, zakonsku i normativnu uspostavu
sigurnosnog sektora. Meunarodna zajednica, djelujui kroz Ured
visokog predstavnika u BiH, snano je utjecala na reforme. Nekada je
pristup morao biti vrst jer domai politiari nisu bili sami sposobni da
ispune neke od zadataka. Usvajanje takozvanih Bonskih ovlasti,35
Vijee za implementaciju mira odluilo je da OHR-u dodijeli dodatne ovlasti na konferenciji u Bonu,
odranoj 9. i 10. decembra, 1997. godine. Visoki predstavnik je sada mogao nametati zakone i razrijeiti
dunosti slubenike za koje se iznalo da ometaju implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma.
35
47
2012.
predstavljalo je znaajnu pomo visokom predstavniku i drugim

lanovima meunarodne zajednice u podsticanju a ponekad i nametanju
potrebnih reformi.
U toku ovih procesa, uspostavljeni su komplementarni oblici
demokratske kontrole i nadzora nad sigurnosnim sektorom, ukljuujui
parlamentarni nadzor, izvrnu kontrolu, sudsku kontrolu, te kontrolu od
strane nezavisnih tijela. Osnovna prepreka potpunoj implementaciji i
realizaciji ovih zakonskih odredbi je vezana za nedostatak dobrog
upravljanja. Takoer, kreatori politika trebaju odreeno vrijeme da
prevaziu naslijee nedemokratskog mentaliteta i procedura.
Sigurnosne institucije i osoblje e trebati vie vremena da usvoje i
interno uvedu demokratske vrijednosti i principe.
Parlamentarni nadzor sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini,
sagledan kroz rad relevantnih komisija, moe biti ocijenjen kao veoma
dobar. Kvalitetan zakonski okvir obezbijeuje komisijama razliite
mehanizme za nadzor. Ove komisije opseno koriste te mehanizme,
uprkos injenici da su u pojedinim situacijama uski politiki interesi
stavljeni ispred zakonske efikasnosti i pragmatinosti. Rad komisija je
obustavljen nakon izbora iz 2010. godine, kada je konstituisanje novih
komisija, ukljuujui parlamentarne komisije koje nadziru sigurnosni
sektor, odgoeno za nekoliko mjeseci. Zakonodavci stoga moraju
pronai nain da u budunosti sprijee sline situacije koje
onemoguavaju nesmetan rad komisija.
Pokuaji da se ostvari uvid u reformu sigurnosnog sektora i trendove
koji su karakterisali taj proces, upuuju na saznanje da je reforma imala
pozitivan ishod. Prva generacija reformi, okarakterisana potekoama
jedinstvenog konteksta Bosne i Hercegovine, zadovoljavajue je
provedena uz znaajnu pomo meunardone zajednice. Period koji
dolazi, zahtijevat e poveanu transparentnost u svim podrujima
sigurnosnog sektora, ime bi bi se osigurala odrivost i lokalno
vlasnitvo nad ovim procesima uz obavezno insistiranje na veoj
odgovornosti struktura upravljanja u sigurnosnim institucijama.
48
2012.
Preporuke
Treba usvojiti predloeni zakon o parlamentarnom nadzoru
nad sigurnosnim sektorom: Rad parlamentarnih komisija u
Bosni i Hercegovini koji ukljuuje kontrolu i nadzor generalno
se moe okarakterisati kao dobar. Doneeni su odgovarajui
zakoni koji su ovim komisija obezbjedili razliite alate za nadzor
nad radom sigurnosnih institucija, i ti alati se koriste. U
pojedinijm situacijama, uski politiki interesi su stavljeni ispred
zakonske efikasnosti. Predloeni zakon o parlamentarnom
nadzoru nad sigurnosnim sektorom, koji je u parlamentarnoj
proceduri, treba biti usvojen, budui da bi poboljao neke
nedefinisane zakonske odredbe o kontroli i nadzoru.
Saradnja izmeu komisija Parlamentarne skuptine Bosne i
Hercegovine i izvnih vlasti treba biti poboljana: Saradnja
komisija Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine
zaduenih za nadzor nad sigurnosnim sektorom sa izvrnim
vlastima nije na zadovoljavajuem nivou. Ovo je posebno
uoljivo na primjeru slabe saradnje izmeu Zajednike komisije
za nadzor nad radom Obavjetajno-sigurnosne agencije i Vijea
ministara Bosne i Hercegovine. Tokom par posljednjih godina
situacija se poboljala, ali vjerujemo da ova saradnja jo nije
dostigla nivo potreban da se sprovodi kontrola u skladu sa
najboljim demokratskim praksama. Stoga, Zakon o
Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine trebao
bi biti izmjenjen i dopunjen tako da uspostavi norme koje bi
poblie definisale oblike saradnje i uspostavile odgovornost za
neispunjavanje obaveza u ovom dijelu nadzora.
Kvalitet tijela unutranje kontrole treba biti povean:
Uprkos kvalitetnim sistemima kontrole, u tijelima unutranje
kontrole i dalje postoje odreeni nedostatci. Nedovoljan broj
osoblja u strukturama i neadekvatan nivo strunosti onih koji su
glavni predstavljaju znaajne izazove. Aktivnosti koje se polako
49
2012.
implementiraju u polju unutranje finansijske kontrole trebaju

sluiti kao primjer za ostale jedinice unutranje kontrole.
Kaznene odredbe za nepovinovanje preporukama
Ombudsmana ili Ureda za reviziju trebaju biti izraene:
Sposobnosti nezavisnih tijela su jo uvijek ograniene. Uzroci
ukjuuju nedovoljne kapacitete i nedostatak politike
nezavisnosti. Nepovinovanje preporukama nezavisnih tijela
predstavlja prepreku za daljnje reforme. Godinji izvjetaj Ureda
za reviziju institucija Bosne i Hercegovine esto ukazuje na
probleme Ministarstva odbrane BiH u polju upravljanja
finansijama,36 dok posljedice izostaju. Ono to bi trebalo biti
ojaano u Bosni i Hercegovini su kaznene odredbe za
nepovinovanje odlukama Ombudsmena ili Ureda za reviziju.
Sudska reforma treba biti postavljena kao prioritet:
Trenutno u Bosni i Hercegovini postoji etiri odvojene piramide
sudstva, sa niskim stepenom saradnje meu njima. Sistem se
mora ojaati i uiniti efikasnijim. Strukturalni dijalog o sudstvu
u Bosni i Hrcegovini bi trebao ponuditi neka rijeenja da bi se
dostiglo institucionalno ureenje orijentirano na kvalitet.
Uloga civilnog drutva u procesu nadzora nad sigurnosnim
sektorom treba biti ojaana: Imajui na umu drugu generaciju
reformi sigurnosnog sektora, do koje bi trebalo doi u blioj
budunosti (prva generacija reforme sigurnosnog sektora u
Bosni i Hercegovini je zavrena), uloga organizacija civilnog
drutva u procesu nadzora sigurnosnog sektora treba biti
poboljana i osnaena.
36
Svi specijalni izvjetaji dostupni su na mrenoj stranici Institucije ombudsmana www.ombudsmen.gov.ba.
50
POGLAVLJE II
POGLAVLJE II
Pravna
Pravna drava
drava
51
2012.
2012.
Saetak
U ovoj tematskoj cjelini, nastojaemo istraiti u kojoj je mjeri
uspostavljana ustavna i zakonska regulativa sigurnosnog sektora u
Bosni i Hercegovini. Zbog specifinosti naina donoenja Ustava BiH,
kao integralnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, sigurnost nije
prepoznata kao javno dobro. Usljed reformskog procesa, mnoge
sigurnosne institucije su osnovane na dravnom nivou, tj. preneene su
kompetencije sa nivoa entiteta na dravu, mada iste jo uvijek nisu
uvedene u Ustav BiH. Iz toga razloga, teko je sagledati vertikalnu
harmonizaciju zakona u sigurnosnom sektoru u odnosu na Ustav BiH.
Horizontalna harmonizacija zakonodavstva ostvarena je u znaajnoj
mjeri u sektorskim reformama koje su uspjeno provedene, bilo
dogovorom politikih partija ili intervencijom meunarodne zajednice,
koja je imala veliki utjecaj i ulogu u reformskom procesu. Pojedini
sektori, poput pravosua i policije, uprkos napretku koji je nainjen,
ostali su nedovreni u dijelu njihove funkcionalnosti i strukturalne
ureenosti. Kompetencije razliitih nivoa vlasti u njihovom djelovanju
stvaraju komplikovan i nefunkcionalan sistem koji ne moe u
potpunosti ostvariti njihovu djelotvornost, niti u potpunosti osigurati
potivanje ljudskih prava graana i uposlenika u ovim sektorima.
Znaajan dio kompetencija aktera sektora sigurnosti su adekvatno
ureene postojeim zakonodavnim rjeenjima i bazirane su na
evropskim standardima i pozitivnoj praksi. Uspostavljene su
pretpostavke za demokratski nadzor sigurnosnog sektora, bilo na
dravnom ili na entitetskom nivou, dok se neka zakonska rjeenja jo
uvijek nalaze u poetnoj fazi, te se vre odreena prilagoavanja
odredbi u skladu sa njihovom praktinom implementacijom. Ipak,
veina zakona, s obzirom da su doneena u ne tako davnom periodu i uz
asistenciju meunarodnih eksperata, sadre prilino kvalitetna rjeenja i
mehanizme za njihovu provedbu.
Ocjena: 2,5
52
2012.
Niska ocjena prvog polja kojeg smo obradili je posljedica ustavne

neusklaenosti, odnosno problem je to Ustav Bosne i Hercegovine ne
prepoznaje sigurnost kao javno dobro. Sve novoosnovane institucije se
nalaze u jednoj vrsti ustavnog vakuuma, jer su kompetencije prenijete sa
entiteta na dravni nivo, a te institucije jo uvijek nisu postale ustavne
kategorije.
Niske ocjene u regulaciji kompetencija sigurnosnih aktera i horizontalne
i vertikalne usklaenosti zakona su posljedica neureenosti sektora
sudstva i sektora policije. Iako neke od institucija, poput Oruanih snaga
BiH ili Obavjetajno-sigurnosne agencije BiH, zasluuju visoke ocjene,
ukupna ocjena je manja zbog gore pomenutih sektora.
53
2012.
Uvod
Predmetno istraivanje ima za cilj da prui uvid o stanju u oblasti
ustavne i zakonske regulative neophodne za funkcionisanje sigurnosnog
sektora u Bosni i Hercegovini. Vladavina prava predstavlja jedan od
osnovnih principa na kojima poivaju sve moderne demokracije, a
takoer je i veoma znaajan aspekt u promicanju demokratske kontrole
nad sektorom sigurnosti. Princip vladavine prava ima posebnu vanost u
postautoritarnim i postkonfliktnim drutvima poput Bosne i
Hercegovine, koja se ujedno nalaze u procesu tranzicije i reforme
sektora sigurnosti.
Kompleksnost ustavnog ureenja Bosne i Hercegovine u znaajnoj
mjeri je determinisala i strukturu ovog istraivanja, te e se relevatna
materija uglavnom odnositi na zakonodavnu regulativu, spoznajui da
ustavna kategorija nije tretirala sigurnosni sektor kao javno dobro.
U okviru ovog istraivanja, koje je usmjereno za zakonodavni okvir
aktera sigurnosnog sektora, analizirat emo nekoliko relevatnih oblasti,
izmeu ostalih: ustavni i zakonodavni okvir za funkcionisanje sektora
sigurnosti, odredbe vezane za nadlenost sigurnosnih aktera, njihovih
misija i obaveza, civilni lanac komandovanja nad sektorom sigurnosti,
demokratsku kontrolu i javni nadzor nad sektorom sigurnosti, zatitu
ljudskih prava u skladu sa meunarodnim normama nadzora i kontrole
sigurnosnog sektora, te vertikalnu i horizontalnu harmonizaciju zakona,
kao i njihovu sprovodivost.
54
2012.
Pravna drava
Pravni okvir (Ustav i osnovni zakoni za sve aktere, kriterij i dravna
uprava) za regulisanje sigurnosnog sektora
Bosna i Hercegovina ima jako specifian Ustav, koji je dio Okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini iz 1995. godine. Doneen
prvenstveno s ciljem kako bi zaustavio rat u Bosni i Hercegovini,
postojei Ustav sadri i pojedine odredbe koje onemoguavaju potpunu
funkcionalnost i kapacitete institucija vlasti da ispune uslove neophodne
za euro-atlanske integracije. Ustavom je uspostavljena minimalna
dravna struktura sa ogranienim ovlastima, dok je veina nadlenosti
za funkcionisanje drave data entitetskom nivou, izmeu ostalih i
ovlasti u sigurnosnom sektoru. Usljed karakteristinih uslova, koji su
bili determinirajui faktor u vrijeme donoenja Ustava BiH, sigurnost
nije prepoznata kao javno dobro niti odredbe Ustava reguliu ovaj
sektor. Jedini organ koji se tie sektora sigurnosti i koji je spomenut u
Ustavu je Stalni komitet za vojna pitanja (SKVP), savjetodavno tijelo
pri Predsjednitvu Bosne i Hercegovine.
Ipak, u lanu 3, taka 5, stav a) Ustava BiH kae se: Bosna i
Hercegovina e preuzeti nadlenost u onim stvarima u kojima se o tome
postigne saglasnost entiteta...37 Upravo ova odredba Ustava iskoritena
je od strane meunarodne zajednice i domaih politiara u reformskom
procesu kako bi se uspostavile sigurnosne insitucije i slube na
dravnom nivou, potrebne za funkcionisanje drave.
S druge strane, kompetencije nad sektorom sigurnosti su dodijeljene
entitetima, te su entitetski ustavi kao takvi sadravali odredbe koje se
tiu sektora sigurnosti. Tokom reformskog procesa u Bosni i
Hercegovini, parlamenti entiteta, kao i dravni parlament su donijeli
odluke o prenosu ovlatenja sa entiteta na nivo drave na osnovu gore
pomenutog lana Ustava BiH. Osnovane su sigurnosne institucije na
nivou drave, ali te institucije i agencije jo uvijek nisu unijete u Ustav
37
Ustav Bosne i Hercegovine, lan 3, taka 5, stav a)
55
2012.
Bosne i Hercegovine, odnosno nisu ustavne kategorije. U cilju

regulisanja ovoga ustavnog vakuuma 2003. godine, na insistiranje
meunarodne zajednice, doneen je dokument Sigurnosna politika BiH,
koji je ponovno usvojen 2006. godine u novoj verziji. Ipak, kvalitet tih
dokumenata nije osigurao vertikalno i horizontalno usaglaavanje
postojee zakonske regulative u sigurnosnom sektoru.
Kada govorimo o zatiti ljudskih prava, treba napomenuti da je
Europska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, te
njeni protokoli, ugraena u Ustav BiH i kao takva ima primat nad svim
ostalim zakonima, ali je problem njeno nedosljedno primjenjivanje. to
se tie zatite ljudskih prava zaposlenika u sektoru sigurnosti postoje
mehanizmi za njihovu zatitu, koji su nedavno dodatno ojaani
uspostavom institucije Vojnog povjerenika. Ipak, postojea zakonska
regulativa ne uvaava u potpunosti najbolje europske prakse zatite
ljudskih prava, pa je tako npr. pripadnicima Oruanih snaga BiH
zabranjeno bilo kakvo sindikalno organizovanje.38
Regulisanje aktera sigurnosnog sektora, njihovih kompetencija,

misija, zadataka i regulisanje civilnog lanca komandovanja
Kao to je ve reeno, uz znaajnu pomo meunarodne zajednice,
napravljen je veliki iskorak u reformi sigurnosnog sektora u BiH,
posebno u periodu nakon 2000. godine. Od tada, objektivno i zapoinje
znaajniji reformski proces u sektoru sigurnosti, baziran na politikom
konsenzusu o pristupanju euro-atlantskim strukturama. Spisak zakona
koji reguliu sigurnosni sektor u Bosni i Hercegovini je jako dug. Ovdje
emo izdvojiti najvanije zakone, a iste emo podijeliti u dvije grupe i
to: zakoni o kljunim sigurnosnim akterima i zakoni o kriterijima.
Zakoni iz oblasti sigurnosnog sektora su usvajani na dravnom i na
entitetskim nivoima, zavisno od toga na kojem nivou su organizovani
akteri.
38
Zakon o slubi u Oruanim snagama BiH, Slubeni glasnik BiH, br. 88/05, lan 26
56
2012.
Dokument koji bi trebao dati strateke smjernice za sektor sigurnosti,

kao to je Sigurnosna politika BiH usvojena prvo 2003. godine a potom
i u novoj verziji 2006. godine, ne prua adekvatan okvir koji bi izvrio
harmonizaciju postojeih zakonodavnih rjeenja. Jedan od razloga je
sigurno i to je veina zakona sigurnosnih aktera doneena prije njenog
usvajanja. Ipak, neki od dokumenata koji se usvajaju na godinjem
nivou, poput Platforme djelovanja Obavjetajno - sigurnosne agencije
BiH ili dokumenata koji su u pripremi, kao to je Pregled odbrane BiH
za naredno desetljee, oslanjaju se u znatnoj mjeri na njegove strateke
odredbe.
Zakoni koji reguliu odbrambeni sektor u Bosni i Hercegovini su Zakon
o odbrani Bosne i Hercegovine, te Zakon o slubi u Oruanim snagama
Bosne i Hercegovine. Ova dva zakona usvojena su 2005. godine i
predstavljaju veoma moderne zakone koji su doneeni nakon obimnih
reformi odbrambenog sektora i prenoenja svih nadlenosti sa
entitetskog na dravni nivo. Zakoni su produkt dugogodinjih napora
meunarodne zajednice i domaih aktera da se sektor odbrane definie
na principu najbolje demokratske prakse u okolnostima specifinim za
lokalno okruenje. Zakonske odredbe sadre kvalitetna rjeenja vezana
za misiju oruanih snaga i njenu podreenost civilnim strukturama
vlasti, te u znaajnoj mjeri zadovoljavaju standarde neophodne za
saradnju i pristupanje NATO-u.
Znaajan pomak nainjen u reformi obavjetajnog sektora zabiljeen je
donoenjem Zakona o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH (OSA
BiH) 2004. godine. Ovim zakonom je u potpunosti i u skladu sa
demokratskim principima regulisan djelokrug rada obavjetajno
sigurnosnog sektora, osnovana jedinstvena civilna obavjetajna sluba u
Bosni i Hercegovini, te osiguran parlamentarni nadzor nad radom
Agencije. Zakonska rjeenja su na najmanju moguu mjeru svela
mogunosti zloupotrebe ovoga sektora u politike svrhe, tako da je njen
dosadanji rad veoma pozitivno ocijenjen sa aspekta zatite ljudskih
prava pojedinaca. Ipak, ova institucija je i dalje zadrala odreene
57
2012.
recidive prolosti, te njen rad u znatnoj mjeri karakterie nedovoljna

komunikacija i otvorenost prema javnosti.
Dva sektora u kojima su isprepletene dravne i entitetske nadlenosti i
stvaraju najveu smetnju u funkcionisanju jesu sektori policijskog rada i
pravosua. Provedene reforme su dale veoma pozitivne rezultate u
nekim segmentima njihovog ureenja, ali funkcionalnost ovih sektora je
diskutabilna i ne prua mogunost adekvatne zatite ljudskih prava
graana i potpunu uspostavu vladavine prava. Nepostojanje verikalne
harmonizacije postojeih zakonskih rjeenja u pravosuu i policiji,
odnosno njihova struktura koja je u saglasnosti sa postojeim ustavnim
rjeenjima i pokuajima da se ovi sektori urede uspostavom dravnih
tijela, u praksi je donijela veoma komplikovan i nefunkcionalan sistem.
Uspostavom dravnih institucija unaprijeena je funkcionalnost sektora
ali ostali su veliki problemi u horizontalnoj koordinaciji izmeu
razliitih nivoa vlasti nadlenih za njihovo rukovoenje kao i
preklapanja pojedinih mandata i kompetencija. Ministarstva pravde i
sigurnosti na dravnom nivou, zajedno sa svojim organizacionim
jedinicama koje su formirane 2003. godine, formalno su preuzele
funkcije najviih struktura vlasti u ovim sektorima ali njihove ovlasti su
svedene samo na koordinaciju postojeih struktura, to im onemoguava
potrebnu funkcionalnost i smanjuje kapacitete za kvalitetno ureenje
sektora. Bitno je istai i da je organizaciona struktura ovih sektora, uz
entitetski nivo, optereena i postojanjem kantonalnih nadlenosti u
Federaciji BiH, te posebnom teritorijalnom jedinicom Distrikta Brko,
to implicira na postojanje 14 slubi sa razliitim ovlastima.
Nadalje, entitetskim zakonima je regulisan i sektor privatnih
sigurnosnih kompanija, koji biljei konstantan rast u preteklim
godinama i kao takav postaje znaajan sigurnosni akter u BiH. Zakoni iz
2002. godine, odnosno izmjene iz 2009. godine, su kvalitetno i u skladu
sa evropskim standardima regulisali ovu oblast, mada njihovu
implementaciju uslonjavaju razliiti nivoi vlasti kojima su date ovlasti
za pojedine zakonske odredbe.
58
2012.
Pored zakona o akterima, rad sigurnosnih institucija u BiH je takoer

regulisan i grupom zakona koji zauzimaju vano mjesto u naoj analizi.
Najvaniji meu njima su Zakon o slobodnom pristupu informacijama,
Zakon o zatiti tajnih podataka, te Zakon o zatiti linih podataka. Pored
tri navedena zakona, za nau analizu moemo izdvojiti i Krivini zakon
BiH, Krivine zakone entiteta, te Zakon o krivinom postupku BiH i
Zakon o krivinom postupku na nivou entiteta. Takoer, za ovu analizu
su bitni i Zakon o ombudsmanu BiH, na osnovu kojeg je osnovano tijelo
Ombudsmana BiH i ukinuti entitetski Uredi ombudsmana, te zakoni koji
reguliu revizijske urede na dravnom nivou, kao i na nivou entiteta.
Zakoni o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture, te
nezavisni odbori za albe graana uspostavljeni su na dravnom i na
entitetskom nivou, te pruaju adekvatan nivo civilne kontrole i
neovisnosti u djelokrugu rada policijskih snaga.
Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine definie Predsjednitvo BiH kao
vrhovnog komandanta oruanih snaga, a lanac komandovanja ide od
Predsjednitva Bosne i Hercegovine do ministra odbrane Bosne i
Hercegovine, zatim preko naelnika Zajednikog taba Oruanih snaga,
komandanata Operativne komande Oruanih snaga i Komande za
podrku Oruanih snaga do komandanata podreenih komandi i
jedinica.39 Kao to se moe vidjeti iz citiranog lana zakona, bitno
mjesto u lancu komandovanja zauzima ministarstvo odbrane, odnosno
izvrna vlast Bosne i Hercegovine. U sluajevima ratnog i vanrednog
stanja, prema Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine, Parlamentarna
skuptina BiH proglaava ratno i vanredno stanje na zahtjev
Predsjednitva Bosne i Hercegovine. Treba naglasiti da je ovakva vrsta
lanca komandovanja u veini zemalja karakteristina iskljuivo za
pitanje vojnih snaga, pa samim tim ni u BiH nije svojstvena ostalim
sigurnosnim institucijama. U ovom kontekstu, bitno je napomenuti da je
u svim sigurnosnim institucijama uspostavljena civilna kontrola, te da je
politika vlast izdvojena od nezavisnog operativnog djelovanja
institucija.
39
Zakon o odbrani BiH, Slubeni glasnik BiH, br. 88/05, lan 8, stav 2
59
2012.
Aranman civilne demokratske kontrole i javnog nadzora u skladu sa

meunarodnim normama sainjenim od DCAF-a i zatitom ljudskih
prava
Institucija kroz koju se u najboljem smislu ogleda civilna demokratska
kontrola je Parlament Bosne i Hercegovine, odnosno nadlene komisije
Parlamentarne skuptine. U Bosni i Hercegovini postoje dvije
zajednike komisije (Zastupnikog doma i Doma naroda), koje su
zaduene za sigurnosni sektor, kako slijedi: Zajednika komisija za
odbranu i sigurnost i Zajednika komisija za nadzor nad radom
Obavjetajno-sigurnosne agencije BiH. Zajednika komisija za odbranu
i sigurnost je osnovana 2003. godine, a zadaci su joj izmeu ostalih da
razmatra i prati provoenje sigurnosne i odbrambene politike Bosne i
Hercegovine40. Zajednika komisija za nadzor nad radom
Obavjetajno-sigurnosne agencije BiH je osnovana u aprilu 2004.
godine, a izmeu ostalog nadzire zakonitost rada Agencije; raspravlja i
daje miljenja o imenovanju generalnog direktora i zamjenika
generalnog direktora; razmatra izvjetaje predsjedavajueg o pitanjima
iz njegove nadlenosti, ukljuujui mjere preduzete radi rjeavanja svih
problema u Agenciji utvrenih prilikom provoenja inspekcijske
kontrole, revizije ili istrage.41 Obje komisije su veoma aktivne u
sprovoenju demokratske kontrole.
Pored komisija na dravnom nivou, postoje i parlamentarne komisije na
entitetskim nivoima. U Republici Srpskoj postoji Odbor za bezbjednost,
dok u Federaciji BiH egzistira Komisija za sigurnost. Nakon
prebacivanja svih ovlasti nad vojnim snagama na dravni nivo, mandat
ovih komisija je vezan za policijske strukture unutar entiteta i za nadzor
nad zakonitou rada istih.
U posljednje vrijeme, nadzor nad radom sigurnosnih institucija je sve
vie u sreditu interesovanja civilnog drutva. Pored civilnog drutva,
nadzor nad ovim institucijama vre i Uredi za reviziju (na dravnom i na
40
41
http://parlament.ba/komisija/1/0/32.html, pristupljeno 07. maja 2010.

http://parlament.ba/komisija/1/0/33.html , pristupljeno 07. maja 2010.
60
2012.
entitetskim nivoima) naroito po pitanjima kontrole budeta, te Ured

ombudsmena Bosne i Hercegovine u pitanju zatite ljudskih prava.
Zakoni koji reguliu sigurnosni sektor su u skladu sa meunarodnim
standardima. Prilikom donoenja zakona u Bosni i Hercegovini ili
nametanja istih od strane Visokog predstavnika, ispotovana je europska
praksa, tako da su zakoni usvojeni uvaavajui ove odredbe. Takoer,
zakoni iz oblasti odbrane su u skladu sa najboljim standardima i
praksom zemalja lanica NATO-a.
Zatita ljudskih prava pripadnika institucija sigurnosnog sektora je
uglavnom dobro regulisana. Veina institucija ima uspostavljene
institucije unutranje kontrole, iji je zadatak praenje zakonitosti rada,
te eventualne zatite moguih ugroavanja ljudskih prava zaposlenika
sektora sigurnosti.
Za razliku od ostalih uposlenika sektora sigurnosti, moramo naglasiti da
su ljudska prava pripadnika oruanih snaga djelimino ugroena, jer
prema Zakonu o slubi u Oruanim snagama Bosne i Hercegovine, u
lanu 26. ne doputa im se nikakav vid sindikalnog i politikog
organizovanja. Pomak u segmentu zatite ljudskih prava pripadnika
oruanih snaga napravljen je imenovanjem vojnog povjerenika42 od
strane Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine s ciljem jaanja
vladavine prava, zatite ljudskih prava i sloboda vojnih lica i kadeta u
Oruanim snagama BiH i u Ministarstvu odbrane BiH.
Zatita ljudskih prava je predviena Ustavom BiH, odnosno Evropska
konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i njeni protokoli
su sastavni dio Ustava i imaju primat nad svim ostalim zakonima. S
druge strane, Ustav Bosne i Hercegovine je kontradiktoran sam po sebi,
pa tako nacionalne manjine nemaju mogunost da se kandidiraju za
lana Predsjednitva, niti ima predstavnika nacionalnih manjina u Domu
naroda Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine. Ovo krenje
osnovnih ljudskih prava je potvrdio i Europski sud za ljudska prava
presudom u sluaju Finci i Sejdi protiv Bosne i Hercegovine, prema
42
Zakon o parlamentarnom vojnom povjereniku, Slubeni glasnik BiH, br. 49/09
61
2012.
kojoj je Bosni i Hercegovini naloeno da promijeni odredbe Ustava

kako bi se i nacionalnim manjinama omoguilo kandidovanje na
izborima za ove pozicije. U cilju rjeavanja ovog pitanja, Parlamentarna
skuptina Bosne i Hercegovine formirala je u oktobru 2011. godine
Privremenu zajedniku komisiju oba doba za provoenje presude
Europskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdi i Finci
protiv Bosne i Hercegovine.43 Iako formirana da rijei ovo pitanje,
prema izvjetaju iz marta 2012. godine, Komisija nije uspjela da
postigne saglasnost kada su u pitanju izmjene Ustava BiH kako bi se
provela presuda suda u Strazburu.44
Kao i u veini zemalja, najvie pitanja se postavlja prilikom primjene
posebnih istranih radnji, odnosno zatite ljudskih prava prilikom
koritenja ovih mjera. Zakon o krivinom postupku Bosne i
Hercegovine, kao i zakoni o krivinom postupku na nivou entiteta,
odreuju striktne uslove koji moraju biti ispunjeni kako bi se iste
primijenile, kao i ophoenje sa materijalima dobijenim ovim radnjama
nakon okonanja postupka.
Kompatibilnost sa Ustavom i dosljednost meu zakonima

Kao to smo ve ranije naglasili, oblast sigurnosti se odredbama Ustava
BiH ne definie kao ope dobro, a institucije osnovane od strane
dravnog i entitetskih parlamenata ili nametnute odlukama visokog
predstavnika jo uvjek nisu ustavne kategorije, odnosno nisu unijete u
Ustav.
Zakoni koji reguliu sektor sigurnosti uglavnom su harmonizovani i
nema veih odstupanja kada su u pitanju institucije koje su osnovane na
dravnom nivou. Odreena konfuzija identifikovana je u oblastima
pravosua i policije, jer ovi sektori sadre institucije i na dravnom i na
43
https://www.parlament.ba/sadrzaj/komisije/zajednicke_komisije/adhoc_komisije/aktivne/default.aspx?langT
ag=bs-BA&pril=b#, pristupljenp, 13. Januar 2012
44
https://www.parlament.ba/sadrzaj/komisije/zajednicke_komisije/adhoc_komisije/izvjestaji/default.aspx?id
=34203&langTag=bs-BA&pril=b, pristupljeno 21. Mart 2012
62
2012.
niim nivoima vlasti, to dovodi do nefunkcionalnosti ovih sektora

usljed preklapanja mandata i nadlenosti.
Shodno odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma, piramida sudstva
na entitetskim nivoima se zavrava sa vrhovnim sudovima entiteta.
Pored toga, postoji odvojeno sudstvo u Distriktu Brko, te na dravnom
nivou imamo jo jedan sudski sistem, s tim da na dravnom nivou ne
postoji Vrhovni sud, kao krajnja sudska instanca. Zbog ovakve
ureenosti sudskog sistema Bosne i Hercegovine, vidljivo je da ovaj
sistem nije vertikalno harmonizovan, odnosno da postoje etiri potpuno
odvojena sudska sistema, te sudstva entiteta nisu usklaena sa dravnim
sudstvom. to se tie horizontalne usklaenosti, tu je situacija jasnija,
odnosno postoji usklaenost zakonskih rjeenja unutar sudske piramide.
Takoer, u policijskoj strukturi imamo slinu situaciju. Pored
entitetskih, postoje odvojene policijske strukture u Distriktu Brko, kao
i na dravnom nivou. Tokom reforme policije u BiH pokualo se doi
do modela na koji bi se nain mogao urediti policijski sektor Bosne i
Hercegovine, ali nije dolo do velikih promjena. Usvojen je Zakon o
Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o Agencijama za podrku
policijskoj strukturi BiH prema kojem se osniva Direkcija za
koordinaciju policijskih tijela u BiH, Agencija za forenzika ispitivanja
i vjetaenja, Agencija za kolovanje i struno usavravanje kadrova i
Agencija za policijsku podrku45, kao upravne organizacije za podrku
policijskoj strukturi BiH na dravnom nivou, ime je zaokruen
policijski sistem na dravnom nivou, ukljuujui i osnivanje nadzornih
tijela, ali nije dolo do promjena u vertikalnoj policijskoj strukturi, jer
su i dalje ostala etiri odvojena sektora.
Takoer, kao kontraverzan zakon moemo posmatrati i Zakon o zatiti
tajnih podataka, koji uz injenicu da se ne primjenjuje u svim
institucijama, jo uvijek ima svojih nedoreenosti i prua diskreciono
pravo pojedincima da na osnovu linog nahoenja stavljaju oznaku
Zakon o Direkciji za koordinciju policijskih tijela i o Agencijama za podrku policijskoj strukturi BiH,
45
63
2012.
tajnosti i time ograniavaju mogunosti implementacije Zakona o

slobodi pristupa informacijama.
Primjenjivost zakona
Potrebni zakoni za regulaciju sigurnosnog sektora su usvojeni, neki na
dravnom, a neki na entitetskim nivoima. U nekim sektorima u kojima
nisu sprovedene kvalitetne i sveobuhvatne reforme, poput onih u
odbrani i obavjetajnom sektoru, dolazilo je do usvajanja novih zakona
ne vodei toliko rauna o principima njihove implementacije. Tako su
neka zakonska rjeenja dovela do preklapanja nadlenosti i
kompetencija, to je uslonjavalo njihovu implementaciju.
Takoer, reforma pravosua koja je provedena na kombinaciji
anglosaksonskog i kontinentalnog prava ostavila je dosta nedoreenosti
u djelovanju i saradnji pravosudnih institucija sa policijskim organima,
zbog ega i danas preovladavaju znatni napori na unapreenju
instutucionalnog okvira vladavine prava. Kompleksnost ureenja
policijskog sektora ostavila je mogunost da se pojedina zakonska
rjeenja, poput Zakona o oruju, primjenjuju na osnovu zakona iz bive
Republike BiH ili ih moda uopte ni nema.
Ustav Bosne i Hercegovine ne predvia mjere sankcije u sluajevima
nepotivanja zakona. S druge strane, ove odredbe su inkorporirane u
zakone koji se tiu reguliranja sigurnosnog sektora. Uglavnom svi
zakoni iz domena sigurnosnog sektora koji su doneeni u sklopu
kvalitetnih reformi pokrivaju i sankcionisanje u sluajevima krenja
zakonskih odreenja.
64
2012.
Preporuke
Napraviti izmjene Ustava BiH s ciljem definisanja
uspostavljenih sigurnosnih institucija na dravnom nivou kao
ustavnih kategorija, odnosno prepoznavanje oblasti sigurnosti u
Ustavu kao javnog dobra.
Razmotriti osnivanje Vijea za nacionalnu sigurnost Bosne i
Hercegovine kao krovne institucije, zaduenu za koordinaciju
svih aktera sigurnosnog sektora i strategijsko upravljanje
sektorom sigurnosti.
Nastaviti sa reformom policijskih snaga u cilju osposobljavanja
agencija za provoenje zakona za borbu protiv organizovanog
kriminala i korupcije, te kvalitetnije ureenje odnosa sa
pravosudnim institucijama.
Uspostaviti kvalitetniju vertikalnu pravosudnu strukturu sa
sagledavanjem mogunosti uspostave Vrhovnog suda Bosne i
Hercegovine kao krajnje instance u piramidi sudstva. Osigurati
kvalitetnu i kontinuiranu podrku budetima sigurnosnih
institucija na dravnom nivou, posebno Ministarstvu odbrane
BiH u cilju dostizanja NATO standarda.
65
POGLAVLJE I

66
2012.
POGLAVLJE III
POGLAVLJE III
Izvrna kontrola
Izvrna kontrola
67
2012.
2012.
Saetak
Zatita prava graana i zaposlenika sektora sigurnosti, kao i kontrola
utroka budetskih sredstava u institucijama sigurnosti, bitan je proces
koji treba osigurati kontrolu organizacije, provedenih postupaka i
procedura. Ova vrsta nadzora, koja se provodi od strane izvrnih organa
vlasti odvija se istovremeno sa tekuim procesom rada, tj. ugraena je u
taj proces i ini njegov sastavni dio. Odgovarajuim kontrolnim
okruenjem osigurava se funkcionalnost i efikasnost institucija
sigurnosti i stvaraju pretpostavke za adekvatnu demokratsku kontrolu.
Analiza primarnih zakona sigurnosnih institucija u Bosni i Hercegovini,
kao i internih pravilnika unutar institucija upuuju na to da su zakonski i
podzakonski akti koji reguliu nadzor od strane izvrne vlasti u skladu
sa praksom demokratske kontrole. Odjeli za internu kontrolu za zatitu
prava graana i zaposlenika su uspostavljeni u svim sigurnosnim
institucijama. Ti odjeli se, pored redovnih zakonom predvienim
vidovima kontrole, bave i albama upuenim od strane graana ili
zaposlenika institucija sigurnosti u sluajevima povrede njihovih prava.
Prema podacima do kojih smo doli u toku ovog istraivanja, vidljivo je
da ovi odjeli ili sektori u potpunosti provode zakonom predviene
procedure, pa su tako sve albe ili predstavke upuene od strane graana
ili zaposlenika sektora sigurnosti razmatrane i adekvatno procesuirane, a
u sluajevima krenja prava prekrioci su snosili zakonom predviene
posljedice.
Pored pomenutih odjeljenja za zatitu ljudskih prava, bitnu ulogu u
procesu kontrole zauzimaju i sektori za praenje zakonitosti utroka
budetskih sredstava unutar institucija sigurnosti. Sve institucije su
uspostavile ova interna nadzorna tijela koja, prema prikupljenim
informacijama, obavljaju svoje poslove u adekvatom okruenju za
njihov rad. Ipak, moe se zakljuiti da se uslovi u pojedinim
sluajevima mogu poboljati, jer pojedinim institucijama nedostaje
materijalno-tehnikih sredstava, a u nekim institucijama primjetan je
nedostatak ljudskih resursa. Ipak, generalna je procjena da su formirani
i funkcionalni zakonom predvieni odjeli ili slube za zatitu ljudskih
68
2012.
prava graana i zaposlenika u institucijama sigurnosti, kao i odjeli ili

slube koje prate zakonitost utroka budetskih sredstava.
Ocjena : 3
Pravna kontrola (krenje zakona i ljudskih prava)

Zakonitost
Kontrola izvrnih organa vlasti nad sektorom sigurnosti u BiH je
regulisana primarnim zakonima o sigurnosnim institucijama. Tako,
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine prema Zakonu o odbrani Bosne i
Hercegovine djelujui prema konsenzusu, ima vrhovnu komandu i
kontrolu nad Oruanim snagama Bosne i Hercegovine.46 Pored
Predsjednitva, izvrnu kontrolu nad Oruanim snagama Bosne i
Hercegovine ima i Vijee ministara Bosne i Hercegovine preko
Ministarstva odbrane. Zakonom je predvieno da ministar odbrane ima
ovlatenje da nadgleda, prati i vri inspekciju nad Oruanim snagama
kako bi se osiguralo potivanje ovog zakona, te njegovih nareenja,
uputstava i direktiva.47
Kontrolu izvrnih organa vlasti nad Obavjetajno sigurnosnom
agencijom Bosne i Hercegovine (OSA) vre Predsjednitvo BiH i
Vijee ministara Bosne i Hercegovine. Komunikacija izmeu
Predsjednitva i OSA-e se vri iskljuivo preko predsjedavajueg Vijea
ministara. Predsjedavajui Vijea ministara koordinira aktivnosti
agencije i osigurava smjernice u pogledu sigurnosno-obavjetajne
politike. On nadzire rad agencije i snosi politiku odgovornost za njen
rad.48
Kada je rije o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu (SIPA) i Graninoj
policiji, koje su policijske agencije na dravnom nivou, njihovi direktori
su za svoj rad i rad agencija odgovorni ministru sigurnosti i Vijeu
Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH br 88/05, lan 11

Ibid, lan 17
48
Zakon o Obavjetajno sigurnosnoj agenciji BiH, Slubeni glasnik BiH br.12/04 , lan 9
46
47
69
2012.
49
ministara Bosne i Hercegovine. Policijskim snagama na nivoima

entiteta rukovode direktori policija. Nadzor nad njihovim radom,
odnosno nadzor nad policijama entiteta, imaju vlade entiteta preko
nadlenih ministarstava unutranjih poslova. U Federaciji Bosne i
Hercegovine direktor policije za svoj rad odgovora Vladi Federacije i
ministru.50 Direktor policije Republike Srpske kao rukovodilac
ukupnih operativnih poslova u Ministarstvu za svoj rad odgovoran je
ministru unutranjih poslova i Vladi Republike Srpske.51
Prema Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine, ministar odbrane ima
ovlatenja da nadgleda i vri inspekciju nad Oruanim snagama BiH.52
U svrhu ispunjanjvanja ovih uslova, zakonom je predvien i formiran
Generalni inspektorat pri Ministarstvu odbrane BiH. Generalni
inspektorat je direktno odgovoran ministru, dok je ministar odgovoran
Parlamentarnoj skuptini i njenoj komisiji za odbranu i na njen zahtjev
e se pojaviti pred njom i podnijeti izvjetaj o pitanjima koja su u
nadlenosti Ministarstva odbrane.53
Generalni inspektor u Obavjetajno sigurnosnoj agenciji Bosne i
Hercegovine izmeu ostalog redovno i blagovremeno izvjetava
predsjedavajueg (Vijea ministara), Izvrni obavjetajni odbor,54
generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora55 o pitanjima i
odgovornostima iz svoje nadlenosti. Prema zakonima o policijskim
agencijama na dravnom nivou (SIPA i Granina policija), pored
redovnih godinjih izvjetaja o radu ovih agencija koje direktori
podnose ministru sigurnosti, a on to dalje prosljeuje Vijeu ministara,
duni su da dostave izvjetaje i Parlamentarnoj skuptini, Vijeu
ministara ili Predsjednitvu BiH na njihov zahtjev.
Zakon o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu, Slubeni glasnik BiH br. 27/04 lan 7. i Zakon o Graninoj
policiji Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH br. 19/01, lan 11.
50
Zakon o unutranjim poslovima FBiH, Slubene novine FBiH, br. 49/05, lan 28
51
http://www.mup.vladars.net/index2_lat.php?st=policija_lat/direktor_policije, pristupljeno 30.11.2010.
52
Zakon o odbrani BiH, Slubeni glasnik BiH br. 88/05, lan 17
53
Ibid
54
Prema lanu 12 Zakona o obavjetajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine, za potrebe savjetovanja
predsjedavajueg Vijea ministara BiH o njegovim dunostima propisanih ovim Zakonom, predsjedavajui
formira Izvrni obavjetajni odbor koji je sastavljen od predsjedavajueg Vijea ministara i dva ministra iz
Vijea ministara BiH. Ovim Odborom predsjedava predsjedavajui Vijea ministara
55
Zakon o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH br. 12/04, lan 33
49
70
2012.
Kao to moemo primjetiti, primarni zakoni o sigurnosnim institucijama

definiu izvjetavanje i vertikalno i horizontalno. Rokovi za
izvjetavanje su takoer precizirani, a ovim zakonima predvieno je i
izvjetavanje na zahtjev ostalih organa vlasti.
Administrativni kapaciteti
Na osnovu informacija prikupljenih od sigurnosnih institucija Bosne i
Hercegovine, uspostavljeni su i kapaciteti izvrnih organa vlasti za
nadzor nad sprovoenjem zakona i zatite ljudskih prava unutar
sigurnosnog sektora. Tako, u okviru Ministarstva odbrane postoji
Inspektorat koji je zaduen za praenje zakonitosti rada, kao i za zatitu
ljudskih prava zaposlenika i graana. U Obavjetajno sigurnosnoj
agenciji Bosne i Hercegovine djeluje institut Generalnog inspektora.
Kada je rije o entitetskim policijskim snagama, Ured za pritube
javnosti Federalnog Ministarstva unutranjih poslova je zaduen za
zakonitost rada Federalne uprave policije. U Republici Srpskoj je to
Biro za albe i predstavke graana pri Ministarstvu unutranjih poslova
Republike Srpske.
Kada je rije o policijskim agencijama, na dravnom nivou postoji
inspektorat unutar Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, dok je
Ured za profesionalne standarde Granine policije Bosne i Hercegovine
zaduen za zakonitost rada ove agencije. Za zakonitost rada Dravne
agencije za istrage i zatitu ustanovljen je poseban Odjel za unutranju
kontrolu.56
Interna tijela za kontrolu sigurnosnih institucija uglavnom imaju dobre
uslove za rad ali se susreu i sa odreenim problemima. Dok je nekima
potrebno vie materijalnih i tehnikih resursa za rad, kod drugih je
obrnuta situacija. Zbog obima posla kojim se bave nedostaje im vei
broj uposlenih u njihovim organizacijskim jedinicama. Podzakonski akti
i interni pravilnici, koji detaljnije utvruju djelokrug rada ovih tijela, u
Dopis Granine policije od 19.11.2010. godine i Dopis Dravne agencije za istrage i zatitu od
12.11.2010. godine
56
71
2012.
veini institucija su usvojeni i uposlenici ih primjenjuju u svom

svakodnevnom radu.
Implementacija
Interna tijela koja su zaduena za praenje zakonitosti rada unutar
policijskih agencija na dravnom nivou, kao i za praenje povreda
ljudskih prava zaposlenika i graana, su uspostavljena i rade prema
internim dokumentima i pravilnicima.
Shodno dopisu Generalnog inspektorata Ministarstva odbrane Bosne i
Hercegovine,57 u protekle etiri godine nije zabiljeeno mnogo pritubi
koje su se odnosile na naruavanje prava graana od strane pripadnika
Oruanih snaga BiH. S druge strane, pritube na naruavanja prava
pripadnika Ministarstva odbrane i Oruanih snaga BiH veinom su se
odnosile na statusna pitanja i naknade koje nemaju karakter plate. Na
broj ovih pritubi su uveliko utjecali tranzicijski procesi i otpust vojnog
personala, a posebno je to bilo izraeno u toku 2007. i 2010. godine.
Odjel za profesionalne standarde i unutranju kontrolu u Graninoj
policiji Bosne i Hercegovine je u periodu od 2007. do 2010. godine
zaprimio 244 albe predstavke graana i pravnih lica, od ega je bilo
55 anonimnih.58 Tokom ovog perioda je 11 policijskih slubenika
kanjeno novanom kaznom na osnovu ovih predstavki. U istom
periodu, Odjel je zaprimio 26 albi za naruavanje prava zaposlenika
Granine policije.59 Internim postupkom je utvreno da su sve albe bile
bez osnova i bez dovoljno dokaza za disciplinski postupak.60
Odjeljenje za unutranju kontrolu Dravne agencije za istrage i zatitu je
tokom ovog perioda (2007-2010) zaprimilo 107 predstavki za
naruavanje prava graana.61 U 85 sluajeva nisu pronaeni dokazi o
povredi slubene dunosti, u 8 sluajeva su podneseni zahtjevi za
57
Dopis Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine od 16.12.2010. godine

Dopis Granine policije od 19.11.2010. godine
59
Ibid
60
Ibid
61
Dopis Dravne agencije za istrage i zatitu od 12.11.2010. godine
58
72
2012.
pokretanje disciplinske odgovornosti, dok je u ostalih 14 sluajeva

postupak obustavljen zbog odustajanja podnosioca zahtjeva,
nenadlenosti odjela, odlaska u mirovinu zaposlenika ili zbog toga to
su lica na koja se odnosi prijava u meuvremenu napustila slubu. U
istom ovom periodu je podneseno 15 predstavki za naruavanje prava
zaposlenika SIPA-e.62 Od ovog broja, 1 predstavka je predana MUP-u
kantona Sarajevo na daljnje postupanje jer su prava zaposlenika bila
ugroena od strane graanina, jedan sluaj je rezultirao pokretanjem
disciplinskog postupka, dok su ostale predstavke bile odbaene kao
neosnovane i bez dokaza.63
U periodu od 2007. godine do 30. novembra 2010. godine, Biro za albe
i predstavke graana Ministarstva unutranjih poslova Republike Srpske
je zaprimio 2.328 predstavki ili albi graana na rad policije RS.64 Od
ovog broja zaprimljenih predstavki disciplinskim postupkom jedan je
zaposlenik kanjen kaznom prestanka rada, novanom kaznom
umanjenjem plate za 30% u trajanju od 1 do 6 mjeseci kanjeno je 46
policajaca, dok je za 43 policajca upuen prijedlog za izricanje
disciplinske mjere zbog lake povrede radne dunosti.
Obavjetajno sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine nije dostavila
podatke o broju predstavki graana na njen rad ali sudei prema
dostupnim podacima iz javnih izvora ne radi se o velikom broju pritubi
graana na rad Agencije.
Prema dopisima koje smo dobili od sigurnosnih institucija, vidljivo je
da broj albi za naruavanje prava graana varira u zavisnosti o kojoj
sigurnosnoj instituciji je rije. Kada je rije o policijskim agencijama na
dravnom nivou, najvie zaprimljenih predstavki graana je bilo u toku
2008. godine, i to u SIPA-i 4165 i u Graninoj policiji 95.66 U policiji
Republike Srpske najvei broj zaprimljenih predstavki graana je bilo u
62
Ibid
Ibid
64
Dopis Biroa za albe i predstavke graana, Ministarstvo unutranjih poslova RS od 01.12.2010. godine
65
Dopis Dravne agencije za istrage i zatitu SIPA BiH od 12.11.2010. godine
66
Dopis Granine policije od 19.11.2010. godine
63
73
2012.
toku 2007. godine, njih 712, dok se taj broj smanjuje u narednim
godinama.67
Vrijednosti
Iako su usvojeni svi zakonski i podzakonski akti za rad ovih kontrolnih
organa izvrne vlasti, te su formirane i sve zakonom predviene slube,
opta percepcija je da one ne ispunjavaju svoje obaveze u skladu sa
oekivanjima. Primjetan je veliki nesrazmjer u odnosu na podnesene
predstavke, to upuuje ili na nedovoljnu informisanost graana i
uposlenika o njihovim pravima i obavezama ili na pristrasan odnos
nadlenih slubi prilikom oitavanja o predstavkama. Svakako je
potrebna i nadogradnja administrativnih kapaciteta onih organa kontrole
u sigurnosnim institucijama gdje ista nije na zadovoljavajuem nivou, a
sve u cilju da bi se ovaj vid kontrole doveo do eljenog nivoa. Javna
svijest o vanosti ovog vida kontrole jo uvijek nije na
zadovoljavajuem nivou u Bosni i Hercegovini, te se na ovom pitanju
treba dodatno angaovati. Uvidom u podatke koje smo dobili od strane
sigurnosnih institucija, vidljivo je da se prilikom kontrole pribjegava
prostom provoenju zakonskih odredbi, bez posebnih aktivnosti
vezanim za mogunosti daljnjeg unaprijeenja mjera za dodatno
informisanje zainteresovanih osoba ili poboljavanja normativno
pravnog okvira za dosljednije provoenje potrebnih kontrolnih
mehanizama.
67
Dopis Biroa za albe i predstavke graana, Ministarstvo unutranjih poslova RS od 01.12.2010. godine
74
2012.
Budetska kontrola
Zakonitost
U okviru Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine postoji
Sektor za budet institucija Bosne i Hercegovine, koji izmeu ostalog
nadgleda izvravanje budeta institucija BiH, informie Vijee ministara
o eventualnim problemima u izvrenju budeta, sprovodi sistem
internog nadzora itd.68 Pored Sektora za budet i finansije Ministarstva
finansija i trezora, zakonima o sigurnosnim institucijama je definisano
da su rukovodioci sigurnosnih institucija odgovorni za zakonito troenje
budetskih sredstava. Shodno tome, sve sigurnosne insituticije u svome
okviru imaju formirane posebne sektore/slube koji se bave poslovima
zakonitosti i racionalnog utroka budetskih sredstava (npr. Sektor za
finansije i budet Ministarstva odbrane BiH ili Sluba za materijalno
finansijske poslove Dravne agencije za istrage i zatitu).
Promjene u sistemu interne revizije institucija Bosne i Hercegovine69
podrazumjevale su i da sve sigurnosne institucije uvedu i dodatna tijela
(poput Ureda za internu reviziju Ministarstva odbrane BiH) u svojoj
strukturi, kojima bi unaprijedile finansijska poslovanja svojih
organizacija. Izrada godinjih ili po potrebi ad hoc izvjetaja, samo su
neke od aktivnosti ovoga ureda koji ima za cilj da obezbjedi
najracionalnije i najekonominije troenje sredstava i da redovno
sainjava prijedloge za unaprjeenje finansijske politike. U svom radu
blisko sarauje sa Centralnom jedinicom za harmonizaciju Ministarstva
finansija i trezora, kao i sa Uredom za reviziju institucija BiH.
Prema dopisima koje smo dobili od sigurnosnih institucija u Bosni i
Hercegovini, sektori ili odjeli za materijalno finansijske poslove pri
ovim institucijama su formirani i rade posao u skladu sa zakonom i
68
http://www.trezorbih.gov.ba/bos/index.php?option=com_content&task=view&id=142&Itemid=156,
pristupljeno 14.11.2010. god
69
Zakon o internoj reviziji institucija Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 27/08)
75
2012.
unutranjim pravilnicima. Prema pomenutim dopisima, ovi sektori

uglavnom imaju zadovoljavajue materijalno tehnike, kao i ljudske
kapacitete za rad.
Kao to je ve ranije napomenuto, pri Ministarstvu finansija i trezora
postoji sektor za finansije i budet institucija, koji izmeu ostalog prati i
zakonitosti utroka budetskih sredstava. Pored ove institucije, Sektor
za finansije i budet pri Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine,
Sektor za pravne, kadrovske i opte materijalno finansijske poslove
pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, Sluba za materijalno
finansijske poslove u SIPA-i i u Graninoj policiji, Sektor za
materijalno finansijske poslove Federalnog MUP- i Sluba za
materijalno finansijske poslove MUP-a RS su interna tijela kontrole
unutar sigurnosnih institucija koji su zadueni za praenje zakonitosti
utroka budetskih sredstava.
Sektor za materijalno finansijske poslove Federalnog Ministarstva
unutranjih poslova je u svome dopisu napomenuo da im problem
predstavlja nedostatak uredskog prostora za rad, kao i dislociranost
pojedinih organizacijskih dijelova Sektora.
Osoblje uposleno u ovim sektorima/slubama adekvatno je obueno za
poslove koji su im dodjeljeni, a obuka se posebno provodila u proteklim
godinama, kada su institucije vlasti uvele viegodinje programsko
budetiranje.
Implementacija
Sektori/slube za finansije i budet u sigurnosnim institucijama djeluju
u skladu sa zakonskim odredbama njihovih organizacionih jedinica.
Kao dijelovi integrirane strukture podnose redovne godinje izvjetaje
nadlenim rukovodiocima koji ih sublimiraju u godinje izvjetaje o
radu. Ovi izvjetaji u veini sluajeva nisu dostupni javnosti, ve samo
institucijama vlasti. Ujedno, ovi sektori su zadueni i za materijalno
finansijsko poslovanje institucija sigurnosti u skladu sa odobrenim
76
2012.
sredstvima i instrukcijama o rashodima koji se usaglaavaju na osnovu

redovnih dotacija Ministarstva budeta i trezora BiH.
Ipak, najznaajniju budetsku kontrolu institucija sigurnosti na
dravnom i na entitetskom nivou provode Uredi za reviziju institucija
vlasti koji su neovisna agencija formirana od strane parlamenata.
Njihovi godinji izvjetaji su dostupni za javnost i predstavljaju
najznaajniji izvor informacija o kontroli institucija vlasti a samim time
i sigurnosnih institucija. Ono to je ostalo nedoreeno u ovom
zakonskom okviru je kontrola budetskog poslovanja Obavjetajno sigurnosne agencije BiH, gdje Ured za reviziju BiH po zakonu ima
pravo da vri kontrolu ove Agencije ali u praksi se koriste odredbe
Zakona o OSA-i koje ne obavezuju ovu organizaciju da podnosi
finansijski izvjetaj. Shodno tome, OSA BiH je jedina institucija
sigurnosti za koju nema podataka o njenom finansijskom poslovanju, pa
je samim time i budetka kontrola upitna.
Takoer, vrijedno je napomenuti i da su se sigurnosne institucije u
Bosni i Hercegovini dune pridravati i zajednikih odredbi Zakona o
javnim nabavkama BiH70. Prema ovom zakonu, sve institucije
sigurnosti formirale su Urede za procedure javnih nabavki i javnih
tendera.
Vrijednosti
Sistem budetske kontrole je znatno unaprijeen za sve institucije vlasti,
pa samim time i za institucije sigurnosti ako se izuzme kontrola
Obavjetajno - sigurnosne agencije BiH koja je izuzeta iz izvora koji su
dostupni javnosti. Uprkos kontroli koja se provodi sistemom interne
kontrole, jo uvijek smo svjedoci da postoje nepravilnosti u upravljanju
budetskim sredstvima, to je vidljivo iz povremenih medijskih lanaka
i svakako iz godinjih izvjetaja Ureda za reviziju.
70
Zakon o javnim nabavkama BiH, Slubeni glasnik BiH, br. 49/04
77
2012.
Preporuke
Popunjavanje kadrova u Odjelu za profesionalne standarde
Granine policije BiH
Popunjavanje kadrova u Odjelu za unutranju kontrolu Dravne
agencije za istrage i zatitu
Rjeavanje problema kancelarijskog prostora i dislokacije
pojedinih dijelova Sektora za materijalno finansijske poslove
Federalnog Ministarstva unutranjih poslova
Raditi na konstantnoj obuci zaposlenika u tijelima unutranje
kontrole
Traiti od tijela unutranje kontrole da redovno daju preporuke
za efikasniju kontrolu zatite ljudskih prava kao i utroka
budetskih sredstava
78
2012.
POGLAVLJE IV
POGLAVLJE IV
Parlamentarni nadzor i kontrola

Parlamentarni nadzor i
Denis Hadovi, Emsad Dizdarevi i Armin Krali
kontrola
Denis Hadovi, Emsad Dizdarevi i Armin Krali
79
2012.
Saetak
Kompetencije za parlamentarni nadzor nad sigurnosnim sektorom
odreene su Poslovnicima o radu Zastupnikog doma i Doma naroda
Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, kao i zakonima o
sigurnosnim institucijama. Pored dravnog nivoa, parlamenti entiteta
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine i Narodna skuptina
Republike Srpske, takoer imaju ovlasti za nadzor nad sigurnosnim
sektorom putem svojih komisija i odbora. Zakonska rjeenja u Bosni i
Hercegovini daju parlamentima dobar zakonski okvir za kvalitetnu
demokratsku kontrolu nad sigurnosnim sektorom. Usvajanje Zakona o
parlamentarnom nadzoru nad sigurnosnim sektorom na dravnom
nivou, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, poboljalo bi
zakonski okvir na dravnom nivou za ovaj vid kontrole. Takoer, da bi
se izbjeglo preklapanje odgovornosti i poboljao kvalitet nadzora nad
sigurnosnim sektorom, neophodno je pristupiti i
harmonizaciji
dravnih i entitetskih zakona.
Administrativni kapaciteti parlamentarnih komisija trebaju biti ojaani,
posebno kada su u pitanju ljudski kapaciteti i ekspertiza. Nedostatak
ekspertize i nedovoljni ljudski kapaciteti su posebno izraeni u
komisijama u oba entiteta, gdje je u sekreterijatu komisije zaposlena
samo jedna osoba u svojstvu sekretara komisije. S druge strane,
kapaciteti komisija na dravnom nivou su poprilino dobri, ali bi
dodatna ekspertiza uveliko poboljala kvalitet rada ovih komisija u
narednom periodu. Meunarodne organizacije su u prolosti podravale
rad entitetskih komisija, a nakon osnivanja komisija na dravnom nivou
imale su znaajnu ulogu u procesu podrke ovim novim komisijama.
Rad parlamentarnih komisija je stalan i transparentan. Podaci do kojih
smo doli, kao i redovni godinji izvjetaji komisija, koji su objavljeni i
dostupni na zvaninoj web stranici Parlamentarne skuptine BiH,
pokazuju da ove komisije obavljaju svoj rad u skladu sa zakonskim
rjeenjima, koristei sve vidove kontrole koji su zakonom predvieni.
Rad Zajednike komisije za odbranu i sigurnost i Zajednike komisije
za nadzor nad radom Obavjetajno sigurnosne agnecije BiH, koje su
80
2012.
uspostavljene 2004. godine, moe se okarakterisati kao jako dobar i u

skladu sa zakonima i praksom demokratskog nadzora nad sigurnosnim
sektorom. Meutim, saradnja ovih komisija sa izvrnom vlasti, a
posebno Zajednike komisije za nadzor nad radom OSA-e sa Vijeem
ministara treba da bude poboljana.
Analiza rada parlamentarnih komisija pokazuje da je njihov rad na
zadovoljavajuem nivou, posebno imajui u vidu komplikovano ustavno
ureenje drave, koje je esto dodatna prepreka njihovom radu.
Takoer, potrebno je unaprijediti trenutnu sliku parlamenta u javnosti,
jer javnost nije dovoljno obavijetena o radu Parlamentarne skuptine i
njenim dostignuima. Saradnja parlamenta i njegovih komisija sa
organizacijama civilnog drutva i medijima jo uvijek nije na
zadovoljavajuem nivou. Stoga, poboljanje ovog vida saradnje uveliko
moe da doprinese stvaranju bolje slike o radu parlamenta u oima
javnosti.
Ocjena 3,5
81
2012.
Uvod
Parlamentarni nadzor i kontrola nad sektorom sigurnosti su odreeni
Ustavom BiH, ustavima entiteta, te zakonima i pravilnicima. Prema
odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma sve kompetencije za
parlamentarni nadzor nad sektorom sigurnosti imali su entitetski
parlamenti, odnosno Parlament Federacije Bosne i Hercegovine i
Narodna skuptina Republike Srpske. Tokom reforme sigurnosnog
sektora u BiH i osnivanjem sigurnosnih institucija na dravnom nivou,
ukazala se potreba da se kompetencije parlamentarnog nadzora nad
sektorom sigurnosti prebace na dravni nivo. U skladu s tim, 2004.
godine su u Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine osnovane
dvije zajednike komisije oba parlamentarna doma, koje su imale
kompetencije za nadzor i kontrolu nad sektorom sigurnosti te
Zajednika komisija za odbranu i sigurnost i Zajednika komisija za
nadzor nad radom Obavjetajno-sigurnosne agencije Bosne i
Hercegovine. Pored ovih komisija na dravnom nivou, na entitetskim
nivoima i dalje postoje komisije koje su zaduene za nadzor i kontrolu
nad policijskim snagama entiteta.
Budetska kontrola (kontrola i nadzor, planiranje i

izvrenja budeta)
Zakonitost
Kompetencije parlamenta za budetsku kontrolu sektora sigurnosti
odreene su Ustavom Bosne i Hercegovine u kojem se kae da je
Parlamentarna skuptina nadlena za: Odluivanje o izvorima i iznosu
sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za meunarodne
obaveze Bosne i Hercegovine, te za odobravanje budeta za institucije
Bosne i Hercegovine.71 Takoer, ovlasti Parlamentarne skuptine
Bosne i Hercegovine za budetsku kontrolu su predviene Poslovnicima
o radu oba doma (Predstavniki dom i Dom naroda), odnosno kroz
71
Ustav Bosne i Hercegovine, lan IV, taka, stav b) i c)
82
2012.
72
ovlasti Komisija za finansije i buet , Zajednike komisije za odbranu i

sigurnost, Zajednike komisije za nadzor nad radom Obavjetajno
sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, te kroz zakone o sigurnosnim
institucijama73.
Zakonski okvir daje ovlasti Parlamentu da odluuje o visini budeta
sigurnosnih institucija Bosne i Hercegovine. Parlamentarna skuptina
usvaja budet na prijedlog Predsjednitva BiH74, koji je ovome tijelu
proslijeen od strane Vijea ministara u formi nacrta. Prije stavljanja
budeta na dnevni red parlamenta za usvajanje, Zajednika komisija za
odbranu i sigurnost razmatra i daje miljenja i preporuke, izmjene i
dopune budeta za odbranu, dok Zajednika komisija za nadzor nad
radom OSA-e daje miljenje o detaljnom prijedlogu budeta OSA-e.
Komisije za finansije i budet oba doma Parlamentarne skuptine Bosne
i Hercegovine razmatraju pitanja koja su vezana za finansije i budet
institucija Bosne i Hercegovine.
Nadzor i kontrola budeta osigurava se kroz rad nekoliko komisija
Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine: Komisija za budet i
finansije oba doma PS BiH, Zajednike komisije za odbranu i sigurnost
koja razmatra izvjetaje o izvrenju budeta za odbranu, kao i
izvjetaje o reviziji institucija iz oblasti sigurnosne i odbrambene
politike Bosne i Hercegovine75, te Zajednike komisije za nadzor nad
radom OSA-e, koja je ,izmeu ostalog, zaduena za budetsku kontrolu
Obavjetajno sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine.
U Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine postoje dvije Komisije za finansije i budet: Komisija za
finansije i budet Predstavnikog doma i Komisija za finansije i budet Doma naroda.
73
Zakon o Odbrani BiH, Zakon o Obavjetajno sigurnosnoj agenciji BiH, Zakon o Graninoj policiji BiH,
te Zakon o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu (SIPA) BiH.
74
Ustav BiH, lan VIII, Stav 1
75
Poslovnik Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, lan 54, taka 1, stav e)
72
83
2012.
Implementacija
Parlamentarni nadzor i kontrola utroka budetskih sredstava u Bosni i
Hercegovini stalan je i transparentan proces. Komisije za finansije i
budet oba doma Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine
razmatraju izvjetaje Ureda revizora BiH o utroku budetskih sredstava
i finansijskom poslovanju institucija Bosne i Hercegovine, te razmatraju
pitanja koja se tiu finansiranja institucija BiH, propisa u oblasti
finansiranja i budeta, te razmatranje, izvrenje i nadzor izvrenja
budeta76. Prema dostupnim izvjetajima o radu, ove dvije komisije su
samo u 2009. godini razmatrale i provele preko 200 akcija kao to su
inspekcije, sasluanja, terenske posjete, usvajanje zakljuaka i
prijedloge zakona i ostalih akata, uestvovale i organizirale seminare i
radionice, te sainili izvjetaje i zakljuke koji se odnose na reviziju
finansijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine.
Ono to nedostaje u ciklusu implementacije je odgovornost nadlenih za
uoene nedostatke u budetskom poslovanju. U dosadanjoj praksi nije
bilo sluajeva da su prema neodgovornim nosiocima vlasti preduzete
neke mjere koje bi bile adekvatne nalazima komisije. Ovakvom stanju
pogoduje komplikovani politiki sistem, u kojem je dominantan faktor
odluivanja jo uvijek pretpostavljen nacionalnoj pripadnosti a samim
time i odgovornosti nosilaca vlasti.
Zbog malog broja poslanika u oba doma Parlamentarne skuptine BiH
(42 u Predstavnikom domu i 15 u Domu naroda) postoji manjak
administrativnih kapaciteta. Svi lanovi komisija koji su zadueni za
planiranje i izvrenje budeta i kontrolu nad budetom su istovremeno
lanovi jo nekoliko komisija. U Parlamentarnoj skuptini BiH postoje
dvije komisije za budet i finansije: Komisija za budet i finansije
Predstavnikog doma i Komisija za budet i finansije Doma naroda.
Pored ove dvije komisije koje su zaduene za budet i finansiranje
76
Poslovnik o radu Predstavnikog doma PS BiH i Poslovnik o radu Doma naroda PS BiH
84
2012.
institucija Bosne i Hercegovine, Zajednika komisija za nadzor nad

radom OSA-e daje miljenja o detaljnom prijedlogu budeta
Agencije77, dok Zajednika komisija za odbranu i sigurnost razmatra i
dostavlja miljenja i preporuke, izmjene i dopune na prijedlog budeta
za odbranu; razmatra izvjetaje o izvrenju budeta za odbranu, kao i
izvjetaje o reviziji institucija iz oblasti odbrambene i sigurnosne
politike BiH.78 Kada je rije o zaposlenima u ovim komisijama,
Zajednika komisija za odbranu i sigurnost ima zaposlena 3 dravna
slubenika, isto kao i Zajednika komisija za nadzor nad radom OSA-e.
Komisije za budet oba doma Parlamentarne skuptine BiH imaju
zaposlena po dva dravna slubenika.79 Kada je u pitanju obuka
parlamentaraca i zaposlenika u ovim komisijama, veliku ulogu je igralo
nekoliko meunarodnih organizacija. Izmeu ostalih, tu su OSCE
Misija u Bosni i Hercegovini i DCAF, koji je u poetku davao podrku
ovim komisijama na entitetskom nivou, pri emu je sa formiranjem
komisija u Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine ta pomo
prela na dravni nivo. Pored ove dvije organizacije, podrku
Parlamentu i komisijama su pruali USAID i Evropski centar za
sigurnosne studije CESS, iz Holandije.
Vrijednosti
Javnost generalno nema povjerenja u rad Parlamentarne skuptine BiH,
a i njihov rad je ocijenjen veoma neefikasnim, kada se posmatra broj
usvojenih zakona u odnosu na ustanovljene godinje planove za
donoenje zakona.80 Rad komisija koje vre kontrolu sigurnosnog
sektora moe se okarakterisati kao dosta dobar, naroito ako uzmemo
u obzir kapacitete i okolnosti u kojima obavljaju svoje poslove.
Komplikovan politiki sistem u Bosni i Hercegovini uveliko pridonosi
potekoama u radu Parlamenta.
Poslovnik o radu Predstavnikog doma PS BiH, lan 55., stav e)
Ibid, lan 54, stav d i e)
79
Intervju sa eljkom Grubeiem, Zajednika komisija za odbranu i sigurnost PS BiH, 29.12.2010.godine
80
Godinj izvjetaj o monitoringu rada Parlamentarne skuptine BiH za period 01.01.-31.12.2009., CCI,
Tuzla/Mostar, 05.02.2010.
77
78
85
2012.
Kontrola usklaenosti rada sa zakonima i potivanje

ljudskih prava
Zakonitost
Iako nema eksplicitnih odreenja koja nam govore o parlamentarnoj
kontroli prilikom upotrebe posebnih istranih radnji, ta kontrola potpada
pod ukupnu parlamentarnu kontrolu sektora sigurnosti. Ovlasti
Parlamenta za nadzor nad provedbom posebnih istranih radnji su
odreene kroz Zakon o Obavjetajno sigurnosnoj agenciji BiH, prema
kojemu Parlament preko Zajednike komisije za nadzor nad radom
OSA-e nadzire zakonitost rada Agencije; raspravlja i daje miljenja o
imenovanju generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora;
razmatra izvjetaje predsjedavajueg o pitanjima iz njegove nadlenosti,
ukljuujui mjere preduzete radi rjeavanja svih problema u Agenciji
utvrenih prilikom provoenja inspekcijske kontrole, revizije ili
istrage81 Komisija je takoer zaduena i za sprovoenje istraga o radu
Agencije. U skladu sa zakonskim odredbama, za predsjednika komisije
se obavezno bira predstavnik jedne od opozicionih stranaka iz sastava
parlamenta.
Parlamentrarni nadzor i kontrola zatite ljudskih prava graana, a samim
time i zaposlenika sigurnosnog sektora, omoguena je kroz rad
Zajednike komisije za ljudska prava, prava djeteta, mlade, imigraciju,
izbjeglice, azil i etiku. Prema poslovniku o radu Predstavnikog doma
PS BiH, ova Komisija je zaduena za: ostvarivanje ljudskih prava i
osnovih sloboda zagarantovanih Ustavom BiH i zakonodavstvom BiH,
od dravnih organa i javnih institucija i organizacija koje primjenjuju
javna ovlatenja, u sluajevima koje iznose Ombudsmen, graani i
entiteti, te o tome obavjetava domove; razvoj i probleme u realizaciji
zatite ljudskih prava, mjere za njihovu efikasniju zatitu; te saradnju sa
Komisijom za ljudska prava82.
81
http://parlament.ba/komisija/1/0/33.html, pristupljeno 02. juna 2010.

Komisija za ljudska prava je sljednik Doma za ljudska prava, pravno tijelo uspostavljeno po Aneksu 6
Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, http://www.hrc.ba/commission/bos/default.htm , pristupljeno 02.
juna 2010.
82
86
2012.
Implementacija
Prema izvjetajima o radu Komisije za nadzor nad radom OSA-e ,za
posljednje tri godine, koji su javno dostupni, vidljivo je da je ova
Komisija neposredno sprovodila parlamentarni nadzor. Kako je lanom
19. Zakona o Obavjetajno sigurnosnoj agenciji BiH predvieno da
Komisija vri nadzor nad zakonitou rada Agencije, Komisija je tokom
2008. i 2009. godine imala osam posjeta centrali Obavjetajno
sigurnosne agencije kao i njenim terenskim organizacionim jedinicama,
to ukazuje na njihovu opredijeljenost ka direktnoj kontroli zakonitosti
rada Agencije.
U izvjetajima o radu Zajednike komisije za odbranu i sigurnost BiH
za 2007. i 2008. godinu, navodi se da je ova Komisija u toku ove dvije
godine obavila 15 posjeta institucijama Bosne i Hercegovine, iji je rad
vezan za odbranu i sigurnost. Iz toga moemo zakljuiti da je i ova
Komisija dosta aktivna u svome radu, odnosno da je u neposrednoj
kontroli rada sigurnosnih i odbrambenih institucija.
Saradnja Parlamentarne skuptine BiH, odnosno komisija zaduenih za
kontrolu sigurnosnog sektora, sa izvrnim organima vlasti mogla bi biti
na veem nivou. Ono to je vidljivo iz izvjetaja o radu Komisije za
nadzor nad radom OSA-e BiH, jeste da Vijee ministara, odnosno
predsjedavajui VM BiH u zadnje tri godine, nije ispunio zakonsku
dunost dostavljanja godinjih izvjetaja o radu Obavjetajno
sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine. U izvjetajima se jo navodi i
da za isti period VM nije dostavilo ni informacije predsjedavajueg
VM-a o zakljuivanju sporazuma izmeu Obavjetajno sigurnosne
agencije BiH sa agencijama stranih drava i institucijama strane drave i
meunarodnim organizacijama. Razlozi neispunjavanja zakonskih
obaveza rezultat su slabe koordinacije izmeu zakonodavnih i izvrnih
organa vlasti u Bosni i Hercegovini, te slabog politikog rukovoenja
ovom agencijom. Treba naglasiti da su napori i ukazivanja na
nedostatke od strane Komisije urodili plodom, te da je Vijee ministara
Bosne i Hercegovine dostavilo godinji izvjetaj za 2009. godinu.
87
2012.
Zajednika komisija za odbranu i sigurnost broji 12 lanova. Kao to je
ve ranije napomenuto, pored ove, poslanici su lanovi jo mnogobrojih
komisija. Zajednika komisija za nadzor nad radom OSA-e takoer
broji 12 lanova i u istoj je nezavidnoj situaciji, a to je da su lanovi
ovih komisija, zbog malog broja predstavnika, ukljueni u rad veeg
broja komisija. Komisija za finansije i budet Predstavnikog doma PS
BiH broji 9 lanova, dok Komisija za finansije i budet Doma naroda
PS BiH broji 6 lanova.
Komisije za sigurnost Parlamenta Federacija BiH izmeu ostalog
razmatraju pitanja sistema i politika u oblasti sigurnosti, predlau mjere
za organizovanje, voenje i razvoj sigurnosti FBiH, razmatraju nacrte i
prijedloge zakona i drugih opih akata kojima se regulie oblast
sigurnosti FBiH, te daju miljenja i prijedloge domovima Federalnog
parlamenta.83 Kada je rije o kapacitetima ovih komisija, pored
parlamentaraca u sekreterijatu komisije se nalazi jo samo sekretar
komisije.
Odbor za bezbjednost Narodne skuptine RS predlae mjere NSRS za
utvrivanje politike bezbjednosti, prati aktivnosti institucija i organa
bezbjednosti u RS, razmatra, daje sugestije i miljenja na zakonske
projekte iz oblasti bezbjednosti, uestvuje u raspravi donoenja budeta
u oblasti bezbjednosti RS, ostvaruje uvid i uestvuje u kontroli
zakonitosti rada organa i institucija bezbjednosti itd.84 Kao i u sluaju
Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Odbor za bezbjednost
Narodne skuptine Republike Srpske pored poslanika ima tek jo
sekretara Komisije.
Kada je u pitanju saradnja izmeu komisija na dravnom i entitetskim
nivoima, tu nema formalne saradnje, ali se njihov rad preklapa kada je u
pitanju izvjetaj o radu policijskih agencija u BiH. Parlamenti entiteta
raspravljaju i usvajaju ove izvjetaje, dok su ti isti izvjetaji, sublimirani
Poslovnik o radu Predstavnikog doma Parlamenta FBiH, lan 61 i Poslovnik o radu Doma naroda
Parlamenta FBiH, lan 59.
84
Poslovnik Narodne skuptine RS, lan br. 74
83
88
2012.
od strane Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, i predmet

rasprave i u Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine.
Vrijednosti
Kvalitetna zakonska regulativa prua komisijama razne mehanizme za
sprovoenje najbolje parlamentarne prakse nadzora nad sektorom
sigurnosti, to lanovi parlamenta praktikuju u svom radu, te samim tim
u potpunosti ostvaruju svoju demokratsku ulogu. Njihov rad je u velikoj
mjeri transparentan i javnost je adekvatno obavjetena o njihovim
aktivnostima i pitanjima koje se razmatraju na njihovim sjednicama.
89
2012.
Kontrola i nadzor nad implementacijom vladinih politika

i zakona usvojenih od strane parlamenta
Zakonitost
Kompetencije PS BiH date su u Ustavu Bosne i Hercegovine i u
Poslovnicima o radu oba doma Parlamentarne skuptine, kao i u
zakonima o sigurnosnim akterima u Bosni i Hercegovini. Zakoni o
sigurnosnim institucijama, posebno Zakon o Odbrani BiH i Zakon o
Obavjetajno sigurnosnoj agenicji BiH, daju okvir za parlamentarnu
kontrolu njihovog rada koja se prema Poslovnicima o radu oba doma PS
BiH ostvaruju posredstvom komisija.
Implementacija
Zajednika komisija za odbranu i sigurnost je zaduena za pitanja
uea Oruanih snaga, policijskih i dravnih slubenika u operacijama
podrke mira u svijetu, kao i za trgovinu naoruanjem Bosne i
Hercegovine. Komisija je bila dosta aktivna, to je vidljivo iz njihovih
godinjih izvjetaja. U izvjetajima se navodi da je Komisija razmatrala
informacije o ueu ili stanju pripadnika Oruanih snaga, policijskih i
drugih slubenika BiH u operacije podrke miru u est navrata, tri puta
je na sjednicama razgovarano o trgovini orujem, dok je na sjednicama
Komisije raspravljano oko 15 prijedloga zakona.
Pored Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, parlamentarnu
kontrolu sektora sigurnosti, u ovom sluaju nad policijskim sektorom,
po pitanjima provedbe vladinih politika, imaju Parlament Federacije
Bosne i Hercegovine preko Komisije za sigurnost Predstavnikog doma
i Komisije za sigurnost Doma naroda i Narodna skuptina Republike
Srpske putem Odbora za bezbjednost. Parlamentarna skuptina Bosne i
Hercegovine je nadlena za praenje sprovedbe ovih politika na
dravnom nivou. Kako smo ve ranije naglasili, kapaciteti ovih komisija
90
2012.
u smislu ljudi angairanih u rad su jako mali, jer pored parlamentaraca

tu su prisutni jo samo sekretari Komisija. Bolja situacija je u
komisijama Parlamentarne skuptine BiH.
Vrijednosti
Iako rade sa malim kapacitetima, komisije Parlamentarne skuptine iza
sebe imaju dobre rezultate. Prema dostupnim izvjetajima o radu
komisija vidljivo je da su lanovi komisija u velikom procentu prisutni
na svim sjednicama komisija, to je uveliko doprinijelo ostvarenju
zadataka predvienih u planu rada ovih komisija.
Kontrola i nadzor bilateralne i multilateralne saradnje u

oblasti sigurnosti
Zakonitost
Kompetencije nad dravnim bilateralnim i multilateralnim sporazumima
su u rukama Parlamentarne skuptine BiH. Ove odredbe su predviene
Ustavom gdje se kae da je Parlamentarna skuptina nadlena za
odluivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora85. Prema Zakonu o
odbrani Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i
Hercegovine je nadlena za donoenje zakona koji se odnose na
organizaciju, finansiranje, popunjavanje, obuku, opremanje, razmjetaj i
upotrebu Oruanih snaga.86 to se tie zatite tajnih podataka,
Zajednika komisija za nadzor nad radom OSA-e je zaduena i za
nadzor nad primjenom Zakona o zatiti tajnih podataka.
Komisija je izmeu ostalog nadlena za: obavljanje nadzora nad
primjenom Zakona od strane institucija Bosne i Hercegovine, entitetskih
i organa na ostalim nivoima dravne organizacije Bosne i Hercegovine
kao i za obavljanje ostalih aktivnosti usmjerenih ka obezbjeivanju
85
86
Ustav BiH, lan IV, taka 4, stav d)

Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik br. 88/05, lan 10., stav d)
91
2012.
87
potpunog sprovoenja Zakona. Zajednika komisija za odbranu i

sigurnost, takoer, razmatra informacije o izdatim dozvolama za
proizvodnju oruja koje izdaje Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH, te razmatra izvjetaje o prodaji oruja koje
ovoj Komisiji podnosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa.
Implementacija
Obzirom na kapacitete koje posjeduje, kako ova tako i ostale komisije
Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, njihov rad se moe
okarakterisati kao uspjean. U dostupnim izvjetajima, vidljivo je da je
komisija jako aktivna, te godinje odri od 18 do 21 sjednice. Na
sjednicama su zastupljena sva pitanja u djelokrugu Komisije, izmeu
ostalih, promjene odredaba zakona iz oblasti sigurnosti, predlaganje
nove legislative vezane za parlamentarni nadzor, analiza sigurnosne
situcije u BiH ili davanje miljenja o slanju vojnih i policijskih
slubenika u meunarodne operacije podrke miru.
Ono to je vidljivo za sve Komisije Parlamentarne skuptine Bosne i
Hercegovine jeste nedostatak ljudskih resursa. Pored parlamentaraca,
koji su zbog malog broja zastupnika u Predstavnikom domu i Domu
naroda lanovi mnogih komisija, u sastavu komisije su jos sekretar i jo
jedan ili dva lana pomonog osoblja, to nikako nije dovoljno zbog
obima posla kojima se ove komisije bave. Iako su administrativni
kapaciteti komisija jako mali, njihov rad je dosta dobar, to je vidljivo iz
izvjetaja koji su dostupni javnosti.88
87
88
Zakon o zatiti tajnih podataka, Slubeni glasnik BiH br: xx, lan 77, taka 2, stav a) i e)
Za vie informacija pogledati http://www.parlament.ba/komisija/1/0/32.html
92
2012.
Vrijednosti
Ipak, lanovi parlamenta nisu imuni na utjecaje politikih elita i
unutranja politika deavanja. Negativna politika atmosfera meu
vodeim politikim partijama u BiH se esto prenosi i na Parlamentarnu
skuptinu, to utjee na prohodnost zakona, a samim tim zaustavlja i
blokira procese euro-atlanskih integracija. Ti problemi se javljaju,
izmeu ostalog, prilikom izglasavanja budeta institucija Bosne i
Hercegovine, zatim u sluajevima imenovanja elnih ljudi sigurnosnih
institucija, u procesu unitavanja naoruanja itd. U takvim sluajevima,
nedostatak politike volje proizvodi negativnu klimu koja se odraava
na funkcionisanje parlamenta, pa se politiki odnosi pretpostavljaju
stvarnim potrebama koje trebaju omoguiti unapreenje sigurnosnog
okruenja i stvaranju pretpostavki za poboljanje funkcionalnosti
sigurnosnog sistema.
93
2012.
Preporuke
U cilju poboljanja zakonskog okvira, Parlamentarna skuptina

BiH treba da usvoji Zakon o parlamentarnom nadzoru nad
sigurnosnim sektorom.
Poboljati saradnju Zajednike komisije za nadzor nad radom

OSA-e i Izvrnog obavjetajnog odbora Vijea ministara BiH.
Pojaati administrativne kapacitete komisija i poveati broj

ekspertnog osoblja u parlamentarnim komisijama, posebno na
entitetskim nivoima.
U saradnji sa organizacijama civilnog drutva nastojati

poboljati sliku o radu i rezultatima parlamenta i njegovih
komisija zaduenih za nadzor nad sigurnosnim sektorom u
javosti.
94
POGLAVLIJE V
POGLAVLJE V
Sudska kontrola
Sudska kontrola
Armin Krali, Denis Hadovi i Emsad Dizdarevi
Armin Krali, Denis Haovi i Emsad Dizdarevi
95
2012.
2012.
Saetak
Analiza sudskog sistema u Bosni i Hercegovini ilustrira svu sloenost i
masivnost ovog sistema, uprkos brojnim reformama koje se neprestano
odvijaju u proteklih nekoliko godina. Ustavna struktura BiH determinira
i strukturu sudstva, koja je podijeljena na etiri paralelna odvojena
sistema, koji djeluju neovisno jedan od drugog, sa iskazanim
nedostatkom meusobne saradnje. Dok na entitetskim nivoima imamo
dovrene sudske piramide, piramidi sudstva na dravnom nivou
nedostaje Vrhovni sud. Ulogu Vrhovnog suda BiH trenutno obnaa
Apelaciono vijee Suda BiH. Pored ove tri sudske piramide, takoer
postoji etvrti, odvojeni, sudski sistem u Brko distriktu, koji ima
Osnovni i Apelacioni sud. U cilju daljnjeg poboljanja sudskog sistema
Bosne i Hercegovine, polovinom 2011. godine je pokrenut Strukturalni
dijalog sa Europskom unijom o reformi pravosua u BiH.
Kada je rije o sudskom nadzoru nad sigurnosnim sektorom, zakonski
okvir za ovakav vid kontrole je dobro uspostavljen. Sigurnosne
institucije nemaju poseban tretman kada je u pitanju sudska kontrola,
npr. ne postoje specijalizovani sudovi, poput vojnog suda. Stoga, svi
sigurnosni akteri potpadaju pod kompetencije redovnih sudova, dok u
isto vrijeme imaju posebna ovlatenja, koja su dodatno regulirana
zakonima i podzakonskim aktima koji reguliu rad policije, vojske,
obavjetajne slube itd.
Upotreba sile od strane ovlatenih slubenih lica je u potpunosti
regulisana podzakonskim aktima. Uloga sudova u pitanjima upotrebe
sile od strane slubenih lica je dvostruka. Prvo, uloga sudova u
sluajevima istraga koje su traene od strane unutranjih kontrola
sigurnosnih institucija, te, drugo, u sluajevima istraga na osnovu albi
od strane graana za pretjeranu upotrebu sile i prekoraenje slubenih
ovlatenja.
U sluajevima pritvora, sud igra kljunu ulogu. Za hapenje ili
zadravanje, policiji je neophodan sudski nalog ili osnovana sumnja da
je osoba poinila krivino djelo. U ovakvim sluajevima, policija je
96
2012.
duna da lice dovede pred tuioca u roku od maksimalno 24 sata, gdje

tuilac odluuje da li e osobu da pusti ili e zatraiti odreivanje
pritvora od strane sudije za prethodni postupak. to se tie uloge suda u
odobravanju i sprovoenju posebnih istranih radnji, sudovi takoer
igraju odluujuu ulogu, jer prema zakonima u BiH koji se tiu
pokretanja ovih radnji, posebne istrane radnje se ne mogu pokrenuti
bez prethodnog odobrenja suda. Takoer, nalazi koje prikupi
Obavjetajno sigurnosna agencija BiH ne mogu biti koriteni u
krivinom postupku.
Ocjena 3
97
2012.
Uvod
BiH je suverena drava politiki i administrativno podijeljena na dva
entiteta Federaciju Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku, te Brko
Distrikt, dok je Federacija Bosna i Hercegovina dalje podijeljena na
deset kantona. Zbog ovih specifinosti unutarnjeg ureenja drave,
umjesto uobiajene piramide kojom se moe predstaviti hijerarhija
sudskog sistema neke drave, sudstvo BiH moze se predstaviti prikazom
etiri piramide koje su meusobno veoma slabo povezane. U Bosni i
Hercegovini postoje dva Vrhovna suda: Vrhovni sud FBiH i Vrhovni
sud RS, te Apelacioni sud Brko Distrikta koji ima funkciju najvieg
albenog suda za Distrikt Brko. Uprkos injenici da uspostava
Vrhovnog suda na dravnom nivou do danas ostaje jedan od prioriteta
reforme sudstva, na vrhu hijerarhijske piramide sudstva na dravnom
nivou njegovo mjesto zauzima Sud BiH. Takoer, zbog specifinosti
unutranjeg ureenja Bosne i Hercegovine, postoje i tri Ustava: Ustav
BiH, Ustav FBiH te Ustav RS-a. Kao posljedica toga uspostavljena su i
tri Ustavna suda koja vre kontrolu ustavnosti nezavisno jedan od
drugoga. Uspostava, organizacija, podjela nadlenosti, te nezavisnost
sudova regulisani su ustavima, mnotvom zakona na dravnom,
entitetskim i kantonalnim nivoima i nivou Distrikta Brko, te nizom
podzakonskih akata.
98
2012.
Opti uvid u sistem domaeg pravosua

Wolfgang Petritsch, visoki predstavnik meunarodne zajednice u Bosni
i Hercegovini je svojom odlukom 2000. godine, kao preduvjet za
ostvarivanje vladavine zakona, nametnuo Zakon o dravnom sudu BiH,
kojim je Sud BiH uspostavljen kao insitutcija na dravnom nivou.89
Pored Poslovnika o radu Suda BiH, Pravilnika o zatiti svjedoka90 i
Zakona o krivinom postupku BiH, Zakon o Sudu BiH sa svojim
izmjenama i dopunama i danas ureuje organizaciju, nadlenosti i
nezavisnost Suda BiH. Sud BiH nadlean je za krivina djela utvrena
Krivinim zakonom BiH i drugim zakonima Bosne i Hrcegovine.91
Sud BiH ima krivinu nadlenost za djela utvrena zakonima entiteta
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ili zakonima
Distrikta Brko koja se tiu organizovanog i velikog privrednog
kriminala, korupcije, ratnih zloina i krenja meunarodnih ugovora, te
u pitanjima odnosa sa Interpolom i drugim meunarodnim policijskim
organima.92 U okviru svojih upravnih nadlenosti, Sud BiH odluuje po
tubama institucija uspostavljenih na dravnom nivou, ukljuujui
insititucije sigurnosnog sektora kao to su SIPA i OSA, te institucija
Distrikta Brko, te u imovinskim sporovima izmeu drave, entiteta,
Distrikta Brko ili sporovima koji se tiu nadlenosti sudova izmeu
Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brko.93 Sud BiH ne
predstavlja najviu sudsku instancu u dravi u uobiajenom smislu, te je
njegova apelaciona nadlenost, tj. drugostepenost ostvarena samo
unutar samoga Suda BiH, gdje Apelaciono odjeljenje Suda BiH
odluuje po albama Krivinog i Upravnog odjeljenja Suda BiH, te po
prigovorima koji se odnose na krenje izbornog zakona.94
Pored Suda BiH, na dravnom nivou takoer postoji Ustavni sud Bosne
i Hercegovine koji je uspostavljen Ustavom Bosne i Hercegovine, koji
je doneen kao aneks 4 Opeg mirovnog sporazuma o miru u Bosni i
89
http://www.ohr.int/decisions/judicialrdec/default.asp?content_id=5228
http://www.sudbih.gov.ba/?opcija=sadrzaj&kat=3&id=65&jezik=b
Zakon o sudu Bosne i Hercegovine, lan 7, taka 1, Slubeni glasnik BiH br.
92
Zakon o sudu Bosne i Hercegovine, lan 7, taka 2 i 3, Slubeni glasnik BiH
93
Zakon o sudu Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, lan 8, taka 1 i 2
94
Zakon o sudu Bosne i Hercegovine, lan 9
90
91
99
2012.
Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum) 1995. godine. Organizacija,

nadlenosti, nezavisnost i rad suda ureeni su ovim Ustavom, kao i
Pravilnikom i Pravilima procedure Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Zbog injenice da je Bosna i Hercegovina drava podijeljena na dva
entiteta i Distrikt Brko, te zbog nepostojanja Vrhovnog suda BiH kao
najvie dravne sudske instance, nadlenosti Ustavnog suda BiH
razlikuju se u nekim stvarima od uobiajenih nadlenosti koje ima neki
ustavni sud. Tako pored uobiajenih nadlenosti koje se tiu zatite
ustavnosti, Ustavni sud BiH "ima apelacionu nadlenost za pitanja iz
Ustava koja se pojave na osnovu presude bilo kojeg suda u Bosni i
Hercegovini"95, ime u odreenoj mjeri preuzima ulogu koju bi trebao
imati vrhovni sud Bosne i Hercegovine. Takoer, kao direktne
posljedice kompleksnog sistema ureenja Bosne i Hercegovine te
injenice da BiH priznaje tri konstitutivna naroda, Ustavni sud BiH je
nadlean i da rijeava sporove izmeu entiteta koji proisteknu iz Ustava,
da ustanovi da li je odluka nekog od entiteta da uspostavi specijalni
paralelni odnos sa susjednom dravom u skladu sa Ustavom 96, te da
odluuje u sluaju 'blokade' Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH
o pitanjima od vitalnog interesa.97 Ovo posljednje je svakako atipian
vid djelovanja ustavnosudske instance o nainu kako se uspostavlja
bliski kontakt izmeu zakonodavne i izvrne vlasti.
Pored Ustavnog suda BiH, u dravi postoje jo i Ustavni sud Federacije
Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Republike Srpske koji nezavisno
jedan od drugoga i od Ustavnog suda BiH podravaju, po redu, Ustav
Federacije Bosne i Hercegovine i Ustav Republike Srpske. Ustavni sud
Federacije Bosne i Hercegovine osnovan je 1994. godine, kada je
doneen Ustav FBiH nakon uspostavljanja same Federacije
Vaingstonskim sporazumom kojim je zakljuen mir izmeu Bonjaka i
Hrvata u FBiH.98 Organizacija, nadlenosti, nezavisnost i rad ovoga
suda danas su ureeni Ustavom FBiH i amandmanima na Ustav,
Ustav Bosne I Hercegovine, lan VI, stav 3, taka b)
Ustav Bosne i Hercegovine, lan VI, stav 3, taka a)
97
Ustav Bosne i Hercegovine, lan IV, stav 3, taka f)
98
http://www.ustavnisudfbih.ba/bos/polozaj/polozaj.html, pristupljeno 21. januara 2011
95
96
100
2012.
99
Zakonom o postupku pred Sudom, te Poslovnikom Suda. Nadlenosti

Ustavnog suda FBiH takoer se razlikuju od uobiajenih, kako BiH
priznaje tri konstitutivna naroda kojima su Ustavom zagarantovana
jednaka prava, a Federacija BiH je podijeljena na 4 nivoa vlasti, tj.
gradove, opine, kantone i institucije federalne vlasti. Tako ovaj Sud
pored uobiajenih nadlenosti svih ustavnih sudova, koje se tiu zatite
ustavnosti i odluivanja o ustavnim pitanjima, odluuje i o vitalnom
nacionalnom interesu na nivou Federacije, vitalnom nacionalnom
interesu na nivoima kantona, o smjeni predsjednika ili potpredsjednika
Federacije, o imunitetskim pravima (posebno nosioca izvrne vlasti), te
daje miljenje na zahtjev zamjenika premijera Vlade Federacije.100
Ustavni sud Republike Srpske ustanovljen je Ustavom Republike
Srpske doneenim 1992. godine, a poeo je s radom 1994. godine.101
Osim na Ustavu RS-a i amandmanima na Ustav, pravno utemeljenje
ovoga Suda poiva na Zakonu o Ustavnom sudu Republike Srpske,
Poslovniku o radu, te na Odluci o organizaciji Ustavnog suda Republike
Srpske.102 U nadlenosti Ustavnog suda RS je da odluuje o saglasnosti
zakona, propisa i akata sa Ustavom RS, te programa, statuta i akata
politikih organizacija sa Ustavom i zakonom, da rjeava sukob izmeu
organa izvrne, zakonodavne i sudske vlasti, zatim sporove izmeu
organa Republike, optina i gradova, da odluuje o saglasnosti zakona i
akata Narodne Skuptine RS sa odredbama Ustava RS koji se tiu
zatite vitalnih interesa konstitutivnih naroda, te o pitanjima
imuniteta.103
Dvije hijerarhijske piramide pravosua nalazimo u Federaciji BiH i
Republici Srpskoj. U Federaciji BiH, Vrhovni sud FBiH predstavlja
najviu sudsku instancu. Pored Zakona o parninom postupku FBiH,
Zakona o vanparninom postupku FBiH, Zakona o izvrnom postupku
99
http://www.ustavnisudfbih.ba/bos/index.html, pristupljeno 21. januara 2011

http://www.ustavnisudfbih.ba/bos/polozaj/nadleznost.html, pristupljeno 10. januara 2011
101
http://www.ustavnisud.org/Doc.aspx?subcat=19&cat=11&id=13&lang=hrv, pristupljeno 10. januara
2011
102
http://www.ustavnisud.org/Doc.aspx?subcat=40&cat=11&id=14&lang=hrv , pristupljeno 10. januara
2011
103
Ustav Republike Srpske, lan 115
100
101
2012.
FBiH, te Zakona o krivinom postupku FBiH koji definiu nadlenosti i

rad sudova u FBiH, Zakon o sudovima FBiH definie stvarne
nadlenosti opinskih, kantonalnih sudova, te Vrhovnog suda FBiH.
Vrhovni sud Fedarcije BiH ima sjedite u Sarajevu i nadlean je za
podruje itave Federacije BiH104, a njegova stvarna nadlenost
utvrena je lanom 29. Zakona o sudovima u Federaciji BiH.105 Vrhovni
sud nadlean je da odluuje po albama protiv presuda kantonalnih
sudova u drugom stepenu, da rijeava sukobe nadlenosti kantonalnih i
opinskih sudova, te da odluuje o prenoenju mjesne nadlenosti sa
jednog suda na drugi. Vrhovni sud FBiH moe imati izvorne
nadlenosti ukoliko su one utvrene federalnim zakonima.106 U sudu
postoje tri odjeljenja: krivino, graansko i upravno odijeljenje. U FBiH
postoji 10 kantonalnih sudova od kojih je svaki nadlean za podruje
jednog kantona107, dok je sjedite kantonalnog suda uspostavljeno u
sjeditu kantona. Stvarna nadlenost kantonalnih sudova je, izmeu
ostalog, da u prvom stepenu sudi za krivina djela za koja je zakonom
propisana kazna vie od deset godina, te za druga krivina djela za koja
je Sud BiH prenio nadlenost na kantonalne sudove ili ako je tako
odreeno nekim zakonom, te da odluuje u upravnim sporovima. U
drugom stepenu, kantonalni sudovi nadleni su da odluuju po albama
opinskih sudova.108 Osnivanje odijeljenja unutar sudova takoer je
regulisano Zakonom o sudovima BiH. Prvostepeni sudovi u FBiH su
opinski sudovi kojih ima 28, i koji se organizuju za podruje jedne ili
vie opina u kantonu.109 Kantonalni sud je nadlean za opinske
sudove obrazovane na teritoriji tog kantona. Stvarna nadlenost
opinskih sudova je:
da u prvom stepenu sudi za krivina djela za koja je zakonom

propisana novana kazna ili kazna zatvora do deset godina,
Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Slubene novine FBiH br. 38/05, lan 26
http://csd.pravosudje.ba/vstv/faces/kategorijevijesti.jsp?ins=10001&modul=7693&kat=7736, 28.
Decembra 2010
106
Zakon o sudovima FBiH, Slubene novine FBiH br. 38/05, lan 29
107
Ibid, lan 17
108
Ibid, lan 28
109
Ibid, lan 16
104
105
102
2012.
za krivina djela za koja je Sud BiH prenio nadlenost na

opinski sud,
u svim krivinim postupcima protiv maloljetnika, da odluuje u
svim graanskim sporovima i vanparninom postupku, te
u privrednim predmetima ako je rije o opinskom sudu koji ima
privredno odijeljenje.110
Nadlenosti, organizacija, nezavisnost i rad sudova u Republici Srpskoj
definisani su Zakonom o sudovima u Republici Srpskoj i kako slijedi:
Zakonom o krivinom postupku RS, Zakonom o parninom postupku
RS, Zakonom o vanparninom postupku RS, te Zakonom o izvrnom
postupku RS. U Republici Srpskoj, Vrhovni sud RS koji je uspostavljen
odredbama u Ustavu RS, vri funkciju najvieg albenog suda i sjedite
ovog suda je u Banjoj Luci.111 Nadlean je da odluuje po albama
protiv okrunih sudova u drugom stepenu, po albama svojih vijea, da
rijeava sukobe mjesne nadlenosti izmeu sudova te da odluuje o
prenoenju mjesne nadlenosti s jednog suda na drugi. 112 U sudskoj
hijerarhiji, ispod Vrhovnog suda RS, nalaze se okruni sudovi koji se
obrazuju za podruje dva ili vie osnovnih sudova (prvostepenih) 113, i
njih je ukupno 5. U prvom stepenu, okruni sudovi su nadleni da sude
za krivina djela za koja je propisana kazna zatvora vie od deset godina
ili dugotrajni zatvor, za krivina djela za koja je Sud BiH prebacio
nadlenosti na okrune sudove, da odluuju u upravnim sporovima itd.
Drugostepena nadlenost ovoga Suda je da odluuje u albama protiv
odluka osnovnih sudova.114 Najnii, prvostepeni sudovi u RS-u su
osnovni sudovi kojih ima 19, a svaki je osnovan za podruje jedne ili
vie opina.115 Neke od nadlenosti osnovnih sudova u Republici
Srpskoj su da u prvom stepenu sude za krivina djela za koja je
zakonom propisana kao glavna novana kazna ili kazna zatvora ispod
deset godina, za krivina djela za koja je Sud BiH prenio nadlenosti na
Ibid, lan 27
Zakon o sudovima RS, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 111/04, 109/05, 37/06, 119/08, lan 18
Ibid, lan 28
113
Ibid,lan 17
114
Ibid,lan 27
115
Ibid,, lan 16
110
111
112
103
2012.
osnovne sudove, te u svim krivinim postupcima protiv maloljetnika, u

svim graanskim sporovima, u vanparninom postupku i u svim
prekrajnim predmetima.116 Nekada su, kao i u Federaciji BiH,
privredna odjeljenja bila dio osnovnih sudova, dok su odnedavno
uspostavljeni Vii privredni sud i 5 okrunih privrednih sudova.
Okruni privredni sudovi, kao prvostepeni, osnivaju se za podruje koje
pokrivaju okruni sudovi, dok se Vii privredni sud, kao drugostepeni,
osniva za cijelo podruje Republike Srpske.117
Brko Distrikt, kao posebna organizaciona jedinica unutar drave BiH,
ima svoj sudski sistem koji je vie povezan sa dravnim sudstvom nego
su to entitetski sudski sistemi, budui da Sud BiH ima nadlenost da
odluuje po tubama protiv konanih upravnih akata, odnosno kada se
radi o utnji insitutcija, izmeu ostalih i institucija Brko Distrikta.118
Sudski sistem Brko Distrikta regulisan je Zakonom o sudovima BD,
Zakonom o krivinom postupku BD, Zakonom o parninom postupku
BD, Zakonom o vanparninom postupku BD te Zakonom o izvrnom
postupku BD. Sastoji se od Apelacionog suda, najvieg albenog suda i
Osnovnog suda Brko Distrikta, koji su osnovani stupanjem na snagu
osnivakog akta, Statuta Brko Distrikta i mjesno nadleni za cijelu
teritoriju Brko Distrikta. Apelacioni sud Brko distrikta mjerodavan je
odluivati po albama na odluke Osnovnog suda Distrikta Brko119, dok
je Osnovni sud Distrikta Brko, izmeu ostalog nadlean da u prvom
stepenu sudi u svima kaznenim djelima, u svim kaznenim djelima za
koja je Sud BiH prenio nadlenost na Osnovni sud BD, te u svim
prekrajnim i svim graanskim predmetima.120 Osnovni sud Brko
distrikta za Brko distrikt je hijerarhijski jednak kantonalnim sudovima
u Federaciji BiH ili okrunim sudovima u Republici Srpskoj, iako mu u
nazivu stoji osnovni.
Kada je u pitanju broj sudija u Bosni i Hercegovini trenutno djeluje
973 sudije i to: 65 predsjednika sudova, 798 sudija, 9 stranih sudija i
Ibid,lan 26
Ibid, lan 17a i 17b
118
Zakon o Sudu BiH, Slubeni glasnik BiH br. 29/00, lan 8
119
Zakon o sudovima Distrikta Brko, Slubeni glasnik Brko Distrikta br. 19/07 i 20/07, lan 22
120
Ibid,lan 21
116
117
104
2012.
121
101 dodatnih sudija. Broj tuilaca u Bosni i Hercegovini je 310, od

toga je 178 tuilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, 89 u Republici
Srpskoj, 38 na dravnom nivou, kao i 9 tuilaca u Brko Distriktu.122
Finansiranje sudova se vri iz budeta institucija u Bosni i Hercegovini.
Kada govorimo o visini budeta za sudove u BiH, Sud Bosne i
Hercegovine je u posljednjih nekoliko godina u vie navrata naglaavao
da finacijska sredstva koja se izdvajaju za ovu instituciju nisu dovoljna i
adekvatna.
Jedno od najvanijih naela u sudstvu je naelo nezavisnosti i
nepristrasnosti. Nezavisnost sudija kao stup nezavisnosti sudstva
obezbjeuje se nainom izbora sudija, stalnou funkcije sudije,
odgovarajuim materijalnim poloajem i drutvenim statusom sudija.
Nakon to je 2000. godine zakljueno da pravosue nije nezavisno,
Vijee za implementaciju mira i visoki predstavnik osnivaju Nezavisnu
pravosudnu komisiju.123 Daljnjom reformom pravosudnog sistema u
BiH visoki predstavnik je osnovao Visoko sudsko i tuilako vijee na
dravnom i entitetskim nivoima, koje e 2004. godine biti objedinjeno u
jedinstvenu instituciju na dravnom nivou. Visoko sudsko i tuilako
vijee je zadueno za imenovane sudija, tuilaca i strunih saradnika,
disciplinsku odgovornost sudija i tuilaca, za budete pravosudnih
institucija, za nadzor nad strunim usavravanjem, za uvoenje
informaciono-komunikacionih
tehnologija,
te
provoenje
i
124
koordiniranje reformskih aktivnosti u pravosudnom sektoru u BiH.
Visoko sudsko i tuilako vijee je ujedno i regulatorno tijelo na
dravnom nivou koje uspostavlja etike i profesionalne standarde za
pravosudnu profesionalnu zajednicu. Kao nezavisni i samostalni organ,
Visoko sudsko i tuilako vijee ima zadatak da osigura nezavisno,
nepristrasno i profesionalno pravosue koje je propisano u lanu 17.
Zakona o Visokom sudskom i tuilakom vijeu Bosne i Hercegovine.
Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine, Vodi kroz pravosue Bosne i Hercegovine,
Sarajevo decembar 2009, str. 20
122
Javna prezentacija na radionici Organizacija i nadlenosti pravosudnih institucija u Bosni i
Hercegovini od 03-04. 02. 2011. god u Sarajevu u organizaciji Asocijacije za demokratske inicijative
123
OHR, Odluka o formiranju Nezavisne pravosudne komisije, 14 mart 2001. god.
124
Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine, Vodi kroz pravosue Bosne i Hercegovine,
Sarajevo decembar 2009, str. 4.
121
105
2012.
U posljednje vrijeme, sudije i tuioci Suda BiH i Tuilatva BiH

estoko su kritikovani da im nedostaje integritet i profesionalnost.
Izriitim aludiranjem na procesuiranje konkretnih krivinih djela koja su
u toku, ovakve izjave predstavljaju jasno uplitanje u sudski proces. Ono
to je jo vie zabrinjavajue, jeste injenica da se putem nekih od ovih
izjava dovodi u pitanje, ne samo rad dravnog pravosua, ve i sama
ustavnost postojanja Suda BiH i Tuilatva BiH, kao i odrivost
pravosudnih reformi u BiH.
Misija OSCE-a u BiH izraava duboku zabrinutost zbog prirode izjava
koje su dali pojedini istaknuti politiari, posebno politiari iz Republike
Srpske, u vezi s radom Suda BiH i Tuilatva BiH, te na takav nain
vre neprimjeran pritisak i napad na ugled i integritet pravosua.125
Tematski izvjetaj, Nezavisnost pravosua: Neprimjeren pritisak na pravosudne institucije BiH, OSCE
BiH.
125
106
BOSNA I HERCEGOVINA
2012.
USTAVNI SUD BOSNE I

HERCEGOVINE
Upravna nadlenost Suda BiH126
HERCEGOVINE
SUD BOSNE
I HERCEGOVINE
Apelaciono odijeljenje
Krivino odjeljenje
Upravno odjeljenje
BOSNA I HERCEGOVINA
Apelaciona nadlenost Ustavnog suda BiH127
USTAVNI SUD FBIH
USTAVNI SUD RS
VRHOVNI SUD FBIH
VRHOVNI SUD RS
5 okrunih sudova i Vii privredni sud
10 kantonalnih sudova
28 opinskih sudova
FEDERACIJA BiH
APELACIONI SUD DB
Osnovni sud DB
19 osnovnih sudova i 5 okrunih privrednih sudova
REPUBLIKA SRPSKA
DISTRIKT BRKO
Sud je nadlean da odluuje protiv konanih upravnih akata, odnosno kada se radi o utnji administracije, institucija Bosne i Hercegovine i njenih organa, javnih
agencija, javnih korporacija, institucija Distrikta Brko i drugih organizacija utvrenih zakonom Bosne i Hercegovine, donesenih u vrenju javnih ovlatenja., Zakon o
Sudu Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH br.12/00 lan 8, stav 1,
127
Ustavni sud takoer ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja su sadrana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i
Hercegovini., Ustav Bosne i Hercegovine, lan VI, stav 3, taka b)
126
107
2012.
Upotreba sile
Zakonitost
Upotreba sile od strane polcijskih slubenika detaljno je regulisana
podzakonskim aktima i pravilnicima o upotrebi sile. Ukoliko doe do
upotrebe sile tokom demonstracija, hapenja ili neke druge zakonom
predviene policijske radnje, policijski organ duan je da obavjesti
porodicu ili bliske prijatelje lica koji su povrijeeni prilikom upotrebe
sile, to je prije mogue. Takoer policijski slubenik duan je
primijeniti silu nareenu od strane nadreenog slubenika, osim u
sluajevima ako bi time poinio krivino djelo. Za svaku upotrebu sile
prilikom obavljanja poslova i zadataka policijski slubenik duan je
obavijestiti neposrednog rukovodioca im se steknu uslovi za to, a
potom podnijeti detaljan pismeni izvjetaj prije nego to napusti radno
mjesto ili zavri smjenu u toku koje je dolo do upotrebe sile. Nakon
pregleda, nadreeni rukovodilac potpisuje izvjetaj o upotrebi sile, te u
roku od 24 sata od zavretka smjene u kojoj je upotrijebljena sila, jedan
primjerak izvjetaja dostavlja Jedinici za profesionalne standarde u
okviru Ministarstva unutranjih polova. Isto tako,
nadreeni
rukovodilac duan je da u roku od tri dana od prijema izvjetaja o
upotrebi sile dostavi svoje miljenje o opravdanosti upotrebe sile
policijskom komesaru i Jedinici za profesionalne standarde. Ako je
upotreba sile imala za posljedicu teke povrede ili smrt lica, nadreeni
rukovodilac duan je odmah obavjestiti Jedinicu za profesionalne
standarde, a Jedinica dalje obavjetava policijskog komesara. Policijski
komesar odluuje o daljem ishodu izvjetaja.
Sudovi imaju dvostruku ulogu kada je u pitanju nadzor nad upotrebom
sile od strane ovlatenih policijskih slubenika. Prva nadzorna uloga
suda ogleda se u sudskim istragama, kada su iste zahtjevane od strane
interne kontrole MUP-a. Tako, sve istrage vezane za upotrebu sile vodit
e se od strane Jedinice za profesionalne standarde i po pravilima o radu
ove Jedinice. Jedinica za profesionalne standarde ostvarit e punu
saradnju s organima nadlenim za provoenje kriminalistike i sudske
istrage. Sud kao posljednja instanca unutarnje kontrole u parninom
108
2012.
postupku postupa po tubama policajaca ili rtve nezadovoljnih

odlukom drugostepenog organa. S druge strane, ako graani ili rtva
prijavi zloupotrebu poloaja policijskog slubenika putem pismene
prijave nadlenom tuilatvu, sud e da ispita valjanost osnovane
sumnje i na osnovu toga e potvrditi ili odbiti tubu.
Implementacija
Dug je put od prijave do kazne, a naroito kada je u pitanju zakonski
definisan pristup pravdi od strane rtve u sluaju zloupotrebe poloaja
ili krivinog djela policijskih slubenika. Tako, ako se rtva ali na
prekomjernu upotrebu sile od strane policajca ili na neto to je
policajac nezakonito poinio, kazna nee uslijediti brzo, bilo da se radi
o albi putem interne kontrole MUP-a ili putem predstavke tuilatvu.
Kod unutranje kontrole postoji est faza od prijave do kazne. Kao prvo
u Uredu za albe zaprimi se alba, graana, efova ili kolega policajca
na rad slubenika policije. Zatim, naelnik Jedinice za profesionalne
standarde, inspektorima unutranje kontrole nalae pokretanje istrage,
ako za to ima osnova. Unutranja kontrola vodi istragu protiv policijskih
slubenika, a ako ima osnova o postojanju krivine odgovornosti u
istragu se ukljuuje i tuilatvo. U Federaciji BiH inspektori unutranje
kontrole rezultate istrage prosljeuju disciplinskoj komisiji, a u
Republici Srpskoj inspektori svoje rezultate istrage prosljeuju
disciplinskom tuiocu, koji ih potom prosljeuje disciplinskom sudu.
Kao etvrta distanca, u FBiH disciplinska komisija i u RS Disciplinski
sud, izriu disciplinske mjere zbog poinjenih prekraja policijskih
slubenika. Posljednja administrativna instanca u albenom postupku u
Federaciji BiH je Policijski odbor, a u RS Disciplinski sud. Oni kao
drugostepeni organ postupaju po albama na odluke Disciplinske
komisije i Disciplinskog suda. Na kraju sud u parninom postupku
postupa po tubama rtve ili policajaca koji su nezadovoljni odlukama
drugostepenih organa. Drugi put koji omoguuje pristup pravdi rtve,
jeste da ista podnese pismenu prijavu nadlenom tuilatvu o
zloupotrebi poloaja ovlatenih policijskih slubenika.
109
2012.
Isto tako u okviru policijske reforme koja je voena u BiH, a na osnovu

Ustava BiH i Zakona o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske
strukture128 u julu 2009. godine, formiran je Odbor za albe graana na
rad policijskih slubenika u policijskim tijelima BiH. Odbor je
nezavisno tijelo Parlamentarne skuptine BiH, a prema analizi izvjetaja
sjednica i dnevnog reda Odbora, da se primjetiti da je isti dosta puta
razmatrao predstavke na rad pripadnika Granine policije BiH, Dravne
agencije za istrage i zatitu te predstavke na rad pripadnika Direkcije za
kordinaciju policijskih tijela. Ishod razmatranih predstavki nije nam
poznat jer su sjednice Odbora zatvorene za javnost, a izvjetaji sa
predmetnih sjednica nisu dostupni.
Statistiki podaci, kao i analize medija, ukazuju da nisu daleko od istine
tvrdnje boraca za ljudska prava o tome da se policijske snage u BiH jo
nisu oslobodile batinaa sa znakom. Tako mediji biljee najvei
skandal u kojem su trojica policajaca MUP-a Kantona Sarajevo pokazali
svu brutalnost nad osuivanim provalnikom i narkomanom Aldinom
amom. Ovaj sluaj prijavila je majka pretuenog 3. oktobra 2006.
godine, ali je interna istraga MUP-a ustanovila da je prijava
neosnovana. Tako bi ovaj sluaj bio zaboravljen da se na internetu nije
pojavio video snimak koji je 2. februara 2007. godine dostavljen
policiji. Zapravo, ovaj video snimak je najblae reeno sadravao
okantne scene: trojica policajaca sarajevske Policijske stanice Centar
skidaju rtvu, ostavljaju golog, udaraju ga nogama, ibaju pendrecima,
akama,... i sve to jer su vjerovali da je rtva ukrala jedan prsluk. Tek
nakon ovoga, policija je bila primorana da suspenduje trojicu
osumnjienih policajca, zbog sumnje da su poinili krivino djelo
zlostavljanja u slubi i isti su predati u nadlenost Kantonalnog
tuilatva koje je podnijelo krivinu prijavu a Opinski Sud u Sarajevu
istu prihvatio.
Jedan od medijskih najjeksponiranijih sluajeva vezan je za
premlaivanje mladia u Banjoj Luci, kojeg je jedan saobraajac, u
zamjeni identiteta, vezao za drvo pored puta i pretukao. Policajac je
128
Zakon o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH, Slubeni glasnik BiH, broj 36/08.
110
2012.
rtvu zaustavio, otvorio vrata automobila i ne pitajui je za ime

prislonuo joj pitolj na glavu, a potom je izvukao napolje. Unutranja
kontrola MUP-a RS, u ovom sluaju utvrdila je da su navodi rtve
istiniti, a policajac batina je suspendovan na nekoliko mjeseci.
Oteavajua okolnost je da je ovo drugi slian incident u biografiji
suspendovaog policajca. Ovakvi ili slini sluajevi kada pojedinci u
policiji zloupotrebljavaju poloaj ili upotrebljavaju prekomjernu silu,
prisutni su u svim veim gradovima BiH i konstantno se ponavljaju.
Prema podacima unutranje kontrole MUP-a Kantona Sarajevo, tokom
2006. godine zabiljeene su 292 albe na rad i postupanje policije, a
petorica policajaca suspendovana su zbog nasilnikog ponaanja.
Prema policijskim podacima, tokom dvije godine u F BiH je utvreno
da su u 57 sluajeva policajci poinili odreene nezakonite radnje, dok
je u RS po slinim osnovama, u isto vrijeme suspendovano 70
policajaca.
Administrativni kapacitet
Glavni tuioci u oba entiteta su pod zakonskom obavezom da istrae sve
sluajeve prekomjerne upotrebe sile, te podignu optunice ukoliko
postoje osnovi sumnje. Sud ispituje zakonsku opravdanost i ispravost
osnovane sumnje kao i zakonsko postupanje u prikupljanju dokaza. Ako
je osnovana sumnja ispravna, sud potvruje optunicu i vodi postupak.
Ovakvim postupkom sud vri nadzor i kontrolu u sluajevima
prekomjerne upotrebe sile. Podaci govore da veina sluajeva prijava za
prekomjernu upotrebu sile ili zlopotrebu poloaja od strane policajaca,
nakon provjere, budu odbijene kao neosnovane. U sluaju da prijave
bude potvrene od strane suda, treba istai da su sudski procesi spori i u
veini sluajva zavravaju oslobaajuom presudom ili na nain da se
sud proglasi nenadlenim. Tako za dva sluaja koja su zavrila na sudu
(2007. i 2010.), postupak jo uvijek nije okonan.
Prekomjerna upotreba sile je prema Zakonu o policijskim slubenicima
BiH definisana kao tea povreda slubene dunosti. Ista se stepenuje
111
2012.
sa najveim brojem bodova (30). Za ovakvu povredu slubene dunosti

mogu se izrei slijedee disciplinske sankcije:
a ) novana kazna ( minimalna kazna 20% osnovne jednomjesene plate
za 5 mjeseci, a maksimalna 30 % jednomjesene plate za 6 mjeseci),
b) obustavljanje unapreenja u vii in za vremenski period od 12
mjeseci do 3 godine, i
c) prekid radnog odnosa, ako je povreda poinjena sa umiljajem, ako je
policijski slubenik sakupio 60 ili vie poena za istu povredu u roku od
pet godina i ako je policijski slubenik pravosnano osuen za krivino
djelo na kaznu zatvora od est mjeseci ili teu kaznu, odnosno da je
proglaen krivim od strane suda po jednom od tri krivina djela:
protupravno oduzimanje slobode, iznuivanje iskaza i zlostavljanje u
obavljanju slube.
Kada su u pitanju kaznene mjere za spomenuta krivina djela
zakonodavac poznaje dva oblika kvalifikacija ovih djela zavisno od
okolnosti izvrenja krivinog djela: laka kvalifikacija i tea
kvalifikacija. Tako kod protupravnog oduzimanja slodobe za laku
kvalifikaciju propisana je novana kazna ili kazna zatvora do tri godine.
Za tee kvalifikacije protupravnog oduzimanja slobode predviena je
kazna zatvora od dvije do osam godina. Za druga dva krivina djela
predviena je kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina, a kod
iznuivanja iskaza predviena je i tea kvalifikacija za koju se izrie
kazna od jedne do deset godina zatvora.
Vrijednosti
Zakon o policijskim slubenicima Bosne i Hercegovine je vaan sa
sigurnosnog i politikog stajalita jer odreuje do koje mjere se policija
moe uplitati u slobodu pojedinaca. Takoer, vanost ovog zakona kao i
drugih pravnih propisa, se ogleda i u pravnom stajalitu, zato to
razliita pitanja graanske i krivine odgovornosti ovise o zakonitosti ili
nezakonitosti njihove primjene.
112
2012.
Policija u primjeni monopola sile nema pravo da primjeni nita to je

ofanzivno. U praksi to znai da izvrilac monopola sile, u ovom sluaju
policajac, nema pravo da bilo koga udari na nain kako je u nastavku
opisano (pesnica, amar, uto, kato i sl.). Policajac moe da primjeni
silu, ali samo u defanzivnom smislu i to u onim sluajevima kada je
ivot drugih lica ugroen, odnosno kada je ugroena neija sigurnost (
javna ili privatna ), kada je ugroena njegova sigurnost, kada je
ugroena neija imovina (nije bitno da li je javna ili privatna). Silu
moe upotrijebiti samo u mjeri, da lice koje izvrava djelo bude
savladano i onemogueno u svojim namjerama ili radnjama. Sve preko
toga je prekomjerna upotreba sile na neprimjeran nain i policajac e
biti odgovoran ili za krivino djelo ili za zloupotrebu poloaja.
Kada je u pitanju uhienje koje je zakonito (kao i druga zakonska djela)
ako uhiena osoba upotrijebi silu da bi pruila otpor, policajac sa druge
strane je ovlaten da upotrijebi razumnu silu koja je dovoljna da bi se
izvelo uhienje.
Iz svega navedenog, moe se zakljuiti da su prethodno predviene
kaznene mjere na ovaj nain adekvatne, no ostaje jo samo da se iste u
potpunosti sprovode. Isto tako, primjetno je da sudovi imaju neophodne
ovlasti za nadzor i procesuiranje sluajeva prekoraenja ovlasti od
strane policije, kao to smo naveli neki sluajevi su u toku i trebaju
ubrzo da budu okonani. Sudski, kao i disciplinski procesi su podrani,
kako od strane zvaninika policije, tako i od strane ministarstva pravde,
zvaninika ministarstva za ljudska prava, te predstavnika Helsinkog
komiteta za ljudska prava BiH.
113
2012.
Pritvor ili zadravanje

Zakonitost
Ogranienja slobode kretanja i zadravanja mogu se predvidjeti samo u
izuzetno predvienim sluajevima i u postupku predvienim zakonom.
Hapenje, odnosno pritvor zahtjeva sudski nalog ili osnovanu sumnju
da je osumnjieni uinio krivino djelo. Policijski organ je duan da
osobu lienu slobode najkasnije u roku od 24 sata sprovede Tuitelju.
Prilikom dovoenja, policijski organ je duan da obavijesti Tuitelja o
razlozima i o vremenu lienja slobode. Upotreba sile prilikom
dovoenja doputena je u skladu sa zakonom. Tuitelj je duan osobu
lienu slobode ispitati bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata i u
tom roku odluiti da li e osobu lienu slobode pustiti na slobodu ili e
sudiji za prethodni postupak postaviti zahtjev za odreivanje pritvora.
Sudija za prethodni postupak e odmah, a najkasnije u roku od 24 sata
donijeti odluku o odreivanju pritvora ili putanju na slobodu. U praksi
se izvoenje pred sud uglavnom vrilo u propisanom vremenskom roku.
Lienje slobode je mjera koja se preduzima da bi se obezbijedilo
prisustvo lica lienog slobode pred nadlenom sudskom vlasti u
razumnom roku. Stoga je eventualna alba na mjeru lienja slobode
nepotrebna, jer e tretman policijskog lienja biti preispitan od sudske
vlasti, odosno po predaji lica od policijskog organa. Isto tako, nee se
raditi o protupravnom lienju slobode ako postoji neki zakonski osnov
koji iskljuuje protivpravnost. Na primjer, posebne ovlasti policijskih
tijela vezane za lienje slobode i zadravanje, predviene su i odredbom
lana 153. ZKP BiH, kao i odredbama ZKP FBiH (l. 154-161) kojima
se predviaju razlozi i uvjeti pritvora. Osoba liena slobode mora biti
pouena pravima koji joj pripadaju, mora biti odmah obavijetena o
razlozima oduzimanja slobode, obavijestiti je da nije duna dati iskaz,
da ima pravo uzeti branitelja kojega moe sama izabrati, da joj porodica
bude obavijetena o lienju slobode i drugim pravima u skladu sa
lanom 5. ZKP FBiH.
114
2012.
Implementacija
Na osnovu Izvjetaja vlasti Bosne i Hercegovine po izjavi delegacije
Europskog komiteta za prevenciju torture i nehumanog
ili
degradirajueg tretmana (CPT) pritvorenika, da se zakljuiti da do sada
nije bilo primjedbi osoba lienih slobode na rad policijskih slubenika.
Takoer, nije bilo evidentiranih sluajeva zlostavljanja osoba lienih
slobode u prostorijama za lienje, niti u prostorijama u kojima se
obavljaju informativni razgovori. Policija vodi propisanu evidenciju
osoba lienih slobode i popunjava dokumente koji su za to propisani.
Meutim, postoje saznanja o navodnom zlostavljanju disciplinskih
kanjenih zatvorenika od strane zatvorskog osoblja. Ovo zlostavljanje
se odnosi na slubenike Sektora za poslove osiguranja tokom
prebacivanja zatvorenih iz jednog paviljona u drugi. rtva ovakvog
zlostavljanja bio je osuenik Kazneno-popravnog zavoda (zatvorenog
tipa) u Zenici, nad kojim je osiguranje tokom prebacivanja iz jedne
elije u drugu primjenilo veu silu nego to je to dozvoljeno. Prema
ljekarskim nalazima rtva (G.M.) je zadobila viestruke povrede (krvni
podliv u podruju vanjske ivice lijevog oka, krvni podliv i otok u
predjelu lea obostrano i krvni podliv prednjeg dijela natkoljenice). U
spomenutom sluaju protiv etiri straara je pokrenuta disciplinska
prijava, koja je zavrila sa konstatacijom disciplinske komisije da nije
bilo fizikog zlostavljanja u predmetnom sluaju. Sud za ljudska prava
u Strazburu donio je nekoliko presuda koje su se odnosile na krenje
prava pritvorenika i zatvorenika, ukljuujui i osuena lica kojima je
potrebno psihijatrijsko lijeenje, pri emu je kanjena drava BiH.129
Zakoni omoguavaju pritvorenim licima da njihov advokat prisustvuje
policijskom ispitivanju i sudskom postupku. Pritvorenici su uglavnom
imali brz pristup lanovima porodice ili koga oni ovlaste. Postoji sistem
jemstva koji je mogu kod svih krivinih djela, kod svih kategorija
Izvjetaj Neformalne koalicije nevladinih organizacija za izvjetavanje o ljudskim pravima u BiH,
Septembar 2009. str.5.
129
115
2012.
optuenog, za nae i strane dravljane. Jemstvo nije bilo esto

upotrebljavano, jer su graani rijetko mogli da sakupe potrebni novac za
jemstvo. Zakon definie poetni pritvor u trajanju najdue od mjesec
dana, uz mogue produenje do pet mjeseci. Vremensko odreivanje i
ogranienje pritvora je generalno bilo potovano. Prava i slobode
pritvorenika i podaci o pritvorenicima, kao i smjetaj pritvorenika su na
adekvatan nain definisana u zakonima. O realizaciji ovih prava i
sloboda, brine se sudija za prethodni postupak, odnosno sudija za
prethodno sasluanje u saradnji sa upravom ustanove u kojoj se nalaze
pritvorena lica. Zakon zabranjuje upotrebu sile, prijetnji i iznude od
strane policije radi prikupljanja dokaza. Generalno posmatrajui, zakon
je adekvatno definisao ovu mjeru. Tako s aspekta nadlenosti, samo Sud
odreuje pritvor, uslov za odreivanje pritvora i duina trajanja je
svedena na najkrae nuno vrijeme, definisano je naelo hitnosti
postupanja svih organa koji uestvuju u postupku i organa koji pruaju
pravnu pomo, i ono to je posebno bitno obaveznost sudskog nadzora
nad trajanjem pritvora to podrazumjeva kontrolu zakonitosti i
opravdanosti pritvora kao i njegovo izdravanje.
Meutim, nepostojanje albe na mjeru lienja slobode ne znai,
nepostojanje prava na naknadu tete licima koja su protivpravno liena
slobode ili nepostojanja pristupa pravdi rtve koja je bila rtva od strane
polcijskih slubenika. Tako lica koja su protivpravno liena slobode
imaju pravo na naknadu tete u sluaju nezakonitog lienja slobode u
odreenom roku i propisanom postupku. Isto tako, lica koja su bila rtva
upotrebe sile, prijetnji ili iznude od strane policije imaju pravo podnijeti
albu uredu za albe ili prijavu nadlenom tuilatvu. Uhapenom se
licu moraju saoptiti najznaajnije injenice i pravne osnove za
hapenje, a na taj nain se uhapenom omoguava da podnese prijavu
sudu i ospori zakonitost svog hapenja.
116
2012.
Vrijednosti
Novim zakonom su izvrene ozbiljnije promjene kako u pogledu
pritvora, tako i u pogledu lienja slobode. Ove promjene se odnose na
inovacije regulisanja mjera pritvora u zakonu, u kojem su ugraeni
samo oni razlozi za oduzimanje slobode koji su sadrani u lanu 5.
EKLJP. Postupci u kojima je odreen pritvor vode se posebno hitno, a
zakon sadri i nova rjeenja i u odredbama koje se odnose na postupanje
sa pritvorenicima i osobama koje su liene slobode. Iz dostupnih
materijala, vidljivo je da do sada nije bilo evidentiranih sluajeva
zlostavljanja osoba lienih slobode u prostorijama za liavanje, niti u
prostorijama u kojima se obavljaju informativni razgovori. Meutim, u
nekim policijskim stanicama prostorije za zadravanje i danas ne
ispunjavaju propisane uslove za boravak osoba lienih slobode, a
najee pojave pretjerane upotrebe sile se vezuju za kazneno
popravne ustanove, odnosno za loe postupanje zatvorskog osoblja.
Generalno posmatrajui ovu oblast, moemo rei da su propisi u ovoj
oblasti uglavnom dobri, ali kljuni problem, kao i u drugim domenima
javne politike predstavlja njihova implementacija. U ovom sluaju
krivca treba traiti ne samo u (ne)odgovornosti vlasti u BiH, nego i
znaajnom nedostatku finansijskih sredstava za realizaciju potrebnih
programa.
117
2012.
Upotreba posebnih istranih radnji

Zakonitost
Obzirom na osjetljivost posebnih istranih radnji, te zatitu osnovnih
prava i sloboda ovjeka, propisani su uvjeti za primjenu posebnih
istranih radnji, kako slijedi:
naelo legaliteta - istrane radnje moraju uvijek biti predviene
zakonom,
in concreto nemogunost da se na drugi nain prikupe dokazi,
naelo supsidijariteta primjena samo u vrlo ozbiljnim i
sloenim sluajevima i
naelo sudskog nadzora sud je jedina nadlena instanca za
odreivanje posebnih istranih radnji.
Nadlenost za iniciranje pomenutih mjera je u rukama tuioca, ali
njihovo odreivanje moe odrediti samo sud (to jest Sud Bosne i
Hercegovine), koji istovremeno zadrava i kontrolu zakonitosti
postupka primjene posebnih istranih radnji, dok iste sprovode
policijski organi u Bosni i Hercegovini, ukljuujui Dravnu agenciju za
istrage i zatitu, Graninu policiju, sudsku i finansijsku policiju,
carinske i poreske organe.
Zakon o obavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH, u glavi VII koja nosi
naziv Prikupljanje informacija, sadri odredbe koje se odnose na
nain na koji Agencija u sklopu opih ovlatenja prikuplja informacije.
U okviru svojih ovlatenja, Agencija preduzima mjere tajnog
prikupljanja informacija za koje je potrebno odobrenje generalnog
direktora i za koje je potrebno sudsko ovlatenje ili odobrenje
predsjednika Suda BiH, odnosno sudije kojeg odredi predsjednik Suda
BiH. Zakon o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu i Zakon o
policijskim slubenicima BiH ne predvia ovakve mjere, odnosno ono
to oni poduzimaju je u okviru ZKP BiH. Zakon o policijskim
slubenicima BiH predvia audio i video snimanje na javnim mjestima
u cilju spreavanja krivinih djela ili radi odravanja reda i sigurnosti,
118
2012.
uz napomenu da se ureaji za audio i video snimanje na javnim

mjestima postavljaju tako da su javnosti lako uoljivi.130
Kada su u pitanju krivina djela za koja se mogu odrediti posebne
istrane radnje u lanu 117. ZKP-a, navedene su etiri liste krivinih
djela. Prvom listom krivinih djela odreena su krivina djela protiv
integriteta BiH (Glava XVI - Krivina djela protiv integriteta BiH).
Drugu listu ine krivina djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih
meunarodnim pravom (Glava XVII). Treu listu ine krivina djela
terorizma. Posljednju listu ine sva ona krivina dijela za koja se moe
izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna. Tanije, u ovu listu
takoer ulaze i ona krivina djela kod kojih je posebni minimum tri
godine.
Implementacija
Posebne istrane radnje se mogu preduzeti samo na osnovu (pismene ili
usmene131) naredbe sudije za prethodni postupak. Incijativa za
odreivanje posebenih istranih radnji iz lana 116. stav 2. potie od
tuioca, koji sudiji za prethodni postupak podnosi obrazloen
prijedlog.132 Ako je tuilac zatraio odreivanje ili primjenu dvije ili
vie posebnih istranih radnji, sudija za prethodni postupak e morati za
svaku od njih procijeniti postojanje zakonskih uvjeta za njihovu
primjenu.
Tuilac je duan da ponudi sudiji za prethodni postupak sve elemente
potrebne za donoenje naredbe o preduzimanju posebnih istranih
radnji, odnosno obavezasudije za prethodni postupak je da te elemente
provjeri i da se prema svom nalazu opredijeli do odreivanja mjera, a
ako ih prihvati i do naina i obima njihovog izvrenja, te vremenskog
Zakon o policijskim slubnicima BiH, Slubeni glasnik BiH br. 27/04, lan 26.
Iz razloga efikasnsoti sprovoenja krivinog postupka zakon izuzetno dozvoljava da prvi korak u
odreivanju posebnih istranih radnji bude usmena naredba sudije za prethodni postupak. Rok za
pribavljanje pisane sudske naredbe iznosi 24 sata od izdavanja usmene naredbe. Treba napomenuti da se rok
primjene mjere rauna od vremena izdavanja usmene naredbe.
132
U ovom prijedlogu tuilac mora obrazloiti potrebu za preduzimanje posebne istrane radnje, postojanje
uvjeta za njenu primjenu i konkretizirati koja se posebna istrana radnja trai ili vie njih.
130
131
119
2012.
trajanja. Vremenski poetak primjene mjere, odnosno trenutak od kojeg

se rauna vremenski okvir njenog trajanja mora biti jasno naznaen.
Kada je u pitanju vremensko trajanje mjera, odnosno rokovi za
preduzimanje posebnih istranih radnji prema zakonu (lan 118. stav
3.), prvi odreeni poetni rok traje najdue mjesec dana, s tim to su iz
ovog roka izuzete mjere otkupa predmeta i simulirano davanje
potkupnine.133 Produavanje mjere je dozvoljeno u intervalima od po
mjesec dana sve do est mjeseci, to je ujedno i najdue trajanje mjere.
Kada je u pitanju obustava mjera, zakon nalae da sudija za prethodni
postupak mora, po slubenoj dunosti, pismenom naredbom, bez
odlaganja, obustaviti izvrenje preduzetih posebnih istranih radnji kada
vie ne postoje razlozi kao npr. ako su prikupljeni potrebni dokazi, ili
ako tuilac obustavi istragu, ili ako osoba protiv koje je nareena mjera
sazna za primjenu te mjere, i kao posljednje ako se ovim radnjama ne
moe postii eljeni cilj. Pisana naredba o obustavi posebne istrane
radnje mora se donijeti odmah i bez odlaganja, a po saznanju da su
prestali razlozi za preduzimanje radnji. Ona mora sadravati podatke o
osobi protiv koje se mjera preduzimala kao i razloge za obustavu.
Naredbe sudije za prethodni postupak izvravaju policijski organi
(l.20.ta.g).134 Kompanije koje vre prenos informacija (npr. pote i
kompanije za telekomunikacije), dune su tuiocu i policijskim
organima omoguiti provoenje mjera nadzora i tehnikog snimanja
telekomunikacija (l. 67.).
Zakon je predvidio dva razloga kada dolazi do unitavanja podataka i
informacija. Prvo, ako tuilac odustane od gonjenja (l. 38. po principu
mutabiliteta i po lanu 224. o obustavi istrage). Drugi razlog se ogleda u
injenici da pribavljeni materijali nisu potrebni za krivini postupak.
Prva i druga opcija iskljuivo zavise od tuioca. Meutim, tuilac je
duan o svojoj odluci obavijestiti sudiju za prethodni postupak, jer se
pod njegovim nadzorom pribavljeni materijali unitavaju. O
Za ove mjere je odreeno da se moe odnositi samo na jednokratni akt.
Policijski organiu Bosni i Hercegovini ukljuuju Dravnu agenciju za istrage i zatitu, Graninu policiju,
sudsku i finansijsku policiju, carinske organe i poreske organe.
133
134
120
2012.
preduzimanju radnji, razlozima za njihovo preduzimanje, informaciji da

prikupljeni materijali nisu dali osnova za krivino gonjenje za krivino
djelo za koje je nareena posebna istrana radnja, kao i o tome da je
takav materijal uniten obavjetava se, i to pismenim putem, osoba
protiv koje je bilo nareena posebna istrana radnja.
U sluajevima nezakonitog prikupljanja podataka (bez odobrenja Suda
ili ako je nezakonito po bilo kom osnovu) od strane OSA-e, direktor
Agencije je duan da osigura da se podaci koji nisu u skladu sa
zakonom o OSA-i odmah unite. O tome je duan da obavijesti
predsjedavajueg Obavjetajno-sigurnosnog odbora i glavnog
inspektora, te pokrene postupak protiv onog koji je postupio suprotno
odredbama zakona.135 Takoer, zakonodavac se obavezao i opredijelio
za pismeno obavijetavanje osobe o preduzetim radnjama i ne moe se
to obavijetenje uskratiti iz razloga zatite interesa krivinog postupka.
Osumnjieni se uvijek obavijetava o preduzimanju mjera, a nakon to
su okonane, bilo zbog isteka roka ili obustave izvrenja. Sudija za
prethodni postupak nakon dobivenog pismenog izvjetaja od strane
tuioca o preduzimanju neke od prikrivenih mjera, duan je bez
odlaganja (odmah) obavijestiti osobu o tome da je prema njoj bila
preduzeta odreena radnja. Ovim postupkom, odnosno dobivanjem
izvjetaja od strane tuioca, sudija za prethodni postupak vri kontrolu
nad zakonitou rada policijskih organa.
Zakon o OSA-e ovaj postupak definie na drugaiji nain. Svaki
graanin BiH protiv koga su sprovoene posebne istrane radnje, prema
Zakonu o OSA-i iz 2004. godine, treba nakon zavretka praenja ili
prislukivanja biti obavijeten o poduzetim mjerama najkasnije 30 dana
po okonanju postupka.136 Izmjenom Zakona o OSA-i iz 2006. godine,
ova odredba je promijenjena, te je dodano diskreciono pravo po kome
OSA moe da odloi ovakvu mjeru ukoliko smatra da bi njenim
otkrivanjem bilo ugroeno okonanje zadataka Agencije.137
Zakon o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Slubeni glasnik BiH br.12/04 , lan 79

Ibid, lan 77
137
Izmjene i dopune Zakona o OSA-i, Slubeni glasnik BiH br. 56/06, lan 29.
135
136
121
2012.
Funkcionisanje sudstva po pitanjima nadzora i kontrole upotrebe
posebnih istranih radnji je na zadovoljavajuem nivou, jer zakoni o
krivinom postupku u BiH ne dozvoljavaju odstupanja od odredaba
zakona. Tako, da bi se pribavljeni dokazi mogli koristiti u krivinom
postupku i za donoenje sudske odluke, onda oni kao rezultat primjene
posebnih istranih radnji moraju biti pribavljeni pod zakonskim
uslovima. Pored spomenutog, sudska odluka se ne moe zasnivati ni na
pravno nevaljanim dokazima, odnosno grekama u odreivanju i
izvrenju posebnih istranih radnji. Ove greke mogu biti u sadrajnom
smislu pogrena procjena osnova sumnje da je osoba uestovala u
izvrenju krivinog djela (iz l. 117.) i u formalnom smislu ako sudska
naredba ne sadri neki zakonski element (npr. nije odreena vrsta
prikrivene radnje ili vrijeme u kojem e se ta radnja preduzimati).
Zakon je obavezao tuioca da sudiji za prethodni postupak dostavi
pismeni izvjetaj kako bi se on upoznao sa samim provoenjem posebne
istrane radnje. Ovaj vid kontrole kree od najnie take odnosno od
policije. Tako policija pri prestanku radnje, sve informacije, podatke i
predmete dobivene preduzimanjem posebnih istranih radnji uz izvjetaj
o preduzetoj radnji predaje tuiocu. Na osnovu ovog, tuilac je u prilici
da cijeni nain preduzimanja traene radnje, potivanje prava i sloboda
ovjeka, postupanje policijskih organa po njegovom obrazloenom
prijedlogu, odnosno sudskoj naredbi. Drugi korak kontrole ogleda se u
obavezi tuioca da dostavi pismeni izvjetaj o preduzetim radnjama
sudiji za prethodni postupak.
Osoba protiv koje je mjera bila preduzeta, a smatra da su njena prava i
slobode bila povrijeena, moe od suda zatraiti da se ispitaju dvije
stvari: ne samo nain na koji je mjera preduzeta, ve i samu naredbu
koja je posluila kao osnov za preduzimanje mjere.
Prema dopisu Kantonalnog suda u Sarajevu, u toku 2010. godine
Kantonalni sud je zaprimio 21 zahtjev za pokretanje specijalnih
122
2012.
138
istranih radnji i na sve je pozitivno odgovorio. Poto je Kantonalni

sud u Sarajevu samo jedan od mnogobrojnih sudova koji imaju
ovlatenja za davanje dozvole za pokretanje specijalnih istranih radnji,
ovaj podatak ne moemo uzeti kao optu ocjenu za sve sudove u BiH.
Podatke o broju zaprimljenih zahtjeva, kao i broju odobrenja za
pokretanje specijalnih istranih radnji od strane Suda BiH i Tuilatva
BiH nismo uspjeli dobiti.
Vrijednosti
Nadostatak koji smo uvidjeli u procesu provedbe specijalnih istranih
radnji jeste obavijetavanje osoba protiv kojih su sprovoene specijalne
istrane radnje. Iako je prema zakonima o krivinom postupku u BiH
kao i Zakonom o OSA-i BiH (izuzev u sluajevima diskrecionog prava
koje je uvedeno u zakon o izmjenama i dopunama Zakona o OSA-i iz
2006. godine) predvieno da se osobe obavijetavaju o nalazima ovih
radnji, kao i razlozima pokretanja istih, u praksi je to slabo uoljivo.
Miljenja smo da se ovaj dio zakonske odredbe ne implementira u
cjelosti na nain predvien pomenutim zakonima.
Moemo rei da je pitanje zatite graana od nezakonitih zahvata u
njihova prava i slobode kroz posebne istrane radnje, najvie izraeno
kroz precizno definisanje posebnih istranih radnji, odredbu kontrole
njihove implementacije od strane sudije i kroz lan 122139.
138
139
Dopis Kantonalnog suda u Sarajevu, 10.01.2011. godine

lan 122. govori o koritenju dokaza pribavljenih posebnim radnjama
123
2012.
Preporuke
Stalna edukacija osoblja koje je zadueno za tretman
pritvorenika
Osiguranje adekvatnih prostorija za pritvorenike u svim
policijskim stanicama u BiH
Uraditi dodatne napore u cilju osnivanja nezavisne inspekcije u
zatvorima
Uraditi dodatne napore u cilju ispunjavanja zakonske obaveze
informiranja ljudi koji su bili subjektom posebnih istranih
radnji nakon okonanja istrage
124
POGLAVLJE VI
POGLAVLJE VI
2012.
Kontrola i nadzor od strane

Kontrola idravnih
nadzor odinstitucija
strane
nezavisnih
Denis Hadovi i Sanja Mihajlovi
nezavisnih
dravnih institucija
Denis Hadovi i Sanja Mihajlovi
125
2012.
Saetak
Autori ovoga rada pokuali su da analiziraju razliite aspekte kontrole i
nadzora sigurnosnog sektora uspostavljenih od strane nezavisnih
dravnih institucija u BiH. Njihov rad opisan je kroz etiri odgovarajua
poglavlja. U Ustavu BiH koji je donesen kao dio Opeg mirovnog
sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, nezavisna nadzorna tijela nigdje se
ne spominju. Izuzetak je Aneks 6 spomenutog sporazuma koji se
odnosi na zatitu ljudskih prava, a kojim je regulisano da e Komisija za
zatitu ljudskih prava, koja se sastoji od Institucije ombudsmana za
ljudska prava, biti uspostavljena da prati i podrava ljudska prava svih
BiH graana. Uzimajui u obzir da je u nedavnom periodu, uspostavom
nekoliko institucija na dravnom nivou, napravljen iskorak u ovom
polju, sveukupni okvir za nadzor prilino je dobro definisan. Dobre
prakse i implementacije Zakona o slobodi pristupa infomacijama dale su
novu dimenziju demokratizaciji javnog sektora, a nezavisna dravna
tijela dodatno razmatraju opi pristup transparentnosti i odgovornosti
Vlade. Iako se sigurnosni sektor jo uvijek ne smatra dijelom javne
administracije, neke od nezavisnih institucija stvorene su iskljuivo da
rade sa sigurnosnim akterima, kao to su npr. vojni povjernik i
nezavisne policijske komisije na dravnom nivou i na nivou entiteta
koje nadziru rad policije. Trenutno je jo rano za procjenu rada veine
institucija i o tome koliko su ili koliko e biti uspjene u svom
djelovanju. No, bitno je naglasiti da su zakonski preduvjeti stvoreni, te
da su poeljni dodatni napori, usmjereni ka poboljavanju nekih od
regulacija u postojeoj praksi, isto kao to je poeljno i da se efikasnost
novouspostavljenih institucija prati. Uglavnom, legitimitet ovih
institucija, uoljiv kroz potovanje mandata, do sada nije naruen.
Meutim, slabi administrativni kapaciteti, politiki uticaj i nedovoljna
sprovedba njihovih preporuka ostaju neke od slabijih taaka ovih
institucija.
Ocjena: 3
126
2012.
Uvod
U BiH 15 razliitih institucija vre funkciju kontrole i nadzora od strane
nezavisnih dravnih i entitetskih institucija. Ovaj kriterij analizira uloge
i funkcije Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH;
Parlamentarnog vojnog povjerenika; Nezavisnog odbora Parlamentarne
skuptine BiH; Odbora za albe policijskih slubenika BiH; Odbora za
albe graana na rad policijskih slubenika u policijskim tijelima BiH;
Nezavisnog odbora FBiH; Nezavisnog odbora RS; Nezavisnog odbora
Brko Distrikta; Agencije za zatitu linih podataka BiH; Ureda za
reviziju institucija Bosne i Hercegovine; Ureda za reviziju institucija u
FBiH; Glavne slube za reviziju javnog sektora Republike Srpske;
Agencije za prevenciju korupcije i koordinacju borbe protiv korupcije
BiH; Centralne izborne komisije, te Regulatorne agencije za
komunikacije BIH. Djelovanje ovih 15 institucija bit e predstavljeno
kroz etiri poglavlja, kako slijedi: zatita ljudskih prava, pristup
informacijama od javnog znaaja i zatita linih podataka, te kontrola
budeta i kontrola djelovanja protiv korupcije. etvrto poglavlje odnosi
se na pojedine institucije koje nemaju direktan mandat za nadzor ali
mogu utjecati na aktere sigurnosti. Uinkovitost ovih institucija u svakoj
od navedenih poglavlja bit e procijenjena na osnovu dogovorene
metodologije koja sadri etiri glavne komponente ocjenjivanja.
127
2012.
Zatita ljudskih prava

Dvije glavne institucije zaduene da vre zatitu ljudskih prava na
dravnom nivou su Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH 140 te
Parlamentarni vojni povjerenik141 BiH. Donedavno, vladala je zabuna u
pogledu Institucije ombudsmana za ljudska prava, budui da su postojali
entitetski Ombudsmani (u RS-u i FBiH) koji su kasnije ukinuti142. U
kontekstu procesa reforme policije, u 2008. godini, uspostavljena su jo
tri nezavisna nadzorna tijela kojima je parlament dodijelio ovlasti da
vre nadzor iskljuivo nad dravnim policijskim snagama, a to su:
Nezavisni odbor Parlamentarne skuptine BiH, Odbor za albe
policijskih slubenika, te Odbor za albe graana na rad policijskih
slubenika. Istovremeno, druge nezavisne institucije postoje i djeluju na
entitetskim nivoima i na nivou Brko Distrikta, te vre sline funkcije za
policijske strukture u entitetima: Nazavisni odbor FBiH i Nezavisni
odbor RS, kao i Nezavisni odbor Brko Distrikta.
Zakonitost
Institucija ombudsmana BiH uspostavljena je u skladu sa odredbama
Sporazuma o ljudskim pravima (Aneks 6 Opeg mirovnog sporazuma
za Bosnu i Hercegovinu),143 kao dio Komisije za ljudska prava u okviru
koje postoji jo i Dom za ljudska prava u Bosni i Hercegovini. U
Zakonu o Ombudsmanu za ljudska prava BiH144 koji je visoki
predstavnik nametnuo, a Parlamentarna skuptina kao zakonodavno
tijelo Bosne i Hercegovine usvojila 2002. godine, definisane su
nadlenosti i djelovanje Institucije ombudsmena u cilju da se osigura
efikasno djelovanje mehanizama zatite ljudskih prava i osnovnih
sloboda zagarantovanih u Ustavu BiH i dodatnim meunarodnim
U daljem tekstu Institucija ombudsmana ili Institucija
U daljem tekstu Povjerenik
142
Dolo je do spajanja u 2007. godini, to je rezultiralo samo jednom Institucijom ombudsmana u Bosni i
Hercegovini.
143
Opi mirovni sporazum, dostupan na http://www.ohr.int/dpa/default.asp?content_id=380
144
Zakon o Ombudsmanu za ljudska prava BiH (Slubeni glasnik BiH, br.: 32/00, 19/02 and 32/06).
Pravila za funkcioniranje Institucije ombudsmana BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 45/04) uspostavlja
pravila procedure za funkcionuiranje Institucije i drugih pitanja potrebnih za rad institucije.
140
141
128
2012.
sporazumima. Ovaj Zakon takoer definie dunosti dravnih i

entitetskih institucija vezanih za rad ombudsmana. Institucija
ombudsmena zakonom je ovlatena da istrai sve albe koje se tiu
loeg funkcionisanja zakonskog sistema ili neregularnosti pojedinih
suenja, te da prue opu ili konkretnu preporuku za poboljanje.
Ombudsmeni treba da potuju sudske procedure i ne smiju se mijeati u
presude. BiH institucije obavezne su da pomau Ombudsmenima u
njihovim istragama, ukoliko je potrebno i ukoliko time ne kre neki
zakon.
Donedavno, Institucija je imala jurisdikciju da istrauje sve albe koje
se tiu krenja ljudskih prava i sloboda navodno poinjenih od strane
vojne uprave. Meutim, 2009. godine, Parlamentarna skuptina BiH
usvojila je Zakon o Parlamentarnom vojnom povjereniku BiH. 145 Prvi
parlamentarni vojni povjerenik imenovan je ubrzo nakon toga i veoma
je aktivan u zastupanju ljudskih prava i osnovnih sloboda vojnog
osoblja Bosne i Hercegovine. U skladu sa ovim zakonom, povjerenik
ima jo neke zadatke dodijeljene od Institucije ombudsmena. Preciznije,
povjerenik je nadlean da istrauje pojedine sluajeve po preporuci
Parlamentarne skuptine BiH i Zajednike komisije za odbranu i
sigurnost. Takoer, povjerenik ima ovlasti da vri istrage prema vlastitoj
procjeni, i moe zahtjevati preporuke za istragu od Zajednike komisije
za odbranu i sigurnost. Povjerenik ima pristup podacima bitnim za
istragu; Meutim, ministar odbrane moe mu zabraniti pristup samo u
sluajevima kada su spomenuti podaci zatieni. Ministar odbrane mora
opravdano odbiti pristup, te podnijeti svoje razloge Zajednikoj komisiji
za odbranu i sigurnost.
Zakonom o nezavisnim i nadzornim tijelima policijske strukture BiH146
2008. godine uspostavljene su jo tri nezavisna tijela: Nezavisni odbor
Parlamentarne skuptine BiH, Odbor za albe policijskih slubenika te
Odbor za albe graana na rad policijskih slubenika u policijskim
tijelima BiH. U skladu s ovim zakonom, Nezavisni odbor predlae
potencijalne kandidate za vie upravne pozicije u policijskim
Zakon o parlamentarnom vojnom povjereniku, Slubeni glasnik BiH, broj 51/09
Zakon o nezavisnim nadzornim tijelima policijske sturkture u BiH, Slubeni glasnik BiH broj 36/08
145
146
129
2012.
strukturama u BiH, te razmatra potencijalne albe podneene na raun

njihovog rada; Odbor za albe policijskih slubenika istrauje unutarnje
albe policijskih slubenika podneene protiv odluka sprovedenih od
strane policijskih tijela, a koje se tiu statusa policijskih slubenika;
Odbor za albe graana na rad policijskih slubenika u policijskim
tijelima BiH upisuje u registar, procijenjuje i proslijeuje albe graana
koje se odnose na rad policijskih slubenika te ih dostavlja odgovornim
policijskim tijelima. Meutim, u skladu sa Zakonom o unutranjim
poslovima147, postoje i dva nezavisna nadzorna tijela zaduena za
proces selekcije direktora i zamjenika direktora u entitetskim
policijskim strukturama, te jedno nezavisno tijelo u Distriktu Brko.
Dunosti i funkcije se ne preklapaju jer ova nezavisna tijela vre svoje
funkcije samo na nivoima entiteta i distrikta. Nazavisni odbor FBiH vri
proces selekcije u FBiH, imenovan je od strane Federalnog parlamenta i
njemu odgovoran (Zakon o unutranjim poslovima FBiH, lan 35.), dok
Nezavisni odbor RS, u skladu sa harmonizacijom entitetskih zakona,
vri isti proces u RS, imenovan je od strane Narodne skuptine
Republike Srpske i istoj odgovoran (Zakon o unutranjim poslovima
RS, lan 14). Nezavisni odbor Brko distrikta vri ovaj proces u
Distriktu Brko, a imenovan je od strane Skuptine Brko Distrikta.
Implementacija
Spajanje institucija ombudsmena koje su postojale u oba entiteta na
dravnom nivou u 2007. godini rezultiralo je samo jednom institucijom
ombudsmana u BiH. Ombudsman je nadlean da pokriva cijeli javni
sektor, bez posebne preporuke za sigurnosni sektor. Iako je zakonski
zatien od politikog utjecaja, u stvarnosti je to teko provodivo.
Ombudsman moe izdati preporuke i posebne izvjetaje koji
predstavljaju sprovodljive dokumente koji zahtjevajuju od institucija da
po njima postupe, dok u isto vrijeme ne postoje sankcije za institucije
koje odbiju da postupe po ovim preporukama. Ne postoji pravna osnova
Zakon o unutranjim poslovima Federacije BiH, Slubeni glasnik Federacije BiH broj 49/05 i Zakon o
unutranjim poslovima Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske broj 48/03
147
130
2012.
za suradnju ombudsmana sa ostalim agencijama za kanjavanje

prekrioca, dok je realna mogunost za kanjavanje u sluaju nesaradnje
izuzetno ograniena. Ombudsman dostavlja godinje izvjetaje
parlamentu, ali ti izvjetaji postaju dostupni javnosti i medijima, tek
nakon to prou kroz mnoge procedure, to poveava ansu da budu
cenzurisani. Od 2007. godine, ova institucija redovno objavljuje
godinje izvjetaje. Meutim, BiH nikada nije usvojila strateki pristup
koji bi osigurao zatitu i dalji razvoj ljudskih prava. Umjesto toga, neka
se pitanja rijeavaju na ad hoc principu, to esto vodi do meusobne
kolizije. Pojedini planovi koji se odnose na razna pitanja iz domena
ljudskih prava i ranjive grupe su usvojeni, a neki izvjetaji objavljeni,
kao naprimjer Specijalni izvjetaj vezan za albu nezavisnih vijenika
Opinskog vijea Novo Sarajevo, te Specijalni izvjetaj o stanju
ljudskih prava u ustanovama za izvrenje krivinih sankcija148.
Sigurnosne institucije spominju se jedino u polju istraivanja i
preporuka o praksi postupanja unutar kaznenog sistema i tretmana
zatvorenika149. Popratne aktivnosti institucija su obino slijedile
preporuke, iako nisu uvijek veoma efikasne. Ombudsmeni prate istrane
sluajeve sve dok oni ne budu rijeeni ili dok ne dou pred sud. Ove
informacije su takoer dostupne javnosti. Ipak, zapisi o akcijama
dravnih Ombudsmena koje vode do rezultata su upitni. Sve do spajanja
u 2007. godini, entitetski ombudsmeni uglavnom su pokrivali ukupnu
zatitu ljudskih prava, zatitu manjina i diskriminacione prakse, ne
posveujui posebnu panju sigurnosnom sektoru, osim u sluaju
praenja praksi u kaznenom sistemu.
Svi Specijalni izvjetaji dostupni su na mrenoj stranici Ombudsmana:

http://www.ombudsmen.gov.ba/PublikacijeEn.aspx?category=Special%20Reports
149
Zakon o izvrenju krivinih sankcija, pritvora i druge mjere koje reguliu osnovna i najbitnija ljudska
prava u Bosni i Hercegovini, u lanu 68, dozvoljava mogunost da se zatvorenici i pritvorenici obrate
Ombudsmanu BiH kao posebnom nezavisnom tijelu zaduenom da titi ljudska prava i osnovne slobode, te
da podnesu peticije i albe u pogledu bilo kojeg problema ustanove. Navedeno pravo pritvorenika i
zatvorenika takoer postoji u lanu 20. Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava BiH, koji kae: Prepiska
upuena ombudsmenu ili Instituciji iz mjesta u kojima se osobe nalaze u pritvoru, u kojima su zatvoreni ili
su lieni slobode, ne moe podlijegati nikakvoj cenzuri, niti se smije otvarati, te razgovori izmeu
ombudsmena ili osoba koje je on delegirao ne mogu nikada biti nadgledani niti se u njih moe mijeati.. to
je dokaz da postojee regulacije u Bosni i Hercegovini sadre kontrolu nad zatvorskim pitanjima od strane
nezavisnih institucija van zatvorskog sistema.
148
131
2012.
Parlamentarni vojni povjerenik je trenutno u procesu institucionalizacije

i teko je procijeniti djelovanje ove insititucije kao takve. Meutim, po
samom osnivanju, institucija povjerenika primila je preko 70 pritubi
koje se tiu loeg ophoenja institucija, uglavnom u toku procesa
demobilizacije preko 2.000 vojnog osoblja zbog starosnih ogranienja
koja su propisana u Zakonu o slubi u Oruanim snagama BiH150.
Implementacija zakona usvojenih u 2008. godini, a vezanih za reformu
policije, bila je spora. Vijee Ministara BiH odluilo je o sjeditima
agencija i budeti su usvojeni. U imenovanju direktora i zamjenika
direktora postigao se napredak, ali proces jo nije zavren. Bilo je
potrebno ponovno otpoeti veliki broj procedura selekcije. Nezavisnost
ovih Nadzornih tijela na dravnom nivou je upitna i moe se posmatrati
kao formalnost, jer se u okviru trenutne politike klime vri odreeni
pritisak tokom procesa donoenja odluka o imenovanjima direktora i
zamjenika direktora unutar dravnih struktura policije. Oba odbora za
albe su operativna, a izvjetaji o njihovom djelovanju objavljeni su na
web stranici Parlamenta. Osim aktivnosti koje se tiu imenovanja
odabranog osoblja, jasne, eksplicitne i vidljive popratne aktivnosti, ne
postoje.
Nezavisne komisije na nivoima entiteta zaduene za selekciju direktora
i zamjenika direktora operativne su od 2005. godine. I u ovom
kontekstu postoji ista zabrinutost po pitanju nezavisnosti. efovi ovih
komisija redovno izvjetavaju Parlament i javnost, budui da su rezultati
njihovog rada pristupani a izvjetavanje redovno. One nisu odgovorne
niti jednom dravnom tijelu budui da su nezavisne profesionalne
dravne institucije. Tako efovi ovih institucija ne mogu biti otputeni
do zakonskog isteka njihovog mandata ili u sluaju kada prekre zakon.
Profesionalne kvalifikacije rukovodilaca ovih institucija kao i njihovih
zamjenika mogu biti dovedene u pitanje budui da se primjenjuje
etnika kvota.
Podatak preuzet iz lanka:

http://atlantskainicijativa.org/index.php?option=com_content&view=article&id=194
150
132
2012.
Spajanje entitetskih Ureda ombudsmana u 2007. godini uzrokovalo je i
smanjenje dva postojea terenska ureda u entitetima, kao i smanjenje
broja osoblja za skoro treinu (otputanjem prosjeno oko 30% osoblja).
Iako je budet za 2009. godinu bio za 14% vii od budeta za 2008.
godinu151, nije bilo sredstava predvienih za zapoljavanje dodatnog
osoblja. Nadalje, iako su budetske odredbe (budetski zahtjevi)
zagarantovane direktno kroz budet BiH, nekoliko izvjetaja
nacionalnih NVO-a i lokalnih eksperata ukazali su na postojei
nedostatak finansijskih sredstava i osoblja. Prema jedinom izvjetaju
koji je Institucija ombudsmana na dravnom nivou objavila u 2008.
godini152, osoblje se sastojalo od 26 lanova. Revizorski izvjetaj za
2008. godinu153 uglavnom je potvrdio nalaze iz prethodnih godina te
ukazao na brojne neregularnosti u finansijskim operacijama institucije.
Sjedite ove Institucije je u Sarajevu.
Parlamentrni vojni povjerenik je smjeten u prostorijama Parlamentarne
skuptine u Sarajevu. Trenutno, kako je proces institucionalizacije jo u
toku, isti prima tehniku pomo od ZKOS.
Sve Nezavisne komisije za policiju finansiraju se iz dravnog ili
entitetskih budeta, ili budeta Brko Distrikta, zavisno od toga koja ih
je institucija formirala. Entitetske Komisije imaju adekvatne
administrativne kapacitete, dok su novooformljene dravne Komisije jo
uvijek u procesu izgradnje svojih administrativnih kapaciteta.
Budet za ovu instituciju u 2008. godini iznosio je 1.796, 739 KM dok je u 2009. iznosio 2.045,000 KM.
Podatak dobiven iz izvjetaja: inimo li pravi izbor: Saga o reformi Institucije ombudsmana za BiH,
dostupan na http://www.populari.org/lat/sadrzaj.php?id=17
152
Stanje u Instituciji ombudsmana za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu
http://www.ombudsmen.gov.ba/docs/Information2008english.pdf
153
Prva faza revizije finansijskog djelovanja za 2008. godinu sprovedena je u periodu od 19.01.09. do
22.01.09, nakon ega je Ured za reviziju uputio svoj dopis koji je sadravao pronalaske i preporuke br.
010616184/ 09 na dan 12.02.2009.
151
133
2012.
Vrijednosti
Bilo je teko prevazii standarde uspostavljene od entitetskih Institucija
ombudsmana, koje su se pokazale kao respektabilni mehanizmi praenja
nadzora i podravanja ljudskih prava. Meutim, nakon prevazilaenja
znaajnih problema sa kojima se Institucija na dravnom nivou
suoavala na poetku mandata, ona poinje da se uspostavlja kao
institucija koja odrava visoki stepen suradnje sa meunarodnim i
nacionalnim organizacijama, kao i sa nacionalnim NVO-ima i civilnim
drutvom. Ako se standardi mogu procijeniti na osnovu tvrdnji koje
iznose mediji ili meunarodna zajednica, onda se moe zakljuiti da je
pozitivna percepcija ove institucije u porastu.
Meunarodna zajednica dala je izjave u kojima se Parlamentarni vojni
povjerenik spominje kao pozitivan iskorak u podrci uspostavljanja
demokratske kontrole nad oruanim snagama. Kao jedan od prvih
takvih iskoraka ne samo u BiH, ve i u regiji, Povjerenik je primio
pozitivne komentare iz redova vojnih struktura, medija i akademika
(konstatacija je sainjana na osnovu izjava sa seminara i radnih grupa na
temu Demokratska kontrola OSBiH, kojima je prisustvovao veliki broj
akademika).
Kao to je reeno, tri dravna nadzorna tijela i dvije entitetske nezavisne
komisije, te nezavisni odbor u Brko distriktu, mogu se povremeno nai
pod nekim politikim uticajem ili interesom, pogotovo u periodima
odabira i imenovanja viih policijskih slubenika.
134
2012.
Pristup informacijama od javnog znaaja i zatita linih

podataka
Zakonitost
Zakonskim okvirom u BiH uspostavljena su i usvojena tri osnovna
zakona koji se odnose na pristup informacijama i zatitu informacija a
to su: Zakon o slobodi pristupa informacijama154 (2000), Zakon o zatiti
linih podataka155 (2006), te Zakon o zatiti tajnih podataka156 (2005).
Nekim institucijama zakonom je odobreno da imaju pristup
informacijama u svrhe istraivanja albi podeneenih na osnovu
zloupotrebe ljudskih prava (Institucija ombudsmena i Parlamentarni
vojni povjerenik). Kao to je propisano njihovim sistemskim zakonima,
pristup moe biti odbijen samo ako doe do ugroavanja procesa sudske
istrage ili ako ministarstvo opravdano obrazloi odbijanje lanovima
relevantne parlamentarne komisije BiH. Meutim, Zakon o slobodi
pristupa informacijama ne propisuje zakonske kazne za nadlene vlasti
koje ne sprovode zakonske odredbe ovoga Zakona.
Implementacija
Bitno je spomenuti da ne postoji slubena institucija koja ima
jurisdikciju da nadzire mogue zloupotrebe ovih zakona od strane bilo
kojeg aktera. Meutim, uz pomo meunarodne zajednice,
uspostavljene su neslubene NVO institucije157. Misija Centra za
slobodan pristup informacijama je da promovie Zakon o slobodi
pristupa informacijama za one koji trae te
informacije s ciljem
rijeavanja linih pitanja ili uea u demokratskom procesu.
Za nadzor implementacije Zakona o zatiti tajnih podataka zaduen je
Sektor za zatitu tajnih podataka u okviru Ministarstva sigurnosti BiH
koji u okviru svojih nadlenosti obavlja poslove iz domena potovanja
Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, Slubeni glasnik BiH, broj 28/00
Zakon o zatiti linih podataka, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 49/06
Zakon o zatiti tajnih podataka, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 54/05
157
Za vie informacija, pogledajte http://www.cspi.ba/index2.html
154
155
156
135
2012.
zakonskih i podzakonskih odredbi vezanih za standarde pri upravljanju

tajnim podacima.
Pod pokroviteljstvom Parlamentarne skuptine BiH, 2006. godine,
uspostavljena je Agencija za zatitu linih podataka BiH, kao nezavisna
administrativna organizacija sa ovlastima i svrhom da nadzire
implementaciju ovoga Zakona (Zakon o zatiti linih podataka) i drugih
zakona koji se odnose na zatitu linih podataka.158 4
9
Kao to je ranije reeno, ne postoji institucija koja se bavi
implementacijom Zakona o slobodi pristupa informacija, dok Agencija
za zatitu linih podataka nema dovoljno osoblja (od 45 predvienih
uposlenika, samo 16 ih je uposleno to naravno ograniava obim posla
koji mogu da obave). Sektor za zatitu tajnih podataka u Ministarstvu
sigurnosti adekvatno je popunjen.
Vrijednosti
Zakon o slobodi pristupa informacijama je bitan alat koji daje pravo
graanima, kojima je potrebno, da trae pristup informacijama u
posjedu javnih tijela BiH (vladinih i administrativnih odsjeka,
zakonodavnih vlasti, sudova, ureda tuilaca, kao i institucija koje
kontrolie vlada poput javnih bolnica, ustanova itd.). Iz dosadanje
implementacije Zakona moemo zakljuiti da je isti dao novu dimenziju
transparentnosti i odgovornosti u radu vlasti. Nevladin sektor i mediji
koriste ovo pravo slobode pristupa informacijama u svom radu. Uprkos
nekim zastojima i neodgovornou odreenih slubenika u koritenju
Zakona, regulacija sa izmjenama i dopunama Zakona koje su
predviene, bit e znaajno sredstvo za javni nadzor vlade.
158
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 49/6
136
2012.
Budetska kontrola i kontrola korupcije

Zakonitost
Kao sve institucije iji se rad finansira iz dravnog budeta, BiH
institucije na dravnom nivou su pod nezavisnom vanjskom kontrolom
Ureda revizora159. Sve druge institucije, koje potpadaju pod kategoriju
entitetskih budeta, podvrgnute su vanjskom nadzoru Ureda za reviziju
institucija160. U 2000. godini uspostavljene su tri revizorske institucije,
za BiH, za FBiH i za RS, svaka sa svojim glavnim revizorom kao
rukovodiocem. U cilju da se koordiniraju aktivnosti ova tri revizora,
uspostavljen je Koordinacioni odbor glavnih revizorskih institucija
(GRI) prema Zakonu o reviziji finansijskog poslovanja institucija Bosne
i Hercegovine, Zakonu o reviziji budeta Federacije Bosne i
Hercegovine, te Zakonu o reviziji javnog sektora Republike Srpske.
Koordinacioni odbor sastoji se od glavnog revizora i zamjenika
glavnog revizora Ureda za reviziju finansijskog poslovanja institucija
Bosne i Hercegovine, glavnog revizora i zamjenika glavnog revizora iz
Federacije Bosne i Hercegovine, te glavnog revizora i zamjenika
glavnog revizora iz Republike Srpske. Osnovne funkcije ukljuuju
uspostavu usklaenih standarda revizije, osiguravanje konzistentnog
kvaliteta revizija, definiranje polja odgovornosti u odnosu na zajednike
aktivnosti revizija, te delegiranje predstavnika u meunarodnim
tijelima.
Ubrzo nakon to je Koordinacioni odbor uspostavljen, prihvaeni su
INTOSAI standardi revizije, to je osiguralo primjenu usklaenih
standarda revizije tokom obavljanja funkcija Glavnih revizorskih
institucija na dravnom nivou i na nivou entiteta kao to je propisano u
zakonu. Realizacija procesa revizije prema usvojenim standardima
dozvolit e bre ukljuivanje Ureda za reviziju u meunarodne
institucije INTOSAI i EUROSAI. Dalje, omoguit e intenzivniju
159
Zakon o reviziji finansijskog djelovanja institucija Bosne i Hercegovine, 17/99

Zakon o reviziji javnog sektora Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske 18/99 i Zakon o
reviziji institucija Federacije Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine broj
48/99
160
137
2012.
meunarodnu suradnju sa drugim glavnim revizorskim institucijama

irom svijeta.
Agencija za prevenciju korupcije i koordinacju borbe protiv korupcije
BiH, takoer je nedavno uspostavljena u skladu sa Zakonom o Agenciji
za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije161 sa
ciljem da se smanje posljedice koje korupcija ima na razvoj drutva, te
da se podre osnovna ljudska prava i slobode. Iako je imenovan drektor
ove Agencije tokom 2011. godine (Slubeni glasnik BiH, 62/11),
Agencija jo uvijek nije u potpunosti operativna niti je popunjena
odgovarajuim kadrom zbog neusvajanja Zakona o budetu institucija i
meunarodnih obaveza BiH za 2012. godinu. Usvajanjem ovoga
Zakona i uspostavljanjem Agencije, BiH je uspjeno ispunila preporuke
Grupe drava za borbu protiv korupcije (GRECO).
Implementacija
Naini izvjetavanja dravne i entitetskih glavnih revizorskih institucija
su zadovoljavajui i u skladu su sa zakonskim odredbama. Prve revizije
sprovedene su 2000. godine i od tada je broj revizija postepeno porastao
sa 10 na 66 revizija. Izvjetaji su dostupni javnosti. Dravne institucije
takoer su obavezne da predaju finansijske izvjetaje Dravnom
revizoru jednom godinje a Revizor ima ovlasti koje koristi da prati
njihovo finansijsko izvjetavanje, budete i trokove. Ova nadzorna
tijela nemaju nadlenosti da direktno preduzimaju akcije kada otkriju
nedostatke, ve djeluju preko preporuka. Popratne aktivnosti obino su
regularne, ako ne uvijek efikasne, izvedene su na osnovu aktivnosti od
prole godine i ranijih aktivnosti navedenih u izvjetajima, s naglaskom
na dobre prakse, te s referencom na nerijeene probleme. Malo toga ove
institucije mogu uraditi to se tie direktne implementacije, tako da su
popratne aktivnosti BiH institucija preduzete na osnovu dobre volje.
Uzimajui u obzir izvjetaje revizorskih institucija, dravni i entitetski
parlamenti proirili su svoje kapacitete. Meutim, ti kapaciteti jo uvijek
Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Slubeni glasnik BiH
broj 103/09
161
138
2012.
su nedovoljni u odnosu na potrebu da se preporuke iz revizorskih

izvjetaja implementiraju.
Sve tri institucije sprovode revizije finansija i rada koji se tiu javnih
trokova te izvrnim vlastima moraju prijaviti sumnje koje se odnose na
korupciju. Meutim, prema GRECO 2006, nijedan sluaj navodne
korupcije do sada nije prijavljen. Vrhovne revizorske institucije su
osposobljene za izvjetavanje ali nedostaju im odgovarajua sredstva i
podrka vlasti.
Vrijednosti
Sve institucije koje su prole reviziju mogu se aliti vrhovnim
revizorskim institucijama ukoliko su pretrpjele nedolino ponaanje od
strane osoblja revizora. Sam porast broja revizorskih izvjetaja ukazuje
na to da se poveava reputacija revizorskih institucija i polako postaju
funkcionalan stub sistema nacionalnog integriteta.
139
2012.
Ostale relevantne agencije u Bosni i Hercegovini

U analizu smo ukljuili jo dvije institucije koje nemaju direktne
posljedice na nadzor ali njihov im mandat dozvoljava intervenciju u
javnoj upravi, pa tako i u sigurnosnom sektoru.
U skladu sa Izbornim zakonom BiH162, uspostavljena je Centralna
izborna komisija (CIK) kao nezavisno nadzorno tijelo koje prati izborne
procese. U sklopu svog mandata, CIK ima mo da raspusti izabrane ili
postavljene slubenike u sluaju kada je njihovo postavljanje u sukobu
interesa. Zakon o sukobu interesa163 koji regulie darivanje donesen je
na nivou drave, na nivoima entiteta i na nivou Brko distrikta.
Meutim, primjenjuje se samo na izabrane slubenike, rukovoditelje i
savjetnike, iskljuujui npr. neizabrane slubenike za nabavku. Izborni
zakon, meutim, ne propisuje adekvatne mehanizme za otkrivanje
ilegalnih izvora finansiranja na vrijeme, i nedostaje mu konkretnih
mehanizama za kontrolisanje tanosti podataka proslijeenih od CIK-a.
Zakon o finansiranju politikih partija jo uvijek nije usvojen u FBiH,
dok RS ne uspjeva da definie bitne kategorije trokova politikih
partija. Zakon o sukobu interesa ne ispunjava oekivanja, te iako ne
predvia kazne, doputa sankcionisanim slubenicima da nastave
obnaati javne funkcije do isteka mandata. Generalno, javnost nije
dobro obavjetena o procesu finansiranja politikih partija164.
Jo jedna institucija koju je bitno spomenuti je Regulatorna agencija za
komunikacije (RAK), koja je nastala kao rezultat elje BiH da bude
ukljuena u moderne tokove uinkovite i djelotvorne regulacije
komunikacija. To je nezavisna dravna institucija sa iskljuivom
jurisdikcijom nad telekomunikacijama i radio-televizijskim emitiranjem
na itavoj teritoriji BiH. RAK je prvobitno uspostavljen 2001. godine
Izborni zakon BiH, Slubeni glasnik BiH, broj 23/01
Zakon o sukobu interesa, Slubeni glasnik BiH, broj 16/02
44% su izjavili da znaju veoma malo, a 28% samo malo o procesu finansiranja politikih partija. Za vie
detalja, pristupite Tromjesenom izvjetaju Transparency Interantional na http://www.tibih.org/documents/09-09-2009/Monitoring.pdf
162
163
164
140
2012.
Odlukom visokog predstavnika, spajanjem nadlenosti Nezavisne

komisije za medije (radiotelevizijsko emitiranje) i Regulatorne agencije
za telekomunikacije (telekomunikacije), koje su do ovog perioda
odvojeno djelovale. U toku 2002. godine, stupio je snagu Zakon o
komunikacijama165, kojim su konano definisani mandat i odgovornosti
Regulatorne agencije za komunikacije. U cjelini, RAK je zaduen da
prati elektronske medije i da intervenie u sluajevima kada se govori
mrnje ili zloupotrebe koriste u javnom emitovanju s ciljem da podri
zatitu ljudskih prava i slobodu govora. Meutim, nedavno je
ustanovljen porast u etnikoj orijentaciji medija, a posebno je
zabrinjavajue to je nezavisnost ove agencije kompromitovana
nekoliko puta. Iako je mandat postojeeg odbora RAK-a istekao, vlasti
BiH nisu u stanju izabrati nove lanove166. Ovo dovodi u pitanje
funkcionalnost ove Agencije.
Kao to je ranije primjeeno, posljednje dvije institucije ije je
djelovanje opisano u ovom radu nemaju direktan uticaj na nadzor.
Meutim, njihov mandat dozvoljava intervenciju u javnoj upravi pa tako
i u sigurnosnom sektoru. Moe se rei da vre indirektni nadzor u
okviru reforme sigurnosnog sektora u BiH.
Zakon o komunikacijama, Slubeni glasnik BiH, broj 31/03

Izvjetaj o napretku BiH, Europska komisija, dostupan na
http://www.delbih.ec.europa.eu/docs/ProgressReport20091.pdf
165
166
141
2012.
Preporuke
Podii legitimitet nadzora od strane institucija usvajanjem
zakonskih izmjena i dopuna kojima bi se sankcionisale dravne i
entitetske institucije za nepostupanje po preporukama datim od
strane odgovarajuih nadzornih institucija.
Poveati
administrativne
kapacitete
novouspostavljenih
nadzornih institucija (i donekle postojeih), osiguravajui da su
materijalni i ljudski resursi dovoljni da one ispune svoj mandat u
potpunosti.
Osigurati da institucije koje se ne povinuju zakonu o slobodi
pristupa informacijama budu sankcionisane.
Umanjiti potencijalni politiki uticaj na rad nadzornih institucija.
142
2012.
POGLAVLJE VII
POGLAVLJE VII
Opa transparentrnost
Opa transparentnost
Denis Hadovi, Emsad Dizdarevi i Sanja Mihajlovi

Denis Hadovi, Emsad Dizdarevi i Sanja Mihajlovi
143
2012.
Saetak
Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima komplikovanu administrativnu
strukturu. Za posljedicu ova kompleksnost ima negativan uticaj na
transparentnost javne uprave, gdje uprkos veoma progresivnom Zakonu
o slobodi pristupa informacijama, jo nisu preduzeti koraci da se
institucije, organizacije, te slubenici uine dostupnijima za zahtjeve
javnosti i nevladinog sektora. U veini sluajeva, pristup informacijama
u posjedu javne uprave ili nije dozvoljen ili je ogranien brojnim
preprekama i neznanjem javnih slubenika i institucija.167
U Ustavu Bosne i Hercegovine zagarantovana su osnovna ljudska prava
i slobode u skladu sa Europskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda ukljuujui i slobodu pristupa informacijama i pravo
na privatnost. Zatita linih podataka, kao kljuna komponenta zatite
privatnosti, jedno je od osnovnih linih prava neophodno za
funkcionisanje bilo kojeg demokratskog drutva. Kako je protok
podataka kljuan preduvjet za meunarodnu suradnju, visok nivo zatite
potreban je da bi se dostigli europski standardi zatite podataka.
Krivini zakon Bosne i Hercegovine168 prepoznaje krivino djelo
neovlatenog procesuiranja linih podataka.
U Zakonu o zatiti tajnih podataka uspostavljen je nain klasifikacije i
kategorizacije podataka koji, u skladu sa Zakonom, mogu potpadati pod
visoki ili niski stepen klasifikacije u zavisnosti od vladine institucije.
Moramo primjetiti da stepen klasifikacije moe da varira od institucije
do institucije.
Ocjena: 2, 5
Praenje razvoja demokratije u BiH: Indeks pristupanosti javnih institucija, organizacija i agencija,
Media centar Sarajevo, BiH, 2006 (pristupljeno dana 29.05.2010
http://www.media.ba/mcsonline/files/shared/Monitoring-20English-20170306_1_.pdf )
168
Krivini zakon BiH, Slubeni glasnik 3/03
167
144
2012.
Uvod
Transparentnost igra glavnu ulogu u reformi sigurnosnog sektora. U
sluaju neadekvatne primjene, napori preduzeti da se reformie
sigurnosni sektor mogu doivjeti neuspjeh. Sama transparentnost ne
predstavlja cilj koji je potrebno ostvariti, ve sredstvo koje moe biti
koriteno da se utvrdi da sigurnosni sektor neke drave ne radi protiv
zajednice u kojoj je uspostavljen. U cilju mjerenja nivoa
transparentnosti sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini, dat je
pregled tri razliite oblasti: sloboda pristupa informacijama od javnog
znaaja, zatita linih podataka i zatita tajnih podataka. Ocjene su
dodijeljene na osnovu razvoja zakona, administrativnih kapaciteta,
implementacije i ukupnih vrijednosti na osnovu sva tri polja
promatranja.
Pristup informacijama
Zakonitost
U Ustavu BiH nisu jasno definisana prava svih graana na pristup
javnim informacijama, iako je Europska konvencija uvrtena u Ustav, te
kao dodatak ini osnovu za potivanje slobode pristupa informacijama.
Zakon o slobodi pristupa informacijama usvojen je u tri neto malo
razliite tekstualne verzije na dravnom nivou i na nivou entiteta. 1999.
godine, OHR je zatraio od Organizacije za sigurnost i suradnju u
Europi (OSCE) da izradi Zakon o slobodi pristupa informacijama.
Grupa sastavljena od meunarodnih i nacionalnih eksperata izradila je
nacrt zakona u junu 2000. godine na osnovu nekih od najboljih praksi
irom svijeta. Zakon o slobodi pristupa informacijama na dravnom
nivou usvojila je Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine 17.
novembra 2000. godine169. Oba entiteta Republika Srpska i Federacija
Bosne i Hercegovina usvojili su zakone o slobodi pristupa
informacijama 2001. godine, a to su: Zakon o slobodi pristupa
169
Zakon o slobodi pristupa informacijama, Slubeni glasnik BiH 28/00
145
2012.
170
informacijama Republike Srpske

i Zakon o slobodi pristupa
informacijama Federacije Bosne i Hercegovine171.
Komparativna analiza postojeih zakona na dravnom nivou i nivoima
entiteta otkrila je neke nedostatke u zakonskim odredbama. Prvi i
najvei nedostatak je to to javne institucije nisu obavezne da odgovore
u obliku odluke; propisani oblik odgovora je obavijest koja ini
nemoguim da podnosioc zahtjeva ostvari svoje pravo u albenom
procesu, budui da Zakon o upravnom postupku172 ne prepoznaje
obavijest kao administrativnu odluku. Dalje, nedostatak propisanih
sankcija u Zakonu doprinijeo je ukupnom stanju nedovoljne efikasnosti
koje vlada u javnim insitucijama. U cilju prevazilaenja ovih problema,
amandmanom na Zakon o slobodi pristupa informacijama od 2009.
godine dat je ovom zakonu status lex specialis.
Informacije mogu biti zadrane ukoliko bi njihovo javno otkrivanje
nanijelo znaajnu tetu interesima odbrane i sigurnosti, zatiti javne
bezbjednosti, sprijeavanju kriminala ili otkrivanju kriminala. Odbijanje
javnog obznanjivanja informacija takoer je dozvoljeno u svrhu zatite
dogovornih procesa javnih vlasti, korporativnih tajni i linih podataka.
Test javnog interesa primjenjuje se u svim sluajevima izuzea.
Podnosioci zahtjeva kojima je odbijen pristup informacijama mogu se
interno aliti i traiti obrazloenje ove odluke na sudu.
U Zakonu o slobodi pristupa informacijama data su prava i obaveze
Ombudsmana u vezi sa impelementacijom ovoga Zakona. Ombudsman
nema ovlasti da donosi odluke koje su obvezujue za javne vlasti, ali
njegovo/njeno miljenje visoko je cijenjeno, kao to je to sluaj i u svim
razvijenim demokratskim drutvima. Podnosioci zahtjeva koji podnose
albe pozivaju se na zakone o upravi i zakone o upravnim postupcima i
Zakon o slobodi pristupa informacijama, Slubene novine RS 32/01

Zakon o slobodi pristupa informacijama, slubene novine FBIH 20/01
172
Zakon o upravnom postupku, Slubeni glasnik BiH 29/02
170
171
146
2012.
upravnim pitanjima, tj. sankcije u ovim zakonima odnose se i na Zakon

o slobodi pristupa informacijama.
Sve do173 spajanja Institucija ombudsmana na dravnom nivou i
nivoima entiteta u 2007. godini, Ombudsman FBiH je prednjaio u
svojim aktivnostima u odnosu na vladine institucije i druge institucije
ombudsmana, posebno u pitanjima podnoenja izvjetaja o nedovoljnoj
usklaenosti zakona koji su kasnije doneeni Zakonom o slobodi
pristupa informacijama. Aktivnosti Ombudsmana RS u ovom polju prije
spajanja bile su neto manje intenzivne, sa samo jednim objavljenim
Specijalnim izvjetajem u okviru kojeg su date preporuke Narodnoj
skuptini RS da se informiu institucije o potrebi postavljanja
slubenika za informacije i podjele indeksiranog registra i smjernica, te
vodi za takav postupak u trajanju od dva mjeseca. U godinjem
izvjetaju Ombudsmana na dravnom nivou za 2009. godinu174 postoje
navodi o implementaciji Zakona o slobodi pristupa informacijama. Ovaj
izvjetaj ukazuje da veliki broj javnih ustanova ne sprovodi odredbe
Zakona. Ipak, odreeni napredak postoji, pa tako samo 5 od ukupno 61
javne institucije nisu imenovale informatora institucije, i to sticajem
odreenih okolnosti. Daljnji napredak je uinjen u toku 2010. godine, pa
samo dvije institucije, Ured za veterinarstvo BiH i Vanjskotrgovinska
komora BiH, nisu ispunile obavezu imenovanja slubenika za
informiranje.175
Informacije iz ovog dijela izvedene su iz izvjetaja Media centra Sarajevo, objavljenog 2006. godine koji
u detalje analizira administrativne kapacitete entitetskih institucija Ombudsmana: Monitoring razvoja
demokratije u BiH: Indeks pristupanosti javnih institucija, organizacija i agencija, Media centar Sarajevo,
BiH, 2006 (pristupljeno dana 29.05.2010.) http://www.media.ba/mcsonline/files/shared/Monitoring20English-20170306_1_.pdf )
174
Godinji izvjetaj BiH Ombudsmana za 2009.godinu,
http://www.ombudsmen.gov.ba/materijali/publikacije/GI2009/Izvjestaj2009_Bosanski.pdf (pristupljeno
03.06.2010).
175
Institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH: Godinji izvjetaj o rezultatima i aktivnostima
Ombudsmana za ljudska prava Bosne i hercegovine za 2010. godinu, Banja Luka, mart 2011. godine, str.
52.
173
147
2012.
Implementacija
Zakon o slobodi pristupa informacijama primjenjiv je na informacije
bilo kojeg oblika u posjedu bilo koje javne vlasti, ukljuujui i pravna
lica koja obavljaju javne funkcije. Takoer, isti osigurava svakoj osobi
ili pravnom licu, unutar ili van BiH, iroko pravo pristupa. Zahtjev se
mora dostaviti u pismenoj formi. Vladina agencija mora odgovoriti u
roku od 15 dana. Informacije mogu biti zadrane ukoliko bi njihovo
javno obznanjivanje nanijelo znaajnu tetu interesima odbrane i
sigurnosti, zatiti javne bezbjednosti, sprijeavanju kriminala ili
otkrivanju kriminala. Odbijanje javnog obznanjivanja informacija
takoer je dozvoljeno u svrhu zatite dogovornih procesa javnih vlasti,
korporativnih tajni i linih podataka.
Tokom prve godine nakon usvajanja Zakona, samo je mali broj vladinih
tijela preduzeo neophodne pripreme i na vrijeme objavio podzakonske
akte propisane u Zakonu (smjernice za primjenu Zakona, indeks
informacija, imena informatora). U Izvjetaju o BiH napretku za 2009.
godinu zakljueno je da je: Zakon o slobodi pristupa informacijama u
nedovoljnoj mjeri implementiran u vezi sa borbom protiv korupcije.
Nevladine organizacije i mediji koji istrauju sluajeve korupcije
nastavili su da primaju prijetnje. Ne postoje adekvatne zakonske
odredbe za zatitu graana koji prijavljuju korupciju.
US State Department je u svom Izvjetaju o ljudskim pravima u Bosni i
Hercegovini za 2009. godinu176, ustanovio da se mnogobrojne vladine
agencije, uprkos tome to zakon graanima dozvoljava pristup
podacima vlade, ne povinuju ovom Zakonu. Prema Zakonu o slobodi
pristupa informacijama, vlast mora dati objanjenje za svako odbijanje
pristupa, a graani mogu da se ale na odbijenice sudovima ili uredu
Ombudsmana. U stvarnosti, predstavnici vlasti nekada ne pruaju
objanjenje za odbijeni pristup informacijama ukoliko se graani nisu
alili ombudsmanima, sudovima ili iskoristili pravu pomo. Javna
svijest o zakonu jo uvijek je niska.
Izvjetaj o ljudskim pravima: BiH 2009, US Department of State
http://www.state.gov/g/drl/rls/hrrpt/2009/eur/136023.htm
176
148
2012.
U pogledu prava na pristup upravnim dokumentima ili informacijama,

nain na koji je ovo pravo usklaeno sa zakonima o dravnim tajnama i
zatiti privatnosti, jedan je od glavnih pokazatelja transparentnosti
procedure. Zakon o upravnim sporovima177 regulira pristup
administrativnim dokumentima. Iako je Zakonom o slobodi pristupa
informacijama uspostavljena nova procedura pristupa informacijama u
posjedu vlasti, nije se uspjelo uvesti nove principe upravne procedure u
opem smislu. Praksa u ovom domenu, kao glavni indikator
transparentnosti u donoenju upravnih odluka, je izgleda predmet
dvojne regulacije u dravnoj upravi, to za posljedicu ima nedovoljnu
jasnou u pogledu primjenjivog zakonskog okvira.
Vrijednosti
Institucija ombudsmana na dravnom nivou poinje da se uspostavlja
kao institucija sa visokim stepenom suradnje sa meunarodnim i
nacionalnim organizacijama, kao i sa nacionalnim nevladinim
organizcijama i civilnim drutvom. Pozitivna percepcija je u porastu. S
druge strane, prema izvjetaju Odsjeka za demokratizaciju Organizacije
za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE)178, tek oko jedne treine BiH
populacije zna za ovaj zakon i otprilike jednak broj vjeruje da e
koristiti graanima. Nema velikih promjena u nainu na koji populacija
percipira Zakon o slobodi pristupa informacijama. Generalno,
neizvrenje preporuka ombudsmena ukazuje na jo uvijek prisutno
drutveno neprihvatanje institucije Ombudsmena kao nacionalnog
preventivnog mehanizma u sluajevima krenja ljudskih prava.179
Zakon o upravnoj proceduri, Slubeni glasnik BiH 29/02

OSCE (2004), "Anketa javnog miljenja - juni 2004", www.oscebih.org
179
Institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH: Godinji izvjetaj o rezultatima i aktivnostima
Ombudsmana za ljudska prava Bosne i hercegovine za 2010. godinu, Banja Luka, mart 2011. godine, str.
37
177
178
149
2012.
Zatita linih podataka

Zakonitost
Zakon o zatiti linih podataka180 doneen je u decembru 2001. godine.
Dozvoljava pojedincima da pristupe i isprave dokumente koji sadre
njihove line podatke, a koji su u posjedu javnih i privatnih organa.
Meutim, strah od kompjuterskog kriminala i kraa identiteta doveo je
do donoenja novog Zakona o zatiti linih podataka u Bosni i
Hercegovini181 2006. godine, sa namjerom da se zatiti pravo graana
na privatnost. Ovim Zakonom uspostavljena je Agencija za zatitu
linih podataka (u daljem tekstu Agencija).
Zakon regulie procesuiranje i prenos podataka a primjenjiv je na sve
vlasti. Sankcije za razne sluajeve jasno su nabrojane. Graani u BiH
ovlateni su da pristupe svojim linim podacima na vlastiti zahtjev.
Prema lanu 28., izuzeci ukljuuju nacionalnu sigurnost, profesionalne
odredbe i ekonomske osnove. Ukoliko osoba ima sumnji da je neko
povrijedio ili e povrijediti njena prava, moe da podnese albu
Agenciji, koja moe da zahtjeva da se podaci izmjene ili izbriu.
Agencija je nezavisna upravna organizacija ije su ovlasti i svrha
definisani u Zakonu o zatiti linih podataka iz 2006. godine s ciljem da
se osigura djelovanje javnih institucija u skladu sa Zakonom. Agencija
je ovlatena da nadzire sprovedbu ovoga Zakona i drugih regulacija koje
se tiu procesuiranja linih podataka; da djeluje po albama; da predaje
izvjetaje o zatiti linih podataka Parlamentarnoj skuptini, te da prati
uslove zatite linih podataka.
Prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama, izmjenjenom i
dopunjenom 2009. godine, a koji garantuje iroko pravo pristupa
podacima u posjedu bilo koje javne vlasti, Agencija takoer ima
odreene nadlenosti. Ovaj Zakon zahtjeva da line informacije u
180
181
Zakon o zatiti linih podataka, Slubeni glasnik BiH 32/01

Zakon o zatiti linih podataka, Slubeni glasnik BiH 49/06
150
2012.
posjedu javnih organa vlasti budu tane, kompletne, te da prikazuju

trenutno stanje. Osobe koje su predmet prikupljanja ovih podataka
mogu zahtjevati pristup informacijama i njihovu izmjenu. Oni kojima je
pristup informacijama odbilo neko javno tijelo mogu interno podnijeti
albu Agenciji i preispitati ovakvu odluku na sudu ili podnijeti albu
Ombudsmanu. Ne postoji pravo na albu na odluku Agencije, ve se na
osnovu Zakona o upravnim sporovima moe traiti sudski pregled
aplikacije.
Moe se rei da je uspostavom Agencije postignut ogranieni napredak.
Agencija je uspostavljena, a direktor Agencije imenovan u junu 2008.
godine odlukom Vijea ministara. Agencija je uselila u nove prostorije
ali tek treba da postane potpuno nezavisna i adekvatno popunjena
osobljem: u vrijeme pisanja ovoga izvjetaja imala je samo 23 od 45
planiranih zaposlenika.
Implementacija
U postojeim odredbama Zakona o zatiti linih podataka, zahtjeva se
da sve javne institucije usvoje podzakonske regulacije u svrhu
sprovedbe zakona, te donoenja plana za sigurnost linih podataka.
Stepen usaglaenosti sa zakonom u stvarnosti je veoma nizak, pogotovo
kada se radi o agencijama za provedbu zakona. Sve skupa, pripreme za
zatitu linih podataka su zapoete, no dalji napori su neophodni.
Vrijednosti
Koncept zatite linih podataka neto je novijeg datuma u BiH, iako
jako dobro prihvaen i promoviran u medijima. S druge strane, teko je
procijeniti uticaj koji Zakon ima na svakodnevni ivot.
151
2012.
Zatita tajnih podataka

Zakonitost
Zakon o zatiti tajnih podataka182 definie zajednike osnove za
jedinstven sistem odreivanja, pristupa, koritenja, zadravanja i zatite
od neovlatenog otkrivanja, unitavanja i zloupotrebe tajnih podataka u
nadlenosti Bosne i Hercegovine, entiteta i vladinih organa na drugim
nivoima vlasti u BiH, a koji se tiu javne bezbjednosti, odbrane,
vanjskih poslova, obavjetajnog sektora i sigurnosti, deklasifikacije
podataka, te procedura za sigurnosne provjere i sigurnosne dozvole za
pristup tajnim podacima.
Tokom 2006. godine, BiH je sa Europskom unijom potpisala sporazum
o sigurnosnim procedurama za razmjenu tajnih podataka (Slubeni
glasnik BiH Meunarodni sporazumi 2/06) i time stekla obavezu da
ispuni minimum iz seta EU standarda vezanih za proceduru zatite i
razmjene tajnih podataka.
Ministarstvo sigurnosti BiH, kao sigurnosno tijelo na dravnom nivou,
odgovorno za praenje implementacije zakonskog okvira, uspostavilo je
Radnu grupu podranu od strane Vijea ministara BiH, sa zadatkom da
uskladi zakonski okvir u ovom polju sa EU standardima. Izmjene i
dopune Zakona proirile su obim zatite podataka u Bosni i Hercegovini
regulacijama u polju industrijske sigurnosti koje su usklaene i sa
NATO standardima.
U skladu sa zakonom, Vijee ministara BiH imenovalo je ministra
sigurnosti kao rukovodioca sigurnosnog organa na dravnom nivou sa
zadatkom da prati implementaciju zakona. Sektor za zatitu tajnih
podataka u okviru Ministarstva nadzire sigurnosne provjere dajui
dozvole za pristup tajnim podacima u skladu sa Zakonom. Sektor
takoer prati kategorizaciju podataka prema nivou tajnosti i tehnike
182
Zakon o zatiti tajnih podataka, Slubeni glasnik BiH 54/05
152
2012.
standarde primjenjene u svrhu zatite podataka na svim nivoima vlasti u

BiH. Sektor je takoer odgovoran za uspostavu Centralnog registra baze
podataka u kojem se nalaze podaci o sigurnosnim dozvolama za svo
osoblje koje ima pravo pristupa tajnim podacima. Na osnovu sporazuma
sa NATO-om, Sektor je uspostavio registar i pod-registar BiH vojne
misije za NATO u Briselu gdje se uvaju tajni podaci NATO-a.
Implementacija
Odredbe Zakona propisuju da Vijee ministara treba da provodi i
regulie unutarnji nadzor. Zajednika komisija za nadzor nad radom
Obavjetajno sigurnosne agencije BiH sprovodi parlamentarni nadzor
nad radom Sektora. Legalna implementacija Zakona jo uvijek zahtjeva
neke izmjene. Trenutno je aktuelna debata o izmjenama i dopunama
kojima bi se ponitila odredba koja dozvoljava vladinim slubenicima
da po vlastitom nahoenju odluuju o tome kako da klasifikuju
informacije u posjedu njihovih institucija.
Vrijednosti
U modernoj BiH historiji, postoji znaajan nedostatak tradicije
klasifikacije podataka183 u skladu sa zakonskim odredbama, a velik broj
klasifikacija na ad hoc osnovama od strane vladinih slubenika znai da
ovaj Zakon ima negativan uticaj na ukupnu transparentnost i
odgovornost.
U dravnom aparatu bive Jugoslavije, klasifikacija podataka je bila izuzetno bitna i tajnost je bila
mandatirana. Ovo je tano, ali italac mora imati na umu da su ostaci staroga sistema jo uvijek prisutni, te
da predstavljaju prepreku za tano klasificiranje podataka.
183
153
2012.
Preporuke
Revidirati sve zakonske i podzakonske akte koji su uslijedili

nakon donoenja Zakona o slobodi pristupa informacijama, a
koji ograniavaju prava i obaveze postavljene u ovom Zakonu.
Ovo se posebno odnosi na Zakon o poreskom postupku i
poreskoj administraciji, te Zakon o krivinm postupku
Federacije BiH.
Svi javni organi moraju izvravati svoje obaveze u pogledu
implementacije Zakona o slobodi pristupa informacijama u
smislu postavljanja informatora, razvijanja indeksiranog registra
i smjernica, te dostavljati informacije organima Parlamentarne
skuptine.
Ohrabriti daljnje obrazovanje graana o Zakonu o slobodi
pristupa informacijama, budui da aktivno angaovanje oko
ovog Zakona moe dovesti do vieg stepena implementacije.
Osigurati vea sredstva za Agenciju za zatitu linih podataka s
ciljem da je se uini operativnijom, te da se zaposli predvieni
broj slubenika.
Osigurati da je sistem klasifikacije usklaen na meuagencijskim nivoima donoenjem izmjena i dopuna Zakona o
zatiti tajnih podataka.
154
POGLAVLJE VIII
POGLAVLJE VIII
2012.
Financijska transparentnost
Finansijska transparentnost
155
2012.
Saetak
Tokom 2005. godine institucije Bosne i Hercegovine, ukljuujui i
sigurnosne institucije, otpoele su sa implementacijom znaajnih
reformi u domenu planiranja i upravljanja javnim finansijama, kroz
usvajanje kvalitetnog zakonskog okvira i uspostavu modernog
srednjoronog procesa planiranja. Ministarstvo finansija i trezora Bosne
i Hercegovine je odgovorno za pripremu i raspodjelu budetskih
sredstava institucijama, dok su institucije odgovorne za daljnju
raspodjelu ovih sredstava unutar svojih institucija shodno njihovim
pravilnicima i odlukama. Zakonski okvir je dodatno poboljan tokom
2008. godine usvajanjem Zakona o Internoj reviziji institucija Bosne i
Hercegovine i Zakonom o Fiskalnom vijeu Bosne i Hercegovine.
Znaaj usvajanja ovih zakona, koji su u velikoj mjeri harmonizovani sa
europskim standardima, manifestira injenica da sigurnosne institucije
troe skoro 40% budetskih sredstava na dravnom nivou, kao i 10%
budetskih sredstava na entitetskim nivoima, koji su uglavnom vezani
za potronju entitetskih i kantonalnih policijskih agencija.
Implementacija zakonskih rjeenja, poput sistema interne kontrole,
odreena je kroz viegodinje faze, pa se rezultati njihovih primjena
oekuju u nadolazeem periodu. Ve nekoliko godina, u praksi je
kontrola putem godinje revizije utroka budetskih sredstava koju
sprovode Uredi za reviziju kao nezavisna tijela koja su uspostavljena od
strane parlamenata. Time se nastoji dovesti u red finansijsko poslovanje
institucija, te osigurati njihova transparentnost. Ipak, neke od institucija,
poput Ministarstva odbrane BiH, nastavljaju da ponavljaju iste propuste
u troenju budeta svake godine. Uglavnom se ovi propusti odnose na
trokove koji su na granici izmeu slubenog djelovanja i privatne
koristi, poput reprezentacije, trokova putovanja, koritenja slubenih
vozila itd. Institucije zaduene za implementaciju parlamentarnog
nadzora i kontrole nad utrokom budetskih sredstava su jo uvijek
nedovoljno opremljene i osposobljene, te im nedostaje politike
motivacije kako bi obavljali funkciju finansijskog nadzora.
156
2012.
Stoga, u praksi finansijska kontrola sektora sigurnosti u BiH ima

obiljeja tradicionalnog inspekcijskog nadzora, dok je aktivna
finansijska kontrola manje zastupljena. Nalazi i miljenja Ureda za
reviziju institucija BiH vezani su samo za pregled stanja i davanje
preporuka, dok su druge procedure u kompetenciji parlamentarnih
komisija, koje do sada nisu sprovodile konkretne korake u cilju
kanjavanja odgovornih rukovodioca institucija gdje su uoene
nepravilnosti u financijskom poslovanju. Organizacije civilnog drutva
stalno ukazuju na nedostatak transparentnosti u utroku budetskih
sredstava, ali ove aktivnosti su imale veoma ograniene rezultate.
to se tie javnih nabavki, skoro sve institucije u sigurnosnom sektoru
su dobile neke od primjedbi od strane revizorskih institucija i
kompetentnih agencija. Zakon o javnim nabavkama BiH ne tretira
znaajno proces javnih nabavki u sigurnosnom sektoru, ali postoje
posebne odredbe kada su u pitanju ove institucije, naroito imajui u
vidu znaaj javnih nabavki za njihove potrebe. No, iako su zakonske
odredbe u skladu sa EU legislativom, dosadanja praksa nije na
zadovoljavajuem nivou. Odjeli za javne nabavke su uspostavljeni
unutar svih sigurnosnih institucija, ali osoblje koje je zaposleno u ovim
odjelima nije adekvatno kvalifikovano za ovakav vid odgovornosti, te je
njihova nezavisnost u procesu donoenja odluka upitna. Administrativni
kapaciteti Agencije za javne nabavke i ured za razmatranje albi su
nedostatni za obim posla kojim se bave. Obje institucije nemaju
dovoljan broj zaposlenih i rade sa smanjenim brojem osoblja u odnosu
na planiranu sistematizaciju. Izvjetaji Ureda za reviziju institucija BiH
pokazuju neke pomake u procesu javnih nabavki unutar sigurnosnog
sektora, dok s druge strane upozoravaju da se u pojedinim podrujima
Zakon o javnim nabavkama ne provodi na odgovarajui nain.
Dostupnost informacija kroz prezentaciju nalaza Agencije za javne
nabavke prema institucijama BiH dovelo je do veeg stepena
transparentnosti i angaovanosti javnosti u ovaj proces. Uspostava
elektronske baze podataka o javnim nabavkama bi uveliko doprinijela
boljoj transparentnosti u ovome sektoru.
Ocjena 2,5
157
2012.
Sistemski zakoni i podzakonski akti su usvojeni i u skladu su sa

meunarodnim standardima. Njihova implementacija je predviena u
dugogodinjem periodu, tako da bi se rezultati njihove primjene trebali
uoiti tek u narednom periodu. Uvedena je regularna praksa godinje
revizije finansijskih izvjetaja aktera sigurnosnog sektora koja
postepeno uvodi red u finansijsko poslovanje institucija i osigurava
njihovu transparetnost. Akteri koji bi trebali provoditi demokratsku
kontrolu jo uvijek nisu dovoljno osposobljeni ili zainteresovani da vre
potrebnu funkciju finansijskog nadzora.
Predstavnici vlasti odugovlae procese izmjena zakonodavstva u oblasti
javnih nabavki ali ipak daju saglasnost na unapreenje zakonskog
okvira. Odjeli za javne nabavke u sigurnosnim institucijama su
nedovoljno razvijeni i kadrovski onesposobljeni, a upitna je i njihova
samostalnost pri odluivanju. Nedovoljno su razvijeni i kapaciteti
institucija za provoenje nadzora nad procesom javnih nabavki. Uprkos
odreenim poboljanjima i poveanoj transparetnosti u precesu javnih
nabavki, implementacija i praksa jo uvijek upuuje na nedosljednosti i
zloupotrebe institucija vlasti u procedurama.
158
2012.
Finansijska transparentnost budetskog procesa

Zakonodavstvo
Nadlenosti vezane za budet institucija Bosne i Hercegovine u
sigurnosnom sektoru podijeljene su izmeu razliitih nivoa vlasti,
ovisno o kojem dijelu sigurnosnog sektora je rije. Kako je veina
sigurnosnih institucija, izuzev policijskih snaga koje su u nadlenosti
entiteta i kantona, uspostavljena na dravnom nivou, tako emo za
potrebe istraivanja analizirati finansijsku transparentnost na ovom
nivou organizacije vlasti. Nadlenosti u oblasti odobravanja godinjeg
budeta za sve institucije BiH ima Parlamentarna skuptina BiH koja
odobrava isti na osnovu prijedloga Predsjednitva BiH a uz preporuku
Vijea ministara BiH. Ustavom BiH definisano je da entiteti
obezbjeuju prihode koji su potrebni za funkcionisanje dravnih
institucija i to u omjeru FBiH dvije treine, a RS jednu treinu.
Bosna i Hercegovina je 2005. godine zapoela sa ozbiljnijom
budetskom reformom u cilju jaanja faza planiranja i upravljanja u
oblasti javnih finansija. Od tada je BiH stvorila kvalitetan zakonodavni
okvir, te izgradila savremeni srednjoroni proces planiranja sa
definisanim trogodinjim budetskim kalendarom i podjelom
odgovornosti. Ministarstvo finansija i trezora BiH je, u skladu sa
Zakonom o finansiranju institucija BiH (Slubeni glasnik BiH 61/04),
nadleno za pripremu budeta i finasiranje budetskih institucija, kao i
za donoenje svih podzakonskih akata koji se odnose na pripremu
budeta i postupke izvrenja. Svaka institucija duna je svojim aktima
blie urediti ovu oblast, donoenjem pravilnika o finansiranju i
materijalnom poslovanju.
Zakonodavni okvir, koji je znatno unaprijeen 2008. godine
donoenjem Zakona o internoj reviziji institucija BiH (Slubeni glasnik
BiH 27/08) i Zakonom o fiskalnom vijeu u BiH (Slubeni glasnik BiH
63/08), predvidio je adekvatnu transparetnost budeta, inei ga
dostupnim javnosti u fazi njegove izrade, kao i tokom njegove
implementacije. Procedura planiranja budeta nije predvidjela aktivnije
159
2012.
ukljuivanje javnosti u sam proces odluivanja, ali njegova dostupnost

je omoguila iskazivanje odreenih stavova civilnog drutva u toj fazi, a
samim tim i odreeni utjecaj na njegovo formulisanje. U posljednje
vrijeme, pojedine nevladine organizacije sve su aktivnije u nadzoru
troenja budetskih sredstava ali u dosadanjem radu nisu se posebno
bavile institucijama koje djeluju u sigurnosnom sektoru.
Sve institucije vlasti u skladu sa zakonskim odredbama bile su
obavezne uspostaviti interne kontrole i interne revizije, ali ova obaveza
nije u potpunosti ispotovana. Tako su samo pojedine sigurnosne
institucije, poput Ministarstva odbrane, Granine policije ili Dravne
agencije za istrae i zatitu, uspostavile funkciju interne revizije.
Shodno tome, doneena je Strategija za sprovoenje javne interne
finansijske kontrole u instutucijama BiH koja ima za cilj da prui
podrku konzistentnom razvoju Javne interne finansijske kontrole (PIFC
- Public Internal Financial Control). Uvaavajui specifinosti ustavne i
zakonske nadlenosti razliitih nivoa vlasti u BiH, a u cilju poboljanja
finansijskog upravljanja i kontrole i interne revizije kao segmenata
interne finansijske kontrole, uspostavit e se regulatorni sistem
formiranjem Centralne jedinice za harmonizaciju interne revizije
institucija pri Ministarstvu finansija i trezora BiH.
Za razliku od interne revizije koja je u procesu uspostavljanja, vanjska
revizija institucija se provodi u skladu sa Zakonom o reviziji institucija
BiH, ve dugi niz godina. Ured za reviziju, primjenjujui meunarodni
standard INTOSAI, doprinosi pouzdanom izvjetavanju o korienju
budetskih sredstava, te transparetnom i kvalitetnom upravljanju javnim
prihodima i rashodima. Sve institucije vlasti trebaju dozvoliti pristup
povjerljivim informacijama ukoliko su one neophodne Uredu za reviziju
za ispunjavanje njihove djelatnosti. Osnovni dokument za djelovanje
Ureda revizora BiH pored zakona je i Strateki plan razvoja revizije
2007-2010, ijom implementacijom e se dostii meunarodno priznati
standardi i najbolja praksa u EU.
160
2012.
Veina institucija u sigurnosnom sektoru usvojila je podzakonske akte,
koji blie definiu sistem finansijskog menadmenta i osigurale su
zakonom predvienu transparentnost, bilo kroz dostupnost podataka
putem svoje institucije ili u centralnoj bazi podataka. Sveobuhvatna
reforma, koja e takoer ukljuivati i potpuno funkcionalnu internu
kontrolu, u skladu sa meunarodnim standardima i dobrom evropskom
praksom, je u fazi uspostave i trebala bi biti funkcionalna do kraja 2012.
godine.
To znai da se institucije trenutno nalaze u fazi uspostave svojih
ljudskih i materijalnih resursa koji bi trebali unaprijediti finansijsku
kontrolu i finansijski menadment. Sadanji nivo organizacije
sigurnosnih institucija ne zadovoljava standarde koji bi trebali biti
uspostavljeni, te i u sluajevima gdje su uspostavljene slube interne
kontrole one nisu adekvatno popunjene a primjetan je i nedostatak
razumjevanja o znaaju interne revizije. Mnogi od imenovanih internih
revizora su jo uvijek odreeni na nivou operativnih odgovornosti.
Mnogo vea panja u poslovima revizije i kontrole posveuje se
krenjima odredbi vezanih za zakonitost u radu, na utrb finansijskoj
kontroli i transparetnosti.
Ministarstvo finansija i trezora BiH, Ured za reviziju BiH i Fiskalno
vijee BiH, kao nosioci aktivnosti vezanih za finansijsku kontrolu i
menadment, uspostavili su funkcionalne kapacitete koji su zadueni za
nadzor i administriranje finansijskog sektora. Posebna tijela za
inspekcije budeta sigurnosnih institucija nisu zakonom predviena a
kontrolni mehanizmi ugraeni u postojeu aplikaciju Infomacionog
sistema finansijskog upravljanja, smatraju se adekvatnim za sistemsku
kontrolu izvrenja budeta. Postojee parlamentarne komisije za nadzor
nad sektorom sigurnosti, usljed ogranienih ljudskih i finansijskih
resursa, takoer nisu u mogunosti u potpunosti sprovoditi svoje
zakonske obaveze na kontroli finansijskog sistema sigurnosnih aktera.
161
2012.
Implementacija
Zakoni o godinjim budetima svih institucija na nivou BiH, kao i drugi
zakoni i podzakonski akti, poput Zakona o izvrenju budeta, dostupni
su na web prezentaciji Parlamentarne skuptine BiH i Ministarstva
finansija i trezora BiH. Takoer, izvjetaje o reviziji finansijskih
izvjetaja pravovremeno objavljuje i Ured za reviziju institucija BiH u
kojem su navedene eventualne nepravilnosti i miljenja revizora o
izvrenju samog budeta kroz rad institucija. Nadalje, revizorski
izvjetaj daje nalaze i preporuke institucijama o njihovom poslovanju, te
ocjenu da li su prologodinje preporuke razmatrane, odnosno da li su
realizirane ili odbaene/ignorisane.
Iz ovih izvjetaja, vidljivo je da neke institucije iz sektora sigurnosti,
poput Ministarstva odbrane BiH nisu dobile zadovoljavajue ocjene i
Ured za reviziju iskazao je miljenje sa rezervom na finansijski izvjetaj
i zakonitost poslovanja u toku 2009. godine. Ured za reviziju provodi
redovne godinje kontrole sigurnosnih aktera, koji su dostupni javnosti,
te takav pristup dovodi i do poboljanja finansijskog poslovanja
odreenih institucija. Takav je sluaj sa Dravnom agencijom za istrage
i zatitu, koja je unaprijedila svoj finansijski menadment i dobila
zadovoljavajue miljenje Ureda. Odreene primjedbe date su i na
poslovanje Ministarstva sigurnosti koje nije u 2009. godini ostvarilo
predvienu dinamiku zapoljavanja, zbog ega su ostala neiskoritena
sredstva na pozicijama plate zaposlenih. Ova sredstva su se
preusmjerila u druge namjene, to je primjetno i kod nekih drugih
sigurnosnih institucija. Izvjetaji o poslovanju institucija BiH tretira sve
sigurnosne aktere i kao to je naglaeno dostupni su javnosti, izuzev
izvjetaja o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH.
Znaajnijih zamjerki Ureda za reviziju oko aktera sigurnosnog sektora
nije bilo i moemo konstatovati da su i oni potpali pod generalne
slabosti, koje su karakteristika i ostalih institucija vlasti. Vrijedi
napomenuti i da su sigurnosni akteri u svome finansijskom poslovanju
suoeni sa znatnim ogranienjima vezanim za budetska izdvajanja za
pitanja sigurnosti, pa se i najvei dio sredstava troi za personalne
162
2012.
trokove, to u svakom sluaju ograniava i prostor za krenje

finansijskih odredbi.
Vrijednosti
Postepena izgradnja i unapreenje integriteta institucija u BiH dovela je
do konsolidovanja finansijskog sektora i poboljanja transparetnosti
aktera sigurnosnog sektora. Uprkos tome to je zakonodavni i
finansijski sektor jo uvijek daleko od eljenog, mora se uoiti stanoviti
napredak koji je postignut u primjeni meunarodnih standarda i najbolje
evropske prakse. Napredak i jaanje institucionalnih kapaciteta,
posebno ljudskih resursa, svakako e uticati na poboljanje finansijskog
menadmenta i transparetnosti i odgovornosti sigurnosnih aktera.
Veih skandala u okviru sigurnosnog sektora vezanih za finansijsko

upravljanje nije bilo a povremeno je javnost bila upoznata sa
nenamjenskim troenjima budetskih sredstava. Kako je ovakva praksa
bila uoena i u ostalim institucijama vlasti, sigurnosni sektor nije bio
posebno izloen medijskim skandalima vezanim za finansijske
zloupotrebe i korupciju. Znatno vie panje u ovom sektoru iziskivala
su politika previranja vezana za provoenje reformi, a u drugom planu
i zanimanju javnosti ostale su finansijske karakteristike upravljanja.
Jedan od moguih odgovora su i ograniene finansijske mogunosti
aktera, te prisustvo meunarodnih aktera pod ijim pokroviteljstvom su
se i odvijale najznaajnije reforme u oblasti sigurnosnog sektora.
Ono to je karakteristika finansijske kontrole je, da se ona obavlja u
skladu sa starom praksom tradicionalnog inspekcijskog pristupa
eksterne revizije, u naem sluaju Ureda za reviziju BiH a manje je
zastupljena aktivna interna finansijska kontrola. To je posebno uoljivo
kod kontrole trokova koji su na granici javnih i privatnih, poput
reprezentacije, koritenja slubenih automobila, telefona i sl. Takoer,
znaajno podozrenje na transparentnost i svrsishodnost revizije ostavlja
i neprovoenje zakonskih odredbi koje predviaju sankcije za
163
2012.
odgovorna lica za krenje finansijskih odredbi, posebno u sluajevima

kada se ponavljaju iste zloupotrebe i ne provode preporuke revizora za
unapreenje finansijske discipline.
Za kvalitetno uspostavljeni sistem finansijske kontrole bit e neophodno
uloiti dodatne napore na usklaenosti djelovanja interne kontrole i
eksterne revizije, to bi u konanici imalo za cilj stvaranje adekvatnog
dizajna funkcije internih kontrola, uspostave politika i procedura,
usklaenost rada budetskih korisnika (sigurnosnih institucija) sa
adekvatnom zakonskom regulativom. Ipak ono to treba imati na umu je
da se finansijska kontrola sigurnosnih institucija ne moe posmatrati
izolovano, ve kao dio kompletnog javnog sektora BiH.
164
2012.
Finansijska transparentnost javnih nabavki

Zakonodavstvo
Zakonom o javnim nabavkama BiH, nadleni nalogodavci i druga
ovlatena lica obavezni su vriti nabavke organizovano i planski, za
due vremensko razdoblje i pod objektivno najpovoljnijim uslovima. Za
praenje i adekvatnu primjenu Zakona zaduena je Agencija za javne
nabavke koja kao samostalna upravna organizacija odgovora Vijeu
ministara i podnosi godinji izvjetaj Parlamentarnoj skuptini BiH. Za
samu realizaciju poslova javnih nabavki zadueni su odjeli uspostavljeni
u svakoj od sigurnosnih institucija, za iju zakonitost odgovara
rukovodilac te institucije.
Prva verzija Zakona o javnim nabavkama usvojena je 2004. godine a od
tada, vreno je njenih osam izmjena u cilju poboljanja odredbi koje se
vezane za ovu veoma delikatnu i senzibilnu oblast finansijskog
upravljanja. Zakon je u velikoj mjeri usaglaen sa zakonodavstvom EU,
posebno u dijelu koji se odnosi na procedure javnih nabavki i posebnu
pravnu zatitu, ali nove odredbe direktiva Evropske komisije jo uvijek
nisu u potpunosti inkorporirane u zakon. Akteri sigurnosnog sektora su
posebno tretirani odredbama zakona, pa su iz zakona izuzeti ugovori iz
oblasti odbrane koji se odnose na proizvodnju ili trgovinu orujem,
vojnom opremom i namjenskim materijalom, kao i ugovori koji se
odnose na dravne tajne, ugovori ije izvrenje mora biti popraeno
posebnim mjerama sigurnosti u skladu s relevantnim zakonima, drugim
propisima i upravnim odredbama vaeim u Bosni i Hercegovini.
Agencija za javne nabavke priprema zakonsku regulativu i podzakonske
akte iz oblasti javnih nabavki, te daje smjernice i uputstva, a
odgovornost za primjenu propisa je decentralizovana i sprovodi se
unutar svake organizacione jedinice. Zakonodavstvo je uredilo i oblast
albi na proces javnih nabavki, koje se podnose Uredu za razmatranje
albi BiH, kao upravnom organu odgovornom za ispitivanje pravilnosti
primjena zakona na svim nivoima vlasti u BiH, a krajnja instranca za
albeni postupak je Sud BiH. Podaci o javnim nabavkama su osigurani
165
2012.
putem prezentacije na web stranici Agencije, tako da je mogue

ostvariti uvid u najave tendera, pobjednike tendera i tendere koje je
Agencija proglasila nevaeim usljed nepotovanja procedura ili
uoenih nepravilnosti u istim.
Oblast javnih nabavki u BiH je sfera djelovanja vlasti koja izaziva
najvee podozrenje javnosti kada je u pitanju korupcija i transparentno
ponaanje odgovornih nosilaca funkcija. Stoga je i interes javnosti
povean za aktivnosti vlasti na provoenju to transparentnijih
procedura i stvaranje uslova za konkurentsko ponaanje ponuaa. U tu
svrhu, potrebno je obezbijediti adekvatne administrativne kapacitete i
interne procedure unutar samih institucija. Odjeli za javne nabavke
uspostavljeni su u svim sigurnosnim institucijama, ali osoblje koje radi
u njima uglavnom nema potrebne kvalifikacije za tako odgovorne
poslove i upitna je njihova samostalnost pri odluivanju. Odreeni
oblici provoenja obuke su prisutni i obavljaju se putem trenera
verifikovanih u Ageniciji za javne nabavke, ali se ista ne provodi na
redovan i sistematski nain.
Podzakonski akti o javnim nabavkama usvojeni su od svih sigurnosnih
aktera kao dio njihovih unutranjih optih propisa i pravilnika o
finansiranju i materijalnom poslovanju. Ovi akti su u potpunosti
usklaeni sa odredbama krovnog Zakona o javnim nabakama BiH.
Podaci o izvrenim javnim nabavkama u okviru sigurnosnih institucija
nisu dostupni posebno, ve su dio integralne baze podataka koju vodi
Agencija za javne nabavke za sve institucije vlasti u BiH.
Administrativni kapaciteti Agencije za javne nabavke i Ureda za
razmatranje albi su nedovoljni za obim poslova koji obavljaju. Obje
institucije su nedovoljno kadrovski popunjene i djeluju s polovinom
broja osoblja u odnosu na predviene sistematizacije. Mehanizmi
koordinacije i administrativni kapaciteti glavnih sudionika u procesu
javnih nabavki trebaju biti ojaani, kako bi se smanjila mogunost
zloupotreba i poveala transparetnost u njihovom radu.
166
2012.
U dosadanjem periodu akteri sigurnosnih struktura nisu obavljali javne

nabavke koje bi imale znaajnije uee u dravnim ili entitetskim
budetima, odnosno sluajeve koje je predvidio zakon po pitanju javnih
nabavki sigurnosnih aktera. Ipak, na osnovu procedura koje se provode i
povremenih medijskih i revizorskih izvjetaja, izraava se opravdana
zabrinutost da li bi postojee administrativne strukture mogle kvalitetno
provesti jednu takvu proceduru, te koliko bi na takav proces imalo
utjecaja politiko djelovanje.
Implementacija
Svaka institucija u sigurnosnom sektoru samostalno i na nain
predvien zakonom objavljuje tendere za javne nabavke. Nadleni
organ duan je prilikom provoenja postupka izbora najpovoljnijeg
dobavljaa, osigurati pravinu i aktivnu konkurenciju uz najefikasniji i
najekonominiji nain za zadovoljenje stvarnih potreba i koritenja
javnih sredstava. Uprkos jasno definisanim procedurama praksa ukazuje
na odstupanje od zadatih parametara.
Izvjetaji Ureda za reviziju BiH upuuju na izvjesna unapreenja
sistema javnih nabavki unutar aktera sigurnosnog sektora ali
upozoravaju da u pojedinim sluajevima jo uvijek nije osigurana
potpuna primjena Zakona o javnim nabavkama. U sluaju finansijske
revizije poslovanja Agencije za istrage i zatitu u izvjetaju se navodi da
u ovoj oblasti jo uvijek vladaju opstrukcije, kanjenja i favoriziranje
odreenih dobavljaa.
I u sluaju Ministarstva odbrane BiH sainjene su preporuke koje se
odnose na potrebu aurnog i pouzdanog praenja realizacije ugovora i
efikasnog planiranja nabavki. Odreene sugestije upuene su i na
interne akte kojima je neophodno adekvatnije regulisati postupke i
procedure evidentiranja rashoda. Sline primjedbe su upuene i ostalim
akterima sigurnosnog sektora, to svakako upuuje na neadekvatnu
implementaciju postojeeg zakonskog okvira i potrebu za unapreenjem
procedura vezanih za procese javnih nabavki. Odreene zamjerke
javnosti, kao i odreenih meunarodnih institucija, vezane su za
167
2012.
nadlenosti rukovodioca institucije koji je krajnji autoritet po pitanju

javnih nabavki, to stvara dilemu o samostalnosti odluivanja osoba
ukljuenih u rad odjela za javne nabavke u institucijama.
Sline primjere i skoro identine slabosti nalazimo i u izvjetajima
revizora u odnosu na ostale sigurnosne institucije a posebno zabrinjava
to da se iste greke evidentiraju i ponavljaju svake godine bez
pokretanja procedura o odgovornosti nadlenih.
Nepostojanje adekvatnog sistema internih kontrola unutar institucija
sektora sigurnosti je razlog da se ovoj problematici ne posveuju
dovoljna panja i primjetno je da su ove slube vie skoncentrisane na
zakonitost rada institucija i pravne odredbe statusa uposlenika. Za
oekivati je da e uspostava sistema interne finansijske kontrole u
institucijama BiH dati znatno bolji okvir i za provoenje unutranjeg
nadzora po pitanjima javnih nabavki.
Vrijednosti
Poboljanje dostupnosti informacija putem prezentacije Agencije o
javnim nabavkama u institucijama vlasti, pa tako i unutar sektora
sigurnosti, dovelo je do veeg stepena transparetnosti i ukljuivanja
javnosti u ovaj proces. Samim time i ova oblast djelovanja vlasti za koju
se veu opravdane sumnje da predstavlja najveu mogunost za
korupciju, postepeno se otvara za javnost i iskazuje znakove
transparetnosti.
Sve institucije su u proteklom periodu bile izloene kritikama javnosti
za netransparentno troenje budetskih sredstava i zloupotrebe poloaja
prilikom provoenja procedura javnih nabavki. Mediji su esto navodili
i sigurnosne aktere, poput Granine slube, Ministarstva sigurnosti,
Ministarstva odbrane, kao instutucije u kojima je dolazilo do izraenog
krenja odredbi Zakona o javnim nabavkama ali takvi navodi nisu vodili
do procesuiranja odgovornih u nadlenim institucijama.
Stoga je i javnost generalno veoma podozriva prema radu ovih
institucija i nema povjerenja u izabrane nosioce vlasti u transparetnost
168
2012.
pri procesu javnih nabavki. Mada su neke sigurnosne institucije

unaprijedile svoje procedure u odnosu na prethodne godine, to je i
vidljivo iz izvjetaja Ureda za reviziju, ova oblast jo uvijek ostaje
nedovoljno regulisana i izaziva osjeaj nepovjerenja u oima javnosti.
Na ovakvu sliku svakako utie i veliki broj prigovora koje upuuju
zainteresovane strane u procesu javnih nabavki i za koje Ured za
razmatranje albi smatra da su u velikom broju opravdani ali iz
proceduralnih ili opstruktivnih razloga nisu prihvaeni u upravnom
postupku.
169
2012.
Preporuke:
Sigurnosne i druge institucije moraju projektovati budet baziran
na aktualnoj dinamici zapoljavanja, umjesto potpune
implementacije zapoljavanja koja kasnije rezultira vikovima u
sredstvima za plate, omoguavajui da ta sredstva budu
upotrijebljena u druge svrhe.
Poticati osnivanje specijaliziranih nevladinih organizacija koje bi

pratile i nadzirale proces utroka budeta sigurnosnih institucija
Ojaati administrativne kapacitete i osigurati treninge osoblja

koje je zaposleno u odjelima za javne nabavke u okviru
sigurnosnih institucija.
Pojednostaviti procedure javnih nabavki manjih vrijednosti i

uspostaviti elektronsku bazu podataka o javnim nabavkama
sigurnosnih aktera u okviru Agencije za javne nabavke BiH.
Ojaati administrativne kapacitete Agencije za javne nabavke

BiH i Odbora za albe, kao i kapacitete institucija i njhivih
mogunosti za implementaciju Zakona o javnim nabavkama.
170
POGLAVLJE IX
POGLAVLJE IX
Zastupljenost
Zastupljenost
171
2012.
2012.
Saetak
Bosanskohercegovake institucije, ukljuujui i sigurnosne institucije,
dune su da se rukovode principima jednakosti za sve graane i
doktrinom jednake zastupljenosti. Ova obaveza je utvrena Odlukom
Ustavnog suda BiH, kao i Zakonom o jednakopravnosti spolova
usvojenim od Parlamentarne skuptine BiH. Na osnovu prikupljnih
podataka u okviru naeg istraivanja, institucije Bosne i Hercegovine
djeluju u skladu sa doneenim aktima i prisutnim meunarodnim
trendovima po pitanjima spolne zastupljenosti. Zastupljenost ena u
sigurnosnim institucijama je obezbjeena, ali taj rodni odnos nije na
zadovoljavajuem nivou, pa je potrebno taj omjer poboljati u narednom
periodu.
Kada je u pitanju zastupljenost ena na rukovodeim pozicijama,
situacija je prilino loa. Jedan od razloga malog broja ena na ovim
pozicijama je i slab odaziv ena na otvorene konkurse, iako je u nekima
od njih naglaena prednost koja se daje enama. Neke institucije, poput
Granine policije BiH i Dravne agencije za istrage i zatitu SIPA
BiH, su pokuale da poboljaju zastupljenost ena usvajanjem
Pravilnika o unapreenju u tranzicijskom periodu do kraja 2010. godine,
u kojem je enama dat prioritet u procesu imenovanja i napredovanja.
Imajui u vidu specifinost unutarnjeg politikog ureenja BiH, u ovom
istraivanju emo istraiti i zastupljenost konstitutivnih naroda unutar
institucija u Bosni i Hercegovini. Kao to je vidljivo iz naeg
istraivanja, zastupljenost konsitutivnih naroda unutar sigurnosnih
institucija na dravnom nivou odgovara rezultatima popisa stanovnitva
iz 1991. godine. Problem se javlja na niim nivoima vlasti u BiH,
entitetima i kantonima, gdje zastupljenost konstitutivnih naroda nije u
skladu sa pomenutim popisom.
Ocjena : 2,5
172
2012.
Pristup ena poslu i mogunost razvoja karijere

Zakonitost
Ravnopravnost svih graana zagarantovana je Ustavom BiH, kojim se
zabranjuje bilo kakav oblik diskriminacije nad graanima Bosne i
Hercegovine.184 U lanu II Ustava Bosne i Hercegovine, koji je
posveen ljudskim pravima, navedena je odredba o zabrani
diskriminacije svih lica u BiH po bilo kojem osnovu kao i uivanje
prava i sloboda predvienih ovim lanom ili meunarodnim
sporazumima.185
Pored ustavnih odredbi usvojeni su i pojedini zakoni koji dodatno
reguliu zatitu prava ena. To su prije svega Zakon o ravnopravnosti
spolova BiH i Zakon o zabrani diskriminacije. Zakon o ravnopravnosti
spolova BiH186, tretira i izriito zabranjuje bilo kakav vid diskriminacije
nad enama, te detaljnije regulie pitanja uea ena u svim sferama
ivota, pa tako i u sigurnosnom sektoru. Zakon o ravnopravnosti
spolova BiH obavezuje vlast na svim nivoima na poduzimanje
odgovarajuih i potrebnih mjera za sprovedbu ovoga zakona, izmeu
ostalog, - na donoenje programa mjera radi postizanja jednakosti
spolova u svim oblastima; - donoenje novih ili izmjenu postojeih
zakona s ciljem usklaivanja sa odredbama ovoga zakona; -osiguranje
sudske zatite u sluajevima povreda odredaba ovoga zakona; - kao i
osiguranje voenja statistikih podataka u svim privrednim subjektima,
privatnim i dravnim preduzeima, organizacijama i institucijama, te
pristup ovim informacijama.187
Pored ovih zakona, ovu oblast ureuju i Zakon o radu Federacije Bosne
i Hercegovine i Zakon o radu Republike Srpske, te Zakon o radu Brko
Distrikta Bosne i Hercegovine188. U poglavlju VI Zakona o radu u FBiH
Ustav Bosne i Hercegovine, lan II, taka 4, Nediskriminacija
Ustav Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, kantona/upanija
Federacije BiH sa amandmanima, Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo 1997
186
Zakon o ravnopravnosti spolova (Slubeni glasnik BiH br. 16/03) i Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o ravnopravnosti spolova (Slubenih glasnik BiH br.102/09).
187
Zakon o ravnopravnosti spolova BiH, Slubeni glasnik BiH br. 16/03, lan 21
188
Zakon o radu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (Preieni tekst), Slubeni glasnik Brko Distrikta
br. 70/06 i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine, Slubeni
glasnik Brko Distrikta br. 17/08
184
185
173
2012.
koji se odnosi na zatitu ena i materinstva je ,izmeu ostalog,

definisana i zatita prava ena u sluajevima trudnoe, kao i
porodiljskog odsustva. Takoer, regulisano je i porodiljsko odsustvo oca
u sluajevima smrti majke, naputanja djeteta od strane majke ili ako je
majka, iz opravdanih razloga sprijeena da koristi ovo pravo189
Bosna i Hercegovina je ratifikovala UN Konvenciju o eliminaciji svih
oblika diskriminacije nad enama (CEDAW) a Vijee ministara BiH
usvojilo je 2006. godine gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za
period 2006-2010 u cilju implementacije odredbi konvencije i
dostizanja evopskih standarda u ovoj oblasti. Rezolucija Vijea
sigurnosti UN-a 1325, ene, mir i sigurnost uvrtena je u politiku i
sigurnosnu agendu vlasti, usvajanjem akcionog plana za
implementaciju rezolucije.Meunarodni pravni instrumenti koji su na
snazi u Bosni i Hercegovini a odnose se na ravnopravnost ena i
mukaraca su Aneks I Ustava BiH, te mnogobrojne meunarodne
konvencije koje je BiH potpisala, a odnose se na prava ena, od kojih
izdvajamo: Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima,
Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena, Konvencija o
eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije itd.
Takoer, zakoni o institucijama u sigurnosnom sektoru adekvatno
tretiraju ovu materiju. Zakon o slubi u Oruanim snagama BiH, Zakon
o policijskim slubenicima BiH i zakoni o policijskim slubenicima na
entitetskom, kantonalnom i nivou Brko distrikta, Zakon o obavjetajno
sigurnosnoj agenciji BiH, Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje i
ostali relevatni zakoni, uvrstili su sve odredbe kojima se predstavnicima
enskog spola garantuju sva prava i mogunosti kao i njihovim
kolegama. ak je i nekim podzakonskim aktima, poput Pravilnika o
unapreenju u prelaznom periodu do 31. decembra 2010. godine u
Dravnoj agenciji za istrage i zatitu i Graninoj policiji Bosne i
Hercegovine, enama data i prednost u ovim procedurama. 190 Tako je
Zakon o radu FBiH, Slubeni list FBiH br.16/03, lan 52-63
Agencije za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i BiH i Policijske
misije Europske unije u BiH, ene u policiji Stanje u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, juni 2010., str. 6
190
Ibid, str. 14
189
190
174
2012.
tokom 2008. i 2009. godine 15 policijskih slubenica dobilo

unapreenje unutar Granine policije Bosne i Hercegovine, to je
znaajan broj imajui u vidu njihovu ukupnu zastupljenost.191
Implementacija
Ne postoje izvjetaji koji bi ukazivali na naruavanje prava ena u
sektoru sigurnosti. Sigurnosne institucije u Bosni i Hercegovini
zapoljavaju ene u svoj sastav, te im daju jednaka prava i mogunosti
kao i mukim kolegama.
to se tie zastupljenosti ena u sigurnosnim institucijama Bosne i
Hercegovine, taj procent varira od aktera do aktera. U okviru
Ministarstva odbrane BiH, zastupljenost enske populacije je veoma
visoka i ona iznosi 41,5% dok je u Oruanim snagama ona znatno nia.
Ukupan broj profesionalih pripadnika Oruanih snaga Bosne i
Hercegovine je oko 10.000, a od toga je 430 ena (ili 4,54%). 192 Stoga
je vjerovatno da e i petogodinjim planom razvoja Oruanih snaga BiH
za period 2010-2015. godina biti predvieno da se zastupljenost ena u
Oruanim snagama povea na 10%.
191
192
Ibid, str. 14
Ministarstvo odbrane i Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, Bilten, 15. 11. 2008. godine, str. 38
175
2012.
Zastupljenost ena u policijskim strukturama Bosne i Hercegovine izraeno u

postotcima
Zastupljenost ena u policijskim snagama na nivou kantona, kao i u

Distriktu Brko se kree od 3,21% u Bosansko-podrinjskom kantonu193
do 7,94 u Tuzlanskom kantonu194.
Kada je u pitanju strateki plan za ravnopravnost ena u Bosni i
Hercegovini, Vijee ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo Akcioni
plan za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini 2010-2013.
godine195 koji je izradila Agencija za ravnopravnost spolova BiH.
Pored ostalog, ovim Akcionim planom je predvieno poveanje broja
zaposlenih ena unutar vojnih i policijskih snaga i afirmacija ena kao
nositeljica rukovodeih pozicija u okviru vojnih i policijskih struktura.
Nosioci odgovornosti ovoga dijela Akcionog plana su Ministarstvo
odbrane BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, te entitetska ministarstva
unutranjih poslova i Policija Brko Distrikta. Takoer, akcioni plan
podrazumijeva i promociju veeg uea ena u zakonodavnim i
izvrnim organima vlasti u Bosni i Hercegovini. Zastupljenost ena u
193
Ibid, str. 6
Ibid, str. 6
Akcioni plan za implementaciju UNSCR 1325 u Bosni i Hercegovini 2010.-2013. godine, Slubeni
glasnik BiH, broj 92/10
194
195
176
2012.
zakonodavnim organima vlasti u BiH je razliita na razliitim nivoima.

Dok je ta zastupljenost u PS BiH od 13-16%, na entitetskom nivou se
ona kree od 20-24%. Alarmantnija je situacija u izvrnim organima
vlasti, jer u Vijeu ministara BiH od 9 ministara nije zastupljena ni
jedna ena, u Vladi FBiH je zastupljena 1 ena, dok je u Vladi RS neto
bolja situacija, gdje su na ministarskim pozicijama zastupljene ukupno 4
ene. Takoer, ovim planom je predvieno uvoenje dodatnih edukacija
za ene koje su bile na porodiljskom odsustvu, te uvoenje kvota za
zastupljenost ena na rukovodeim mjestima. Akcionim planom je
predvieno i: uspostavljanje i auriranje baze podataka o zastupljenosti
ena u policiji i vojsci, imenovanje osobe za gender pitanja unutar
vojske i policije, podrka inicijativi za osnivanje asocijacije ena u
policijskim strukturama na entitetskom nivou zatim povezivanje sa
slinim asocijacijama u regiji i na meunarodnom nivou, ukljuivanje u
nastavne planove policijskih akademija teme o ravnopravnosti spolova,
organizovanje edukacije i medijske promocije u cilju afirmisanja ena
za pristupanje vojnim i policijskim snagama, te poveano uee ena u
mirovnim misijama.
Mogunosti za napredovanje ena u slubi unutar policijskih agencija u
Bosni i Hercegovini su podjednake kao i za pripadnike mukog spola,
ali one nisu iskoritene u zadovoljavajuoj mjeri. U okviru Dravne
agencije za istrage i zatitu ene jedino nisu rasporeene na pozicijama
rukovodilaca osnovnih organizacionih jedinica Agencije, dok su
adekvatno zastupljene na pozicijama neposrednih izvrilaca, te nieg i
srednjeg nivoa rukovoenja.196 U Graninoj policiji BiH su 4 ene
rasporeene na pozicije efova odsjeka197. Struktura inova pripadnica
Oruanih snaga BiH koje ine 4,54% pripadnika je sljedea: brigadir 1,
pukovnik 4, major 10, kapetan 21, porunik 11, potporunik 11,198 to
znai da u Oruanim snagama Bosne i Hercegovine 58 ena posjeduju
line oficirske inove (od ina potporunika do ina brigadira). Vrijedno
je napomenuti da se ene nalaze i na pojedinim visokim funkcijama
Dopis Granine policije BiH od 13.09.2010. godine
Lada Sadikovi i Denis Hadovi, Ljudska prava u oruanim snagama BiH, Centar za sigurnosne studije,
Sarajevo, 2010., str. 35
196
197
198
177
2012.
unutar sektora sigurnosti poput zamjenika ministra odbrane i odjela

Interpola ili na elu dravne policijske Agencije za forenzika
ispitivanja i vjetaenja.
Iz svega navedenog, uoljivo je da je procentualna zastupljenost ena u
sigurnosnim strukturama prilino dobra, s tim da je njihova
zastupljenost znatno izraenija na administrativnim poslovima i niim
rukovodnim mjestima, nego na poslovima neposrednih izvrilaca, poput
ovlatenih policijskih slubenika. Razlozi za to su neodazvanost ena na
raspisane konkurse, te posebni uslovi koje kandidati trebaju ispunjavati
za obavljanje funkcija najvieg rukovodnog nivoa u pogledu ina ili
statusa rukovodeeg dravnog slubenika.199
Konkursi za pozicije unutar sigurnosnih agencija objavljuju se javno, a
u pojedinim konkursima, poput konkursa u SIPA-i, stoji da se pozivaju
ene ili nacionalne manjine da se prijave na dati posao, kao i odredbe da
ni jedna aplikacija nee biti izuzeta zbog bilo kojeg vida diskriminacije
na bilo kom osnovu, to podrazumijeva i diskriminaciju nad enama.200
U svrhu zatite prava ena u Bosni i Hercegovini osnovana je Agencija
za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, iji je glavni i osnovni
cilj uvoenje jednakih prava za mukarce i ene u sve oblasti
drutvenog ivota i rada, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi. Ova
Agencija je osnovana 2004. godine, sa zadatkom da prati i nadzire
sprovoenje Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH. Agencija je
organizaciono smjetena u okviru Ministarstva za ljudska prava i
izbjeglice BiH. Pored Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i
Hercegovine, na entitetskim nivoima postoje Gender centar Federacije
Bosne i Hercegovine, kao i Gender centar Republike Srpske, kao i niz
nevladinih organizacija koje se bave pitanjima enskih prava. Ove
organizacije civilnog drutva nisu direktno ukljuene u praenje prava
199
Na konkurse za imenovanje direktora entitetskih uprava policije raspisanih tokom 2010. godine nije se
prijavila niti jedna ena kandidat.
200
http://sipa.gov.ba/upp/file/Javni%20oglas%2017_09_10_.pdf
178
2012.
uposlenica u sigurnosnom sektoru ve djeluju na sveukupnoj zatiti

enskih prava. Shodno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova
BiH u okviru svih institucija uspostavljeni su posebni odjeli ili osobe
zaduene za ravnopravnost spolova.
U obavljanu svojih poslova u okviru aktera sigurnosnog sektora nije
zabiljeeno da su ene slabije plaene za iste pozicije i obaveze koje
izvravaju od mukaraca, dok istraivanja za druge privredne sektore
ukazuju na manja primanja osoba enskog spola.201.
Vrijednosti
U pogledu spolne diskirimacije, vidljivo je da se situacija u BiH bitno
ne razlikuje od situacije koja u tom pogledu preovladava ili postoji u
ostalim evropskim dravama. To znai da do sada nisu uoena nikakva
ponaanja koja bi ukazivala da postoji bilo kakav vid diskriminacije u
toj oblasti izuzev u jednom kantonu u Federaciji BiH, gdje 10
policijskih slubenica nisu mogle da dobiju unapreenje, jer su u toku
jedne od prethodne tri godine, koje je Komisija postavila kao uvjet za
unapreenje, bile na porodiljskom odsustvu i nisu dobile ocjene o radu
koje su uslov za unapreenje.202
Iako je opti utisak da sistem unapreenja ne diskriminira ene prilikom
upoljavanja ili prilikom unapreenja, potrebno je da se provedu
odreene aktivnosti kako bi se postakle ene da se prijavljuju na
raspisana radna mjesta, kao i da se prijavljuju za unapreenje unutar
sigurnosnih aktera. Jedan od pozitivnih primjera je i imenovanje ena na
poziciju zamjenika ministra odbrane ili efa Agencije za forenzika
ispitivanja i vjetaenja BiH. Takoer, nedavno usvojeni akcioni plan za
provedbu rezolucije Vijea sigurnosti UN-a je veliki pomak jer su u
ovom akcionom planu predvieni konkretni koraci i vremenski rokovi
za implementaciju ove rezolucije.
lanak Ravnopravnost spolova u BiH: ene manje plaene od mukaraca na on-line portalu www.
dnevnik.ba, pristupljeno 22. decembra 2010. godine.
202
ene u policiji Stanje u Bosni i Hercegovini, str. 14
201
179
2012.
Pristup poslu i mogunosti razvoja karijere konstitutivnih

naroda
Zbog specifinosti Bosne i Hercegovine i
naruene
demografske
strukture usljed ratnih deavanja, smatramo da je za potrebe
svrsishodnosti istraivanja bitno posvetiti adekvatnu panju i
zastupljenosti konstitutivnih naroda unutar institucija sigurnosti. Prema
Ustavu Bosne i Hercegovine Bonjaci, Srbi i Hrvati su prepoznati kao
konstitutivni narodi, dok su sve ostale grupe graana u Ustavu BiH
definisane kao ostali. Adekvatna zastupljenost svih pripadnika
konstitutivnih naroda u okviru aktera sigurnosnog sektora veoma je
bitna za izgradnju povjerenja svih graana u novouspostavljene
sigurnosne institucije, a naroito za povjerenje izmeu samih uesnika
koji su u neposrednoj prolosti veoma esto svoje aktivnosti usmjeravali
jedni protiv drugih. Prema Zakonu o zatiti prava pripadnika
nacionalnih manjina u BiH203 nacionalne manjine su svi koji ne
pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda. Ovim zakonom je
prepoznato 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini.
Zakonitost
Neposredno po zavretku rata, uprkos ustavnim odredbama vezanim na
nediskriminaciju, na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine u praksi je
bilo prisutno znaajno krenje ljudskih prava na osnovu njihove
nacionalne i vjerske pripadnosti, kako uopteno, tako i prilikom
zapoljavanja i napredovanja unutar sigurnosnih institucija. Uvidjevi
ovaj problem, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2000. godine donio
Odluku o konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju Bosne i
Hercegovine.204 Istom odlukom zatraeno je od entiteta da izmijene
svoje ustave kako bi se osigurala puna ravnopravnost tri konstitutivna
naroda na itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Ova odluka je imala
203
204
Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina, Slubeni glasnik BiH 24/03
http://www.ohr.int (12.06.2009.)
180
2012.
utjecaja i na zastupljenost etnikih grupa u institucijama sigurnosti,

posebno na entitetskim nivoima, ali ipak jo uvijek nije implementirana
u punom kapacitetu, to iz objektivnih, tako i iz subjektivnih razloga
pojednih politikih opcija. U nekim sluajevima, usljed demografske
strukture nije mogue izvriti popunu odreenih pozicija u okviru
sigurnosnih institucija na entitetskom i kantonalnom nivou, ali nije
izraena ni adekvatna politika volja da se odreenim mjerama ta
situacija unaprijedi.
Implementacija
Implementacija Odluke o konstitutivnosti naroda u BiH jo uvijek nije
na zavidnom nivou, posebno na niim nivoima vlasti. Iako je Ustavni
sud BiH donio obavezujuu odluku za sve organe vlasti, ista se ne
potuje u potpunosti u praksi. Zapoljavanje u institucijama Bosne i
Hercegovine se vri prema rezultatima popisa stanovnitva u Bosni i
Hercegovini iz 1991. godine, dok se izvrna vlast formira na principu
tzv. nacionalnog kljua, prema kojemu je u izvrnim organima vlasti
zastupljen jednak broj Bonjaka, Hrvata i Srba. to se tie operativnih
pozicija, tu se potuju rezultati popisa iz 1991. godine. Prema tom
popisu 43,38% stanovnitva je bilo Bonjaka, 31,18% Srba, 17,36%
Hrvata i 8,08% ostalih.205
Nacionalna zastupljenost unutar sigurnosnih aktera na dravnom nivou
priblino odgovara zadnjem popisu stanovnitva iz 1991. godine, prema
kojemu se vri uspostavljanje nacionalnog balansa unutar institicija
Bosne i Hercegovine, pa samim time i institucija sigurnosti. Problem se
javlja na niim nivoima, kako u organima uprave, tako i u okviru
sigurnosnih aktera. Drugim rijeima, prilikom zapoljavanja kadrova u
sigurnosne aktere na niim nivoima vlasti, pojavljuje se problem
nepostojanja dovoljnog broja kandidata koji ispunjavaju kriterije kako
bi se popunila nacionalna kvota.
Statistiki Bilten, Etnika obiljeja stanovnitva, Zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, oktobar 1993. godine, str. 10,
http://www.bhas.ba/arhiva/census1991/Etnicka%20obiljezja%20stanovnistva%20bilten%20233.pdf
205
181
2012.
Kada je u pitanju unapreenje pripadnika nekog od konstitutivnih

naroda unutar institucija sigurnosti Bosne i Hercegovine, nismo naili
na pokazatelje koji bi potvrdili injenicu da je nekome zbog pripadnosti
nekoj od tri nacionalne skupine u BiH onemogueno promaknue i
napredovanje u karijeri. Naravno, tu treba imati na umu dogovorene i
odreene nacionalne kvote koje nekada objektivno ne omoguavaju
personalno napredovanje pripadnika odreene etnike skupine.
Kada je rije o poslovima u sigurnosnim institucijama Bosne i
Hercegovine, skoro svi javni konkursi (izuzev konkursa za
zapoljavanje u Obavjetajno sigurnosnoj agenciji Bosne i
Hercegovine) se javno objavljuju u dnevnim novinama, slubenim
novinama i na internetu. U pojedinim konkursima je naglaeno da e se
prijem kandidata vriti prema popisu stanovnitva iz 1991. godine,
poput konkursa u SIPA-i, gdje se kae: Prijem kandidata e se vrtiti u
skladu sa nacionalnom strukturom stanovnitva BiH prema popisu
stanovnitva iz 1991. godine.206
Institucija
Bonjaci
Srbi
Hrvati
Ostali
Oruane snage Bosne i Hercegovine207
45,9%
33,6%
19,8%
0,7%
Granina policija Bosne i Hercegovine208
41,5%
32,36%
24,04%
2,07%
Dravna agencija za istrage i zatitu

SIPA209
51,37%
34,43%
13,70%
0,48%
Nacionalna zastupljenost unutar sigurnosnih aktera na dravnom nivou
Zakon o Obavjetajno sigurnosnoj agenciji BiH, takoer je propisao

nacionalnu zastupljenost uposlenika, kojeg se ova institucija i pridrava
u potpunosti.
Od ukupno 259 policijskih slubenika u Policiji Brko Distrikta njih
129 ili 43,43% su Srbi, 117 ili 39,40% Bonjaci, 48 ili 16,16% Hrvati,
206
http://sipa.gov.ba/upp/Javni%20oglas%2020_05_10.pdf (03.09.2010.)
207
http://atlantskainicijativa.org/index.php?option=com_content&view=article&id=119&Itemid=116&lang=hr
208
Dopis Granine policije od 13.09.2010.godine
209
182
2012.
210
te 3 ili 1,01% ostalih.

Kao to se moe vidjeti iz navedenog,
zastupljenost konstitutivnih naroda na dravnom novou i na nivou
Brko Distrikta unutar sigurnosnih aktera je odgovarajua i odraava
potivanje Odluke Ustavnog suda o konstituivnosti svih naroda. No,
ipak je uoljivo da je ovakava zastupljenost ostvarena nautrb kategorije
Ostalih, odnosno predstavnika nacionalnih manjina u BiH, kojih je bilo
8,08% a sada je primijetan veliki nesrazmjer njihove zastupljenosti u
institucijama sigurnosti.
Kada su u pitanju sigurnosne institucije na entitetskim nivoima tu je
situacija znatno nepovoljnija. Prema podacima do kojih smo uspjeli
doi, zastupljenost Bonjaka i Hrvata u Policiji Republike Srpske je na
jako niskom nivou. Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, od
ukupnog broja policajaca u RS samo je 437 Bonjaka, odnosno 6,31%,
73 Hrvata, odnosno 1,06%, te 44 pripadnika ostalih, to je svega 0,63%.
U MUP-u RS, zakljuno sa 15. aprilom 2010. godine, bilo je 6.927
zaposlenih, od ega 6.373 Srba.211
U skladu sa podacima, poetkom 2008. godine u Ministarstvu
unutranjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine bilo je zaposleno
203 radnika, od ega je 161 ili 79,31% Bonjaka, 92 ili 11,33% Hrvata,
15 ili 7,38% Srba, te 4 ili 1,07% uposlenika iz reda ostalih. U
Federalnoj upravi policije je ukupno uposleno 520 policijskih
slubenika, od ega je 366 ili 70,38% Bonjaka, 92 ili 17,69% Hrvata,
43 ili 8,27% Srba, te 19 ili 3,66% ostalih.
Implementacija Odluke o konstitutivnosti naroda u BiH jo uvijek nije
na zavidnom nivou, posebno na niim nivoima vlasti. Iako je Ustavni
sud BiH donio obavezujuu odluku za sve organe vlasti, ista se ne
potuje u potpunosti u praksi. Zapoljavanje u institucijama Bosne i
Hercegovine se vri prema rezultatima popisa stanovnitva u Bosni i
Policija Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, Strateki plan Policije Brko Distrikta za period 2008.
2013. godine, Brko 2008., str.10
211
http://www.mojevijesti.ba/novost/46010/u-policiji-rs-radi-samo-sest-posto-bosnjaka (11.09.2010.)
210
183
2012.
Hercegovini iz 1991. godine, dok se izvrna vlast formira na principu

tzv. nacionalnog kljua, prema kojemu je u izvrnim organima vlasti
zastupljen jednak broj Bonjaka, Hrvata i Srba. to se tie operativnih
pozicija, tu se potuju rezultati popisa iz 1991. godine. Prema tom
popisu 43,38% stanovnitva je bilo Bonjaka, 31,18% Srba, 17,36%
Hrvata i 8,08% ostalih.212
Vrijednosti
Razvoj sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini jednim dijelom ovisi
i integrisanjem pripadnika razliitih nacionalnih zajednica u institucije
sigurnosti na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Stoga je potrebno
da se pronau modeliteti za efikasno sprovoenje provedbe Odluke o
konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Jedan
od naina jeste i ulaganje u odriv povratak izbjeglica i raseljenih lica
na njihova prijeratna prebivalita.
Kada govorimo o povjerenju u policiju u Bosni i Hercegovini, Prism
Research je u anketi provedenoj tokom 2008. i 2009. godine dola do
rezultata da graani imaju najvie povjerenja u policiju u poreenju sa
ostalim institucijama (pravosudnim organima, optinskim upravama,
parlamentima i meunarodnim organizacijama). Postotak je u porastu
ako analiziramo rezultate anketa za ove dvije godine. U anketi iz 2008.
godine 34,9% ispitanika ima najvie povjerenja u policiju, a u 2009.
godini taj procenat je 41,1%.213
Statistiki Bilten, Etnika obiljeja stanovnitva, Zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, oktobar 1993. godine, str. 10,
http://www.bhas.ba/arhiva/census1991/Etnicka%20obiljezja%20stanovnistva%20bilten%20233.pdf
213
Prism Research, Rad policije u zajednici u BiH, Rezultati anketa sprovedenih 2008. i 2009. godine,
Septembar 2009.
212
184
2012.
Preporuke:
Dravne, ukljuujui sigurnosne institucije i organizacije
civilnog drutva, bi trebale da iniciraju sveobuhvatne kampanje
u cilju ohrabrenja i podsticanja ena da apliciraju na poslove
unutar sigurnosnih institucija BiH, posebno u sluajevima vojske
i policije.
Osigurati adekvatnu dravnu podrku za sprovoenje Akcionog
plana implementacije Rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih
naroda 1325 za 2010 2013, posebno lanke o zapoljavanju
ena u vojsci i policiji kao i u parlamentu i zakonodavnoj vlasti.
Aktivniji rad na procesu povratka izbjeglica i raseljenih lica na
svoja prijeratna mjesta stanovanja, odnosno implementacija
Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog ugovora, te osigurati adekvatan
broj zastupljenosti konstitutivnih naroda na pozicijama unutar
sigurnosnih institucija, poput policije.
Poveati svijest o ulozi ena u djelovanju za mir i mirnom
rjeavanju sukoba, nenasilnim oblicima rjeavanja sukoba i
smanjenju uestalosti zloupotrebe ljudskih prava u konfliktnim
situacijama;
185
POGLAVLJE I

186
2012.
2012.
Bibliografija
Primarni izvori:
1. Ustav Bosne i Hercegovine.
2. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
3. Ustav Republike Srpske
4. Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, Sluebni glasnik Bosne i
Hercegovine br. 88/05
5. Zakon o slubi u Oruanim snagama BiH, Slubeni glasnik
Bosne i Hercegovine br. 88/05
6. Zakon o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i
Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 12/04.
7. Zakon o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu, Slubeni glasnik
Bosne i Hercegovine, br. 27/04.
8. Zakon o Dravnoj graninoj slubi, Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine br. 19/01
9. Zakon o izmjeni Zakona o dravnoj graninoj slubi, Slubeni
glasnik BiH br. 50/04
10. Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o
agencijama za podrku policijskoj strukturi BiH, Slubeni
11. Zakon o nezavisnim i nadzornim policijskim tijelima BiH,
12. Zakon o policijskim slubenicima BiH, Slubeni glasnik BiH br.
36/08
13. Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine, br. 29/00.
14. Zakon o sudovima RS, Slubeni glasnik RS, br. 111/04, 109/05,
37/06, 119/08
15. Zakon o sudovima Distrikta Brko, Slubeni glasnik Brko
Distrikta br. 19/07, 20/07
187
2012.
16. Zakon o slobodi pristupa informacijama, Slubeni glasnik Bosne

i Hercegovine, br. 28/00.
17. Zakon o zatiti tajnih podataka, Slubeni glasnik Bosne i
18. Zakon o zatiti linih podataka, Slubeni glasnik Bosne i
Hercegovine, br. 32/01, 49/06
19. Krivini zakon Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i
20. Zakon o krivinom postupku Bosne i Hercegovine, Slubeni
glasnik Bosne i Hercegovine, br. 03/03
21. Zakon o unutranjim poslovima RS, Slubeni glasnik Republike
Srpske, br. 48/03
22. Zakon o unutranjim poslovima FBiH, Slubene novine FBiH,
br. 49/05
23. Zakon o unutranjoj reviziji institucija Bosne i Hercegovine,
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 27/08.
24. Zakon o reviziji institucija Federacije Bosne i Hercegovine,
Slubene novine FBiH br. 48/99
25. Zakon o reviziji javnog sektora Republike Srpske, Slubeni
glasnik RS br. 18/99
26. Zakon o komunikacijama BiH, Slubeni glasnik BiH br. 31/03
27. Zakon o sukobu interesa, Slubeni glasnik BiH br. 16/02
28. Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe
protiv korupcije, Slubeni glasnik BiH br. 103/09
29. Zakon o fiskalnom vijeu,
Slubeni
glasnik
Bosne
30. Zakon o Parlamentarnom vojnom povjereniku, Slubeni glasnik

Bosne i Hercegovine, br. 51/09.
31. Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, Slubeni
glasnik Bosne i Hercegovine, br. 61/04
32. Zakon o budetu institucija Bosne i Hercegovine i meunarodnih
obaveza BiH za 2010 godinu, Slubeni glasnik BiH br. 103/09
188
2012.
33. Zakon o budetskom sistemu Republike Srpske, Slubeni

glasnik RS br. 96/03, 14/04, 67/05, 34/06 i 128/06
34. Zakon o javnim nabavkama, Slubeni glasnik BiH, br. 49/04
35. Zakon o Instituciji ombudsmana za ljudska prava u Bosni i
Hercegovini, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 19/02,
32/06
36. Zakon o jednakosti spolova BiH, Slubeni glasnik BiH br. 16/03
37. Zakon o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini, Slubeni
38. Izborni zakon BiH, Slubeni glasnik BiH br. 23/01
39. Zakon o upravnoj proceduri, Slubeni glasnik BiH br. 29/02
40. Zakon o dravnoj slubi u FBiH, Slubene novine FBiH br.
29/03
41. Zakon o Vladi Republike Srpske, Slubeni glasnik RS br. 118/08
i 11/09
42. Zakon o zaduivanju, dugu i garancijama Republike Srpske,
Slubeni glasnik RS br. 30/07
43. Zakon o izvrenju budeta Republike Srpske za budetsku
godinu , Slubeni glasnik RS br. 128/06
44. Poslovnik o radu Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine
Bosne i Hercegovine
45. Poslovnik o radu Doma naroda Parlamentarne skuptine Bosne i
Hercegovine
46. Poslovnik Predstavnikog doma Parlamenta FBiH
47. Poslovnik Doma naroda Parlamenta FBiH
48. Poslovnik Narodne skuptine Republike Srpske
189
2012.
Sekundarni izvori:
1. Bose, S., 2002, Bosnia after Dayton. Nationalist Partition and
International Intervention London: Hurst & Co.
2. Vetschera, H. and Damian, M., 2006, Security Sector Reform in
Bosnia and Herzegovina: The Role of the International
Community, International Peacekeeping, vol. 13, no. 1.
3. Pajevi M. (2010). Uloga obavjetajne slube u prevenciji
savremenih sigurnosnih izazova (doktorska disertacija).
Sarajevo: Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne
studije.
4. Nathan L., June 2006, Operationalising the Principle of Local
Ownership in Security Sector Reform.
5. Lada Sadikovi i Denis Hadovi, Ljudska prava u Oruanim
snagama BiH, Centar za sigurnosne studije, Sarajevo, 2010
6. Transparentnost i odgovornost u reformi sigurnosnog sektora, u
Cloe, Eden, Timothy Donais i Philipp H. Fluri (eds),
Transparentrnost, odgovornost i reforma sigurnosnog sektora u
Jugoistonoj Europi, Analiza Studije samoprocjene Pakta
stabilnosti, novembar 2004
7. Statistiki bilten, Etnika obiljeja stanovnitva, Zavod za
statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, oktobar
1993
8. Gender centar FBiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH,
Gender centar RS, Gender Audit, Bosnia and Herzegovina,
Sarajevo, decembar 2005/mart 2006
9. Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice BiH i Policijska misija Europske unije u BiH,
ene u policiji stanje u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, juni
2010
10. Ministarstvo odbrane i Oruanih snaga BiH, Bilten, 15.11.2008
11. Prism Research, Rad policije u zajednici u BiH Rezultati
anketa sprovedenih 2008 i 2009 godine, septembar 2009
12. OHR, Odluka o formiranju nezavisne pravosudne komisije, 14.
mart 2001. godine
190
2012.
13. OSCE BiH, Nezavisnost pravosua: Neprimjeren pritisak na

pravosudne institucije BiH, Tematski izvjetaj
14. Visoko sudsko i tuilako vijee BiH, Vodi kroz pravosue
Bosne i Hercegovine, Sarajevo, decembar 2009.
15. Ured za reviziju finansijskog poslovanja institucija FBiH,
Revizorski izvjetaj o izvrenju budeta u institucijama FBiH za
2010. godinu, Sarajevo, jun 2011.
16. Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH, Godinji izvjetaj
o aktivnostima Institucije ombudsmana za ljudska prava u BiH
za 2009. godinu, Banja Luka, februar 2010.
17. Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH, Godinji izvjetaj
o aktivnostima Institucije ombudsmana za ljudska prava u BiH
za 2010. godinu, Banja Luka, mart 2011.
18. Izvjetaj Neformalne koalicije nevladinih organizacija za
izvjetavanje o ljudskim pravima u BiH, Septembar 2009
19. Izvjetaj o radu Zajednike komisije za odbranu i sigurnost za
2007. i 2008. godinu
20. Izvjetaj o radu Zajednike komisije za nadzor nad radom OSAe za 2007, 2008. i 2009. godinu
21. Izvjetaj o radu komisije za finansije i budet Predstavnikog
doma Parlamentarne skuptine BiH za 2007, 2008. i 2009.
godinu
22. Izvjetaj o radu Komisije za finansije i budet Doma naroda
Parlamentarne skuptine BiH za 2007, 2008. i 2009. godinu
23. Izvjetaj o radu Zajednike komisije za ljudska prava, prava
djeteta, mlade, imigraciju, izbjeglice, azil i etiku za 2007, 2008. i
2009. godinu
24. Izvjetaj o radu Komisije za vanjske poslove Predstavnikog
doma Parlamentarne skuptine BiH za 2007, 2008. i 2009.
godinu
25. Izvjetaj o reviziji Ministarstva odbrane BiH za 2009. godinu
26. Izvjetaj o reviziji Granine policije BiH za 2009. godinu, br.
01-02-06-1-759/10, Sarajevo, april 2010
191
2012.
27. Izvjetaj o reviziji Dravne agencije za istrage i zatitu za 2009.

godinu
28. Izvjetaj o reviziji Parlamentarne skuptine BiH za 2009. godinu,
br. 01-02-06-16-1-844/10, Sarajevo, maj 2010.
29. Izvjetaj o reviziji financijskih izvjetaja Federalnog ministarstva
unutranjih poslova za 2009. godinu, br. 03-17/10, Sarajevo,
april 2010.
30. Izvjetaj o reviziji financijskih izvjetaja Ministarstva
unutranjih poslova RS za peropd 01.01 31.12.2009. godine,
br. PB020-10, Banja Luka, maj 2010.
31. OSCE (2004), Anketa javnog miljenja - juni 2004.
32. US Department of State, Izvjetaj o ljudskim pravima: Bosna i
Hercegovina 2009.
33. Europska komisija, Izvjetaj o napretku BiH za 2009. godinu
34. Transparency International, Tromjeseni izvjetaj za BiH
35. Izvjetaj CCI o radu Parlamenta, www.cci.ba
36. Dopis Dravne agencije za istrage i zatitu SIPA od
12.11.2010. godine
37. Dopis Dravne agencije za istrage i zatitu SIPA od
18.11.2010. godine
38. Dopis Ministarstva unutranjih poslova FBiH od 15.11.2010.
godine
39. Dopis Ministarstva unutranjih poslova FBiH od 23.11.2010.
godine
40. Dopis Ministarstva unutranjih poslova RS od 11.11.2010.
godine
41. Dopis Ministarstva unutranjih poslova RS od 01.12.2011.
godine
42. Dopis Kantonalnog suda u Sarajevu od 10.01.2011. godine
43. Intervju sa eljkom Grubeiem, Zajednika komisija za
odbranu i sigurnost, 29.12.2010. godine
192
2012.
Internet stranice:
www.predsjednistvo.ba Predsjednitvo Bosne i Hercegovine
www.vijeceministara.gov.ba Vijee ministara Bosne i Hercegovine
www.parlament.ba Parlamentarna skupttina Bosne i Hercegovine
www.msb.gov.ba Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine
www.mod.gov.ba Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine
www.mft.gov.ba Ministarstvo finansija i trezora BiH

www.fmup.gov.ba Ministarstvo unutranjih poslova Federacije BiH
www.fup.gov.ba Federalna uprava policije
www.mup.vladars.net Ministarstvo unutranjih poslova Republike
Srpske
www.osa-oba.gov.ba
Obavjetajno-sigurnosna agencija Bosne i
Hercegovine
www.granpol.gov.ba Granina policija Bosne i Hercegovine
www.sipa.gov.ba Dravna agencija za istrage i zatitu SIPA Bosne i
Hercegovine
www.fbihvlada.gov.ba Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
www.ccbih.ba Ustavni sud BiH
www.ustavnisudfbih.ba Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine
www.hjpc.ba Visoko sudsko i tuilako vijee BiH
www.sudbih.gov.ba Sud Bosne i Hercegovine
www.pravosudje.ba Portal pravosua u BiH
www.tuilatvo.gov.ba Tuilatvo Bosne i Hercegovine
www.ombudsmen.gov.ba Institucija ombudsmana za ljudska prava
Bosne i Hercegovine
www.revizija.gov.ba Ured za reviziju finansijskog poslovanja intsitucija
Bosne i Hercegovine
www.saifbih.ba Ured za reviziju finansijskog poslovanja institucija
Federacije Bosne i Hercegovine

193
2012.
www.javnenabavke.gov.ba Agencija za javne nabavke BiH

www.azlp.gov.ba Agencija za zatitu linih podataka BiH
www.arsbih.gov.ba Agencija za ravnopravnost spolova BiH
www.oscebih.org Misija OSCE u BiH
www.ohr.int Ured visokog predstavnika meunarodne zajednice u
BiH
www.eupm.org Policijska misija Europske unije u BiH
www.cspi.ba Centar za slobodni pristup informacijama
www.cci.ba Centri civilnih inicijativa
www.cpi.ba Centar za zastupanje graanskih interesa
www.budzet.ba Nevladina organizacija ALDI
www.razglasaj.ba informativni portal
www.dnevnik.ba Info portal
www.mojportal.ba Info portal
194
195
2012.

Pregled Reforme Sigurnosnog Sektora U Bosni I Hercegovini

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Pregled Reforme Sigurnosnog Sektora U Bosni I Hercegovini

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pregled Reforme Sigurnosnog Sektora U Bosni I Hercegovini

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Denis Hadovi, Emsad Dizdarevi, Sanja Mihajlovi i

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

autora, po kojima sustav nacionalne sigurnosti danas u sutinskom

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

U toku istraivanja reforme sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini,

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Zapadnog Balkana, kao i svim pojedincima i grupama koji su na

Sarajevo, juni 2012. godine.

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Almanahu. Drugo poglavlje je analiza Pravne drave, odnosno

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Tekst o metodologiji je preuzet iz regionalnog Almanaca o reformi sigurnosnog sektora Zapadnog

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Postojanje kljunih primarnih zakona je diskriminatorni indikator za

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

praksa ne moe da bude redovita, te ne smije da bude dio organizacijkse

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Ispunajvanje ovih indikatora zahtjeva dui vremenski period;

POLJE POLJE POLJE

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

kljuni zakoni ili nisu u skladu sa demokratskom

Indikator: adekvatnost resursa i upravljanja

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

POLJE POLJE POLJE

Indikator: resursi za rad ovih odjela za

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

ne usuuju da zahtjevaju implementaciju odreenog

POLJE POLJE POLJE POLJE POLJE 5

Indikator: da su izdvojena odreena sredstva kako

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

POLJE POLJE POLJE POLJE POLJE

Ako postoji saradnja sa organizacijama civilnog

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

POLJE POLJE POLJE

Tabela ocjena reforme sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovi

Kontrola od strane nezavisnih dravnih institucija

Sluaj Bosne i Hercegovine

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Sluaj Bosne i Hercegovine

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

sektoru. Na kraju, preporuke date u ovom istraivanju usmjerene su na

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosnu i Hercegovinu. On je usvojen kao dio Generalnog okvirnog

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

lan 11). Slina transformacija se dogodila u obavjetajnom sektoru, to

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

je znaajan doprinos poboljanom nadzoru nad indirektnim porezima,

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Reforma sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini je kompleksan

PREGLED REFORME SIGURNOSNOG SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI

Modeli demokratske odgovornosti sigurnosnog sektora