Odredbe Za Provodenje PDF

PROSTORNI PLAN
PARKA PRIRODE BIOKOVO

PRIJEDLOG PLANA
ODREDBE ZA PROVOENJE I
GRAFIKI DIO PLANA
KNJIGA I.
PLAN DONOSI:
HRVATSKI SABOR
NOSITELJ IZRADE PLANA:
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA
KOORDINACIJA IZRADE PLANA:
HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ
STRUNI IZRAIVA PLANA:
JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE
ZAGREB-SPLIT, oujak 2015.
PROSTORNI PLAN
PLAN DONOSI:
HRVATSKI SABOR
Trg sv. Marka 6, Zagreb
Predsjednik Hrvatskoga sabora
JOSIP LEKO, dipl.iur.

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA
Ulica Republike Austrije 20, Zagreb
Ministrica
ANKA MRAK-TARITA, dipl. ing. arh.

HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ
Ulica Republike Austrije 20, Zagreb
Ravnateljica
mr.sc. IRENA MATKOVI, dipl. ing. arh.

JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE
Domovinskog rata 2, Split
Ravnatelj
NIKO MRI, dipl. ing. arh.
ORGANIZACIJA I SUDIONICI
PLAN DONOSI:
Hrvatski sabor
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja

Hrvatski zavod za prostorni razvoj

KOORDINATOR:
Mirjana Turnek, dipl. ing. arh. (do 4. svibnja 2014.)
Branka Flegar, dipl. ing. arh. (od 5. svibnja 2014.)
STRUNI TIM U KOORDINACIJI IZRADE PLANA:
mr.sc. Irena Matkovi, dipl. ing. arh.
Drislav Dobrini, dipl.ing.arh.
Dubravka eparovi, dipl.ing.arh.
JU Zavod za prostorno ureenje Splitsko-dalmatinske upanije

ODGOVORNI VODITELJ IZRADE PLANA:
Petar Matkovi, dipl. ing. arh. - ovlateni arhitekt, 767
STRUNI TIM U IZRADI PLANA:
Niko Mri, dipl. ing. arh. - ravnatelj
Zoran Danilov, dipl. ing. arh.
Nora Niki, dipl. ing. arh.
Zoran Boti, dipl. ing. gra.
Hrvoje Luki, mag. prav.
Rid Rui, oec.
Zdravko Gri, bcc. jav. up.
KONZULTACIJE I PODACI O PROSTORU:

Ministarstvo zatite okolia i prirode, Uprava za zatitu prirode, Zagreb
Nenad Strizrep, dipl. iur. - pomonik ministra
Javna ustanova Park prirode Biokovo
Nenad Bekavac, dipl. oec. - ravnatelj
Ksenija Protrka, prof. geog. i geol.
Stipe Srzi, dipl. ing. agr.
Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb
dr. sc. Matija Frankovi - ravnatelj
Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine
Konzervatorski odjel u Splitu, Split
mr. Dinka-Katarina Gjeldum
Anita Gamulin, dipl. ing. arh.
Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo
i zatitu okolia, Zagreb
Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Split
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije, Zagreb
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava uma Split, Split
Hrvatske ume d.o.o. Zagreb, UP Split, umarija Makarska
Boris abi, dipl. ing. um.
Marija Gogi, dipl. ing. um.
Dravna geodetska uprava, PUK Split, Split
Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel Split, Split
Hrvatska gospodarska komora, upanijska komora Split, Split
Hrvatske ceste d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Zagreb
upanijska uprava za ceste Splitsko-dalmatinske upanije, Split
Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP d.d.), Zagreb
HT, Hrvatske telekomunikacije d.d., TK centar Split, Odjel razvoja i realizacije razvoja,
Grupa za razvoj
HP-Hrvatska pota d.d., Sredite pota Split, Split
ENTER d.o.o. Split
SADRAJ
KNJIGA I
I. TEKSTUALNI DIO PLANA
ODREDBE ZA PROVOENJE PLANA . 1
1. OPE ODREDBE .... 1
2. CILJEVI UREIVANJA PROSTORA .... 2
3. ORGANIZACIJA I RAZGRANIENJE PROSTORA PREMA NAMJENI .. 2
3.1. Uvjeti razgranienja prostora prema obiljeju, koritenju i namjeni 2
3.1.1. Povrine naselja - graevinsko podruje naselja . 3
3.2. Uvjeti odreivanja i razgranienja prostora za graevine od vanosti za Dravu i
upaniju .... 5
4. RAZMJETAJ FUNKCIJA OD VANOSTI ZA UPRAVLJANJE PODRUJEM .. 5
4.1. Namjena - koritenje i posjeivanje prostora . 5
4.2. Reimi koritenja i posjeivanja prostora 7
5. SUSTAV JAVNE I DRUGE INFRASTRUKTURE ... 9
5.1. Cestovna infrastruktura .. 9
5.2. Vodoopskrba i odvodnja ....... 11
5.3. Elektroopskrba ..... 13
5.4. Telekomunikacije . 14
5.5. Plinovod . 14
5.6. iara Makarska - trbina (Ispod vrha Voac) . 15
6. KORITENJE, UREENJE I ZATITA PODRUJA S PRIORITETNIM AKTIVNOSTIMA
- PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI NA PODRUJU PARKA .. 15
6.1. Prirodne vrijednosti na podruju Parka 15
6.1.1. Zatiena podruja unutar Parka . 17
6.1.2. Strogo zatiene i zatiene svojte . 18
6.1.3. Ekoloka mrea .. 28
6.1.4. Posebno vrijedna prirodna podruja ... 30
6.2. Podruja i lokaliteti zatite kulturnih dobara . 33
7. MJERE ZA UNAPRJEENJE I ZATITU PRIRODE, KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I
OKOLIA, KULTURNIH DOBARA I DRUGIH VRIJEDNOSTI PODRUJA .. 36
7.1. Razgranienja prostora prema zonama zatite . 36
7.2. Mjere zatite podruja ekoloke mree .. 41
7.3. Mjere zatite kulturnih dobara .. 42
7.3.1. Zone zatite povijesnih naselja . 44
7.4. Mjere zatite krajobraznih vrijednosti .. 45
8. UVJETI GRADNJE . 47
8.1. Smjernice za gradnju na povrinama naselja . 47
8.1.1. Uvjeti gradnje - graevinska podruja naselja .. 50
8.2. Izdvojena graevinska podruja izvan naselja 58
8.3. Smjernice za gradnju izvan graevinskog podruja naselja . 72
8.3.1. Ostale graevine u funkciji posjeivanja . 76
8.3.2. Planinski stoarski stanovi - uvjeti gradnje 79
9. MJERE PROVEDBE PLANA .. 81
10. MJERE ZA SPRJEAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA PRIRODU I OKOLI 82
11. MJERE ZATITE OD POARA 84
12. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE . 84
II. GRAFIKI DIO PLANA

KARTOGRAFSKI PRIKAZI
1. Koritenje i namjena prostora ............................................................ 1:25 000
2. Infrastrukturni sustavi ........................................................................ 1:25 000
3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora ...................................... 1:25 000
4. Zone zatite u Parku prirode ............................................................. 1:30 000
5.1. Graevinska podruja naselja ......................................................... 1:5 000
5.1.1. Opina Brela, dijelovi neselja Gornja Brela
5.1.2. Opina estanovac - dijelovi naselja Grabovac i
Opina Zagvozd - dijelovi naselja Rastovac
5.1.3. Opina Zagvozd - dijelovi naselja Rastovac
5.1.4. Opina Zagvozd - dijelovi naselja Zagvozd
5.1.5. Opina Zagvozd - dijelovi naselja upa
5.1.6. Grad Vrgorac - dijelovi naselja Raane
5.1.7. Grad Vrgorac - dijelovi naselja Raane i Kozica
5.1.8. Grad Vrgorac - dijelovi naselja Kozica
5.1.9. Opina Podgora - dijelovi naselja Dranice i Gornje Igrane
5.1.10. Grad Makarska dijelovi naselja Veliko Brdo
5.1.11. Opina Baka Voda - dijelovi naselja Baka Voda
5.2. Izdvojena graevinska podruja izvan naselja ................................ 1:5 000
5.2.1. Ugostiteljsko-turistika zona T2 - Gornji Rastovac
5.3. Zone posjetiteljske infrastrukture
5.3.1. Zone: 1. Glavni ulaz, 4. Zagvozd - Milii, 5. Kaoci,
6. Sarana - Mioevii, 8. Gornja Brela,
9. Ravna Vlaka i 10. Sv Jure ... 1:5 000
5.3.2. Zone: 2. trbina - Voac, 3. Podglogovik - Staza i
7. Donja Gora Podgora..1:2 000
Na temelju odredbe lanka 109. stavak 1. Zakona o prostornom ureenju (Narodne

novine, br. 153/2013.), a vezano za odredbu lanka 188. istog Zakona, odnosno odredbu
lanka 100. stavak 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007.,
38/2009., 55/2011., 90/2011., 50/2012., 55/2012. i 80/2013.), Hrvatski sabor na sjednici
_________ 2015. godine donio je
ODLUKU
O DONOENJU PROSTORNOGA PLANA
I.
Donosi se Prostorni plan Parka prirode Biokovo (u daljnjem tekstu: Plan). Nositelj izrade
Plana je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja. Koordinaciju izrade Plana obavlja
Hrvatski zavod za prostorni razvoj. Struni izraiva Plana je Javna ustanova Zavod za
prostorno ureenje Splitsko-dalmatinske upanije.
II.
Plan sadran u elaboratu "Prostorni plan Parka prirode Biokovo" sastavni je dio ove
Odluke. Sastoji se od Knjige I i Knjige II i to:
KNJIGA I
- I. Tekstualni dio Plana:
Odredbe za provoenje Plana
- II. Grafiki dio Plana:

Kartografski prikazi:
Koritenje i namjena prostora
M
Infrastrukturni sustavi
M
Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora
M
Zone zatite u Parku prirode
M
Graevinska podruja naselja
M
5.1.1. Opina Brela - dijelovi naselja Gornja Brela
5.1.2. Opina estanovac dijelovi naselja Grabovac i
Opina Zagvozd dijelovi naselja Rastovac
5.1.3. Opina Zagvozd dijelovi naselja Rastovac
5.1.4. Opina Zagvozd dijelovi naselja Zagvozd
5.1.5. Opina Zagvozd dijelovi naselja upa
5.1.6. Grad Vrgorac dijelovi naselja Raane
5.1.7. Grad Vrgorac dijelovi naselja Raane i Kozica
5.1.8. Grad Vrgorac dijelovi naselja Kozica
5.1.9. Opina Podgora dijelovi naselja Dranice i Gornje Igrane
5.1.10. Grad Makarska dijelovi naselja Veliko Brdo
5.1.11. Opina Baka Voda dijelovi naselja Baka Voda
5.2. Izdvojena graevinska podruja izvan naselja
M
5.2.1. Ugostiteljsko-turistika zona T - zona Gornji Rastovac
5.3. Zone posjetiteljske infrastrukture
M
5.3.1. Zone: 1. Glavni ulaz
4. Zagvozd Milii
5. Kaoci
6. Sarana Mioevii
8. Gornja Brela
9. Ravna Vlaka i
10. Sv Jure
1.
2.
3.
4.
5.1.
1: 25 000
1: 25 000
1: 25 000
1: 30 000
1: 5 000
1: 5 000
1: 5 000
5.3.2. Zone: 2. trbina Voac

3. Podglogovik Staza i
7. Donja Gora - Podgora
KNJIGA II.
M 1: 2 000
Obrazloenje Plana i
Obvezni prilozi
III.
Plan je izraen u 3 (tri) izvornika, ovjerena potpisom predsjednika Hrvatskoga sabora i

peatom Hrvatskoga sabora, koji se uvaju u: Hrvatskome saboru (jedan primjerak),
ministarstvu nadlenom za poslove prostornoga ureenja (jedan primjerak) i Hrvatskom zavodu
za prostorni razvoj (jedan primjerak).
IV.
Donoenjem ovoga Plana za dijelove graevinskih podruja naselja gradova (Makarska,
Vrgorac) i opina (Brela, Baka Voda, Zadvarje, estanovac, Zagvozd, Tuepi i Podgora) koji
ulaze u prostor Parka prirode Biokovo primjenjuje se ovaj Plan.
V.
Odredbe za provoenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u Narodnim
novinama.
VI.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

ODREDBE ZA PROVOENJE PLANA
I.
1.
OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Prostornim planom podruja posebnih obiljeja Park prirode Biokovo (u daljnjem
tekstu: Plan), na temelju Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, br. 153/13) i
Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11,
50/12 i 55/12), sukladno naelima prostornog ureenja, a uvaavajui drutveno gospodarski
razvoj, prirodne, kulturno povijesne i krajobrazne vrijednosti te meunarodne konvencije i
strategije, ureuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te uvjeti za
ureenje, unaprjeenje i zatitu prostora Parka prirode Biokovo (u daljnjem tekstu: Park).
(2) Planom se utvruju:
- ciljevi ureivanja prostora
- organizacija i namjena prostora
- uvjeti i mjere koritenja, ureenja i zatite vrijednosti podruja Parka
- uvjeti za razvoj i ureenje naselja i drugih funkcionalnih cjelina
- sustav, prostor i uvjeti za smjetaj prometnica i druge infrastrukture.
lanak 2.
Ovim Planom propisane su odredbe za sve dijelove prostora iz dokumenata prostornog
ureenja ueg podruja koji svojim dijelom zadiru u obuhvat Parka i na njih se primjenjuju.
lanak 3.
Plan je izraen sukladno:
- Strategiji prostornog ureenja (iz 1997. godine), Izmjeni i dopuni Strategije
(Narodne novine, br. 76/13) i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske
(Narodne novine, br. 50/99 i 84/13)
- Meunarodnim konvencijama iz domene zatite okolia i prirode, kojih je potpisnik
Republika Hrvatska
- Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11,
90/11, 50/12 i 55/12) i Zakonu o prostornom ureenju (Narodne novine, br.
153/13),
- Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 87/09,
151/03, 157/03, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12 i 157/13)
- Zakonu o zatiti prirode (Narodne novine, br. 80/13)
- Zakonu o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14)
- Zakonu o poljoprivrednom zemljitu (Narodne novine, br. 39/13)
- Zakonu o umama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10,
25/12 68/12, 148/13 i 94/14)
- Zakonu o zatiti okolia (Narodne novine, br. 80/13)
- Uredbi o proglaenju ekoloke mree (Narodne novine, br. 124/13.)
- Strategiji i akcijskom planu zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike
Hrvatske (Narodne novine, br. 143/08.)
- Pravilniku o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim
tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (Narodne novine, br. 7/06. i
119/09.).
lanak 4.
Ovim odredbama u obliku pravne norme propisuju se:
- uvjeti provedbe zahvata u Parku
- nain ureenja i namjena prostora
- reimi zatite

- zahvati, izgradnje i ureenja na podruju obuhvata Parka

- razmjetaj funkcija od vanosti za upravljanje Parkom.
2.
CILJEVI UREIVANJA PROSTORA

lanak 5.
(1) Osnovni ciljevi su:
- zatita i ouvanje prirodnih vrijednosti Parka (posebno stanita ugroenih biljnih i
ivotinjskih vrsta, panjaka, poplavnih uma, movara i sl.)
- zatita i ouvanje rijetkih, ugroenih, autohtonih populacija, vrsta i podvrsta flore i
faune
- zatita i obnova (revitalizacija) nematerijalne kulturne batine (obiaja, folklorne
tradicije, obrta)
- ouvanje kulturnih vrijednosti prostora (posebno tradicionalne arhitekture u kamenu)
- zatita i ouvanje tla
- zatita i ouvanje uma
- zatita i ouvanje te poboljanje kvalitete voda
- zatita i ouvanje kvalitete zraka
- razvoj turizma (seoskog), rekreativnih aktivnosti te obrazovnih i znanstvenih
aktivnosti na prostoru Parka
- ouvanje tradicionalnog naina poljoprivrede (ratarstva i stoarstva) i poticaj obnovi i
revitalizaciji tradicionalnih obrta
- zaustavljanje depopulacijskog trenda, uz uvjete poboljanja uvjeta ivota i standarda
stanovnitva naselja Parka
- sanacija ugroenih dijelova okolia.
(2) Ciljevi se objedinjuju kroz upravljanje Parkom za koje je, sukladno odredbama
Zakona o zatiti prirode nadlena Javna ustanova Park prirode Biokovo" (u daljnjem tekstu:
Javna ustanova Parka).
3.
ORGANIZACIJA I RAZGRANIENJE PROSTORA PREMA NAMJENI
3.1. Uvjeti razgranienja prostora prema obiljeju, koritenju i namjeni

lanak 6.
Ovim Planom prostor Parka podijeljen je na:
- povrine naselja - graevinsko podruje naselja
- povrine za razvoj i ureenje prostora izvan podruja naselja
lanak 7.
(1) Povrine naselja - graevinsko podruje naselja odreeno je i razgranieno od
ostalih povrina utvrenih ovim Planom i ine ga izgraeni i neizgraeni dio. Prikazano je na
kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1:25 000 i prikazima
5.1.1.- 5.1.12. Graevinska podruja naselja u mjerilu 1: 5000.
lanak 8.
Povrine za razvoj i ureenje prostora izvan podruja naselja su:
1. Zone posjetiteljske infrastrukture su izdvojena graevinska podruja izvan naselja
u funkciji posjeivanja i razgraniene su od ostalih povrina utvrenih ovim Planom te su
prikazane na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1:25000 i
prikazima 5.3.1.- 5.3.2. Zone posjetiteljske infrastrukture u mj. 1:5000.

2. Turistiko naselje (T2) je izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja

ugostiteljsko-turistike namjene - prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i
namjena prostora, u mjerilu 1:25 000 i prikazu 5.2. Izdvojena graevinska podruja izvan
naselja u mjerilu 1: 5000.
3. Povrine i objekti posebne namjene su povrine zateene izgradnje i zadravaju
se u prostoru (Vojni objekt Kuk0) uz mogunost rekonstrukcije i dogradnje sukladno
posebnim propisima i uvjetima zatite prirode.
4. umske povrine razgraniene su Planom na kartografskom prikazu br. 1.
Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1:25 000. ume su odreene kao zatitne ume (2),
a prema postanku/vrsti prikazane su na tematskoj karti br. B.1. umski pokrov koja je
sastavni dio Obrazloenja Plana. U umama se mogu odvijati samo radovi i djelatnosti
vezane za lovstvo, izletniki i planinarski turizam i rekreaciju, edukaciju i sl.
5. Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (P) odreeno i prikazano na
kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1:25 000. Ostalo
poljoprivredno tlo ume i umsko zemljite razgranieno je na:
- ikare i kamenjarske panjake
- neobraslo, kr, sipove i toila.
6. Poljoprivredne povrine su:
- vrijedno obradivo tlo (P2), a ine ih manje poljoprivredne enklave uz naselja
(vinogradi, oranice) Ove povrime su odreene i razgraniene na kartografskom
prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora u mjerilu 1:25 000.
- ostala obradiva tla (P3) su planinske obradive vrtae. Ove povrine zbog brojnosti i
veliine nisu prikazane na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena
prostora u mjerilu 1:25 000.
7. Povrine infrastrukturnih sustava su postojee infrastrukturne povrine i planirani
koridori, a razgranieni su Planom na kartografskom prikazu br. 2. Infrastrukturni sustavi, u
mjerilu 1:25 000.
3.1.1. Povrine naselja - graevinsko podruje naselja
lanak 9.
(1) Povrine naselja odreene i razgraniene od ostalih povrina su povrine za razvoj i
ureenje naselja. Ovim Planom odreene su granice graevinskog podruja koje se sastoji
od izgraenog i neizgraenog dijela.
(2) Izgraeni dio graevinskog podruja odreen ovim Planom je podruje koje je
izgraeno.
(3) Neizgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno ovim Planom
planirano za daljnji razvoj, a ini ga: neureeni i ureeni dio graevinskog podruja.
Neureeni dio graevinskog podruja je neizgraeni dio graevinskog podruja odreen
ovim Planom na kojemu nije izgraena planirana osnovna infrastruktura, a ureeni dio
graevinskog podruja je neizgraeni dio graevinskog podruja na kojem postoji osnovna
infrastruktura (prometna povrina preko koje se osigurava pristup do graevne estice,
graevine za odvodnju otpadnih voda i niskonaponska elektroenergetska mrea).
(4) Razgranienje izgraenog i neizgraenog (neureenog i ureenog) dijela
graevinskog podruja naselja prikazano je na kartografskim prikazima br. 5.1.1.- 5.1.11.
Graevinska podruja naselja, u mjerilu 1:5 000. Razgranienje izgraenog i neizgraenog
dijela unutar graevinskog podruja naselja izvreno je prema kriterijima ovog Plana.
(5) Unutar povrina za razvoj naselja osiguravaju se funkcije stanovanja, te sve druge
sukladne funkcije, vezane uz ivot i rad u naseljima.

(6) Unutar Parka nema cjelovitih naselja (prema administrativnoj podjeli), ve se nalaze
samo dijelovi tih naselja (zaseoci ili dijelovi zaselaka), preteno na rubnim dijelovima Parka.
Dijelovi naselja unutar granica Parka su:
1. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Gornja Brela: krabii,
Subotie, Carevii, Zaveterje (Ursii, Brkulji, Tomai i Bartulovii) i Gornja Mala
(Tomai i Kleii).
2. Zaselak koji se administrativno nalazi unutar naselja Baka Voda: Topii (svojim
sjevernim dijelom djelomino je obuhvaen granicama Parka).
3. Zaselak koji se administrativno nalazi unutar naselja Veliko Brdo: Nemii
(djelomino unutar granice Parka).
4. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Gornje Igrane: Papii, ikii,
oii.
5. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Kozica: Sarana, Vranjei,
Marasi, Okmadii, Lendii, Jujnovii, Pucari, Donji Ravlii.
6. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Raane: Njivice, Mali Godinj,
Veliki Godinj, Druijanii, Gomila, Lendii, Pejkovii, Oii, Luine i Rotni Dolac.
7. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja upa: Sudie, Turii, Miloi,
Garmazi, Gudelji, Lujetii i Roglii.
8. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Zagvozd: Brnasi, Katuii,
Brzice, Mucii, Milii.
9. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Rastovac: ute, Serdarevii,
uge, Lonari,Vranjii, Stanii i Dedii.
10. Zaselak koji se administrativno nalaze unutar naselja Grabovac: Pekovii/Radii.
lanak 10.
(1) Na podruju Parka doputena je tradicionalna poljoprivreda na postojeim
poljoprivrednim povrinama (docima, vrtaama). Budui razvoj (ouvanje) poljoprivrede na
podruju Parka i njegovih kontaktnih podruja mora uvaavati postojeu strukturu
proizvodnje jer je ona rezultat specifinih prirodnih, ekonomskih i drugih uvjeta kao to su
obiaji, navike i tradicija.
(2) Poljoprivredne povrine treba koristiti za ratarstvo i stoarstvo zasnovano na
obiteljskim gospodarstvima, a prvenstveno u funkciji seoskog turizma. Povrine
poljoprivrednog tla, uma i umskog zemljita mogu se jednim dijelom koristiti za stoarstvo
kao i za uzgoj ljekovitog bilja.
lanak 11.
U Parku treba razvijati i poticati razvoj onih gospodarskih aktivnosti koje su u slubi
razvoja tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, seoskog i kulturnog turizma, proizvodnji
tradicionalnih prehrambenih proizvoda, obrta i rukotvorstva.
lanak 12.
(1) Unutar Parka pojedini postojei lokaliteti kao to su planinarski domovi, planinarske
kue, planinarska sklonita, lovake i umske kue i lugarnice zadravaju se u prostoru i u
funkciji su posjeivanja, lova i gospodarenja umama.
(2) Nove graevine namjena iz stavka 1. ovoga lanka mogu se graditi samo u funkciji
posjeivanja, lova i gospodarenja umama u sustavima odreenim posebnim zakonima
(planinarska i lovaka drutva, Hrvatske ume).
lanak 13.
S obzirom da su za izradu ovoga Plana, sukladno odredbi lanka 17. i 18. Pravilnika o
sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04, 45/04-isp. i 163/04),
koritene propisane podloge (topografska karta, digitalne ortofoto karte i katastarski plan)

koje se meusobno ne uklapaju idealno ve je prisutan niz otklona, odnosno podaci koji iz
njih proizlaze nisu istovjetni, doputena su minimalna odstupanja od grafikih dijelova ovoga
Plana u svrhu njegovog provoenja u mjeri koja se moe iskazati kao netonost geodetskih
podloga.
3.2. Uvjeti odreivanja i razgranienja prostora za graevine od vanosti za Dravu i
upaniju
lanak 14.
(1) Graevine dravnog i upanijskog znaaja odreene su graevinskim podrujem,
lokacijom, trasom i ostalim pokazateljima ovoga Plana, a prikazane su na kartografskim
prikazima br. 1. Koritenje i namjene prostora, br. 2. Infrastrukturni sustavi i br. 3. Uvjeti
koritenja, ureenja i zatite prostora, u mjerilu 1:25 000.
(2) Graevine od vanosti za Dravu su:
1. Prometne graevine:
- cestovne graevine; dravna cesta A1, dravna cesta D8, dravna cesta D39,
dravna cesta D62, dravna cesta D76 i dravna cesta D512
- planirani jadransko-jonski eljezniki koridor.
2. Graevine za potrebe obrane:
- objekt Kuk 0 (Gornja Brela).
3. Telekomunikacijske graevine:
- TV i radijski odailja Biokovo.
4. Vodne graevine:
- vodoopskrbni sustav Makarskog primorja.
(3) Graevine od vanosti za upaniju su:
1. Prometne graevine:
- upanijska cesta C6199
- lokalna cesta LC67143.
2. Energetske graevine upanijskog znaaja:
- distribucijski dalekovod 110 kV (HE Kraljevac - Makarska)
(4) Graevine od vanosti za Dravu i upaniju odreene su kao postojei objekti za
koje je odreena postojea graevna estica ili posebni zatitni koridori prema posebnim
propisima i sukladno prostornim i funkcionalnim zahtjevima.
4.
RAZMJETAJ FUNKCIJA OD VANOSTI ZA UPRAVLJANJE PODRUJEM
4.1. Namjena - koritenje i posjeivanje prostora

lanak 15.
(1) Na prostoru Parka predviene su zone organiziranog posjeta turista, koje su
namijenjene razgledavanju prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka te rekreaciji. Park se
posjeuje prijevozom od prijemno-receptivnog centra te dalje organiziranim obilaskom prema
planu i programu koji provodi Javna ustanova Parka.
(2) Glavni prijemno-receptivni centar je postojei Glavni ulaz na Biokovskoj cesti.
Planom su utvrena mjesta ulaska u Park. Posjetitelji se mogu kretati prema odredbama
Pravilnika o zatiti i ouvanju.
(3) Sekundarni ulazi su: Sarana, Gornja Brela, Zagvozd (Milii) i prijevoj trbina
(gornja postaja iare).

lanak 16.
Prostor Parka otvoren je za posjeivanje. Za prihvat individualnih posjetitelja i
organiziranih skupina odreuje se lokalitet Glavnog ulaza, u kojemu se nalazi prijemni
posjetiteljsko-informacijski centar s uslunim i servisnim funkcijama. Manji posjetiteljskoinformacijski centri planiraju se na sekundarnim ulazima Sarana, Zagvozd (Milii) i Gornja
Brela.
lanak 17.
Unutar podruja Parka u zoni koritenja (zona III, podzona posjetiteljske infrastrukture
3b) nalaze se postojei objekti i lokaliteti u funkciji posjeivanja i posjetiteljske infrastrukture
te zona posebne namjene Kuk-0.
Lokacija
Izgraeno/postojee stanje
Donja Gora
Glavni ulaz na biokovskoj
cesti
Sanirani deponij smea
Podglogovik
Ravna Vlaka
Voac - trbina
Sv. Jure
Helidrom abljak
(unutar zone posjetiteljske
infrastrukture Gornja Brela)
Ulaz Zagvozd-Milii
(ulaz za zonu posjetiteljske
infrastrukture Kaoci)
Recepcija, CLIVUS bioloki WC, rampa

Ugostiteljski objekt Vrata Biokova objekt unde, zadruni dom,
ruevine pastirskog naselja Podglogovik, pouna staza Topniki put
Zgrada info centra, CLIVUS bioloki WC, interpretacijski sadraji, tala
Planinarski dom pod Vocem, dva obnovljena pastirska stana,
neobnovljeni pastirski stanovi (ruevine), planinarska kua na vrhu
Voca
Kruna staza oko vrha Sv. Jure; TV odailja, crkvica Sv. Jure,
parkiralite, informacijsko-edukacijske table, kuica slube uvara
prirode
Bivi helidrom
umska cesta
Planinarski dom (zvan umarska kua budui da je u vlasnitvu H)

sagraen je poetkom dvadesetog stoljea (danas je ruevan i
devastiran)
Kaoci - planinarska kua
Planinarska kua (biva lovaka kua)
Kuk 0
Objekti u sklopu zone posebne namjene Kuk 0 (prijemni objekt,
(zona posebne namjene)
garaa, spavaonica za vojsku, pratei objekti)
Tablica 1: Objekti/lokaliteti u zoni koritenja (podzona posjetiteljske infrastrukture 3b)
Kaoci planinarski dom
lanak 18.
(1) Planom se planiraju lokaliteti za pruanje usluga u svrhu posjeivanja i
razgledavanja:
- ulazi za posjetitelje
- informacijski centri
- zone posjetiteljske infrastrukture
- staze koje su namijenjene razgledavanju i posjeivanju
- ceste
- parkiralita autobusa, automobila i bicikala
- iara Makarska trbina (Voac)
- posjeivanje speleolokog objekta Jama pod Supinom
- sjedite i punktovi slube spaavanja
- mjesta za boravak i noenje, planinarski domovi i planinarske kue.
(2) Park se posjeuje prijevozom od prijemno-receptivnog centra Glavnog ulaza ili od
sekundarnih ulaza te dalje organiziranim ili individualnim obilaskom. Sustav posjeivanja i

posebna podruja rekreacije odreuje se Pravilnikom o unutarnjem redu Javne ustanove

Parka (Pravilnik o zatiti i ouvanju), kojim se propisuje i odreuje:
1. Prometni red (prijevoz putnika i promet)
2. Rekreacijske zone i podruja za:
- fotosafari
- planinarenje
- penjanje
- let zmajevima i padobranima (paraglajderi)
- biciklizam
- vonju kvadovima
- logorovanje i kampiranje (logorovanje i kampiranje samo u izuzetnim sluajevima u
skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu Javne ustanove Parka).
4.2. Reimi koritenja i posjeivanja prostora

lanak 19.
(1) Ulazi u Park planirani su obzirom na zone organiziranog posjeta turista i to kao
glavni i sekundarni ulazi.
(2) Glavni ulaz u Park smjeten je na Biokovskoj cesti (postojei ulaz) na spoju sa
D512. Glavni ulaz je mjesto na kojem je organiziran, a Planom se planira proiriti,
posjetiteljsko-informacijski centar kojim upravlja Javna ustanova Parka. Posjetiteljskoinformacijski centar moe se realizirati kao novoplanirani i/ili prenamjenom/rekonstrukcijom
postojeih graevina.
(3) Sekundarni ulazi su:
1. Sarana-Mioevii
2. Gornja Brela (abljak)
3. Zagvozd-Milii
4. Prijevoj trbina (Voac), gornja postaja iare Makarska-trbina.
(4) Zone posjetiteljske infrastrukture su izdvojena graevinska podruja izvan
naselja. To su Planom odreene prostorne cjeline izvan graevinskog podruja naselja
unutar kojih se mogu planirati posjetiteljsko informacijski centri i informacijski centri-info
toke, namijenjeni posjeivanju Parka.
1. Zona posjetiteljske infrastrukture Glavni ulaz u Park
2. Zona posjetiteljske infrastrukture trbina - Voac
3. Zona posjetiteljske infrastrukture Podglogovik Staza
4. Zona posjetiteljske infrastrukture Zagvozd-Milii
5. Zona posjetiteljske infrastrukture Kaoci
6. Zona posjetiteljske infrastrukture Sarana - Mioevii
7. Zona posjetiteljske infrastrukture Donja Gora- Podgora
8. Zona posjetiteljske infrastrukture Gornja Brela
9. Zona posjetiteljske infrastrukture Ravna Vlaka
10. Zona posjetiteljske infrastrukture Sv. Jure
(5) Posjetiteljsko-informacijski centri nalaze se unutar zona posjetiteljske infrastrukture
i predstavljaju graevine u funkciji posjeivanja i upravljanja Parkom. Posjetiteljsko-informacijski
centar smjeten uz glavni ulaz u Park planira se sa sljedeim sadrajima: dvorana za
prezentaciju i edukaciju s izlobenim prostorom, informacijski punkt, suvenirnica, postaja
slube uvara prirode Javne ustanove Parka, prostor za pohranu spasilake opreme i prostor
za povremeni boravak lanova slube spaavanja te s pomonim, radnim, skladinim i
sanitarnim prostorima, parkiralitem, odmoritem, edukacijom na otvorenom i objektom
ugostiteljske usluge za okrjepu. Manji posjetiteljsko-informacijski centri nalaze se uz
sekundarne ulaze u Park (Sarana, Gornja Brela, Zagvozd-Milii) i u zoni posjetiteljske

infrasturukture Podglogovik-Staza i trbina-Voac. Sadrajno mogu biti slini posjetiteljskoinformacijskom centru smjetenom uz glavni ulaz, ali manje povrine i veliine.
(6) Planirani posjetiteljsko-informacijski centri nalaze se u zonama posjetiteljske
infrastrukture izuzev u zoni Kaoci kod koje se posjetiteljsko informacijski centar planira na
podruju sekundarnog ulaza Zagvozd -Milii. Postojei informacijski centar Gornja Brela nalazi
se unutar graevinskog podruja naselja Gornja Brela, zadrava se u prostoru do izgradnje
planiranog posjetiteljsko-informacijskog centra Gornja Brela.
(7) Informacijski centri info toke su graevine i sadraji u funkciji posjeivanja
(info-centar sa sanitarnim vorom, odmoritem i informacijskim ploama). Nalaze se u
zonama posjetiteljske infrastrukture Ravna Vlaka i Sv. Jure:
1. Informacijski centar Ravna Vlaka
2. Informacijski centar-prihvat vrh Sv Jure
(8) Razmjetaj posjetiteljsko-informacijskih centara i informacijskih centara info
toaka oznaen je na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, u mjerilu
1:25 000.
(9) Znaajni vidikovci unutar Parka su:
1. Staza 898 m nm
2. Ravna Vlaka 1228 m nm
3. Sinjal 1335 m nm
4. Prinovac 1300 nm
5. trbina 1340 m nm
6. Voac 1442 m nm
7. Sv. Jure 1762 m nm.
lanak 20.
(1) Svako drugo posjeivanje odgojno-obrazovnog, kulturno-znanstvenog ili sportskog
karaktera provodi Javna ustanova Parka sukladno Pravilniku o zatiti i ouvanju. Iznimno,
zbog razvoja turizma i poveanja broja posjetitelja, mogue je po potrebi otvaranje i novih
sekundarnih ulaza i posjetiteljsko-informacijskih centara i u ostalim dijelovima Parka unutar
graevinskog podruja naselja, pod uvjetima propisanim za to naselje.
(2) Unutar Parka na raspolaganju su obiljeene pjeake i planinarske staze na
prirodno odabranim najprikladnijim konfiguracijama i znaajni vidikovci. Ureenje ovih staza i
vidikovaca mogue je prema odredbama ovoga Plana i uvjetima sukladno posebnom zakonu.
lanak 21.
(1) Planinarske staze i putovi prikazani su na kartogramu br. C.3 Planinarske staze,
putevi i objekti koji je sastavni dio Obrazloenja Plana.
(2) Staze i putove potrebno je odravati i obiljeiti, o emu skrbe planinarska drutva
kao korisnici prostora, a prema programu rada Javne ustanove Parka.
(3) Biciklistike staze mogu se obiljeiti na svim postojeim asfaltiranim i makadamskim
putevima uz prethodnu suglasnost Javne ustanove Parka.
lanak 22.
Ostali objekti u funkciji koritenja i posjeivanja prostora su:
- planinarski domovi:
1. Planinarski dom Pod Vocem
2. Planinarski dom Kaoci
- planinarske kue
1. Planinarska kua Pod Sv. Jurom"
2. Planinarska kua Slobodan Ravli, Lokva
3. Planinarska kua Podgorska kua", Podglogovik

4. Planinarska kua Kaoci", Kaoci

5. Planinarska kua Bukovac", Bukovac
6. Planinarska kua - Akademik Josip Rogli, ulija
7. Planinarski dom -Toni Roso", Voac
8. Planinarska kua - Krajska kua ikei
- sklonita:
1. Planinarsko sklonite Kaka glavica"
2. Planinarsko sklonite Kale"
- lugarnice i lovake kue:
1. Borovik - Osiine
2. Laane.
lanak 23.
(1) Na prostoru Parka mogua je izgradnja parkiralita za autobuse i osobna vozila u
okviru ulaznih posjetiteljsko-informacijskih centara te na podrujima naselja oznaenih na
kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora M 1 : 25 000.
(2) Poloaj oznake za parkiralite je orijentacijski, a mikrolokacija se utvruje u
postupku izdavanja akata kojima se odobrava graenje.
5.
SUSTAV JAVNE I DRUGE INFRASTRUKTURE
5.1. Cestovna infrastruktura

lanak 24.
(1) Postojei koridori cestovne infrastrukture dravnog znaaja su:
- Dravna cesta D8: G.P. Pasjak (gr. R. Slovenije ) - apjane - Rijeka - Zadar - Split G.P. Klek (gr. BiH) - G.P. Zaton Doli (gr. BiH) - Dubrovnik - G.P. Karasovii (gr. Crne
Gore), ukupne duljine 643,1 km jednim svojim dijelom prolazi zapadnom granicom
Parka. Ova cesta ima dva prometna traka irine 3,5 m.
- Dravna cesta D39: Gr. BiH - Arano - Cista Provo - rotor estanovac - Dubci (D8),
ukupne duljine 37,3 km, jednim dijelom prolazi prostorom Parka i to od prijevoja
Dubci do granice Parka jugozapadno od kote Kula (382 m). Ova cesta ima dva
prometna traka irine 3,5 m.
- Dravna cesta D512: Makarska (D8) - Rava (D 62), jednim dijelom ide
jugozapadnom i junom granicom Parka i to od toke na granici zapadno od kote
Susvid (425 m) sve do zaseoka ikii na samoj granici Parka. Ova cesta ima dva
prometna traka irine 3,5 m.
- Dravna cesta D62: estanovac (D39) - Zagvozd - Vrgorac - Kula Norinska Metkovi (D9) ukupne duljine 89,5 km. Dravna cesta D62 prolazi sjevernom
granicom sve do zaseoka Mucii, ima dva prometna traka irine 3,5 m.
- Dravna cesta D76: Bako Polje (D8) Zagvozd (D62) Grubine (D60) Imotski
G.P. Vinjani Gornji (gr. BiH). Ukupna duljina ceste je 28,3 km, a dijelom prolazi kroz
Park.
- Tunel Sv. Ilija Biokovo povezuje naselja Bast u Opini Baka Voda i Rastovac u
Opini Zagvozd, a nalazi se na trasi dravne ceste D532. Tunel je dugaak 4.249 m,
ima kolnik irine 7,7 m, kojim se promet odvija dvosmjerno i servisnu cijev sa
zapadne strane dugu 4.255,62 m i irine 3,0 m. Tunel prolazi masivom Biokova
neposredno ispod jednog od najviih vrhova planine Sv. Ilija 1640 m/nm.
(2) Postojei koridori cestovne infrastrukture dravnog znaaja zadravaju se u
prostoru uz potrebnu obnovu i rekonstrukciju postojeih cesta. Kod rekonstrukcije dravnih
cesta, manje korekcije trase, uzdunih i poprenih profila ceste nee se smatrati izmjenom
Plana.

(3) Prometni pravac u istraivanju, vor Raane na autocesti A1- Gornje Igrane
Makarska je alternativni koridor koji dijelom prolazi kroz Park.
lanak 25.
(1) Postojei koridori cestovne infrastrukture upanijskog i lokalnog znaaja se
zadravaju uz potrebnu obnovu i rekonstrukciju postojeih cestovnih pravaca i to:
- upanijska cesta C6199: Gr. BiH - Slivno - Raani Gornji - Raani Donji - Gornje
Igrane (D512) ukupne duljine 30,1 km koja ima dva prometna traka irine 3,0 m.
Ova cesta se u jednom dijelu poklapa s granicom Parka, sve do spoja na dravnu
cestu D62.
- lokalna cesta LC67143: Grabovac (D62) - Rastovac - Zagvozd (D62), prolazi
granicom Parka od lokaliteta Sv. Stipan (Opina Zagvozd) do D76 (tunel Sv. Ilija).
(2) Postojei koridori cestovne infrastrukture upanijskog i lokalnog znaaja zadravaju
se u prostoru uz potrebnu obnovu i rekonstrukciju. Kod rekonstrukcije cesta, manje korekcije
trase, uzdenih i poprenih profila ceste nee se smatrati izmjenom Plana.
(3) Zatitni koridori dravnih, upanijskih i lokalnih cesta utvreni su posebnim
propisima (Zakon o cestama). Na svim cestama treba osigurati sigurnosni sustav sakupljanja
tekuina (procjednih voda te ostalih tekuina u sluaju eko-nezgoda i sl.), kako iste ne bi
dospjele u okoli. Ostale mjere zatite bit e odreene sukladno posebnim propisima.
lanak 26.
(1) Postojei koridori cestovne infrastrukture u kategoriji nerazvrstanih cesta su
Biokovska cesta (D512 - vrh Sv. Jure), cesta Podglogovik - Sarana, cesta od D39 do
vojnog kompleksa Kuk 0 i spojne ceste od razvrstanih cesta do postojeih naselja.
(2) Biokovska cesta (D512 - vrh Sv. Jure) je asfaltirana cesta koja se moe
rekonstruirati u svrhu tehnikih poboljanja s mogunou izgradnje mimoilaznica i proirenja.
(3) Ostale nerazvrstane ceste i umske ceste koristit e se na nain kao i do sada uz
potrebne rekonstrukcije i popravke.
(4) Ostale nerazvrstane i umske ceste se grade i odravaju kao makadamske, a
pokose nasipa i usjeka potrebno je ozelenjavati autohtonim biljem gdje je to mogue,
odnosno odravati u skladu s prirodnom vegetacijom okolnog terena. U sluaju potrebe za
izradom viih nasipa i usjeka koje nije mogue ozelenjavati klasinim nainom dozvoljava se
upotreba polimernih mrea za zadravanje tla u svrhu ozelenjavanja ili je izraene pokose
potrebno obloiti kamenom (roliranje pokosa). Samo u iznimnim sluajevima dozvoljena je
izrada betonskih potpornih zidova koji se obavezno oblau kamenim materijalom u svrhu to
boljeg uklapanja u prirodni okoli. Postojee makadamske ceste mogue je rekonstruirati u
svrhu poboljanja tehnikih elemenata ceste (popreni i uzduni nagib). Makadamske ceste
mogu se obnavljati tehnologijom hladnog recikliranja postojeeg kolnika.
lanak 27.
(1) Prostorno povezivanje manjih neizgraenih neureenih dijelova naselja (graevnih
estica) u kojima ne postoji prometna mrea, omoguava se izgradnjom pristupnih cesta do
postojee ili planirane prometne mree. irina kolnika je min 3,0 m za jednosmjerni promet a
5,5 m za dvosmjerni promet. Pristupne ceste mogu se graditi kao makadamske ili asfaltne, a
sukladno s prometnom mreom na koju se spajaju.
(2) Cestovna mrea unutar neizgraenih i neureenih dijelova graevinskog podruja
naselja, planirana je i usklaena sa postojeim prometnim koridorima i koridorima iz
katastarskog plana.
(3) Kod rekonstrukcije postojeih i izgradnje planiranih nerazvrstanih cesta mogue su
manje korecije trase, korekcije uzdunih i poprenih profila ceste, to se nee smatrati
izmjenom Plana.
10

(4) Izgradnja pristupnih puteva (nerazvrstanih cesta) do planinskih stoarskih stanova i

pojedinanih zgrada (staja/stanova) ovim Planom nije doputena. Iznimno se moe izgraditi
poljski makadamski pristupni put - staza irine do 1,6 m od Biokovske ceste i ostalih
prometnica unutar Parka do planinskih stoarskih stanova i pojedinanih zgrada
(staja/stanova) uz uvjete sukladno posebnom zakonu.
(5) Postojea i planirana cestovna mrea unutar izgraenih i neizgraenih dijelova
graevinskog podruja naselja, prikazana je na kartografskim prikazima 5.1.1.-5.1.11.
Graevinska podruja naselja 1:5000.
lanak 28.
(1) Na cestovnim pravcima C6199, LC61743 i na svim lokalnim i nerazvrstanim
cestama, planirano je ureenje ili izgradnja novih biciklistikih staza ukoliko to irina kolnika
ceste dozvoljava, a detaljni koridori biciklistikih staza odredit e se strunom podlogom za
potrebe posjeivanja Parka.
(2) Za potrebe posjeivanja Parka mogue je ureenje novih biciklistikih staza po
poljskim putovima, umskim putovima i ostalim prikladnim trasama. Detaljni koridori
biciklistikih staza odredit e se strunom podlogom za potrebe posjeivanje Parka.
lanak 29.
(1) Sjeverno od Parka (uz koridor dravne ceste A1) planirana je Prostornim planom
Splitsko-damatinske upanije eljeznika pruga I. reda (Jadranska eljeznica).
(2) U kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, ucrtan je koridor irine
150 metara naelne trase pruge velike propusne moi i velikih brzina (250 km/h) koju treba
usuglasiti s interesima zatite prirode i okolia.
lanak 30.
Prometna povezanost Parka temelji se na dosadanjoj cestovnoj vezi. Na prostoru
Parka nije dozvoljena gradnja zranih luka i sportskih aerodroma.
lanak 31.
Untar koridora dravnih, upanijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta mogu se polagati
vodovi drugih infrastrukturnih sustava: vodovoda i odvodnje, elektoopskrbe, elektroninih
komunikacija i plinoopskrbe prema posebnim propisima uz suglasnost nadlene uprave za
ceste i jedinice lokalne samouprave ako se radi o nerazvrstanim cestama.
5.2. Vodoopskrba i odvodnja
lanak 32.
(1) Vodoopskrba naselja unutar Parka rijeena je kroz postojee vodoopskrbne sustave
opina i gradova: s primorske strane Brela, Baka Voda, Makarska, Tuepi i Podgora, a u
zaobalju Vrgorac, Zagvozd i estanovac. Dio domainstava koristi vodu iz cisterni.
(2) Vodoopskrba se planira i nadalje rjeavati kroz postojee vodoopskrbne sustave uz
koritenje postojeih malih izvorita unutar Parka.
(3) Novi objekti vodoopskrbe (postrojenja za preradu vode) moraju biti smjeteni izvan
granica I. zone zatite (to se odnosi na mala vodocrpilita na malim izvorima).
(4) Vodnogospodarske zahvate planirati na nain da ne ugroavaju opstanak prirodnih
stanita i uz njih vezanih vrsta te da negativno ne utjeu na krajobrazne vrijednosti podruja.
Ne doputa se betoniranje korita bujinih potoka.
lanak 33.
Hidrante na podruju Parka preporuljivo je izvoditi kao podzemne hidrante.
11

Eventualne lokacije nadzemnih hidranata na podruju Parka potrebno je paljivo uklopiti u

krajolik, sliku naselja, tj. izbjei vizurno izloene toke te odabrati pozicije zaklonjene
pogledima.
lanak 34.
(1) Odvodnja otpadnih voda rjeavat e se za svakog korisnika pojedinano sabirnom
jamom ili za skupine objekata, odnosno naselje, izgradnjom kanalizacijske mree i ureaja
za proiavanje otpadnih voda (UPOV).
(2) Za dijelove naselja unutar Parka koja se nalaze na podruju opina, estanovac,
Zagvozd i Podgora te Grada Vrgorca nije planirana izgradnja kanalizacijskog sustava i
UPOV-a. Odvodnja otpadnih voda objekata mora biti rijeena sabirnom jamom ili biolokim
ureajima (II stupanj proienja) manjih kapaciteta za pojedinani objekt ili skupinu
objekata.
(3) Izgradnja kanalizacijske mree i ureaja za proiavanje otpadnih planirana je za
naselje Gornja Brela PPU Opine Brela. Do izgradnje kanalizacijskog sustava odvodnja i
proiavanje otpadnih voda stambenih i gospodarskih objekata mogu biti rijeeni septikim
jamama ili biolokim ureajima (II. stupanj proienja) manjih kapaciteta za pojedinane
objekte ili skupine objekata.
(4) Za dijelove naselja unutar Parka koja se nalaze na podruju Grada Makarske i
opine Baka Voda nije planirana izgradnja kanalizacijskog sustava za te dijeleve naselja, ali
je ostavljena mogunost da se ta naselje u budunosti prikljue na kanalizacijski sustav. Do
izgradnje kanalizacijskog sustava odvodnja otpadnih voda objekata mora biti rijeena
sabirnom jamom ili biolokim ureajima (II stupanj proienja) manjih kapaciteta za
pojedinani objekt ili skupinu objekata.
lanak 35.
(1) Ureaji za obradu otpadnih voda moraju biti izgraeni na nain da se oblikovno to
bolje uklope u postojei krajobraz te ne mogu biti smjeteni na udaljenosti manjoj od 50
metara od kulturnih dobara ili zona zatite kulturnih dobara.
(2) Sve otpadne vode potrebno je prethodno proistiti. Odabrani postupak
proiavanja mora biti tzv. prirodi blizak postupak (npr. biljni ureaj), uklopljen u okoli.
Proiene otpadne vode preporua se uputati preko humusnog sloja tla u podzemlje.
(3) Ureaj za obradu otpadnih voda je potrebno smjestiti na prostorima izvan glavnih
vizura prilaska naselju.
Ureenje vodotoka i voda
lanak 36.
(1) Za ureenje povremenih vodotokova definira se gradnja i odravanje zatitnih
vodnih graevina kao i svi zahvati na istima, koji se trebaju provoditi uz maksimalno
uvaavanje prirodnih i krajobraznih obiljeja, uz suglasnosti nadlenih slubi.
(2) Zatita od tetnog djelovanja voda, kada moe doi do plavljenja, ispiranja,
podrivanja ili odronjavanja zemljita i drugih slinih tetnih pojava te posredno do
ugroavanja ivota, zdravlja ljudi i njihove imovine i poremeaja u vodnom reimu, provodit
e se izgradnjom zatitnih i regulacijskih vodnih graevina, odnosno tehnikim i
gospodarskim odravanjem vodotoka, vodnog dobra, regulacijskih i zatitnih vodnih
graevina, a sve usuglaeno sa zahtjevima i uvjetima ouvanja prirode i stanita.
(3) U svrhu tehnikog odravanja uz potoke, bujine vodotoke, lokve i bunare treba
osigurati inundacijski pojas minimalne irine 3 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba
estice javnog vodnog dobra.
12

5.3. Elektroopskrba
lanak 37.
(1) Elektroopskrba podruja prilagoena je potrebama lokalnog stanovnitva i
uglavnom koncentrirana na rubnim dijelovima u kojima se nalazi glavnina naselja.
(2) U naseljima na podruju Parka elektroopskrba je osigurana mreom dalekovoda, pa
tako prostorom Parka prolaze sljedei dalekovodi:
- sjeverozapadnim dijelom Parka prolazi 110 kV dalekovod koji ide od trafostanice
Kraljevac (110/35) iz HE Kraljevac
- na zapadnoj granici Parka smjetena je trafostanica Vrulja (10 kV), od koje idu dva
10 kV dalekovoda; jedan prema Donjim Brelima, a drugi prema Gornjim Brelima koji
napaja dvije trafostanice Gornja Brela, Dubci 1 i Dubci 2. Ovim dijelom Parka prolazi
i 35 kV dalekovod.
(3) Naselja, odnosno zaseoci, koji se nalaze u Parku ili su na samoj granici, opskrbljuju
se elektrinom energijom iz mree koju ine 10 kV dalekovod i trafostanice Gornja Brela 1
(Zadruga), Gornja Brela (Zaveterje), eevica 4 (do koje vodi 10 kV dalekovod koji je izvan
granica Parka), Zagvozd 8 (ute), Zagvozd 3 (Rastovac), Zagvozd 10 (Brezice), Zagvozd 6
(Milii), Biokovsko Selo 1 (Lovrinevii), upa 2, upa 1, Raane 2, Raane 5, Kozica 1,
Kozica 3, Vranjei 1.
(4) Za napajanje odailjaa Biokovo, poloen je 1966. godine VN 10 kV kabelski
dalekovod (KDV), od TS 35/10 kV Makarska do vrha Sv. Jure. Na odreenim mjestima trase
kabelskog dalekovoda izgraene su limene kabelske kuice (KK) - ukupno 6 kuica, sa
odgovarajuom zatitom od prenapona za pojedine dionice kabelskog dalekovoda. One
ujedno slue kao orijentiri za praenje i odravanje trase. Njegovom rekonstrukcijom
napajaju se zone posjetiteljske infrastrukture trbina-Voac i Sv. Jure. Limene kabelske
kuice (ormarie) potrebno je rekonstruirati na nain da se uklope u okoli izvedbom od
nereflektirajueg materijala.
lanak 38.
(1) Nove elektroenergetske objekte (trafostanice) koji se grade izvan granica naselja,
potrebno je oblikovati na nain da se to bolje uklope u postojei krajolik i uz koritenje
zatitnog zelenila. Nove trafostanice locirati izvan karakteristinih vizura na naselje, a iste se
ne mogu graditi na udaljenosti manjoj od 100 od pojedinane graevine koja ima status
kulturnog dobra.
(2) Za nove elektroenergetske objekte (trafostanice) potrebno je izraditi tipski projekt
usklaen s ambijentalnim znaajkama koji bi se koristio na podruju Parka.
(3) Postojee i budue dalekovode (pri rekonstrukciji ili izgradnji) potrebno je
odgovarajue izolirati kako bi se sprijeilo pogibanje ptica.
lanak 39.
Prikljune elektro-ormarie, kao i plinske ormarie, na graevinama treba izvesti na
zaklonjenim mjestima (bona strana ili zaelje kue), a ne na glavnim proeljima kua kako
se ne bi naruio izgled graevina i slika naselja. Posebno se to odnosi na kamene tradicijske
kue, povijesne zidanice i sve vizurno istaknute graevine ija se proelja sagledavaju u
ulinom kontinuitetu.
lanak 40.
(1) Javnu rasvjetu i elektrinu mreu u naseljima prvenstveno treba izvoditi podzemnim
kablovima ili na stupovima.
(2) Kune prikljuke prvenstveno izvoditi kabliranjem, posebno kod rekonstrukcije i
izgradnje novih objekata te postupno ukidati prikljuke elektromree preko krovova.
(3) Radi smanjenja svjetlosnog zagaenja javna rasvjeta u naseljima mora udovoljavati
kriterijima i standardime eko-rasvjete.
13

(4) Zabranjena je gradnja novih objekata elektroopskrbne mree kroz prostore zone
stroge zatite (zona I), podzone vrlo stroge zatite (podzona 1a).
5.4. Telekomunikacije
lanak 41.
(1) Telekomunikacijska mrea na podruju Parka rijeena je putem osam pristupnih
mrea sa pripadajuim komutacijama (UPS-ovima), koje se nalaze unutar granica naselja i
povezanim svjetlovodnim sustavom prijenosa (prikazani su na kartografskom prikazu br 2.
Infrastrukturni sustavi).
(2) Planirano proirenje telekomunikacijske mree treba voditi kroz ve postojee
infrastrukturne koridore.
(3) Na prostoru Parka zadravaju se postojei TV odailja (repetitor) s pripadajuim
ureajima uz mogunost rekonstrukcije.
(4) Nije dozvoljeno postavljanje novih odailjaa na podruju Parka.
lanak 42.
(1) U razvoju sustava postojee komunikacijske infrastrukture i povezane opreme
Planom se predvia daljnje poboljanje pokrivanja, poveanje kapaciteta mrea i uvoenje
novih usluga i tehnologija uz potivanje mjera zatite i propisane zakonske procedure.
(2) Na podruju obuhvata Plana mogua je postava antenskih prihvata i repetitora koji
se postavljaju na postojeim graevinama. Pritom je potrebno voditi rauna o utjecaju na
krajolik i izgledu graevina te posebnim uvjetima zatite.
(3) Lokacije za izgradnju novih samostojeih antenskih stupova odreene su
prostornim planom upanije uz zadovoljavanje svih posebnih uvjeta zatite prirode, kulturne
batine i okolia.
(4) Novi antenski samostojei stupovi trebaju biti takvih karakteristika da mogu prihvatiti
vie operatera. Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji
ima takve karakteristike da moe primiti sve zainteresirane operatere (visina i sl.), dozvoljava
se izgradnja nekoliko niih stupova koji na zadovoljavajui nain mogu pokriti planirano
podruje signalom.
(5) Razvoj telekomunikacijskog prometa odvijat e se u postojeim infrastrukturnim
koridorima.
5.5. Plinovod
lanak 43.
(1) Magistralni planirani plinovod Split - Ploe DN 800/75a prolazi preko Parka u
sjevernom dijelu. Objekti plinovoda gradit e se uz koridor dravne ceste A1 prema studiji
najpovoljnije trase plinovoda, uz uvjet da se isti ne moe graditi u I. zoni sanitarne zatite.
(2) Odvojni plinovod za MRS Brela planiran je kao okvirni koridor, a detaljnija trasa
definirat e se kroz izradu studije utjecaja na okoli. Trasa plinovoda prikazana je na
kartografskom prikazu br. 2. Infrastrukturni sustavi.
(3) Opi uvjeti za magistralne plinovode odreeni su posebnim propisima.
(4) Zatitni pojas plinovoda je 30 m lijevo i desno od osi plinovoda u kojem je
zabranjeno graditi graevine koje nisu u funkciji plinovoda.
14

5.6. iara Makarska - trbina (Ispod vrha Voac)

lanak 44.
(1) Na podruju Parka planira se izgradnja samo jedne iare, ija je trasa unutar
granica Parka duine do 2 km, a nalazi se izvan zone stroge zatite (zona I).
(2) Donja postaja iare nalazi se izvan podruja Parka, unutar graevinskog podruja
Grada Makarske. Za iaru se mora odrediti ekoloki prihvatljiv kapacitet podruja na koje se
planira dovoenje posjetitelja, prije ili u sklopu izrade studije isplativosti biokovske iare.
(3) Gornja postaja iare planira se iskljuivo na predjelu lokaliteta trbina (Prijevoj
trbina ispod vrha Voac) unutar zone koritenja (zona III), podzone posjetiteljske
infrastrukture (3b). Gornju postaju (sletnu toku) iare izraditi temeljem provedenog
urbanistiko-arhitektonskog natjeaja za izradu rjeenja gornje postaje. Provedba natjeaja je
u nadlenosti grada Makarske, ministarstva nadlenog za poslove prostornog ureenja i
ministarstva nadlenog za poslove zatite okolia i prirode.
(4) Koritenjem tradicionalnih i/ili suvremenih materijala, izborom ue lokacije,
izbjegavanjem vizualnoreljefno istaknutih pozicija te odabirom kolorita, infrastrukturu na trasi
i samu gornju postaju (sletnu toku) iare uklopiti u krajobraz.
(5) Unutar gornje postaje iare osigurava se prostor za slube Javne ustanove Parka i
interventne slube.
(6) Radi spoja ue lokacije gornje postaje iare s postojeom cestom, moe se
planirati servisna cesta do gornje postaje (sletne toke) iare unutar zone posjetiteljske
infrstrukture trbina-Voac, u III zoni zatite (zona koritenja), podzoni posjetiteljske
infrastrukture (3b). Ista je po svojoj funkciji zatvorena za javnost. Promet istom dozvoliti samo
za potrebe servisiranja iare, interventnih slubi te za vozila Javne ustanove Parka.
(7) Ovim Planom odreuje se koridor iare irine 300 m. Manja odstupanja izvan
koridora kao posljedica razrade tehnikih i konstruktivnih elemenata nee se smatrati
izmjenom Plana.
6.
KORITENJE, UREENJE I ZATITA PODRUJA S PRIORITETNIM

AKTIVNOSTIMA - PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI NA PODRUJU
PARKA
6.1. Prirodne vrijednosti na podruju Parka

lanak 45.
Biljne zajednice
(1) Na podruju Parka prisutni su razni oblici vegetacije, od mediteranske do planinske,
a na manjim povrinama prema unutranjosti na dubljim i razvijenim tlima razvijene su ume
bukve i jele te na sjeverozapadnim primorskim padinama autohtone ume dalmatinskog
crnog bora. Prema literaturnim podacima, ukupna flora Biokova u irem smislu (od Cetine do
Neretve te od Kozice do Zagvozda) obuhvaa preko 1400 svojti. Za ue podruje Biokova
navodi se broj od 735 svojta to je posljedica razliitih taksonomskih pristupa.
(2) Biokovo je u odnosu na druge dinarske planine relativno izolirana planina, s
primorske strane morem, a sa zagorske relativno irokom nizinom. Izraeni reljef Biokova
omoguuje razvoj razliitih tipova stanita, posebnih edafskih, klimatskih i mikroklimatskih
karakteristika, a mnoga slina stanita su prostorno izolirana unutar samog masiva Biokova.
Osim toga biogeografski poloaj Biokova je na granici dviju fitogeografskih regija. Sve je to
razlog velikog broja biljaka, vrlo razliitog podrijetla i starosti koje rastu zajedno na Biokovu te
ine veliku raznolikost flore i visok stupanj endemizma Biokova.
15

ivotinjske zajednice
(3) Geografski poloaj planine Biokovo neposredno uz obalu Jadranskog mora,
izoliranost od drugih tako visokih primorskih planina te njene krke geomorfologije i
hidrologije ine osobitost faune Biokova te ona predstavlja oazu izoliranih kontinentalnih
vrsta koje ive zajedno s mediteranskim vrstama rasprostranjenim do vrha planine.
(4) Od ukupnog broja vrsta koje obitavaju unutar Parka veliki je broj srednjodinarskih
endema, ali i endema Biokova: 1 porodica, 8 rodova i preko 50 svojti iskljuivo
beskraljenjaka. Ime Biokova nose dvojenoge Biokovellidae, dva roda Biokoviella i
Biokovaphaenospsis te 15 svojti, meu kojima je najvie piljskih reliktnih vrsta. Na Biokovu
se susreu i brojni tercijarni i glacijalni relikti (ak i predglacijalni relikti).
(5) Fauna kontaktnog pomorskog podruja od granica parka do mora (koja nije
obuhvaena granicama Parka) u prilino je loem stanju ouvanosti zbog stalnih pritisaka
urbanizacije, devastacije i poveanog turizma. Za razliku od faune pomorskog podruja,
fauna parka prirode dobro je sauvana, iako je u prolosti esto bila pod jakim pritiskom
ispae.
Stanita (Ugroena i rijetka stanita)
(6) Stanite je jedinstvena funkcionalna jedinica ekolokog sustava, odreena
zemljopisnim, biotikim i abiotikim svojstvima; sva stanita iste vrste ine jedan stanini tip.
Stanite u ekolokom smislu je podruje gdje ivi organizam ili ivotna zajednica (biocenoza).
Raznolikost stanita usko je povezana s geografskim poloajem, razvedenou reljefa,
geolokim, klimatskim i hidrografskim prilikama te ovjekovim utjecajima. Ljudskim
djelovanjem nastala su mnoga nova stanita, tzv. poluprirodna i umjetna stanita koja
poveavaju raznolikost staninih tipova u odnosu na prirodno stanje, a posljedino i
raznolikost svojti na ovom podruju.
(7) Za opstanak stanita nuna je regulacija (poticanje ili spreavanje) ljudskih
aktivnosti jer osim navedenog pozitivnog utjecaja, razni zahvati u prostoru ugroavaju
opstanak mnogih tipova stanita, a mogu ih i trajno unititi. Tako su danas meu
najugroenijim stanitima travnjaci koji direktno ovise o ljudskim aktivnostima kojima se ona
odravaju (ispaa, konja i sl.) te movarna i vodena stanita koja su posebno ugroena
hidromelioracijskim zahvatima. Nestankom ovih stanita nestaju i o njima ovisne divlje svojte.
(8) Republika Hrvatska je razvila svoju Nacionalnu klasifikaciju stanita da bi naglasila
raznolikost stanita svoga teritorija te neke specifinosti, naroito uz more, u podzemlju i u
podruju kra. Prema Karti stanita Republike Hrvatske (u prilogu) na podruju Parka prirode
Biokovo nalaze se 22 razliita tipa stanita (do II. razine Nacionalne klasifikacije stanita (NN
07/06; NN 119/09)), od kojih je 11 tipova stanita ugroeno na europskoj i/ili nacionalnoj
razini i zatieno Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim
staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova.
NKS kod
NKS stanite
Povrina/ha
A.2.2.1.
Povremeni vodotoci
linijska stanita
% od uk.
povr. PP
B.1.3.
Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene
544,80
2,82
B.1.4.
Tirensko-jadranske vapnenake stijene
171,35
0,89
B.1.4.2./B.2.2
B.1.4.2.3.
Dalmatinske vapnenake stijene/Ilirskojadranska, primorska toila

Zajednica piramidalnog zvonia i modrog lasinja
tokasta stanita
B.1.4.2.4.
Zajednica slavulje i crvenkaste biokovske zeine
tokasta stanita
B.2.2.1.2.
Toilo primorskog mekinjaka i biokovskog lanilista
tokasta stanita
C.3.5.
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
linijska stanita
1952,31
10,10
16

C.3.5./D.3.1.
C.3.5.2.3.
Submediteranski i epimediteranski suhi

travnjaci/Draici
Submediteranski i epimediteranski suhi
travnjaci/Primorske, termofilne ume i ikare
medunca
Kamenjare uspravnog ovsika i isprekidane aike
tokasta stanita
C.3.5.2.4.
Kamenjare primorskog kovilja i aa crljenike
tokasta stanita
C.3.5.2.7.
D.2.2.1.1.
Kamenjarski travnjak biokovskog kozlinca i velike

aike
Kamenjarski panjaci i suhi travnjaci eu- i
stenomediterana/Buici
Planinske rudine kitajbelovog aa i balkanske
sunanice
ikara estike i ribiza
D.3.4.
Buici
D.3.4./I.5.2.
Buici/Maslinici
E.3.5.
C.3.5./E.3.5.
C.3.6./D.3.4.
C.4.1.1.4.
7989,14
41,33
529,46
2,74
tokasta stanita
262,06
1,36
tokasta stanita
tokasta stanita
198,54
1,03
0,95
0,00
Primorske, termofilne ume i ikare medunca
6557,32
33,92
E.7.4.
ume obinog i crnog bora na dolomitima
279,10
1,44
E.8.2.
479,54
2,48
E.9.2.
Stenomediteranske iste vazdazelene ume i

makija crnike
Nasadi etinjaa
36,20
0,19
H.1.3.2.2.
Kamenice
I.2.1.
Mozaici kultiviranih povrina
I.2.1./J.1.1./
I.8.1.
I.5.1./I.5.2.
Mozaici kultiviranih povrina/Aktivna seoska

podruja/Javne neproizvodne kultivirane zelene
povrine
Vonjaci/Maslinici
I.5.2.
tokasta stanita
273,28
1,43
2,57
0,01
7,00
0,04
Maslinici
14,57
0,08
J.1.1.
Aktivna seoska podruja
27,67
0,14
J.1.1./J.1.3.
Aktivna seoska podruja/Urbanizirana seoska

podruja
1,65
Ukupno:
0,01
19330,54
100,00
Tablica 2: Popis staninih tipova na podruju Parka prirode Biokovo

prema Nacionalnoj klasifikaciji stanita
6.1.1.
Zatiena podruja unutar Parka

lanak 46.
Jednim dijelom unutar granica Parka nalazi se na samom rubnom dijelu spomenik
parkovne arhitekture Biokovski botaniki vrt Kotiina (tablica 3.). Botaniki vrt Kotiina je
zaputen te bi ga trebalo urediti i odravati.
Zatieno podruje
Biokovski
Kotiina
botaniki
Kategorija zatite
vrt
Spomenik parkovne arhitekture,

botaniki vrt
Povrina (Akt o
proglaenju) [ha]
16,5
Povrina
(GIS) [ha]
-
Tablica 3. Posebno zatiena podruja unutar granica Parka
17

6.1.2.
Strogo zatiene i zatiene svojte

lanak 47.
(1) Zatitu uivaju samonikle biljke i gljive te divlje ivotinje koje se nalaze u
nacionalnom parku, strogom rezervatu te u posebnom rezervatu ako se radi o samoniklim
biljkama, gljivama, te divljim ivotinjama radi kojih je podruje primarno zatieno, kao i sve
podzemne ivotinje, i kad nisu zatiene kao pojedine svojte, ako aktom o zatiti toga
podruja za pojedinu vrstu nije drugaije odreeno.
(2) Prema vaeem Zakonu o zatiti prirode zabranjeno je branje, skupljanje,
unitavanje, sjea ili iskopavanje samoniklih strogo zatienih biljaka i gljiva te dranje i
trgovina samoniklim strogo zatienim biljkama i gljivama.
(3) Strogo zatiene ivotinje zabranjeno je namjerno hvatati, drati i/ili ubijati;
namjerno oteivati ili unitavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla te podruja njihova
razmnoavanja ili odmaranja; namjerno uznemiravati, naroito u vrijeme razmnoavanja,
podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemiravanje bilo znaajno u odnosu na
ciljeve zatite; namjerno unitavati ili uzimati jaja iz prirode ili drati prazna jaja; prikrivati,
drati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuivati ili na bilo koji nain pribavljati i
preparirati.
(4) Nenamjerno hvatanje i/ili ubijanje strogo zatienih ivotinja prijavljuje se
Ministarstvu. Ministarstvo vodi evidenciju o nenamjerno uhvaenim i/ili ubijenim strogo
zatienim ivotinjama te odluuje o zatitnim mjerama u cilju sprjeavanja negativnog
utjecaja na pojedine vrste.
(5) Koritenje zatienih divljih svojti doputeno je na nain i u koliini da se njihove
populacije na dravnoj ili lokalnoj razini ne dovedu u opasnost. Nadleno ministarstvo
propisuje mjere zatite zatienih divljih svojti koje obuhvaaju: sezonsku zabranu koritenja
i druga ogranienja koritenja populacija; privremenu ili lokalnu zabranu koritenja radi
obnove populacija na zadovoljavajuu razinu te reguliranje trgovine, dranja radi trgovine i
transporta radi trgovine ivih i mrtvih primjeraka. Ministarstvo nadleno za zatitu prirode
vodi evidenciju o nainu i koliini koritenja zatienih divljih svojti radi utvrivanja i praenja
stanja populacija. Ako se utvrdi da je zbog koritenja zatiena divlja svojta ugroena,
ministar moe donijeti naredbu kojom zabranjuje ili ograniava koritenje te svojte.
Popis zatienih i strogo zatienih biljnih vrsta na podruju Parka prirode
Biokovo
lanak 48.
(1) Prema Zakonu o zatiti prirode i Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i
strogo zatienim, na podruju Parka nalazimo: zatiene svojte (u tablici 4: oznake Z) i
strogo zatiene svojte (u tablici 4: oznake SZ).
(2) Na podruju Parka evidentirane su i endemine svojte u irem smislu (ukljuuje
stenoendeme (svojte vrlo ograniene rasprostranjenosti unutar manjih podruja Hrvatske),
endeme (svojte ograniene rasprostranjenosti veinom unutar Hrvatske, a manjim dijelom
areala izvan) i subendeme (svojte ograniene rasprostranjenosti unutar jedne ili nekoliko
susjednih drava, a samo manjim dijelom areala unutar Hrvatske). Biljne svojte razvrstane su
u kategorije ugroenosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (oznake: CR kritino ugroena; EN - ugroena; VU - osjetljiva; DD - nedovoljno poznata; NT - gotovo
ugroena; LC - najmanje zabrinjavajua).
18

Znanstveno ime
Hrvatsko ime
Endemina
Oznaka
ugroenosti
Zakonska
zatita
Genista pulchella
kamenjarka utilovka
endem
Knautia dalmatica (Beck)
dalmatinska prenica
endem
DD
SZ
Knautia illyrica (Beck)
Ilirska prenica
endem
DD
SZ
Rosa x dinarica
dinarska rua
endem
Rosa portenschlagiana
Portenlagpva rua
endem
Edraianthus dalmaticus
Dalmatinsko zvonce
endem
DD
SZ
Edraianthus tenuifolius
uskolisno zvonce
endem
SZ
Eryngium dalmaticum
dalmatinski kotrljan
endem
SZ
Vizijanijeva mljeika
endem
srebrnsti stolisnik
endem
Papratasta mljeika
endem
Travnolisna mijakinjica
endem
Euphorbia imperfoliata
Achillea clavennae
argentea
Euphorbia filicina
var.
Minuartia graminifolia
clandestina
Achillea clavennae L.
ssp.
Zatita
prema
meunarodn
oj legislativi5
SZ
bijeli stolisnik
NT
Arctostaphylos uva-ursi (L.)

Spreng.
Asperula beckiana Degen
zimzelena medvjetka
VU
SZ
dinarska lazarkinja
endem
NT
SZ
Asperula scutellaris Vis.
kamenjarska lazarkinja
endem
Aster sedifolius L. ssp. illyricus

(Murb.) Merxm.
Astragalus angustifolius Lam.
ssp. biokovensis Kuan
Astragalus monspessulanus L.
ssp.
illyricus
(Bernhardt)
Chater
Astragalus muelleri Steud. et
Hochst.
Aurinia
microcarpa
(Vis.)
Trinajsti
Campanula portenschlagiana
Schult.
Onosma biokovoense
ilirski zvjezdan
endem
biokovski kozlinac
endem
SZ
ilirski kozlinac
endem
SZ
krki kozlinac
endem
sitnoplodna gromotulja
endem
Portenlagova zvonika
endem
biokovski otrolist
endem
Onosma visianii
Vizijanijev otrolist
endem
Cardamine maritima Port. ex

DC.
Centaurea biokovensis Teyber
primorska reuha
Centaurea cuspidata Vis.
UT(D)
SZ
DD
NT
SZ
SZ
SZ
NT
SZ
endem
NT
SZ
biokovska zeina
endem
NT
SZ
crvenkasta zeina
endem
NT
SZ
Centaurea muccurensis
makarska zeina
endem
Centaurea kusanii
Kuanova zeina
endem
Centaurea visianiana
Vizijanijeva zeina
endem
Centaurea edith-marie
zeina Marij-Edite
endem
Centaurea radichii
Radieva zeina
endem
Gentiana crispata
kovravi sranik
endem
Centaurea rupestris L.
kamenjarska zeina
Centaurea tuberosa Vis.
gomoljasta zeina
endem
SZ
Cerinthe tristis Teyber
alobna visika
endem
SZ
Chamaecytisus spinescens (C.

Presl) Rothm. ssp. ala-venti
Radi
trnovita tila
endem
SZ
19

Helianthemum nitidum
sjajna sunanica
Convolvulus cneorum L.
srebroliki slak
Cymbalaria muralis
zidni lanilist
endem
SZ
Crocus dalmaticus Vis.
dalmatinski afran
endem
SZ
Crocus thomasii Ten.
benduka
endem
SZ
Crocus tommasinianus Herb.
Tomasinijev podlesak
endem
Crocus vernus (L.) Hill
brnduka
Cyclamen repandum Sibth. et

Sm.
Daphne mezereum L.
primorska ciklama
NT
obini likovac
NT
Dianthus integer Vis.
cjeloviti karanfil
endem
VU
SZ
Edraianthus pumilio (Schult.)

A.DC.
Edraianthus serpyllifolius (Vis.)
A.DC.
Hieracium waldsteinii ssp.
biokovoense
Hieracium tommasinii
patuljasto zvonce
endem
NT
SZ
puzavo zvonce
endem
NT
SZ
biokovska runjika
endem
Tomasinijeva runjika
endem
Erythronium dens-canis L.
crveni pasji zub
Euphrasia illyrica Wettst.
ilirska oanica
Festuca illyrica Markgr.-Dann.
endem
NT
Z
endem
SZ
endem
SZ
Fibigia triquetra (DC.) Boiss. ex

Prantl
Scabiosa
leucophylla
dalmatica
Iris marchesettii
trobridi sijedac
endem
Dalmatinska udoviica
endem
Markezetijeva perunika
endem
Pulmonaria visianii
Vizijanijev plunjak
endem
Senecio visianianus
Vizijanijev staraac
endem
Lilium martagon ssp. cattaniae
crni lijer
endem
Centaurea glaberrima
gola zeina
endem
Genista sericea Wulfen
svilenasta utilovka
endem
SZ
Genista sylvestris Scop. ssp.

dalmatica (Bartl.) H. Lindb.
Gentiana
lutea
L.
ssp.
symphyandra (Murb.) Hayek
Geranium macrorrhizum L.
dalmatinska utilovka
endem
SZ
Geranium robertianum L.
smrdljiva iglica
Hieracium waldsteinii Tausch
Valdtajnova runjika
endem
SZ
Iris pseudopallida Trinajsti
jadranska perunika
endem
SZ
Lonicera glutinosa Vis.
ljepljiva kozokrvina
endem
Medicago marina L.
primorska vija
Onobrychis
arenaria
ssp.
tommasinii
Melampyrum
fimbriatum
Vandas
Melica transsilvanica Schur
Tomasinijeva grahorica
endem
SZ
resasta urodica
endem
SZ
Moltkia petraea (Tratt.) Griseb.
modro lasinje
Myosotis suaveolens (Willd.)
uskolisna potoina
Ononis spinosa L.
trnoviti zeji trn
Oxytropis dinarica
Wettst.
Onosma echioides L
Ophrys apifera Huds.
(Murb.)
uta siritara
NT
EN
stjenarska iglica
SZ
SZ
UT(D)
Z
Z
SZ
DD
transsilvanski meku
DD
SZ
SZ
SZ
endem
SZ
Z
Dinarska otrica
endem
otrika etinasta
endem
pelina kokica
UT(B)
SZ
EN
SZ
20

Ophrys lutea (Gouan) Cav.

ssp. minor (Tod.) O.Danesch
et E.Danesch
Ophrys scolopax Cav.
kokica
DD
SZ
Orchis mascula (L.) L.
muki kaun
NT
SZ
Orchis morio L.
finobodljasti kaun
NT
SZ
Orchis provincialis Balb. ssp.

pauciflora (Ten.) Camus
Peltaria alliacea Jacq.
SZ
SZ
mreasta lukica
endem
Petteria ramentacea (Sieber)

C. Presl
Phalaris minor Retz.
ljuskasta tilovina
endem
mala svjetlica
DD
SZ
Phlomis fruticosa L.
grmolika gostanka
NT
NT
SZ
DD
SZ
Pinus nigra Arnold

dalmatica (Vis.) Franco
Poa pumila Host
ssp.
dalmatinski crni bor
endem
niska vlasnjaa
NT
SZ
SZ
Portenschlagiella ramosissima
(Port.) Tutin
Trifolium dalmaticum
razgranjena portenlagija
endem
dalmatinska djetalina
endem
Ranunculus illyricus L.
ilirski abnjak
Rhamnus intermedius Steud.

et Hohst.
Rosa canina L.
srednja krkavina
pasja rua
Rosa pendulina L.
umska rua
Satureja subspicata Vis.
klasoliki vrisak
SZ
SZ
endem
NT
LC
SZ
Serratula radiata (Waldst. et

Kit.) M.Bieb. ssp. cetingensis
(Rohlena) Hayek
Seseli tomentosum Vis.
pustenasto devesilje
endem
Silene reichenbachii Vis.
Rajhenbahova puina
endem
Symphytum tuberosum L.
vorasti gavez
Tanacetum cinerariifolium
(Trevir.) Sch.Bip.
Taxus baccata L.
buha
Teucrium chamaedrys L.
obini dubaac
Teucrium montanum L.
trava iva
Thymus longicaulis C.Presl
tankolisna majina
duica
mekolisna majina
duica
balkanska majina
duica
Thymus bracteosus (Beth.)

Thymus praecox Opiz ssp.
polytrichus (A.Kern. ex Borbs)
Jalas
Thymus pulegioides L.
endem
SZ
NT
SZ
SZ
Z
endem
tisa
SZ
VU
endem
SZ
SZ
Z
obina majina duica
Thymus serpyllum L.
majina duica
Tulipa sylvestris L.
divlji tulipan
Vinca minor L.
mali zimzelen
Vincetoxicum
hirundinaria
Medik. ssp. adriaticum (Beck)
Markgr.
Viola adriatica (Freyn)
jadranski lastavinjak
Viola elegantula Schott
NT
endem
LC
SZ
jadranska ljubica
endem
NT
SZ
ljupka ljubica
endem
NT
SZ
Tablica 4: Popis zatienih i strogo zatienih biljnih vrsta na podruju Parka
21

Liajevi
Znanstveno ime
Porodica
Hrvatsko ime
Cetraria islandica
Parmeliaceae
islandski liaj
Cladonia foliacea
Cladoniaceae
Oznaka
ugroenosti
VU
Zakonska
zatita
SZ
Z
Lobaria pulmonaria
Lobariaceae
VU
SZ
Pannaria rubiginosa
Pannariaceae
VU
SZ
Peltigera collina
Peltigeraceae
VU
SZ
Pseudevernia furfuracea
Parmeliaceae
Solorina saccata
Peltigeraceae
drvni liaj
Z
VU
SZ
Tablica 5: Popis zatienih i strogo zatienih liajeva na podruju Parka
ivotinjske vrste na podruju Parka

lanak 49.
(1) Iz skupine kraljenjaka - sisavci, meu glodavcima koji obitavaju na podruju Parka,
znaajan je zec (Lepus europeus) koji je rasprostranjen na cijelom biokovskom podruju,
dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi) koji ivi na nadmorskoj visini od 20 do 1400 m i
posebno je zatien i nalazi se na popisu ugroenih vrsta prema Crvenoj knjizi, te krki puh
(Eliomys quercinus dalmaticus) koji je endemina podvrsta na Biokovu i obitava na
nadmorskoj visini od 50 do 1400 m te je zatien jednako kao dinarski voluhar.
(2) U kontaktnim zonama parka na niim nadmorskim visinama Biokova susree se
bjeloprsi je (Erinaceus concolor), koji je posebno zatien. Na viim nadmorskim visinama u
parku prisutne su umska rovka (Sorex araneus L.), mala rovka (Sorex minutus) te patuljasta
rovka (Suncus etruscus) duga tek 4,5 cm. Sve vrste iz ove porodice takoer su posebno
zatiene.
(3) Od zvijeri je prisutan vuk (Canis lupus), takoer strogo zatiena vrsta, potom lisica
(Vulpes vulpes), lasica (Mustela nivalis), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes
foina), jazavac (Meles meles) i dr. Na Biokovu je prije obitavala Rupicapra rupicapra
(Linnaeus, 1758) koja je nestala uglavnom zbog pretjeranog lova. Reintroducirana je 1964.1968. s vrsnice i Prenja podvrsta Rupicapra rupicapra balcanica, te danas predstavlja
stabilnu i ujedno najveu populaciju divokoza u Hrvatskoj. Takoer, 1968. unesen je i muflon
(Ovis orientalis). Medvjed (Ursus arctos, L. 1758) te zlatni agalj (Canis aureus) povremeno
se pojave na Biokovu, a pojedine jedinke risa (Lynx lynx, L. 1758) pojavile se se na Biokovu
prema podacima iz 1994. godine.
(4) imii, koji su strogo zatieni, zastupljeni su s tri porodice: Rhinolophidae, s tri
vrste roda Rhinolophus, Vespertilionidae s 11 vrsta te Tadaridae, koje zastupa sredozemni
slobodnorepac (Tadarida teniotis). Potencijalno su ugroeni veliki potkovnjak (Rhinolophus
ferrumequinum) i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) te rijetka i rizina vrsta Blazijev
potkovnjak (Rhinolophus blasii). Iz roda dugouhih imia (Plecotus) dolaze dvije vrlo rijetke
vrste, obje nedovoljno poznate i vjerojatno ugroene, to su gorski (Plecotus macrobullaris) i
Kolombatoviev dugouan (Plecotus kolombatovici). Rod pravih imia (Myotis) zastupljen
je s pet vrsta, od kojih su rii imi (Myotis emerginatus) i veliki imi (Myotis myotis)
potencijalno ugroeni. Od ostalih vrsta na Biokovu dolaze: dugokrili prnjak (Miniopterus
schreibersi), primorski imi (Hypsugo savii), bjelorubi imi (Pipistrellus kuhlii), kasni
nonjak (Eptesicus serotinus), brkati imi (Myotis mystacinus), resasti imi.
(5) Od gmazova na niim nadmorskim visinama dolazi zatiena kopnena kornjaa
(Testudo hermanni), koja je sve rjea te primorska guterica (Podarcis sicula). Obje su
strogo zatiene.
22

(6) U prostoru krkih stijena i toila nalazi se stanite endemske i reliktne mosorske
guterice (Archaeolacerta mosorensis), koja ivi samo u podruju viem od 1400 mnm te
ljuskave crne (Algyroides nigropunctatus) i otroglave guterice (Dalmatolacerta oxycephala).
U pojasu strmih stijena i toila na travnatim zaravnima est je veliki zelemba (Lacerta
trilineata) i zelemba (Lacerta viridis), koji su takoer strogo zatieni prema Bernskoj
konvenciji. Do vrha planine rasprostranjena je na travnjacima endemina krka guterica
(Podarcis melisellensis), a u vrnom dijelu joj se pridruuje zelemba (Lacerta viridis).
(7) Od zmija dolaze zatiene vrste obina bjelica (Elaphe longissima), crvenkrpica
(Elaphe situla), ilac (Coluber najadum), smukulja (Coronella austriaca), zmajur (Malpolon
insignitus), crnokrpica (Telescopus fallax), bjelouka (Natrix natrix) i jedina prava otrovnica,
poskok (Vipera ammodytes).
(8) Na Biokovu postoji gotovo 100 vrsta ptica. Mnoge ptice se ne gnijezde na Biokovu
ali njegov teritorij koriste pri traenju hrane, zimovanju ili ga koriste za odmor tijekom preleta.
Posebno zatiene vrste su suri orao (Aquila chrysaetos,) kritino ugroena vrsta s jako
niskom gustoom populacije u Parku te vrtna strnadica (Emberiza hortulana).
(9) Zatiene i ugroene (niskorizine) svojte leptira su: veliki kozlinev plavac
(Glaucopsyche alexis), crni apolon (Parnassius mnemosyne), ednjakov plavac
(Scolitantides orion), uskrnji leptir (Zerynthia polyxena), dalmatinski oka (Proterebia afra
dalmata), kozlinev plavac (Pseudophilotes vicrama) i Rottemburgov debeloglavac
(Thymelicus acteon).
(10) Meu vodozemcima zatiena je velika zelena aba (Rana ridibunda) i gatalinka
(Hyla arborea) koja se nalazi na Crvenoj listi IUCN-a kao ugroena vrsta.
Popis posebno zatienih ivotinjskih vrsta na podruju Parka
lanak 50.
(1) Prema Zakonu o zatiti prirode i Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i
strogo zatienim, na podruju Parka nalazimo: Zatiene svojte (u tablici 6: oznake Z) i
strogo zatiene svojte (u tablici 6: oznake SZ). ivotinjske svojte razvrstane su u kategorije
ugroenosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (oznake: CR- kritino ugroena;
EN- ugroena; VU - osjetljiva; DD - nedovoljno poznata; NT - gotovo ugroena; LC najmanje zabrinjavajua).
Znanstveni naziv
Bombina variegata kolombatovici (Mertens
& Mller, 1928)
Hrvatski naziv
Oznaka
ugroenosti1
Zakonska
zatita
dalmatinski uti
muka
DD
SZ
krastaa
Pseudepidalea viridis (Laurenti, 1768)
zelena krastaa
SZ
Pelophylax ridibundus (Palallas, 1771)
velika zelena aba
Bufo bufo (Linnaeus, 1758)
Hyla arborea (Linnaeus, 1758)

Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758)
Triturus vulgaris (Linnaeus, 1758)
Apus melba (Linnaeus, 1758)
Tachymarptis melba (Linneaeus, 1758)
gatalinka
NT
SZ
mali vodenjak
DD
bijela iopa
Zatita prema
meunarodnoj
legislativi
Bern II, HD II,
HD IV
Bern II, HD II,
HD IV
HD V
Bern II, HD IV
Bern II
SZ
Bern II, HD V
suri orao
CR
SZ
Bern II, Bonn II,

CITES II, HD V,
Circaetus gallicus (J.F.Gmelin, 1788)
orao zmijar
EN
SZ
Bern II, HD II,
Strix uralensis (Pallas, 1771)
jastrebaa
NT
SZ
Bern II, HD V
Dryocopus martius (Linnaeus, 1758)
crna una
LC
Bern II, HD V
Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758)
23

Dendrocopus leucotus (Bechstein, 1803)
planinski djetli
LC
Nucifraga caryocatactes (Linneaus, 1758)
kreja
LC
Accipiter gentilis (Linnaeus, 1758)
jastreb
LC
Accipiter nissun (Linnaeus, 1758)
kobac
Buteo buteo (Linnaeus, 1758)
kanjac
Apus pallidus (Shelley, 1855)
smea iopa
Dendrocopos leucotos (Linnaeus, 1758)

Riparia riparia (Linnaeus, 1758)
Falco tinnunculus (L, 1758)
Buteo buteo (Linnaeus, 1758)
LC
SZ
Bern II, HD V
Bern II, HD V
SZ
Bern II, HD V
SZ
Bern II, HD V
SZ
Bern II, HD V
SZ
Bern II, HD V
veliki djetli
LC
SZ
Bern II, HD V
bregunica
LC
SZ
Bern II, HD V
vjetrua
LC
SZ
Bern II, HD V
SZ
Bern II, HD V
obini kanjac
Falco peregrinus (Tunstall, 1771)
sivi sokol
VU
SZ
Bern II, HD V,
Pernis apivorus (Linnaeus, 1758)
kanjac osa
NT
SZ
Bern II, HD V,
Bern II, HD V
SZ
Bern II, HD V
HD II,HD III,
HD I,HD II,
Columba livia (Gmelin, 1789)

Merops apiaster (Linnaeus, 1758)
Phasianus colchicus (Linnaeus, 1758)
Alectoris graeca (Meisner, 1804)
Corvus corax (Linnaeus, 1758)
divlji golub
pelarica
LC
fazan
jarebica
kamenjaraka
NT
gavran
SZ
Pyrrhocorax graculus (Linnaeus, 1766)
utokljuna galica
LC
SZ
Carduelis carduelis (Linnaeus, 1758)
eljugar (grdelin)
LC
SZ
LC
SZ
Turdus merula (Linnaeus, 1758)
crni kos
Oenanthe oenanthe (Linnaeus, 1758)
sivkasta bjeloguza
Cyanistes caeruleus (Linnaeus, 1758)
plavetna sjenica
Sitta neumayer (Michahellis, 1830)
brgljez kamenjar
Lanius collurio (Linnaeus, 1758)

Parus major (Linnaeus, 1758)
HD V, Bern II
SZ
LC
SZ
HD V, Bern II
rusi svrak
SZ
HD I,
velika sjenica
SZ
HD V, Bern II
SZ
HD V, Bern II
Troglodytes troglodytes (Linnaeus, 1758)
pali
Sylvia melanocephala (J.F.Gmelin, 1789)
crnoglava grmua
Sylvia cantillans (Pallas, 1764)
bjelobrka grmua
LC
SZ
HD V, Bern II
velika grmua
LC
SZ
HD V, Bern II
crnoglava strnadica
LC
SZ
HD V, Bern II
Emberiza cirlus (Linnaeus, 1766)
crnogrla strnadica
LC
SZ
HD V, Bern II
Oriolus oriolus (Linnaeus, 1758)
vuga
LC
SZ
HD V, Bern II
Luscinia megarhynchos (Brehm, 1831)
slavuj
LC
SZ
HD V, Bern II
Hippolais olivetorum (Strickland, 1837)
volji maslinar
NT
SZ
Bern II, HDV
Emberiza hortulana (Linnaeus, 1758)
vrtna strnadica
NT
SZ
HD V, Bern II
Sylvia hortensis (J.F.Gmelin, 1789)

Emberiza melanocephala (Scopoli, 1769)
Poecile lugubris (Temminck, 1820)
LC
SZ
mrka sjenica
SZ
Emberiza cia (Linnaeus, 1766)
strnadica cikavica
Poecile palustris (Linnaeus, 1758)
crnoglava sjenica
SZ
Cyanistes caeruleus (Linnaeus, 1758)
plavetna sjenica
SZ
LC
SZ
Sitta europaea (Linnaeus, 1758)
obini brgljez
Phylloscopus collybita (Vieillot, 1817)
obini zvidak
SZ
Erithacus rubecula (Linnaeus, 1758)
crvenda
SZ
Carduelis chloris (Linnaeus, 1758)
zelendur
SZ
Prunella collaris (Scopoli, 1769)
alpski popi
LC
LC
HD V, Bern II
HD V, Bern II
SZ
SZ
24

Monticola solitarius (Linnaeus, 1758)
modrokos
LC
SZ
HD V, Bern II
Monticola saxatilis (Linnaeus, 1766)
kamenjar
LC
SZ
HD V, Bern II
Corvus corone cornix (Linnaeus, 1758)
siva vrana
HD II,
Garrulus glandarius (Linnaeus, 1758)
ojka kretalica
HD II;
Anthus campestris (Linnaeus, 1758)
primorska
trepeteljka
LC
SZ
HD V, Bern II
batokljun
LC
SZ
HD V, Bern II
HD V, Bern II
Coccothraustes coccothraustes (Linnaeus,

1758)
Fringilla coelebs (Linnaeus, 1758)
zeba
Hirundo rustica (Linnaeus, 1758)
lastavica
LC
SZ
HD V, Bern II
hridna lastavica
LC
SZ
Bern II, HD V
piljak
SZ
Bern II, HD V
bijela pastirica
SZ
Bern II, HD V
Hirundo rupestris (Scop., 1769)

Delichon urbicum (Linnaeus, 1758)
Motacilla alba (Linnaeus, 1758)
Anthus pratensis (Linnaeus, 1758)
livadna trepteljka
LC
SZ
Bern II, HD V
Regulus regulus (Linnaeus, 1758)
zlatoglavi kralji
LC
SZ
Bern II, HD V
dugorepa sjenica
LC
SZ
Bern II, HD V
krstokljun
LC
SZ
Lullula arborea (Linnaeus, 1758)
eva krunica
LC
SZ
Periparus ater (Linnaeus, 1758)
jelova sjenica
Aegithalos caudatus (Linnaeus, 1758)

Loxia curvirostra (Linnaeus, 1758)
Bern II, HD V
SZ
Phoenicurus ochruros (S. G. Gmelin,

1774)
mrka crvenrepka
LC
SZ
Bern II, HD V
Sylvia atricapilla (Linnaeus, 1758)
crnokapa grmua
LC
SZ
Bern II, HD V
Sylvia curruca (Linnaeus, 1758)
grmua evrljinka
Bern II, HD V
Serinus serinus (Linnaeus, 1766)
utarica
Lanius senator (Linnaeus, 1758)
rioglavi svraak
Hirundo daurica (Linnaeus, 1771)
daurska lastavica
LC
SZ
juriica
LC
SZ
Motacilla flava (Linnaeus, 1758)
uta pastirica
NT
SZ
Jynx torquilla (Linnaeus, 1758)
vijoglav mravar
Carduelis cannabina (Linnaeus, 1758)
Bubo bubo (Linnaeus, 1758)

Caprimulgus europaeus (Linnaeus, 1758)
Otus scops (Linnaeus, 1758)
Upupa epops (Linnaeus, 1758)
Rupicapra rupicapra balcanica Linnaeus
Canis lupus (Linnaeus, 1758)
LC
SZ
Z
Bern II, HD V
SZ
velika sova uara
NT
SZ
Bern II, HD V
leganj
LC
SZ
Bern II, HD V
uk
NT
SZ
Bern II, HD V
pupavac
NT
SZ
Bern II, HD V
balkanska divokoza
NT
SZ
vuk
NT
SZ
Bern III,HD
II,HD IV,HD V
Bern II,CITES II,
HD II,HD IV,HD
V
Mustela nivalis (Linnaeus, 1766)
lasica
Bern III
Martes martes (Linnaeus, 1758)
kuna zlatica
Bern III,HD V
tvor
Bern III,HD V,
Felis silvestris (Schraber, 1777)
divlja maka
SZ
Bern II,CITES
II,HD IV
Canis aureus (Linnaeus, 1758)
zlatni agalj
Ursus arctos (Linnaeus, 1758)
mrki medvjed
NT
ris
NT
SZ
veliki potkovnjak
NT
SZ
Mustela putorius (Linnaeus, 1758)
Lynx lynx (Linnaeus, 1758)

Rhinolophus ferrumequinum (Schreber,
1774)
HD V,
Bern II,CITES
II,HD II,
Bern III,CITES
II,HD II,HD IV,
Bern II, Bonn
II,HD II,HD IV,
25

Rhinolophus hipposideros (Bechstein,

1800)
Rhinolophus blassi (Peters, 1866)
Myotis blythii (Tomes, 1857)
Myotis emarginatus (Geoffroy, 1806)
mali potkovnjak
NT
SZ
Blazijev potkovnjak
VU
SZ
otrouhi imi
rii imi
SZ
NT
SZ
Bern II,Bonn II,

HD II,HD IV,
Bern II,Bonn II,
HD II,HD IV,
Bern II,Bonn II,
HD II,HD IV,
Bern II,Bonn II,
HD II,HD IV,
Myotis mystacinus (Kuhl, 1817)
brkati imi
SZ
Bern II,HD IV
Myotis nattereri (Kuhl, 1817)
resasti imi
SZ
Bern II,HD IV
kasni nonjak
SZ
Bern II,HD IV
Pipistrellus kuhli (Kuhl, 1817)
bjelorubi imi
SZ
Bern II,HD IV
Hypsugo savii (Bonaparte, 1837)
primorski imi
SZ
Bern II,HD IV
SZ
Bern II,Bonn
II,HD IV,
SZ
Bern II,HD IV
SZ
Bern II,Bonn II,

HD II,HD IV,
SZ
Bern II,HD IV
Eptesicus serotinus (Schraber, 1774)
Plecotus austriacus (grupe)
sivi dugouan
Plecotus auritus (grupe)
smei dugouan
Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817)
dugokrili prnjak
Tadarida teniotis (Rafinesque, 1814)
sredozemni
slobodnorepac
EN
EN
veliki imi
NT
SZ
Bern II,Bonn II,

HD II,HD IV,
Plecotus macrobullaris (Kuzyakin, 1965)
gorski dugouan
DD
SZ
HD IV
Plecotus kolombatovici (uli, 1980)
kolombatoviev
dugouan
DD
SZ
HD lV
Pipistrellus nathusii (Keyserling and

Blasius, 1839)
mali umski imi
SZ
Bern II,HD IV
Nyctalus noctula (Schreber, 1774)
rani veernjak
SZ
Bern II,HD IV
Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817)
mali veernjak
SZ
Bern II,Bonn
II,HD IV,
Eptesicus serotinus (Schreber, 1774)
kasni nonjak
SZ
Bern II,HD IV,
Myotis myotis (Borkhausen, 1797)
Lepus europaeus (Pallas, 1778)

Erinaceus concolor (Martin, 1838)
obini zec
NT
NT
bjeloprsi je
Bern III
Dinaromys bogdanovi (Martino, 1922)
dinarski voluhar
DD
SZ
Eliomys quercinus dalmaticus (uli &

Falten)
krki puh
NT
Bern III
crvena vjeverica
NT
Bern III
sivi puh
LC
SZ
Bern III
Sciurus vulgaris (Linnaeus, 1758)

Glis glis (Linnaeus, 1758)
HD II,HD IV,
Sorex araneus (Linnaeus, 1758)
umska rovka
Bern III
Sorex minutus (Linnaeus, 1766)
mala rovka
Bern III
patuljasta rovka
Bern III
Suncus etruscus (Savi, 1822)

Papilio machao (Linnaeus, 1758)
obini lastin rep
NT
SZ
Proterebia afra dalmata (Godart, 1824)
dalmatinski oka
NT
SZ
Euplagia quadripunctaria (Poda, 1761)
medonjica
SZ
dalmatinski uskrnji
leptir
CR
SZ
Piersi brassicae (Linnaeus, 1758)
kupusov bijelac
DD
Cordyceps riverae (Pacioni,1978)
piljska batinica
VU
SZ
Zerynthia cerisyi dalmacijae (Sala &

Bollino, 1994)
Vitrea kutschigi (Walderdorff, 1864)

Spelaeoconcha paganetti polymorpha (A.
J. Wagner, 1914)
kristalni pu
raznolika piljaica
endem
VU
endem
Spelaeobiocovica radici (Radja, 2004)
endem Biokova
Zospeum amoenum (Frauenfeld, 1856)
endem Dinarida
26

Bekgrandiella pageti (Schtt, 1970)
VU
endem Dinarida
Dugesia absoloni (Komarek, 1919)
endem
Eophilia biokovica (Mri, 1986)
endem Biokova
Dendrobaena bokakotorensis
(apkarev,1975)
endem Dinarida
Dina absoloni (Johansson, 1913)
Absolonova pijavica
CR
endem
Alpioniscus balthasari (Frankenberger,

1937)
Alpioniscus bosniensis (Frankenberger,
1939)
endem
endem
Trichomiscus matulici (Verhoeff, 1901)

Niphargus buturovici (Karaman, 1958)
Niphargus castellanus (Karaman 1960)
endem
Buturoviev
sljepuac
katelanski
sljepuac
VU
endem
EN
endem
Niphargus hvarensis (Karaman, 1952)
Hvarski sljepuac
VU
endem
Troglochthonius mirabilis (Beier, 1938)
udesni
pralaitipavi
VU
endem
Neobisium (Blothrus) peruni (uri, 1988)
endem Biokova
Protoneobisium biocovense (Mller, 1931)
endem Biokova
Mesostalita comottii (Gasparo, 1999)
Biokovska
meustalita
VU
endem
Biokoviella mauriesi (Mri, 1992)
endem Biokova
Macrochaetosoma troglomonatnum
biokovense (Mri, 1987)
endem Biokova
Duvalius biokovensis (Holdhaus, 1911)

Duvalius comes (Scheibel, 1934)
Trechus nonveilleri (J. Mller, 1930)
Biokovski
tankonoi
CR
endem
tankonoi pratilac
CR
endem
Nonveillerov
tankonoi
CR
Biokovoaphaenopsis radici (Jali, 1993)

Lovricia aenigmatica (Jali & Lakota &
Mlejnek, 2002)
Dakmatoreicheia janaki (Magrini &
Bulirsch, 2005)
endem Biokova
Zagonetna lovricija
CR
endem
endem Biokova
Zariquieyella biokovensis (Knirsch, 1928)
endem Biokova
Hoffmannella makarensis (J. Mller, 1912)
endem Biokova
Roubaliella biokovensis (Jeanel, 1925)
endem Biokova
Speoplames giganteus biocovensis (J.

Mller, 1934)
endem Biokova
Radziella styx (Casale & Jali, 1988)
endem Biokova
Dyocerasoma biokovense (Mri, 1986)
endem Biokova
Xestoiulus dalmaticus (Mri, 1987)
endem Biokova
Octodrilus pseudolissaensis (Mri, 1991)
endem Biokova
Trocheta dalmatina (Sket, 1968)
dalmatinska pijavica
endem Biokova
Alopecosa fabrilis (Clerck, 1757)
endem
Pardosa cincta (Kulczynski, 1887)
endem
Molops bucephalus (Dejean, 1828)
endem
Molops biokovensis (J. Mller, 1912)
Endem
Podarcis melisellensis fiumana (Braun,

1877)
krka guterica
Podarcis muralis (Laurenti, 1768)
zidna guterica
Dinarolacerta mosorensis (Kolombatovi,
mosorska guterica
NT
NT
SZ
Bern II, HD IV
Bern II, HD IV
SZ
27

1886)
Dalmatolacerta oxycephala (Dumeril et
Bibron, 1839)
otroglava guterica
SZ
Lacerta trilineata (Bedriaga, 1886)
veliki zelemba
SZ
Bern II, HD IV
Lacerta viridis (Laurenti, 1768)
obini zelemba
SZ
Bern II, HD IV
blavor
SZ
Bern II, HD IV
Pseudopus apodus (Pallas, 1775)
kuni macaklin
SZ
Algyroides nigropunctatus (Dumeril et

Bibron, 1839)
mrki ljuskavi guter
SZ
Bern II, HD IV
Elaphe longissima (Laurenti, 1768)
obina bjelica
(Eskulapova zmija)
SZ
Bern II, HD IV
Elaphe situla (Linnaeus, 1758)
pjegava crvenkrpica
Hemidactylus turcicus (Linnaeus, 1758)
DD
SZ
Bern II, HD II,

HD IV
Bern II, HD II,
HD IV
Elaphe quatuorlineata (Lacepede, 1789)
etveroprugi
kravosas
SZ
Hierophis gemonensis (Laurenti, 1768)
ara poljarica
SZ
Bern II,
smukulja
SZ
Bern II, HD IV
zmajur
SZ
crnokrpica, prac
SZ
Bern II, HD IV
prugasta bjelouka
SZ
HD IV
Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758)
poskok
Bern II, HD IV
Platyceps najadum (Eichwald, 1831)
ilac
SZ
Bern II, HD IV
SZ
Bern II, HD II,

HD IV,
Coronella austriaca (Laurenti, 1768)

Malpolon insignitus (Geoffroy de St.Hilaire,
1809
Telescopus fallax (Fleischmann, 1831)
Natrix natrix (Pallas, 1814)
Testudo hermanni (Gmelin, 1789)
obina anara
NT
Tablica 6: Popis zatienih i strogo zatienih ivotinjskih vrsta na podruju Parka
6.1.3.
Ekoloka mrea
lanak 51.
(1) Ekoloka mrea Republike Hrvatske proglaena je Uredbom o ekolokoj mrei te

predstavlja podruja ekoloke mree Europske unije Natura 2000.
(2) Ekoloka mrea predstavlja sustav meusobno povezanih ili prostorno bliskih
ekoloki znaajnih podruja vanih za ugroene vrste i stanita, koja uravnoteenom
biogeografskom rasporeenou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i bioloke
raznolikosti. Ekoloka mrea je sustav najvrjednijih podruja za ugroene vrste i stanine
tipove, koja su dostatno bliska i meusobno povezana koridorima, ime je omoguena
meusobna komunikacija i razmjena vrsta.
(3) Natura 2000 je ekoloka mrea sastavljena od podruja vanih za ouvanje
ugroenih vrsta i staninih tipova Europske unije. Njezin cilj je doprinijeti ouvanju povoljnog
stanja vie od tisuu ugroenih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih staninih
tipova. Dosad je u ovu ekoloku mreu ukljueno oko 28000 podruja na gotovo 20%
teritorija EU to je ini najveim sustavom ouvanih podruja u svijetu. Natura 2000 se
temelji na EU direktivama (Direktiva o pticama - Directive 2009/147/EC i Direktiva o
stanitima - Council Directive 92/43/EEC), podruja se biraju znanstvenim mjerilima, a kod
upravljanja tim podrujima u obzir se uzima i interes i dobrobit ljudi koji u njima ive.
lanak 52.
(1) Unutar granica Parka nalaze se 2 podruja ekoloke mree RH (mree Natura
2000); jedno podruje ouvanja znaajno za ptice HR1000030 Biokovo i Rili, te jedno
podruje ouvanja znaajno za vrste i stanine tipove HR5000030 Biokovo.
28

EKOLOKA MREA RH (EU EKOLOKA MREA NATURA 2000)

Podruja ouvanja znaajna za ptice - POP (Podruja posebne zatite - SPA)
Status
IdentifikaciKateg.
Naziv
Hrvatski naziv
(G= gnjezdarica;
jski broj
za ciljnu Znanstveni naziv vrste
podruja
vrste
P = preletnica;
podruja
vrstu
Z = zimovalica)
Alectoris graeca
HR1000030 Biokovo
1
jarebica
G
i Rili
kamenjarka
Anthus campestris
1
primorska
G
trepteljka
Aquila chrysaetos
1
suri orao
G
Bubo bubo
1
uara
G
Caprimulgus europaeus leganj
1
G
Circaetus gallicus
1
zmijar
G
Circus cyaneus
1
eja strnjarica
Z
Dendrocopos leucotos
1
planinski djetli
G
Dryocopus martius
1
crna una
G
Emberiza hortulana
1
vrtna strnadica
G
Falco peregrinus
1
sivi sokol
G
Grus grus
1
dral
P
Lanius collurio
1
rusi svraak
G
Lullula arborea
1
eva krunica
G
Pernis apivorus
1
kanjac osa
P
Picus canus
1
siva una
G
Tablica 7: Podruja ouvanja znaajna za ptice
(2) Ekoloku mreu RH (mreu Natura 2000) prema Uredbi o ekolokoj mrei ine
podruja ouvanja znaajna za ptice - POP (podruja znaajna za ouvanje i ostvarivanje
povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih stanita, te
podruja znaajna za ouvanje migratornih vrsta ptica, a osobito movarna podruja od
meunarodne vanosti) i podruja ouvanja znaajna za vrste i stanine tipove - POVS
(podruja znaajna za ouvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih
stanita, kao i prirodnih staninih tipova od interesa za Europsku uniju).
EKOLOKA MREA RH (EU EKOLOKA MREA NATURA 2000)
Podruja ouvanja znaajna za vrste i stanine tipove - POVS (Predloena Podruja od znaaja
za Zajednicu - pSCI)
Kategorija
Identifikacij
Naziv
za ciljnu
Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv Znanstveni naziv vrste/
ski broj
podruja
vrstu/
stanita
ifra staninog tipa
podruja
stanini tip
Lucanus cervus
HR5000030 Biokovo
1
jelenak
Rosalia alpina*
1
alpinska strizibuba
Cerambyx cerdo
1
hrastova strizibuba
Morimus funereus
1
velika etveropjega cvilidreta
Zamenis situla
1
crvenkrpica
Miniopterus schreibersii
1
dugokrili prnjak
Myotis bechsteinii
1
velikouhi imi
Canis lupus*
1
vuk
Arabis scopoliana
1
Skopolijeva guarka
Euplagia quadripunctaria*
1
danja medonjica
Dinarolacerta mosorensis
1
mosorska guterica
Dinaromys bogdanovi
1
dinarski voluhar
Proterebia afra dalmata
1
dalmatinski oka
1
Planinski i pretplaninski
6170
vapnenaki travnjaci
1
Istono submediteranski suhi
62A0
travnjaci (Scorzoneretalia
villosae)
29

Istonomediteranska toila
8140
Karbonatne stijene sa
8210
hazmofitskom vegetacijom
1
pilje i jame zatvorene za javnost 8310
1
Planinske i borealne vritine
4060
1
Otvorene kserotermofilne
6110*
pionirske zajednice na
karbonatnom kamenitom tlu
1
Eumediteranski travnjaci Thero6220*
Brachypodietea
1
(Sub-) mediteranske ume
9530*
endeminog crnog bora
Tablica 8: Podruja ouvanja znaajna za vrste i stanine tipove
1
1
(3) Sastavnim dijelovima ekoloke mree smatraju se i svi biospeleoloki vani objekti
koji trenutano nisu u evidenciji Dravnog zavoda za zatitu prirode, kao izrazito vana i
ugroena ekoloki znaajna podruja.
6.1.4.
Posebno vrijedna prirodna podruja

lanak 53.
U sklopu Parka, na istraivanom podruju diferencirana su posebno vrijedna prirodna

podruja:
1. Posebno vrijedna podruja umske vegetacije:
- autohtona uma dalmatinskog crnog bora Junipero - Pinetim dalmaticae Domac u
predjelu Borovik, ibenik - Borovac i Bukovac i Pakline-Krajev gaj
- uma primorske bukove Fagetum croaticum seslerietosum Ht. na primorskoj padini
pod Vocem na visini 1350 m
- ume bukve i jele s kontinentalne strane Parka na sjevernim ekspozicijama Kaoci
Ozrivaa i Kimet - Sutvid u blizini vrha Sv. Jure.
2. Posebno vrijedna botanika podruja :
- Sv. Ilija - ibenik - tropac (ovaj znaajni botaniki lokalitet obuhvaa padine Sv.
Ilije preko ibenika do tropca)
- Troglav - Sv. Jure najvii vrh Biokova s kojim ini cjelinu.
3. Posebno vrijedna geomorfoloka podruja:
- Nevistina stina - Ovje polje
- Sv. Ilija - Kuranik - ibenik -tropac - Voac
- Vrni plato Sv. Jure - Troglav
4. Zooloki znaajna podruja
Na podruju Parka prirode planiraju/nalaze se zooloki znaajna podruja:
- umsko zooloki znaajno podruje za krupnu divlja (Kaoci - Dobri dol)
- botaniko zooloki znaajno podruje (Sv. Jure - Troglav - Kadulja)
- botaniko zooloki znaajno podruje (Sv. Ilija - Stupica)
- zooloki znaajno podruje za sitnu divlja (Laana).
Speleoloki objekti
lanak 54.
(1) Biokovo je planina koja ima posebne vrijednosti speleolokih objekata koje treba
maksimalno zatititi i ne dozvoliti aktivnosti koje nisu u skladu sa vaeim pozitivnim
propisima. Na podruju Parka nalazi se vei broj istraenih i neistraenih speleolokih
objekata, a evidentirano je 191 istraenih speleolokih objekata i jo 34 neistraena poznata
objekta.
30

I. Istraeni speleoloki objekti

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
Jama Dvojnica IV
Brezno pri Dusi
Sovina jama
Velika jama
Plava ledenica
Jama dvojnica III
Sonjina jama
Vojnika osmica
Jama avlenovaa
Jama u Ravnoj Vlakoj
Kostina Jama
Malena (Benova jama)
Medena
Jama kraj Kamenitih vrata
Jama za Kamenitim vratima
Tatjanina jama
Ledenica Dusa
Jama Edelritka
Jama Boreal
Jama male Marije
Biokovka
Pretnerova Jama
Zmijolika jama
Jama Meandar
Jama Dvojnica I
Jama Dvojnica II
Antonijeva pilja
Svjetlanina pilja
Jama B-2
Jelenja Jama
Jama na Sv. Juri
Jama Sob na kvadrat
pilja pod Skalinama
Mandina Jama
Slobodna jama
Zaboravna jama
Sedma velianstvena
Lazina jama
Peina Vilenjaa
Vlaka jama
Jama pod Sv. Jurom
Kaogijeva jama
Sanjina jama
Jama Profundaa
Jama Ledena
Dezerterka
Jama stara kola
Ivanina jama
Jama na putu za staru kolu
Jama Kompas
Lipa jama (Veliki pogled)
Jama do Zaboravine
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
96.
97.
98.
99.
100.
101.
102.
103.
104.
Jama posli konopa

Jama dobre nade
Jama Dusa II (B-9)
Peina na Susvidu I
Jama Harare
Jama Balvan
Pakina pilja
Velika pilja - Krjava
Jama Hit
Jama nova kola
Jama Veretta
Jama Derezinka (Zmijolika)
Jama Prvomajka
Uporna jama
uko jama (B-1)
Jama poroajna
okolinka
Jama kod dva Marka
Sama jama
Jama Mali propuh
Jama br. 105
Jama Jeremija
Jama mlade snage
Jama mali ti
Jama br. 109
Jama Speleo-zoo
Lopatina jama
uljak jama
Jama crnih ptica
Jama br. 114.
Jama na Stazi (Krivi dolac)
Jama Koprivka
Jama crnoga dna
Jama maloga puha
Jama br. 120
Jama br. 121.
Jama ljiljan
Jama br. 123.
Jama br. 124.
Jama vrtuljak
Jama br. 127
piljica ispod Jame br.124
Marmeladna jama
Jama pod Vocem
Romanova jama
Turska peina - Katel
Pikina Jama
Jama ljubica
Jama dva lava
Grubiia pilja
Ovja pilja
Jama B-6
31

105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
126.
127.
128.
129.
130.
131.
132.
133.
134.
135.
136.
137.
138.
139.
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
149.
Jama A-5
Jama na Viloviku
Jama B-4
Mala jamica
Jama B-5
Manastiri I
Jama 1A-4
Jama 1A-5
Jama B-8
Jama za Supinom
pilja u Nevistinim stinama
Ledenica pod Troglavom
Jama 3A-1
Jama B-7
Jama Amfora
Jama u Debelici
Jama Krjava II
Jama za Pietom
Jama pod Stipkovcem
Jama pod Sv. Jurom (KSPSH)
Jama na Jelici
Invalidna jama
Peina na Stupici (Sv. Bare)
ulina jama
Bunker na Susvidu
Jama u Prolazu
Jama Vrh doia
Vuja pilja
Gulina jama
ivkovaa
Jama iznad oia
Suzina jama
Jama pod domom (Duboka)
Jama pored Stare ledenice
Stara ledenica
Prasea jama
Jama Red bull
Ledenica 10 DM
Jama Laenka
Jama Dalmatinka
Jama Plitvine
Japaga Laenka
Pilea jama
Jama Pomorac
Jama Buraa
150.
151.
152.
153.
154.
155.
156.
157.
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
165.
166.
167.
168.
169.
170.
171.
172.
173.
174.
175.
176.
177.
178.
179.
180.
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
Jama pored pojate

Krjava
Jama Seat
Velika pilja
Jama B-3
Vilimova jama (A-2)
Jama A-3
Jama A-4
Firnova jama (1A-1)
Jama 1A-2
Jama 1A-3
Jama 3A-2
Jama 3A-3
Sveta pilja
pilja na Dupcima
Jama Zmajevaa
Njegova jama
Jama na Sv. Iliji
Jolina jama
ulina jama
Jama B3+TIM
Jama Penzionerka
Jama LZP
Jama pod Borovcem
Jama u stupu Solila
KSPSH 82 (J-82)
Peina pod trbinom
Usputna jama
avkina jama
Jama Nazovi je bogati
Hilti jama
Jama estica
Ljubavna jama
Jama Jurin pupak
Jama Mokre noge
Jama Vodovod i kanalizacija
Tehnicka spilja
Jama rebrica
Filipova jama
Jama na Iliji
pilja na Stipkovcu
Jama Zara
Tablica 9: Speleoloki objekti na podruju Parka
II. Neistraeni (poznati) speleoloki objekti

1.
2.
3.
4.
pilja Pasji manastiri

pilja Gravie
Jama Maka
Jama Velika maka
5.
6.
7.
8.
pilja Manastirina
Jama za Golim brigom
Razmirova pilja
Miia Ledenica
32

9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Crna ledenica
Matkova jama
Jama za kozjakom
Velika pilja
Jama Ljubovi
Ljubovika pe
Lizatova jama
pilja Lozovac
uurova jama
Bukova jama
Velika jama
Gradska pilja
Jama Trepetlikovac
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
Jama Jelovaa
Jama Jezero
pilja za Kurenikom
Jama 1
Jama 2
pilja ule
Jama 3.
Jama Smrdua
Jama 4.
Pozjata
Jama babnjaa
Peina ispod Vrisove glave
pilja Pe
Tablica 10: Neistraeni speleoloki objekti na podruju Parka
(2) Prema dosadanjim istraivanjima (od 2011. - 2013.god.), na Biokovu je utvreno oko
400 speleolokih objekata, a procjenjuje se da je njihov broj puno vei (prema podatcima HPD
Biokovo, speleoloki odsjek).
6.2. Podruja i lokaliteti zatite kulturnih dobara
lanak 55.
Unutar obuhvata Plana nalaze se mnogi kulturno-povijesni spomenici starije i mlae
prolosti razvrstani na:
1. Arheoloka batina
1.1. Arheoloki pojedinani lokalitet, registrirano i evidentirano kulturno dobro:
- prapovijesne gomile uz cestu Makarska Vrgorac (Mioevii)
- peina Svetica uz morsku stranu prijevoja Dubci
- peina Pozjata
- peina Mijaeva pe iznad upe
- peina Gradska spila iznad upe
- peina Samogorska spila iznad upe
- peina Branova jama zapadno od Velikog Godinja
- prapovijesne gomile na Brdu (Veliko Brdo)
- prapovijesne gomile na Budoiu u Velikom Brdu
- zazidane peine iznad Budoia u Velikom Brdu
- gradina - gomila na Strigovu (estanovac)
- gradina iznad krabia u Gornjim Brelima - evidentirano kulturno dobro lokalnog
znaaja (gradina je smjetena na uzvisini iznad zaseoka, na stratekom poloaju
biokovsko-dovanjskih vrata te kontrolira pradavni put od mora prema unutranjosti)
- prapovijesna gradina u Subotitu - evidentirano kulturno dobro lokalnog znaaja (Na
gradini dominira veliki obrambeni tumul, u koji se naknadno ukupovalo. U zapadnom
podnoju tumula vidljivi su ostaci arhitekture)
- prapovijesna gradina na Takalu u upi
- steak na Popovoj glavi zapadno od izvora Kljeve ispod utvrde Poletnice
- steci na Grebinama zapadno od Popove glave
- nadgrobne ploe iz 15 st. na groblju kod crkve Sv. Nikole
- nadgrobni blokovi kod Sv. Kaje
- nadgrobne ploe iz 15. st. kod crkve Sv. Martina u Kotiini
- prapovijesni lokalitet na irem podnoju Velike i Male Vuije iznad zaseoka Vranjei u
Podgori
- Matina gradina iznad Poganovca s ostatcima zidova iz Prvog Svjetskog rata
- prapovijesna gomila kod zaseoka Vranjei (Kozica)
33

prapovijesna gomila na Grubukoj glavici

prapovijesna gomila nasjeverno kod zaseoka Druijanii (Raane)
velika prapovijesna gomila (promjera 25 m) u zaseoku Mali Godinj-Kovaevii
prapovijesna gomila sjeverno od Velikog Godinja
prapovijesna gomila (jedna vea i nekoliko manjih) zapadno od zaseoka Brzice
(Zagvozd)
skupina prapovijesnih gomila istono od Podglogovika (toponim Vi)
skupina prapovijesnih gomila uz put Podglogovik Sarana (poloaj Prisika)
prapovijesna gomila na vrhu Promajna (kota 692,2)
arheoloki Lokalitet Skupina prapovijesnih gomila Troje gomile. Dominantne su tri
gomile, dok je etvrta manja i posve devastirana. (nekoliko prapovijesnih gomila) iznad
Podgore (kota822)
prapovijesna gomila kod zaseoka Papii (Gornje Igrane)
prapovijesne gomile (najmanje 3) na lokalitetu Donja Gora iznad Podgore
prapovijesna gomila istono zapadno od Podglogovika uz cestu prema Lemeinim
docima s vidljivim sredinjim grobom
prapovijesna gomila istono od Podglogovika s tragovima kasnije nastambe
gomila Ursii
vea skupina prapovijesnih gomila na Remnicama nadomak Prosika (najvei tumul je
promjera 25 m)
gomila elo Kopaine
tumul na Straiu istono od Gradine u krabiima
naselje Zabrdo u Gornjim Brelima
prapovijesni lokalitet oko crkveSv. Ilije u Potpoletnici u Gornjim Brelima
skupina prapovijesnih gomila na prijevoju Nevista
prapovijesna gomila na Malom Borovcu
groblje u podnoju Borovca
groblje kraj kapelice Sv. Kaje na Nevisti
groblje na Vincu u zapadnom podnoju kapelice Sv. Kaje
srednjovjekovno groblje oko crkve Sv. Nikole u Gornjim Brelima
srednjovjekovno groblje kraj crkve Sv. Martina u Kotiini
groblje uz cestu u Rogliima (nasuprot kue akademika Josipa Roglia)
prapovijesni lokalitet Podstine u Makru.
1.2. Arheoloko-paleontoloki lokaliteti:

- lokalitet Dubci (prijevoj Dubci u sjeverozapadnom dijelu Biokova 288m n. m.) je jedino
znaajno nalazite fosilne faune iz kotanih brea donjopleistocenske starosti na
podruju Parka
- jama Snjenica sjeverozapadno od najvieg biokovskog vrha Sv. Jure (1762 m) iz
ranog holocena, nalazite je fragmentalne lubanje s rogovljem obinog jelena
- jame sjeverno od vrha Voac (1422 m), nalazite fragmentalne lubanje s rogovljem
obinog jelena iz ranoga halocena
- pilja Drinova, iznad sela Bartulovii (525 m/nm), ostatci kostiju i zuba recentnih i
fosilnih ivotinja (spiljski medvjed i planinski svizac).
- Jujnovia pilja, kod zaseoka Jujnovii (Kozica), ostatci 72 skeleta raznih ivotinja i
cjelovit skelet odraslog jelena
pilja Baba, koja se nalazi ispod vrha tedovac (1061 m) na sjeveroistonoj strani
Parka gornjepleistocensko nalazite piljskih medvjeda i ostatci drugih ivotinja,
kozorog, mrki medvjed i planinski svizac (tragovi kretanja dinosaura)
2. Povijesna graditeljska cjelina
2.1. Seoska naselja (ambijenti graevinskog ruralnog nasljea), registrirano i evidentirano
kulturno dobro:
- zaseoci Zaveterja: Ursii, Tomai Brkulji (naselje Gornja Brela), zatieno kulturno
dobro
- zaseok Tomai Gornja Mala (naselje Gornja Brela)
34

zaseok Stari krabi (naselje Gornja Brela)

zaseok Pekovii/Radii (naselje Grabovac)
zaseok Topii (naselje Baka Voda)
zaseok Nemii (naselje Veliko Brdo)
zaseok Veliki Godinj, zaseok Mali Godinj, zaseok Druijanii (naselje Kozica)
3. Povijesni sklop i graevina

3.1. Civilne graevine:
- Ercegova gradina iz 15. st u Velikom Brdu
- Francuska cesta, cesta nikada nije dovrena i sauvana je samo fragmentarno s nizom
serpentina u donjem dijelu juno od Nevistine stine, a u Gornjim Brelima postoje
tragovi izvedenog dijela trase (cesta je tzv. bijela cesta bez asfalta, podzidana
kamenim zidovima i izvan je funkcije)
- Napoleonova cesta iz 19. stoljea koja se u veem dijelu trase poklapa sa sadanjom
dravnom cestom D62 (po trasi ceste danas se protee veim dijelom granica Parka
Zagvozd upa Raane)
- Turska peina u liticama Biokova iznad Vrutka
- utvrene spilje iznad Makra
- rimski lokalitet na istonoj strani Piraka
- topniki put
- Rodieva cesta
3.2. Fortifikacije:
- katel u Kotiini iz 17. st. na uem prostoru prapovijesnog naselja (RST-1314)
- Hercegova kula u Gornjim Brelima
- utvrda Poletnica s ostatcima turske kule na mjestu prapovijesne gradine
- utvrene pilje Makar
3.3. Graditeljski sklop
- sklop stare upne kue u Zagvozdu (jugoistono od crkve velike Gospe i zagvokog
groblja)
- sklop graevina u zaselku Kleii (naselje Gornja Brela).
3.4. Sakralne graevine:
- crkva Sv. Kria u Rastovcu (Zagvozd) iz 17. stoljea
- crkva Velike Gospe u Zagvozdu iz 17. stoljea
- crkva Sv. Martina u Kotiini 14. - 15. stoljea
- crkva Sv. Ante u Kotiini iz 19. stoljea
- crkva Sv. Nikole u Gornjim Brelima iz 14. 15. stoljea
- crkva Gospe od Zdravlja u Gornjim Brelima iz 18. st. (RST-1321)
- kapela Sv. Kaje u Gornjim Brelima iz 18 stoljea
- lokalitet Sutvid zapadno od ulazne recepcije Parka (prapovijesna utvrda na kojoj je jo
u kasnoj antici u razdoblju oko 5. 6. stoljea podignuta crkva Sv. Vida, crkva je
pregraena tijekom 11. 12. stoljea).
4. Memorijalna batina
4.1. Spomen (memorijalni) objekt
- spomenici i lokaliteti iz II. Svjetskog rata,
- lokaliteti iz Domovinskog rata (koje je potrebno obiljeiti).
5. Etnoloka batina
5.1 Etnoloko podruje:
- Kultivirani agrarni krajolik je najee oblikovan kao suhozidom omeene terase na
flinim obroncima Biokova, a ponekad i kao nain parcelacije polja. Ovakav agrarni
krajolik je vezan uz juni, primorski dio gdje je povijesno dominiralo ratarstvo nad
stoarstvom. Na podruju na kopnenoj strani Biokova, gdje su vrtae i doci, kultivirani
krajolik se sastoji od podzidanih terasa i obzidanih vrtaa i dolaca u suhozidu gdje je
35

dominiralo stoarstvo nad ratarstvom te je iz funkcionalnih razloga bilo neophodno

ograivanje.
5.2. Etnoloke graevine:
- stoarski stanovi (Podglogovik, Lemeini doci, Laane, Ravna Vlaka, i Pod Sv.
Nikolom)
- planinski stoarski stanovi (pojedinane graevine)
- sekundarno naselje Podglogovik, bunja (trim) u sekundarnom naselju Otuak.
7.
MJERE ZA UNAPRJEENJE I ZATITU PRIRODE, KRAJOBRAZNIH

VRIJEDNOSTI I OKOLIA, KULTURNIH DOBARA I DRUGIH VRIJEDNOSTI
PODRUJA
7.1. Razgranienja prostora prema zonama zatite

lanak 56.
(1) Zoniranje zatienog podruja je jedan od osnovnih koraka u planiranju koritenja i
upravljanja prostorom ija bi provedba trebala osigurati ouvanje prirodnih vrijednosti zatienih
podruja. Postupkom zoniranja zatienih podruja definira se postojee i planira budue
koritenje prostora u skladu s ciljevima ouvanja prirode. Zoniranje je obino izvedeno iz
traenog stupnja zatite u rasponu od stupnja gdje nije dozvoljen gotovo nikakav ljudski utjecaj
pa do zone koritenja gdje prirodni prostor unutar zone moe biti znatno promijenjen. Stupanj
zatite pojedinog podruja odreuje se sukladno potrebama ouvanja i upravljanja prirodnim
vrijednostima koje se na njemu nalaze. Sve zone predviene u sustavu zoniranja ne moraju biti
zastupljene u svakom zatienom podruju.
(2) Obzirom na temeljna obiljeja, uvjete i mogunosti koritenja i zatite prostora, prostor
Parka razgranien je na zone:
- zona stroge zatite - zona I
- zona usmjerene zatite - zona II
- zona koritenja - zona III.
(3) Za svaku zonu zatite utvreni su kriteriji koritenja prostora, kao i mogunosti i nain
obnove postojeih i izgradnje novih graevina te gospodarenja i postupanja u prostoru.
Povrine pojedinih zona prikazane su na kartografskom prikazu br. 4. Zone zatite u Parku
prirode, u mjerilu 1: 25 000.
ifra zone
1a
zona/podzona
povrina (ha)
vrlo stroga zatita
8,75
1b
I
stroga zatita
stroga zatita
2a
ouvanje stanita
15 180,43
2b
II
ouvanje tradicionalne arhitekture

usmjerena zatita
64,65
15 245,08
3a
3b
naselja
posjetiteljska infrastruktura
koritenje
III
% ukupne povrine PB
3 490,89
3 499,64
544,52
41,30
585,82
0,05
18,06
18,11
78,53
0,33
78,86
2,82
0,21
3,03
Tablica 11: Zone zatite unutar Parka
lanak 57.
(1) Zona I - zona stroge zatite obuhvaa podruja velike prirodne vrijednosti ije je
ouvanje od iznimne vanosti i koja ne zahtijevaju nikakve ili samo iznimne intervencije. Cilj
upravljanja podrujem ove zone jest ouvanje prirodnih procesa i stanita te njihovih sastavnica.
36

(2) U zoni stroge zatite zabranjeni su svi tipovi ekstrakcije prirodnih resursa. Takoer nisu
doputene intervencije u prostoru (osim u iznimnim okolnostima prema procjeni nadlenog
ministarstva) niti bilo kakva modifikacija prostora. Iznimno doputene intervencije u prostoru
ukljuuju lokaliziranje poara, uklanjanje invazivnih alohtonih vrsta, saniranje teta nastalih
prilikom havarija, u skladu s odredbama Zakona o zatiti prirode. Doputena su znanstvena
istraivanja te inventarizacija i monitoring (praenje stanja) bioloke raznolikosti.
(3) U zoni stroge zatite zabranjeni su zahvati i intervencije u prostoru, bilo kakva
izgradnja te gospodarenje prirodnim resursima, gospodarski lov i gospodarenje umama. Samo
u izuzetnim sluajevima dopustiti intervencije u ekosustave npr. u svrhu lokalizacije poara ili
uklanjanja invazivnih alohtonih vrsta (uz potivanje odredbi Zakona o zatiti prirode) te
sanitarne sijee uma i sanitarnog odstrjela divljai.
(4) U zoni stroge zatite ne mogu se planirati infrastukturni koridori bilo koje namjene (ni
trase iare u i iznad zone stroge zatite).
(5) Zona stroge zatite obuhvaa 18,11% podruja Parka, odnosno 3. 499, 64 ha, i u nju
su ukljueni svi speleoloki objekti (osim jednog predvienog za posjeivanje Jama za
Supinom) te podruja primorskih toila, ekosustava kamenjara primorskih padina i osobito
vrijednih umskih ekosustava kao posebno vanih stanita. Zona stroge zatite dijeli se u dvije
podzone:
- Podzona 1a - vrlo stroge zatite
- Podzona 1b - stroge zatite
(6) Podzona 1a - vrlo stroga zatita obuhvaa 0,05% podruja Parka, odnosno 8,75 ha.
Obuhvaa prostor sastojine biokovske jele na predjelu Kaoci i ispod Sutvida. Ova stanita
potrebno je ouvati zbog njihove geografske izoliranosti i posljedine morfoloke posebnosti,
submediteranskih znaajki, iznimne starosti i potpuno prirodnog stanja sastojina. Na ovom
podruju ne predviaju se nikakvi zahvati i nije dozvoljeno posjeivanje osim u svrhu
znanstvenih istraivanja i monitoringa.
(7) U podzoni vrlo stroge zatite (1a) nisu doputene intervencije u prostoru, ni bilo kakva
izgradnja i gospodarenje prirodnim resursima i intervencije u ekosustave. Nije dozvoljeno
posjeivanje, osim prolaza predvienim koridorom kroz zonu Sutvid, kao niti uspostava i/ili
postojanje puta ili ceste.
(8) Podzona 1b - stroga zatita obuhvaa 18,06% parka prirode Biokovo, odnosno 3.
490,89 ha. Ova zona zbog osjetljivosti ekosustava i ouvanja bioraznolikosti, geomorfolokih
znaajki te potencijalnog negativnog utjecaja veeg broja posjetitelja obuhvaa ire podruje
ume dalmatinskog crnog bora na predjelu Bukovac, zatim floristiki znaajna primorska toila i
zajednice kamenjara, primorske padine Biokova, vrh Sv. Ilije s koritom iznad Basta, ire
podruje lokaliteta Kaoci s visoko vrijednom zajednicom "biokovske" jele i crnog graba, predio
izmeu Kozjaka do Sv. Roka i Kimeta s vrijednim umskim sastojinama graba, bukve i
"biokovske" jele te podruje oko najvieg vrha Sv. Jure. Ovu zonu presjeca veina planinarskih
staza i u njoj je dozvoljeno posjeivanje niskog inteziteta markiranim planinskim stazama. U ovu
zonu spadaju i svi speleoloki objekti na podruju Parka, osim speleolokog objekta "Jama za
Supinom", predvienog za ureenje i otvaranje posjetiteljima Parka.
(9) U ovoj zoni moe se dozvoliti ogranieno i kontrolirano posjeivanje pod nadzorom
javne ustanove. U reimu nadzora Javne ustanove dozvoljene su aktivnosti ureenja i
odravanja planinarskih staza, puteva, vidikovaca, markacija i putokaza, info tabli i
interpretacijskih sadraja.
(10) Dozvoljeno je oznaavanje postojeih putova, postavljanje edukacijskih tabli te
osiguravanje vidikovaca uz postojee putove u funkciji posjeivanja uz upotrebu za Biokovo
tradicionalnih materijala. a u sklopu razraenog Sustava posjeivanja Parka.
(11) Dozvoljeno je postavljanje planinarskih sklonita uz postojee markirane planinarske
staze, a prema prijedlogu planinarskih drutava uz obaveznu verifikaciju HGSS-a i Javne
ustanove Parka.
37

(12) U ovoj zoni dozvoljena je ograniena ispaa u reimu nadzora Javne ustanove Parka.
lanak 58.
(1) Zona II - zona usmjerene zatite obuhvaa podruja velike vrijednosti za ouvanje,
gdje se oekuje znaajan angaman javne ustanove u svrhu ouvanja ili obnavljanja prirodnih i
kulturnih vrijednosti podruja. Cilj upravljanja podrujem ove zone jest ouvanje krajobraza tj.
antropogeno uvjetovanih ekosustava i njihove bioloke raznolikosti te kulturne batine podruja
i ouvanje prirodnih procesa i stanita te njihovih sastavnica.
(2) Zona usmjerene zatite (II) ukljuuje sva podruja koja bi bez provoenja aktivnih
mjera ouvanja i/ili revitalizacije promijenila svoje bitne karakteristike, bilo smanjenjem bioloke
raznolikosti ili smanjenjem raznolikosti krajobraza. Ova zona takoer obuhvaa sve umske
povrine kojima se gospodari uz obavezne uvjete zatite prirode te poljoprivredne povrine na
kojima se poljoprivreda provodi u skladu s ciljevima ouvanja i lovita u kojima se lovna
aktivnost odvija sukladno lovno gospodarskim osnovama i u njima ugraenim uvjetima zatite
prirode. Zona zatite (II) prema svrsi i namjeni moe se podijeliti u niz podzona.
(3) Zona usmjerene zatite obuhvaa najvei dio Parka, tj. 78,86%, odnosno 15.245,08
ha i karakteriziraju je stanita uma, travnjaka, golih i slabo obraslih stijena i makije te s njima
povezanih elemenata tradicionalne gradnje (suhozidi, lokve, bunari, pojedinani sakralni objekti,
pojedinani pastirski stanovi i kompleksi pastirskih stanova).
(4) Zonom usmjerene zatite (II) obuhvaeni su ekosustavi na kojima je potrebno ili se
moe predvidjeti da e biti potrebno primjenjivati aktivne mjere zatite tj. ouvanja prirode,
bioraznolikosti i krajobraza te kulturne batine. Takoer, u ovu zonu su ukljuena i podruja na
kojima je omogueno gospodarenje prirodnim resursima temeljem odgovarajuih gospodarskih
planova, tj. sukladno Pravilniku o zatiti i ouvanju, Pravilniku o unutarnjem redu Javne
ustanove Parka, Zakonu o zatiti prirode i drugim zakonima, kao i povrine tradicionalnih oblika
ekstenzivne poljoprivrede.
(5) U zoni usmjerene zatite:
- omoguava se obnova postojeih elemenata tradicijske gradnje u originalnim
gabaritima uz upotrebu tradicionalnih materijala i uz potovanje uvjeta zatite prirode i
zatite tradicijske batine prema odredbama Zakona o zatiti prirode i drugih
relevantnih zakona
- dozvoljeno je oznaavanje postojeih putova, postavljanje edukacijskih tabli te
osiguravanje vidikovaca uz postojee putove u funkciji posjeivanja uz upotrebu za
Biokovo tradicionalnih materijala, a u sklopu razraenog Sustava posjeivanja Parka
- u ovoj zoni se ne predvia otvaranje graevinskih zona, ali je dozvoljena obnova
postojeih graevina u skladu sa Uvjetima zatite prirode i drugih relevantnih zakona.
(6) Podzona 2a - podzona ouvanja stanita obuhvaa podruja velike vrijednosti za
ouvanje umskih, panjakih, stjenovitih i drugih ekosustava, koja su podvrgnuta aktivnoj
intervenciji kao nainu upravljanja ili se njima gospodari prema vaeim planovima i
programima gospodarenja. Ista obuhvaa i manje povrine poljoprivrednog obradivog zemljita
u tradicionalnoj upotrebi, kao i pojedinane elemente tradicijske arhitekture. U ovu zonu, iako
nisu grafiki istaknute, ulaze i sve postojee umske ceste i planinarske staze. Povrina
podzone je 78,53% podruja Parka, odnosno 15. 180,43 ha.
(7) U podzoni ouvanja stanita:
- potrebno je poticati oivljavanje ekstenzivnog stoarstva i uklanjanja drvenaste
vegetacije na tradicionalno travnjakim povrinama
- dozvoljavaju se aktivnosti koje doprinose revitalizaciji tradicionalne poljoprivrede
- dozvoljava se obnova i izgradnja manjih objekata namijenjenih za smjetaj stoke.
(8) Podzona 2b - podzona ouvanja tradicionalne arhitekture, obuhvaa 0,33%
podruja Parka, odnosno 64,64 ha, na kojima su prisutni obnovljeni i/ili neobnovljeni pojedinani
pastirski stanovi i/ili kompleksi pastirskih stanova, suhozidi i drugi elementi tradicijske
38

arhitekture, kao i sakralni objekti. Ovi objekti su veim dijelom u funkciji rekreacije te
revitalizacije tradicionalne poljoprivrede.
(9) U podzoni ouvanja tradicionalne arhitekture omoguava se:
- rekonstrukcija sakralnih objekata i drugih objekata zateenih u trenutku proglaenja
Parka uz dodatni uvjet uklapanja istih u graditeljsku tradiciju prostora upotrebom
tradicionalnih materijala i metoda gradnje na vidljivim plohama graevina
- na lokalitetima gdje postoje sklopovi pastirskih stanova obnova pastirskih stanova
(uvjetovana izradom konzervatorske studije obnove itavog sklopa stanova).
lanak 59.
(1) Zona III - zona koritenja obuhvaa podruja nie vrijednosti za ouvanje i/ili podruja
gdje je tradicionalno prisutan odreeni stupanj koritenja te se njima uglavnom upravlja u neke
druge svrhe znaajne za razvoj i funkcije zatienog podruja. Cilj upravljanja podrujem ove
zone jest odrivo koritenje prostora, u skladu s ciljevima ouvanja bioloke i krajobrazne
raznolikosti podruja. Ta je zona svojevrstan kompromis izmeu koritenja i zatite podruja, a
njezino koritenje mora biti u skladu s naelima odrivog razvoja, bez da se narui svrha i cilj
zatienog podruja. Zona koritenja (III) moe se podijeliti prema svrsi i namjeni na niz
podzona.
(2) Zona koritenja (III) obuhvaa i sva postojea naselja, izdvojene objekte razliite
namjene (planinarski domovi, odailjai) te podruja zateenog intenzivnog koritenja i veu
infrastrukturu u funkciji posjeivanja (posjetiteljski centri).
(3) Ova zona obuhvaa 3,03% Parka, odnosno 585,82 ha. U njoj se nalaze naselja,
infrastrukturni objekti, pojedinani objekti namijenjeni posjeivanju i pojedinani privatni objekti
razliite namjene. U ovu zonu, iako nisu grafiki istaknute, ulaze i sve javne prometnice na
Biokovu.
(4) U zoni koritenja doputeno je:
- poticanje i oivljavanje ekstenzivnog stoarstva i uklanjanja drvenaste vegetacije na
tradicionalno travnjakim povrinama
- oznaavanje postojeih putova, postavljanje edukacijskih tabli te osiguravanje
vidikovaca uz postojee putove u funkciji posjeivanja uz upotrebu za Biokovo
tradicionalnih materijala, a u sklopu razraenog Sustava posjeivanja Parka
- izgradnja infrastrukturnih objekata za posjetitelje unutar postojeih naselja (3a) (ulazi u
park, info toke, edukativni centri, centri za posjetitelje)
- izgradnja parkiralita unutar zone koritenja na lokacijama postojeih naselja.
(5) Podzona 3a - podzona naselja, obuhvaa 2,82% podruja Parka, odnosno 585,82 ha
ireg podruja naselja smjetenih uz granicu Parka.
(6) Otvaranje i/ili irenje graevinskih zona dozvoljava se samo u zoni koritenja, podzoni
naselja (3b) u obimu koju opravdava demografska slika podruja i potrebe lokalnog
stanovnitva tj. sukladno razvojnim strategijama/planovima pojedinih naselja.
(6) Unutar zone koritenja, podzone naselja (3a) mogue je planirati rekonstrukciju i
proirenje komunalne infrastrukture sukladno demografskim potrebama podruja tj. razvojnim
strategijama/planovima pojedinih naselja.
(7) Unutar zone koritenja, podzone naselja (3a) mogue je planirati gospodarske i radne
zone (uz uvjetovanje najviih ekolokih standarda), etno sela te stacionarne smjetajne
kapacitete (pojedinano do 60 kreveta) i kampove.
(8) U zoni koritenja, podzona naselja (3a), doputene su djelatnosti, izgradnja i
gospodarenje propisani u poglavljima V., VI., VII. i VIII. ovoga Plana.
(9) Podzona 3b - podzona posjetiteljske infrastrukture, obuhvaa sve javne
prometnice u Parku, usko podruje oko najvieg vrha Sv. Jure, speleoloki objekt predvien za
posjeivanje Jama za Supinom, prijevoj Staza s dijelom pastirskog naselja Podglogovik,
podruje izmeu vidikovca trbina, vrha Voac i planinarskog doma Voac, posjetiteljski punkt
39

Ravna Vlaka, lokalitet saniranog odlagalita otpada Donja Gora, podruje oko ulazne rampe
za biokovsku cestu te sekundarne ulaze u Park: Sarana, Milii, Brela gornja.
(10) Povrina podzone posjetiteljske infrastrukture (3b) je 0,21% podruja Parka, odnosno
41,30 ha.
(11) U podzoni posjetiteljske infrastrukture doputeno je:
- planirati uvoenje integriranog i organiziranog prijevoza posjetitelja (uz sagledavanje
postojee i u budunosti planirane infrastrukture, ukljuujui iaru), a sve u cilju
smanjenja negativnog utjecaja posjeivanja na prirodne vrijednosti Parka, u sklopu
razraenog sustava posjeivanja Parka
- na lokalitetima trbina-Voac, Donja gora i Glavni ulaz na Biokovskoj cesti planirati
infrastrukturu za prijem posjetitelja (parkiralite, sanitarni vorovi, info toka, manji
ugostiteljski objekti, centar za posjetitelje, i sve ostale vrste rekreativnih i adrenalinskih
sportova prihvatljivih za prostor Parka i sl.)
- na lokalitetu Gornja Brela neposredno na spoju nerazvrstane ceste s dravnom cestom
D-39 (rampa- Kuk-0) moe se planirati ulazni parking manjeg kapaciteta (20 parkirnih
mjesta) i info toka u funkciji Parka za posjeivanje i nadzor
- na lokalitetu Podglogovik moe se planirati parking za posjetitelje (do 80 parkirnih
mjesta) i info toka
- na lokalitetu Ravna Vlaka moe se planirati parking za posjetitelje (do 5 parkirnih
mjesta)
- na lokalitetu Ulaz Kaoci moe se planirati parking manjeg kapaciteta (10 parkirnih
mjesta) i omoguiti postavljanje/izgradnju manjeg objekta u funkciji Parka za
posjeivanje i nadzor.
Ope smjernice za planiranje koritenja prostora
lanak 60.
(1) Naselja, prometnice i infrastruktura se grade na nain kako je to propisano posebnim
Zakonima i propisima, ovim Planom te sukladno pravilima struke.
- Na podruju Parka mogue je planirati izgradnju samo jedne iare, ija trasa unutar
granica Parka ne smije biti dulja od 2 km.
- Komunalnu infrastrukturu planirati ukapanjem na ili uz trasu postojeih cesta.
- Omoguiti obnavljanje postojeih asfaltnih cesta i asfaltiranje razvrstanih cesta.
- Vodnogospodarske zahvate planirati na nain da ne ugroavaju opstanak prirodnih
stanita i uz njih vezanih vrsta te da negativno ne utjeu na krajobrazne vrijednosti
podruja. Ne doputa se betoniranje korita.
- Uvjetovati rjeavanje odvodnje sanitarnih/otpadnih voda svih objekata na podruju
Parka u skladu s najviim standardima, odnosno na naine koji imaju minimalan utjecaj
na hidroloki sustav i kvalitetu stanita.
- Osigurati ouvanje kulturne batine; omoguiti obnovu kulturnih dobara i elemenata
tradicijske arhitekture u originalnim gabaritima te uz prethodnu konzultaciju s
konzervatorskom slubom i Javnom ustanovom Parka te zadovoljene sve zakonske
uvjete.
- Dozvoliti postavljanje solarnih panela i individualnih malih vjetrenjaa za opskrbu
elektrinom energijom pojedinanih objekata.
(2) Gospodarske djelatnosti (turizam, poljoprivreda, stoarstvo, umarstvo, lovstvo) mogu
se obavljati na nain i u opsegu koji ne ugroava prirodne vrijednosti Parka, odnosno u skladu s
aktivnostima doputenim i definiranim u zoni usmjerene zatite i u zoni koritenja.
(3) Kroz planove i programe gospodarenja umama osigurati ouvanje velikih cjelovitih
kompleksa umskih ekosustava.
(4) Na podruju Parka zabranjeno je:
40

- ureenje speleolokih objekata za posjeivanje osim Jame za Supinom, uz potovanje

odredbi Zakona o zatiti prirode i ishoenje svih potrebnih suglasnosti/dozvola
- umjetno zasnjeivanje na cijelom podruju Parka
- graditi i/ili postavljati bilo koju infrastrukturu ija je namjena omoguavanje odvijanja
skijakih aktivnosti na podruju Parka
- graditi golf igralita
- izvan podzone naselja (3a), unoenje i uzgoj ivotinja (vrsta i pasmina), koje se
smatraju alohtonim na podruju Parka
- graditi sportske graevine (kako su definirane u l.65 Zakona o portu) izvan podzone
naselja (3a)
- asfaltiranje nerazvrstanih cesta kao i umskih cesta i pristupnih putova do objekata i
vidikovaca izvan podzone naselja (3a) i izvan zona posjetiteljske infrastrukture (3b)
- vaenje leda iz jama ledenica, osim za potrebe istraivanja i promocije Parka po
posebnoj odluci Javne ustanove
- daljnje kaptiranje izvora, osim za potrebe javne vodoopskrbe
- planiranje i koritenje prostora Parka prirode Biokovo za zbrinjavanje otpada.
7.2. Mjere zatite podruja ekoloke mree

lanak 61.
(1) Uredbom o proglaenju ekoloke mree propisane su i smjernice za mjere zatite ija
provedba osigurava postizanje i odravanje povoljnog stanja ciljeva ouvanja svakog podruja
ekoloke mree. Park je dio podruja ekoloke mree, odnosno meunarodno vanim
podrujem za ptice te vanim podrujem za vrste i stanine tipove, to ukazuje na visoku ocjenu
stanja zatienosti prostora.
(2) Za svako podruje ekoloke mree utvruju se ciljevi ouvanja i smjernice za mjere
zatite. Ciljevi ouvanja podruja ekoloke mree utvruju se u odnosu na ekoloke zahtjeve
europski i/ili nacionalno ugroenih vrsta i staninih tipova koje su kvalifikacijske za to podruje,
a temeljem strunih i znanstvenih kriterija.
(3) Na podrujima ekoloke mree, cilj je ouvanje ugroenih ili rijetkih staninih tipova
propisanim Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim
tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova, a primjenjuju se mjere sukladno
navedenom Pravilniku. Tamo gdje je cilj ouvanja ugroena divlja svojta, za koju su propisane
mjere zatite temeljem Zakona o zatiti prirode (npr. plan upravljanja ili akcijski plan),
primjenjuju se te mjere.
(4) U okviru upravljanja Parkom kao podrujem ekoloke mree, potrebno je posebnu
panju posvetiti identificiranim ciljevima ouvanja i provoenju propisanih mjera zatite, to
predstavlja osnovni preduvjet za adekvatno ouvanje podruja.
(5) Direktiva o pticama donesena je 1979. godine ima za cillj dugorono ouvanje svih
divljih ptijih vrsta i njihovih vanih stanita na teritoriju EU. Poseban naglasak je na zatiti
migratornih vrsta koja zahtijeva koordinirano djelovanje svih europskih zemalja. Propis se
odnosi na sve ptice koje redovito obitavaju na prostoru zemalja lanica, a za 181 ptiju vrstu
zahtijeva ouvanje dovoljno prostranih i raznolikih stanita za njihov opstanak. Takoer se
zabranjuju naini masovnog i neselektivnog lova te iskoritavanje, prodaja ili komercijalizacija
veine ptijih vrsta, uz odreene iznimke radi sporta i lova u sluajevima kada ptice
predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi ili drugih biljaka i ivotinja, te kad
nanose velike gospodarske tete.
(6) Direktiva o stanitima donesena 1992. godine ima za cilj doprinijeti ouvanju
bioraznolikosti lanica EU kroz zatitu prirodnih stanita i divlje flore i faune. Zatita podruja
provodi se ocjenjivanjem utjecaja pojedinih planova i zahvata te provoenjem mjera ouvanja
kroz zakonodavne propise, ugovorne i druge aranmane s vlasnicima i korisnicima zemljita te,
ukoliko je potrebno, kroz zasebne planove upravljanja. Direktiva o stanitima propisuje obvezu
41

ocjene prihvatljivosti svakog plana ili zahvata koji sam ili u kombinaciji s drugim planovima ili
zahvatima moe imati znaajan negativni utjecaj na ciljne vrste i stanine tipove podruja
ekoloke mree Natura 2000. Ukoliko se u postupku ocjene prihvatljivosti utvrdi da zahvat,
unato predvienim mjerama ublaavanja, ima znaajan negativan utjecaj na ciljne vrste i
staninih tipova Natura 2000 podruja, zahvat je potrebno odbiti. Ukoliko ne postoje alternativna
rjeenja, ovakav zahvat mogue je dopustiti u sluaju kada je utvren prevladavajui javni
interes (ukljuujui i onaj socijalne i gospodarske naravi), uz obvezu provedbe odgovarajuih
kompezacijskih uvjeta.
(7) Za cijelo podruje obuhvata Plana radi postizanja ciljeva ouvanja, a uslijed nedovoljne
istraenosti podruja kao i nepostojanje sustavnog monitoringa, potrebno je u okviru Plana
provoditi ciljano istraivanje i monitoring. Podrujima Ekoloke mree na podruju Parka
upravlja Javna ustanova Parka.
7.3. Mjere zatite kulturnih dobara

Ope odredbe
lanak 62.
(1) Uspostava i provoenje mjera zatite i obnove kulturnih dobara (kulturne batine)
proizlaze iz zakonskih propisa i standarda (Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara).
(2) Prostor Parka slabo je istraen i dokumentiran te upravo zbog niskog stupnja
istraenosti lokaliteti spadaju u grupu ugroenih i najmanje zatienih kulturnih dobara. Unutar
izgraenih podruja naselja preporua se detaljno istraivanje arheolokih zona do sterilnog
sloja te sukladno rezultatima valorizacije, prezentacija nalaza in situ koja moe utjecati na
izvedbene projekte planiranih graevina. Izvan izgraenih podruja preporua se detaljno
istraivanje i konzervacija nalaza uz mogunost koritenja metode anastiloze, a u ekstremnim i
temeljito dokumentiranim sluajevima i parcijalne dislokacije, a s tim da se prethodno na razini
prostornih planova opina i gradova detaljno utvrdi obuhvat pojedinih izdvojenih arheolokih
nalaza i reimi zatite istih.
(3) Propisanim mjerama zatite utvruju se obvezatni upravni postupci te naini i oblici
graditeljskih i drugih zahvata na kulturnim dobrima:
- arheolokim lokalitetima
- zonama zatite povijesnih naselja
- povijesnim sklopovima i graevinama ukljuujui njihove parcele
- etnolokim graevinama s pripadnim parcelama
- memorijalno povijesnim podrujima i obiljejima
- povrinama s obiljejima parkovne arhitekture
- kulturnog krajolika ili drugim povrinama s utvrenim obiljejima kulturnog dobra.
(4) Posebnom konzervatorskom postupku podlijeu sljedei zahvati na kulturnim dobrima:
popravak i odravanje postojeih graevina, rekonstrukcija, sanacija, konzervacija, nadogradnje,
prigradnje, preoblikovanja i graevinske prilagodbe (adaptacije), uvoenje instalacija i
infrastrukture, ruenja i uklanjanja graevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zatienim
parcelama ili unutar zatienih predjela, prenamjene postojeih graevina, izvoenje radova na
arheolokim lokalitetima i sl.
(5) Za navedene zahvate u stavku (4) ovoga lanka na graevinama, sklopovima,
povrinama (zonama) i lokalitetima za koje je utvrena obveza zatite, potrebno je ishoditi
zakonom propisane suglasnosti.
(6) U podrujima u kojima se ovim planom predvia izgradnja objekata, a prostor nije
izgraen i priveden namjeni temeljem dosadanjih prostornih planova, obvezuje se nositelj
zahvata da tijekom izrade istranih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoli osigura
arheoloko istraivanje, a rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheolokih nalaza u
prostoru i njihova valorizacija. Tako istraeni prostori obavezno se prezentiraju in situ, a
42

projektu konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje

objekata i ureivanje zemljita.
Prijedlog zatite kulturnih dobara
lanak 63.
(1) Prijedlog zatite nepokretnih kulturnih dobara i kulturne batine prikazan je na
kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora, u mjerilu 1:25 000.
Detaljnija razrada zatite povijesnih naselja obraena je u Konzervatorskom elaboratu Ruralna
naselja na podruju Parka Prirode Biokovo, izraena od Konzervatorskog odjela, uprave za
zatitu kulturne batine, Split, studeni 2001.
(2) Popis nepokretnih kulturnih dobara sadri kulturna dobra koja su zatiena Rjeenjem
o registraciji ili Rjeenjem o preventivnoj zatiti, kao i evidentirane lokalitete/cjeline/graevine za
koje je tijekom izrade Plana utvreno da imaju svojstva kulturnog dobra te se za njih predlae
donoenje akta o zatiti.
(3) Popis kulturne batine sadri lokalitete, povijesne/tradicijske cjeline i komplekse,
graevine i obiljeja koji su sastavni dio ukupnih vrijednosti povijesnog i tradicionalnog
ambijenta i identiteta prostora, ali nemaju status kulturnog dobra.
Statusi zatite su sljedei :
- R - kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara
- P - kulturno dobro zatieno Rjeenjem o preventivnoj zatiti
- E - evidentirano kulturno dobro ili evidentirana kulturna batina
- PR - prijedlog za upis kulturnog dobra u Registar nepokretnih kulturnih dobara
- PP - prijedlog za zatitu kulturnog dobra Rjeenjem o preventivnoj zatiti
- ZPP - kulturna batina lokalnog (ambijentalnog) znaaja, zatita Prostornim planom.
(4) Za kulturna dobra upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara i ona zatiena
Rjeenjem o preventivnoj zatiti u rubrici Postojei status zatite upisano je R tj. P.
Mjere zatite
lanak 64.
(1) Mjere zatite provode se jednako za sva kulturna dobra, arheoloke lokalitete i
arheoloke zone koje su utvrene Konzervatorskim elaboratom. Zatita arheoloke batine
odnosi se na neistraena te na potencijalna nalazita sukladno odredbama Zakona o Zatiti i
ouvanju kulturnih dobara.
(2) Arheoloke lokalitete i zone utvrene Konzervatorskim elaboratom potrebno je detaljno
istraiti ili dokumentirati te utvrditi nain koritenja arheolokih lokaliteta i zona. Svi navedeni
lokaliteti predstavljaju vrijednu kulturnu batinu i znaajni su elementi kako za kulturni tako i za
povijesni identitet prostora Parka.
(3) Za sve zahvate unutar Parka potrebno je ishoditi miljenje nadlene konzervatorske
slube budui da itav prostor ima vrijednost kulturnog krajolika. Ako se pri izvoenju bilo kakvih
radova unutar Parka naie na arheoloko nalazite izvoa radova duan je prekinuti sve
radove i o nalazu obavijestiti nadleno tijelo Konzervatorski odjel.
(4) Za svaku pojedinanu povijesnu i/ili tradicijsku graevinu kod koje su utvrena svojstva
kulturnog dobra (prema popisnoj listi) kao najmanja granica zatite utvruje se pripadna parcela
ili njen povijesno vrijedni dio. Mjere zatite primjenjuju se na graevine (parcele) koje su:
registrirane (R), preventivno zatiene (P) i ovim Planom predviene za zatitu (PR i PP).
Takoer se propisuje obveza izrade detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom e se
odrediti - intventarizirati posebno vrijedni prostori i graevine koje se tite kao pojedinana
nepokretna kulturna dobra.
43

(5) Mjere zatite na svim kulturnim dobrima provode se prema konzervatorskoj

metodologiji i opim pravilima konzervatorske struke, a ukljuuju:
- izradu konzervatorskih studija
- povijesno istraivanje
- arheoloka istraivanja
- konzervatorsko-restauratorska istraivanja
- publiciranje, promidba, edukacija.
(6) Mjere zatite kulturne batine provode se na temelju strunih miljenja koje izdaje
nadlena ustanova za zatitu kulturne batine i na temelju odredbi Plana. U naseljima Parka
posebnu kulturnu, arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost ima sauvana tradicijska arhitektura
graena u kamenu, koju je potrebno sauvati.
(7) Zbog ouvanosti naselja Parka i ukupnog etno podruja donose se sljedee ope
odredbe:
- povrina za razvoj naselja ograniava se na povijesni tradicijski graevinski obuhvat
naselja
- zabranjena je izgradnja uzduno uz cestu izvan povrine za razvoj naselja
- to vie ouvati i obnoviti kamenu arhitekturu te graevinske zahvate izvoditi u skladu s
tradicijskim znaajkama
- u cilju ouvanja kamene tradicijske arhitekture zabranjuje se ruenje kamenih kua,
kao i premjetanje istih, bez prethodne dozvole Ministarstva kulture
- u sluaju zahtjeva za izgradnjom nove kue na graevnoj estici, na kojoj ve postoji
tradicijska kamena kua koju se ne dozvoljava ukloniti ili premjestiti, mogua je
izgradnja druge stambene graevine na toj parceli, koja treba oblikovanjem i uporabom
materijala biti usklaena s tradicijskom arhitekturom
- sve nove graevine treba smjestiti na graevnoj estici u skladu s tradicijskim
zakonitostima, organizacijom naselja i mikrolokacije
- ukoliko postoji mogunost, obzirom na prostorne i ambijentalne znaajke mikrolokacije,
dozvoljava se uzduna orijentacija graevine
- u cilju poboljanja ivotnih uvjeta na tradicijskim kamenim kuama dozvoljava se
sanacija, adaptacija, popravak npr. izvedba sanitarija, produenje kue u dubinu
graevne estice zbog poveanja stambenog prostora
- kamene kue se mogu presloiti, podignuti na zidani podzid i izvesti niz drugih
odgovarajuih zahvata koji osiguravaju ouvanje kamene kue u skladu s tradicijskim
znaajkama, a ujedno i suvremeno i zdravo stanovanje.
(8) Unutar zone posjetiteljske infrastrukture trbina Voac za gornju postaju iare
Makarska-trbina-Voac potrebno je raspisati urbanistiko arhitektonski natjeaj za izradu
projektno tehnikog rjeenja koje e sagledati i uvaiti sve prostorne datosti i mogunosti terena,
a sve u skladu s posebnim uvjetima zatite prirode.
(9) Za zatiene ruralne cjeline i eko etno sela potrebno je izraditi konzervatorsku podlogu
odnosno smjernice za njihovu zatitu i obnovu.
(10) Za planinske stoarske stanove sklopove: Podglogovik, Lemeini doci, Mali Vrv i
Pod Sv. Nikolom potrebno je izraditi konzervatorsku podlogu sa smjernicama za njihovu zatitu i
obnovu. Do izrade konzervatorske podloge cijelog sklopa nije mogua rekonstrukcija postojeih
objekata.
7.3.1. Zone zatite povijesnih naselja
lanak 65.
Zona djelomine zatite povijesnih struktura i potpune zatite povijesnog
graevinskog prostora
(1) Zona djelomine zatite povijesnih struktura i potpune zatite povijesnog graevinskog
44

prostora obuhvaa itavo izgraeno povijesno podruje pojedinog naselja kojeg ini:
- zona primarne povijesne seoske strukture (primarna naselja)
- zona sekundarne povijesne seoske strukture kraj 19. i poetak 20. stoljea.
(2) Povijesno graevinsko podruje ini niz okunica stambeno - gospodarske funkcije s
pripadajuim kuama i gospodarskim graevinama na koje se u produetku nastavljaju
obradive povrine (vrtae, povrtnjaci i vonjaci) te javni sadraji i prostori unutar povijesnih
naselja. Ta zona identificirana je kao povijesno graevinsko podruje nastalo tijekom 18./19. st.
koje je sauvalo intaktan povijesni obuhvat i karakteristinu, izrazito izduenu parcelaciju s
tradicijskom poljodjelskom namjenom kao i karakteristine zajednike seoske prostore i javne
graevine. Unutar zone zatite stupanj sauvanosti povijesne i tradicijske graditeljske strukture
je razliit te varira od u potpunosti sauvanih izvornih kompleksa i sklopova do nepotpuno
sauvanih i djelomino unitenih sklopova i objekata te novogradnji.
(3) Sustavom mjera zatite u toj zoni se propisuje potpuna zatita i ouvanje svih kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti uz potivanje tradicijskih funkcija prostora i sadraja:
- maksimalno ouvanje povijesnog obuhvata graevinskog podruja te revitalizacija i
obnova naselja iskljuivo unutar povijesnog graevinskog podruja
- zatita i ouvanje osnovnih elemenata povijesne matrice naselja, parcelacije i
karakteristinih skupina graevina, oblika graevina i sklopova, gabarita i povijesnih
sadraja
- kontrola unoenja novih struktura i sadraja razliitih od tradicijskih
- prilagoavanje postojeih tradicijskih funkcija i sadraja suvremenim potrebama uz
minimalne fizike intervencije u povijesne strukture primjenom metoda sanacije,
obnove, konzervacije i restauracije. Te metode primjenjuju se na visoko valorizirane
sklopove i objekte
- prezentaciju i restituciju izvornih prostorno-ambijentalnih i arhitektonskih oblika
izgubljenih prilikom recentnih intervencija
- prilagoavanja funkcija i sadraja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizikih izmjena
ouvanih elemenata tradicijskih struktura
- prilagodba novih ili oteenih struktura i sklopova metodom rekonstrukcije,
interpolacije, rekompozicije i preoblikovanja u cilju uspostave tradicijskih odnosa ili
povezivanja povijesnih s novim strukturama.
Zona ambijentalne zatite
(4) Zona ambijentalne zatite dijeli se na:
- kontaktnu zonu recentnog irenja naselja
- zonu zatite (zelenih) povijesno neizgraenog prostora
- zonu zatite karakteristinih vizura i eksponiranih lokacija
- zonu zatite kultiviranih povrina.
(5) Sustavom mjera zatite u zoni ambijentalne zatite se propisuje:
- maksimalno ouvanje krajobraznih znaajki povijesne seoske cjeline, ouvanje vizura i
panorame te harmoninog sklada cjeline
- ouvanje neizgraenog podruja uz obnovu izvornih krajobrazno - hortikulturnih
elemenata i strogu kontrolu unoenja novih sadraja tj. samo onih koji se baziraju na
tradicijskom koritenju prostora i u skladu su s tradicijskim ambijentalnim znaajkama
- prilagodba nove gradnje tradicijskom oblikovanju.
7.4. Mjere zatite krajobraznih vrijednosti
Ope mjere zatite
lanak 66.
(1) Planom su utvrene mjere zatite krajobraznih vrijednosti. Povijesne naseobinske,
graditeljske i vrtno-perivojne cjeline, prirodni i kultivirani krajolici, kao i pojedinane graevine
45

oznaene kao kulturno dobro ili kulturna batina zajedno s pripadajuim parcelama i vizualnim
okoliem, moraju biti na struno prihvatljiv i vrstan nain ukljueni u budui razvitak Parka.
(2) Zatita krajobraznih (kulturno-povijesnih i prirodnih) vrijednosti podrazumijeva
ponajprije sljedee:
- ouvanje i zatitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora,
- poticanje i unapreivanje odravanja i obnove zaputenih poljodjelskih zemljita,
zadravajui njihov tradicijski i prirodni ustroj
- zadravanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pjeakih staza, putova obiljeenih
raspelima i pokloncima, poljskih putova i umskih prosjeka),
- ouvanje povijesnih naseobinskih cjelina (gradsko-seoskih i seoskih naselja i
izdvojenih sklopova) u njihovu izvornom okruenju, s povijesnim graditeljskim ustrojem
i naslijeenom parcelacijom
- oivljavanje demografski osiromaenih i naputenih povijesnih naselja i njihovih
dijelova kao i pojedinanih okunica etnoloke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti
- ouvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeenih vrijednosti
krajolika i slikovitih pogleda (vizura)
- rekonstrukcija izgubljenih i unitenih elemenata kulturnog krajolika, uporabe povrina,
dijelova naselja i karakteristinih djelatnosti vezanih uz njih
- ouvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadraja, tradicijskih djelatnosti,
tradicionalnih poljodjelskih kultura i tradicionalnog naina obrade zemlje
- zadravanje i ouvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, dijelova zemljita-predjela,
uma, livadnih povrina itd. od kojih neki imaju simbolina i povijesna znaenja
- ouvanje prirodnih znaajki dodirnih predjela kontaktnih zona uz zatiene
naseobinske i graditeljske cjeline kao i svih ostalih predjela koji nisu posebno zatieni,
kao to su obale i rukavci vodotoka, prirodne ume, bare, kultivirani krajolik, budui da
pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj batini.
(3) Zabranjuje se naruavanje temeljnih krajobraznih vrijednosti prostora. Planom se
utvruje posebna skrb o ouvanju prirodnih krajobraza koji su obiljeeni kao cjeline autohtonog
pejzaa od zahvata u prostoru koji nisu predvieni ovim Planom.
(4) Nije dozvoljeno ugroavanje, oteenje i unitavanje izvornih prirodnih vrijednosti,
pojava i oblika unutar podruja Parka.
(5) Povrine posebne vrijednosti umske vegetacije tite se kao podruja rezervatnog
karaktera na kojima je zabranjena bilo kakva sjea i zateeno stanje se zadrava u potpunosti.
Povrine posebnih botanikih i zoolokih vrijednosti odlikuju se i lijepim vidicima i pravi su
prirodni botaniki vrt. Ova podruja podlijeu strogoj zatiti radi vrijednosti krajolika i ouvanja
stjenovitih stanita na kojima se gnijezde ugroene vrste ptica te obitavaju endemine petrofilne
zajednice.
lanak 67.
(1) Mjere za ouvanje slike naselja, odnosno kulturnog krajobraza su:
- ouvanje tradicionalne tipologije (priplaninskih) naselja i planinskih sekundarnih naselja
- sprijeavanje povezivanja povijesnih graevinskih zona pojedinih naselja u
kontinuirane izgraene poteze uz prometnice, u kojima se gubi povijesni prostorni
identitet i oblik naseljenosti
- ouvanje neometanog pogleda na konture naselja, na graevine - nositelje prostornog
identiteta kao to su tornjevi crkava, istaknuti povijesni sklopovi i graevine, istaknute
tradicijske graevine na krajnjim tokama ili na istaknutim poloajima u naselju,
skulpture i sl.
- poticanje i unapreenje sanacije i obnove povijesnih graevina, poglavito tradicijske
arhitekture u kamenu i ukljuivanjem istih u suvremene organizacijske sustave
- poticanje i unapreienje odravanja zaputenih poljodjelskih povrina, zadravanjem
njihove tradicijske i prirodne strukture
- ne dozvoljava se ruenje suhozida, pastirskih stanova i drugih elemenata tradicionalnih
graevina.
46

(2) Osigurati ouvanje kulturne batine; omoguiti obnovu kulturnih dobara i elemenata
tradicijske arhitekture u originalnim gabaritima uz prethodnu konzultaciju s konzervatorskom
slubom i Javnom ustanovom Parka te zadovoljene sve zakonske uvjete.
(3) Omoguiti rekonstrukciju suhozida, podzida (terasa), lokvi i bunara kao i drugih
elemenata tradicionalne arhitekture u originalnim gabaritima i uz upotrebu za ovo podruje
tradicionalnih materijala.
8. UVJETI GRADNJE
8.1. Smjernice za gradnju na povrinama naselja
lanak 68.
(1) Povrine naselja su prostori temeljem kojih se ovim Planom utvruju granice
graevinskih podruja.
(2) Povrine naselja razgraniene ovim Planom su dijelovi administrativnih naselja
(zaseoci ili dijelovi zaselaka), preteno na rubnim dijelovima Parka.
(3) Graevinska podruja naselja (prema administrativnoj podjeli) su:
1. Opina Brela
1.1. Gornja Brela
1.
1.1.1. krabii
2.
1.1.2. Subotie
3.
1.1.3. Carevii*
4.
1.1.4. Zaveterje-Ursii
5.
1.1.5. Brkulji
6.
1.1.6. Tomai
7.
1.1.7. Bartulovii
8.
1.1.8. Gornja Mala (Tomai
Kleii)
2 Opina estanovac
2.1. Grabovac
8.
2.1.1. Radii-Pejkovii
3. Opina Zagvozd
3.1. Rastovac
9.
3.1.1. ute
10.
3.1.2. Serdarevii, ugo
11.
3.1.3. Lonari
12.
3.1.4. Dedii*
13.
3.1.5. Stanii, Maslii,
Vranjii
3.2. Zagvozd
14.
3.2.1. Brnasi
15.
3.2.2. Katuii
16.
3.2.3. Brzice
17.
3.2.4. Mucii
18.
3.2.5. Milii *
3.3. upa
19.
3.3.1. Sudie
20.
3.3.2. Turii*
21.
3.3.3. Garmazi
22.
3.3.4. Gudelji, Miloi
23.
3.3.5. Roglii, Luetii *
4. Grad Vrgorac
4.1. Raane
24.
4.1.1. Njivice
25.
4.1.2. Veliki Godinj
26.
4.1.3. Mali Godinj
27.
4.1.4. Druijanii
28.
4.1.5. Gomila
29.
4.1.6. Lendii
30.
4.1.7. Pejkovii*
31.
4.1.8. Oii
32.
4.1.9. Luine
33. 4.1.10. Rotni Dolac
4.2. Kozica
34.
4.2.1. Donji Ravlii
35.
4.2.2. Pucari*
36.
4.2.3. Jujnovii
37.
4.2.4. Lendii **
38.
4.2.5. Pavii*
39.
4.2.6. Vranjei
40.
4.2.7. Marasi **
41.
4.2.8. Okmadii **
42.
4.2.9. Sarana **
5. Opina Podgora
5.1. Gornje Igrane
43.
5.1.1. oii *
5.2. Dranice
44.
5.1.2. Papii
45.
5.1.3. ikii
6. Grad Makarska
6.1. Veliko Brdo
46.
6.1.1. Nemii *
7. Opina Baka Voda
47

7.1. Baka Voda

47.
7.1.1. Topii *
8. Opina Tuepi
- 9. Opina Zadvarje
- -
* Naselja dijelom u Parku

** Naselja bez stanovnika
Tablica 12. Naselja unutar Parka
lanak 69.
Unutar povrina za razvoj naselja predvia se obnova i revitalizacija povijesnog
graevinskog fonda to ukljuuje zahvate, adaptacije, sanacije, konzervacije, rekonstrukcije i
dogradnje postojeih graevina, te izgradnju novih graevina, namijenjenih za:
- stanovanje, poslovne, pomone, gospodarske i proizvodne djelatnosti
- javne djelatnosti (uprava, pravosue, udruge graana, politike stranke i sl.) i pratee
sadraje
- drutvene djelatnosti (odgoj i obrazovanje, zdravstvena zatita)
- trgovake i uslune sadraje
- turistike i ugostiteljske sadraje
- vjerske sadraje
- prometnu, komunalnu infrastrukturu,
- sport i rekreaciju
- groblja
- prezentaciju kulturne i prirodne batine
- posjeivanje (posjetiteljsko-informacijski centri, izletita i sklonita za izletnike,
promatranice, vidikovci, odmorita, parkiralita za osobne automobile i autobuse,
sanitarni prostori, poune staze s edukativnim tablama/panoima i sl.)
- seoski turizam
- ugostiteljske usluge u domainstvu i seljakom domainstvu, sukladno posebnim
propisima.
lanak 70.
(1) Unutar povrina za razvoj naselja mogue je ureenje graevina i povrina koje slue
za nesmetano funkcioniranje naselja, a u skladu s uvjetima ureenja i zatite okolia.
(2) Objekti i graevine, arhitektonskim oblikovanjem, visinom i izborom materijala trebaju
biti u skladu s prostorom na kojem se grade.
(3) Urbani mobilijar (klupe, oglasne ploe, paviljoni, nadstrenice, autobusna stajalita) te
drugi slini sadraji moraju odgovarati prostoru uz odabir odgovarajuih tipskih rjeenja.
lanak 71.
Unutar povrina za razvoj naselja ne mogu se graditi graevine i objekti koji bi svojom
namjenom i koritenjem, posredno ili neposredno, ugroavale ivot i rad ljudi u naselju te
kulturne i prirodne vrijednosti Parka.
lanak 72.
(1) Na jednoj graevinskoj estici unutar povrine naselja mogu se graditi stambene,
poslovne, stambeno-poslovne graevine te uz njih gospodarske i pomone graevine koje s
ovima ine cjelinu.
(2) Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka mogu se koristiti i prostori/graevine koji
ranije nisu bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomonog ili
gospodarskog prostora.
48

(3) Svi objekti na graevinskoj estici moraju biti usklaeni s ambijentom i tradicijskim
oblikovanjem okunice i pojedinanih graevina.
lanak 73.
Rekonstrukcije i izgradnja graevina na povrinama naselja osobito u zoni zatite
kulturnog dobra provode se sukladno Planu i posebnim propisima.
lanak 74.
(1) Stambenim graevinama smatraju se obiteljske kue povrine do 400 m2, stambene i
viestambene graevine (preko 400 m2) i graevine za povremeno stanovanje (vikendice).
(2) Viestambene graevine (s vie od tri stambene jedinice) ne mogu se graditi u
dijelovima naselja koji ulaze u obuhvat Parka.
lanak 75.
(1) Stambeno-poslovne graevine su graevine u kojima se osim stanovanja mogu
obavljati ostale gospodarske i poslovne (tihe i iste) djelatnosti.
(2) Povrina za obavljanje gospodarsko-poslovne djelatnosti ne smije prelaziti 50%
ukupne povrine graevine/zgrade.
lanak 76.
(1) Poslovnim i proizvodnim graevinama smatraju se prostori u kojima se obavljaju
uslune i trgovake djelatnosti, ugostiteljsko-turistike djelatnosti i manje proizvodne graevine
za tihe i iste djelatnosti.
(2) Bune i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se planirati unutar Parka, odnosno
mogu se planirati samo one djelatnosti koje zadovoljavaju kriterije posebnih propisa koji se
odnose na zatitu od buke, zatitu zraka, voda i tla.
(3) Unutar povrina naselja nije mogue planirati proizvodne zone gospodarske namjene
(proizvodni pogoni) koje svojim postojanjem i radom oteavaju i ugroavaju ostale funkcije u
naselju i zagauju okoli.
lanak 77.
Postojee poslovne i proizvodnih graevine u izgraenim dijelovima naselja koje ne
zadovoljavaju kriterije ovog Plana u pogledu izgraenosti, minimalne udaljenosti od javnih
povrina, susjedne mee i drugih graevina te nemaju odgovarajui pristupni put, mogu se
rekonstruirati u zateenim tlocrtnim i visinskim gabaritima uz uvjet da osnovna djelatnost nije u
suprotnosti s kriterijima utvrenim ovim Planom.
lanak 78.
Gospodarske graevine su graevine u funkciji stanovanja kao pratei objekti za
obavljanje primarne poljoprivredne djelatnosti u podrujima naselja, a to su:
- graevine bez izvora zagaenja (upe, sjenici, ljetne kuhinje, spremita poljoprivrednih
strojeva i proizvoda, suare, punice, krune pei, manji pogoni u funkciji
poljoprivredne djelatnosti, pelinjaci i sl.)
- graevine s potencijalnim izvorima zagaenja (staje, svinjci, peradarnici, kuniarnici i
sl.)
- graevine u funkciji seoskog turizma (bez smjetajnih sadraja) i graevine za pruanje
ugostiteljske usluge u seljakom domainstvu, sukladno posebnim propisima.
lanak 79.
(1) Gospodarske graevine s potencijalnim izvorima zagaenja su graevine za potrebe
uzgoja i tova stoke, peradi, kunia i sl.
49

(2) Na povrinama naselja u gospodarskim graevinama dozvoljen je uzgoj do 10 uvjetnih

grla stoke. Izuzetno, maksimalni broj svinja ograniava se na 10 komada, a maksimalni broj
peradi na 5 000 komada. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo teine 500 kg i obiljeava
koeficijentom 1,00 te se temeljem toga sve vrste stoke ili peradi svode na uvjetna grla
primjenom sljedeih koeficijenata.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka na graevinskim esticama koje se nalaze unutar
povrina naselja dozvoljen je uzgoj do 20 uvjetnih grla stoke (osim u naselju Zagvozd), uz uvjet
da gospodarska graevina bude udaljena od regulacijskog pravca min. 50 m. Ukoliko na
graevinskoj estici koja se nalazi unutar povrine za razvoj naselja nije mogue osigurati
propisanu min. udaljenost od regulacijskog pravca dozvoljena je izgradnja i na poljoprivrednom
zemljitu izvan povrina naselja koje sa graevinskom esticom unutar povrine naselja ini
funkcionalnu i vlasniku cjelinu.
(4) Gospodarske graevine treba prvenstveno graditi u formi lokalne tradicijske gradnje,
tradicijskim graevinskim materijalom i tradicionalnim pokrovom.
lanak 80.
(1) Pomonim graevinama smatraju se garae za osobna vozila, drvarnice, spremita,
nadstrenice, kotlovnice za kruto i tekue gorivo, podzemni spremnici goriva za grijanje,
punice i sl.
(2) Pomone graevine moraju se oblikovati na nain da budu usklaene s tradicijskim
oblikovanjem i uvjetima mikrolokacije.
(3) Nadzemni spremnici goriva i plina nisu doputeni.
lanak 81.
Graevinama javne i drutvene namjene smatraju se graevine u funkciji javne
djelatnosti (uprava, pravosue, udruge graana, politike stranke i sl.), drutvenih djelatnosti
(odgoj i obrazovanje, zdravstvena zatita), vjerskih i kulturnih djelatnosti.
lanak 82.
(1) Ugostiteljsko-turistike graevine su graevine u funkciji pruanja ugostiteljskoturistikih usluga (restorani, pansioni i sl.).
(2) Meu ove graevine spadaju i graevine iz sustava posjeivanja, a koje se nalaze
unutar graevinskog podruja naselja (informacijski punktovi).
lanak 83.
(1) Graevinama sportske i rekreacijske namjene smatraju se graevine u funkciji
sporta i rekreacije koje se grade na povrinama unutar naselja.
(2) Sportsko-rekreacijske povrine su igralita za mali nogomet, koarku, odbojku,
boalita i sl. Uz igralita se mogu graditi i graevine za pratee sadraje svlaionice, klupske
prostorije i manji ugostiteljski objekti.
8.1.1. Uvjeti gradnje - graevinska podruja naselja

lanak 84.
(1) Graevinska estica koja se nalazi unutar povrine naselja mora imati povrinu i oblik
koji omoguava njeno funkcionalno i racionalno koritenje i izgradnju u skladu s odredbama
ovoga Plana.
(2) Potrebno je, gdje god je to mogue, sauvati raspored i broj tradicionalnih graevinskih
estica (okunica, kua, kao i tradicionalnu parcelaciju).
50

lanak 85.
(1) Stambene graevine unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja prema
nainu i obliku gradnje mogu biti: slobodnostojee (otvoreni tip gradnje), dvojne (poluotvoreni tip
gradnje) i graevine u nizu, a u neizgraenom djelu graevinskog podruja naselja mogu se
graditi samo kao slobodnostojee i dvojne graevine.
(2) Za gradnju stambenih graevina unutar graevinskog podruja naselja odreuje se:
minimalna veliina graevinske parcele, koeficijenti izgraenosti (kig), koeficijenti iskoritenosti
(kis), maksimalan broj etaa (E) i maksimalna visina (Tablica 13.).
Stambene graevine - izgraeni dio graevinskog podruja naselja
Prostorni
pokazatelji
Min.
parcela
(m2)
kig
kis
Grad / opina
Makarska
Vrgorac
sl.stojea
dvojna
u nizu
sl.stojea
dvojna
300
280
250
0,35
0.40
300
300
200
0.4
0.4
250
200
200
0,4
0,5
250
200
150
0.3
0,35
300
300
150
0,35
0,4
250
150
0.4
0.4
Baka
Voda
300
200
150
0.4
0.4
u nizu
0,50
0.4
0,5
0,50
0,5
0,4
0,5
sl.stojea
dvojna
u nizu
1,0
1,2
1.2
1.2
1.2
1.2
1,2
1,5
1,5
1.0
1.2
1,5
1,0
1,2
1,5
1.2
1,2
1,2
1,2
1,2
1,5
Po(S)+P+2
Po(S)+P+2
9,0
9,0
Max.broj etaa (E)

Max. visina (m)
estanovac Zagvozd
Brela
Podgora
Po+P+1+Pk Po(S)+1+Pk/ Po+P+1+Pk/ Po+ P+2

Po(S)+P+2 Po+ P+2
Po+ P+2
Po+P+1+Pk
9,0
8,2
7,2
7,2
Po(S)+P
+2
9,0
Stambene graevine - neizgraeni dio graevinskog podruja naselja

Prostorni
pokazatelji
Min.
parcela
kig
kis
Grad / opina
Makarska
Vrgorac
sl.stojea
350
500
300
300
300
500
Baka
Voda
500
dvojna
sl.stojea
dvojna
280
0,3
0,3
500
0.3
0,3
400
0.3
0,3
250
0,3
0,35
300
0,35
0,4
400
0,3
0,3
400
0,3
0,35
sl.stojea
1,2
1,2
0,9
1,0
1,0
0,9
1,0
dvojna
1,2
1,5
0,9
1,2
1,2
0,9
1,2
Po(S)+P+2
Po(S)+P+2
Po+P+1+Pk
Po(S)+P+2
Po(S)+P+1+
Pk /
Po+ P+2
Po+(S)P+1
+Pk /
Po+(S)P+2
9,0
9,0
9,0
8,2
9,0
Max.broj etaa (E)

Max. visina (m)
Brela
estanovac Zagvozd
Podgora
Po+(S)P+2 Po+(S)P+2
9,0
9,0
Tablica 13. Prostorni pokazatelji za stambene graevine
lanak 86.
(1) Stambeno-poslovne graevine unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja
prema nainu i obliku gradnje mogu biti: slobodnostojee (otvoreni tip gradnje), dvojne
(poluotvoreni tip gradnje), a u neizgraenom djelu graevinskog podruja naselja mogu se
graditi samo kao slobodnostojee.
(2) Za gradnju stambeno-poslovnih graevina unutar graevinskog podruja naselja
odreuje se: minimalna veliina graevinske parcele, koeficijenti izgraenosti (kig), koeficijenti
iskoritenosti (kis), maksimalan broj etaa (E) i maksimalna visina (Tablica 14.).
51

Stambeno-poslovne graevine u izgraenom dijelu naselja

Grad / opina
Prostorni
pokazatelji
Min.
parcela
kig
kis
Makarska
Vrgorac
sl.stojea
300
300
250
250
300
300
Baka
Voda
300
dvojna
sl.stojea
dvojna
sl.stojea
dvojna
280
0,35
0.40
1,0
1,2
300
0.4
0.4
1.2
1.2
200
0,4
0,5
1,2
1,5
200
0,3
0,35
1,0
1,2
300
0,35
0,4
1,0
1,2
250
0,3
0,3
1,2
1,2
200
0,4
0,4
1,2
1,2
Po(S)+P+2
Po(S)+P+2
Max.broj etaa (E)

Max. visina (m)
Prostorni
pokazatelji
Brela
estanovac Zagvozd
Podgora
Po+P+1+Pk Po+S+P+2 Po+P+1+Pk/ Po+(S)P+1

Po(S)+P+2
Po+ P+2
+Pk
9,0
9,0
9,0
9,0
Stambeno-poslovne graevine u neizgraenom dijelu naselja
Grad / opina
7,2
Po+(S)P+ 2
9,2
Makarska
Vrgorac
Min. parcela.
350
500
500
500
400
500
Baka
Voda
500
kig
kis
0,3
1,2
0,3
1,2
0,3
1,2
0,3
1,0
0,3
1,2
0,3
1,2
0,3
1,2
Po(S)+P+2
Po(S)+P+2
9,0
9,0
Max.broj etaa (E)

Max. visina (m)
Brela
estanovac Zagvozd
Podgora
Po+P+1+Pk
Po+P+1+Pk/
Po+S+P+2
Po+(S)P+2
Po(S)+P+2
Po+ P+2
9,0
9,0
9,0
9,0
Po+(S)P+ 2
9,0
Tablica 14. Prostorni pokazatelji za stambeno-poslovne graevine
lanak 87.
(1) Za stambene i stambeno-poslovne graevine nije propisana max. veliina graevinske
parcele. Na graevinskim parcelama veim od 500 m ne mogu se graditi ove graevine
tlocrtne povrine vee od 200 m, odnosno ne moe se primijeniti propisani koeficijent
izgraenosti (kig), te se s poveanjem graevinske parcele, proporcionalno smanjuje koeficijent
izgraenosti.
(2) Iznimno za rekonstrukciju graevina registriranih i evidentiranih kao kulturno dobro i
rekonstrukciju i gradnju graevina u zonama zatite kulturnog dobra, ne primjenjuju se prostorni
pokazatelji iz stavka (2) ovog lanka, ve se isti odreuju prema posebnim propisima i u skladu
s lancima 62. - 65. ovoga Plana.
(3) U gusto izgraenim ruralnim dijelovima naselja i zatienim ruralnim cjelinama
povrina graevinske parcele na kojoj je izgraen objekt moe biti prema zateenom
vlasnikom stanju, a parcela moe biti i sama graevina.
(4) Kod rekonstrukcije i zamjene postojee graevine iz stavka (2) novom graevinom,
odnosno u sluaju interpolacije u ve izgraenim dijelovima naselja, nova se graevina moe
graditi i na postojeoj graevinskoj estici manje veliine od propisane, ukoliko se pri tom
potuje postojea matrica naselja (parcelacija), ali pod uvjetom da je veliina te graevine i
njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na minimalne udaljenosti od javnih
povrina, susjedne mee i drugih graevina.
lanak 88.
(1) Stambene, stambeno-poslovne i poslovne graevine postavljaju se prema ulici, a
pomone, gospodarske i dvorine poslovne graevine po dubini graevne estice iza tih
graevina.
52

(2) Organizacija graevinske estice ovisi o veliini iste, te o tradicijskoj organizaciji kua,
kao i ueg dijela prostora naselja u kojem se ista nalazi.
(3) Iznimno, moe se dozvoliti i drugaiji smjetaj na graevnoj estici ukoliko
konfiguracija terena i oblik estice te tradicionalna organizacija estice ne dozvoljavaju nain
gradnje odreen u prethodnom stavku ovoga lanka.
lanak 89.
(1) Stambene graevine treba smjestiti na graevinskoj estici na nain da se potuje
graevinski pravac i ritam naselja.
(2) Graevine koje se izgrauju na slobodnostojei nain ne mogu se graditi na
udaljenosti manjoj od 3,0 metra od susjedne mee, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore.
Iznimno, udaljenost graevine od susjedne mee moe biti i manja u izgraenim dijelovima
graevinskog podruja naselja u sluaju da smjetaj graevine na susjednoj graevnoj estici
omoguava postizanje propisanog razmaka izmeu graevina, odnosno potivanje ritma
izgradnje u naselju ili dijelu naselja.
(3) Na dijelu graevine koja je izgraena na udaljenosti manjoj od 3,0 metra od susjedne
mee, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim ako se na susjednoj graevnoj estici
nalazi javna povrina (javni put, zelenilo i sl.).
(4) Otvorima se u smislu stavaka 2. i 3. ovoga lanka ne smatraju fiksna ustakljenja
neprozirnim staklom maksimalne veliine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke,
ventilacijski otvori najireg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija
odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogue ostvariti vizualni kontakt.
(5) Udaljenost stambenih graevina od vanjskog ruba uline ograde (regulacijskog pravca)
u neizgraenim dijelovima naselja je 5,0 metara, a u izgraenim dijelovima graevinskog
podruja, gdje su graevine na susjednim graevinskim esticama na regulacijskom pravcu ili
na manjoj udaljenosti od propisane u prethodnom stavku, ista treba zadrati tj. potovati
zateenu urbanu matricu. Ova se odredba ne odnosi na graevine s izvorom zagaenja i
pelinjake.
lanak 90.
(1) Za gradnju poslovnih, proizvodnih, ugostiteljsko-turistikih, javnih, drutvenih, vjerskih i
sportsko-rekreacijskih graevina unutar graevinskog podruja naselja odreuje se: minimalna i
maksimalna veliina graevinske parcele, koeficijenti izgraenosti (kig), koeficijenti
iskoritenosti (kis), maksimalan broj etaa (E) i maksimalna visina.
(2) Graevine iz stavka (1), Tablica 15., ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0
m od susjedne mee u izgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja, a u neizgraenim
djelovima naselja ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4,0 m od susjedne mee.
(3) Udaljenost graevina iz stavka (1), Tablica 15., od vanjskog ruba uline ograde
ceste/javnoprometne povrine (regulacijskog pravca) u neizgraenim dijelovima naselja je 5,0
metara, a u izgraenim dijelovima graevinskog podruja zadrava se i potiva zateena
urbana matrica, gdje su graevine na susjednim graevinskim esticama na istom
regulacijskom pravcu.
(4) Omoguuje se izgradnja graevina viih od propisanih u stavku (1) ovoga lanka
(tablica 14.) i to samo za zvonike crkava i vatrogasne tornjeve, ali iskljuivo izvan prostora
zatienih povijesnih jezgri naselja. Zvonici crkava ne mogu se graditi uz sakralne graevine
registrirane i evidentirane kao kulturno dobro.
53

Izgraeni dio graevinskog podruja naselja

graevinska parcela
kig
kis
Namjena graevine
min.
max.
max.
max.
(m2)
(m2)
Poslovna i proizvodna
0,30
0,6
400
1000
zgrada/graevina
max.
katnost
E
max.
visina
(m)
Po+P
5,0 m
Ugostiteljsko-turistika graevina
Po+Pr+1
7,0 m
Po+Pr+1
Pr+1
Pr
P
8,0 m
10,0 m
4,0 m
4,0 m
E katnost
V max.
Po+P+1
8,0 m
400
500
500
200
300
1000
1000
1000
1000
400
0,3
0,9
Javna, drutvena graevina

0,3
1,2
Vjerska graevina
0,4
0,8
Sportska i rekreacijska graevine
0,1
0,1
Informacijski centri
0,25
0,25
NeIzgraeni dio graevinskog podruja naselja
graev.parcela
kig
kis
Namjena graevine
min
max. (m2)
max.
max.
(m2)
Poslovna i proizvodna
0,35
1,0
500
3000
zgrada/graevina
Ugostiteljsko-turistika graevina
Javna, drutvena graevina
Vjerska graevina
Sportska i rekreacijska graevine
Informacijski centri
500
500
500
500
300
3000
2000
500
0,35
1,0
Po+Pr+1
7,0 m
0,3
0,4
0,1
0,25
1,2
0,8
0,1
0,25
Po+Pr+1
Pr+1
Pr
P
8,0 m
10,0 m
4,0 m
4,0 m
Tablica 15. Prostorni pokazatelji za poslovne, proizvodne Ugostiteljsko-turistike, javne,

drutvene, vjerske i sportsko-rekreacijske graevine
lanak 91.
(1) Za gradnju gospodarskih graevina u funkciji stanovanja kao prateih objekata za
obavljanje primarne poljoprivredne djelatnosti i pomonih graevina unutar graevinskog
podruja naselja odreuje se: veliina graevinske parcele, koeficijenti izgraenosti (kig),
koeficijenti iskoritenosti (kis), maksimalan broj etaa (E) i maksimalna visina.
(2) Graevine iz stavka (1), Tablica 16. grade se u sklopu graevinske estice osnovne
graevine. Iznimno se unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja (radi usitnjene
parcelacije i ruralne strukture naselja), na samostalnoj graevinskoj parceli mogu graditi
gospodarske graevine u funkciji seoskog turizma (bez smjetajnih sadraja) i pruanja usluga
u seoskom domainstvu iskljuivo za registrirana poljoprivredna gospodarstva.
3) Povrina graevine iz stavka (1), Tablica 16. ulazi u ukupnu izgraenost graevinske
estice osnovne graevine. Koeficijenti izgraenosti i iskoritenosti iz Tablice 16., su
maksimalni koeficijenti za ove graevine/zgrade i ulaze u ukupni max. koeficijent propisan za
osnovne graevine iz lanka 85. i 86. ovoga Plana.
Izgraeni dio graevinskog podruja naselja
Namjena graevine
Gospodarska graevina bez izvora zagaenja i s
potencijalnim izvorom zagaenja
Gospodarska graevina - u funkciji
seoskog turizma i pruanja usluga u
seoskom domainstvu
Pomona graevina
(garaa, spremite, drvarnica i sl.)
min. graevinska parcela

(m2)
kig
max.
kis
max.
max.
katnost
E
max.
visina
(m)
u sklopu parcele
osnovnog objekta
(0,1)
(0,2)
P+1
6,0 m
(0,2)
(0,4)
Po+Pr
4,0 m
0.4
0,8
(0,1)
(0,2)
Po+Pr
4,0 m
u sklopu parcele
osnovne graevine
300
u sklopu parcele
osnovne graevine
54

NeIzgraeni dio graevinskog podruja naselja

graev.parcela
Namjena graevine
Gospodarska graevina bez izvora zagaenja i s
potencijalnim izvorom zagaenja
Gospodarska graevina u funkciji
seoskog turizma i pruanja usluga u
seoskom domainstvu
Pomona graevina
(garaa, spremite, drvarnica i sl.)
min
max. (m2)
(m2)
u sklopu parcele
osnovne graevine
kig
kis
E
katnost
V max.
(0,1)
(0,2)
P+1
7,0 m
u sklopu parcele
osnovne graevine
(0,2)
(0,4)
Po+Pr
4,0 m
(0,1)
(0,2)
Po+Pr
4,0 m
u sklopu parcele
osnovne graevine
Tablica 16. Prostorni pokazatelji za gospodarske i pomone graevine
lanak 92.
(1) Gospodarske graevine bez izvora zagaenja treba smjestiti u liniji iza kue, dok se
ostali gospodarski objekti (npr. staje) mogu smjestiti u dubini graevinske estice paralelno sa
smjerom ceste.
(2) Udaljenost gospodarskih graevina s izvorima zagaenja mora iznositi najmanje 5,0
metara od susjedne graevinske estice.
(3) Izuzetno, udaljenosti graevine s izvorom zagaenja od susjedne graevinske estice
moe biti manja od 5,0 metara, ali ne manja od 3,0 metra u sljedeim uvjetima:
- ako se na susjednoj graevinskoj estici takoer nalaze objekti s izvorom zagaenja
- ukoliko se radi o rekonstrukciji postojee gospodarske graevine ili izgradnji
zamjenske, iste tlocrtne povrine.
(4) Oblikovanje i vrsta graevina trebaju biti usklaene s tradicionalnim ureenjem
okunica i oblikovanjem gospodarskih graevina.
lanak 93.
(1) Stijenke gnojita mogu se graditi do maksimalne visine od 1,5 metra iznad razine
terena. Svi dijelovi gnojita moraju biti izvedeni od vodonepropusnog materijala, sukladno
posebnim propisima, a vanjskog kamenog zia. Sva tekuina iz staja, svinjaca i gnojita mora
se ispravno ukloniti i ne smije se razlijevati po okolnom terenu.
(2) Udaljenost graevina s izvorima zagaenja od regulacijskog pravca ne moe biti
manja od 15,0 metara. Udaljenost gnojita, gnojinih jama mora biti najmanje 15,0 metara od
stambenih i poslovnih graevina, odnosno najmanje 20,0 metara od graevina za opskrbu
vodom (bunara) i uline ograde.
lanak 94.
Pomone graevine se mogu izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom
graevinskom esticom uz uvjet da se :
- prema susjednoj graevnoj estici izgradi vatrootporni zid
- u zidu prema susjedu ne grade otvori
- odvod krovne vode i snijega rijei na pripadajuoj graevinskoj estici.
lanak 95.
(1) Sve graevine mogu imati kosi krov. Prostor ispod kosog krova, a iznad zadnjega kata
maksimalne visine nadozida do 0,5 m i koristi se kao tavan.
(2) Potkrovlje je dio stambene i stambeno-poslovne graevine kao korisna etaa, iji se
prostor nalazi iznad zadnjega punog kata i neposredno ispod kosog krova visine nadozida do
1,2 m.
55

(3) Krovita se mogu izvesti kao dvostrena, nagiba 30-35 u kontinentalnim djelovima
Parka i 25 do 35 u primorskim dijelovima Parka. Iznimno se moe dozvoliti manji nagib za
nadstrenice i objekte koji su izvorno imali takav oblik krovita. Mogua je izvedba viestrenog
krovita sa skoenjem krova na dvorinoj strani kue, uporaba zabatnog skoenja krovita
(lastavica, poculica).
(4) U tradicijskim naseljima sve graevine trebaju biti pokrivene klasinim utorenim
crijepom (sjeverno podruje Parka) i kupom kanalicom (juno podruje Parka). Za pokrov se
preporua i kameni tradicijski pokrov. Za gospodarske objekte moe se koristiti slama, slini
pokrovi u skladu s tradicijom. Druge vrste pokrova su dozvoljene kod proizvodnih graevina.
(5) Dozvoljava se i drugaiji nagib krovita na manjim dijelovima krovita (do 25%
povrine krovne plohe), a iznimno i nagib 20 iskljuivo kao krovovi tradicijskih krovnih prozora
luminara.
lanak 96.
(1) Tradicijski materijali ovoga podruja su: kamen, drvo (unutranjost), kamene ploe,
crijep, a iste je potrebno u to veoj mjeri koristiti pri oblikovanju i rekonstrukciji graevina. U
vanjskoj obradi graevine koristiti kamen - horizontalno slagan u starinskom formatu. Proelja
novo izgraenih kua zavrno obraditi bukom ili kombinacijom kamena i buke.
(2) U dijelovima naselja unutar obuhvata Parka ne dozvoljavaju se graevinski elementi
koji nisu karakteristini za dalmatinsko tradicijsko oblikovanje.
(3) Ureenje dvorita: povrine obraditi kao travnjak, a za staze rabiti kamenu kaldrmu. Na
ulinim "predvrtovima" i openito na graevinskim esticama okunice preporua se saditi
autohtone vrste cvijea, grmlja i voarica.
lanak 97.
(1) Pri oblikovanju ulinih proelja voditi rauna o tradicijskom oblikovanju, a raspored i
dimenzije otvora uskladiti s tradicijskim tipom seoske kue.
(2) Vei prozori i vrata mogu se izvoditi na zaelju graevine i na dvorinim proeljima. Na
ulinom proelju i vizurno istaknutim pozicijama okunice ne dozvoljava se postava satelitskih,
televizijskih i radijskih antena, niti klima ureaja.
(3) Na ulinom proelju ne dozvoljava se postava/ugradnja prikljunih elektro-ormaria,
kao i plinskih ormaria, ve je iste potrebno postaviti na zaklonjenim mjestima, kako se ne bi
naruio izgled ulinog proelja.
lanak 98.
(1) Ulina ograda se u pravilu postavlja/gradi na regulacijskoj liniji.
(2) Ograda se moe postavljati/graditi prema ulici i prema susjednim graevinskim
esticama, maksimalne visine 1,2 metra, pri emu podnoje ograde treba biti izvedeno od
vrstog materijala (kamen).
(3) Iznimno, ograda moe biti i via ako je to nuno radi zatite graevine ili naina njenog
koritenja (npr. trafostanica i sl.), a sukladno posebnim propisima.
(4) Prema ulici i ulinom dijelu okunice, potrebno je postaviti/graditi ograde prema
tradicijskom uzoru. Tradicijski kameni suhozid bitna je oznaka ambijenta biokovskih naselja i
treba ga u pravilu rekonstruirati i obnavljati na svim okunicama prema tradicionalnoj visini,
dimenzijama i zavrecima letvi. Iznimno se mogu izvesti ograde od ianog pletiva (ili drugog
materijala slinih karakteristika) u kombinaciji sa ivom zelenom ogradom od autohtonih biljnih
vrsta karakteristinih za lokaciju i klimatske uvjete.
(5) Ulazna vrata na ulinoj ogradi moraju se otvarati na graevinsku esticu, tako da ne
ugroavaju promet na javnoj povrini.
56

(6) Zabranjena je izgradnja i postavljanje ograda kojima bi se sprijeio slobodan prolaz uz

vodotoke/ bujice te koji bi smanjili propusnu mo vodotoka/ povremene bujice.
lanak 99.
(1) Kada javna cesta prolazi kroz graevinsko podruje naselja ureuje se kao ulica.
Udaljenosti vanjskog ruba uline ograde od ruba ceste moraju biti najmanje:
- kod dravne ceste
5,0 m
- kod upanijske ceste
5,0 m
- kod lokalne ceste
3,0 m
- kod nerazvrstane ceste
2,0 m
(2) Iznimno, udaljenost moe biti i manja, ali samo kod postojeih legalno izgraenih
objekata.
lanak 100.
(1) U neizgraenim (ureenim i neureenim) dijelovima graevinskog podruja naselja za
svaku graevinsku esticu mora se osigurati kolni pristup:
- na prometnu povrinu minimalne irine od 3,0 m za stambene, stambeno-poslovne i
gospodarske graevine.
- na povrinu javne namjene minimalne irine 5,5 m, za poslovne i proizvodne graevine,
graevine javne i drutvene namjene, turistiko-ugostiteljske graevine, graevine u
funkciji pruanja ugostiteljsko-turistikih usluga, graevine iz sustava posjeivanja,
sporta i rekreacije.
(2) U izgraenim dijelovima graevinskog podruja naselja, kod rekonstrukcije postojeih
graevina pristup na prometnu povrinu osigurati najmanje irine 3,0m Iznimno u gusto
izgraenim ruralnim strukturama i zatienim ruralnim cjelinama gdje izgraena zgrada ini
samostalnu graevinsku esticu i ne moe se osigurati odgovarajua irina kolnog pristupa
prihvaa se zateeno stanje i pjeaki pristup na prometnu povrinu.
(3) U sluaju da se graevinska estica nalazi uz spoj ulica razliitog znaenja, prilaz s te
estice na javnu prometnu povrinu obavezno se ostvaruje preko ulice nieg znaaja.
lanak 101.
(1) Promet u mirovanju (parkiralita) osigurati unutar graevinske estice.
(2) Normativi za odreivanje broja parkiralinih mjesta utvruju se za svaku vrstu
graevine posebno:
r.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Namjena graevine
broj PM
1 PM za 1 stamb. jedinicu do 100 m2
Stambena graevina/zgrada
+ 1 PM za svakih 50 m2
Stambeno poslovna graevina/zgrada
1 PM na 50 m2 povrine
Poslovna i proizvodna zgrada/graevina
Ugostiteljsko-turistika zgrada/graevina
Javne i drutvene zgrade
Vjerske graevine
1 PM na 20 m2 povrine bez
Sportske i rekreacijske graevine
gledalita ili
1PM na 10 posjetitelja
Tablica 17. Normativi za parkiralina mjesta
(2) Kod rekonstrukcije postojeih graevina u gusto izgraenim ruralnim podrujima i

zatienim ruralnim cjelinama gdje izgraena zgrada ini samostalnu graevinsku esticu i ne
moe se osigurati parkiralite na osnovnoj estici potrebno je osigurati parkiralite u
neposrednoj blizini, a sve sukladno normativu iz prethodnog stavka.
57

lanak 102.
(1) Kod izgradnje i rekonstrukcije, stambene i poslovne graevine moraju zadovoljavati
vaee standarde vezane za povrinu, visinu, veliinu prostorija, a naroito higijenske i
sanitarno-tehnike uvjete.
(2) Kod rekonstrukcije postojeih tradicijskih graevina, visine prostorija, veliine prostorija,
veliine prozora i sl. mogu biti i manje od standardnih, sukladno posebnim propisima.
lanak 103.
Ukoliko postoji vodovodna mrea te tehniki uvjeti, stambena graevina se moe prikljuiti
na vodovod ili na drugi nain opskrbiti pitkom vodom ovisno o mjesnim prilikama i sanitarnotehnikim uvjetima.
lanak 104.
Otpadne vode se moraju odvesti u vodonepropusne septike jame, do izgradnje javnog
kanalizacijskog sustava. Odvodnju i obradu otpadnih voda za gospodarske aktivnosti koje
podlijeu zatiti voda od zagaivanja (farme, mehaniarske radione i sl.) potrebno je provoditi
sukladno posebnim propisima.
lanak 105.
Prikljuenje graevina na sustav vodovoda, elektroopskrbe, plinoopskrbe i
telekomunikacijsku mreu obavlja se na nain propisan od nadlenih slubi, uvaavajui
odredbe ovoga Plana.
8.2. Izdvojena graevinska podruja izvan naselja

lanak 106.
Izdvojena graevinska podruja izvan naselja su povrine za izdvojene namjene
odreene ovim Planom, predviene za gradnju:
- ugostiteljsko-turistike namjene
- zone posjetiteljske infrastrukture
Uvjeti gradnje i prostorni pokazatelji za zone ugostiteljsko-turistike namjene

lanak 107.
(1) Planom se utvruje zona ugostiteljsko-turistike namjene: T2-turistiko naselje Gornji
Rastovac.
(2) Graevinsko podruje izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene T2, turistiko
naselje - Gornji Rastovac, utvreno je za smjetaj vie ugostiteljsko-turistikih objekata
(organiziranih kao turistiko naselje) s prateim sadrajima.
(3) Graevine ugostiteljsko-turistikih djelatnosti (T2 - turistiko naselje) grade se prema
sljedeim uvjetima:
- zona izdvojene ugostiteljsko-turistike namjene turistiko naselje gradi se kao
jedinstvena prostorna cjelina
- povrina zone iznosi 11,2 ha
- maksimalni kapacitet 400 leaja
- najvei doputeni koeficijent izgraenosti zone iznosi 0,15 (kig)
- najvei doputeni koeficijent iskoristivosti zone iznosi 0,30 (kis)
- zona je planirana kao jedinstvena prostorna cjelima od vie pojedinanih podprostornih
cjelina i sklopova graevina
58

- ova zona planirana je kao zone niske (ukupne) izgraenosti (15 %) od ega je ukupna
izgraenost smjetajnih objekata 10%, a prateih sadraja 5%
- vrsta i kapacitet prateih sadraja i javnih povrina mora biti proporcionalan svakoj fazi
izgradnje smjetajnih graevina
- najmanje 30 % povrine zone treba zadrati kao izvorni krajobraz bez ikakvih
intervencija u prostoru
- najmanje 30 % zone i graevne estice (odnosno zemljita za redovnu uporabu)
smjetajne graevine i graevina prateih sadraja treba biti ureeno kao zatitno
zelenilo
- smjetajne graevine organizirane su kao turistiko naselje oblikovano u skladu s
izvornim urbanim i arhitetonskim obiljejima
- smjetajne graevine planiraju se kao sklopovi od vie pojedinanih graevina
- smjetajne graevine (iz skupine turistiko naselje) veliine su Pr +1 kat sa kosim
krovom, visine vijenca maksimalno 6,0 metara
- maksimalna graevinska (bruto) povrina pojedinane graevine je 200 m2
- mogua je izgradnja i podrumske etae (potpuno ukopane) koja u ukupnoj povrini
mora biti u skladu s maksimalnom izgraenosti (kis)
- arhitektonski se mora oblikovati kao sklop graevina, kao replicirano, tradicionalno
pastirsko, etno-naselje, kroz dekompoziciju sadraja i smjetajnih kapaciteta,
meusobno povezanih tradicionalnim, poploanim ulicama - tzv. kalama
- oblikovanje graevina ne smije biti u suprotnosti s odredbama ovoga Plana, a sukladno
s izvornim arhitektonsko-urbanim obiljejima i u skladu s prirodnim krajolikom
- u sklopu smjetajne graevine mogu se graditi i pomoni objekti, bazeni (do 100 m2) i
vrtne sjenice (do 12 m2)
- pratei sadraji su portski, rekreacijski, ugostiteljski i usluni, ija ukupna povrina ne
moe prijei 5% ukupne povrine zone
- unutar zone mogu se planirati samo manja otvorena (nenatkrivena) portska igralita
(boalita, tenis igralita, odbojka, koarka)
- unutar zone mogu se graditi graevine u svrhu rekreacije (manja djeja igralita,
rekreacijske biciklistike staze, etnice) i postavljati urbana oprema (klupe za odmor,
informacijske table i sl.)
- graevine prateih ugostiteljskih sadraja su restorani i konobe uz koje se mogu graditi
i pomone graevine (dimne kuine i drvarnice) max povrine 150 m2, visine prizemlja
sa kosim krovom. Te graevine mogu imati i podrum
- graevine uslunih djelatnosti su predviene za recepciju i za informacijskoedukacijske sadraje (dvorane za prezentacije, izlobe i sl). Ove graevine planirane
su kao sklop od vie meusobno povezanih graevina ukupne povrine do 200 m2,
visine prizemlja sa kosim krovom, oblikovane u stilu tradicijske arhitekture.
(4) Do zone je planirana izgradnja pristupnih prometnica. irina pristupne prometnice je
min 5,5 m planirane za dvosmjerni promet, a unutar zone planirane su prometnice min irine 3,0
m za jednosmjerni promet. Pristupne ceste grade se kao asfaltne sukladno s prometnom
mreom na koju se spajaju, a unutar zone kao asfaltne i makadamske.
(5) Ova zona s planiranom cestovnom mreom prikazana je na kartografskom prikazu 5.2.
Izdvojena graevinska podruja izvan naselja u mjerilu 1:5000.
(6) Ostala komunalna infrastruktura (vodoopskrba, odvodnja, elekto i telekomunikacijska
mrea), planira se prema kriterijima navedenim ovim Planom i posebnim propisima. Unutar
koridora planirane cestovne mree mogu se polagati vodovi drugih infrastrukturnih sustava:
vodovoda i odvodnje, elektoopskrbe i elektroninih komunikacija.
(7) Za ovu zonu obavezna je izgradnja kanalizacijske mree i ureaja za proiavanje
otpadnih voda.
59

Uvjeti gradnje i prostorni pokazatelji za zone posjetiteljske infrastrukture

lanak 108.
Zone posjetiteljske infrastrukture su izdvojena graevinska podruja izvan naselja
namijenjene posjeivanju Parka. Unutar ovih zona mogu se planirati posjetiteljsko-informacijski
centri i informacijski centri info toke i drugi sadraji kako je navedeno u lancima 109. do
119.
lanak 109.
(1) Zona posjetiteljske infrastrukture - Glavni ulaz u Park smjeten je na Biokovskoj
cesti (postojei ulaz), a nalazi se u zoni koritenja (zona III)-podzoni posjetiteljske infrastrukture
(3b). Povrina zone iznosi 0,7 ha i prikazana je na kartografskom prikazu 5.3.1. Zona
posjetiteljske infrastrukture Glavni ulaz u mjerilu 1:5000.
(2) Predvieni sadraji su: recepcija, suvenirnica-mini shop planinarske i ostale opreme,
press-prezentacijska dvorana, uredi nadzorne, strune, promotivne i tehnike slube, garani
prostor Javne ustanove Parka, skladite tehnike podrke, ulazno-naplatna rampa sa
pripadajuim objektom, ekoloki kontejneri za smee, WC, sjenica, totem i razni oblici urbane
opreme.
(3) Za navedene sadraje planira se izgraditi graevina posjetiteljsko-informacijskog
centra graevinske (bruto) povrine do 400 m2, visine P+1 prema sljedeim uvjetima:
- graevina se svojim izgledom i gabaritima mora se uklopiti u prirodni okoli sa
minimalnim intervencijama u prostoru, a sve u skladu s posebnim uvjetima iz podruja
zatite prirode
- postojea graevina integrira se u sklop novoplanirane graevine.
- prikljuna cesta od prometnice D512 do ulazne rampe se rekonstruira (novi uzduni i
popreni profili) i proiruje se kolniki na ukupnu irinu od 6 m s pjeakim hodnikom na
junoj strani irine min 1,2 m
- uz prometnicu se planira izgradnja parkiralita za 30 automobila
- hortikulturnim se rjeenjem predlae zadrati postojee zelenilo, a dodatno se ureuje
ulazni zeleni dio zamiljen kao tepih niskog mediteranskog autohtonog bilja: kadulja,
lavanda, smilje, uka, koje nije zahtjevno za odravanje i dobro podnosi suu
- rasvjeta ovog sklopa ekoloka je i energetski uinkovita. Markiraju se svi info-panoi uz
posebnu panju posveenu izbjegavanju svjetlosnog zagaenja. Jarboli sa zastavama
naglaeni su ugradnom uskokutnom svjetiljkom po potrebi. Parkiralite i graevine
osvijetljeni su rasvjetnim stupovima visine 3,5 m usmjerenog snopa svjetla prema dolje.
lanak 110.
(1) Zona posjetiteljske infrastrukture trbina - Voac nalazi se u zoni koritenja
(zona III) - podzoni posjetiteljske infrastrukture (3b). U sklopu ove zone nalazi se planinarski
dom Pod Vocem i planinarska kua (dom) Voac na vrhu Voac. Unutar zone planirana je
gornja postaja iare s prateim sadrajima (info prezentacija, suvenirnica, prostori tehnikih
slubi i Gorske slube spaavanja, ugostiteljski sadraj i cisterna za vodu), zvjezdarnica s
planetarijem, novi planinarski dom, pratea infrastruktura (vidikovac, edukacijske staze,
rekreacijske povrine i pristupna servisna cesta do gornje postaje iare), trafostanica i razvod
niskonaponske mree za napajanje postojeih i planiranih sadraja.
(2) Povrina zone iznosi 18,5 ha. U grafikom dijelu Plana na kartogrfskom prikazu 5.3.2.
Zone posjetiteljske infrastrukture trbina - Voac u mjerilu 1:5000 prikazano je programskoprostorna shema. Poloajna odstupanja pojedinih graevina i sadraja usljed tehnikih rjeenja
nee se smatrati izmjenom Plana.
(3) Gornja postaja iare s prateim sadrajima planira se u rubnom jugozapadnom
dijelu zone, iskljuivo na predjelu lokaliteta trbina (Prijevoj trbina ispod vrha Voac), na
priblinoj koti od 1310 do 1335 m.n.m. Za gornju postaju iare Makarska - trbina (Voac)
potrebno je raspisati urbanistiko-arhitektonski natjeaj za izradu rjeenja gornje postaje koje e
60

sagledati i uvaiti sve prostorne mogunosti na lokalitetu trbina, odrediti ekoloki prihvatljiv
kapacitet podruja, a sve u skladu s posebnim uvjetima zatite prirode. Natjeajni program i
gradnja gornje postaje iare planira se prema okvirnim uvjetima:
- u natjeaju, izboru ue lokacije, projektiranju i izgradnji gornje postaje iare izbjei
vizualno i reljefno istaknutu poziciju potujui geomorfoloki identitet Voca i prijevoja
trbina
- osnovnu graevinu gornje postaje iare ine: strojarnica, prostor prihvata putnika s
prodajom karata i prostor za pratee sadraje
- ukupna povrina i veliina strojarnice gornje postaje iare odredit e se prema
tehnikim karakteristikama za takve objekte, u najmanjoj doputenoj veliini
- strojarnica se dijelom moe ukopati u teren, tako da prostor prihvata putnika bude u
razini terena
- u odabiru tehnikog rjeenja i vrste iare izabrati ono tehniko rjeenje koje omoguava
smjetanje pogonske postaje iare na donjoj postaji u Makarskoj, a prihvatne postaje
na gornjoj postaji na trbini
- prostori predvieni za prihvat putnika i pratee sadraje mogu usljed tehnikih
karakteristika iare (vibracije) biti fiziki odvojeni od strojarnice, ali u arhitektonskom
smislu izvedeni kao jedinstveni sklop graevina
- povrina graevine (ili dijela sklopa graevine) namjenjene za prihvat putnika moe
iznositi do 250 m2 (ekaonica, biljetarnica, wc)
- prostori za pratee sadraje iare (prostori tehnikih slubi, prostori Gorske slube
spaavanja, prostori protupoarne zatite, priruna ambulanta, trgovina planinarske
opreme i sl.), planiraju se u povrini do 200 m2
- u sklopu gornje postaje iare, kao pratei sadraj planira se izgradnja ugostiteljskog
sadraja u povrini do 500 m2
- visina nadzemnog dijela graevine gornje postaje iare moe biti max. do 10 m,
katnosti P+1, a visine pogonskih sklopova (kranovi i vitla) planiraju se u skladu s
tehnikim karakteristikama same iare
- svi drugi sadraji (upravne i tehnike slube) iare Makarska - trbina (Voac) planiraju
se i smjetaju se u sklopu donje postaje iare
- u sklopu gornje postaje iare planira se izgradnja trafostanice za napajanje elektrinom
energijom svih planiranih sadraja u sklopu gornje postaje iare.- uz gornju postaju iare (u sklopu iste graevine ili kao samostalna graevina) planira se
izgradnja graevine posjetiteljsko-informacijskog centra sa sadrajima: prostor za info
prezentaciju, suvenirnica, manji ugostiteljski objekt (kafe-bar), cisterna za vodu, prostori
nadzora Javne ustanove Parka:
- povrina graevine (ili sklopa graevina) posjetiteljsko informacijskog centra moe
iznositi maksimalno 60 m2
- maksimalan broj etaa je prizemlje, visina vijenca maksimalno 4,0 metra.
(4) Postojei planinarski dom Pod Vocem zadrava se u prostoru. Isti je mogue
rekonstruirati u njegovoj osnovnoj namjeni. Povrina postojeeg doma je oko 150 m2, visine
P+1, a dijelom prizemlja. Postojei planinarski dom Pod Vocem je funkcionalno jedinstvena
graevina iz skupine graevina planinarski dom. Rekonstrukcija - dogradnja i nadogradnja
graevine mogua je prema sljedeim uvjetima:
- ukupna tlocrtna povrina rekonstruiranog doma moe iznositi max 200 m2,
graevinske (bruto) povrine do 400 m2
- pripadajua katastarska estica je povrina za redovnu uporabu (graevinska estica)
povrine oko 1000 m2
- visina objekta je Pr +1 s visinom vijenca max. 6,00 m
- nagib krovnih ploha moe biti max do 35, a prostor ispod krova moe se ako je to
mogue planirati kao korisni u skladu s osnovnom namjenom
- rekonstruirani planinarski dom je graevina gdje se u prizemlju smjetaju usluni i
ugostiteljsko-turistiki sadraji u funkciji pruanja usluga planinarima i posjetiteljima
- u prizemlju planinarskog doma nalazi se prostorija za okupljanje (dnevni boravak) koja
je minimalne povrine 50 m. Uz ovaj prostor nalazi se blagaovaonica s kuhinjom do
61

100 m2, ajna kuhinja koja moe moe biti povezana s glavnim prostorom (dnevnim
boravkom), sanitarnim prostorima i spremitem (za planinarsku opremu) i drvarnica. U
glavnoj prostoriji za okupljanje obavezna je izrada manjeg loita ili pei na kruto gorivo
(drvo). U sklopu planinarskog doma potrebno je planirati i zimsku sobu koja se moe
planirati i kao aneks osnovnom objektu. To je prostor koji je u svakom trenutku
dostupan sluajnim prolaznicima posebno u trenutcima kada je planinarski dom
zatvoren (zakljuan). Zimska soba je prostor minimalne povrine 8 m2, a maksimalne
12 m2 koja mora imati loite i klupe za sjedenje
na katu planinarskog doma (a po potrebi i u prostoru ispod krovita) planirana je
izgradnja sobaspavaonica te sanitarnih vorova
smjetajni kapacitet je 30 leajeva
planinarski dom Pod Vocem je komunalno i infrastrukturno opremljen, ali usljed
dotrajalosti sustava neophodna je njegova rekonstrukcija. Postojea cisterna za vodu
je malog kapaciteta i mogua je izgradnja nove cisterne potpuno ukopane u teren
odvodnja otpadnih voda objekata mora biti rijeena sabirnom jamom ili biolokim
objekata
moe se izgraditi podzemni spremnik za energente kapaciteta dostatnog za
funkcioniranje planinarskog doma
graevina se moe prikljuiti na elektrinu energiju prema posebnim propisima
prilikom rekonstrukcije (dogradnja i nadogradnja) oblikovanje graevine izvesti u skladu
s tradicijskom arhitekturom
u sklopu ureenja okunice planinarskog doma obavezna je postava najmanje tri stola
sa pripadajum klupama od prirodnih materijala (drvo ili kamen). Oko stolova potrebno
je osigurati prirodnu zatitu od sunca sadnjom stabala ili izraditi drvenu sjenicu. Prostor
oko graevine potrebno je hortikulturno urediti, bez veih graevinskih zahvata koji bi
dodatno naruili prirodni krajolik
u izgradnji planinarskog doma i ureenju okolia zabranjuje se upotreba umjetnih
materijala koji nisu izglednom sukladni okoliu u kojem se nalaze (limovi, plastini
pokrov ili obloge, metalne nosive konstrukcije, velike staklene povrine koje nisu
opravdane projektnim rjeenjem ili druge reflektirajue povrine i sl.)
prostor oko graevine potrebno je hortikulturno urediti, bez veih graevinskih zahvata
koji bi dodatno naruili prirodni krajolik kroz ureenje estice mogui su dodatni
rekreativni sadraji, djeja igralita, boalite i opremanje estice urbanom opremom.
(5) Novi planinarski dom Pod Vocem gradi se u neposrednoj blizini postojeeg
planinarskg doma. Novi planinarski dom Pod Vocem je funkcionalno jedinstvena graevina iz
skupine graevina planinarski dom. Izgradnja novog planinarskog doma mogua je prema
uvjetima iz stavka (4) ovoga lanka.
(6) Unutar ove zone planira se izgradnja makadam-bijele ceste od zavretka odvojka
Biokovske ceste-pristupne ceste za Voac do zadnje postaje iare, koja osigurava pristup
vozila tehniko-sigurnosne i protupoarne namjene s ogranienim pristupom i posebnim
reimom koritenja za potrebe servisa, hitne slube i HGSS-a te Javne ustanove Parka, prema
sljedeim uvjetima:
- irine ceste je 3 m s jednim do dva proirenja za mimoilaenje, cesta se polae to je
mogue prirodnije uz teren da to manje naruava prirodne i krajobrazne vrijednosti
- minimalne korekcije trase su mogue u skladu s tehnikim uvjetima
- na zavretku odvojka biokovske ceste prema ovoj zoni posjetiteljske infrastrukture, kod
planinarskog doma Voac, planira se izgradnja okretita te parkiralita sa 30 PM.
(7) Unutar ove zone planira se izgradnja zvjezdarnice s planetarijem kao samostalne
graevine u neposrednoj blizini postojeeg planinarskog doma Pod Vocem prema sljedeim
uvjetima:
- za planetarij i zvjezdarnicu potrebno je osigurati povrinu zemljita za redovnu
upotrebu (parcela) od 300 m2
- povrina graevine je max. 150 m2
62

- graevina moe imati dvije etae P+1, maksimalne visine 7m, s tim da visina moe biti
i via ako to zahtijevaju tehniki uvjeti
- u prizemlju bi se smjestio planetarij, a na katu zvjezdarnica s kupolom
- od zavretka odvojka Biokovske ceste za Voac, do zvjezdarnice planirana je
makadam-bijela cesta u duini oko 60 m, irine 3m koja osigurava pristup vozila
tehniko-sigurnosne i protupoarne namjene s ogranienim pristupom i posebnim
reimom koritenja.
(8) Postojei mali sklopovi planinskih stoarskih stanova unutar zone Voac mogu se
rekonstruirati prema posebnim uvjetima tijela nadlenog za zatitu prirode i kulture, te
prenamijeniti u objekte za pruanje ugostiteljskih usluga agroturizma. Dozvoljeno je ureenje
pristupnih pjeakih staza do planinskih stoarskih stanova maksimalne irine 1,6 m.
(9) Unutar ove zone (u neposrednoj blizini zavretka odvojka biokovske-pristupne ceste za
Voac) planira se objekt za potrebe slube uvara prirode i info toka. Planira se kao jedan
objekt ija graevinska (bruto) povrina ne moe biti vea od 60 m2, maksimalne visine 3,5
metra do vijenca, kosine krova 27-35. Dozvoljen je samo tradicionalni nain graenja, sa
uklapanjem u prirodnu cjelinu. Dozvoljeni vanjski materijali izrade su kamen i drvo, dok se beton
koristi iskljuivo kao vezivno sredstvo. Pokrivanje krovita dozvoljeno je iskljuivo
tradicionalnom kamenom ploom. Dozvoljeno je okolno, tradicionalno ureenje, poploavanje
kamenom, izgradnja nune usluno-posjetiteljske infrastrukture - klupa, sjedala od kamena ili
drva te postavljanje informacijskih oglasnih ploa.
(10) U neposrednoj blizini ili u sklopu objekta iz stavka (9) planira se izgradnja WC-a
prilagoenog upotrebi i za osobe sa posebnim potrebama, sa nepropusnom septikom jamom i
mogunou prikljuka vode na postojeu atrnju izgraenu u sklopu planinarskog doma Pod
Vocem.
(11) Planira se ureenje prostora za slobodno vrijeme (picnic area) i prostora za zabavu i
rekreaciju te kole u prirodi sa mogunou postavljanja urbane opreme (npr. djejeg igralita i
djejeg adrenalin parka, sjenica, interpretacijskih tabli).
(12) Postojea planinarska kua (planinarski dom) Toni Roso"- Voac, sagraena na
vrhu Voac na 1442 m n.m. zadrava se u prostoru, u svojoj osnovnoj namjeni. Potrebno je
redovito odravanje, a rekonstrukcija je mogua samo u postojeim gabaritima.
(13) U okviru zone dozvoljena je rekonstrukcija visokonaponskog 10kv dalekovoda,
izgradnja niskonaponske trafostanice snage do 3 MW te niskonaponskog razvoda za napajanje
planiranih i postojeih objekata. Rekonstrukcija dalekovoda i izgradnja nove trafostanice i
niskonaponske mree dozvoljena je iskljuivo ukapanjem i podziivanjem na teren, te
upotrebom materijala koji se uklapaju u prirodnu cjelinu i vizualno ne naruavaju krajobraz.
lanak 111.
(1) Zona posjetiteljske infrastrukture Podglogovik Staza nalazi se u zoni koritenja
(zona III) - podzona 3b podzona posjetiteljske infrastrukture. Povrina zone iznosi 6,66 ha i
prikazana je na kartografskom prikazu 5.3.2. Zona posjetiteljske infrastrukturen Podglogovik
Staza u mjerilu 1:5000.
(2) Unutar ove zone nalaze se: kua seoskog turizma Vrata Biokova s prateim
objektima (dimna kuhinja, parkiralite, objekti za dranje stoke), nekoliko pastirskih stanova Pavlinovi, objekti nekadanje gostionice i potanske stanice - Objekt unde, nekadanji
zadruni dom koji je sada u funkciji tale, spomenik NOB - Partizanskim vezama, crkvica Sv.
Ilije i kapelica Sv. Nikola. Unutar ove zone poetak je poune staze Topniki put" koja vodi do
Jame pod Supinom jedinog speleolokog objekta u funkciji posjeivanja unutar Parka.
(3) Unutar zone mogua je izgradnja graevine (manjeg posjetiteljsko-informacijskog
centra), koja se sastoji od: ulazne recepcije, suvenirnice, postaje slube uvara prirode Javne
ustanove Parka, prostora za pohranu spasilake opreme i prostora za povremeni boravak
63

lanova slube spaavanja, pomonih, radnih, skladinih i sanitarnih prostora. Ova graevina
gradi se prema sljedeim uvjetima:
- ukupna graevinska (bruto) povrina graevine ne moe biti vea od 60 m2,
maksimalne visine 3,5 metra do vijenca, kosine krovita 27-35
- dozvoljen je samo tradicionalni nain graenja, sa uklapanjem u prirodnu cjelinu
- dozvoljeni vanjski materijali izrade su kamen i drvo, dok se beton koristi iskljuivo kao
vezivno sredstvo, a pokrivanje krovita dozvoljeno je iskljuivo tradicionalnom
kamenom ploom
- u sklopu posjetiteljsko-informacijskog centra dozvoljena je izgradnja nune uslunoposjetiteljske infrastrukture (urbana oprema): klupe, sjedala od kamena ili drva te
postavljanje informacijskih oglasnih ploa, WC i sjenica
- postojea prometnica unutar zone se proiruje na ukupnu irinu od 6 m
- unutar zone uz prometnicu mogua je izgradnja parkiralita za 80 automobila s
okomitim parkiranjem s obje strane ceste.
(4) Dozvoljava se izgradnja ili postavljanje graevine gotove konstrukcije (kiosk) tlocrtne
povrine odreene posebnim propisom, izvedene u skladu s tipskim projektom tradicionalnog
naina graenja (oblikovanja) s uklapanjem u prirodnu cjelinu, za potrebe prodaje autohtonih
proizvoda, suvenira te pruanje ugostiteljskih usluga brze prehrane.
(5) Ovisno o veliini, karakteristikama prostora i potrebi te u skladu s aktom Javne
ustanove, mogue je postaviti jedan ili vie kioska pojedinano ili u funkcionalnoj grupi od max.
tri kioska skladno uklopljena u ambijent.
(6) Postojea graevina "kua unde" zadrava se u prostoru i mogue ju je
rekonstruirati i dograditi prema sljedeim uvjetima:
- ukupna graevinska (bruto) povrina graevine moe iznositi max 300 m2
- ukupnu tlocrtnu povrinu ine postojea graevina (povrine oko 80 m2) i povrine
poruenih graevina (oko 55 m2), upisanih u katastru kao estica zgrade i dogradnja
graevine (oko 15m2) za vertikalnu komunikaciju
- pripadajua katastarska estica zemljita oko zgrade je graevna parcele max.
povrine 1300 m2
- visina objekta je Pr+1+krov, s visinom sljemena max. 6,0 m, nagib krovnih ploha moe
biti 25 do 35, a prostor ispod krova moe se koristiti u skladu s osnovnom namjenom
- namjena graevine je ugostiteljsko-turistika (usluni ugostiteljski i smjetajno-turistiki
sadraji) u funkciji pruanja usluga planinarima i posjetiteljima
- pomone graevine i sadraji (drvarnice, punica, ljetnja kuhinja, kotlovnica) mogu se
graditi samo unutar predviene ukupne povrine graevina. Moraju se oblikovati na
nain da budu usklaene s tradicijskim oblikovanjem i uvjetima mikrolokacije
- oblikovanje izvesti u skladu sa lokalnom graditeljskom tradicijom i to naroito u izboru
materijala (kamen i kamena ploa) i s dvostrenim kosim krovom
- u sklopu graevine potrebno je izgraditi cisternu za vodu i omoguiti prikupljanje
kinice sa krova. Odvodnja otpadnih voda objekata mora biti rijeena sabirnom jamom
ili biolokim ureajima (II stupanj proienja) manjih kapaciteta
- dozvoljena je izgradnja ureaja i opreme za samostalno napajanje objekta elektrinom
energijom prema posebnim propisima. Moe se izgraditi podzemni spremnik za
energente kapaciteta dostatnog za funkcioniranje objekta.U izgradnji objekta i ureenju
okolia zabranjuje se upotreba umjetnih materijala koji nisu izglednom sukladni okoliu
u kojem se nalaze (limovi, plastini pokrov ili obloge, metalne nosive konstrukcije,
velike staklene povrine koje nisu opravdane projektnim rjeenjem ili druge
reflektirajue povrine i sl.)
- unutar graevinske parcele dozvoljena je izgradnja jednostavnih nadstrenica kao
spremita drva do 10 m2 i otvorenog tora za stoku povrine do 100 m2 s
nadstrenicom do max 20 m2. Torovi se zidaju u suhozidu, a nadstrenice se grade od
drva
- kroz ureenje estice mogui su dodatni rekreacijski i zabavni sadraji, djeja igralita,
boalite i opremanje estice ruralnom opremom
64

- prostor oko graevine potrebno je hortikulturno urediti, bez veih graevinskih zahvata
koji bi dodatno naruili prirodni krajolik
- u okviru graevinske estice potrebno je osigurati dostatan broj parkirnih mjesta prema
kriterijima ovog Plana.
(7) Postojea graevina "Vrata Biokova" zadrava se u prostoru i mogue ju je
rekonstruirati prema sljedeim uvjetima:
- graevinu je mogue rekonstruirati u postojeoj tlocrtnoj povrini od 150 m2, s
ukupnom graevinskom (bruto) povrinom od 300 m2
- visina objekta je Pr+1, s visinom vijenca max. 6,0 m
- nagib krovnih ploha moe biti 25 do 35
- namjena graevine je ugostiteljsko-turistika sa sadrajima u funkciji pruanja usluga
posjetiteljima Parka
- u sklopu graevinske parcele potrebno je izgraditi cisternu za vodu i omoguiti
prikupljanje kinice sa krova
- odvodnja otpadnih voda objekata mora biti rijeena sabirnom jamom ili biolokim
objekata
- moe se izgraditi podzemni spremnik za energente kapaciteta dostatnog za
funkcioniranje objekta
- unutar graevinske parcele dozvoljena je izgradnja pomonih graevina visine
prizemlja: drvarnice do 10 m2, nadstrenice do 20 m2, otvorenog tora za stoku
povrine do 40 m2 i punice povrine do 20 m2
- pomona graevina mora se oblikovati na nain da budu usklaene s tradicijskim
oblikovanjem i uvjetima mikrolokacije. Oblikovanje u skladu s lokalnom graditeljskom
tradicijom i to naroito u izboru materijala (kamen i kamena ploa) s dvostrenim kosim
krovom.
- dozvoljena je izgradnja ureaja i opreme za samostalno napajanje objekta elektrinom
energijom prema posebnim propisima
- u izgradnji objekta i ureenju okolia zabranjuje se upotreba umjetnih materijala koji
nisu izgledom sukladni okoliu u kojem se nalaze (limovi, plastini pokrov ili obloge,
metalne nosive konstrukcije i sl.)
- kroz ureenje estice mogui su dodatni rekreativni sadraji, djeja igralita, boalite i
opremanje estice urbanom opremom
- prostor oko graevine potrebno je hortikulturno urediti, bez veih graevinskih zahvata
koji bi dodatno naruili prirodni krajolik
- u okviru graevinske estice potrebno je osigurati dostatan broj parkirnih mjesta prema
kriterijima iz lanka 101. (tablica 17.) odredbi ovoga Plana.
(8) Postojea graevina "bivi zadruni dom" zadrava se u prostoru i mogue ga je
rekonstruirati prema sljedeim uvjetima:
- graevinu je mogue rekonstruirati u postojeoj tlocrtnoj povrini
- visina graevine je Pr +krov, s visinom vijenca max. 3,5 m s dvostrenim kosim krovom
max. nagiba 35
- prilikom rekonstrukcije mogua je prenamjena graevine u gospodarski objekt tradicijske
poljoprivrede i pruanja usluga agroturizma, bez smjetajnih sadraja
- uz ovu graevinu moe se izgraditi pomona graevina (spremita alata i strojeva,
drvarnice i sl.) kao dogradnja ili samostalna graevina, a planira se na istoj - postojeoj
katastarskoj estici
- maksimalna povrina pomone graevine je 20 m2 visine prizemlja s kosim krovom
- estica mora imati osiguran pristup na prometnu povrinu
- oblikovanje graevina mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i to naroito
u izboru materijala (kamen, kamena ploa cigla, slama), i s dvostrenim kosim krovom.
65

lanak 112.
(1) Zona posjetiteljske infrastrukture Zagvozd-Milii planira se kao sekundarni ulaz s
objektom ulazne recepcije i nadzornike postaje Javne ustanove Parka te prilaznim parkingom.
Nalazi se u zoni koritenja (zona III) - podzona posjetiteljske infrastrukture (3b). Povrina zone
(graevinske estice) iznosi 0,04 ha i prikazana je na kartografskom prikazu 5.3.1. Zona
posjetiteljske infrastrukture Zagvozd-Milii u mjerilu 1:5000. Unutar zone mogua je izgradnja
graevine (manjeg posjetiteljsko-informacijskog centra), koja se sastoji od: ulazne recepcije,
suvenirnice, postaje slube uvara prirode Javne ustanove Parka, prostora za pohranu
spasilake opreme i prostora za povremeni boravak lanova slube spaavanja, pomone,
radne, skladine i sanitarne prostorije prema sljedeim uvjetima:
- ukupna graevinska (bruto) povrina graevine ne moe biti vea od 60 m2, maksimalne
visine 3,5 metra do vijenca, kosine krovita 27-35
- pokrivanje krovita dozvoljeno je iskljuivo tradicionalnom kamenom ploom
- dozvoljeno je okolno, tradicionalno ureenje, poploavanje kamenom, izgradnja nune
usluno-posjetiteljske infrastrukture - klupa, sjedala od kamena ili drva te postavljanje
informacijskih oglasnih ploa i sjenice
- u okviru objekta planiran je i WC za posjetitelje
- u sklopu centra mogua je izgradnja parkiralita sa 10 parkirnih mjesta (PM).
lanak 113.
(1) Zona posjetiteljske infrastrukture Kaoci nalazi se u zoni koritenja (zona III) podzona posjetiteljske infrastrukture (3b). Povrina zone je 0,64 ha i prikazana je na
kartografskom prikazu 5.3.1. Zona posjetiteljske infrastrukture Kaoci u mjerilu 1: 5000. Zona
obuhvaa prirodnu zaravan s bunarima. U sklopu ove zone nalazi se planinarski dom Kaoci i
umarska kua Kaoci.
(2) Ova zona planira se kao posjetiteljsko-rekreacijska (rekreacija, izletite) s mogunou
gradnje novog planinarskog doma uz pratee sadraje: jahaki centar, brdski biciklizam, pratei
ugostiteljski sadraji, edukacijski sadraji (kola u prirodi, edukacijske staze), pratea
infrastruktura (vidikovac, pristupna servisna cesta na kraju koje se planira okretite i povrina za
parkiranje za 10 automobila) i rekreacijske povrine.
(3) Planinarski dom Kaoci je postojea graevina tlocrtne povrine oko 30 m2, visine
P+1.
(4) Ovim Planom predvia se rekonstrukcija i dogradnja postojeeg planinarskog doma
Kaoci u funkcionalno jedinstvenu graevinu iz skupine graevina manji planinarski dom koji s
novoplaniranim planinarskim domom ini jedinstvenu prostornu cjelinu. Rekonstrukcija
graevine mogua je prema sljedeim uvjetima:
- ukupna tlocrtna povrina rekonstruiranog i dograenog doma moe iznositi max 50
m2, odnosno graevinske (bruto) povrine do 100 m2
- visina objekta je Pr + 1 s kosim krovom, visine vijenca max. 6,0 m
- nagib krovnih ploha moe biti max do 35, a prostor ispod krova moe se planirati kao
korisni u skladu s osnovnom namjenom
- kapacitet planinarskog doma je max. 10 leaja
- planinarski dom Kaoci je graevina gdje se u prizemlju smjetaju usluni i
- u prizemlju planinarskog doma nalazi se prostorija za okupljanje (dnevni boravak) koja
je minimalne povrine do 20 m2. Uz ovaj prostor nalazi se ajna kuhinja povrine do 5
m2 koja mora biti povezana s glavnim prostorom (dnevnim boravkom), sanitarni
prostori i spremita (za planinarsku opremu) i drvarnca
- u glavnoj prostoriji za okupljanje obavezna je izrada manjeg loita ili pei na kruto
gorivo (drvo). U sklopu planinarskog potrebno je planirati i zimsku sobu. To je prostor
koji je u svakom trenutku dostupan sluajnim prolaznicima posebno u trenutcima kada
je planinarski dom zatvoren (zakljuan). Zimska soba je prostor minimalne povrine 8
m2 koja mora imati loite i klupe za sjedenje
66

- na katu planinarskog doma (a po potrebi i u prostoru ispod krovita) planirana je

izgradnja sobaspavaonica
- u sklopu ureenja okunice planinarskog doma koja s novoplaniranim planinarskim
domom, obavezna je postava najmanje dva stola sa pripadajum klupama od prirodnih
materijala (drvo ili kamen). Oko stolova potrebno je osigurati prirodnu zatitu od sunca
sadnjom stabala ili izraditi drvenu sjenicu. Prostor oko graevine potrebno je
hortikulturno urediti, bez veih graevinskih zahvata koji bi dodatno naruili prirodni
krajolik
kinice sa krova.
ureajima (II stupanj proienja) manjih kapaciteta prema posebnim propisima
- graevina se ne moe prikljuiti na elektrinu energiju, a omoguuje se postavljanje
posebnog izvora napajanja elektrinom energijom (solarne elije)
- u izgradnji planinarskog doma i ureenju okolia zabranjuje se upotreba umjetnih
opravdane projektnim rjeenjem ili druge reflektirajue povrine i sl.).
- pripadajua ureena povrine za redovnu uporabu (graevinska estica) iznosi max.
500 m2.
(5) Novi planinarski dom Kaoci planira se graditi u neposrednoj blizini postojeeg
planinarskog doma. Novi planinarski dom Kaoci je funkcionalno jedinstvena graevina iz
skupine graevina planinarski dom koja s postojeim planinarskim domom ini jedinstvenu
prostornu cjelinu. Prikazan je na kartografskom prikazu 5.3.1. Zone posjetiteljske infrastrukture
Kaoci u mjerilu 1:5000. Izgradnja novog planinarskog doma mogua je prema sljedeim
uvjetima:
- ukupna tlocrtna povrina doma moe iznositi max 100 m2, odnosno graevinske
(bruto) povrine do 200 m2
- visina objekta je Pr + 1 s visinom vijenca max. 6,0 m
- nagib krovnih ploha moe biti max do 35, a prostor ispod krova moe se planirati kao
korisni u skladu s osnovnom namjenom
- kapacitet planinarskog doma je 20 leaja
- planinarski dom Kaoci je graevina gdje se u prizemlju smjetaju usluni i
- u prizemlju planinarskog doma treba planirati prostoriju za okupljanje (dnevni boravak),
ugostiteljski sadraj, sanitarni prostor i spremita (za planinarsku opremu) te drvarnicu.
U glavnoj prostoriji za okupljanje obavezna je izrada manjeg loita ili pei na kruto
gorivo (drvo). U sklopu planinarskog doma potrebno je planirati i zimsku sobu. To je
prostor koji je u svakom trenutku dostupan sluajnim prolaznicima posebno u
trenutcima kada je planinarski dom zatvoren (zakljuan). Zimska soba je prostor
minimalne povrine 10 m2 koja mora imati loite i klupe za sjedenje
- na katu planinarskog doma (a po potrebi i u prostoru ispod krovita) planirana je
izgradnja sobaspavaonica
- u sklopu ureenja okunice planinarskog doma obavezna je postava najmanje tri stola
sa pripadajum klupama od prirodnih materijala (drvo ili kamen). Oko stolova potrebno
je osigurati prirodnu zatitu od sunca sadnjom stabala ili izraditi drvenu sjenicu. Prostor
oko graevine potrebno je hortikulturno urediti, bez veih graevinskih zahvata koji bi
dodatno naruili prirodni krajolik
kinice sa krova
ureajima (II stupanj proienja) manjih kapaciteta prema posebnim propisima
- graevina se ne moe prikljuiti na elektrinu energiju, a omoguuje se postavljanje
posebnog izvora napajanja elektrinom energijom
- u izgradnji planinarskog doma i ureenju okolia zabranjuje se upotreba umjetnih
67

- pripadajua ureena povrine za redovnu uporabu (graevinska estica) iznosi max.
500 m2.
(6) Postojei i novoplanirani planinarski dom Kaoci ine jedinstvenu prostornu cjelinu koja
se u sadrajnom smislu moe planirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina. Ovim Planom
omoguava se:
- planiranje pripadajue ureene povrine za redovnu uporabu zgrade (graevinska
estica) kao jedinstvene cjeline za oba planinarska doma ukupne povrine do 1000 m2
- izgradnja jedinstvene (zajednike) cisterne na vodu u kapacitetu koji zadovoljava
potrebe za oba planinarska doma
- izgradnja jedinstvene (zajednike) sabirne jame s biolokim ureajima (II stupanj
proienja) prema posebnim propisima u kapacitetu koji zadovoljava potrebe za oba
planinarska doma.
(7) Postojea umarska kua Kaoci je postojea graevina, izgraena je od drva s
limenim pokrovom. Ista se moe rekonstruirati i sanirati u postojeim gabaritima i postojeoj
namjeni s mogunou izmjene limenog pokrova pokrovom od klasinog crijepa. Dozvoljeno je
ureenje ueg okolia uz poploavanje kamenom, izgradnja nune usluno-posjetiteljske
infrastrukture - klupa, sjedala od kamena ili drva te postavljanje informacijskih oglasnih ploa.
(8) Postojei mali sklop planinskih stoarskih stanova u neposrednoj blizini zone Kaoci
moe se rekonstruirati u zateenim tlocrtnim gabaritima i osnovnoj namjeni a koji bi se koristili
kao tale za konje. Mogue je minimalno poveanje visine kako bi se prostor ispod krova
mogao koristiti kao spremite sijena za ivotinje, a sve prema posebnim uvjetima zatite kulture
i prirode.
(9) U sklopu zone moe se na rubnom junom dijelu izgraditi amfiteatar (otvorena
uionica, odnosno gledalite sa pozornicom) za 100 posjetitelja. Prilikom izgradnje koristiti june
padine iznad prirodne zaravni. Klupe izvesti od prirodnih materijala drveta i kamena. Prostor u
potpunosti prilagoditi prirodnom okoliu i topografiji bez veih graevinskih zahvata.
(10) Ostali prostor zone Kaoci koji ini prirodna zaravan s bunarima, predvidjeti za
rekreaciju. Bunare treba sauvati u izvornom obliku. U sklopu zone mogu se graditi objekti
tradicionalne rekreacije i to samo jednog boalita i djejeg igralita. Dozvoljeni materijali
gradnje su drvo i kamen bez da se naruavaju prirodne karakteristike zateenog krajobraza.
(11) Od sekundarnog ulaza Zagvozd-Milii do zone posjetiteljske infrastrukture Kaoci
izgraena je pristupna cesta koju treba dovriti kao makadam-bijelu cestu prema sljedeim
uvjetima:
- irina ceste je 4 m, a mogua su proirenja za mimoilaenje na razmacima od 200 m, na
prikladnim, to prirodnijim mjestima da to manje naruavaju prirodne i krajobrazne
vrijednosti
- na kraju pristupne ceste planira se okretite i povrina za parkiranje za 10 automobila
- pristupna cesta se koristi kao biciklistika staza, a ostali promet regulira se posebnim
reimom koritenja.
lanak 114.
(1) Zona posjetiteljske infrastrukture Sarana - Mioevii planira se kao sekundarni
ulaz s objektom ulazne recepcije i nadzornike postaje Javne ustanove Parka te prilaznim
parkiralitem. Nalazi se u zoni koritenja (zona III) - podzona posjetiteljske infrastrukture (3b),
koja je ujedno i graevinska estica veliine 0,03 ha. Zona je prikazana na kartografskom
prikazu 5.3.1. Zona posjetiteljske infrastrukture Sarana Mioevii u mjerilu 1: 5000. Unutar
zone mogua je izgradnja graevine (manjeg posjetiteljsko-informacijskog centra), koja se
sastoji od: ulazne recepcije, suvenirnice, postaje slube uvara prirode Javne ustanove Parka,
prostora za pohranu spasilake opreme i prostora za povremeni boravak lanova slube
spaavanja, pomone, radne, skladine i sanitarne prostorije prema sljedeim uvjetima:
68


- dozvoljen je samo tradicionalni nain graenja, sa uklapanjem u prirodnu cjelinu,
vezivno sredstvo
- pokrivanje krovita dozvoljeno je iskljuivo tradicionalnom kamenom ploom
- dozvoljeno je okolno, tradicionalno ureenje, poploavanje kamenom, izgradnja nune
usluno-posjetiteljske infrastrukture (klupa, sjedala od kamena ili drva te postavljanje
informacijskih oglasnih ploa)
- u sklopu zone mogua je izgradnja parkiralita sa 10 parkirnih mjesta (PM).
lanak 115.
(1) Zona posjetiteljske infrastrukture Gornja Brela planira se kao sekundarni ulaz s
parkiralitem za 20 automobila i objektom ulazne recepcije i nadzornike postaje Javne
ustanove Parka, a nalazi se u zoni koritenja (zona III) - podzona posjetiteljske infrastrukture
(3b). Povrina podzone iznosi 0,32 ha i prikazana je na kartografskom prikazu 5.3.1. Zona
posjetiteljske infrastrukture Gornja Brela u mjerilu 1: 5000.
(2) Ova zona se nalazi unutar povrine koja je PPU-om opine Brela predviena za javnu i
drutvenu namjenu (D) - info punkt PP Biokovo u povrini od 4,47 ha, pa se ovim Planom
smanjuje na novoplaniranu povrinu. Unutar zone mogua je izgradnja graevine (manjeg
posjetiteljsko-informacijskog centra), koja se sastoji od: ulazne recepcije, suvenirnice, postaje
slube uvara prirode Javne ustanove Parka, prostora za pohranu spasilake opreme,
pomone, radne, skladine i sanitarne prostorije prema sljedeim uvjetima:
vezivno sredstvo
- pokrivanje krovita dozvoljeno je iskljuivo tradicionalnom kamenom ploom.
- u sklopu posjetiteljsko-informacijskog centra dozvoljena je izgradnja nune usluno
posjetiteljske infrastrukture (klupe, sjedala od kamena ili drva te postavljanje
informacijskih oglasnih ploa).
lanak 116.
(1) Zona posjetiteljske infrastrukture Donja Gora- Podgora planirana je na podruju
saniranog odlagaliata otpada. Nalazi se zoni koritenja (zona III) - podzona posjetiteljske
infrastrukture (3b). Povrina zone je 6,7 ha i prikazana je na kartografskom prikazu 5.3.2. Zona
posjetiteljske infrastrukture Donja Gora Podgora u mjerilu 1:5000.
(2) Ova zona planira se kao posjetiteljsko-rekreacijska (rekreacija, izletite) s prateim
sadrajima: brdski biciklizam, pratei ugostiteljski sadraji, edukacijski sadraji (kola u prirodi,
edukacijske staze), adrenalinski park, pratea infrastruktura (pristupna servisna cesta) i
rekreacijske povrine.
(3) Unutar zone planira se gradnja ugostiteljsko-turistikog objekta (restoran - konoba),
Objekt se mora graditi tradicionalnim nainom izvoenja, uklopljenim u prirodnu cjelinu i
uporabom tradicijskih materijala. Arhitektonski se moe oblikovati kao jedinstvena graevina ili
tradicionalni sklop sastavljen od 2 pojedinane graevine, meusobno povezane u jednu
funkcionalnu cjelinu, prema sljedeim uvjetima:
- maksimalna graevinska (bruto) povrina graevine 80 m2
- visina je prizemlje (visina vijenca je 3,5 metra)
- krov kosi (na dvije vode), nagiba 27-35, a za pokrov koristiti kamene ploe ili
tradicionalni crijep (kupa kanalica)
69

- vanjska terasa opremljena stolovima i stolicama (klupama), izgraenim iskljuivo od

prirodnih materijala; drva ili kamena
- dozvoljeno je okolno ureenje, poploavanje kamenom
- u sklopu parcele koja mora biti minimalno povrine 400 m2, moe se postaviti sjenica,
klupe, sjedala od kamena ili drva te je mogua izgradnja u zemljitu ukopane atrnjegustirne maksimalnog kapaciteta 20 m3
- u sklopu terase moe se izgraditi rotilj (kamin)
- u sklopu zone mogu se graditi objekti tradicionalne rekreacije poput boalita i djejeg
igralita.
(4) Postojea graevina koja se nalazi unutar zone uz dravnu cestu D512 (zgrada u
funkciji biveg odlagalita), moe se rekonstruirati i prenamijeniti u sadraje za pruanje usluga
posjetiteljima (suvernirnica, caffe, ugostiteljski objekat brze prehrane). Rekonstrukcija se
predvia u zateenim gabaritima.
(5) U sklopu zone mogue je realizirati adrenalinski park prema posebnim uvjetima
nadlenog tijela za zatitu prirode.
(6) Od pristupne ceste D512 do zone moe se izgraditi pristupna makadam-bijela cestairine 3 m, a mogua su proirenja za mimoilaenje na razmacima od 100 m, na prikladnim to
prirodnijim mjestima, a da se to manje naruava prirodne i krajobrazne vrijednosti. Na kraju
pristupne ceste planira se okretite i povrina za parkiranje za 10 automobila. Pristupna cesta
se koristi kao biciklistika staza.
lanak 117.
(1) Zona posjetiteljske infrastrukture Ravna Vlaka, planirana je kao sklop graevina i
sadraja, kojeg ini postojea graevina info centra sa sanitarnim vorom, odmorite i
informacijske ploe. Nalazi se u zoni koritenja (zona III) - podzona posjetiteljske infrastrukture
(3b). Povrina zone je 0, 94 ha i prikazana je na kartografskom prikazu 5.3.1. Zona
posjetiteljske infrastrukture Ravna Vlaka u mjerilu 1:5000.
- Postojea graevina info-centra povezuje se s prometnom povrinom preko
novoureenog pjeakog platoa koji treba oblikovati i denivelirati te po potrebi obrubiti
potpornim zidom (suhozidom). Graevina se moe rekonstruirati samo u postojeim
tlocrtnim i vertikalnim gabaritima. Dozvoljeno je okolno ureenje prostora i
poploavanje kamenim ploama sa uklapanjem u prirodnu cjelinu.
- Rubno se organizira odmorite i "piknik area" opremljeno urbanom opremom, klupama,
sjenicama, koevima za otpatke.
- Na platou je smjeten geoloki stup popraen panoima s informativno-prezentacijskim
sadrajem pristupaan sa svih strana.
(2) Postojee preostale bive vojne ukope mogue je urediti i rekonstruirati u postojeim
gabaritima. U okviru postojeega tlocrta dozvoljena je izgradnja objekta visine prizemlja, max.
visine 3,5 m do vijenca sa kosim krovom koji prati teren. Dozvoljen je samo tradicionalni nain
graenja, sa uklapanjem u prirodnu cjelinu. Dozvoljeni vanjski materijali izrade su kamen i drvo,
dok se beton koristi iskljuivo kao vezivno sredstvo. Pokrivanje krovita dozvoljeno je iskljuivo
tradicionalnom kamenom ploom.
(3) Postojei vidikovac u sklopu info centra moe se poveati izgradnjom metalne
konstrukcije potkovastog oblika max. veliine do 80 m2, opremljene s panoramskim teleskopom.
(4) Ureenje info-centra Ravna Vlaka odnosi se uz ostalo i na proirenje ceste za
parkiralite s 5 PM uz izvedbu potpornog zida po potrebi. Na punktu smjetenom uz
makadamski put u postojeoj zelenoj povrini organizira se, tj. proiruje piknik podruje sa
sjenicama.
(5) Doputeno je ureenje i izgradnja pounih staza u funkciji interpretacije sadraja u
zoni max. irine 1,6 m bez upotrebe graevinskih strojeva.
70

(6) Dozvoljava se izgradanja ili postavljanje graevine gotove konstrukcije (kiosk) tlocrtne
povrine odreene posebnim propisom, izvedene u skladu s tipskim projektom tradicionalnog
naina graenja (oblikovanja) s uklapanje u prirodnu cjelinu za potrebe prodaje autohtonih
proizvoda, suvenira te pruanje ugostiteljskih usluga brze prehrane.
(7) Ovisno o veliini, karakteristikama prostora i potrebi te u skladu s aktom Javne
ustanove, mogue je postaviti jedan ili vie kioska pojedinano ili u funkcionalnoj grupi od max.
tri kioska skladno uklopljena u ambijent.
lanak 118.
(1) Zona posjetiteljske infrastrukture Sv. Jure obuhvaa podruje vrha Sv. Jure
povrine 2,0 ha i prikazana je na kartografskom prikazu 5.3.1. Zona posjetiteljske infrastrukture
Sveti Jure u mjerilu 1: 5000. Nalazi se u zoni koritenja (zona III) - podzona posjetiteljske
infrastrukture (3b). Unutar ove zone nalazi se: graevina odailjaa i veza - OiV (graevima
poslovne, tehnoloko-tehnike i stambene namjene) s TV odailjam (repetitor) i pripadajuim
ureajima, pomona graevina OiV-a (nedovrena graevina, alatnica), crkva Sv. Jure, parking
za prihvat posjetitelja s 10 PM i ureena kruna staza s interpretacijskim sadrajima. Unutar
zone planira se postava graevine info centra.
(2) U ovoj zoni dozvoljeno je:
1. Obnavljanje i rekonstrukcija postojee graevine u vlasnitvu OiV u skladu s
osnovnom namjenom.
- dozvoljen je samo tradicionalni nain graenja s uklapanjem u prirodnu cjelinu
- okolni teren potrebno je izvesti na nain kojim se ne naruava vizura i prirodni
krajolik vrha
- zabranjuje se upotreba umjetnih materijala koji izgledom nisu sukladni okoliu
(limovi, plastini pokrovi ili obloge, metalne nosive konstrukcije).
2. Rekonstrukcija TV odailjaa (repetitora) s pripadajuim ureajima, u skladu s
lankom 41. ovoga Plana.
3. Rekonstrukcija - gradnja pomonog objekta OiV-a (nedovrena graevina, alatnica)
u funkciji osnovne graevine prema prema sljedeim uvjetima:
- zadrava se postojea tlocrtna povrina graevine
- upotrebljavanje kamena i drveta kao vanjskih materijala izrade, dok se beton
koristi iskljuivo kao vezivno sredstvo
- pokrivanje ravnog krovita kosim krovitem s pokrovom iskljuivo tradicionalnom
kamenom ploom
- u sklopu graevine mogua je izgradnja WC za posjetitelje (na nain da se
osiguraju neometani uvjeti koritenja za posjetitelje i funkcija pomone graevine
odailjaa i veza)
4. Ureenje zone posjetiteljske infrastrukture (izvan podruja obuhvata prostora
odailjaa i veza).
- izgradnja nune usluno-posjetiteljske infrastrukture, klupa i sjedala od kamena ili
drva
- postavljanje informacijskih oglasnih ploa
- ureenje posjetiteljske krune staze max. irine 1,6 m s postavljanjem
interpretacijskih sadraja i urbane opreme (koevi, teleskop i sl.).
- poploavanje kamenom povrina uz klupe, informacijske ttable i drugu urbanu
opremu
- postavljanje graevine gotove konstrukcije (kiosk) tlocrtne povrine do 15 m, u
skladu s tipskim projektom tradicionalnog naina graenja (oblikovanja) s
uklapanjem u prirodnu cjelinu kao info toke u funkciji posjeivanja (suvenirnice,
postaje slube uvara prirode JU Parka)
- postojea pristupna cesta s parkiralitem (od oko 20 PM) zadrava se u
postojeoj povrini i veliini, za koju se predvia samo redovito odravanje.
5. Crkvica Sv. Jure moe se rekonstruirati u postojeim gabaritima u skladu s
tradicijskim oblikovanjem i vizualnim uklapanjem u krajolik.
71

lanak 119.
(1) Svi posjetiteljsko- informacijski centri u funkciji glavnog i sekundarnih ulaza mogu se
prikljuiti na komunalnu infrastrukturu (voda, odvodnja, struja) gdje za to postoje tehniki uvjeti.
Ove zone moraju imati prikljuak na javnoprometnu povrinu i prikljuak na elektro mreu.
(2) Posjetiteljsko- informacijski centri Podglogovik i Voac komunalno se opremaju kao
posebna cjelina s vlastitim sustavom vodoopskrbe (podzemne cisterne s kinicom) i odvodnje
(sabirne jame).
8.3. Smjernice za gradnju izvan graevinskog podruja naselja
lanak 120.
Na prostoru Parka, izvan povrina naselja, ovisno o zoni zatite, mogu se poduzimati
zahvati i graditi graevine koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan graevinskog
podruja, iskljuivo u zoni koritenja (zona III).
- gospodarske graevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji
obavljanja tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti
- gospodarski objekti tradicijske poljoprivrede (mini farme tradicionalnih gabarita, oblika
i izvedbe) i sklopovi gospodarskih graevina za uzgoj ivotinja - farme za ivotinje
- gospodarske graevine za biljnu proizvodnju - biljne farme
- ostale gospodarske graevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje (poljske kuice,
rasadnici, staklenici, plastenici i sl.) i pelinjaci
- groblja
- manje sakralne graevine (kapelice, raspela i sl.)
- graevine za potrebe lovstva i gospodarenje umama
- ostale graevine u funkciji posjeivanja (planinarski domovi, planinarske kue i
sklonita za izletnike, promatranice, vidikovci, odmorita i sl.).
lanak 121.
(1) Infrastrukturne graevine (prometne, energetske, vodno gospodarske, komunalne i
sl.) mogu se graditi izvan graevinskog podruja sukladno uvjetima i prostornim pokazateljima
propisanim u poglavlju 5. Sustav javne i druge infrastrukture.
(2) Infrastrukturne graevine mogu se graditi u zoni koritenja (zona III) i zoni usmjerene
zatite (zona II), a ne mogu se graditi u zoni stroge zatite (zona I).
lanak 122.
(1) Na prostoru Parka nije dozvoljena gradnja vjetroelektrana i solarnih elektrana.
(2) Na prostoru Parka nije dozvoljena gradnja graevina koje bi na bilo koji nain umanjile
i devastirale prirodne i kulturne vrijednosti prostora. Zabranjuje se otvaranje novih
eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.
Gospodarske graevine za vlastite potrebe (i potrebe seoskog turizma), a sve u
funkciji obavljanja tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti
lanak 123.
(1) Gospodarski objekti tradicijske poljoprivrede i za pruanje usluga agro turizma
mogu se graditi izvan graevinskog podruja naselja, u zoni koritenja (III) - podzoni naselja
(3a).
(2) Ove graevine su jedna ili sklop od vie graevina (osnovna graevina i pomone
graevine) gospodarske i/ili ugostiteljsko turistike namjene bez smjetajnih sadraja.
72

(3) Ne mogu se unutar ovih podruja graditi graevine iskljuivo ugostiteljsko-turistikih

sadraja (konobe, restorani i sl), ve samo objekti pruanja usluga agro-turizma za registrirana
obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
(4) Namjena graevina je u funkciji tradicijske poljoprivrede (manji poljoprivredni
preraivaki pogoni, spremita, spremita za poljoprivredne strojeve) i pruanje usluga agro
turizma s ugostiteljsko-turistikim sadrajima s proizvodima iz vlastite poljoprivredne djelatnosti.
(5) Graevine ove namjene grade se na graevinskim parcelama/povrinama min. 2000
m2, a max. 5000 m2.
(6) Veliina graevine moe biti od max. 200 m2. Visina objekta max. 4,0 metra do vijenca
zgrade, katnosti Po+Pr, s kosim krovom.
(7) Pomone graevine (spremita alata i strojeva, drvarnice i sl.) grade se na istoj
katastarskoj estici. Maksimalna povrina ovih objekata je 50 m2 visine Pr s kosim krovom.
(8) Gospodarska graevina i pomone graevine smjetaju se na rubnom dijelu
katastarske estice i udaljene su najmanje 3,0 metra od susjedne parcele.
(9) estica mora imati osiguran pristup na prometnu povrinu, min irine od 3,0 m.
(10) Oblikovanje graevina mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i to
naroito u izboru materijala (kamen, kamena ploa cigla, slama), dvostrenim kosim krovom.
(11) Ovi objekti se ne mogu graditi na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu.
lanak 124.
(1) Gospodarskom graevinom za uzgoj ivotinja (tovilita, farme, konjunice) smatra
se funkcionalno povezana grupa graevina sa pripadajuim poljoprivrednim zemljitem, koja se
iskljuivo gradi izvan povrina naselja.
(2) Sklopovi gospodarskih graevina za uzgoj ivotinja (tovilita, farme, konjunice) mogu
se graditi iskljuivo na povrinama izvan naselja u zoni koritenja (III) - podzoni naselja (3a).
(3) Graevine iz stavka (2) ovoga lanka mogu se graditi na poljoprivrednoj estici
minimalne povrine od 5000 m2, s najveom izgraenosti kig 0,05 i koeficijentom iskoristivosti
maksimalno kis 0,1.
(4) estica mora imati osiguran pristup na prometnu povrinu, min irine od 3,0 m.
(5) Minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se moe dozvoliti izgradnja tovilita iznosi
20 uvjetnih grla.
lanak 125.
(1) Graevine koje se mogu graditi u sklopu graevina za uzgoj ivotinja su:
- osnovne gospodarske graevine za potrebe stoarske djelatnosti
- pomone graevine (spremita strojeva, alata i sl.)
- stambene graevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika.
(2) Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih graevina, a tek u sljedeim etapama
mogua je izgradnja prateih stambenih graevina (stambeno-poslovnih graevina
ugostiteljsko-turistike namjene), uz uvjete po posebnim propisima.
(3) Povrine i raspored graevina utvruju se u skladu s potrebama tehnologije pojedine
vrste stoarske djelatnosti. Smjetaj graevina je potrebno tako organizirati kako bi se postiglo
njihovo grupiranje u jednom dijelu posjeda.
(4) Za izgradnju pojedinih vrsta graevina primjenjuju se odredbe kao i za izgradnju
graevina na povrinama naselja.
(5) Izuzetno, visina graevina moe biti i vea od propisanih ukoliko to njihova funkcija ili
neki tehnoloki proces iziskuje (silos i sl.).
73

(6) Osnovne gospodarske graevine za potrebe stoarske djelatnosti graditi u formi

lokalne tradicijske gradnje, tradicijskim graevinskim materijalom i tradicionalnim pokrovom, te
po mogunosti primijeniti gradnju staja vanjske klime (tip otvorenih staja):
- katnost gospodarskih graevina je prizemlje, visine vijenca maksimalno 4,0 metra s
dvostrenim kosim krovom
- pomone graevine su katnosti prizemlja, visine vijenca maksimalno 4,0 metra s
- katnost stambenih i stambeno- poslovnih graevina je Po+Pr+1 kat s dvostrenim
kosim krovom i maksimalne visine vijenca od 6,0 metara
- ukupnu izgraenost i iskoristivost (kis, kig) ine zbroj svih objekata na poljoprivrednoj
katastarskoj estici.
lanak 126.
(1) Gospodarske graevine za uzgoj ivotinja iz lanka 125. (tovilita, farme, konjunice)
mogu se graditi na minimalnim udaljenostima od povrina za razvoj naselja i prometnica, ovisno
o broju uvjetnih grla:
STOARSKA
PROIZVODNJA
UVJETNIH GRLA
10-50
51-100
OD GRAEVINSKOG
PODRUJA (m)
OD DRAVNE
CESTE (m)
OD UPANIJSKE
CESTE (m)
OD LOKALNE
CESTE (m)
30
50
30
10
60
75
40
15
Tablica 18. Minimalne udaljenosti gospodarskih graevina od graevinskog podruja i

javnih cesta
(2) Iznimno, udaljenost tovilita-farme za ivotinje od stambene graevine na usamljenoj

izgraenoj graevinskoj estici moe biti i manja ukoliko je s tim suglasan vlasnik graevine,
pod uvjetom da je tovilite propisno udaljeno od drugih povrina naselja i prometnica.
(3) Poljoprivredno zemljite, koje je sluilo kao osnova u postupku utvrivanja uvjeta
ureenja graevinske estice za izgradnju tovilita - farme za ivotinje, ne moe se dijeliti na
manje estice.
(4) Iznimno, na poljoprivrednom zemljitu izvan povrina naselja koje sa izgraenom
graevinskom esticom unutar povrine naselja ini funkcionalnu i vlasniku cjelinu mogue je
planirati izgradnju graevina za uzgoj i tov ivotinja do najvie 20 uvjetnih grla (goveda, konji) ili
100 uvjetnih grla (ovce, koze) na povrinama od minimalno 2000 m2 i na udaljenostima manjim
od propisanih u stavku 1. ovoga lanka.
(5) Ukupan broj ivotinja na izgraenoj graevinskoj estici unutar povrine naselja i na
estici koja s tom graevinskom esticom ini funkcionalnu i vlasniku cjelinu utvruje se samo
po jednoj osnovi.
lanak 127.
(1) Gospodarske graevinom za biljnu proizvodnju - biljne farme su funkcionalno
povezane grupe graevina namijenjene za skladitenje i preradu biljaka u ratarskoj proizvodnji,
koja se gradi izvan povrina naselja.
(2) Ove graevine mogu se graditi izvan graevinskog podruja naselja, u zoni koritenja
(III) - podzoni naselja (3a).
(3) Najmanja veliina posjeda od jedne ili vie poljoprivrednih katastarskih estica u
vlasnitvu i zakupu za obavljanje poljoprivredne djelatnosti je:
- 2 ha za intenzivnu ratarsku proizvodnju
- 1 ha za uzgoj voa i povra.
74

(4) Gospodarske graevine - biljne farme mogu se graditi na poljoprivrednom zemljitu

minimalne povrine od 5000 m2, s najveom izgraenosti kig 0,05 i koeficijentom iskoristivosti
maksimalno kis 0,1.
(5) estica mora imati osiguran pristup na prometnu povrinu min. irine od 3,0 m.
lanak 128.
Graevine koje se mogu graditi u sklopu biljne farme su:
- osnovne gospodarske graevine za potrebe ratarske djelatnosti
- graevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili
preteno proizvedeni na farmi
- pomone graevine (garae, spremita poljoprivrednih strojeva, alata i sl.)
- stambene graevine za potrebe stanovanja vlasnika i uposlenih djelatnika
- graevine ugostiteljsko-turistike namjene za potrebe seoskog turizma.
lanak 129.
(1) Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih graevina, a tek u sljedeim etapama
mogua je izgradnja prateih stambenih graevina i graevina ugostiteljsko-turistike namjene,
uz uvjete prema posebnim propisima.
(2) Povrine i raspored graevina utvruju se u postupku utvrivanja uvjeta ureenja
graevinske estice u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.
Graevine je potrebno locirati na nain da budu grupirane u jednom dijelu posjeda.
(3) Poljoprivredno zemljite koje je sluilo kao osnova u postupku utvrivanja uvjeta
ureenja graevne estice za izgradnju biljne farme ne moe se dijeliti na manje dijelove.
lanak 130.
Oblikovanje graevina na biljnim farmama mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom
tradicijom i to naroito:
- tlocrt graevine izduen, s preporuenim omjerom stranica od priblino 1:1,5, a sljeme
krova mora pratiti smjer dueg dijela graevine
- krov mora biti dvostrean, s eventualno zabatnim krovnim trokutima, nagiba do 35
- temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti
vii od 60 cm od zavrne kote ureenog terena uz graevinu na viem dijelu terena
- katnost gospodarskih graevina - biljnih farmi je prizemlje, visine vijenca maksimalno
4,0 metra s dvostrenim kosim krovom
- pomone graevine su katnosti prizemlja, visine vijenca maksimalno 4,0 metra s
- katnost stambenih i stambeno-poslovnih graevina je Po+Pr+1 kat s dvostrenim
kosim krovom i maksimalne visine vijenca od 6,0 metara
- ukupnu izgraenost i iskoristivost (kis, kig) ine zbroj svih objekata na poljoprivrednoj
katastarskoj estici.
lanak 131.
(1) Ostale gospodarske graevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje su poljske
kuice, rasadnici, staklenici, plastenici i pelinjaci. Ovi objekti mogu se graditi izvan
graevinskog podruja naselja, u zoni koritenja (III) - podzoni naselja (3a).
(2) Poljska kuica moe biti graevinske (bruto) povrine najvie 20 m2, a najmanja
povrina poljoprivrednog zemljita iznosi 2000 m2. Povrina poljske kuice ne moe se
proporcionalno poveavati u odnosu na povrinu zemljita. Katnost ovih objekata je prizemlje i
kosi krov i gradi se na zemljitu koje je prostornim planom ureenja grada ili opine
razgranieno kao poljoprivredno, osim na I. kategoriji - osobito vrijedno poljoprivredno zemljite.
75

Ovi objekti ne mogu imati prikljuak na komunalnu infrastrukturu. Udaljenost poljskih kuica od
ruba susjedne parcele je minimalno 3,0 metra.
(3) Rasadnici, staklenici i plastenici mogu se graditi samo kao montani objekti na
poljoprivrednom zemljitu minimalne povrine 2000 m2. Ovi objekti grade se na zemljitu koje je
prostornim planom ureenja grada ili opine (PPUG/O) razgranieno kao poljoprivredno, osim
na I. kategoriji - osobito vrijedno poljoprivredno zemljite. Ovi objekti mogu imati maksimalnu
povrinu od 500 m2 i udaljeni od susjedne estice minimalno 2,0 metra.
(4) Do ovih graevinskih estica i graevina ne planira se izgradnja kolne prometne
povrine, ve se moe urediti i graditi pristupni put max. irine 1,6 m.
lanak 132.
(1) Groblja koja se nalaze unutar podruja Parka su povrine koje se nalaze unutar i
izvan graevinskog dijela naselja. Unutar Parka ne planiraju se nova groblja.
(2) Postojea groblja se mogu proiriti sukladno posebnim propisima. Na grobljima koja su
pod posebnom zatitom, ureenje je potrebno provoditi u skladu s prirodnim i kulturnim
vrijednostima, to znai uporabu i obnovu tradicionalnih biljnih vrsta ivica i drvoreda te
ouvanje i obnovu povijesnih nadgrobnih spomenika i tradicionalnih sakralnih obiljeja.
(3) Uz postojea groblja mogu se graditi mrtvanice, za koje je potrebno osigurati posebnu
graevnu esticu minimalne povrine od 300 m2. U sklopu mrtvanice mogu se graditi i ostali
sadraji za potrebe groblja (spremite, wc). Povrna mrtvanice moe biti max 150 m2,
kooeficijent izgraenosti moe biti max. 0,5, visina objekta max. 6,0 metara. Mrtvanice treba
graditi u skladu s tradicijskim oblikovanjem, vizualnim uklapanjem u krajolik i uporabom
tradicijskih materijala.
(3) Za groblje u Zagvozdu i Rastovcu, koje se nalazi na samom rubu (unutar) Parka,
promet u mirovanju - parkiralita zadravaju se u postojeoj veliini i povrini. Poveanje
kapaciteta parkiralita treba rijeiti izvan Parka, u neposrednoj blizini postojeih groblja.
lanak 133.
(1) Sakralne graevine crkve i kapele (zadravaju se u prostoru i iste se mogu
rekonstruirati / sanirati prema posebnim uvjetima nadlenih slubi.
(2) Manje sakralne graevine (kapelice, raspela), civilna obiljeja i spomenike mogue je
postavljati na povrinama izvan naselja, osim u zoni stroge zatie (zona I).
(3) Graevine iz stavka (2) ovog lanka mogu se graditi kao samostalne graevine tlocrtne
povrine max. 10 m2, najvee visine 4,0 metra, a u skladu s tradicijskim oblikovanjem i
vizualnim uklapanjem u krajolik, uporabom tradicijskih materijala.
8.3.1.
Ostale graevine u funkciji posjeivanja

lanak 134.
Ostale graevine u funkciji posjeivanja su: planinarski domovi, planinarske kue, izletita
i sklonita za izletnike, promatranice, vidikovci, odmorita i sl. Mogu se graditi izvan
graevinskog podruja prema posebnim propisima i uz posebne suglasnosti nadlenih tijela iz
podruja zatite prirode.
lanak 135.
(1) Postojei Planinarski domovi su graevine zateene u prostoru, a to su: Planinarski
dom pod Vocem i Planinarski dom Kaoci. Postojei planinarski domovi nalaze se u zoni
koritenja (zona III) podzoni posjetiteljske infrastrukture (podzona 3b). Uvjeti gradnje i
prostorni pokazatelji definirani su lankom 110. i 113. ovoga Plana.
76

(2) Novi planinarski domovi mogu se graditi na povrinama izvan naselja u zoni
usmjerene zatite (zona II) podzoni ouvanja stanita (2a) i u zoni koritenja (zona III)
podzoni posjetiteljske infrastrukture (podzona 3 b), prema posebnim propisima i uz posebne
suglasnosti nadlenih tijela iz podruja zatite prirode.
(3) Maksimalna povrina planinarskog doma je 60 m2, Pr+1 maksimalne visine vijenca 6,0
metara s kosim krovitem do 35. Izgradnja novih planinarskih domova mogua je prema
sljedeim uvjetima:
- U prizemlju planinarskog doma nalazi se prostorija za okupljanje (dnevni boravak) koja
je minimalne povrine do 30 m2. Uz ovaj prostor nalazi ajna kuhinja koja moe biti
povezana s glavnim prstorom (dnevnim boravkom), sanitarni prostori i spremita (za
planinarsku opremu) i drvarnca. U glavnoj prostoriji za okupljanje obavezna je izrada
manjeg loita ili pei na kruto gorivo (drvo). U sklopu planinarskog doma potrebno je
planirati i zimsku sobu. To je prostor koji je u svakom trenutku dostupan sluajnim
prolaznicima posebno u trenutcima kada je planinarska dom zatvoren. Zimska soba je
prostor minimalne povrine od 8 12 m2 koja mora imati loite i klupe za sjedenje.
- Na katu planinarskog doma planirana je izgradnja spavaonica.
- U sklopu ureenja okunice planinarskog doma obavezna je postava najmanje dva
stola sa pripadajum klupama od prirodnih materijala (drvo ili kamen). Oko stolova
potrebno je osigurati prirodnu zatitu od sunca sadnjom stabala ili izraditi drvenu
sjenicu. Prostor oko graevine potrebno je hortikulturno urediti, bez veih graevinskih
zahvata koji bi dodatno naruili prirodni krajolik.
- U sklopu graevine potrebno je izgraditi cisternu za vodu i omoguiti prikupljanje
kinice sa krova. Odvodnja otpadnih voda objekata mora biti rijeena sabirnom jamom
ili biolokim ureajima (II stupanj proienja) manjih kapaciteta za pojedinani objekt
ili skupinu objekata.
- Kod izgradnje planinarskog doma i ureenja okolia zabranjuje se upotreba umjetnih
- Novi planinarski domovi ne mogu se graditi na istaknutim planinskim uzvienjima.
(4) Postojei planinarski domovi prikazani su na kartogramu br. C.3. Planinarske staze,
putevi i objekti koji je sastavni dio Obrazloenja Plana.
lanak 136.
(1) Planinarske kue: Pod Sv. Jurom", Slobodan Ravli- Lokva, Podgorska kua"Podglogovik, Kaoci", Bukovac", Akademik Josip Rogli-ulija, Toni Roso"-Voac i Krajska
kua ikei su graevine zateene u prostoru.
(2) Nove planinarske kue mogu se graditi na povrinama izvan naselja u zoni
usmjerene zatite (zona II) podzoni ouvanja stanita (2a) i u zoni koritenja (zona III)
podzoni posjetiteljske infrastrukture (podzona 3 b), prema posebnim propisima i uz posebne
suglasnosti nadlenih tijela iz podruja zatite prirode.
(3) Maksimalna povrina planinarske kue je 50 m2, katnosti prizemlja, visine vijenca 3,0
metara i s kosim krovitem nagiba do 35. Izgradnja novih planinarskih kua mogua je prema
sljedeim uvjetima:
- Planinarska kua je graevina koja se sastoji od prostorije za okupljanja koja je
minimalne povrine 20 m2 i predstavlja glavni prostor planinarske kue, a uz ovaj
prostor nalazi se spremite kao odvojeni prostor i ajna kuhinja koja moe biti
samostalna ili kao dio glavnog prostora. Obavezna je izrada manjeg loita ili pei na
kruto gorivo (drvo) u glavnom prostoru.
- U prostoru ispod krovita planinarske kue moe se predvidjeti jedna ili vie
spavaonica. U okviru planinarske kue obavezno je izgraditi zimsku sobu. To je prostor
koji je u svakom trenutku dostupan sluajnim prolaznicima posebno u trenutcima kada
77

je planinarska kua zatvorena (zakljuana). Zimska soba je prostor minimalne povrine

8 m2, a maksimalne 12 m2 koji mora imati loite i klupe za sjedenje.
- Ispred planinarske kue obavezna je izrada najmanje tri stola sa pripadajum klupama
od prirodnih materijala (drvo ili kamen). Oko stolova potrebno je osigurati prirodnu
zatitu od sunca sadnjom stabala ili izraditi drvenu sjenicu. Takoer je potrebno
omoguiti prikupljanje kinice sa krova planinarske kue i u tu svrhu izraditi manju
cisternu.
- Kod izgradnje planinarskih kua i ureenja okolia zabranjuje se upotreba umjetnih
lanak 137.
(1) Planinarska sklonita su postojei objekt zateeni u prostoru, planinarsko sklonite
"Kaka glavica" i planinarsko sklonite Kale.
(2) Planinarsko sklonite je objekt koji je izgledom sukladan planinarskoj kui, ali je uvijek
otvoren prolaznicima. Iz tog razloga ne treba imati zimsku sobu kakvu ima planinarska kua, a
okoli planinarskog sklonita moe se urediti bez stolova i klupa.
(3) Postojea planinarska sklonita mogu se rekonstruirati u zateenim tlocrtnim gabarita.
Iznimno se moe dozvoliti poveanje tlocrtnog gabarita za izgradnju sanitarnog vora. Mogue
je poveanje visinskog gabarita do max visine vijenca od 3m kao i poveanje nagiba krovita
max do 35.
(4) Nova planinarska sklonita mogu se graditi na povrinama izvan naselja u zoni
usmjerene zatite (zona II) podzoni ouvanja stanita (2b) i ne mogu se graditi u podrujima
stroge zatite (zona I). Grade se prema posebnim propisima i uz posebne suglasnosti nadlenih
tijela iz podruja zatite prirode.
(5) Maksimalna povrina planinarskog sklonita je 30 m2, katnosti prizemlja, visine vijenca
3,0 m
(6) Proelja planinarskog sklonita rade se od kamenih materijala ili oblaganjem kamenom
ukoliko je okoli preteno kamenit sa rijetkom vegetacijom, a ukoliko se ovaj objekt nalazi
unutar ume moe se osim konstrukcije s kamenim proeljima raditi i drvena konstrukcija.
Oblikovanje graevina izvesti u skladu s tradicijskom arhitekturom.
(7) Planinarski sklonita prikazana su na kartogramu br. C.3. Planinarske staze, putevi i
objekti koji je sastavni dio Obrazloenja Plana.
lanak 138.
(1) Vidikovci i odmorita su: Ravna Vlaka, Sinjal, Prinovac, trbina, Voac, Sv. Jure i
Staza. Dijelom su ureeni. Isti se mogu rekonstruirati i sanirati na nain da se to vie prilagode
prostoru. Za njihovu rekonstrukciju treba koristiti tradicionalni autohtoni materijal. Na
vidikovcima je potrebno osigurati sve sigurnosne mjere zatite posjetitelja (jer se vidikovci grade
na istaknutim i opasnim dijelovima planinskog masiva).
(2) Vidikovci Ravna Vlaka i Sv Jure su unutar zona posjetiteljske infrastrukture i planirani
su kao posebni informacijski centri (toke)
(3) Novi vidikovci mogu se graditi i na drugim lokalitetima prema kriterijima Javne
ustanove Parka uz posebne uvjete zatite prirode, ali na nain da ne odstupaju od mjerila
tradicijske gradnje.
(4) Postojei vidikovci prikazani su na kartogramu br. C.3. Planinarske staze, putevi i
objekti koji je sastavni dio Obrazloenja Plana.
78

Graevine za potrebe lovstva i gospodarenje umama

lanak 139.
(1) Lovake i umske kue su graevine za potrebe lovstva i za potrebe gospodarenja
umama.
(2) Sve postojee lovake kue (Borovik - Osiine i Laana) zadravaju se u prostoru. Iste
se mogu rekonstruirati u zateenim tlocrtnim gabarita. Iznimno se moe dozvoliti poveanje
tlocrtnog gabarita za izgradnju sanitarnog vora. Mogue je poveanje visinskog gabarita do
max visine vijenca od 3m kao i poveanje nagiba krovita max do 35.
(3) Nove lovake i umske kue mogu se graditi na povrinama izvan naselja u zoni
usmjerene zatite (zona II) podzoni ouvanja stanita (2b) prema posebnim propisima i uz
posebne suglasnosti nadlenih tijela iz podruja zatite prirode te sukladno odredbi lanka 12.
stavak 2.
(4) Maksimalna povrina lovake i umske kue je 50 m2, visine Pr+krov.
(5) Lovake i umske kue grade se od kamenih materijala ukoliko je okoli preteno
kamenit sa rijetkom vegetacijom, a ukoliko se ovaj objekt nalazi unutar ume moe se graditi od
drva. Oblikovanje graevina izvesti u skladu s tradicijskom arhitekturom.
(6) Postojee lovake i umske kue prikazane su na kartogramu br. C.3. Planinarske
staze, putevi i objekti koji je sastavni dio Obrazloenja Plana.
8.3.2.
Planinski stoarski stanovi - uvjeti gradnje

lanak 140.
(1) Postojei planinski stoarski stanovi na podruju Parka koji se nalaze u zoni usmjerene
zatite (zona II) podzoni ouvanja tradicionalne arhitekture (2b) su:
Opina Zagvozd
1. Zagvozd
1.1. Kaoci
1.2. Unia
1.3. Ria
2. Rastovac
2.1. utine staje
2.2. Lonareve staje
2.3. Staro selo-Kurenik
3. upa
3.1. ulija
3.2. Bartulovia stanovi
3.3. Lujetia stanovi
3.4. Lozovac
3.5. uurove staje
3.6. Budalia staje
3.7. Pekiria staje
Opina estanovac
1. estanovac
1.1. ikeeve staje
2. Grabovac
2.1. Pekovia staje
Opina Brela
1. Gornja Brela
1.1. Ivandia staje

1.2. Media staje
1.3. Sokolove staje
1.4. Pod Sv. Nikolom
Opina Baka Voda
1. Baka Voda
1.1. Radia stanovi
1.2. Matijaevia stanovi
1.3. za Motikom
1.4. Brlog
1.5. za ibenikom
1.6. Bakovia stanovi
1.7. Josipovia stanovi
Opina Tuepi
1. Tuepi
1.1. Marasi
1.2. Lemeini Doci
1.3. Ravna Vlaka
1.4. Mali Vrv
1.5. Laana
1.6. Za Vlakom
1.7. Za Krajevom glavicom
1.8. Paalii
1.9. Grubiii
79

1.10. Viskovia staje

Opina Podgora
1. Podgora
1.1. Podglogovik
1.2. Osiina
1.3. Stratinovac
1.4. Donja Gora
1.5. Zasudnje
2. Gornje Igrane
2.1. agrice
Grad. Vrgorac
1. Kozica
1.1. Mioevia staje
1.2. Buelia staje
1.3. Ravlia staje
1.4. Ljube
1.5. Volijaci
2. Raane
2.1. Zakuje
2.2. Struine
2.3. Manastirine
2.4. Kni
Grad Makarska
1. Makarska
1.1. Prinovac
1.2. Vrbanj
1.3. Stipkovac
1.4. Kupunjak
1.5. Voac
1.6. abia staje
2. Veliko Brdo
2.1. Bakovia staje
Opina Zadvarje
- -
Tablica 19. Planinski stoarski stanovi
(2) Osim navedenih planinskih stoarskih stanova iz stavka (1) ovoga lanka na podruju
Parka unutar zone usmjerene zatite (zona II) podzone ouvanja stanita (2a) postoje brojni
pojedinani objekti staja (stanova) u razliitom stupnju ouvanosti od potpuno uporabljivih
objekata do ostataka ruevina.
lanak 141.
Postojee planinske stoarske stanove prema namjeni i uvjetima koritenja dijelimo na:
- planinski stoarski stanovi sklopovi (tip 1) zateeni na podruju Parka, a izgraeni
prije 1968., revitaliziraju se i rekonstruiraju u izvornoj namjeni, kao stambeno-gospodarski
objekti, staje, kao planinska sklonita ili sklopovi sa mogunou prenamjene u funkciju agroturizma, a to su: Podglogovik, Lemeini doci, Mali Vrv i Pod Sv. Nikolom
- planinski stoarski stanovi i pojedinane zgrade (staje) (tip 2) su svi ostali stanovi i
staje zateeni na podruju Parka, a izgraeni su prije 1968.
lanak 142.
(1) Revitalizacija i rekonstrukcija planinskih stoarskih stanova-sklopova (tip 1)
Podglogovik, Lemeini doci, Mali Vrv i Pod Sv. Nikolom, mogua je u zateenim prostornim
gabaritima.
(2) Za planinske stoarske stanove sklopove iz stavka (1) potrebno je izraditi strunu
podlogu - konzervatorski elaborat sa smjernicama za njihovu zatitu i obnovu. Do izrade
konzervatorske strune podloge cijelog sklopa nije mogua rekonstrukcija postojeih objekata,
ve samo njihovo nuno odravanje.
(3) Rekonstrukcija, adaptacija i obnova postojeih graevina mogua je prema uvjetima i
smjernicama za njihovu zatitu i obnovu sukladno konzervatorskom elaboratu.
(4) Konzervatorski elaborat sa smjernicama kojima se propisuje zatita i obnova
graevina treba propisati uvjete kojima se regulira:
- max. tlocrtna povrina graevine
- max. visina graevine
- dozvoljena kosina krova
- upotreba tradicionalnog graevinskog materijala (kamen, kamena ploa, slama,
drvovapno) i suvremenog (beton)
80

- nain sanacije, mogunost zamjene dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova graevine

- prenamjena graevine i funkcionalna preinaka graevine,
- mogunost prikljuka graevine na ureaje komunalne infrastrukture,
elektroenergetske i telekomunikacijske mree
- ureenje okunice
- izgradnja cisterni za vodu koje moraju biti potpuno ukopane u teren kapaciteta max. 20
m3 i izgradnja septikih jama prema posebnim propisima
(5) Unutar zone nije mogua gradnja novih graevina.
(6) Revitalizaciju i rekonstrukciju planinskih stoarskih stanova-sklopova (tip 1) mogue je
primijeniti na zgrade izgraene prije 1968. godine.
(7) Ove graevine su po svojoj primarnoj funkciji stoarske ljetne staje a mogu biti i u
funkciji posjetiteljskog turizma, povremenog stanovanja, obavljanja gospodarske (poljoprivredne)
djelatnosti i agroturizma.
lanak 143.
(1) Ostali planinski stoarski stanovi i pojedinane zgrade (staje) - staje (tip 2) mogu se
rekonstruirati u zateenim tlocrtnim gabaritima. Rekonstrukcija, adaptacija i obnova postojeih
staja (tip 2) mogua je prema posebnim uvjetima nadlene konzervatorske slube.
(2) Ove zgrade po svojoj namjeni mogu biti u svojoj primarnoj funkciji kao stoarske ljetne
staje i planinska sklonita, a mogu se staviti u funkciju obnavljanja gospodarske (poljoprivredne)
djelatnosti, posjeivanja i povremenog stanovanja.
(3) Rekonstrukciju, adaptaciju i obnovu postojeih staja (tip 2) mogue je primijeniti na
zgrade izgraene prije 1968. godine.
9.
MJERE PROVEDBE PLANA

lanak 144.
(1) Ovim Planom nije propisana izrada urbanistikih planova ureenja unutar Parka.
lanak 145.
U provedbi zahvata i koritenju prostora moraju se prethodno utvrditi posebni uvjeti zatite
prirode i druge mjere odreene ovim Planom:
- istraivanje, praenje, uvoenje reima zatite (dijelova prirode i provoenje mjera
zatite kulturne graditeljske batine)
- unapreenje programa posjeivanja i usluga s prostorno-funkcionalnim rjeenjima
pojedinih zona odnosno lokaliteta
- unapreenje servisne, sigurnosne i nadzorne funkcije
- izraditi posebne programe sanacije ugroenih dijelova prostora
- izraditi posebne uvjete i mjere poticaja za obavljanje djelatnosti u okviru poljoprivrede,
stoarstva i umarstva
- uspostaviti suradnju s vlasnicima posjeda, korisnicima prostora, udrugama
- provesti urbanistiko-arhitektonski natjeaj iz l. 44. ovoga Plana.
lanak 146.
(1) U cilju praenja procesa i pojava, te u skladu s poduzimanjem potrebnih mjera
obvezno je:
- vriti daljnja i kontinuirana istraivanja i kartiranja biljnog i ivotinjskog svijeta te drugih
prirodnih znamenitosti
- provesti strunu valorizaciju i zatitu kulturnih dobara prema postojeim zakonima,
81

istraiti turistike mogunosti Parka i ireg podruja i to po interesnim skupinama te u

skladu s tim prilagoavati programe posjeivanja, informiranja, prezentacije i podnoljivo
optereenje pojedinih zona brojem posjetitelja
vrednovati sve postojee objekte koji se koriste ili ne, a koji bi mogli biti u funkciji
posjeivanja i prezentacije Parka
izraditi strunu osnovu (plan i program) za poticanje proizvodnje i plasman ekoloki
zdrave hrane, ouvanja i unapreenja tradicijskih djelatnosti te u tom smislu odrediti
prostore i objekte od vanosti za provoenje tog programa u dogovoru Javne ustanove
Parka s lokalnim stanovnitvom u za to predvienim zonama.
(2) Plan e se provoditi etapno s prioritetima dovoenja postojeih povrina i objekata u

funkciju posjeivanja, sanacijom ugroenih dijelova, rekonstrukcijom, poboljanjem organizacije
posjeivanja i postupnom realizacijom novih objekata.
10. MJERE ZA SPRJEAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA PRIRODU I

OKOLI
lanak 147.
(1) Mjere sanacije, ouvanja i unapreenja prirode i okolia i njegovih ugroenih dijelova
potrebno je provoditi u skladu s vaeim propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
(2) Sve aktivnosti, djelatnosti i zahvate u prostoru na podruju Parka treba provoditi i
ograniiti tako da se sprijei oneienje zraka, tla, voda, izvornih vrijednosti Parka i ouva
njegova bioraznolikost te geomorfoloki i hidrogeoloki fenomeni.
(3) U cilju zatite okolia i prirode potrebno je sanirati sve neprimjerene zahvate u
prostoru, koji na bilo koji nain negativno utjeu na sadanje i budue stanje okolia Parka.
(4) za planirane zahvate u prostoru Parka, a u cilju zatite prirode i okolia, potrebno je
provesti zakonom propisane postupke i procedure (strateka procjena, procjena utjecaja na
okoli).
Postupanje s otpadom
lanak 148.
(1) Na podruju Parka nije dozvoljeno zbrinjavanje bilo koje vrste otpada.
(2) Zabranjeno je trajno ili privremeno zbrinjavanje bilo koje vrste otpada, bilo koja vrsta
emisija tvari i energije te mikrobioloko oneienje. Sva naselja u Parku ukljuena su u sustav
organiziranog zbrinjavanja komunalnog otpada pripadajuih lokalnih zajednica.
(3) Javna ustanova Parka duna je, sukladno Pravilniku o zatiti i ouvanju, osigurati i
oznaiti mjesta za odlaganje otpada nastalog u posjetiteljskim zonama te kontinuirano brinuti o
njegovom odvoenju.
Zatita tala
lanak 149.
(1) Ovim Planom utvruju se smjernice u cilju zatite tla.
(2) Potrebno je dugorono kvalitativno i kvantitativno osigurati i odravati funkcije tla.
Mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na koritenje tla primjereno stanitu,
izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unoenja tvari.
(3) Sva vrijedna zemljita potrebno je sauvati, po mogunosti unaprijediti, a na
naputenim poljoprivrednim povrinama oivjeti poljoprivrednu proizvodnju, ime se osiguravaju
funkcionalnosti i mogunosti koritenja tla za razliite namjene.
82

(4) U svrhu preventivne zatite funkcija tla potrebno je odrediti prioritetna podruja za
odreena koritenja. Pored toga, odgovarajuim mjerama treba osigurati vrijedna tla i lokacije
ukljuujui i njihovo koritenje. Povrine oteene erozijom i klizanjem potrebno je preventivno
zatititi od ponavljanja denundacijskih procesa. U svrhu zatite od erozije i tetnog zbijanja tla
potrebno je primjenjivati odgovarajue poljoprivredne i umarske postupke specifine za ovo
podruje.
(5) Treba poticati ekoloko, odnosno bioloko poljodjelstvo uz upotrebu iskljuivo ekoloki
prihvatljivih mjera uzgoja.
Zatita zraka
lanak 150.
(1) Preventivnim mjerama odreenim zakonima i propisima donesenim na osnovu tih
zakona, na cijelom prostoru Parka treba sauvati postojeu kakvou zraka.
(2) Ovim Planom utvruje se ukljuivanje Parka u mreu za praenje kakvoe zraka
predvienu Prostornim planom Splitsko-dalmatinske upanije.
Zatita voda
lanak 151.
(1) U cilju zatite voda potrebno je:
- otpadne vode iz domainstava i gospodarskih objekata, koji se nalaze unutar podruja
obuhvata planiranog kanalizacijskog sustava (Gornja Brela) i podruja predvienih za
planiranje kanalizacijskog sustava (Veliko Brdo i Baka Voda), do izgradnje
kanalizacijskog sustava, rijeiti putem septikih jama ili biolokim ureajima (II stupanj
proienja) manjeg kapaciteta za pojedinani objekt ili skupinu objekata, sukladno
Odluci o odvodnji otpadnih voda na podruju JLS.
- podove u stajama i svinjcima izgraditi kao nepropusne za tekuinu, s rigolima za
odvodnju "osoke" u gnojine jame, dno i stijenke gnojita do visine od 50 cm iznad
terena izvesti kao nepropusne
- svu tekuinu iz staja, svinjaca i gnojita odvoditi u nepropusne gnojine jame i ne
dozvoliti razlijevanje iste po okolnom terenu
- zatititi mala izvorita pitkih voda odreivanjem zona sanitarne zatite i sanacijom
zahvata koji bi mogli utjecati na izvorita
- zatititi povrinske bujine vode na svim razinama
- sanirati izvore zagaenja tla: sanacijom i ureenjem postojeeg odlagalita, sanacijom
i ureenjem neureenih gnojita u seoskim gospodarstvima, to manje primjenjivati
kemijska sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno zamijeniti ista prirodnim
(tradicionalnim) sredstvima i postupcima.
(2) Uz potoke, bujine vodotoke, lokve i bunare (i u njihovom inundacijskom pojasu)
zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se moe onemoguiti izgradnja i odravanje
vodnih graevina, na bilo koji nain umanjiti protonost korita i pogorati vodni reim.
(3) Odreivanje zona sanitarne zatite podruja u kojima se nalazi izvorite vode za pie
utvruju se za krke vodonosnike prema stupnju opasnosti od mogueg zagaenja i regulirano
je posebnim propisima. Odreivanje zona sanitarne zatite izvorita vode za pie prikazano je
na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora.
Zatita od buke
lanak 152.
(1) Ovim Planom zabranjuje se proizvodnja buke bilo kojeg porijekla unutar granica Parka,
osim za gospodarske djelatnosti koje se u Parku obavljaju sukladno izdanim Uvjetima zatite
prirode, odnosno prema posebnom odobrenju Javne ustanove ili nadlenog ministarstva. Kada
83

se radi o neposrednoj ugroenosti Parka i posjetitelja i sudionika u prostoru dozvoljena je

proizvodnja buke (npr. gaenje poara zrakoplovima, helikopterima).
(2) U zonama naselja i zonama posjetiteljske infrastrukture zabranjuju se zahvati koji
izazivaju buku preko dozvoljenih vrijednosti odreenih Zakonom.
11. MJERE ZATITE OD POARA

lanak 153.
(1) Na prostoru Parka predviene su ope mjere zatite od poara i eksplozija. Mjere
zatite od poara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima. Prilikom svih
zahvata u prostoru te izrade dokumenata prostornog ureenja obvezno se pridravati odredaba
Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe i Pravilnika o hidrantskoj mrei za gaenje poara.
(2) Sve ostale mjere zatite od poara i eksplozija, kojih se obvezno treba pridravati,
odreene su Pravilnikom zatite od poara Javne ustanove Parka.
(3) Unutar podruja Parka nije doputeno skladitenje zapaljivih tekuina i plinova osim
unutar III zone zatite (zona koritenja), podzona naselja (3a) i podzona posjetiteljske
infrastrukture (3b), a prema posebnim propisima i mjerama zatite od poara.
12. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 154.
Donoenjem ovoga Plana za dijelove graevinskih podruja naselja gradova (Makarska,
Vrgorac) i opina (Brela, Baka Voda, Zadvarje, estanovac, Zagvozd, Tuepi i Podgora) koji
ulaze u prostor Parka primjenjuje se ovaj Plan.
84

Odredbe Za Provodenje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Odredbe Za Provodenje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROSTORNI PLAN

PARKA PRIRODE BIOKOVO

NOSITELJ IZRADE PLANA:

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA

KOORDINACIJA IZRADE PLANA:

HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ

STRUNI IZRAIVA PLANA:

JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

ZAGREB-SPLIT, oujak 2015.

JOSIP LEKO, dipl.iur.

NOSITELJ IZRADE PLANA:

KOORDINACIJA IZRADE PLANA:

STRUNI IZRAIVA PLANA:

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja

Hrvatski zavod za prostorni razvoj

JU Zavod za prostorno ureenje Splitsko-dalmatinske upanije

KONZULTACIJE I PODACI O PROSTORU:

II. GRAFIKI DIO PLANA

Na temelju odredbe lanka 109. stavak 1. Zakona o prostornom ureenju (Narodne

- II. Grafiki dio Plana:

5.3.2. Zone: 2. trbina Voac

Plan je izraen u 3 (tri) izvornika, ovjerena potpisom predsjednika Hrvatskoga sabora i

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

ODREDBE ZA PROVOENJE PLANA

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

- zahvati, izgradnje i ureenja na podruju obuhvata Parka

CILJEVI UREIVANJA PROSTORA

ORGANIZACIJA I RAZGRANIENJE PROSTORA PREMA NAMJENI

3.1. Uvjeti razgranienja prostora prema obiljeju, koritenju i namjeni

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

2. Turistiko naselje (T2) je izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

RAZMJETAJ FUNKCIJA OD VANOSTI ZA UPRAVLJANJE PODRUJEM

4.1. Namjena - koritenje i posjeivanje prostora

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

Sanirani deponij smea

Recepcija, CLIVUS bioloki WC, rampa

Planinarski dom (zvan umarska kua budui da je u vlasnitvu H)

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

posebna podruja rekreacije odreuje se Pravilnikom o unutarnjem redu Javne ustanove

4.2. Reimi koritenja i posjeivanja prostora

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

4. Planinarska kua Kaoci", Kaoci

SUSTAV JAVNE I DRUGE INFRASTRUKTURE

5.1. Cestovna infrastruktura

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

(4) Izgradnja pristupnih puteva (nerazvrstanih cesta) do planinskih stoarskih stanova i

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

Eventualne lokacije nadzemnih hidranata na podruju Parka potrebno je paljivo uklopiti u

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

5.6. iara Makarska - trbina (Ispod vrha Voac)

KORITENJE, UREENJE I ZATITA PODRUJA S PRIORITETNIM

6.1. Prirodne vrijednosti na podruju Parka

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene

Tirensko-jadranske vapnenake stijene

Dalmatinske vapnenake stijene/Ilirskojadranska, primorska toila

Zajednica slavulje i crvenkaste biokovske zeine