Professional Documents
Culture Documents
Kult Serapisa Na Tlu Srbije PDF
Kult Serapisa Na Tlu Srbije PDF
Uvod
Kult Serapisa je nastao u helenisti~kom Egiptu
za vreme vladavine Ptolomeja I Sotera (323-285.
g. p. n. e.), objedinjavanjem dva egipatska bo`anstva
Ozirisa i Apisa, kako bi zbli`io gr~ko i egipatsko
stanovni{tvo (Cermanovi} i Srejovi} 1996: 492).
Tokom II v. p. n. e. ovaj kult se probio u Italiju, a
po{tovali su ga robovi i slobodni rimski gra|ani
(Guirand i Pierre 1996: 220). Car Hadrijan je u II
veku dao Serapisu ulogu slu`benog boga rimskog
362 PETNI^KE SVESKE 64
Materijal i metode
Podaci o predmetima koji svedo~e o postojanju
kulta Serapisa na prostoru dana{nje Srbije, dobijeni
su iz literature. Ovi nalazi su na osnovu svoje funkcije razvrastani po grupama, a potom povezivani sa
postojanjem vojske na tom prostoru. Ukoliko namena predmeta nije bila jasna, njihova funkcija, kao i
aspekt bo`anstva koje je po{tovano kroz kult Serapisa, odre|ivani su na osnovu konteksta u kojem su
ovi predmeti na|eni.
@i{ci
Me|u `i{cima (pet nalaza sa tri lokaliteta) razlikujemo dva tipa. Poti~u iz III veka, osim nalaza iz
Ni{a koji najverovatnije poti~e iz III veka.
1. @i`ak u obliku stopala sa sandalama, na|en u
grobu u obliku bunara na Top~ideru, datuje se u kraj
I i po~etak II veka (Kruni} 2005: 150). O~uvan je u
veli~ini od 0.970.340.42. Ima delimi~no o~uvan
disk, na ~ijem se dnu nalazi o{te}en natpis majstora
ili radionice VETII ili ULPII, kao i deo recipijenta
sa otvorom za sipanje ulja (2005: 150). Na mestu
pete nalazila se dr{ka, a o~uvane su i plasti~ne trake
koje predstavljaju kaj{i}e na sandalama, za koje je
karakteristi~no to {to imaju debeli |on. Ova svetiljka
izra|ena je od svetlo-crvene gline, a premazana je
oran` bojom (2005: 150) (T 1/1).
ARHEOLOGIJA 363
Nakit
Drugu grupu nalaza ~ini nakit, odnosno ukrasi
na nakitu. Za ove predmete nije poznato datovanje,
kao ni mesto gde su na|eni. Predstave Serapisa se
nalaze urezane na gemi ili kameji, kamenu konkavnog i konveksnog oblika.
1. Prsten od zlata u kasetu ima umetnutu gemu
svetlo i tamno-palve boje. Na gemi je u svetlom sloju urezana bista Serapis-Sola, koji na glavi ima zrakastu kruni i modius (Popovi} 1992: 28).
2. Kameja je izra|ena od svetlo plavog kamena
u obliku ovala. U plavom sloju je predstavljen Serapis sa modiusom na glavi. Ima dugu kosu, nisko
~elo i kratak nos, a obu~en je u tunku sa krupnim
naborima (Popovi} 1989: 17).
Aplika
Bronzana aplika koja je je na|ena u Kli~evcu
kod Kostolca, izra|ena je u obliku poprsja Serapisa,
364 PETNI^KE SVESKE 64
Skulptura
U mestu Ravna kod Knja`evca na|ena je skulptura u natprirodnoj veli~ini sa dugom kosom i bradom, a kalatos na njenoj glavi ima piramidalnu
formu (Petrovi} 1993: 20). Ova skulptura je jedini
nalaz ovog tipa prona|en na teritoriji Srbije. Ona je
na|ena u grupi sa ostalim spomenicima, ali nije poznato vreme kada je nastala (T I/5).
Nadgrobni spomenici
Nadgrobne spomenike na kojima se nalazi Serapis, mo`emo podeliti u dve grupe: stele i are.
Sa prostora provincije Donje Panonije poti~u 4
stele, sve su o~uvane samo u gornjem delu i datuju
se u II vek.
DEO III
TABLA T I
ARHEOLOGIJA 365
1. Stela dimenzija 1.560.50.55 na|ena je u ju`nom delu pravoslavnog groblja u Sremskoj Mitrovici, u zapadnoj rimskoj nekropoli. Napravljena je
od kre~njaka, a predstava koja je o~uvana su dva lava koji ispod {apa dr`e ovnujske glave, a izme|u
njih je predstava bradatog starca sa kalatosom na
glavi, odnosno predstava Serapisa (Dautova-Ru{evljan 1983: 14) (T I/6)).
2. Stela dimenzija 0.910.50.35 na|ena je na
potezu Palanka kod Sirmiuma. Ona je napravljena
od kre~njaka, a o~uvana je predstava dva lava koji
ispod {apa dr`e ovnujske glave. Isto kao i kod
prethodne stele i ove se izmedju lavova nalazi predstava bradatog starca sa kalatosom na glavi (Dautova-Ru{evljan 1983: 14) (T I/6).
3. Stela dimenzija 1.20.70.42 na|ena je kod
pravoslavnog groblja u Sremskoj Mitrovici, kod
zapadne rimske nekropole. Stela je ura|ena u belom
mermeru, a predstavljena su dva lava sa ovnujskim
glavama ispod {apa, a ize|u lavova nalazi se predstava bradatog starca sa kalatosom-Serapisa (Dautova-Ru{evljan 1983: 14) (T I/6).
4. Stela dimenzija 0.671.40.37 prona|ena je
na groblju u Donjim Petrovcima kod Rume, ura|ena
je u belom mermeru, i predstavlja boga Serapisa
izma|u lavova koji ispod {apa dr`e ovnujske glave
(Dautova-Ru{evljan 1983: 19) (T I/6).
Votivne are sa predstavom Serapisa se pojavljuju u provinciji Gornjoj Meziji i sve se datuju u II
vek, a za njih se koristi jo{ i naziv oltar ili `rtvenik.
1. Ara iz Suvog Lukavca kod Pe}i (Gavela
1969: 44).
2. Ara iz Drenika kod Pe}i (ibid.: 44).
3. Ara iz ^a~ka na|ena je u dvori{tu ku}e, napravljena je od kre~njaka, a o~uvan je samo gornji
deo u dimenzijama 0.530.290.24. U natpisnom
polju stoji posveta Serapi et Isidi, Cn(aeus) Pomp(eius), Polittanus, trib(unus) choh(ortis) II, odnosno
Serapisu i Izidi, Gnej Pompej Politijan, tribun kohorte druge. Ovaj spomenik ostavio je zapovednik
kohorte II Dalmatorum (Petrovi} 1993: 19).
Novac
Novac je najbrojnija grupa nalaza koja predstavlja materijal za prou~avanje razvoja ikonografije
i njene simbolike. Iako novac ne daje podatke o
tome u kojoj meri je po{tovan kult, on nam omogu}ava da odredimo vreme kada je neko bo`anstvo
prihva}eno od imperatora i imperatorov odnos prema njemu.
366 PETNI^KE SVESKE 64
Diskusija
Nalazi predstavljeni u prethodnom segmentu
ovog rada opredeljuju se u period od I do IV veka,
{to ide u prilog pretpostavci da je u tom periodu po~elo {irenje orijentalnih kultova u isto~nim provincijama rimskog carstva. [irenje orijentalnih kultova
vezuje se za period I-II veka, kada je Rim, zbog
{irenja svojih granica, bio prinu|en da prihvata
razne na~ine zbli`avanja sa pokorenim stanovni{tvom, kako bi u~vrstio svoju vlast (Zotovi} 1969:
62). Tako je kult Serapisa me|u prvim stranim
kultovima koji je stekao popularnost u Rimu prenet
preko Akvileje u Gornju Panoniju i uski pomorski
pojas (1969: 62).
Na teritoriji Gornje Mezije najraniji zabele`eni
nalazi koji svedo~e o postojanju kulta Serapisa na
ovom prostoru su `i{ci iz Singidunuma i Viminaciuma, koji se datuju u I i II vek. U to vreme po~elo
je razme{tanje rimskih legija na ove prostore, ~iji je
sastav bio heterogen. Legije su ~inili ljudi razli~itih
religijskih shvatanja koji su zadr`avali svoja verovanja, i za sobom su ostavili zavete svojim izvornim
bogovima. U Singidunumu je od vremena dolaska
na Dunav bila stacionirana IV Scytica ili V Macedonica, a u periodu 86-89. godine ovde je boravila II
Audiutrix (Ferjan~i} 2002: 154). Legija ~ije je
prisustvo sa sigurno{}u u Singidunumu potvr|eno je
IV Flavia, koja je do 86. godine bila sme{tena u
Dalmaciji, a potom preba~ena na Dunav, verovatno
u Akvinkum (2002: 154). Ona je u~estvovala u Trajanovim ratovima protiv Da~ana i posle osvajanja
deo legionara je ostao u Dakiji i bio sme{ten u
Sarmizegetuzi, a 107. godine, nakon osnivanja nove
provincije, legija je vra}ena u Meziju (2002: 154).
Njen dolazak u Singidunum ne mo`e se ta~no odrediti, ali je izvesno da se to nije desilo pre po~etka
Hadrijanove vladavine (117-138). Njenim dolaskom
po~elo je i naseljavanje legijskih veterana u okolini
logora koji su spomenike posve}ivali svojim bogoZBORNIK RADOVA 2008
Zaklju~ak
Ovim istra`avinjem prikupljeni su podaci o 25
nalaza koje mo`emo svrstati u {est grupa: `i{ci, nakit, aplika, skulptura, nadgrobni spomenik i novac.
Na osnovu dobijenih podataka mo`e se re}i kada se
kult Serapisa prvi put javlja, kao i da se njegova
pojava vezuje za legionare i legijske veterane. Dolazak legija se poklapa sa najstarije datovanim `i{cima
iz I-II u obliku stopala iz Singidunuma i Viminacijuma, i pretpostavlja se njihova pojava vezuje za legiju
IV Flavia koja je bila sme{tena u Viminacijumu, a
DEO III
Literatura
Ajdi} R. 1975. Anti~ke nekropole u Ni{u. Ni{ki
zbornik, 1: 33.
Cermanovi} A., Srejovi} D. 1996. Serapis. U
Leksikon religija i mitova drevne Evrope (ur.
Vojislav Busar~evi}). Beograd: Savremena
administracija, str. 492.
Crnobrnja A. 2006. Kultna namena rimskih
`i`aka u Gornjoj Meziji. Beograd: Muzej grada
Beograda.
Crnobranja N. 1997. Anti~ki novac od I do VI
veka. U Anti~ka bronza Singidunuma (ur. S.
Kruni}). Muzej grada Beograda, str. 366-376.
Crnobrnja N. 2002-2003. Zbirka zlatnog novca u
muzeju grada Beograda. Godi{njak grada
Beograda, XLIX-L: 35.
Dautova-Ru{evljan V. 1983. Rimska kamena
plastika u jugoslovenskom delu provincije Donje
Panonije. Novi Sad: Vojvo|anski muzej.
Ferjan~i} S., Jeremi} G., Gojgi} A. 2008.
Epigrafski spomenici iz ^a~ka i okoline. ^a~ak:
Narodni muzej.
Ferjan~i} S. 2002. Naseljavanje legijskih veterana
u balkanskim provincijama. Beograd: Balkanolo{ki
institut SANU
Gaj-Popovi} D. 1979. Sjaj kovanja: novac iz
zbirke Narodnog muzeja. Beograd: Narodni muzej
Gavela B. 1956. Anti~ki spomenici gr~koegipatskog sinkretizma u na{oj zemlji. Starinar,
V-VI: 43.
Guirand F., Pierre V. 1996. Roman mythology. U
The Larouse encyiclopedia of mithology.
Chancellor press, str. 220.
Kondi} V. 1969. Beogradski nalaz denara i
antoninijana. Beograd: Muzej grada
Kondi} V. 1983. Nalaz denara iz utvr|enja Ravna.
Numizmati~ar, 6: 64.
Kruni} S. 2005. Svetiljke u obliku stopala
simbol Serapisa. Glasnik srpskog arheolo{kog
dru{tva, 25: 149.
ARHEOLOGIJA 369
Teodora Radi{i}
ARHEOLOGIJA 371