Toni Blaevi, 0036460557

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

SEMINAR

Operacijska pojaala
Toni Blaevi
Voditelj: Doc. dr. sc. Igor Krois

Zagreb, travanj, 2012

Toni Blaevi, 0036460557

Sadraj
SVEUILITE U ZAGREBU.........................................................................................1
Operacijska pojaala: to i kako?.................................................................................1
Idealna pojaala............................................................................................................3
Neke metode rjeavanja krugova s pojaalima............................................................4
Ohmov zakon:............................................................................................................4
Kirchhoffovi zakoni:....................................................................................................4
Djelitelj napona:.........................................................................................................5
Theveninov teorem:...................................................................................................6
Kompenzacija i odreene vrste pojaala......................................................................8
Sistem povratne veze i kompenzacija:......................................................................8
Primjena i saetak.......................................................................................................11
Literatura.....................................................................................................................12

Zagreb, travanj, 2012

Operacijska pojaala: to i kako?

U dosta sluajeva u elektrotehnici nailazimo na spojeve u kojima
elimo pojaati ulazni napon do napona na troilu. Kako je u dananje
vrijeme vie-manje sve mogue, moemo tako nadodati naem
nadomjesnom spoju odreeni broj otpornika ili tranzistora, no ta je
metoda znatno nadmaena idejom uporabe i ugradnje nove, cjelovite
elektronike komponente: operacijskog pojaala. Zbog jednostavnosti i
povoljnije cijene rae emo ugraditi operacijsko pojaalo sklop s
mogunou poveavanja izmjeninog i istosmjernog napona.
Operacijsko pojaalo (OP pojaalo) sa signalne je toke gledita
elektroniki sklop s tri prikljuka (ne ubrajaju se prikljuci napajanja): dva
ulazna i jednim izlaznim. Na slici 1.a vidimo simbol OP pojaala. Ulaz
oznaen s '-' naziva se invertirajui i na njega se prikljuuje napon V-, a
ulaz s onakom '+' je neinvertirajui i na njega se prikljuuje napon V+.
Na osnovu toga moemo pojaala izvesti na vie naina: kao
diferencijalno pojaalo te kao sklop s asimetrinim ulazom u
neinvertirajuem ili invertirajuem spoju. Pokuajmo malo bolje predoiti
te tri metode.

Slika 1.a: Simbol operacijskog pojaala

U izvedbi diferencijalnog pojaala treba mreu otpornika izvesti na nain

da su i ulazni otpor i pojaanje diferencijalnog pojaala jednaki za oba
ulaza.
Kod pojaala s asimetrinim ulazom u neinvertirajuem spoju ulazni
otpor sklopa je vrlo velik, no ulazni signal se na izlazu pojavljuje pojaan
i nepromijenjene faze, dok kod pojaala s asimetrinim ulazom u
invertirajuem spoju ulazni otpor moe se prilagoditi u irokim granicama
0

izlaznom otporu (impedanciji) elektrinog izvora. Nadalje, kod pojaala s

asimetrinim ulazom u invertirajuem spoju izlazni signal je fazno
pomaknut za 180naspram ulaznog, ali naravno, takoer pojaan.
Kad smo ve kod usporedbe otpora odnosno impedancije i napona,
zanima nas kako to sve izgleda i djeluje u posebnoj vrsti operacijskih
pojaala idealnim pojaalima.[2]

Idealna pojaala
Idealno pojaalo imalo bi sljedea svojstva:
1. Beskonane pojaanje otvorene petlje (A=)
2. Beskonani ulazni otpor (Ri=)
3. Izlazni otpor jednak 0 (Ro=0)
4. Naponski pomak na ulazu (offset) jednak nuli (V off=0)
5. Gornju graninu frekvenciju u beskonanosti (f g=)
U praksi OP pojaala imaju veliko, ali ne i beskonano pojaanje
otvorene petlje s iznosima izmeu 10^6 i 10^9. Ulazni otpor kree se
izmeu 10^6 i 10^10 , a izlazni otpor moe biti izmeu 50 i 125 .
Naponski pomak (razlika ulaznih napona koja daje izlazni napon, po
mogunosti 0) razliit je od nule, a gornja granina frekvencija ima
konani iznos. Unato razlikama, opstaje injenica da su te razlike manje
nego to bi ovjek oekivao, pa za potrebe prouavanja operacijskih
pojaala moemo ista i dalje uspjeno usporeivati s idealnima.[3]

Neke metode rjeavanja krugova s pojaalima

Razlike u kvaliteti operacijskih pojaala kojima raspolaemo,
raznovrsnost naina na koje ih moemo implementirati u na sklop
odnosno krug, te kvaliteta samog rezultata, odnosno pojaanja, uzrokuju
potrebu za izraunavanjem i procjenom pojedinih djelova naeg sklopa .
Da bismo mogli raunati karakteristine iznose pojedinih elemenata
naeg strujnog kruga s pojaalom, trebali bi se prisjetiti nekih osnovnih
elektrotehnikih zakona kao to su Ohmov zakon, Kirchhoffovi zakoni za
struje, djelitelj napona i Theveninov teorem. Pa hajdemo za svaki od njih
spomenuti jednadbe.

Ohmov zakon:
Ohmov zakon nalae da je jakost struje kroz vodi proporcionalan
naponu meu njegovim krajevima, a obrnuto proprorcionalan otporu
strujong kruga, ili matematiki zapisano:
I=U/R

(3.1.)

Kirchhoffovi zakoni:

Kirchhoffov zakon za struje:

U svakom voru elektrine mree zbroj elektrinih struja koje ulaze u

vor jednak je zbroju struja koje izlaze iz vora,

Kirchhoffov zakon za napone:

Suma elektrinih napona unutar zatvorene petlje elektrine mree

jednaka je nuli.[1]

Djelitelj napona:
Za lake doaravanje djelitelja napona, promotrimo jednostavni sluaj
kad imamo ukupni napon U, dva otpora R1 i R2 s naponima U1 i U2.
Jednadbe djelitelja napona u tom bi sluaju glasile:
U1/U2=R1/R2

(3.2)

U1/R1=U2/R2

(3.3)

U1=(U*R1)/(R1+R2)

(3.4)

U=U1+U2

(3.5.)

Ukupni napon:

Slika 3.a: Primjer djelitelja napona

Theveninov teorem:
Ova metoda omoguava da se odredi pad napona ( ili struja
ekvivalentni Nortonov teorem, koji se rijetko koristi ) samo na nekom
odreenom dijelu mree. Algoritam je jednostavan i glasi:
1. Najprije se element na kojem proraunavamo napon i struju odvoji
od mree ( kratko spoji ) i na tom se mjestu rauna Theveninov
napon (UL)
2. Na onom djelu mree koji je preostao rauna se Theveninov
otpor(UR)
3. Novi nadomjesni izvor ima elektromotornu silu (EMS) UT i
unutranji otpor RT
4. Doda se nadomjesnom otporu i izvoru dio mree koji smo prije
odvojili, a struja se rauna izravno.
Primjer: Izraunati struju kroz otpor R3 i pad napona na njemu.

Slika 3.b: zadana mrea

Slika 3.c: kratkospojeni R3

a. Odvojimo R3 (slika 3.b)
b. Na ostatku mree, izvor napona kratko spojimo, a na tokama
odjeljivanja raunamo otpor RT ( slika 3.c, isto tako kod Nortonove
metode )
5

Slika 3.d: Raunamo struju i napon

R1 * R 2

RT= R1 R 2

(3.6.)

c. Gledajui sliku 3.d, raunamo struju i napon UT ( napon praznog

hoda )
U=I*R
U

U = R1 R 2

(3.7.)
(3.8.)

d. Cijelu mreu s lijeve strane odvojenog dijela zamijenimo

nadomjesnim otporom RT i naponom UT , te sa desne strane toaka
koje oznaavaju granicu odvojenih djelova mree, dodajemo
element koji smo odvojili u prvom koraku pod a) (Slika 3.e)[4]

Slika 3.e: zavrna faza, pridodavanje otkinutog dijela

I3 =

Ut
Rt R3

U3 = I3 * R3

(3.9.)
(3.10.)

Kompenzacija i odreene vrste pojaala

U prijanjem smo poglavlju ukratko objasnili neke od metoda
rjeavanja strujnih krugova. Naravno da to nisu sve metode. Primjerice,
Norton nije posebno objanjen, no radi na slian princip kao i Thevenin.
Takoer, jako je korisna i metoda superpozicije, no ona se takoer
temelji na slinoj metodi poput Thevenina ( uz iznimku da se gleda svaka
grana posebno, pa se vrijednosti algebarski pribroje, umjesto da
nadomjetamo kratkospojene djelove mree vidi Theveninov teorem:).

Sistem povratne veze i kompenzacija:

U spojevima s OP pojaalom esto se izlaz na razliite naine povezuje
s ulazom, ime se u zatvorenoj petlji ostvaruje povratna veza. Ideja
povratne veze sastoji se u sljedeem: ako se s izlaza pojaala s
pojaanjem A dio izlaznog signala Xo u iznosu BXo vrati na ulaz i
oduzme od postojeeg ulaznog signala Xi, te razlika djeluje na ulazu
pojaala, postie se sklop s pojaanjem G. Povratna se veza poduzima
zato to se s pojaanjem G mogu postii razliita poeljna svojstva
izlazne veliine Xo koja pojaalo s pojaanjem A ne moe ostvariti ( vidi
sliku ispod ).

Dio sustava s oznakom B oito ima svojstvo

B=

BXo
Xo

(4.11.)

gdje je BXo izlazni signal, a Xo ulazni. Slijedi da je B pojaanje dijela

sustava s oznakom B.
Kako je na ulaz pojaala s pojaanjem A doveden signal XiBXo, vrijedi:
A=

Xo
Xi BXo

(4.12.)

Ako se promatra cijeli sklop kao novo pojaalo, njegovo je pojaanje :

G=

Xo
Xi

(4.13.)

G moemo izraziti pomou A:

1

G=

1
B
A

A
1 AB

(4.14.)

Izraz (4.14.) je prijenosna funkcija sustava s povratnom vezom. Prema

terminologiji iz teorije sustava A je pojaanje direktne grane, dok je B
pojaanje povratne grane. Obino vrijedi |B|<1. Umnoak AB je
pojaanje otvorenog kruga koji bi inili dijelovi A i B, a G je pojaanje
sustava sa zatvorenim krugom. Pojaanje G ovisi o svojstvima A i B, ili,
izravnije, o njihovom umnoku AB.
Kad je AB<0 slijedi G>A i povratna veza je pozitivna. Iako se ini
primamljivo postii vee pojaanje, pozitivna povratna veza donosi i
mnoge nedostatke: poveanu osjetljivost na smetnje, nestabilnost,
sklonost oscilacijama, naglaavanje nelinearnosti. Pri AB=1 slijedi G=,
to znai da postoji Xo iako je Xi=0. Taj se sluaj koristi kod oscilatora,
koji generiraju izlazni signal Xo bez potrebe ulaznog.
Pri AB>0 slijedi G<A i povratna veza je negativna. Iako se pojaanje
smanjuje, primjena negativne povratne veze donosi znaajne prednosti:
poveanu otpornost na smetnje, stabilnost, ublaavanje nelinearnosti.
8

Smanjenje pojaanja je prividni nedostatak jer se lako kompenzira

odabirom velikog pojaanja A. Posebno vrijedan sluaj nastupa kad je
A >> 1

(4.15.)

jer iz izraza (4.14.) tada slijedi

G

1
B

(4.16.)

to znai da pojaanje i pripadna svojstva pojaanja zatvorene petlje

odreuje samo sklop B. Primjerice, za postizanje stabilnog pojaanja
G=100, potrebno je B=0,01, to se lako realizira npr. naponskim djelilom.
Pritom su eventualne promjene pojaanja A praktino bez utjecaja ako
se odri zahtjev (4.15.). Taj je zahtjev ostvaren na ekonomian nain
pojavom operacijskog pojaala u integriranoj izvedbi.

Primjena i saetak

Ve smo zakljuili da je upotreba i ugradnja operacijskog pojaala kao

cjelovite elektronike komponente daleko laka, jednostavnija i jeftinija
nego ugradnja znatno veeg broja elektronikih komponenti (otpornika,
dioda i tranzistora) koji bi imali istu funkciju.
Operacijska pojaala imaju brojne primjene te se uz odgovarajue ostale
elektronike komponente koriste kao:

audio i video pojaala

komparatori napona

diferencijalna pojaala

diferencijatori i integratori

aktivni elektroniki filteri

vrlo toni ispravljai

vrlo toni detektori razine elektrinog signala

naponski i strujni regulatori

analogno-digitalni konverteri

digitalno-analogni konverteri

oscilatori i generatori valnih funkcija.

10

Literatura

[1]Autor:Mancini,R.
Naziv: Op Amps For Everyone, Texas Instruments, 2002
[2]Autor:http://hr.wikipedia.org/wiki/Operacijsko_poja
%C4%8Dalo
Naziv: Wikipedia - Operacijsko pojaalo: Znaaj
[3]Autor:http://zrno.fsb.hr/katedra/download/materijali/717.pdf
Naziv:Raunsko (operacijsko pojaalo)
[4]Autor: http://web.vip.hr/dodop-ri.vip/10.pdf
Naziv: Theveninov teorem ili metoda praznog hoda

11