FAKULTET POLITIKIH NAUKA SARAJEVO

UPOREDNI POLITIKI
SISTEMI

5: POLITIKI SUSTAV SJEDINJENIH

AMERIKIH DRAVA$
Vii Ass. mr. DAMIR KAPIDI$
damir.kapidzic@gmail.com$
http://demokratizacija.wordpress.com$

OSNOVNI PREGLED$
Predsjednik (poglavar drave i ef vlade): Barack
Obama (20.01.2009.)#
Glavni grad: Washington D.C.#
Povrina: 9.826.675 km2#
Stanovnitvo: 317,8 milijuna (2013.)#
BDP (PKM): 17,438 bilijuna US$ (2014; 1. u svijetu)#
BDP per capita (PKM): $54.609 (2014; 7. u svijetu)#
HDI: 0,937 (2013; veoma visok; 3. u svijetu)#
GINI: 47,7 (2011; visoka; 39. u svijetu)#
#

ODREENJE NAZIVA$
Zvanini naziv: #
Sjedinjene Amerike Drave#
#
#
Sjedinjene Drave#
SAD#

PREGLED$
Drava sa najstarijim pisanim ustavom.#
Prototip predsjednikog sustava i podjele vlasti.#
Prva federalna drava na svijetu.#
Izvorno se sastojala od 13 povijesnih saveznih
drava, trenutno se sastoji od 50 drava.#
Veoma raznolika po teritoriji, topografiji, klimi,
stanovnitvu i kulturi.#
Znaajna imigracija i zdrav prirodni prirataj
(neobino za razvijenu dravu).#
Drava mnogih paradoksa...#

POVIJEST$
Poetak SAD se vee za ekspanziju europskih drava
tijekom ranog 15. vijeka kada su brojne europske drave
poele istraivati ameriki kontinent i uspostavljati
trgovake misije na istonoj obali SAD. panjolska,
Nizozemska, Engleska, Francuska su uspostavile stalna
naselja.#
Engleski graani su emigrirali u Ameriku u potrazi za
zemljom koja je postajala oskudan resurs na Britanskom
otoku, kao i radi vjerske slobode. Veina ranih emigranata
bili puritanci (radikalni protestanti) koji nisu bili dobrodoli
u Velikoj Britaniji i anglikanskoj crkvi.#
Amerike drave tako postaju jedna od prvih britanskih
kolonija u svijetu.#

POVIJEST$
SAD je bila prva znaajna kolonija koja se pobunila protiv
europske kolonijalne vladavine. U osnovi je Amerika
revolucija konflikt izmeu dva poimanja institucionalnog
suvereniteta: suvereniteta engleskog Kralja i Parlamenta,
te suvereniteta kolonijalnog zakonodavstva koje je
britanska vlast uspostavila. Obe institucije su smatrale
da imaju ekskluzivno pravo da ubiru poreze u
kolonijalnim dravama Amerike.#
U 1774. god, nakon britanske represije, protu-britanske
kolonijalne elite su u Philadelphiji osnovale Kontinentalni
Kongres kojem su dale ekskluzivno pravo da oporezuje
drave Amerike. Drugim Kongresom je stvorena
Kontinentana Vojska na elu sa Georgom Washingtonom,
te je Kongres 1776. god. Imenovao komitet da sastavi
ustav i donese Deklaraciju o nezavisnosti.#

POVIJEST$
Prvi Kongres SAD se sastao 1789. god. i usvojio
zakone kojim se ojaala drava i uspostavilo
federalno zakonodavstvo i federalni prihodi.#
#
Istovremeno je Kongres donio deset ustavnih
amandmana kojim je ograniio prevlast drave i
osigurao i ojaao individualna prava. Nakon
ratifikacije od strane drava federacije su ovi
amandmani postali poznati kao Amerika povelja o
pravima.#

POVIJEST$
Znaajan sukob u novonastaloj dravi je bio izmeu
federalista (voeni A. Hamiltonom), koji su
zagovarali jaku dravu, i demokratskih
republikanaca (voeni T. Jeffersonom) koji su
naglaavali individualne slobode.#
#
Ustav SAD je na jedinstven nain ublaio i isprepleo
tri sfere suvereniteta u jedan politiki sustav:
nacionalnu (federal), dravnu (state) i individualnu
(citizen).#

POVIJEST$
Osim skuoba izmeu dravnih ovlasti i individualnih
sloboda su dvije teme obiljeile politiki sustav SAD.#
- irenje ka zapadu i ekspanzija ivotnog prostora#
- Pitanje ropstva i prava ne-bijelaca#
#
SAD su pod veoma povoljnim prilikama bile u
mogunosti da izgrade i konsolidiraju dravu. Nisu
postojale vojne prijetnje od susjeda koje bi
ugroavale njen suverenitet.#
Razvoj drave je takoer pratio razvoj i uspjeh
ekonomije i postupno jaanje i ekspanzija utjecaja i
moi u svijetu.#

POVIJEST$
1607 #

#Prvo stalno englesko naselje u Americi#

177583
#Amerika revolucija; 1776: Deklaracija o
nezavisnoti; 1788: RatifikacijaUstava SAD#
1803 #
#Kupovina Louisiane, irenje granice prema
zapadu; 184648 Meksiki rat, dalje irenje teritorije SAD#
186165

#Graanski rat#

1865 #
#Ratifikacija trinaestog amandmana Ustava
kojim se ukida ropstvo#
19331938 #New Deal#
195565

#Pokret za graanska prava#

2001#

#Rat protiv terorizma#

DRUTVO$
Raznoliko imigrantsko stanovnitvo.#
Povijesni valovi imigracije (europski: engleski,
irski, njemaki, talijanski; afriki-prisilni;
vaneuropski: azijski, hispanjolski).#
Sastav stanovnitva se odreuje prema rasi, te
prema nacionalnom porijeklu, kao i prema etnicitetu.#
Bijelci (65%), Hispanoamerikanci (15%),
Afroamerikanci (13%), Azijati (4%), Ameriki indijanci
(1%), ostali (2%).#

EKONOMIJA$
Najvea i najznaajnija ekonomija svijeta#
Najvii standard GDP#
#
Veliki trgovinski disbalans i vanjski dug#
Velika ekonomska nejednakost#
#
Znaaj US dolara ($) kao univerzalne valute#
Znatan utjecaj na veliki broj ekonomija svijeta putem
Svjetske Banke i IMFa#

POLITIKI SUSTAV$
Na dravnom nivou postoje tri znaajne institucije: #
- Predsjednik#
- Kongres (dvodomni parlament)#
- Vrhovno sudstvo.#
Podjela moi je veoma izraena gdje Predsjednik
dri izvrnu vlast, Kongres (koji se sastoji iz
Predstavnikog doma i Senata) ima zakonodavnu
vlast, te Vrhovni sud ima najviu sudsku vlast. #
Izmeu ove tri institucije postoji splet kontrola,
provjera i ravnotea gdje niti jedna institucija i njene
politike nisu u potpunoti neovisne od drugih.#

POLITIKE STRANKE I
IZBORNI SUSTAV$
Predsjednik se bira polu-direktno (ili indirektno)
svake etiri godine putem elektorskog koleda.#
Kabinet je savjetodavno tijelo predsjedinka, skupa
sa voditeljima federalnih agencija i visokim
dunosnicima, ali bez formalnog autoriteta.#
Elektorski koled je uspostavljen da bi se izbjegle
manupulacije glasaima. Glasai tako daju svoj glas
za elektore iz svoje drave koji potom biraju
Predsjednika. Svaka drava ima toliko elektora
koliko ima zastupnika u kongresu, te D.C. Ima
dodatna 3 elektora.#

POLITIKE STRANKE I
IZBORNI SUSTAV$
Predstavniki dom se sastoji od 435 lanova (od
1910. god.) koji se biraju na mandat od dvije godine
u jednomandatnim izbornim jedinicama prema
naelu pluralitet. Broj zastupnika i izbornih okruga
se odreuje prema broju stanovnika svake drave
(najmanje jedan po dravi).#
#
Senat se sastoji od 100 lanova koji se biraju na est
godina, gdje se svake dvije godine bira treina
zastupnika. Biraju se u jedomandatnim izbornim
jedinicama prema naelu pluraliteta. Svaka drava
ima po dva senatora.#
#

POLITIKE STRANKE I
IZBORNI SUSTAV$
Partijski sustav: dvopartijski (Republikanci i
Demokrati) sa slabim i frakcionaliziranim partijama. #
Kandidati kao osobe imaju veliki znaaj.#
Izborni sustav pluraliteta i jednomandatnih okruga je
pogodovao stvaranju dovpartijskog sustava i oteao
pojavu treih partija i opcija.#
Fiksan mandat za sve pozicije i redoviti izbori.#

POLITIKE STRANKE I
IZBORNI SUSTAV$
Vrhovni sud se sastoji od devet lanova koje
nominira Predsjednik, a potvruje Senat na doivotni
mandat.#

TERITORIJALNO
UREENJE$
Alabama - Alaska - Arizona - Arkansas California - Colorado - Connecticut - Delaware Florida - Georgia - Hawaii - Idaho - Illinois Indiana - Iowa - Kansas - Kentucky - Louisiana Maine - Maryland - Massachusetts - Michigan Minnesota - Mississippi - Missouri - Montana Nebraska - Nevada - New Hampshire - New
Jersey - New Mexico - New York - North Carolina
- North Dakota - Ohio - Oklahoma - Oregon Pennsylvania - Rhode Island - South Carolina South Dakota - Tennessee - Texas - Utah Vermont - Virginia - Washington - West Virginia Wisconsin - Wyoming#

TERITORIJALNO
UREENJE$
Federalno ureenje#
Ingerencije su raspodjeljene izmeu nacionalne vlade i
vlada pedeset drava lanica federacije. #
50 drava koje su veoma razliite po povijesti veliini
teritorije, stanovnitva i ekonomskoj moi.#
Prve drave osnovane 1787. (Delaware, Pennsylvania,
New Jersey), poslijednje 1959. (Alaska, Hawaii).#
Jedan distrikt (District of Columbia) kao glavni grad.#
Visoko decentraliziran sustav, ali sa jakim federalnim
(dravnim) ingerencijama.#
Mnotvo manjih i jedna vea teritorija (Puerto Rico).#

LITERATURA$
1. Durakovic, Nijaz, Uporedni politicki sistemi. Sarajevo: Pravni
fakultet, 2007. (str. 111-168).$
2. ONeil, Patrick H., Karl Fields, & Don Sher, Cases in
Comparative Politics. New York: W.W. Norton & Co., trece
izdanje, 2010. (str. 75-114).$
3. Kesselman, Mark, Joel Krieger & William A. Joseph (ur.),
Introduction to Comparative Politics. Boston: Wadsworth Cengage
Learning, peto izdanje, 2010. (str. 313-360).$