I.

INTROSPEKCIJA
proces spoznaje sebe iznutra

TEORIJA SVIJESTI O SEBI usporeujemo trenutno ponaanje s unutarnjim

standardima
- razlike pokuavamo smanjiti usklaivanjem ponaanja
Svijest o sebi
1) Privatna usmjerena na osobne aspekte (tjelesne senzacije, uvjerenja, stavovi,
raspoloenja i osjeaji)
PROMJENA STAVA ZBOG NAVOENJA RAZLOGA uvjerimo se da su neispravni
razlozi toni i mijenjamo stav kako bismo ga prilagodili razlozima
2) Javna briga o tome kako se prikazujemo u socijalnom svijetu
II.

SPOZNAJA SEBE PUTEM OPAANJA VLASTITOG PONAANJA

Teorija samopercepcije otkrivamo to osjeamo opaajui to radimo ponaanje izvor

znanja o sebi
INTRINZINA I EKSTRINZINA MOTIVACIJA
Efekt suvinog opravdanja kad smo nagraeni za aktivnost za koju smo bili intrinzino
motivirani, podcjenjujemo stupanj intrinzine motivacije
III.

SPOZNAJA SEBE PUTEM OPAANJA DRUGIH

ono to drugi kau o nama je vaan izvor znanja o sebi
princip reflektirane procjene ili zrcalnog odraza

teorija socijalne usporedbe kad se ne moemo osloniti na fiziku realnost

Wood (3): evaluacija, napredovanje, samouzdizanje
-

usporedba s boljima od nas (uzlazna socijalna usporedba) i loijima (silazna)

SAMOPREDSTAVLJANJE
Upravljanje dojmovima svjesno ili nesvjesno ravnamo paljivo planiranom prezentacijom
sebe drugima u svrhu odreenog cilja
5 glavnih strategija: 1) umiljavanje
2) samoisticanje
3) zastraivanje
4) predstavljanje uzora
5) bespomonost

+ 6) samooteavanje
SAMOMOTRENJE ljudi se razlikuju u stupnju u kojem primjenjuju kontrolu nad svojom
verbalnom i neverbalnom samoreprezntacijom
NEVERBALNO PONAANJE
-

izraavanje emocija, pokazivanje stavova, odraavanje osobina linosti i poticanje ili

mijenjanje verbalne komunikacije

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
-

neverbalni znakovi ukljuuju izraze lica, ton, geste, poloaj tijela, pokrete

Geste:
Amblemi geste koje zamjenjuju verbalnu poruku
Ilustratori pojanjavaju verbalnu poruku, ali nemaju znaenja samostalno
Dodir:
Odreen s 3 faktora:
1) stupnjem svianja i privlanosti
2) poznatosti i bliskosti
3) moi i statusom
OSOBNI PROSTOR
Intimna zona 45 cm
Osobna zona (obitelj i prijatelji) 1,2 m
Socijalna zona (drutveni i poslovni odnosi) 1,2 m 3 m
Javna zona (nepoznati) vie od 3 m
TEORIJA SOCIJALNIH ULOGA spolne razlike u socijalnom ponaanju uzrokovane
drutvenom podjelom meu spolovima
SOCIJALNA PERCEPCIJA
-

prouava na koji nain stvaramo dojmove i donosimo zakljuke o drugim ljudima

1) neverbalno ponaanje
2) stvaranje dojmova efekt primarnosti prve informacije vie utjeu na dojam koji
stvorimo
hipoteza o asimilaciji znaenje svake nove informacije se mijenja pod utjecajem
prethodnih informacija
hipoteza o uprosjeivanju kasnije informacije jednostavno manje pridonose
ukupnom prosjeku
efekt recentnosti kad zadnje informacije vie utjeu na dojam o osobi

POGREKA PRVOG DOJMA sklonost da prosuujemo ljude pod utjecajem dojma

kojeg smo stvorili prvi put kad smo ih vidjeli
Halo efekt openiti povoljan ili nepovoljan dojam o pojedincu utjee na sve druge
prosudbe o njemu
OSOBNA JEDNADBA - svatko ima jedinstveni nain doivljavanja ljudi
3) implicitne teorije linosti
- vrsta sheme koju ljudi koriste kako bi grupirali razliite osobine linosti
SAMOISPUNJAVAJUE PROROANSTVO dogaa se kad ljudi
1) imaju oekivanja o tome kakva je druga osoba, to
2) utjee na njihovo ponaanje prema toj osobi, to
3) izaziva da se ta osoba ponaa u skladu s poetnim oekivanjima
4) atribucije
ATRIBUCIJE
Atribucijska teorija opisuje kako ljudi objanjavaju uzroke vlastitog ponaanja i ponaanja
drugih
F. Heider otac AT predloio podjelu na:
1) unutarnje atribucije stavovi, uvjerenja i druge karakteristike osobe ije ponaanje
objanjavamo
2) vanjske karakteristike situacije u kojoj je osoba
MODEL KOVARIJACIJE kod stvaranja atribucije, sustavno uoavamo pravilnosti izmeu
prisutnosti moguih uzroka ponaanja
1) informacije o konsenzusu kako se drugi, osim izvoaa, odnose prema objektu
2) informacije o distinktivnosti koliko se izvoaevo ponaanje razlikuje od situacije
3) informacije o konzistentnosti kako se izvoa odnosi prema objektu tijekom
vremena i u razliitim situacijama
internalne atribucije 1, 2 niske, 3 visoke
eksternalne atribucije 1, 2, 3 visoke
-

model pretpostavlja da ljudi uzrone atribucije stvaraju racionalno i logiki

OSNOVNA ATRIBUCIJSKA POGREKA sklonost da ljudi precjenjuju stupanj u kojem je

neije ponaanje odreeno unutarnjim, dispozicijskim uzrocima i podcjenjuju ulogu
situacijskih uzroka
-

javlja se i zbog toga to opaai usmjeravaju panju na izvoae, dok su im situacijski

uzroci manje istaknuti

PERCEPTIVNA ISTAKNUTOST informacija na koju je usmjerena ovjekova panja

EFEKT REFLEKTORA precjenjivanje stupnja u kojem drugi ljudi primjeuju njihovo

ponaanje i izgled
RAZLIKA IZVOA/PROMATRA ponaanje drugih vidimo kao odraz njihovih osobina,
dok se prilikom objanjavanja vlastitog ponaanja oslanjamo na ulogu situacije
ATRIBUCIJE U VLASTITU KORIST - naglaavaju internalne, dispozicijske uzroke za
objanjavanje vlastitog uspjeha i okrivljuju eksternalne, situacijske za neuspjeh vano za
ouvanje samopotovanja i samoreprezentacije (adaptivno ponaanje korisno za psihiko
zdravlje; obrnuto moe dovesti do nauene bespomonosti i depresije)
OBRAMBENE ATRIBUCIJE objanjenja za ponaanja ili dogaanje kojima se izbjegava
osjeaj ranjivosti ili smrtnosti
NEREALISTINI OPTIMIZAM dobre stvari e se vjerojatnije dogoditi meni nego drugima
VJEROVANJA U PRAVEDAN SVIJET loe stvari se dogaaju loim ljudima, a dobre
dobrim
Dojmovi o drugima ponekad su pogreni zbog mentalnih preaca kao OAP pri socijalnom
prosuivanju ili zbog oslanjanja na pogrene implicitne teorije linosti
-

izgledaju tono jer:

1) Ljude obino vidimo u ogranienom broju situacija i nemamo priliku vidjeti
da su nai dojmovi pogreni
2) Stvaramo samoispunjavajua proroanstva
3) Primjeujemo da se mnogi slau s nama, iako oni svi mogu biti u krivu