Professional Documents
Culture Documents
1 2006
1 2006
LVIII 1
Year January-March No.
Strana
Sadr`aj Content
Page
Radmilo Ivankovi}
Uvod: 150 godina od ro|enja Nikole Tesle Introduction: 150TH anniversary of Nikola Teslas
[TA JE ELEKTRICITET? 3 WHAT IS ELECTRICITY?
Dragan P. Popovi}
JEDNA METODA UPRAVLJANJA TOKOVIMA A REACTIVE POWER FLOW CONTROL METHOD
REAKTIVNIH SNAGA U NORMALNIM I HAVARIJSKIM 7 IN NORMAL AND EMERGENCY STATES
STANJIMA ELEKTROENERGETSKIH INTERKONEKCIJA OF ELECTRIC POWER INTERCONNECTIONS
Goran S. [venda i Radojica M. Bibi}
UNAPRE\EN MATEMATI^KI MODEL ZA REGULACIJU ADVANCED MATHEMATIC MODEL FOR VOLTAGE
NAPONA U DISTRIBUTIVNIM MRE@AMA 25 CONTROL IN DISTRIBUTION NETWORKS
Branislav V. \or|evi}
SOCIJALNI PREDUSLOVI POTREBNI SOCIOLOGICAL ASPECTS FOR SUCCESSFUL
36
ZA REALIZACIJU PROJEKATA HIDROELEKTRANA LAUNCHING OF HYDRO POWER PROJECTS
Sa{a Stojkovi}
UTICAJ MIKRO HIDROELEKTRANA NA STRUJE INFLUENCE OF MICRO POWER PLANTS ON SHORT-
54 CIRCUIT CURRENTS IN DISTRIBUTION NETWORK
KRATKIH SPOJEVA U DISTRIBUTIVNOJ MRE@I
Jordan Radosavljevi},
Miroljub Jevti} i Dardan Klimenta
ODRE\IVANJE OPTIMALNE LOKACIJE MALIH DETERMINING OPTIMAL LOCATION OF GENERATORS
63
ELEKTRANA U RADIJALNIM DISTRIBUTIVNIM MRE@AMA IN RADIAL DISTRIBUTION NETWORKS
Bo`o Kolonja,
Dragan Ignjatovi}, Dinko Kne`evi} i Ranka Stankovi}
KONCEPCIJA UPRAVLJANJA KVALITETOM UGLJA THE CONCEPT OF COAL QUALITY MANAGEMENT
72
NA PRIMERU POVR[INSKIH KOPOVA TAMNAVA SYSTEM FOR TAMNAVA OPEN PIT MINES
Vojislav Bo`ani}
UPRAVLJANJE KVALITETOM QUALITY MANAGEMENT
87
ENDOSKOPSKIH ISPITIVANJA IN ENDOSCOPIC TESTING
Ivan Nikoli}
RESTRUKTURIRANJE JAVNIH PREDUZE]A PUBLIC ENTERPRISE RESTRUCTURING
94
POLITI^KI MARKETING ILI NA[A STVARNOST POLITICAL MARKETING VS. REALITY
Branislav A. Bo{kovi}
OSTVARENJE ELEKTROENERGETSKOG BILANSA REALIZATION OF THE POWER BALANCE
DR@AVNE ZAJEDNICE SRBIJA I CRNA GORA 100 OF THE STATE COMMUNITY SERBIA & MONTENEGRO
U 2005. GODINI IN 2005
Branislav \or|evi}
Se}anje In memoriam
Prof. dr VUJICA JEV\EVI] 113 Prof. dr VUJICA JEV\EVI]
(1913-2006) (1913-2006)
[ta je What is
elektricitet? electricity?
Tesla je sebi ~esto postavljao to pitanje iz na- Tesla has often asked himself the question in
slova. Jo{ od prvog susreta sa tom ~udnom poja- the title. Ever since his first encounter with that
vom, koju je zapazio kao dete dok je milovao strange phenomenon that he noticed when he, as a
ma~ku. Miluju}i je, formirao se stati~ki elektrici- child, stroked a cat. The stroking produced static
tet koji se praznio u obliku bezbrojnih, malih var- electricity that discharged itself into countless
nica za koje je Teslin otac rekao da je elektri- small sparks that Teslas father called electri-
citet. Ali, {ta je to? Nije li cela priroda jed- city. But what is it exactly? Perhaps, natu-
na velika ma~ka puna tog elektriciteta re as a whole is a big cat full of electri-
koji se povremeno prazni stvaraju}i city discharging sometimes into thun-
prodorne munje koje paraju obla~no derbolts slashing the cloudy sky - tho-
nebo - razmi{ljao je Tesla. ught Tesla.
Interesovanje za pojavu elektrici- His interest in the phenomenon of
teta nije se smanjilo ni u poznijim go- electricity did not diminish with the
dinama. U gimnaziji u Gospi}u i Kar- years. In the Real Gymnasium (Secon-
lovcu to interesovanje se jo{ pove}alo, dary School) in Gospic and Karlovac
mo`da pod uticajem profesora fizike that interest has even increased. Perhaps
Martina Sekuli}a poja~ala se `elja da na|e influenced by his professor of Physics
odgovor na pitanje {ta je elektricitet. Martin Sekulic, Tesla did persist in
Ta `elja ga je pratila celog `ivota pa je Slika 1. Nikola Tesla finding out what electricity was. He
izu~avanju pojava u vezi elektriciteta even dedicated the whole of his life to
posvetio ceo svoj `ivot. On je tragao za otkriva- studying phenomena related to electricity. He
njem tajni prirode da bi ih ukrotio i stavio na ras- wanted to reveal the secrets of nature in order to
polaganje ~oveku, jer po njemu ni{ta nije prima- tame them and put them at mans disposal for, ac-
mljivije i va`nije za prou~avanje od pririode. cording to him, nature is the most attractive and
Shvatiti taj veliki mehanizam, prona}i sile koje u the most important subject of study. To understand
njemu rade i zakone koji njime upravljaju, jeste that great mechanism, to discover the forces that
najuzvi{eniji zadatak uma ~ove~ijeg. work within it and the laws that govern it is the su-
Savremena civilizacija, na{ svakodnevni `i- preme task of mans intellect.
vot, na{e okru`enje bazira na elektri~noj energiji i Modern civilization, our everyday life, our
na mogu}nostima njenog kori{}enja. Koristimo je environment are based on electricity and on ways
za osvetljenje kako bi produ`ili dan, koristimo je and capacities of its exploration. We use it for lig-
radi zamene ljudskog rada kako bi nam `ivot bio hting to make the day longer, we use it to replace
lak{i, koristimo je u svrhe telekomunikacija kako human effort and thus make our life easier. We use
bi se medjusobno lak{e sporazumevali, jedan dru- it in telecommunications in order to communicate
gom pribli`ili i me|usobno se bolje upoznali. Ali more easily, to get closer together, to know more
Jedna metoda
upravljanja tokovima reaktivnih snaga
u normalnim i havarijskim stanjima
elektroenergetskih interkonekcija
Originalni nau~ni rad
UDK: 621.05; 621.3.02.5; 621.3.016.25
Rezime:
U radu se izla`e jedna metoda za upravljanje tokovima reaktivnih snaga na izabranim elementima,
uvo|enjem kompenzacije u odgovaraju}e ~vorove, koji prirodno gravitiraju tome elementu. Ova metoda je
bazirana na nestandardnim modelima tokova snaga u karakteristi~nim stanjima, {to obezbe|uje precizniju
kvantifikaciju relevantnih tehni~kih efekata uvedene kompenzacije reaktivne snage. Karakteristike i mogu}-
nosti razvijene metode utvr|ene su na primeru realne elektroenergetske interkonekcije.
Klju~ne re~i: metoda, upravljanje, tokovi reaktivnih snaga, kompenzacija, realna interkonekcija
Abstract:
This paper presents a reactive power flow control method by introducing the compensation in correspon-
ding nodes. This method is based on nonstandard load-flow models in characteristic states, which enables
more accurate evaluation of the relevant technical effects of the compensation installed. The characteristics
and possibilities of the developed method have been established on the example of real interconnection.
Key words: method, control, reactive power flow, compensation, real interconnection
Qckm=-(bkm+bko)Vk2-VkVm(gkmsinθkm-bkmcosθkm),
k,m∈NC (6) QGmini ≤ QGi ≤ QGmaxi , ∈ NG (10)
Odreðivanje
Odre|ivanje tokova
tokova snaga
snaga uu
2 polaznom stanju
stanju
polaznom
Izabrana opcija I ?
Izabrana opcija II ?
Identifikacija
Identifikacija potencijalno
potencijalno da da Korekcija reaktivnog
3 kriti~nih regiona
regiona 4 optereæenja za zadati
kritiènih
faktor snage
da Izabrana opcija III ?
Definisanje scenarija
7 upravljanja tokovima Odreðivanje tokova
STOP reaktivnih snaga 5 snaga za korigovanu
reaktivnu potrošnju
Uva avanje poremeæaja ?
da Uèitavanje
U~itavanje ii “obrada”
obrada
8 poreme}aja Analiza globaln ih
poremeæaja 6 efekata korekcije
reaktivnog optereæenja
ne
Upravljanje
Upravljanje tokovima
tokovima
9 reaktivnih snaga
snaga
reaktivnih
STOP
Tehno – ekonomska
10 analiza dobijenih
rezultata
Da li su svi predviðeni ne
poremeæaji razm atrani?
da
ne
Da li su sva predviðena
scenarija obuhvaæena?
da
Sumarni prilaz i
11 komentar dobijenih
rezultata
STOP
Tabela 1.
Dobijeni iznosi snaga kompenzacije i promene napona nakon izvr{ene kompenzacije
Qc Qcn ΔV
Redni broj Naziv ~vora Faktor u~e{}a
(Mvar) (Mvar) (kV)
1 Bela Crkva 0,051 1,2 1,4 2,06
2 Beograd 7 0,259 6,2 6,6 1,20
3 Pan~evo 3 0,150 3,6 3,7 0,95
4 Pan~evo 4 0,146 3,5 3,6 0,92
5 Alibunar 0,079 1,9 2,1 1,53
6 Debelja~a 0,055 1,3 1,4 1,33
7 Kovin 0,067 1,6 1,7 1,05
8 Vr{ac 1 0,039 0,9 1,1 1,89
9 Pan{evo 1 0,053 1,3 1,3 0,91
10 Vr{ac 2 0,101 2,4 2,8 1,90
Ukupno 1,000 24,1 25,8
Dakle, uo~avaju se veoma dobre karakteristike ΔPgc promene gubitaka aktivne snage u odnosu na
konvergencije iterativne procedure re{avanja siste- polazno stanje, nakon ispada, sa uvedenom
ma raspregnutih jedna~ina (23) i (24), jer je bilo po- kompenzacijom u ukupnom iznosu od 25,8
trebno svega {est iteracija za zahtevanu ta~nost od Mvar;
0,1 MW, odnosno Mvar. Pri tome, potrebno je napo- ΔQc, ΔQcn ukupno potrebne snage kompenzacije,
menuti da je iterativna procedura startovala od utvr- koje, za razmatrani ispad, obezbe|uju
|enog stanja interkonekcije pre ugradnje kompenza- zadati faktor snage u iznosu 0,950 na
cije. Me|utim, mogu} je i tzv. flat(miran) start 110 kV strani TS Pan~evo 2;
(naponi neproizvodnih ~vorova imaju nominalne ΔPgu promene gubitaka aktivne snage u odnosu na
vrednosti, a uglovi, nulte vrednosti), koji tako|e si- polazno stanje, nakon ispada i uvo|enja pret-
gurno dovodi do re{enja, ali je potrebno nekoliko hodno pomenutih potrebnih snaga kompen-
iteracija vi{e. zacije;
Uvo|enjem kompenzacije u navedenim ~voro- ΔPgoc = ΔPgc ΔPgo razlike promena gubitaka u
vima u ukupnom iznosu od 24,1 Mvar, odnosno 25,8 stanjima, nakon ispada, bez
Mvar, do{lo bi do smanjenja gubitaka u iznosu od uvo|enja kompenzacije i
0,74 MW. Ako bi se za τ usvojila vrednost 3 500 h, stanjima sa uvedenom kom-
za cenu gubitaka elektri~ne energije vrednost 0,05 penzacijom u ukupnom iz-
€/kWh i za cenu 1 kvar stati~ke baterije kondezato- nosu od 25,8 Mvar;
ra vrednost 10 €, relacija (30) daje estimirani broj
ΔPguc = ΔPgu ΔPgo razlike promena gubitaka u
stanjima nakon ispada, bez
godina ng = 2. Dakle, za samo dve godine bi se is-
uvo|enja kompenzacije i
platila ulo`ena investicija za kompenzaciju reaktiv-
stanjima sa uvedenom kom-
ne snage, sa aspekta u{teda u gubicima elektri~ne
penzacijom, koja obezbe|u-
energije. Naravno, ovo je samo aproksimacija, ali ju zadati faktor snage u iz-
veoma indikativna u pogledu potrebe daljeg traganja nosu 0,950 na 110 kV strani
za optimalnim re{enjem. TS Pan~evo 2.
Sastavni deo analiza naponsko-reaktivnih prili- Dakle, izneti pokazatelji u ovoj tabeli na evi-
ka su odgovaraju}e analize sigurnosti. Primenom ra- dentan na~in pokazuju zna~ajne efekte uvedene
~unarskog programa UCOSFI, izvr{ene su analize kompenzacije, u slu~ajevima neraspolo`ivosti rele-
stati~ke sigurnosti, uz respektovanje kriterijuma vantnih dalekovoda 110 kV, koji gravitiraju TS
(n-1), a neki od karakteristi~nih rezultata se daje u 400/110 kV/kV Pan~evo 2. Ti efekti su jo{ vidniji u
narednim tabelama 3 i 4. tabeli 4, koja se odnosi na ispad, odnosno neraspo-
Tabela 3 daje promene gubitaka aktivne snage lo`ivost dalekovoda 110 kV Alibunar- Pan~evo. Ona
za slu~ajeve tretiranih ispada, odnosno neraspolo`i- daje vrednosti napona u relevantnim ~vorovima za
vosti, dalekovoda 110 kV. U njoj, uvedene oznake razli~ita normalna i havarijska stanja, u kojoj, uve-
imaju slede}a zna~enja: dene oznake imaju slede}a zna~enja:
Pij, Qij tokovi aktivnih i reaktivnih snaga u pola- 0 polazno stanje, pre uvo|enja kompenzacije;
znom stanju, pre uvo|enja kompenzacije; 1 polazno stanje, sa uvedenom kompenzacijom u
ΔPgo promene gubitaka aktivne snage u odnosu na ukupnom iznosu od 25,8 Mvar;
polazno stanje, nakon ispada, bez uvo|enja 2 stanje nakon razmatranog ispada, pre uvo|enja
kompenzacije; kompenzacije;
Redni Pij Qij ΔPgo ΔPgc ΔQc ΔQcn ΔPgu ΔPgoc ΔPgoc
Ispad elementa
broj (MW) (Mvar) (MW) (MW) (Mvar) (Mvar) (MW) (MW) (MW)
1 Alibunar-Pan~evo -50,7 -18,2 10,85 8,40 45,7 54,4 5,84 -2,45 -5,01
2 Alibunar-Vr{ac 1 29,4 9,1 2,02 1,58 31,2 34,6 0,81 -0,44 -1,21
3 Debelja~a-Vr{ac 2 23,2 11,9 3,02 2,65 29,9 33,1 1,81 -0,37 -1,21
4 Ka~arevo-Debalja~a 38,3 18,6 7,24 6,21 34,7 40,3 4,84 -1,03 -2,40
5 Ka~arevo-Pan~evo -38,3 -18,6 7,38 6,21 34,9 40,5 4,88 -1,17 -2,50
Tabela 4.
Naponi u relevantnim ~vorovima za razli~ita normalna i havarijska stanja
(ispad, odnosno neraspolo`ivost dalekovoda 110 kV Alibunar- Pan~evo)
V (kV)
Redni broj Naziv ~vora
0 1 2 3 4
1 Bela Crkva 103,74 105,48 79,40 86,73 91,97
2 Alibunar 107,87 109,14 77,54 85,18 90,64
3 Vr{ac 1 104,97 106,86 80,58 87,66 92,73
4 Vr{ac 2 104,89 106,79 80,88 87,90 92,92
Dragan P. Popovi} ro|en je 1943. godine u Beogradu, gde je zavr{io osnovnu {kolu i
gimnaziju. Diplomirao je 1965. godine na Energetskom odseku, magistrirao 1981. godine na
smeru Elektroenergetski sistemi, a doktorsku tezu odbranio maja 1984. godine, sve na Elek-
trotehni~kom fakultetu u Beogradu. Po diplomiranju, zaposlio se u Elektrotehni~kom Institu-
tu Nikola Tesla, gde se i sada nalazi na radnom mestu vi{eg savetnika u centru Elektro-
energetski sistemi. Godine 1997. izabran je u najvi{e nau~no-istra`iva~ko zvanje nau~ni sa-
vetnik. Maja meseca 2005. godine izabran je za dopisnog ~lana Jugoslovenske in`enjerske
akademije u Odeljenju za elektrotehniku. Kao autor (prete`no) ili koautor do sada je objavio jednu mono-
grafiju, preko 170 nau~nih i stru~nih radova i razvio je ve}i broj ra~unarskih programa za analizu relevan-
tnih sasti~kih stanja elektroenergetskih interkonekcija.
Unapre|en
matemati~ki model za regulaciju
napona u distributivnim mre`ama
Rezime:
Abstract:
In this paper an advanced mathematic model for voltage control in multiple voltage distribution networks is
shown. Special advantage of the suggested model is taking into consideration the influence of consumer load sup-
plied from tertiary side of three-winding transformer, as well as the fact that the value of transformer voltage drop
depends on the position of its tape changer. The result of the advanced mathematic model is a comprehensive op-
timal solution. For the purpose of emphasizing possibilities and advantages of the model, the latter has been ve-
rified by both a simple test example and a real example in a part of distribution network ED Novi Sad.
Key words: distribution networks, volt control
Goran S. [venda ro|en je 1962. godine u Somboru gde je zavr{io osnovnu i srednju {ko-
lu. Diplomirao je 1988. god. na Elektrotehni~kom odseku na Fakultetu tehni~kih nauka u No-
vom Sadu. Magistarstrirao je 1994. godine na Elektrotehni~kom fakultetu u Beogradu, smer
Elektroenergetski sistemi, gde je 2001. godine odbranio doktorsku tezu. Zaposlen je na Fa-
kultetu tehni~kih nauka u Novom Sadu, gde je izabran u zvanje docenta. Od osnivanja ~lan
je DMS Grupe gde je anga`ovan na vo|enju i izradi doma}ih i me|unarodnih projekata i
energetskih aplikacija za analizu, operativno upravljanje i planiranje pogona srednjenapon-
skih distributivnih mre`a. Do sada autor je i koautor vi{e od 40 nau~nih radova u me|unarodnim i doma-
}im ~asopisima i konferencijama.
Radojica M. Bibi} ro|en je 1971. godine u Somboru. Zaposlen je kao diplomirani in`e-
njer elektrotehnike u DMS Grupi u Novom Sadu. Trenutno radi na razvoju programskog pa-
keta za analizu, operativno upravljanje i planiranje pogona srednjenaponskih distributivnih
mre`a na problemima vezanim za naponsku regulaciju, kratkoro~nu prognozu optere}enja.
Istovremeno radi i na razvoju programskog paketa za estimaciju stanja i prora~une optimal-
nih tokova snaga prenosnih sistema. Do sada je koautor jednog univerzitetskog ud`benika i
dva rada u doma}im ~asopisima.
Prethodno saop{tenje
UDK: 621.311.21; 627.43; 627.8; 556.1; 351.793
Rezime:
Ve} par decenija se suo~avamo sa jednom zakonito{}u: odli~ni projekti hidroelektrana dovode se u pi-
tanje, pa se i sasvim zaustavljaju (nedavni slu~aj sa projektom Buk Bijela) - zbog suprostavljanja javnog
mnjenja. Taj fenomen zavre|uje temeljito izu~avanje, jer sada predstavlja klju~ni problem za realizaciju hi-
droelektrana i niza objekata vodne infrastrukture. U par radova, od kojih je ovaj zami{ljen kao uvodni, au-
tor `eli da uka`e na neke socijalne i ekolo{ke zakonitosti koje se moraju imati u vidu pri planiranju hidro-
elektrana. Klju~ni uzroci nesporazuma sa javno{}u pri realizaciji projekata hidroelektrana su dvojaki: (1)
veliki integralni razvojni projekti, sa veoma {irokom lepezom razvojnih ciljeva, sasvim nepotrebno i vrlo
{tetno i nazivom i na~inom prikaza su`avaju se samo na oblast voda - na hidroenergetske ili vodoprivred-
ne ciljeve; (2) prikaz projekata javnosti nije na profesionalnom nivou, i uvek se sa tim veoma va`nim po-
slom kasni. Veliki razvojni projekat mora da nosi naziv u skladu sa ciljem najvi{eg reda, npr. - integralno
kori{}enje, za{tita i ure|enje prostora / sliva ..., ili, integralni razvojni projekat... , a zatim se mora ve}
na samom po~etku da podrobno defini{e ciljna struktura tipa granatog stabla, u kojoj obavezno moraju bi-
ti ciljevi iz slede}ih grupa: socijalni, privredno / razvojni, ekolo{ki, saobra}ajni, urbani, kulturolo{ki, vodo-
privredni, energetski. Daje se primer na slu~aju Integralni razvojni projekat ure|enja, kori{}enja i za{tite
prostora gornjeg toka Drine u zoni sastavnica. Autor razra|uje metodolo{ki pristup za na~in prezentaci-
je projekata javnosti, na bazi zakonitosti Socijalne psihologije.
Klju~ne re~i: integralni razvojni projekti, hidroelektrane, vodoprivredni sistemi, socijalni aspekti planiranja,
socijalna stabilnost projekata, ciljna struktura, prezentacija projekta
Prof. dr Branislav V. \or|evi}, dipl. ing. gra|. Gra|evinski fakultet, 11 000 Beograd, Bulevar kralja Aleksandra 73
Water resources development projects are often misunderstood by the public by two causes mainly: (1)
large scale integrated development projects with multiple objectives are often quite unnecessarily interpre-
ted as only pertinent for water resources and water power development; (2) the project is presented to the
pubic rather non-professionally, and often belatedly. In order to ensure proper understanding by the public,
large scale development projects should be named so as to reflect their highest-level objectives, for instan-
ce integrated use, protection, and development of the given region / river basin
or integrated deve-
lopment project
Then, the ramification of the objective structure should be defined at a very early sta-
ge, with clear statement of goals such as social and economic progress, environmental protection, upgra-
ding of communications, urban improvements, cultural aspects, water resources development, water power
production, etc. The paper contains also practical suggestions for how best to present such projects.
Key words: integral development, hydropower plants, water resources systems, sociological approach to planning,
structure of objectives, public opinion, presenting a project
1) Vrlo va`an sociolo{ki fenomen, po kome se samo jedan negativan sud o nekom projektu prenosi u vidu lan~ane reakcije i na sve ostale atribute
tog projekta ~ak i na one za koje bi se o~ekivala nesporna pozitivna ocena.
2) Da bi bilo jasno na {ta autor misli, u ciljnoj strukturi za Razvojni projekat ure|enja, kori{}enja i za{tite sliva Studenice, u grupi kulturolo{kih
ciljeva bilo bi vrlo delotvorno da su se na{li slede}i konkretni ciljevi kao {to su: prikladno ure|enje {ireg prostora oko manastira Studenica, re-
{enje grejanja manastirskih objekata, itd., a u grupi ekolo{kih ciljeva: pobolj{anje re`ima malih voda Studenice, revitalizacija ribnjaka u slivu
(Pridvorica) za proizvodnju riblje mla|i salmonidnih vrsta, spasavanje populacije evropskog lipljena (riblje vrste) koja je bila ozbiljno ugro`ena
znatno pre planiranja tog sistema, itd.
3) Projekat sistema Studenica su onemogu}ile neformalne grupe (NFG) iz oblasti kulture (slikari, konzervatori, istori~ari umetnosti), kojima su
se naknadno priklju~ili i nedovoljno obave{teni predstavnici Crkve, neargumentovanom tvrdnjom da }e freske biti u opasnosti zbog gra|enja aku-
mulacije ~ija je brana 10 km uzvodno, potpuno zaklonjena iza planine ^emerno. Akcenat je bio na promeni mikroklime, pa je u polemiku uve-
den ~ak i izraz nano klima - klima na samoj povr{ini freske. Kasnije, kada je odbojan stav prema projektu ve} formiran i konsolidovan, nisu
pomogli matemati~ki modeli, ura|eni od strane vrhunskih svetskih meteorologa, koji su nedvojbeno pokazivali da se svaki uticaj nove akvatori-
je na promenu temperature i vla`nosti gubi na rastojanju od oko 600÷800 m od akumulacije, {to je prisutno i u knjigama niza autora koji su is-
tra`ivali taj fenomen. I jo{ ne{to, va`no kao sociolo{ki fenomen: nedavno je neposredno kraj manastira Mile{eve, ne dalje od 100 m od ~uvene
freska Belog an|ela sam manastir napravio veliki ribnjak, i niko ne dovodi u pitanje mikroklimu, odnosno - nanoklimu neposredno na po-
vr{ini freske. Planeri iz toga mogu izvu}i dobru poruku o tome kako treba pametno formirati slo`ene ciljne strukture integralnih razvojnih pro-
jekata - vode}i ra~una o NFG koje }e ih osporavati.
4) Samo dva primera nespretnosti investitora i planera na tom planu: Pri izgradnji HE Vi{egrad (upravo tako je su`eno nazvan i taj u su{tini inte-
gralni razvojni projekat) realizacija magistralnog puta du` akumulacije ko{tala je isti red veli~ine kao i sam objekat hidroelektrane. Put je izgra-
dila i platila energetika kao nosilac projekta, ali on nigde nije eksplicitno unesen u ciljnu strukturu, ve} se podrazumevao kao neka usputna oba-
veza energetike. Energetika je platila i saniranje stubova nizvodnog drevnog mosta u Vi{egradu, ali to nigde nije u{lo u ciljnu strukturu kao cilj
projekta, ve} je taj vrlo zna~ajan posao tretiran kao obaveza koja se obavlja - usput. Sli~na je situacija sa akumulacijom Stuborovni na reci Ja-
blanici iznad Valjeva. Radi njene realizacije izgra|ena je deonica novog magistralnog puta, koja je korenito pobolj{ala saobra}ajne uslove na tom
magistralnom putnom pravcu (izvedeni su veliki mostovi i vijadukti kako bi put dobio elemente magistralnog puta), ali to nigde nije ekspliciti-
rano u ciljnoj strukturi tog zaista integralnog razvojnog projekta.
5) Ve} je zaboravljeno, zbog nespremnosti investitora i planera da sistematski komuniciraju sa javno{}u, da je naj~uveniji evropski arheolo{ki
objekat - Lepenski Vir - otkriven i konzerviran u okviru projekta HE \erdap, da je ~uvena Trajanova tabla spasena i u~injena pristupa~nom u
okviru tog istog projekta, da je veoma ugro`en manastir Piva spasen od destrukcije preno{enjem i obnovom na novoj lokaciji u okviru projekta
Piva, da se na isti na~in postupilo i u slu~aju manastira Dobri~evo, Arslanagi}a mosta, itd., koji su ne samo preseljeni, ve} i potpuno obnovljeni,
tako da sada graditeljski spaseni mogu mirno da sa~ekaju naredne vekove.
6) Deo ~lanka koji sledi - o socijalnim aspektima razvojnih projekata - ne odnosi se samo na hidroelektrane, ve} i na termoelektrane, koje se sre}u
sa velikim problemima raseljavanja stanovni{tva zbog realizacije povr{inskih kopova.
7) I sada se pri~a o lo{im primerima reseljavanja jo{ od pre pet decenija, iz vremena objekata Prve petoljetke, kada su skromnim nadoknadama
na ruke uklonjeni ljudi iz njihovih domova i stvorene mnoge socijalno razorene porodice, bez zanimanja i stabilnih izvora prihoda. Ti r|avi
primeri svete nam se i sada, jer lo{e primere ljudi pamte - veoma postojano.
8) Obilaze}i nova naselja u [paniji, u kojima su sme{teni `itelji podru~ja koja se potapaju, autor se uverio koliko je savesno i studiozno taj posao
obavljan. Nakon podrobnih anketa (vodilo se ra~una ko `eli sa kim da bude sused u novim naseljima!) ljudima je omogu}eno da u okviru pro-
jekta raseljavanja pokrenu porodi~ne poslove, pre svega u zanatskoj radinosti, tercijalnim delatnostima i malim porodi~nim preduze}ima. Zahva-
ljuju}i takvom pristupu ljudi su nestrpljivo i{~ekivali da projekat bude realizovan, jer su njime ostvarivali li~ni boljitak. Upravo zahvaljuju}i ta-
kvoj mudroj politici [panija je bez ve}ih socijalnih tenzija sagradila oko 1300 brana koje spadaju u kategoriju visokih brana.
9) U projektu VHS Studenica, u kome oponenti zaista nisu u rukama imali ni jedan argument protiv, te su forsirali isklju~ivo emocionalnu kom-
ponentu, rezultat bi, najverovatnije, bio sasvim druk~iji da su u ciljnu strukturu uneti odgovaraju}i kulturolo{ki ciljevi, koji bi bili atraktivni upra-
vo za oponente koji su se kasnije na{li u NFG koja se suprostavljala sistemu. U to vreme je priprata manastira Sopo}ani bila bez krova, i za ta-
kav veliki projekat bi bila sitnica da njegovu obnovu unese u svoju ciljnu strukturu, isto kao {to je moglo da bude u ciljeve uvr{teno i to da }e se
graditeljsko naselje nakon zavr{etka gra|enja obnoviti i predati manastiru na trajno kori{}enje. To bi podrazumevalo i da se sa crkvenim vlasti-
ma unapred utvrdi lokacija tog naselja, u skladu sa njegovim kasnijim funkcijama.
10) Jedan veoma va`an projekat je dospeo u veliku krizu zbog jednog - drveta. Samouvereni i dosta osion projektant je liniju regulacije reke niz-
vodno od brane vukao kako ga je vodio krivuljar, te je pod udar trase regulacije do{lo i drvo zapis na obali, koje je selo decenijama tretira-
lo kao sveto drvo, za{titiv{i ga i ogradom da ga ne bi skrnavila stoka. Projektant je sve to bagatelisao (~ak je me{tane pou~avao da ne za-
keraju zbog jednog drveta), umesto da se munjevito izvini, zahvali se na tome {to su ga upozorili na njegov veliki previd i odmah obe}a da
}e gre{ka biti ispravljena, tim pre {to nije bilo zaista nikakvog razloga da se insistira ba{ na takvoj trasi regulacije. A drvo je i bez toga bilo za-
ista unikalno, te je zahtevalo i ekolo{ku za{titu. Ta osionost i tvrdoglavost je izazvala halo efekat koji je ozbiljno ugrozio ceo projekat.
11) Zdru`eno delovanje vi{e uticaja, kojim se zna~ajno pove}ava efekat tog delovanja u odnosu na sumu pojedina~nih uticaja.
12) Postoji lo{a praksa da se u komuniciranju sa javno{}u primenjuje isti pristup kao kada se projekti izla`u pred stru~nim savetima. Krene se sa
monotonim izlaganjima o podlogama (hidrolo{kim, hidrogeolo{kim, geotehni~kim, ...) uz uobi~ajeno samosa`aljevanje obra|iva~a tih delova
zbog oskudnih podataka. Na stru~nom savetu se to jo{ i mo`e razumeti, jer tim `alopojkama obra|iva~i svojim {efovima i ostalom stale`u `ele
da poka`u koliko su se mnogo trudili, pa su i pored svih te{ko}a nekako obavili posao. Me|utim, takav isti pristup pri javnoj prezentaciji - da
najpre pri~amo o podlogama, vajkaju}i se zbog nepotunosti polaznih podataka, pa da tek nakon toga krenemo sa prikazom sistema - pogibeljan
je sa stanovi{ta Teorije stavova na sticanje utiska javnosti o valjanosti projekta. Takav pristup stvori}e odbojan stav prema projektu.
Branislav V. \or|evi} ro|en je 1938. godine u Skoplju. Maturirao je 1956. godine u gim-
naziji u Kru{evcu. Na Gra|evinskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1961., magistrirao
1967. i doktorirao 1974. Od 1962. do 1971. radio je u Institutu za vodoprivredu Jaroslav
^erni ({ef Odseka za hidroenergetiku). Godine 1971. prelazi na Gra|evinski fakultet u Be-
ogradu, na kome je 1984. izabran za redovnog profesora. Na tom fakultetu predavao je pred-
mete Kori{}enje vodnih snaga, Vodoprivredni sistemi i Ekolo{ki in`enjering. Redov-
ni je ~lan Akademije in`enjerskih nauka Srbije i Crne Gore, ~lan Nau~nog dru{tva Srbije, a
na Univerzitetu Sv. Kiril i Metodije u Skoplju izabran je i promovisan u najvi{e zvanje - professor hono-
ris causae, kao jedini profesor iz oblasti gra|evinarstva. Kao jedan je od utemeljiva~a Teorije vodoprivred-
nih sistema, kao nove grane Tehni~ke kibernetike, predavao na redovnim i magistarskim studijama na vi{e
drugih univerziteta. Niz godina je bio {ef Katedre za hidrotehniku. Bio je mentor za 23 magistarske teze i
12 doktorata na svim univerzitetima u SFRJ. Njegova specijalnost su slo`eni hidrotehni~ki sistemi sa hidro-
elektranama, vi{enamensko kori{}enje, ure|enje i za{tita voda, kao i ekolo{ki aspekti realizacije slo`enih si-
stema. Autor je preko 290 bibliografskih jedinica iz {ireg spektra hidrotehnike. Od toga 8 knjiga kao jedini
autor (jedna izdata u SAD), dve kao prvi autor, u tri strane knjige autor poglavlja, u 12 knjiga autor delo-
va i poglavlja. Za knjige Kori{}enje vodnih snaga I i II nagra|en 1984. Oktobarskom nagradom Beogra-
da. Njegovo kapitalno delo iz oblasti teorije vodoprivrednih sistema, objavljeno u SAD (1993) - Cybernetics
in Water Resources Management - bazna je monografija u svetu iz te oblasti i citira se u tom svojstvu. Dru-
Stru~ni rad
UDK: 621.311.212; 627.8; 621.313.12; 621.313.3.32; 621.316
Rezime:
U ovom radu analiziran je uticaj mikro hidroelektrane snage do 100 kW, priklju~ene na niskonaponsku
distributivnu mre`u, na struje kratkih spojeva u distributivnoj mre`i. Prikazan je simulacioni model, zasno-
van na realnim podacima o elementima mre`e, kao i na upotrebi programa Alternative Transients Program
(ATP - EMTP).
Analiziran je uticaj asinhronih mikro generatora na udarnu struju kratkog spoja. Osim toga, simulaci-
jom kratkog spoja pokazano je da ure|aji relejne za{tite, zbog prirode asinhronih generatora, mogu biti u
nepovoljnim uslovima, kada se radi o detekciji kvarova na osnovu struje kvara.
Klju~ne re~i: distribuirana proizvodnja, mikroelektrana, hidroelektrana, kratak spoj,
udarna struja kratkog spoja, ATP-EMTP
Abstract:
In this paper the influence of micro power plant up to 100 kW on the short-circuit currents in distribu-
tion network is analyzed. The micro power plant is connected to the low voltage part of distribution network.
Simulation model based on real network element data is presented. The analysis is made by Alternative
Transients Program (ATP-EMTP).
Influence of induction generators on the peak short-circuit currents is analyzed. It is shown by simula-
tions of short circuits that relay protection may, due to the nature of induction generators, be in unfavoura-
ble conditions when detection of fault is based on fault current.
Key words: embedded generation, micro power plant, hydropower plant, short circuit,
peak short-circuit current, ATP-EMTP
2 500
2500
1 250
1250
00
-1 250
-1250
-2 -2500
500
-3 -3750
750
-5 -5000
0000.00
0,00 0,05
0.05 0,10
0.10 0,15
0.15 0,20
0.20 0,25
0.25 (s)
[s] 0,30
0.30
(A)
[A]
(A)[A]
-120
-120 3 000
3000
1 000
1000
-640
-640
-1 -1000
000
-1 -1160
160
-3 -3000
000
-1 -1680
680
-5 -5000
000
-2 -2200
200
0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,35 [] 0,40 -7 -7000
000
0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 (s)
[] 0,30
(s)
Slika 4. Ukupna struja kvara oba motora u fazi A Slika 6. Ukupna struja kvara na sabirnicama
2 000
2000
lektrana je od njih razdvojena niskonaponskim spoj-
1 000
1000 nim vodom, u ovom primeru, duga~kim 200 m.
00 Udarna vrednost struje kvara sa strane mre`e iznosi
-1 000
-1000
15 289 A. Dva generatora daju udarnu struju od
1 664 A, pa je ukupna udarna struja 16 953 A. Udar-
-2 -2000
000
na struja je pove}ana za 10,8 % u odnosu na slu~aj
-3 -3000
000 kada mikroelektrane nema. Za dvofazni spoj sa ze-
-4 -4000
000 mljom pove}anje je 7,6 %, a pri jednofaznom krat-
0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,30 0,40
[]
(s)
kom spoju 6,6 %. Me|utim, prema Tehni~kim pre-
porukama Elektrodistribucije Srbije, oprema u stani-
Slika 7. Struja iz mre`e 112-1 A - SV-2A cama na strani niskog napona dimenzioni{e se na
i ukupna struja iz oba generatora PREK-A - SV-2A vrednost od 22 kA ustaljene struje trofaznog kvara.
Njena udarna vrednost iznosi oko 2,55×22=56 kA, pa
Vidi se da, za razliku od trofaznog spoja, struja je o~igledno da je pove}anje udarne struje za 10,8 %
iz oba generatora ne pada na nulu, ve} se usposta- bezna~ajno jer je struja sa strane mre`e znatno ma-
vlja. Udarna struja iz generatora iznosi 2 187 A, a nja od 22 kA. Problem sa udarnom strujom i sa pre-
udarna struja iz mre`e je 3 875 A. Ukupna udarna kidnom strujom rasklopne opreme mo`e nastati je-
struja je 6 000 A, {to zna~i je ona ve}a od vrednosti dino u slu~aju kada se struja kvara iz mre`e po vred-
udarne struje iz mre`e za 55 %. Struja u fazi B sli~- nosti pribli`ava grani~noj struji za dimenzionisanje
na je struji faze A (slika 7), pa nije prikazana. opreme u stanici. U tehni~koj preporuci 16 se i na-
Dakle, na osnovu krivih prikazanih na slikama, vodi da generatori male snage te{ko da mogu bitni-
kao i na osnovu brojnih vrednosti komponenti udar- je da uti~u na ovu pojavu, pa se provera koja je opi-
ne struje, mo`e se re}i da je pri dvofaznom kratkom sana u ovom radu zahteva samo za elektrane snage
spoju sa zemljom situacija sa udarnom strujom sli~- ve}e od 1 MVA.
na onoj kod trofaznog spoja, za ovo mesto kvara. Za kvarove koji su jo{ dalji od mikroelektrane
Generalizacija nije mogu}a, ve} treba analizirati situacija u smislu udarne struje je povoljnija, ali mo-
konkretnu situaciju. Udarna struja u fazi A iz mre`e gu nastati problemi sa pode{avanjem za{tite. Takav
je ovde za 10 % ni`a, ali je udarna struja iz genera- primer prikazan je u slede}em delu rada.
300
300
unutra{njih kvarova.
Pretpostavlja se da su niskonaponski prekida~i 200
200
(A)
[A]
1 500
1500
115
115
1 000
1000
105
105
500
500
95
95
00
85
85
-500
-500
-2 -1000
000 75
75
0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,35 0,40 0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,35 []
0,40
(s) (s)
Slika 8. Struja trofaznog kvara - faza A Slika 10. Brzina rotora u (rad/s)
Odre|ivanje
optimalne lokacije malih elektrana
u radijalnim distributivnim mre`ama
Stru~ni rad
UDK: 621.311.1; 621.3.05; 621.316.11
Rezime:
U ovom radu je razvijen postupak za odre|ivanje optimalne ta~ke priklju~enja distribuiranih genera-
tora u radijalnoj distributivnoj mre`i a u cilju minimizacije gubitaka snage. Postupak se zasniva na odre|i-
vanju promene ukupne snage gubitaka u distributivnoj mre`i sa promenom snage injektiranja u ~vorovima
sistema. Mera povoljnosti za priklju~enje distribuiranog generatora je iskazana preko koeficijenta lokacije
~vora. Tako|e, razmotrena su ograni~enja distributivnog sistema u smislu maksimalne snage distribuiranih
generatora. Razvijeni algoritam je primenjen na dva realna test sistema.
Klju~ne re~i: distributivna mre`a, distibuirani generator, gubici snage, koeficijent lokacije.
Abstract:
In order to minimize the power losses, a determining procedure of the optimal coupling point for distri-
buted generators in a radial distribution network is developed in this paper. The procedure is based on de-
termining of the total power loss variation in distribution network related to injection power exchange in
the system nodes. The convenience rate for the distributed generatoror coupling is manifested through a no-
dal location coefficient. Also, the distribution system limitations in the sense of the distributed generators
maximal power are considered herein. The developed algorithm is applied to the two real test systems.
Key words: distribution network, distributed generator, power losses, location coefficient.
Optimizacija lokacije i veli~ine snage distribui- Iskori{}en je realni sistem iz reference [9]. Iz-
rane proizvodnje je iterativni proces u kome se za gled sistema je prikazan na slici 1.
odabranu lokaciju odre|uje snaga DG tako da se po-
stignu minimalni gubici snage uz zadovoljenje po-
stavljenih pogonskih ograni~enja. Algoritam po ko-
me se sprovodi postupak utvr|ivanja optimalne lo-
kacije i snage distribuiranih generatora u radijalnoj
distributivnoj mre`i, mo`e se izlo`iti u nekoliko ko-
raka:
1. Definisanje strukture (konfiguracije) mre`e i pa-
rametara elemenata. Mre`a se defini{e numeri-
sanjem ~vorova po ograncima, tj. prvo se ozna~e
~vorovi najdu`eg ogranka, a zatim se nastavi
ozna~avanje ~vorova po ostalim ograncima, po-
~ev od ogranka koji je najudaljeniji od izvornog
~vora,
2. Odre|ivanje snaga potro{a~a u datoj distributiv-
noj mre`i. Ta~ne vrednosti je te{ko odrediti, ali se
u praksi mogu poznavati minimalna i maksimalna
snaga svakog ~vora za odre|eni period. U ovom
radu, snaga potro{nje svakog ~vora je odre|ena
kao vrednost koja se nalazi u opsegu izme|u mi-
nimalne i maksimalne vrednosti, po metodi slu-
~ajnog izbora:
PPi = PPi min + ( PPi max − PPi min ) ⋅ r
KL (r.j.) 1,02
r=0,606 8
0,7
1,01
0,6 1,00
0,99
0,5
0,98
0,4 0,97
0,96
0,3
0,95
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
0,2
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39
Slika 7. Vrednosti KL
KL (r.j.)
r=0,410 3
1
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0
15 18 19 21 23 25 29 30 32 34 36 37 39
KL (r.j.)
r=0,410 3
0,044
0,043
0,042
0,041
0,040
0,039
0,038
15 18 19 21 23 25 29 30 32 34 36 37 39
0,9
1,02
0,8
1,00
0,7
0,6
0,98
0,5
0,96
0,4
0,3 0,94
0,2
0,92
0,1
0,90
0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39
5. DODATAK
KL (r.j.)
1
r=0,893 6 PODACI O TEST SISTEMIMA
0,9
5.1. Test sistem 1
0,8
0,7 Tabela 1.
0,6 Podaci o mre`i
0,5
R X
Deonica
0,4
(Ω) (Ω)
0,3 0-1 1,000 0 0,490 0
0,2 1-2 0,400 0 0,234 3
0,1
2-3 0,081 8 0,047 9
3-4 0,187 9 0,110 1
0
15 18 19 21 23 25 29 30 32 34 36 37 39 4-5 1,018 1 0,596 4
5-6 0,509 0 0,298 2
Slika 11. Vrednosti KL u definisanim ~vorovima 6-7 0,293 9 0,172 2
7-8 0,372 7 0,218 3
8-9 0,666 7 0,390 5
9-10 0,030 3 0,017 7
KL (r.j.)
0,158
r=0,893 6
10-11 3,437 0 13,570 0
0,157 9-12 0,381 8 0,223 6
0,156 12-13 6,880 0 15,326 0
0,155 8-14 0,030 5 0,010 0
0,154 14-15 6,880 0 15,326 0
0,153 7-16 0,190 9 0,111 8
0,152 16-17 6,880 0 15,326 0
0,151
6-18 0,048 5 0,028 4
0,150
18-19 6,880 0 15,326 0
0,149
5-20 0,006 1 0,003 5
0,148
20-21 6,880 0 15,326 0
0,147
4-22 0,030 3 0,017 7
0,146
22-23 6,880 0 15,326 0
0,145 15 18 19 21 23 25 29 30 32 34 36 37 39
3-24 0,303 0 0,177 5
Slika 12. Gubici aktivne snage pri priklju~enju 24-25 6,880 0 15,326 0
DG 100 kW u definisane ~vorove 2-26 0,003 0 0,001 8
26-27 20,000 0 34,640 0
1-28 0,181 8 0,106 5
Na slici 13 se mo`e videti pobolj{anje napon- 28-29 6,880 0 15,326 0
skih prilika u mre`i nakon priklju~enja DG u ~vor sa
maksimalnom vrednos{}u KL (~vor 19). NAPOMENA: Vrednosti otpora i reaktansi transformatora su svedene
na naponski nivo 10 kV.
Tabela 3. Tabela 5.
Vodovi Podaci o snagama potro{nje
Dardan Klimenta ro|en je 1975. godine u Pe}i, gde je zavr{io osnovnu {kolu i gimnazi-
ju. Diplomirao je 1998. godine na Energetskom odseku Elektrotehni~kog fakulteta u Pri{tini
i magistrirao 2001. godine na smeru Elektroe4nergetske mre`e i sistemi Elektrotehni~kog fa-
kulteta u Beogradu. Tokom postdiplomskih studija radio je kao asistent pripravnik na Elek-
trotehni~kom fakultetu u Pri{tini, dok je danas asistent Fakulteta tehni~kih nauka u Kosov-
skoj Mitrovici na odseku Elektrotehnike.
Rezime:
Osnovna energetska sirovina u Srbiji je ugalj - lignit. Me|utim, ni na jednom kopu uglja jo{ nije uspo-
stavljen sistem kontrole i upravljanja kvalitetom uglja koji se otkopava i isporu~uje termoelektranama. Ru-
darsko-geolo{ki fakultet je, saglasno pozitivnim iskustvima sa sli~nih evropskih rudnika, izradio koncept
upravljanja ugljem na primeru kopova Tamnava. Predvi|ena je kompleksna homogenizacija koja po~i-
va na planiranju i kontroli kvaliteta uglja koji se otkopava, potom je predvi|eno me{anje, u fazi transpor-
ta, ugljeva sa vi{e mesta otkopavanja i, po potrebi, uklju~ivanje uglja sa kopovske deponije. Za upravljanje
je razvijen originalni softver.
Klju~ne re~i: povr{inski kopovi Tamnava, homogenizacija uglja, modeli
Abstract:
THE CONCEPT OF COAL QUALITY MANAGEMENT SYSTEM FOR TAMNAVA OPEN PIT MINES
Basic energy resource in Serbia is coal-lignite. However, there are no control or management systems
for quality of coal delivered to power plants established at open pit mines. Concept of coal quality mana-
gement system for Tamnava open pits was developed at the Faculty of Mining and Geology, based on af-
firmative experiences at similar European mines. This concept includes complex homogenization based on
planning and quality control of excavated coal, followed by mixing during transportation of coal from dif-
ferent mining locations and if necessary intervening with coal from open pits stockyard. Original software
was also developed, for managerial purposes.
Key words: Tamnava open pit mines, coal homogenization, models
Homogenizacija (engleski izraz: homogenizati- Proces homogenizacije uglja na samom kopu mo-
on) predstavlja preradu jedne vrste materijala tako `e se obavljati ujedna~avanjem kvaliteta uglja u okvi-
da se nepo`eljne razlike u pogledu kvaliteta ili gra- ru otkopnog bloka, odnosno eta`e, i ujedna~avanjem
nulometrijskog sastava ubla`e (ujedna~e), dok me- kvaliteta uglja na zbirnim transporterima za ugalj.
{anje (engleski: blending) predstavlja formiranje Ujedna~avanje kvaliteta uglja u okviru otkop-
krajnjeg proizvoda potrebnog i poznatog kvaliteta nog bloka mo`e se vr{iti kako rotornim, tako i bage-
od dva ili vi{e tipova istog materijala tako da se po- rima vedri~arima [12]. Kod rada rotornog bagera
sle me{anja ne mo`e identifikovati ni jedan od mate- homogenizacija uglja u okviru otkopnog bloka se
rijala pojedina~no, a me{anje ili miksovanje (engle- vr{i za slu~ajeve kada se u otkopnom bloku nalazi
ski: mixing) predstavlja me{anje razli~itih kompo- vi{e slojeva uglja razli~itog kvaliteta i kada se izme-
nenata, ali tako da se tragovi pojedina~nih kompone- |u slojeva uglja nalaze proslojci jalovine, {to je u
nata i posle me{anja mogu identifikovati. [2, 13] praksi naj~e{}i slu~aj.
Prema tome, ako se vr{i me{anje ugljeva iz jed- Homogenizacija uglja u okviru otkopnog bloka
nog le`i{ta mo`e se konstatovati da se radi o me{a- se u su{tini svodi na princip vertikalne podele bloka
nju samo jednog materijala radi ujedna~avanja kva- na podeta`e tako da se u okviru same podeta`e vr{i
liteta ili sadr`aja sumpora, {to dobro korespondira sa ujedna~avanje kvaliteta. Ovo je mogu}e kada se u
pojmom homogenizacija. bloku nalaze delovi uglja razli~itih kvaliteta i takve
Uspe{nost homogenizacije najbolje se sagleda- mo}nosti da se bar dva, po kvalitetu razli~ita dela
va ekonomskim parametrima u integrisanom siste- sloja, obuhvate jednom podeta`om. Pri ovome je, sa
mu rudnik-termoelektrana. S tehni~kog aspekta us- aspekta kapacitetnog iskori{}enja bagera veoma va-
pe{nost homogenizacije se sagledava odnosom stan- `no ispo{tovati op{ti princip vertikalne podele bloka
dardne devijacije izabranog parametra pre i posle na podeta`e.
Kvalitet uglja (naj~e{}e iskazan preko DTE)
me{anja, pri verovatno}i od 95 % [13]. Na slici 1.
dobijen procesom homogenizacije u okviru otkop-
grafi~ki je prikazana definicija uspe{nosti homoge-
nog bloka predstavlja ponderisanu sredinu kvaliteta
nizacije [11].
i mo}nosti slojeva.
Procesom homogenizacije te`i se dobijanju
Mada je rotorni bager savr{enija i daleko zastu-
supstance potrebnih, odnosno unapred zadatih ka-
pljenija ma{ina na povr{inskim kopovima uglja, ba-
rakteristika. Unapred zadati kvalitet ili karakteristi-
ger vedri~ar, sa aspekta selektivnog rada i homoge-
ka supstance predstavlja novi kvalitet koji se fizi~ki
nizacije uglja u okviru otkopne eta`e, ima mogu}-
mo`e ostvariti me{anjem dve supstance. Ovde se nost otkopavanja slojeva male mo}nosti, prakti~no
uglavnom radi, ne o jednoj fiksnoj brojnoj vrednosti bez smanjenja kapaciteta bagera, i istovremenog ot-
koja karakteri{e novi kvalitet, ve} ~esto o dijapazo- kopavanja materijala du` cele eta`ne kosine. Prva
mogu}nost proizilazi iz vi{esegmentne konstrukcije
x(t) nose}eg rama lanaca sa vedricama, pri ~emu se za-
tezanjem ili otpu{tanjem u`adi za ve{anje nose}eg
y(t) μx rama mo`e po `elji menjati uzajamni polo`aj segme-
nata rama. Mogu}nost istovremenog otkopavanja
materijala du` cele eta`ne kosine proizilazi iz kon-
strukcione mogu}nosti paralelnog pomeranja nose-
}eg rama lanaca sa vedricama, odnosno rada bagera
sa paralelnim rezovima, pri ~emu je du`ina reza jed-
Slika 1. Grafi~ki prikaz efikasnosti homogenizacija naka du`ini eta`ne kosine.
Slika 2. Histogram raspodele donje toplotne mo}i uglja koji se sagoreo u TENT B
Mlinovi koji su u radu u trenutku nailaska lo- je neophodnost kori{}enja te~nog goriva za stabili-
{eg uglja nisu u stanju da zadr`e zahtevani kapaci- zaciju procesa sagorevanja u lo`i{tu. Naime, svako
tet zbog potrebe za pove}anjem koli~ine ugljenog gorivo, sem svojih fizi~ko-hemijskih i energetskih
praha, smanjenja kapaciteta mlinova i pogor{anje fi- karakteristika, ima i definisana kineti~ka i aerodina-
no}e mlevenja zbog neodgovaraju}ih uslova su{en- mi~ka svojstva koja mu omogu}avaju efikasno sa-
ja u mlinskom postrojenju i promenjenih osobina gorevanje u lo`i{tu koje je za njega projektovano.
uglja. Zbog toga dolazi do neophodnosti uklju~iva- Poreme}aji koji nastaju pri pogor{anju kvaliteta
nja slede}eg mlina, ukoliko u tom trenutku za to ima uglja neminovno dovode do promene tih karakteri-
mogu}nosti. stika i svojstava, pa je neophodno u lo`i{te dovoditi
Sem poreme}aja u sistemu automatskog vo|e- kvalitetno te~no gorivo u cilju spre~avanja ga{enja
nja bloka i prelaska na ru~no vo|enje, to dovodi do vatre, ispada bloka i eventualnih kvarova i havarija.
poreme}aja stabilnosti sagorevanja, pada toplotnog Na slici 3 data je potro{nja mazuta za podr{ku
optere}enja kotlovskog lo`i{ta, potrebe uklju~ivanja vatre na TE Nikola Tesla tokom 2004. godine
gorionika te~nog goriva u cilju stabilizacije sagore- zbog kori{}enja uglja lo{eg kvaliteta.
vanja i spre~avanja ga{enja vatre, odnosno ispada
20 000
bloka. 18 534 18 042
TENT A
18 000 TENT B
Osim navedenih tehnolo{kih problema uklju~i-
16 000
Potro{nja mazuta (t)
Vaga
DTE
Pepeo
Sumpor
DEPONIJA UGLJA
UTOVAR
TENT U
VOZOVE RS-35
Vaga
SUP 1
L6 DTE L7
TAMNAVA - ZAPAD
L5
L1
SU 1
SchRS 630 DC
SU 2
Vaga
DTE
SU 3
SU 4
TAMNAVA - ISTOK
L0
Vaga
SU
5
L4
Vaga
DTE L2 ERs-1000
R
L3 SchRS 630
Vaga
DTE
Slika 13. [ematski prikaz mesta merenja i konfiguracije sistema za akviziciju podataka
Bo`o Kolonja, ro|en 1954. godine u D. Malovanu (Kupres, BiH). Diplomirao 1979. go-
dine na Smeru za povr{insku eksploataciju mineralnih sirovina Rudarsko-geolo{kog fakulte-
ta u Beogradu. Na istom fakultetu magistrirao 1984, godine i doktorirao 1993. godine Na po-
~etku radio u Rudniku `eljezne rude Vare{, a od 1983. godine radi na Rudarsko-geolo{kom
fakultetu u Beogradu. Danas u zvanju redovnog profesora. Bavi se istra`ivanjima i projekto-
vanjima sistema za povr{insku eksploataciju mineralnih sirovina. U~estvovao je u izradi vi-
{e desetina projekata, studija i elaborata, objavio 2 knjige i preko 100 nau~nih i stru~nih ra-
dova.
Dragan Ignjatovi}, ro|en 1962. godine u Aran|elovcu. Srednju {kolu zavr{io u Lazarev-
cu, a diplomirao 1986. godine na Smeru za mehanizaciju Rudarsko-geolo{kog fakulteta u Be-
ogradu. Na istom fakultetu magistrirao 1993. godine i doktorirao 1998. godine. Po diplomi-
ranju zaposlio se u Obrazovnom centru Lazarevcu, a zatim u REIK Kolubara - Tamnava-is-
to~no polje. Od 1990. godine je nastavnik na Rudarsko-geolo{kom fakultetu - danas u zvan-
ju vanrednog profesora. Bavi se istra`ivanjima, projektovanjem i re{avanjem problema u do-
menu mehanizacije za povr{insku eksploataciju i transport. U~estvovao u izradi vi{e deseti-
na projekata, studija, analiza, elaborata, softvera i ekspertiza. Objavio je 1 knjigu i preko 100 stru~nih i
nau~nih radova.
Dinko Kne`evi}, ro|en 1955. godine u Otonu (Knin, Hrvatska). Diplomirao 1978. godi-
ne na Smeru za pripremu mineralnih sirovina Rudarsko-geolo{kog fakulteta u Beogradu. Na
istom fakultetu magistrirao 1991. godine i doktorirao 1995. godine. Po diplomiranju zapo-
slio se u Rudarskom institutu - Beograd gde je radio 16 godina, potom jednu godinu u pri-
vatnoj firmi Dunav-hydro, a od 1997. godine je nastavnik na Rudarsko-geolo{kom fakul-
tetu. Bavi se istra`ivanjima, projektovanjem i re{avanjem problema u domenu pripreme mi-
neralnih sirovina. U~estvovao u izradi vi{e desetina projekata, studija, analiza, elaborata i
ekspertiza. Objavio je 4 knjige i preko 130 stru~nih i nau~nih radova.
Ranka Stankovi}, ro|ena 1964. godine u Nik{i}u. Diplomirala 1988. godine na Smeru
za ra~unarstvo i informatiku Matemati~kog fakulteta u Beogradu. Na istom fakultetu magi-
strirala 2000. godine. Zvanje Microsoft Certified Solution Developer je stekla 2002. godine,
a Microsoft Certified Trainer 2003. godine. Po diplomiranju zaposlila se na Rudarsko-geo-
lo{kom fakultetu, kao stru~ni saradnik u Ra~unarskom centru, a od 2001. godine je u zvanju
asistenta. Bavi se softverskim in`injeringom, ve{ta~kom inteligencijom i projektovanjem in-
formacionih sistema i baza podataka. U~estvovala je u izradi vi{e desetina projekata i studi-
ja, koautor 3 monografije, preko 60 nau~nih i stru~nih radova. Autor je vi{e od 20 softverskih re{enja.
Upravljanje kvalitetom
endoskopskih ispitivanja
Prethodno saop{tenje
UDK: 621; 616-072.1
Rezime:
Vizuelno ispitivanje je dijagnosti~ka metoda koja predstavlja vrlo zna~ajan izvor informacija u oblasti
odr`avanja i ~esto se koristi radi utvr|ivanja uzroka i karakteristika neispravnosti kao i analize neisprav-
nosti.
Endoskopi su ure|aji koji se koriste za vizuelni pregled nepristupa~nih mesta bez demonta`e ili raza-
ranja. Va`na odlika endoskopa je da imaju sopstveni izvor jakog svetla tako da se mogu koristiti za pregle-
de delova koji se nalaze u neosvetljenim prostorima kao {to su turbine, parni kotlovi, generatori, cevovodi,
zup~anici u prenosnicima, cilindri i ventili motora i klipnih kompresora, sudovi pod pritiskom, transforma-
tori, aksijalni kompresori, reaktivni motori itd.
Industrijska endoskopija je po~ela kao metoda kontrole i pregleda, sa odre|enom dozom subjektivi-
zma. Razvojem hardvera, a naro~ito razvojem softvera koji se koristi kod savremenih endoskopa, prerasla
je u egzaktnu metodu merenja na koju se mogu primeniti svi objektivni kriterijumi i zahtevi definisani u
standardu JUS ISO IEC 17025.
Stoga se mo`e re}i da su, zahvaljuju}i razvoju primenjenog hardvera i softvera, endoskopska ispitiva-
nja dostigla svoju punu zrelost i tehni~ku ravnopravnost me|u drugim egzaktnim metodama.
U radu je dat kriti~ki osvrt na postoje}e standarde, pre svega sa stanovi{ta zahteva vezanih za upravljan-
je kvalitetom. Poseban deo je posve}en aspektu ponovljivosti i reproduktivnosti endoskopskih ispitivanja u cil-
ju smanjenja merne nesigurnosti metode. U zaklju~ku se navode preporuke vezane za upravljanje rizikom.
Klju~ne re~i: upravljanje kvalitetom, endoskopija, ispitivanje, standard ISO IEC 17025
Abstract:
Visual examination is a diagnostic method that represent very significant choice of informations in ma-
intenance and is often used for identification of failure causes and characteristics as well as for failure
analysis.
Endoscopes are devices that are used for visual examination of inaccessible places without de-assem-
bling and destruction. Important feature of endoscope is that they have their own source of light so that it
is possible to use endoscopes in dark or poorly lightened places, like turbines, steam boilers, generators,
pipelines, gears in transmission mechanisms, cylinder and valves of motors and compressors, pressure ves-
sels, transformators axial compressors, ramjets etc.
Dr Vojislav Bo`ani}, dipl. ing. ma{. Mir In`enjering, 11 000 Beograd, Mis Irbijeve 50
Adresa: e-mail: vbozanic@eunet.yu, tel: 011/3563106, fax: 011/2562562, mob: 063/8328 425
Fleksibilna staklena sonda ima savitljivu ~eli~- Accessory Instruments (EAI) Used with Flexible
nu oblogu preko koje je prevu~eno visoko otporno Endoscopes), oblast industrijske endoskopije nije
teflonsko crevo. Ukupna du`ina endoskopa je od 1,5 pokrivena odgovaraju}im standardima. Prema sa-
do ~ak 400 m od ~ega je aktivna du`ina (deo koji se znanjima autora ovog rada, osnova za mnogobrojne
mo`e zavu}i u skriveni prostor) 90 do 95 % ukupne fabri~ke norme koje ujedno predstavljaju i industrij-
du`ine endoskopa, a preostala du`ina od 5 % se od- ske tajne, posebno u avio industriji, predstavlja stan-
nosi na okular i rukohvat sa komandama za uprav- dard MIL-STD-45662A: Calibration Systems Requ-
ljanje vrhom. Minimalni pre~nik otvora kroz koji se irements, iz daleke 1980 godine. Posebno je zna~aj-
pristupa skrivenom prostoru je kod kratkih endosko- no, {to je ovaj standard, iako je po karakteru op{ti,
pa ~ak ∅1,5 mm, dok je do 15 mm kod dugih endo- zasebno definisao zahteve za odgovaraju}im na~ini-
skopa. ma za proveravanje merila, na~inima proveravanja
Izvor hladnog svetla je obi~no snabdeven halo- merila, zapisima o proveravanju merila i trenutnom
genom lampom od 300 W (220 V), a du`ina svetlo- statusu merila u radu u odnosu na rezultate periodi~-
snog kabla koji povezuje izvor i endoskop je 1 do nog proveravanja. Treba imati na umu, da su svi ovi
1,5 m. Distalni kraj (vrh koji se ubacuje u skriveni zahtevi bili ispred odgovora tehnike iz tog doba i da
prostor) omogu}ava gledanje u pravcu ose endosko- su u potpunosti primenljivi i danas.
pa, a uz pomo} specijalnog dodatka sa opti~kom pri- Osnovni zahtev, koji je va`io i kod starih i kod
zmom omogu}eno je, ukoliko je to potrebno, i gle- savremenih endoskopa, je kvalitet osvetljenja, kao
danje upravno na osu. Distalni kraj se mo`e savijati {to je to prikazano na slici 2. Na slici se vidi direkt-
komandama iz rukohvata do ugla od 120° u odnosu na veza izme|u intenziteta svetla i rastojanja od so-
na osu cevi endoskopa. ~iva do objekta koji se ispituje. Posebno je nazna~e-
Posebnu pogodnost pru`aju savremeni endo- na optimalna vrednost izme|u intenziteta svetlosti i
skopi zbog hladnog izvora svetla (izvor se nalazi optimalnog rastojanja.
van prostora koji se pregleda), {to naro~ito dolazi do
izra`aja kada se vr{i pregled unutra{njih povr{ina re- Intenzitet crne svetlosti kori{}enjem 200 W `ivine lampe
zervoara za gorivo (benzin, nafta, kerozin, petrolej i 2 000
sli~no), jer ovakvi unutra{nji prostori zadr`avaju za-
paljiva isparenja i posle vi{estrukih ispiranja {to ~i-
Intenzitet (μW/cm2)
Stru~ni rad
UDK: 005.591.4; 330.341.4
Rezime:
Cilj istra`ivanja je da se analizom dodate vrednosti i njene dinamike u periodu 2001-2004. godine utvrde
promene produktivnosti, zaposlenosti i tro{kova rada u osam najve}ih javnih preduze}a u Srbiji. Ova preduze-
}a su u neposrednoj ingerenciji Republike, a u navedenom periodu njihovo poslovanje je kontrolisao i Me-
|unarodni monetarni fond. Analiza dodate vrednosti nam je omogu}ila da identifikujemo njihovu veli~inu, upo-
redimo ih sa grupom ostalih javnih preduze}a i odredimo njihov doprinos ukupnom privrednom razvoju Srbije.
Klju~ne re~i: javna preduze}a, restrukturiranje, dodata vrednost, privredni razvoj
Abstract:
The aim of the research whose results are presented in this article is to determine changes in producti-
vity, employment and operation costs in eight largest public companies in Serbia, by the analysis of value
added and its dynamics in the period 2001-2004. These companies are directly controlled by the Republic,
and within the indicated period, their operations were supervised by IMF, too. The analysis of value added
has allowed us to identify their size, compare them with the group of other public companies and determine
their contribution to the total economic development of Serbia.
Key words: public enterprises, restructuring, value added, economic development
TELEKOM
Aerodrom Beograd
TP
PTT
EPS
RTS
JAT
NIS
sektor svojine. -1 000
-1.000 -2%-2
-4 000
-4.000
%
125
125 57
57% Slika 2. Promena broja zaposlenih
Broj zaposlenih u izabranim preduze}ima u periodu 2001-2004. godine
Broj zaposlenih
57
57%
120
120
Uèešæe (desna skala)
U~e{}e (desna skala) 56%
56 Kada se uporede stope rasta bruto dodate vred-
115
115 56
56%
nosti u koju su uklju~ene subvencije (VA) i vredno-
55
55% sti bez subvencija (VAs), na nivou ove grupe javnih
110
110
55
55% preduze}a zapa`a se da je indeks VAs u 2002. godini
bio manji od indeksa VA. U 2003. i 2004. godini od-
54
54%
105
105
nos je obrnut: VAs raste br`e nego VA i to zahvalju-
54
54%
ju}i usporavanju rasta subvencija, koje su u ove dve
100
100
53
53%
godine bile i apsolutno ni`e nego u 2002. godini.
2001.
2001 2002.
2002 2003.
2003 2004.
2004
60
60% 04/'03
50
50% u 2003. godini ostao nepromenjen, a u 2004. godini
40
40% je, usled br`eg rasta bruto zarada u odnosu na VA,
30
30% pove}an na 0,4.
20
20%
10
10%
160
160
0
0%
EPS NIS PTT TELEKOM TP JAT RTS Aerodrom B. 02/'01
-10
-10% 140
140 03/'02
04/'03
-20
-20%
120
120
-30
-30%
100
100
35
35%
2001
2002 Slika 6. Promena produktivnosti i koeficijenta tro{kova
30
30%
2003
2004
rada u periodu 2001-2004. godine
25
25%
20
20%
U perodu 2001-2004. godine dolazi do brzog
15
15%
porasta produktivnosti u svim preduze}ima osim
10
10% NIS-a, kod koga je produktivnost redukovana za
18 %. Koeficijent tro{kova rada je najni`i u Teleko-
5
5%
Ivan Nikoli} je ro|en 1975. godine u Beogradu. Diplomirao je 2001. godine na Ekonom-
skom fakultetu i trenutno je na posledipolomskim studijama. Zaposlen je u Ekonomskom in-
stitutu, u centru za makroekonomska istra`ivanja. Autor je ve}eg broja nau~nih i stru~nih ra-
dova, i sekretar i koautor mese~nog biltena Makroekonomske analize i trendovi-MAT.
Stru~ni rad
UDK: 621.3.05
Rezime:
Rad prezentira realizaciju elektroenergetskog bilansa za 2005. godinu u Dr`avnoj zajednici Srbija i
Crna Gora kroz prikaz slede}eg: proizvodnje i potronje elektri~ne energije, republi~ke razmjene elektri~ne
energije, nabavke i isporuke elektri~ne energije drugim elektroenergetskim sistemima, stanja akumulacija
hidroelektrana, otkrivke uglja, deponija uglja za termoelektrane, i upore|uje ove veli~ine sa ostvarenjem u
2004. godini.
Klju~ne rije~i: elektroenergetski bilans Dr`avne zajednice Srbija i Crna Gora
Abstract:
The paper deals with the realization of the electric power balance for 2005 in the State community
Serbia and Montenegro, such as: electric power production and consumption, republican electric power in-
terchange, electric power supply from and delivery to other electric power systems, hydro plant reservoirs,
coal overburden layers removal, coal deposits for thermal power plants, with a review of the realization in
2004.
Key words: Electric power balance of the State community Serbia and Montenegro
Branislav A. Bokovi}, dipl. ing. el. Zajednica jugoslovenske elektroprivrede, 11 000 Beograd, Balkanska 13
Tabele 1. - nastavak
2004. godina Ostvareno 2005/
Ostvareno Ostvareno 2004.
Raspolo`ivo (GWh) (%)
SCG EPS EPCG (4/10) (5/11) (6/12)
(10) (11) (12) (13) 14) 15)
Proizvodnja HE 13 366,6 11 135,4 2 231,2 104,0 108,2 83,2
Proizvodnja TE 25 021,4 24 066,9 954,5 109,7 110,4 93,3
Sopstvena proizvodnja 38 388,0 35 202,3 3 185,7 107,7 109,7 86,3
Me|urepubli~ka razmena 1 308,0 1 218,1 78,3 105,5
Nabavka od drugih EES izvan SCG 2 758,9 1 326,2 1 447,7 94,1 77,8 109,1
Ukupno raspolo`ivo 41 146,9 37 837,5 5 851,4 106,8 107,5 95,9
(GWh)
60 000
Plan 2005.
Ostvareno 2005.
Ostvareno 2004
43 967,0
45 000 41 355,6
30 000 27 455,2
13 900,4
15 000
2 611,5
0
Proizvodnja HE Proizvodnja TE Sopstvena proizvodnja Nabavka od drugih Ukupno raspolo`ivo
EES van SCG
4,000
4 000
3,000
3 000
2 000
2,000
1 000
1,000
Plan 2005.
Plan 2005.
Ostvareno 2005.
Ostvareno 2005.
Ostvareno 2004.
Ostvareno 2004.
00
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
(Meseci)
4 000
4,000.0
2 400
2,400.0 2 726,2
1 600
1,600.0
800
800.0
Bruto konzum
konzum
Neto proizvodnja
proizvodnja
0.00
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
(Meseci)
Slika 3. Mese~ni proizvodnje i bruto konzum u SCG
Distribucije (bruto)
83,7 %
Direktni potroa~i 3 542 1 352 2 190 3 530,7 1 472,4 2 058,3 99,7 108,9 94,0
Distribucije (bruto) 34 752 32 496 2 256 36 315,5 34 005,7 2 309,8 104,5 104,6 102,4
Gubici u prenosu 1 703 1 515 188 1 796,2 1 620,8 175,4 105,5 107,0 93,3
Pumpanje RHE Bajina Bata 377 377 864,5 864,5 229,3 229,3
Sopstvena potronja 40 448 35 814 4 634 42 604,7 38 061,3 4 543,4 105,3 106,3 98,0
Ukupan plasman 40 448 36 880 5 396 43 967,0 40 664,7 5 612,3 108,7 110,3 104,0
Tabele 2. - nastavak
Isporuka drugim EES izvan SCG 744,6 722,9 21,6 183,0 182,3 205,2
Razmena elektri~ne energije Plan za Ostvareno Ostvareno u 2005/ Ostvareno u 2004. Ostvareno
izme|u 2005. u 2005. Plan u 2005. 2005/2004
EPS-a i EPCG (GWh) (GWh) (%) (GWh) (%)
Napomena: pomenutim ugovorom je definisan odnos izme|u vrne energije koju EPCG isporu~uje EPSu i energije u bandu koju EPS isporu~uje
EPCG u : 1,415 : 1.
Plan 2005.
Ostvareno 2005.
0
1 600 Ostvareno 2004.
1 285,4 1 024,5
0
1 200
(GWh)
0
800
400
0
00
EPS za EPCG EPCG za EPS
150
75
(Meseci)
(GWh)
500
Plan 2005.
Plan 2005.
Maksimalna nabavka u 2005.
417,1 Ostvareno
Ostvareno2005.
2004.
400
300
100
Slika 7. Nabavka EES SCG (plan SCG kao zbir planova elektroprivreda)
Tabela 4.
Stanje akumulacija za HE
Plan 2005.
994 796 593 749 1 005 1 277 1 365 1 370 1 239 1 126 970 1 025 1 058
(GWh)
Ostvareno 2005
1 280,5 985,8 713,2 974,1 1 281,2 1 346,7 1 268,9 1 206,7 1 240,6 1 227,1 1 149,0 991,0 1 159,1
(GWh)
Ostvareno 2005/
128,8 123,8 120,2 130,1 127,6 105,5 92,9 88,1 100,2 109,0 118,4 96,7 109,6
Planirano 2005. (%)
Ostvareno 2004.
993,8 1 057,3 1 065,9 1 207.5 1 343,4 1 389,9 1 348,2 1 274,1 1 255,6 1 203,8 1 198,4 1 206,4 1 263,9
(GWh)
Ostvareno 2005/
128,8 93,2 166,9 80,7 95,4 96,9 94,1 94,7 98,8 101,9 95,9 82,1 91,7
Ostvareno 2004. (%)
Ostvareno 2005/
81,0 62,4 45,1 61,6 81,1 85,2 80,3 76,3 78,5 77,6 72,7 67,2 73,3
Maksimum (%)
Napomena:
Maksimalne akumulacije EPS-a sa uticajem Uvca iznose: 995,6 GWh.
Maksimalne akumulacije EPCG sa Pivom iznose: 585,0 GWh.
Maksimalne akumulacije SCG sa uticajem Uvca iznose: 1 580,6 GWh.
(GWh)
1 500
Maksimalna akumulacija u 2005.
1 346,7
Stanje akumulacija 31. 12. 2005.
1 200 1 159,1
900
600
Minimalna akumulacije u 2005.
713,2
300
Plan za 2005.
Plan za 2005.
Ostvarenje za
Ostvarenje za 2005.
2005.
0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 31. XII
(Meseci)
Slika 8. Akumulacije za HE EES SCG
Tabela 5.
Otkrivka uglja u republikama Srbiji i Crnoj Gori
10 000
00
Maksimum otkrivke u 2005.
8 861,4
8 000
00
m3 ~vrste mase
4 000
00
2 000
00
Plan 2005.
Plan 2005.
Ostvareno
Ostvareno2005.
2005.
0
0
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
(Meseci)
Tabela 6.
Deponije uglja TE u SCG bez TE na Kosovu i Metohiji
Mt
01. I II III IV V VI VII VIII IX X XI 01. XII 31. XII
Plan 2005. (Mt) 1 890,0 1 641,0 1 460,0 1 405,0 1 565,0 1 396,0 1 192,0 1 442,0 1 369,0 1 743,0 1 967,0 1 858,0 1 715,0
Stanje 2005. (Mt) 2 077,5 1 726,7 1 245,8 1 273,2 1 628,7 1 608,4 1 496,1 1 410,2 1 864,8 2 067,6 2 001,8 1 866,6 1 739,3
Stanje 2004/Plan 2004. (%) 109,9 105,2 85,3 90,6 104,1 115,2 125,5 97,8 136,8 118,6 101,8 100,5 101,4
Stanje 2004. (Mt) 1 586,7 797,0 916,4 1 258,9 1 942,0 1 966,2 1 963,3 2 025,5 2 273,3 2 195,4 2 224,1 2 035,8 2 083,5
Stanje 2005/Stane 2004. (%) 130,9 216,6 135,9 101,1 83,9 81,8 76,2 69,6 82,0 94,2 90,0 91,7 83,5
Stanje 2005/Maksimum (%) 89,5 74,4 53,7 54,9 70,2 69,3 64,5 60,8 80,4 89,1 86,3 80,5 75,0
Napomena: Deponije u EPS-u su bez deponija za Kosovo i Metohiju (max 2 160 Mt) EPCG (max 160 Mt)
Napomena: Podaci za EPS su bez Kosova i Metohije
(Mt)
3 000
2 500
Stanje deponija 31. 12. 2005.
Maksimum deponija u 2005. 1 739,3
2 077,5
2 000
1 500
500
Plan 2005.
Plan 2005.
Stanje 2005.
Stanje 2005.
0
01. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 31. XII
(Meseci)
Branislav A. Bokovi} je ro|en 1946. godine u Kolainu. Srednju tehni~ku kolu i prvi
stepen elektrotehni~kog fakulteta zavrio u Titogradu (danas Podgorica), a drugi stepen u
Beogradu. Po zavretku studija, radio u Minelu i Elektronu, kao i za strane kompanije,
na izgradnji elektroenergetskih i industrijskih postrojenja u zemlji i inostranstvu. Od 1996.
godine zaposlen u Zajednici jugoslovenske elektroprivrede. Oblast rada u ZJE je bio EEB
SRJ.
Dana 26. marta 2006. godine u SAD (Kolorado) gleskom jeziku, dao je metodologiju za odre|ivanje
preminuo je prof. dr Vujica Jev|evi}, dipl.in`.gra|. vodnih potencijala, koja je kasnije postala {iroko
-najpoznatiji svetski nau~nik u oblasti voda, inostra- prihva}ena u svetu. U toj studiji je dao okvirne stra-
ni ~lan Akademije in`enjerskih nauka SCG. Kao te{ke koncepcije za iskori{}enje vodnih potencijala
svetski priznat stvaralac, rodoljub i dobro~initelj po pojedinih slivova Jugoslavije.
`elji SPC sahranjen je na groblju Sveta gora u ma- Godine 1955. odbranio je doktorsku disertaciju
nastiru kraj ^ikaga, na kome po~ivaju najznameni- pred posebnom komisijom SANU i postao prvi dok-
tiji Srbi preminuli u SAD. tor tehni~kih nauka u oblasti hidrotehnike. Kao pro-
Vujica Jev|evi} je ro|en 1913. u selu Kasidoli- fesor Gra|evinskog fakulteta u Beogradu predavao
ma kraj Priboja na Limu, u porodici seoskog sve{te- je Hidrologiju i Kori{}enje vodnih snaga, obaviv{i
nika. Zavr{io je Gra|evinski fakultet (1936.) u Beo- pionirsku ulogu formiranja tih struka kao egzaktnih
gradu, i studije hidrotehnike na izuzetno uglednoj nau~nih disciplina. Objavio je (1956.) prvi ud`benik
visokoj {koli u Grenoblu (1938.). Slu`bu zapo~inje iz Hidrologije, koji je bio prva takva knjiga u svetu,
u Skoplju, kao hidrotehni~ki in`enjer u Banskoj kojom je napu{ten do tada uobi~ajeni deskriptivni
upravi Vardarske banovine, rade}i na planiranju i re- pristup, ve} je definisana egzaktna nau~na discipli-
alizaciji hidrotehni~kih sistema u Makedoniji. Ve} na, zasnovana na savremenim matemati~kim na~eli-
tada je dao koncepciju za realizaciju vi{e hidroteh- ma Teorije verovatno}e i Matemati~ke statistike.
ni~kih sistema, koji su dosta kasnije sa sli~nim dis- Bio je veoma omiljen me|u studentima, te se i sada
pozicijama i realizovani. Kao in`enjerijski oficir za- me|u njegovim tada{njim studentima pripoveda o
robljen je nakon kapitulacije Jugoslavije i rat je pro- veoma zanimljivoj nastavi, koja je iskakala iz uobi-
veo u Italiji, najpre u oficirskom zarobljeni~kom lo- ~ajene stereotipije, kao i o stru~nim ekskurzijama
goru (u kome je zapo~eo pisanje knjige iz Hidrolo- koje je li~no organizovao, dr`e}i na objektima hi-
gije!), a kasnije u italijanskom pokretu otpora. Od- droelektrana u gradnji, pa i u fabrici Litostroj - is-
mah nakon rata povereno mu je da formira Hidroe- pred turbina na monta`nom platou - izvanredna pre-
nergetski zavod (tada ~uveni HEZ, sa svetski glaso- davanja. Bio je stalni savetnik Elektroprivrede Jugo-
vitom hidrauli~kom laboratorijom), koji je na sebe slavije, i kao takav, klju~ni ekspert koji je odlu~uju-
primio sve stru~ne aktivnosti na realizaciji hidroe- }e uticao na usvajanje strate{kih koncepcija i plani-
nergetskih objekata u zemlji. [est godina se nalazio ranje hidroenergetskih objekata i sistema.
na ~elu tog Zavoda, iz koga su kasnijim reorganiza- Godine 1958. prelazi u SAD, na poznati Uni-
cijama potekle svetski glasovite firme Energopro- verzitet dr`ave Kolorada (CSU) u Fort Kolinsu. Nje-
jekt i Institut za vodoprivredu. Radio je na projek- govim dolaskom na mesto rukovodioca istra`iva~-
tima najve}ih hidrotehni~kih objekata u biv{oj Jugo- kog i postdiplomskog programa, Departman za hi-
slaviji: HE Mavrovo, Vlasinski sistem, HE Jablani- drotehni~ko in`enjerstvo tog univerziteta postao je,
ca, HE Jajce II, HE Rama,... Uradio je prvu baznu zahvaljuju}i prof. Jev|evi}u, najpoznatija svetska
studiju Vodne snage Jugoslavije, koja je dugo bila visoka {kola hidrotehnike. Tu su sa svih strana sve-
polazi{te za sva strate{ka planiranja u oblasti voda. ta dolazili najsposobniji mladi in`enjeri, da upravo
U toj kapitalnoj studiji, objavljenoj na srpskom i en- kod njega, kao mentora uvek najaktuelnijih tema,
U ovu kategoriju svrstavaju se radovi, koji sadr`e originalne rezultate istra`ivanja, interesantne za {i-
ri krug stru~njaka u podru~ju koje je predmet rada. Primena dobijenih rezultata treba da bude prikazana
na realnim primerima iz in`enjerske prakse. Ovi radovi treba da su napisani tako, da je na osnovu izlo`e-
nih sadr`aja i informacija, mogu}e prakti~no primeniti saop{tene rezultate i proveriti ura|ene primere.
PRETHODNO SAOP[TENJE
Kao prethodno saop{tenje svrstava se rad koji sadr`i elemente originalnosti, ali koji nisu dovoljni da
bi se rad mogao smatrati u potpunosti originalnim nau~nim radom iz jednog ili vi{e navedenih razloga:
doprinosi su manjeg zna~aja
nisu obuhva}eni neki od zna~ajnih ~inilaca
nema primene na realnom primeru
re{enje nije realizovano (kada je re~ o novom ure|aju, mernoj metodi ili objektu)
PREGLEDNI RAD
Ovi radovi sadr`e celoviti prikaz stanja i tendencija razvoja pojedinih oblasti nauke i tehnologije. Ra-
dovi ove kategorije obavezno sadr`e kriti~ki osvrt i ocenu onoga {to je razmatrano. Citirana literatura u
radu treba da bude dovoljno obuhvatna, kako bi se na osnovu nje omogu}io {to {iri i bolji uvid u predmet-
ne sadr`aja. Obavezno je citiranje relevantnih referenci autora, koje se odnose na razmatranu problemati-
ku, ~ime se potvr|uje kompetentnost sa pisanje radova iz ove kategorije. Ukupan broj razmatranih citata
ne bi trebalo da bude manji od 15 i trebalo bi prete`no da bude iz vode}ih svetskih publikacija.
STRU^NI RAD
Ovi radovi mogu da sadr`e prikaz re{enja nekog ure|aja, sklopa ili instrumenta koje je originalno u
doma}im uslovima, kao i prikaz zna~ajnih prakti~nih realizacija, projekata, studijskih analiza i sl. Radovi
ove kategorije mogu da sadr`e doprinose primeni poznatih metoda i nau~nih rezultata i njihovom prilago-
|enju potrebama aktuelne prakse.
REDAKCIJA
~asopisa Elektroprivreda
Pismo: }irilica ili latinica. Na po~etku se na- da, pun naziv ~asopisa, broj i godina publiko-
vode imena autora sa zvanjima i akademskim ti- vanja i prvi i poslednji broj stranice. Za knjige,
tulama, naziv preduze}a, odnosno dela preduze- navode se prezimena i po~etna slova imena svih
}a ili ustanove sa adresom, kao i naslov rada autora, naslov knjige, izdava~ i godina izdanja.
(na srpskom i engleskom jeziku). Rezime rada Za referate sa konferencija, navode se prezime-
(na srpskom i engleskom jeziku) sadr`i kratko na i po~etna slova imena svih autora, naziv refe-
izlo`enu osnovnu strukturu i sadr`aj rada, i ne rata, pun naziv konferencije, broj referata, me-
treba da sadr`i vie od 200 re~i. Klju~ne re~i se sto i vreme odr`avanja konferencije.
tako|e navode na srpskom i engleskom jeziku.
Rad ne treba da prelazi 15 kucanih strana
Treba izbegavati celovita matemati~ka izvo- formata A4 sa marginama od 3 cm. Tabele, sli-
|enja vezana za relacije koje optere}uju pra- ke i fotografije treba obele`iti po redosledu i
}enje rada. Neophodna matemati~ka izvo|enja uklju~iti u tekst.
mogu se dati, po potrebi, kao celine u vidu jed-
nog ili vie priloga. Treba obavezno koristiti SI Autor mo`e dati predlog kategorizacije rada
sistem jedinica i opte prihva}ene pojmove. u skladu sa Uputstvom za ure|ivanje ~asopisa
(orginalni nau~ni rad, prethodno soptenje, pre-
Jedna~ine treba numerisati uz desnu marginu gledni ~lanak i stru~ni ~lanak). Autor ne mo`e
teksta, u malim (okruglim) zagradama. Pozivan- istu ili sli~nu verziju rada istovremeno ponuditi
je na jedna~ine u tekstu vri se pomo}u malih drugim ~asopisima radi objavljivanja.
zagrada, a pozivanje na literaturu pomo}u sred-
njih (uglastih) zagrada. Zna~enje skra}enice ob- Autor dostavlja rad u elektronskom obliku na
jasniti pri njenom prvom kori}enju u tekstu. disketi i na papiru, u tri primerka. Za elektron-
Strane re~i se prevode na srpski, a original se ski oblik rada, preporu~uje se autoru da koristi
pie u zagradi iza prevoda. Napomena u tekstu program za pisanje teksta Word i tip slova Ti-
treba da bude to manje, a ukoliko ih ima, treba mes New Roman (font 12, a razmak 1,5).
da budu kratke. Napomene se ozna~avaju red-
nim arapskim brojevima i navode se na dnu Rad se alje na adresu:
stranice, kao fusnote. Napomene u tabelama
ozna~avaju se malim slovima i navode se odmah ZAJEDNICA
ispod tabele. Na kraju rada prila`e se spisak ko- JUGOSLOVENSKE
ri}ene literature. Za ~lanke, navode se prezime- ELEKTROPRIVREDE
na i po~etna slova imena svih autora, naslov ra- Balkanska 13/II, 11000 Beograd