Professional Documents
Culture Documents
Tesla - Čovjek Izvan Vremena
Tesla - Čovjek Izvan Vremena
Tesla - Čovjek Izvan Vremena
Struni savjetnik
Urednica
Oblikovanje naslovnice
Grafika priprema
Zlatko Havoi
Renata Risek
Tisak Krati, Zagreb
NakladnikBiovega, Zagreb
I_
MARGARET CHENEY
TESLA
ovjek izvan
vremena
Zagreb, 2003.
SADRAJ
Zahvale
Uvod
9
3
1. Suvremeni Prometej
19
2. Kockar
3. Istaknuti doseljenici
4. Pred Edisonovim sudom
5. Rat struja poinje
6. Red ognjenog maa
7. Radio
8. Visoko drutvo
9. Uspon i pad
10. Pogrena procjena
11. Do Marsa
12. Roboti
13. Bljesak munje
14. Zamraenje u Colorado Springsu
15. Velianstven i proklet
16. Ismijavan, osuivan, osporavan
17. Velika rasprava o radiju
18. Ugroavanje postignutog
19. Afera s Nobelovom nagradom
20. Letei tednjak
21. Radar
22. Poasni gost
23. Golubovi
24. Prijelazna razdoblja
7
26
45
53
67
85
100
118
134
147
160
174
192
203
216
228
248
260
266
277
290
300
309
322
328
336
348
356
369
385
399
ZAHVALE
Osobito bih eljela zahvaliti:
Lelandu Andersonu, jednom od osnivaa Drutva
Tesla*, suautoru poznate Bibliografije o dr. Nikoli Tesli (San
Carlos, California, Ragusan Press, 1979.) te piscu
monografije Prvenstvo u pronalasku radija -Tesla protiv
Marconija. Istraivanja i studijski radovi gospodina
Andersona o Tesli bili su za njega od ivotnog znaaja.
Kao inenjer elektrotehnike i bivi raunalni savjetnik
pregledao je moj rukopis te sa mnom dareljivo podijelio
svoju zbirku djela o Tesli, ukljuujui i mnoge dotad
neobjavljene radove i slike.
Mauriceu Stahlu, bivem fiziaru tvrtke Hoover, a
danas savjetniku Povijesnog muzeja McKinlev u Ohiu
(gdje je postavljena izloba o Tesli), koji je takoer
pregledao rukopis i pruio mi neke savjete vezane uz
tehnika pitanja.
Dr. Bogdanu Radii, koji je radio u Jugoslaviji u doba
predsjednika Tita tijekom ranih dana njegove vladavine,
te razjanjavao i bavio se politikim pitanjima vezanim za
Jugoslaviju tijekom Drugog svjetskog rata i njegovim
utjecajem na Teslu. Ve godinama ivi u Americi, gdje
objavljuje knjige i lanke te predaje Povijest Balkana na
Sveuilitu Fairleigh Dickinson.
Dr. Lauristonu S. Tavloru, savjetniku za radioloku
fiziku i donedavno predsjedniku Nacionalnog odbora za
radiologiju i fiziku, strunjaku za pionire rendgenskih
zraka koji je u tom svojstvu proitao i komentirao Teslin
doprinos na ovom podruju.
Lambertu Dolphinu, pomoniku ravnatelja Fizikalnog
radio-laboratorija tvrtke SRI International, koji je
analizirao Teslina
Drutvo je bilo rasputeno.
Zahvali
TESLA
)VIFK
'RFM
UVOD
Unato bljetavoj, dramatinoj pozornosti, kao i injenici
da se u vremenima dok je gospodario podrujima
istraivanja i strojarstva esto nalazio u sreditu panje,
Nikola Tesla je svoj osobni ivot uspio sauvati od oiju
javnosti. Kako je bio samotnjak - vjeiti neenja koji radi
kao nezavisni znanstvenik, ne ulazi ni u kakva
korporacijska udruenja i ne spaja meusobno prijatelje
koji pripadaju razliitim skupinama - njegov je ivot
drugima bio mutan i nepoznat. Takva povuenost koja je
obiljeila karijeru jedne od vodeih svjetskih linosti u
znanosti i strojarstvu postavljala je ozbiljne analitike
zapreke pred njegove biografe. Ipak, 1943. godine, gotovo
odmah nakon Tesline smrti u dobi od osamdeset est
godina, izala je njegova prva biografija koju je napisao
John J. O'Neill, znanstveni urednik njujorkog Herald
Tribunea. Ona je godinama bila jedina biografija o Tesli,
prije svega zbog tekoa s kojima su se svi drugi
potencijalni biografi susretali pri razotkrivanju znaajnijih
dodatnih podataka o njemu.
Nakon Drugog svjetskog rata, itave tone grae koja je
predstavljala Teslinu knjinicu otpremljene su u
Jugoslaviju (iako je Tesla bio ameriki dravljanin), i to u
Beograd, gdje se njemu u ast osnivao dravni muzej.
Okolnosti vezane za prebacivanje njegove imovine u
Jugoslaviju su, dodue, zanimljive, no zasad neemo
govoriti o njima; samo emo naglasiti problem velike
udaljenosti tog muzeja za sve amerike biografe, kao i
ozbiljna ogranienja pristupa arhiviranoj grai s kojima su
se suoavali istraivai koji su se ipak zaputili u muzej.
Godine 1959. pojavile su se dvije prilino kratke
Tesline biografije. Knjiga dr. Helen Vvalter bila je
namijenjena mladei, a
13
TESLA
OVJEK
VAN VREMENA
Uvod
TESLA - OVIEK
TESLA OVJEK
VAN VRHMRN4
Mislim da su Teslini zapisi i do dananjih dana nesmanjenom snagom zadrali svoje inspirativne sposobnosti za
sve one koji ih proitaju. Tesla je uistinu bio ovjek ispred
svog vremena, a ova biografija uspjeno je nadvladala
neuobiajene tekoe pri istraivanju kako bi nevjerojatna
pria o njemu iznova oivjela.
Leland Anderson Denver. Colorado
18
1. Suvremeni Prometcj
Tono u osam sati naveer mukarac tridesetih godina i
otmjene, gospodske pojave sjeo je za svoj stalni stol u Dvorani
palmi hotela Vvaldorf-Astoria. Visok i vitak, ukusno odjeven,
odmah je postao metom svih oiju, iako je veina ostalih gostiju
nastojala ne zuriti u njega, poznavajui povuenost slavnog
izumitelja.
Kao i obino, na stolu je bilo postavljeno osamnaest istih
platnenih ubrusa. Nikola Tesla ne bi znao objasniti zbog ega
su mu bili najdrai brojevi djeljivi s tri, ili otkud potjee
njegov morbidan strah od bacila, kao to ne bi znao rei ni
zato ga opsjeda niz drugih neobinih manija koje su mu
zagoravale ivot.
Odsutno je poeo latiti ionako besprijekorno ulateno
srebro i kristal, uzimajui jedan po jedan ubrus i rastvarajui
ga, sve dok se na pomonom stoliu nije stvorilo pravo malo
utirkano brdo. A potom, kako je stizalo koje jelo, obavezno bi
prije nego to bi zalogaj prinio ustima, prvo izraunao njegovu
zapremninu. Inae ne bi osjeao nikakva zadovoljstva u jelu.
Oni koji su u Dvoranu palmi doli upravo s ciljem da vide
poznatog izumitelja, mogli su zamijetiti da svoja jela ne
naruuje iz jelovnika. Kao i uvijek, ona su se pripremala
posebno za njega, i to prema uputama koje bi prethodno dao
telefonom. Prema
njegovu zahtjevu, nije ga posluivalo osoblje
1
ve nadeonobar.
Dok je Tesla prebirao po svom tanjuru, priao mu je
William K.Vanderbilt da bi prekorio mladog izumitelja zato
to kazalinu louVanderbiltovih ne koristi neto ee. Ubrzo
nakon njegova odlaska, mlai ovjek s muketirskom
bradicom i malim, neuokvirenim naoalama prie Teslinu
stolu i pozdravi ga vrlo srdano. Robert Underwood Johnson,
osim to je bio urednik
19
TESLA
Suvremeni Prometej
petoj aveniji broj 33-35 (danas Zapadni Broadway), u blizini
ulice Bleecker.
Ulazei u mrak poznatog potkrovlja zgrade, pritisnu glavni
prekida. Sa zidova se prosu jaka svjetlost iz staklenih cijevi,
osvjetljujui mraan prostor natrpan udnovato oblikovanim
strojevima. udno je bilo to da se na stropu nisu vidjeli nikakvi
vodovi i elektrine ice izmeu tih cijevi. Zaista, i nije bilo
nikakvih vodova, nego su one svoju energiju dobivale
zahvaljujui beinom prijenosu. Mogao je uzeti svjetlee
tijelo koje nije bilo spojeno ni na to i slobodno ga prenijeti u
bilo koji dio svog radnog prostora.
U kutu je poela tiho vibrirati neka udna naprava. Tesli su
se -oi suzile od zadovoljstva. To je ispod neke vrste pokrova
potiho poeo raditi najmanji od njegovih oscilatora. Samo je
njemu bila poznata njegova strahovita snaga.
Zamiljeno je bacio pogled dolje kroz prozor, na mrke
obrise susjednih zgradurina u kojima su se stanovi mogli
jeftino unajmiti. Izgleda da su njegovi susjedi useljenici mirno
zaspali nakon napornog radnog dana. Policija ga je ve
upozorila na albe pristigle zbog plaviastih bljeskova, koji su
se mogli nazrijeti iza njegovih prozora, i udne svjedosti koja
je prtala njihovim ulicama kad bi pao mrak.
Slegnuo je ramenima i vratio se na posao, bavei se nizom
mikroskopskih ugaanja stroja. Duboko zaokupljen time, bio
je posve nesvjestan vremena koje je proteklo, sve dok na
vratima vee nije odjeknulo lupanje.
Tesla pouri dolje kako bi pozdravio engleskog novinara
Chauncevja McGoverna iz lista Pearsons Magazine.
Drago mi je to ste uspjeli doi, gospodine McGovern!
Osjeao sam da to dugujem svojim itateljima, gospodine.
Svi u Londonu priaju o 'novom arobnjaku sa Zapada', a pri
tome ne misle na gospodina Edisona.
Pa, doite gore. Da vidimo mogu li opravdati dobar glas
koji me prati.
Nisu jo zakoraili na prvu stubu, kad se s ulaza zauo
smijeh i glas koji je Tesla odmah prepoznao.
Suvremeni Prometej
Suvremeni Prometej
povrinom koe, ne izazivajui nikakve ozljede. No to nije
igra za nestrunjake, upozorio ih je. ak bi i miliamperi, kad
bi prodrli u tkivo ivaca, mogli biti smrtonosni, dok se amperi
razdijeljeni po koi mogu izdrati neko krae vrijeme. ak i
vrlo slabe struje koje bi prodrle ispod koe, bile one
izmjenine ili istosmjerne, mogle bi ubiti.
Ve je svitalo kad je Tesla konano svojim gostima zaelio
laku no. No, svjeda u njegovu laboratoriju gorjela su jo
punih sat vremena prije nego to je zakljuao vrata i odetao u
svoj hotel na kratki odmor.
25
2. Kockar
Nikola Tesla rodio se tono u pono izmeu 9. i 10. srpnja
1856. godine u selu Smiljanima, u Lici, izmeu planinskog
masiva Velebita i istone obale Jadranskog mora. Omanja
kua u kojoj je roen nalazila se uz samu srpsku pravoslavnu
crkvu kojom je upravljao njegov otac, paroh Milutin Tesla,
koji je ponekad pisao lanke pod pseudonimom Rodoljub
Pravii.
Nijedna zemlja istonog dijela Europe nije sadravala vee
etnike i vjerske razliitosti od Jugoslavije. Unutar Hrvatske
obitelj Tesla pripadala je srpskoj nacionalnoj i vjerskoj
manjini. itavo je to podruje pripadalo Habsburkoj
Monarhiji, ijim su se strogim i iz Bea nametnutim pravilima
narodi prilagoavali kako su najbolje znali i umjeli.
Etnike obiaje esto najvjernije njeguju upravo manjine
doseljene na neko podruje, pa u tome ni Teslini nisu
predstavljali iznimku. Velik su znaaj pridavali srpskim
ratnikim pjesmama, pjesnitvu, plesovima i narodnoj predaji,
kao i krsnim slavama u ast pojedinih svetaca te tkanju.
Iako je u ono doba na tim podrujima bilo vie nepismenih
nego pismenih osoba, radilo se o rijedcom nainu irenja
umnih sposobnosti, jer su se ljudi divili i njegovali udesne
sposobnosti pamenja.
U Hrvatskoj su se u doba Teslina djetinjstva mogunosti
ostvarenja poslovne karijere svodile vie ili manje na
poljoprivredu, vojsku i crkvu. Obitelji Milutina Tesle i
njegove supruge Duke Mandi, koje su svojim izvornim
podrijetlom bile iz zapadne Srbije, ve su naratajima svoje
sinove slale da slue u crkvi ili vojsci, a svoje keri udavale za
sveenike ili asnike.
26
Kockar
Kockar
TESLA -
Kockar
podnoenje tereta vlastite pretpostavljene krivnje, moglo izmijeniti
injenice u svojoj svijesti.
Moemo samo nagaati o stupnju u kojem je bratova smrt
mogla postati odgovornom za nevjerojatan popis fobija i opsesija
koje su se naknadno razvile kod Nikole. Sve to zasigurno moemo rei bilo bi da su se neki oblici njegove iznimne ekscentrinosti
pojavili ve u ranoj dobi. Tako je, primjerice, osjeao silnu
odbojnost prema enskim naunicama, a posebno prema bisernim
ogrlicama, dok ga je nakit kristalnog odsjaja ili otro izbru-enih
povrina zanimao. Miris komada kamfora koji bi se pojavio bilo
gdje u kui izazvao bi kod njega akutni osjeaj nelagode. Ako bi
prilikom istraivanja ispustio komadie papira u posudu napunjenu
tekuinom, osjetio bi neobian i odvratan okus u ustima. Tijekom
etnje brojio bi korake, a pri jelu bi izraunavao zapremnine
tanjura juhe, alica kave i komada hrane.
Kad to ne bi uinio, jelo bi mu ostajalo bez ikakva okusa -stoga
je najradije jeo posve sam. No moda najozbiljniji poremeaj, bar
to se tie fizikih odnosa, bio je taj to nije mogao dotaknuti kosu
drugih ljudi, osim moda pod prijetnjom revolvera.5 Ali ne
moemo pouzdano odrediti kad su nastale ove ih mnoge druge
njegove fobije.
Prema samom Tesli, nadajui se da e time utjeiti roditelje
zbog gubitka brata, ve se u ranoj dobi podvrgnuo elinoj disciplini kako bi se istaknuo. Postao je pravi mali Spartanac, mnogo je
ozbiljnije uio od drugih djeaka, bio velikoduniji i na svaki nain
nastojao biti bolji od njih. Kasnije je vjerovao da je upravo zbog
ovog zatajivanja samoga sebe i potiskivanja prirodnih poriva
poeo razvijati svoje udnovate prisilne radnje.
Ako se Teslina narav i poela mijenjati, simptomi se nisu vidljivo iskazali odmah nakon Danetove smrti. Sve do moje osme
godine, pisao je, karakter mi je bio slab i kolebljiv. Sanjao je
duhove i udovita, bojao se ivota, smrti i Boga. No, tada je dolo
do neke vrste promjene izazvane njegovom najdraom razonodom
- itanjem u dobro opremljenoj knjinici njegova oca. Paroh
Milutin Tesla u jednom je trenutku zabranio Nikoli da se koristi
31
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA
lojanicama, bojei se da e dijete upropastiti oi itajui uz
njih po cijele noi. Djeak je pribavio ostatke lojanica i svijea,
zaepio krpama kljuanicu i pukotine na arkama vrata te
nastavio s nonim itanjem. Ne bi prestajao itati sve dok nije
zauo majku kako u zoru poinje sa svojim svakodnevnim
poslovima.
Knjiga koja je osobito izmijenila njegovu kolebljivu narav
zvala se Abafi ili Abin sin - djelo vodeeg maarskog
romanopisca koje je nekako razbudilo moju uspavanu snagu
volje, pa sam poeo vjebati samokontrolu. Svoj kasniji
uspjeh, to ga je postigao kao izumitelj pripisao
je rigoroznoj
disciplini koju si je tada uspio nametnuti.6
Od roenja mu je bio namijenjen sveeniki poziv. Iako je
udio za tim da postane inenjer, otac je bio nepopusdjiv. Da
bi ga pripravio za budue zvanje, paroh Tesla zadao bi mu
svakodnevne obveze: One su obuhvaale sve vrste vjebi
pogaanje tuih misli, odcrivanje pogreaka u nekom obliku
ih izrazu, ponavljanje dugakih reenica ili obavljanje
raunskih operacija napamet. Ove su dnevne vjebe trebale
osnaiti pamenje i um, a posebno razviti osjeaj
kritinosti, i
7
nesumnjivo su za mene bile od velike koristi.
O svojoj je majci pisao da je bila prvorazredni izumitelj i
postigla bi, vjerujem, velike stvari, da nije bila toliko daleko
od suvremenog naina ivota i mnogostrukih prilika koje je on
pruao. Izumila je i izraivala razne vrste orua i naprava, a
koncem koji bi sama isprela vezla je najfinije ukrase. ak je
sijala sjeme, uzgajala bilje i sama izraivala predivo.
Neumorno je radila od svitanja do kasno u no,
a veina
8
odjee i uresa po kui bila je djelo njezinih ruku.
Briljantni je Dane prije svoje prerane smrti znao vidjeti
snane bljeskove svjetlosti koji bi mu u trenucima
uzbuenosti ometali vid. Slina pojava muila je i Teslu
tijekom veeg dijela ivota, a pojavila se jo u djetinjstvu.
Godinama kasnije opisao ju je kao udnovatu boljku zbog
pojavljivanja slika, esto popraenih snanim bljeskovima
svjetlosti, koji bi mi zamaglili pogled na stvarne predmete i
utjecali na
32
Kockar
Kocka:
Kockar
Kockar
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA
ruke od mene. A kad mu se stanje malo poboljalo, dopustili
su mu da ita ne bi li to pripomoglo njegovu oporavku.
Naposljedcu su ga zamolili da sredi popis knjiga u mjesnoj
knjinici. To je bio zadatak, kako je kasnije rekao, koji ga je
upoznao s najranijim djelima Marka Tvvaina. Svoj udesni
oporavak pripisao je upravo svom oduevljenju njihovim
odcrivanjem. Naalost, ova anegdota zvui pomalo apokrifno,
jer u to doba Tvvain nije napisao gotovo nita to bi moglo
pronai svoj put preko oceana i nekako dospjeti do neugledne
hrvatske knjinice. Kakva god bila istina, Tesli se ova pria
sviala i nije je mijenjao. Dvadeset pet godina poslije upoznao
je velikog humoristu u NewYorku, ispripovijedao mu svoje
iskustvo i posve se zbunio, kako je rekao, kad su Tvvainu navrle
suze na oi. Djeak je svoje kolovanje nastavio na vioj koli u
Karlovcu, gdje je kraj bio nizinski i movaran, zbog ega je
dva puta podlegao napadima malarije. Meutim, bolest ga nije
sprijeila da razvije veliko zanimanje za elektricitet,
zahvaljujui podrci i utjecaju svog profesora fizike. Svaki
pokus koji je imao prigode promatrati izazivao bi tisue
odjeka u njegovu mozgu te je poeo udjeti za istraivanjima
i eksperimentiranjem kao svojim pozivom.
Kad se vratio, kod kue je vladala kolera i on se odmah
zarazio tom opakom boleu. U postelji je proveo punih devet
mjeseci, jedva sposoban da se pomakne, tako da su po drugi
put pomiljali kako je na umoru. Prisjetio se kako je otac sjeo
uz njegov krevet nastojei ga razvedriti i kako se on dovoljno
pribrao da natukne: Moda bih se oporavio kad bi mi
dopustio da studiram tehniku. Paroh Tesla, koji nikada nije
popustio u svojoj odluci da Nikola treba ui u redove
sveenstva, naao se zarobljen u stupici vlastita oaja i dao mu
svoj sveani pristanak.
Pomalo je nejasno to se dogaalo nakon toga. ini se da
je Tesla dobio poziv za trogodinje sluenje vojske, to mu se
inilo jo odbojnijim nego postati sveenikom. Ali poslije nije
mnogo govorio o tome, rekavi samo da je otac zahtijevao da
zbog oporavka i zdravlja godinu dana proboravi u planinama.
U svakom sluaju, zaista je tamo proveo punu godinu, ne
odsluivi vojni rok. Kako je u obitelji njegova oca bilo visokih
asnika, vrlo je vje40
Kockar
Koc
Naalost, njegovo ga novootkriveno umijee nije uspjelo
spsiti. Teslin neak Nikola Trbojevi priao je kako je od
drugih lanova obitelji uo da je Teslu s fakulteta, a potom i iz
grada otpustila policija, jer je kartao i vodio neuredan
ivot. Neak je dodao: Njegova je majka prikupila novac da
bi mogao otii u Prag, budui da otac nije s njime elio ni
progovoriti. Mogue da je u Pragu, gdje je proveo dvije
godine, neobavezno pohaao predavanja, no istraga koju je
provela ehoslovaka vlada pokazala je da nije bio upisan ni na
jedno od etiri sveuilita u ehoslova-koj... Izgleda da je
Tesla u osnovi bio samouk ovjek, to nimalo ne umanjuje
njegov znaaj. I Faradav je isto tako bio samouk.20
Godine 1879. Tesla je pokuao pronai posao u Mariboru,
no bezuspjeno. Konano je bio primoran vratiti se kui. Otac
mu je umro iste godine i on se ubrzo opet naao u Pragu,
nadajui se da e moi nastaviti sa studijem. Vjeruje se da je
tamo ostao do svoje dvadeset etvrte godine, sluajui
predavanja i uei u knjinici te tako pratei napredak na
podruju elektrotehnike i fizike.
Moda je nastavio i kockati u nastojanju da prikupi sredstva
za ivot, no u to vrijeme vie zasigurno nije bilo opasnosti od
toga da postane ovisnikom. Sam je Tesla opisao kako je uope
postao kockar i kako se tome uspio oduprijeti. Sjesti uz
partiju karata, govorio je, predstavljalo je za mene uitak
nad uicima. Moj je otac ivio primjernim ivotom i nije
nalazio opravdanja za toliki gubitak vremena i novca u koji
sam se uputao... Rekao bih mu: 'Mogu prekinuti s tim kad
god zaelim, no je li vrijedno odustati od neega ime bih
zamijenio i uivanja u raju?' Za razliku od moje majke, on bi
esto znao dati oduka svojoj srdbi i preziru. Majka je
shvaala ljudsku narav i znala da se nedco moe spasiti jedino
vlastitom voljom. Jednog poslijepodneva, sjeam se, kad sam
izgubio sav novac i eznuo za partijom, prila mi je sa smotkom novanica i rekla: 'Idi i zabavi se. to prije izgubi sve to
posjedujemo, to bolje. Znam da e te to proi.' Bila je u pravu.
Tog sam asa nadvladao svoju strast... I ne samo to sam je
nadvladao, nego sam je i iupao iz svog srca tako da u njemu
vie nije ostalo ni traga udnje...21
43
44
3. Istaknuti doseljenici
Telegrafi su ve radili u Sjedinjenim Amerikim Dravama i
Europi. Prekooceanski kabel bio je poloen. Telefon
Alexandera Granama Bella ve je osvojio kontinent kad se
1881. godine proirila vijest da e se u Budimpeti uskoro
otvoriti telefonska centrala. Tako je Budimpeta uvrtena u
etiri grada kojima je ukazana poast da postanu europskim
podrunicama tvrtke Thomasa Alve Edisona.
Tesla je krenuo za Budimpetu u sijenju iste godine.
Odmah je dobio posao u Sredinjem telegrafskom uredu
maarske vlade, zahvaljujui nekom utjecajnom prijatelju
svog ujaka. Naravno, nije to bilo ono to bi mladi inenjer sam
odabrao - posao crtaa s vrlo niskom plaom. Svejedno, na
posao se bacio svojim uobiajenim arom.
Potom ga je oborila neka udna bolest koju su lijenici, u
nedostatku boljeg imena, nazvali ivanim slomom.
Teslina su osjetila oduvijek bila iznimno izotrena. Tvrdio
je da je u djetinjstvu vie puta spasio susjede da ne izgore u
plamenu vlastitih domova, jer ga je probudio zvuk pucketanja
vatrenih je-ziaca. A kad mu je bilo vie od etrdeset godina, u
razdoblju istraivanja obavljanih u Coloradu, govorio je da
uje grmljavinu na udaljenosti od 880 km, dok je njegovim
mlaim pomonicima granica zamjeivanja zvukova iznosila
jedva 240 km.
No, ono to se dogodilo tijekom tog ivanog sloma bilo je
zapanjujue ak i po Teslinim mjerilima. Mogao je uti
kucanje runog sata koji se nalazio tri sobe dalje od njegove.
Lagano slijetanje muhe na stol izazvalo bi pravu tutnjavu u
njegovu uhu. Koija to je prolazila na udaljenosti od nekoliko
kilometara protresla
Istaknuti doseljenici
Istaknuti doseljenici
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA
osigurao vrijedno praktino iskustvo. Potom je zahvaljujui
obiteljskim prijateljima - brai Puskas - dobio preporuku za
posao u Edisonovoj telefonskoj podrunici u Parizu, kamo je
otiao u jesen 1882. godine.
Vie od svega zanimalo ga je to da dunosnike tvrtke
Continental Edison Companv uvjeri u ogrorftnu potencijalnu
korist koja bi se mogla dobiti od izmjenine struje. Mladog je
izumitelja obuzelo gorko razoaranje kad su ga obavijestili o
Edisonovoj odbojnosti ak prema samom spominjanju tog
pitanja.
Biti mlad i nalaziti se u Parizu prualo je istodobno razne
prigode za utjehu koje Tesla nije propustio. Stekao je nove
prijatelje, kako meu Francuzima tako i meu tamonjim
Amerikancima. Obnovio je i svoje staro umijee u bili jaru te
svaki dan satima etao i plivao u Seini.
Na poslu su ga zaduili poslovima utvrivaa kvarova,
to je znailo da treba pronalaziti manjakvosti u radu
Edisonovih elektrana u Francuskoj i Njemakoj. Kad ga je
tvrtka slubeno poslala u pokrajinu Elzas, uzeo je sa sobom
sav potreban materijal te tamo izgradio svoj prvi pravi
indukcijski motor izmjenine struje - nedotjeran ureaj, ali
mi je najvee zadovoljstvo bilo kad sam prvi put ugledao
rotaciju bez komutatora, izazvanu izmjeninim strujama.7
Tijekom ljeta 1883. godine jo dva je puta sa svojim
suradnikom ponovio ove pokuse. Prednosti izmjenine struje u
odnosu na Edisonovu istosmjernu bile su toliko oite da
jednostavno nije mogao vjerovati kako bi itko pred njima
mogao zatvarati oi.
U Strassburgu su zatraili od Tesle da utvrdi to bi se
moglo uiniti s planom elektrane koja je trebala rasvjedjavati
eljezniku postaju, jer ju je njemaka vlada kao kupac odbila
preuzeti. S valjanim razlogom. Naime, tijekom same
sveanosti otvorenja dolo je do kradcog spoja koji je izazvao
eksploziju i sruio velik dio zida, i sve to u nazonosti staroga
cara Wilhelma I. Francuska podrunica, suoena s golemim
financijskim gubicima, obeala je Tesli posebnu nagradu
uspije li usavriti dinamo i umiriti Nijemce.
50
Istaknuti doseljenici
52
Ali Morgan nije bio ovjek kojega se moglo pourivati ili koji
bi bilo to uinio na brzinu. Neka se njegovi takmaci samo
znoje. On e za to vrijeme skoknuti malo do Europe i pronai
togod za svoju zbirku.
Sredinom ljeta iste one godine kad je Tesla stupio na tlo
Amerike, Morgana su putovanja odvela do Engleske, gdje ga
doekae jo nepovoljnija izvjea o upropatenim
eljeznicama i panici koja je zavladala kod kue. Konano
odlui da je vrijeme za povratak te primora svoj zadivljujui
um na razmiljanje o svemu to bi trebalo uiniti za dobrobit
nacije.
Morganovo rjeenje bilo je da jednostavno okupi glaveine
svih zaraenih strana na mirovnom sastanku na palubi svoje
jahte Corsair. itav su dan12on i zarobljeni industrijalci plovili
du zaljeva i East Rivera. Tu se nije radilo o ratu izmeu
pojedinaca, nego o borbi naftnih, metalurkih i eljeznikih
interesa, koji su se svodili na meusobno oligarhijsko
otimanje. Prije nego to je pala no, Morgan ih je uspio
preustrojiti na jedan tako majstorski nain, da je
ugovaranjem
mudrih
uzajamnih
udruivanja
sveo
destruktivnu konkurenciju na najmanju moguu mjeru. To
je bila bit Morganova dara, dara koji e ubrzo nanjuiti i novo,
obeavajue podruje korisnih elektrinih pomagala.
U meuvremenu je Tesli, kojemu je ugled meu elektrotehniarima ve porastao, pristupila skupina investitora i
ponudila mu priliku da osnuje tvrtku pod vlastitim imenom.
Objeruke ju je zgrabio. Konano se njegovo veliko odcrie
izmjenine struje moglo predstaviti svijetu. ovjeanstvo e
se rijeiti tekoga bremena, smatrao je. Naalost, njegovi su
sponzori imali na umu neto mnogo skromnije i praktinije.
Postojalo je golemo trite koje je ekalo na usavrenje lunih
svjetiljaka za ulice i tvornice, i tome je trebalo dati prednost.
Osnovana je tvrtka Tesla Electric Light Company sa sjeditem u
Rahwayju, u New Jersevju, i podrunicom u NewYorku. Jedan
od ljudi ukljuenih u tvrtku bio je i James D. Carmen koji je, u
ulozi ovjeka iz sjene, ostao s Teslom sljedeih dvadesetak
godina. On i Joseph H. Hoadlev bili su rukovoditelji u
nekoliko Teslinih tvrtki.
64
TESLA
obeanjima
Amerike.
Ponien
svojim
nedavnim
razoaranjima, iznova je mozgao nad godinama kolovanja
koje su mu sad izgledale posve uzaludne.
I tada doe do neoekivanog obrata njegove sree. Saznavi
za njegov indukcijski motor, predradnik radne grupe u kojoj
je Tesla tako gorko zaraivao svoj svakidanji kruh povede ga
sa sobom na sastanak s A. K. Brownom, rukovoditeljem tvrtke
VVestern Union Telegraph Company, koji ne samo to je znao da
izmjenina struja postoji, nego se i osobno zanimao za tu novu
ideju.
Tamo gdje Edison nije uspio uvidjeti revolucionarnu
zamisao ili, to je jo vjerojatnije, gdje je predvidio smrt svog
vlastitog sustava elektrifikacije istosmjernom strujom, Brown
je ispravno procijenio budunost. Uz njegovu je pomo
osnovana druga tvrtka na Teslino ime. Poseban cilj tvrtke Tesla
Electric Company bio je konano razviti sustav izmjenine
struje, koji je izumitelj osmislio
u Gradskom parku u
Budimpeti jo 1882. godine.14
(.(.
TESLA
vatrom alarmantnih
letaka o navodnim opasnostima
4
izmjenine struje. Kako je Edison to sagledavao, ako se
nesree prouzroene izmjeninom strujom ne mogu pronai,
tada ih treba izazvati, samo da bi se javnost upoznala s
rizicima koje ona sa sobom nosi. U tom se Ratu struja nije
radilo samo o ugroenom bogatstvu, nego i o osobnom
ponosu egocentrinog genija.
Dotad su se loa vremena za gospodarstvo ve preokrenula
u nagli gospodarski procvat. Zemlja je razmiljala o irenju
svojih podruja. Bilo je to doba eliana u Pittsburghu, novog
brooklvn-skog mosta, izgradnje tornjeva na Manhattanu koji
su nastojali dodirnuti samo nebo. eljeznice, zemlja i zlato
donosili su bogatstva onima koji su spekulirali i u pravo
vrijeme ulagali u razvoj. Pa i Edison je postao jednim od
vodeih industrijalaca Amerike, zapoljavajui gotovo 3
tisue radnika u svojim brojnim postrojenjima.
Mihajlo Pupin, koji se kasnije pridruio Edisonu i
Marconiju te tako oblikovao opasnu trojku usmjerenu protiv
vlastitog zemljaka, nalazio se meu onima koji su odmah
uvidjeli velike prednosti Teslina sustava izmjenine struje.
ak je ustvrdio da su ga gotovo otpustili s Elektrotehnikog
fakulteta Sveuilita Columbia zato to je uzdizao u
zvijezde tu novu tehnologiju.
Pupin, seoski djeak odrastao na vojnoj granici Srbije,
stigao je u NewYork u svojoj petnaestoj godini s jednim
centom u depu vie od onoga to je imao Tesla. Pretovarivao
je ugljen za pedeset centi po toni, no kasnije se dokopao
stipendija za sveuilita Columbia i Cambridge. Kao i Tesla,
postao je jednim od najveih fiziara i elektrotehniara
Amerike.
No Pupina je jako ljutilo to prvaci elektroindustrije
obraaju tako malo pozornosti visoko kolovanim
elektrotehnikim strunjacima. inilo mu se kako brinu samo
o tome da njihove sustave istosmjerne struje ne bi zamijenila
izmjenina struja.
Nevjerojatan i posve neameriki mentalni stav! rekao je
taj novopeeni Amerikanac. Svakom je nepristranom i
pametnom strunjaku bilo jasno da ova dva sustava jedan
drugoga prekrasno nadopunjuju.
77
84
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA
Sto se tie nerazvijenosti znanstvene terminologije
njegova vremena: vatreno svjetlosno pranjenje elektriciteta u
vakuumizi-ranoj cijevi, o kojemu bi u svojim predavanjima
govorio kao o kreevu, zapravo je bila zraka elektrona i
ioniziranih plinskih molekula. On ne bi govorio: Sad u vam
opisati ciklotron, jer ta rije tada jo nije postojala, ali ono
to je opisivao i prikazivao, poduavali su kasnije upueni,
predstavljalo je preteu tog ureaja za razbijanje atoma.
Nije rekao niti: Sad u vam opisati elektronski
mikroskop. Opisat u vam kozmike zrake. Ili vakuumiziranu
elektronsku radiocijev. Ili X-zraenje. Kad je opisivao
vakuumiziranu arulju za koju se ispostavilo da je pretea
audiona, radio su nazvali beinim, a beini prijenosi jedva
da su bili u povojima. Kad je opisivao zamagljene fotografske
ploe u svom laboratoriju te vidljiva i nevidljiva svjeda, ni
sam Rontgen nije jo znao to su X-zrake ili kako bi se one
mogle iskoristiti. A kad je Tesla izumio vatru za koju je rekao
da izgara bez troenja materijala, pa ak i bez kemijske reakcije, vjerojatno se odvaio ui i u podruje fizike plazme.
Pojave na koje smo obino gledali kao na uda koja vape
za objanjenjima, danas sagledavamo u drugaijem svjedu,
rekao je u Amerikom institutu elektroinenjera. Iskra na
indukcijskoj zavojnici, bljetavilo elektrine arulje,
manifestacije mehanike snage struja i magneta nisu nam vie
izvan dohvata. Umjesto njihove nekadanje neshvadjivosti,
promatranja nas u umu upuuju na jednostavne mehanizme, i
mada se jo tek nagaa o samoj njihovoj prirodi, znamo da
nam istina nee vie dugo moi izmicati i instinktivno
osjeamo da njezino razumijevanje nailazi. Mi se jo uvijek
divimo tim prekrasnim pojavama, tim neobinim
silama, ali
1
vie pred njima nismo toliko bespomoni...
Govorio je o svojoj udesnoj opinjenosti elektricitetom i
magnetizmom te o njihovu naoko dvojakom karakteru,
jedinstvenom meu snagama to djeluju u prirodi, s njihovim
fenomenima privlaenja, odbijanja i rotiranja, te o
udnovatim
manifestacijama
njihovih
tajanstvenih
pokretaa, koji pokreu i uzbuuju um.
SA
No kako ih objasniti?
Neizmjerno siuan, mfinitezirnalni svijet, prepun
molekula i atoma koji se obru i kreu svojim orbitama na
nain vrlo slian orbitama nebeskih tijela, nosei i vjerojatno
vrtei sa sobom istodobno i eter, ili drugim rijeima - nosei
sa sobom statike naboje, rekao je, mom se umu ini
najvjerojatnijim stanjem, koje vrlo vjerojatno vrijedi za najvei
dio promatranih pojava. Obrtanje molekula i njihova etera
dovodi do nabijanja etera ili do stvaranja elektrine
povezanosti. Izjednaavanje naboja etera opet stvara daljnja
kretanja, odnosno elektrine struje, a orbitalna kretanja
proizvode
uinke
elektromagnetizma
i
stalne
magnetiziranosti.
Protekle su samo tri godine od dana kad je pred istom grupom strunjaka objanjavao pogonski sustav koji e unijeti
revoluciju u industriju i donijeti svjedo i u najudaljenije
domove. Sad je opisivao svoja istraivanja vezana za samu
sutinu elektriciteta, i to uz pomo svjedosnih i svjedeih
efekata, posve zaokupivi pozornost svog sluateljstva.
Podij s kojega je govorio bio je osvijetljen zadivljujuim
prikazima cjevastih svjetiljaka ispunjenih plinom, od kojih su
neke bile fosforescentne kako bi se naglasilo njihovo bljetavilo,
dok je za neke upotrebljavao uranovo staklo. Bili su to
prethodnici dananjih fluorescentnih svjetiljaka. Tesla ih nije
nikad patentirao ili unovio, pa su se na tritu pojavila tek
kojih pedesetak godina poslije. Tipino za njega, za svoje je
predavanje svakoj od tih svjetleih cijevi nadjenuo ime - ne
samo imena velikih znanstvenika, ve i njemu najdraih
srpskih pjesnika.
Okreui se prema radnom stolu, govornik koji je ve
posve opinio svoje sluatelje, oprezno je odabrao jednu krhku
cijev. Ovdje vidite jednostavnu staklenu cijev iz koje je
djelomino isisan zrak, ree im. Ja je drim - svoje tijelo
stavljam u dodir sa icom koja e do njega dovesti izmjeninu
struju visokog napona, dok e cijev u mojoj ruci arko zasjati.
U koji god je poloaj stavio, ma kako je pomicao u prostoru,
koliko god mogao rukom daleko dosegnuti, njezino meko,
treperavo svjedo nee 2 se ugasiti, nego e svijetliti
nesmanjenom jasnoom.
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA
A kad je cijev koju je drao u ruci uistinu zabljesnula odailjui tako, izmeu ostalog, i zornu politiku poruku o
bezopasno-sti izmjenine struje - izvjesni profesor Brown,
Edisonov agent, neopaeno se izvukao iz dvorane i pohitao
niz hodnik. Njegov e se ef sigurno iv pojesti kad uje za
mete koji je izazvao ovaj pokus. No, zato se George
VVestinghouse, koji je iz Pittsburgha stigao samo zbog ovog
predavanja, zadovoljno i sa smijekom nagnuo prema
naprijed, vrtei glavom u udu.
Potom im je Tesla odcrio svoje beine svjetiljke kojima
nisu potrebne elektrode i koje su indukcijski povezane s
izvorom struje visokog napona, to ih je izumio poto je
shvatio da plinovi pri smanjenom pritisku dobivaju svojstvo
neizmjerno visoke provod-ljivosti. Kako je pokazao, mogu se
pomicati posvuda u prostoru, a da i dalje tajanstveno svijetle.
On ih nikada nee uspjeti uiniti praktinima i pristupanima
za komercijalnu uporabu, no beine su svjetiljke izazivale
pozornost znanstvenika i osamdesetak godina poslije, kako su
pokazali nedavno izdani patenti.
Roland J. Morin, rukovoditelj grupe inenjera tvrtke
Svlvania GTE International iz NewYorka, kasnije je napisao:
Uvjeren sam da su ova (Teslina) prikazivanja izvora svjetlosti
na Svjetskom sajmu u Chicagu (1893.) potakla D. McFarlana
Moorea da razvije i objavi svoje komercijalno ostvarenje
zvano fluorescentna svjetiljka...
Uvijek plemenito odajui poast onim znanstvenicima koji
su mu utrli put, Tesla je izrazio svoju zahvalnost Sir Williamu
Crookesu, koji je 1870-ih godina izumio vakuumiziranu cijev
s parom elektroda. Govorei o istom tom nerazjanjenom
svijetlu (kasnije nazvanom strujom elektrona), razradio je
efekte koji se dobivaju zahvaljujui izmjeninoj struji visokog
napona i frekvencije: Promatramo kako se manifestira
energija izmjenine struje koja prolazi kroz icu - ne toliko na
samoj ici, koliko u prostoru oko nje - i to na iznenaujui
nain, preuzimajui oblike topline, svjetlosti, mehanike
energije i, to iznenauje vie od svega, ak i kemijske
privlaivosti.
Svojim je dugakim prstima dohvatio potom drugu cijev.
88
Ovo je vakuumizirana arulja koja se napaja jednom jedinom icom... Hvatam je, a platinasta krunica ugraena u nju
dovodi je do nevjerojatnog bljetavila.
Ovdje je, prikljuena na glavni vod, jo jedna arulja koja
se, im dodirnem njezin metalni naglavak, puni predivnim
bojama fosforescentnog svjeda.
Ovdje u opet, rei e, ovako izdvojen na podiju,
staviti vlastito tijelo u dodir s jednim od sekundarnih izvora
struje iz ove indukcijske zavojnice... a vi moete vidjeti
strujanja svjeda koja izbijaju naprijed s njezinog udaljenijeg
kraja, na kojemu se odvi-j aju divlj e vibracij e...
Jo jednom prikljuujem ove dvije ploe od iane mree
na krajeve zavojnice. Protjecanje pranjenja... daje oblik
svjedosnih strujanja.
Bilo je nemogue provoditi bilo kakva nova istraivanja s
indukcijskom zavojnicom, rekao je, a da se pritom ne naie na
zanimljive ili pak korisne injenice. Poeo je opisivati efekte
koje je dobio u laboratoriju veliko vatreno kolo, koje je u
mraku predstavljalo prelijepu pojavu zahvaljujui mnotvu
struja, te kako je nastojao proizvesti lani plamen koji bi
bio nepomian.
Njegovim bi se sluateljima ponekad uinilo da su mu ova
vizualna uzbuenja isto onoliko vana koliko i iskoristivi
rezultati; no, ve bi ih u sljedeem trenu zatrpao tim
iskoristivim rezultatima, niui ih jednog za drugim.
Primjerice, pokazao im je motor koji radi prikljuen samo
na jednu icu, dok se povratni krug beino odvijao kroz
prostor. A obnavljajui svoju aroliju pred ljudima koji su se
zaklinjali u zdrav razum i svoju neosjetljivost na iluzionistike
triarije, govorio im je i o mogunosti rada motora bez
ikakvih ica. Spominjao im je energiju u prostoru, koja samo
eka na to da se uhvati i obuzda.
Takvi bi se 'beini' motori, ako ih tako nazovemo, rekao
je, sasvim vjerojatno mogli pokretati pomou provodljivosti
kroz prorijeeni zrak, i to na znatnim udaljenostima.
Izmjenine struje, posebice one visokih frekvencija,
nevjerojatno slobodno prolaze kroz ak neznatno prorijeene
plinove. Gornji su slojevi
8Q
TESLA
TESLA -
DVIEK
s nizom
visokofrekventnih alternatora kojima je postizao frekvencije i
do 33 tisue perioda u sekundi.* Ta je vrsta ureaja bila
zapravo prethodnica velikih alternatora za visoke frekvencije,
koje e u dalekoj budunosti razviti drugi ne bi li postigli
neprekinute valove u radiokomunikacijama. Dobiveni ureaj
svojom snagom nije odgovarao ak ni Teslinim trenutnim
potrebama. Stoga se pozabavio izgradnjom onoga to
* Danas bi se to nalazilo u rangu srednjih do niskih frekvencija.
97
7 Radio
Tesla je poetkom 1890-ih godina obolio od udne djelomine
amnezije, kao posljedice viemjesenih mentalnih napora i
dugih sati provedenih u laboratoriju u NewYorku.
Odmah nakon to je okonao svoj savjetodavni posao za
korporaciju Westinghouse, doslovce je postao opsjednut onim
o emu se u poetku govorilo kao o beinom telefonu a to je
kasnije dobilo svoje suvremeno ime - radio.
Kad je u laboratoriju izgradio svoje zavojnice velike snage,
uvjerio se u to da je odailjanje zapravo tek jedan vid golemog
globalnog i meuplanetarnog potencijala. Radio je, dodue,
postavljao pred njega drugaije probleme od onih vezanih za
beini prijenos elektriciteta, no ipak je bio uvjeren da su ti
problemi dovoljno bliski da bi se dodirivali u jedinstvenoj
zadivljujuoj orkestraciji.
Svojim sam uzemljenim odailjaem proizveo
nevjerojatnu pojavu, prisjeao se kasnije, i nastojao sam
proniknuti u njezino pravo znaenje s obzirom na struje koje
se ire kroz zemlju. To je izgledalo kao beznadni pothvat na
kojem sam uzaludno radio i vie od godine dana. No, to
temeljito prouavanje toliko me obu-zelo da sam poeo
zaboravljati sve ostalo, pa i svoje oslabljeno zdravlje. Na
kraju, kad sam ve dospio do toke ivanog sloma, priroda je
primijenila svoj obrambeni sustav i izazvala za mene gotovo
smrtonosni san.1
Budui da je prolo nekoliko mjeseci tijekom kojih se nije
nimalo odmarao, rekao je da je zaspao kao da je drogiran. A
kad mu se svijest iznova vratila, zaprepastio se shvativi da si
ne moe predoiti nijedan od prizora iz svoje prolosti, osim
onih iz ranog djetinjstva.
100
Radio
Radio
Radio
Radio
Radio
Radio
Radio
Radii
Radio
8. Visoko drutvo
Wall Streetom su tada vladali poslovni pustolovi, ukljuujui
legendarne linosti kao to su bili Morgan, John D.
Rockefeller, Vanderbiltovi, Edward H. Harriman, Jay Gould,
Thomas Fortune Ryan i drugi manje poznati, no jednako
ivopisni likovi. Neki bi od njih procvjetali tek na jedan dan,
da bi potom bili pregaeni i zaboravljeni. Veina se bavila
tako sumnjivom trgovinom da bi svatko tko bi danas pokuao
to isto ve sutra vjerojatno bio primoran zapoeti ivot u
nekoj stranoj prijestolnici iz koje mu ne bi prijetilo izruenje
Americi. Bavei se ugljenom, eljeznicama, elikom,
duhanom i novim podrujem elektrinih ureaja, oni su drali
sve konce u svojim rukama.
Prema bezobzirnom i drskom Tvvainu, evanelje koje su
propovijedali ti razbojniki magnati tijekom galopirajue faze
industrijske revolucije glasilo je: Zgrabi novac. Zgrabi ga
brzo. Zgrabi ga napretek. Zgrabi ga nepoteno ako moe ili
poteno -ako ba mora.
Svaki dan kad bi odjeknuo gong koji je oznaavao
zatvaranje burze na Wall Streetu mnogi bi se njezini lanovi
preselili u hotel VHildorf-Astoria, koji se tada nalazio na mjestu
na kojem se danas uzdie Empire State Building. Svakom bi
brokeru uspjean prodor meu lanove vvaldorfske gomile
znaio patentiranje prava na uspjeh. Velianstvena predvorja i
blagovaonice tada bi se pretvarale u pozornice predstava u
kojima su se mogla gledati razmetanja pobjednika ili
obeshrabrenost gubitnika. Strepnja je ovdje esto bila gotovo
opipljiva u zraku.
Tesla bi instinktivno krenuo prema staklom odvojenoj
Dvorani palmi da bi vidio i bio vien te tako na sebe
podsjetio boga18
Visoko drutvo
Visoko drutvo
Spisatelji toga doba esto su se koristili kienim proznim
stilom, a vodei je u takvom nainu izraavanja bio Julian
Haw-thorne, pisac i jedini sin Nathaniela Havvthornea. Oaran
Teslom ve pri svom prvom susretu s njim opisao ga je kao
viziju opae-nu kroz dim opijumskog brloga:
Ugledah visokog, vitkog, mladog ovjeka dugakih
prstiju i ruku, iji su pomalo usporeni pokreti prikrivali
izvanrednu snagu miia. Lice mu je bilo ovalno, iroko kod
sljepooica, a snano oko usana i brade. Imao je duguljaste oi
nad kojima bi se kapci rijetko posve otvorili, pa bi izgledao
kao da hoda u snu privuen prizorima koji ostalim smrtnicima
ostaju skriveni. I smijeak mu je bio polagan, kao da se budi
usred zbilje i u njoj nalazi neto aljivo. Uzgred bi odisao
ljubaznou i prijaznou koje su gotovo graniile sa
enstvenou, a ispod svega bi se nalazila jednostavnost i
netaknutost djeteta... Imao je gustu i valovitu smeu kosu,
plave oi i njenu kou... Susresti se s Teslom znailo je
zadrijeti u podruje slobode
slobodnije i od usamljenitva, jer
se obzor toliko protee...2
S druge strane, jedna je od pronalazaevih tajnica napisala
da je Tesla imao gustu, crnu kosu, i to glatko zaeljanu
unatrag.
Ipak, izgleda da se svi slau u jednom - snazi Tesline osobnosti. Franklin Chester je u glasilu Citizen od 22. kolovoza
1897. zabiljeio da nema toga tko Teslu moe pogledati, a da
ne osjeti njegovu snagu. Chester ga je pritom opisao kao
visoku osobu, i to znatno viu od 185 cm (on je ustvari bio
visok gotovo puna dva metra), velikih dlanova s neuobiajeno
dugakim palcima, to je znak velike inteligencije. A to se
tie izumiteljeve kontroverzne kose, Chester je iznio da je
ravna, posve crjia i sjajna te strogo zaeljana preko uiju
prema zatiljku. Imao je visoko smjetene kosti lica slavenskog
tipa, a upale oi bile su plave boje i znale bi se grozniavo
zaariti kao kakve uarene kugle.
Izgledalo je kao da su oni udnovati svjetlosni bljeskovi
koje izvodi pomou svojih instrumenata, nastavio je Chester,
ispaljeni iz njih. Glava mu je duguljasta oblika, a brada vrlo
iljasta... Kad progovori, primorani ste sluati ga. Moda i ne
)
TESLA
OVJEK
'AN VREMENA
Visoko drutvo
Visoko drutvo
TESLA
Visoko drutvo
Visoko drutvo
Visoko drutvo
ubudue. Prema rijeima Elisabeth Marburv, Anne su tako
dobro uvali pod staklenim zvonom da je ostala pravo dijete.
No, da je o tome trebao prosuditi Tesla, rekao bi da e ovo
samosvjesno stvorenje koje je stajalo pred njim vrlo brzo
ostaviti svoju ahuru. Bilo bi zanimljivo promatrati njezinu
preobrazbu.
Zakljuio je da e Johnsonovi biti vie nego spremni
zadirkivati ga ako odmah ne iskae zanimanje za enidbu s
kerkom J. Pierponta Morgana. Kao ambiciozan izumitelj
kojemu je bio potreban kapital, odmah je uvidio klopku koju
je predstavljala situacija. Nije mogao ohrabriti mladu enu u
njezinim osjeajima, ali je morao na vrlo diplomatski nain
uiniti sve da ih ne povrijedi.
im je utihnula glazba oko njega su se okupili ostali gosti.
Tih je dana bivao sreditem pozornosti svih drutvenih
okupljanja na kojima bi se pojavio. Ljudi su izbliza eljeli uti
nadarena govornika koji oarava svojim rijeima. Bogatai
obino nisu bili jako kritiki nastrojeni prema znanosti, a Tesla
im je znao razbiti dosadu koju bi inae osjeali kad se govorilo
o tim pitanjima. Zauzvrat, on je uvijek doputao da mu mata
poleti u nesluene visine.
Meutim, ove im se veeri ispriao i potraio Margueritu,
iju je iskrenost vrlo cijenio. Uputivi joj pohvale za sjajnu
izvedbu, pomalo je nespretno upitao: Recite mi, gospoice,
zbog ega iVi ne nosite dijamante i nakit kao ostale dame?
Kod mene se ne radi o pitanju izbora, ree mu ona. No,
kad bih i imala dovoljno novca da se natovarim dijamantima,
znala bih smisliti bolje naine da ga utroim.
I, to biste uinili s novcem kad biste ga imali? upita je
sa zanimanjem.
Tada bih radije kupila kuu na ladanju, samo to ba ne
bih uivala svakodnevno putujui iz predgraa.13
Tesla je zasjao od zadovoljstva. Lijepa i nadarena ena, a
odbija dragulje. On sebi nikada nije zadjenuo ak ni ukrasnu
iglu na kravatu, niti je nosio satni lanac.
Pa, gospoice Merington, kad ponem zgrtati svoje milijune, ree joj, rijeit u taj problem. Kupit u itav jedan
blok
3
TESLA
Visoko drutvo
133
9. Uspon i pad
U jednom se kratkom razdoblju nanizalo gotovo previe
uspjeha. Vijee za slapove Nijagare, koje su Edison i lord
Kelvin godinama uvjeravali u strahovite i smrtonosne
opasnosti izmjenine struje, objavilo je u listopadu 1893.
godine upravo ono to jeWesting-house i predvidio - da se
njegovoj tvrtki dodjeljuje ugovor za izgradnju prvih dvaju
generatora na Nijagari.
Rat struja, koji je tako dugo izazivao raskol u amerikoj
industriji, zavrio je pobjedom Teslina sustava izmjenine1
struje zahvaljujui prije svega VVestinghouseovoj ustrajnosti.
Nema sumnje da su velikim dijelom za to bila zasluna i
njihova zorna prikazivanja na Svjetskom sajmu u Chicagu.
Rat je zavren kompromisom - tvrtka General Electric dobila
je ugovor za izgradnju sustava prijenosa i distribucije struje od
slapova Nijagare do grada Bufallo. Obje su tvrtke podnijele
prijedlog da se postavi Teslin viefazni proizvodni sustav, jer
je i General Electric pribavio licencu za koritenje Teslinih
patenata pa je stoga predloio postavljanje trofaznog sustava.
VVestinghouseov prijedlog nudio je dvofazni sustav.
Godine 1895. Westinghouse je dovrio hidroelektranu koja
je bila spremna isporuiti 15 tisua konjskih snaga struje, za
ono vrijeme uistinu izvanredno dostignue. Sljedee je godine
General Electric dovrio sustav prijenosa i distribucije ime je
omogueno da struja potee dalekovodom dugakim oko 35
km, kako bi osvjetljavala grad Buffalo te postala pogonskim
sredstvom za njegov gradski prijevoz.
Iskoritavanje snage slapova Nijagare teklo je prema dogovorenim rokovima. Ljudi su s potovanjem govorili o tome
kao o
134
Uspon i pad
jednom od svjetskih uda. VVestinghouse je izgradio jo sedam
generatorskih jedinica koje su poveale proizvodnju struje na
50 tisua konjskih snaga. General Electric izgradio je drugu
elektrinu centralu, koja je takoer koristila izmjeninu struju
te jo jedanaest generatora.
Uslijedilo je jo jedno povijesno po prvi put. Izmjeninu
struju isporuili su jednom od njezinih prvih i najznaajnijih
kupaca, poduzeu Pittsburgh Reduction, iz kojega je kasnije
nastala tvrtka Aluminium Companv of America ili ALCOA.2 Nova
metalurka industrija ekala je visoke napone koje joj je mogla
osigurati jedino izmjenina struja. Kako je Tesla i predvidio,
prerada aluminija ubrzo je omoguila razvijanje zrakoplovne
industrije.
Zapanjujui aspekt Rata struja je taj da se on zapravo
nastavio i do naih dana, poput drevnog vjerskog sukoba. Jer,
svi koji bi sedamdesetih godina dvadesetog stoljea naili na
neku od promidbenih kampanja General Electrica mogli su
pogreno zakljuiti kako je ova tvrtka sama ukrotila slapove
Nijagare te da je Tesla bio tek jedan od izumitelja koji su se
natjecali za projekt izgradnje hidrocentrale.
Gardner H. Dales iz korporacije Niagara Mohavvk Povver
Corporation prigodom svog obraanja Amerikom institutu
elektroinenjera 5. travnja 1956. godine prisjetio se neto
tonije:
Ako je ikada ivio ovjek koji je stvorio tako mnogo, a
koji je primio tako malo priznanja bio je to Nikola Tesla.
Viefazni sustav bio je njegov izum, a njegovo je prvo
koritenje snage slapova Nijagare, koje je provela Niagara Falls
Povver Compair/, postavilo temelje energetskog sustava koji
danas koristi ova zemlja, kao i sve zemlje irom svijeta...
Zapravo, Tesli su u tom razdoblju pohvale i priznanja stizala
sa svih strana. Tek se kasnije iskoritavateljima njegova genija
zaboravljivost uinila znatno prikladnijom. 1890-ih godina
moglo se o njegovu imenu i postignuima gotovo bez
prestanka itati na naslovnim stranicama svih ozbiljnijih
listova.
Novine i tjednici koji su se bavili znanou i tehnikom jednako su mu tako pjevali hvalospjeve. The NewYorkTimes objavio
je da
*<;
Uspon i pad
Uspon i pad
Uspon i pad
osjetljivost moe biti toliko velika da bi i najmanje promjene
utjecale na nju. Kad bi bilo mogue napraviti snaniji i vrlo
uzan mlaz zraka, njegovi bi se otkloni mogli lako i
fotografirati.
Svoje je predavanje zavrio sljedeim komentarom: Pravo
je udo to se na dananjem stupnju znanja i steenih
iskustava jo nije pokualo poremetiti elektrostatsko ili
magnetsko stanje Zemlje te6 izvriti prijenos - ako ve niega
drugog, a ono obavijesti....
No, malena vakuumska cijev nije se pokazala korisnom u
njegovim planovima ni kao detektor elektrinih smetnji, a ni
radio-signala s veih udaljenosti. Kad ju je Tesla pokuao
iskoristiti kao detektor, bilo ju je toliko teko prilagoditi da
nije bila pogodna za bilo to drugo osim za laboratorijska
istraivanja.
Ali zato bi danas, kad se znanost poela zanimati za dosad
slabo razjanjene bioloke pojave, Teslina neobina
vakuumska cijev mogla iznova pobuditi zanimanje. Mogla bi
se, primjerice, primijeniti u nadziranju autonomnih funkcija
tijela zahvaljujui bio-feedback tehnikama. Ili, mogla bi nam
pomoi da shvatimo tajanstveni Kirlianov efekt. Kirlianova je
fotografija, u sprezi s Teslinom zavojnicom visokih
frekvencija i napona, izazvala zanimanje znanstvenika za auru
ovjeka, jer je konano prostom oku otkrila ono to je
oduvijek bilo vidljivo psihikim medijima. Teslina
istraivanja iz 1890-ih godina pokazala su da se struja visokih
frekvencija kree na povrini ili barem blizu povrine
sprovodnih materijala, slino pojavi supravodljivosti.
Nagaalo se da bi korona koja se pojavljuje na Kirlianovim
fotografijama mogla predstavljati drugi oblik i modulaciju
neke vrste nositeljeva polja, koje okruuje iva bia. (I
akupunkturne toke bi takoer mogle biti povezane s takvim
energetskim poljima). Stoga je mogue uzeti u obzir
nagovjetaje suvremenih inenjera kako bi Teslina
hipersenzitivna vakuumska cijev mogla postati sjajnim
detektorom ne samo Kirlianovih aura, nego i drugih
takozvanih paranormalnih pojava, ukljuujui i bia koja
obino nazivamo duhovima.
141
Uspon i pad
Jeffersona, Marion Cravvford i Tvvaina u svoj laboratorij da
propuste iskre visokog napona kroz tijelo, te da poziraju za
prve fotografije ikada snimljene plinskim cijevnim svjedom.
Usprkos posvemanjoj uronjenosti u znanost, bilo je slino
Tesli to je u svibnju pronaao vremena da za Johnsonov
Century Magazine napie lanak o Jovi Jovanoviu Zmaju,
slavnom srpskom pjesniku. Sljedeeg proljea vratio se na
stranice istog tjednika lankom o svom najdraem junaku,
Luki Filipovu.
Kasnije iste godine predao je i Johnu Foordu iz The NewYork
Timesa veliki lanak (objavljen 30. rujna 1894. godine) u
kojemu je uz opisivanje svojih teorija o svjedosti, tvarima,
eteru i svemiru ustvrdio da se trenutno gubi devedeset posto
energije iz elektrinih svjetiljaka te da u budunosti uope nee
postojati potreba za prijenosom energije, pa ak ni beinim
putem. Oekujem da u ivjeti dovoljno dugo kako bih
doivio da usred ove sobe postavim stroj i da ga pokrenem
niim drugim nego energijom medija koji se kree oko nas,
rekao je.
Vjerojatno je da je u tom najplodnijem razdoblju svog
ivota bio i najsretniji. Nije bilo nikakva nagovjetaja nedaa
koje su mu se pribliavale. Jo je ivio u hotelu Gerlach, pa je
na papiru sa zaglavljem tog hotela svojim otmjenim stilom
napisao pismo za Kadierine, konano prihvaajui njezin
poziv na veeru:
ak i veera u hotelu Delmonico predstavlja za mene ivot
na visokoj nozi, pa se bojim da u poaliti rastanem li se od
svojih jednostavnih navika. Donio sam vrstu odluku da ne
prihvaam nikakve pozive ma kako privlani oni bili. No,
ovog sam se tre-nutica prisjetio da e mi uskoro ionako biti
nemogue uivati u Vaem drutvu (jer Vas neu moi pratiti u
ljetnikovac na East Hamptonu, gdje namjeravate provesti ovo
ljeto). Stoga me obuzela neodoljiva elja da sudjelujem na toj
veeri, elja koju ne moe nadvladati nikakvo razborito
razmiljanje ili svijest o prijeteim opasnostima. S radou
oekujui uivanje u Vaem
drutvu, i vrlo izvjesno kasnije
aljenje, ostajem Va...8
U lipnju 1894. godine, od Katherine je iz East Hamptona
stiglo pismo u kojemu ga grdi zbog slanja razoaravajuih i
43
TESLA
Uspon i pad
146
Pogrena procjena
se pouzdati u potenje tvrtke Westinghouse. Uvjeren
sam da u
2
toj tvrtki rade gospoda koja vjeruju u budunost.
Od potpredsjednika tvrtke i rukovoditelja prodajnog odjela
pristigla su mu uvjeravanja da je poiljka otpremljena kako je
zahtijevao te da su mu za nju obraunali najnie mogue
cijene. Pa konano, kako ih je Tesla s vremena na vrijeme
znao podsjetiti, i oni su imali znamu promidbenu korist jer je,
predstavljajui svojih dostignua, rabio upravo njihovu
opremu.
Schmidu je pisao iznova, potiui ga da izradi to
savrenije rotacijske transformatore. C. F. Scotta, glavnog
elektroinenjera u Pittsburghu, pourivao je da pokua skratiti
dogovorene rokove za izgradnju transformatora: Moj rad
iznenada je prekinut upravo kad sam razvio najzanimljivije
dijelove odreenih ideja, pa mi je nuno potreban narueni
ureaj kako bih mogao zapoeti sve iznova.
Nakon nekoliko tjedana Scott je primio jo jednu poruku
kojom ga je takoer pourivao: Ovaj rad gotovo da je od
presudnog znaenja za moje zdravlje, pa se nadam da e
njegov nastavak na mene dobro djelovati.
ak i dok je iznova pribavljao opremu, Tesla je mozgao o
zamamnoj ponudi Edvvarda Deana Adamsa i njegovu
prijedlogu da udrue snage u novoj tvrtki iza koje bi stajala
mona financijska kua Morgan. Bio je vrlo sumnjiav jer je
ve vidio kako je Morgan preuzeo tvrdce Thomson-Houston i
Edison Electric Compair/ te od njih stvorio General Electric. Dobro
se sjeao da su se iznenada predomislili i zaprijetili autonomiji
VVestinghousea. Razmiljajui na taj nain, donio je jo jednu
od mnogih pogrenih financijskih procjena prihvativi 40
tisua dolara od Adamsa i odbivi bilo kakvo vee
udruivanje.
Njegov dobar prijatelj Johnson bio je jedan od onih koji su
mislili da grijei jer si time uskrauje sigurnost koju je pruala
kua Morgan. No, Tesla je samo uzdahnuo, rjeito rairio
svoje duge ruke i poeo mu objanjavati da time titi svoju
dragocjenu slobodu. Nema dvojbe, vjerovao je da e s 40
tisua dolara do isplativosti razviti barem neke od svojih izuma
s kojima se pribliio
4.9
Pogrena procjena
Bilo je to neobino prisjetimo li se Tesline poetne
zaljubljenosti u vakuumske cijevi koju je iskazivao na svojim
predavanjima tijekom 1891., 1892. i 1893. godine. Iako je
Tesla Rontgenu od samog poetka priznavao pravo prvenstva,
ve tada je govorio o vidljivim i nevidljivim zrakama kada
bi prikazivao svoju svjetiljku za bombardiranje molekula i
druge vrste plinskih svjetiljaka, a za otkrivanje zraenja
koristio je uranovo staklo te razne fosforescentne i
fluorescentne supstancije. Tijekom pokusa vezanih za snagu
zraenja fosforescentnih tijela, kojima se bavio u jesen 1894.
godine uz pomo fotografske tvrtke Tonnele & Companv s
Manhattana, na velikom broju ploa pojavili su se neobini
tragovi i sjene. Laboratorij mu je izgorio6 upravo u trenutku
kad se poeo baviti ispitivanjima te pojave.
Kad je u prosincu 1895. godine profesor Rontgen objavio
svoje otkrie X-zraka, Tesla je Nijemcu odmah poslao slike
sjenki, a ovaj mu je ubrzo odgovorio: Slike su vrlo zanimljive.
Kad biste samo bili tako ljubazni i otkrili mi nain na koji ste
do njih doli!
Pupinova tvrdnja da se on prvi u Sjedinjenim Dravama
bavio izbojem vakuumskih cijevi, zvuala bi malo vjerojatno
ak i da ga Tesla nije preduhitrio. ini se da su se takve cijevi
istraivale u brojnim laboratorijima diljem Amerike i Europe,
tako da se odmah nakon Rontgenove objave pojavio niz
zahtjeva kojima se trailo priznavanje prvenstva u otkrivanju
X-zraka. Tesla za sebe nikad nije ustvrdio neto slino. Pria se
da je prvi kliniki radio-graf u Sjevernoj Americi sloio jedan
laborant 4. 7veljae 1896. u podrumu Reid Halla na Sveuilitu
Dartmouth.
Edward R. Hewitt, izumitelj koji se u to doba bavio
fotografskim istraivanjima, ostavio je za sobom zanimljivu
anegdotu. Njegova istraivanja zapoela su onog jutra kad je
Tesla fotografirao Marka Tvvaina ispod Geisslerove cijevi, ali
nije dobio fotografiju Tvvaina, nego vrlo dobar prikaz vijka za
podeavanje lee na fotografskom aparatu.
Ni Tesla ni Hewitt, pisao je Noel R Busch u tjedniku Life
Magazine 15. srpnja 1946., nisu znali punih nekoliko tjedana
- sve dok Rontgen nije objavio da je otkrio X-zrake - da je
fotografija
5
REMENA
Pogrena procjena
Pogrena procjena
40 minuta posve jasno dobiven je ne samo obris ve i one
duplje... donja eljust
i spojevi s gornjom eljusti i lubanjom,
meso, pa ak kosa.12
Zabiljeio je i udnovato djelovanje tih pokusa na samom
sebi: ...velika potreba za spavanjem i osjeaj da vrijeme
prolazi neobino brzo. Bilo je to openito umirujue
djelovanje, a u gornjem dijelu glave osjeaj topline. Pa i moj
pomonik potvrdio je tu sklonost spavanju i dojam brzog
protjecanja vremena.
Upravo su ga takva djelovanja vie nego ikada uvjerila da
prilikom zraenja u lubanju prodiru materijalna strujanja. Zato
je i bio prvi koji je smatrao da bi se X-zrake mogle koristiti u
svrhe lijeenja13- moda kako bi projicirale kemikalije na
ljudsko tijelo.
Danas je teko procijeniti stupanj izloenosti kojemu se
podvrgnuo. Zapravo, kada se radi o mozgu, do danas nije
poznato koji su njegovi rasponi tolerancije pri izlaganju
poljima radiofrekven-cija visoke energije.
Izlaui se X-zrakama, Edison je otetio oi. Jedan od
njegovih pomonika obolio je od raka koe koji se postupno
irio i od kojega je nakon nekoliko godina preminuo.
Tesla je podrobno opisao uinak X-zraka na vlastite oi,
tijelo, ruke i mozak, razlikujui opekotine koe od onog to je
smatrao unutarnjim djelovanjem X-zraka. U proljee 1897.
godine nekoliko tjedana muila ga je neka tajanstvena bolest.
Izvijestio je o uestalim, iznenadnim i snanim bolovima u
oima izazvanim opremom za X-zrake, kojoj je inae najee
izlagao svoje ruke.
U ozbiljnim sluajevima, zapisao je, koa bi postala
dubinski obojena i mjestimice crna, a po njoj bi se oblikovali
runi mjehuri. Debeli slojevi koe otpadah bi i otkrivali ivo
meso... Naravno, to bi posve prirodno popratila gorua bol i
groznica. Imao sam nesreu da sam prisustvovao ozljedi te
vrste, i to na abdomenu mog dragog i revnog pomonika jedinoj nezgodi koja se tijekom mog sveukupnog
laboratorijskog rada dogodila nekom drugom, a ne meni.14
To se dogodilo nakon izlaganja od samo pet minuta, ali na
udaljenosti od samo desetak centimetara od cijevi visokog
naboja.
155
Pogrena procjena
Pogrena procjena
1 S9
11. Do Marsa
Katharineina pisma upuena Tesli odavala su podjednako
njezine neprestane promjene raspoloenja, kao i postojano
zanimanje za Teslu. Uz vremenski odmak teko je odrediti to
bi se trebalo zakljuiti iz tih njezinih neobinih poslanica.
Srdane i intimne, ponekad bi prestajale trenutak prije Jiego e
se pretvoriti u prava ljubavna pisma, ali ako je Katharine i
smjerala na to, Tesla je zasigurno nije ohrabrivao.
Na prijem 3. travnja 1896. godine pozvala ga je
napominjui da ju je posljednji put kad ga je vidjela uspio
razvedriti iako je izgledao boleljivo, a sada mi je opet
potrebno takvo razvedrava-nje. Spomenula je i da se radi o
Uskrsu. Uvijek sam se pitala znate li uope za velike promjene
koje se dogaaju oko Vas, pisala mu je. Znate li, primjerice,
da dolazi proljee? Nekad me sama ta spoznaja inila sretnom,
a sad mi donosi jedino tugu. To mi toliko znai da bih najradije
pobjegla... raspala se, odvojila. eljela bih da, poput Vas, mogu
neprestano i uvijek ivjeti jednakom rutinom, bez stanke, ivei
svoj vlastiti ivot onako kako Vi kaete da ga ivite. Ne znam
ijim ivotom ivim, ali mi ne izgleda kao da je moj vlastiti.
Vidite, dakle, da se sutra uveer jednostavno morate pojaviti.1
Johnsonovi su jedan dio toga ljeta proveli u Maineu, no
odvojenost od izumitelja uspjela je samo uveati Katharineinu
tugu i njezinu zabrinutost za njegovo zdravlje.
Grijeite, dragi moj prijatelju, i to gotovo kobno, pisala
mu je. Mislite da Vama nije potrebna promjena i odmor. A
zapravo ste2 toliko umorni da i ne znate to Vam je
potrebno...
Odgovarajui na ta topla pisma, Tesla bi je zadirkivao ili bi
joj poslao cvijee kad bi mu pao na um taj sitni znak panje.
Moda
160
Do Marsa
Do Marsa
Do Marsa
Kasnije je Pupin shvatio da bi oscilator koji emitira
elektrine valove mogao premostiti mnogo vee udaljenosti
kada bi jedan od njegovih polova bio spojen sa Zemljom. No,
govoriti o slanju beinih signala na Mars izgledalo je isuvie
besmisleno, jer ne bi postojala akustina rezonancija Zemlje
koja bi pokrivala velike udaljenosti.
Meutim, Teslu takva razmiljanja nisu zaustavljala pa je
izradio opremu koja je uistinu nadilazila sve dotad vieno.
Oblikovao je mnoge oblike, veliine i inaice Tesline zavojnice
ili transformatora visokog napona, ukljuujui i plono-spiralni
transformator, koji je konstrukcijom i oblikom bio sjajno
poboljanje, a njime je mogao proizvoditi struju napona jaine
mnogo milijuna volti.
Jedan od glavnih problema vezanih za ureaje vrlo visokih
napona bio je gubitak koji je nastajao uslijed oblikovanja
korone i drugih pranjenja, ime se ozbiljno smanjivao
konani rezultat i ograniavalo postizanje najveeg mogueg
kapaciteta. Kako bi rijeio te probleme, Tesla je uspio razviti
vrlo jednostavna i elegantna rjeenja.
Najprihvatljivijim dizajnom smatrao je transformator koji
je imao sekundarni dio u kojemu su dijelovi, nabijeni visokim
naponom, imali velike plohe te su bili rasporeeni u prostoru
du idealno zaobljenih povrina s velikim radijusima
zakrivljenosti, pri emu su morali biti na prikladnim
razmacima, tako da posvuda osiguraju malu elektrinu gustou
povrine. Na taj nain nije moglo doi do istjecanja ak ni kad
je vodi bio ogoljen. Takav je oblik na kraju bio slubeno
potvren kao plono-spiralna zavojnica.
U svom laboratoriju postavio je dvoobrtni primarni krug
koji je razvukao oko prostrane sobe. Upravo je tu zavojnicu, s
pripadajuim prekidaima strujnog kruga, kasnije poslao u
Colorado da pobuuje njegovo pojaalo-odailja. Primarni
krug je bio ukopan u zemlju i vjerojatno je imao posebne
osobine kao to su vrlo veliki promjer i mnotvo vlakana.
Uz takvu opremu osjeao je da vie nema granica; poruka
na Mars moe se odaslati gotovo jednakom lakoom kao i u
Chicago.
1 A<;
Do Marsa
velike udaljenosti. Druga prikazuje izumitelja kako u ruci dri
veliki bljetavi vakuumizirani balon jaine 1500 svijea, bez
ikakvih icanih spojeva, svjetlost koja bi fotografu olakala
posao. Frekvencija je izmjerena u milijunima titraja u sekundi.
Trea slika prikazuje Teslu u trenutku oputanja sa
zavojnicom koju pobuuju valovi oscilatora smjetenog na
udaljenosti i ugoenog na kapacitet njegova tijela koje je
zatieno od ozljeda odravanjem poloaja na vorinoj toki
na kojoj se snane vibracije najslabije osjeaju. Pritisak na
kraju zavojnice osvijedjene snanim tracima svjeda iznosio je
gotovo pola milijuna volti.
Posljednja fotografijia u tom strunom i sjajnom nizu
popraena je sljedeim opisom:
U ovom pokusu tijelo operatora nabijeno je velikim naponom jer se nalazi u izravnom dodiru s oscilatorom. Fotografija
prikazuje vod s limenom ploicom odreene veliine koju on
dri u ruci. Operator se nalazi na vrhu statikog elektrinog
vala, a vod i ploicu osvjedjava zrak to ih okruuje. Za
osvjedjavanje itavog laboratorija koristi se samo jedna od
vakuumskih cijevi. Iako je smjetena na znatnoj udaljenosti na
stropu, jarko svijetli pod utjecajem vibracija koje joj odailje
tijelo operatera.
Teslu su takve arolije oduevljavale, a za kritiare, koji bi
mogli pomisliti da ga vie zanimaju takvi efekti od korisnih
uinaka, uvijek bi dodao kako sve to ima i svoju praktinu
primjenu. Pomou sredstava kao to su elektrina rezonancija
i tono sinkronizirani krugovi, rekao je, duik bi se mogao
ekstrahirati iz zraka i iz njega bi se moglo dobivati vrijedno
duino gnojivo. Pa i svjedost, rasprujua poput one koju
daje Sunce, mogla bi se proizvoditi znatno jeftinije od one
koja se dobiva uobiajenim nainima, i to aruljama koje
nikada nee pregorjeti.
Njegove tvrdnje zvuale su poput utopije: Zemlja bi bila
osloboena gladi i naporna rada; itav bi svijet meusobno
komunicirao; nadzirali bi se vremenski uvjeti; za rasvjetu ne bi
vie bilo granica; i na kraju, ah ne manje vano, sve bi to
dovelo do povezivanja s raznim oblicima ivota za koje je bio
uvjeren da postoje na drugim planetima. Za Marsovce je drao
da su statistika izvjesnost.
1 ai
Do Marsa
Neko se vrijeme inilo da su se s njegovim ponovnim
pohaanjem prijema opet vratila stara vremena. No ubrzo ga
je njegov laboratorij opet obuzeo u cijelosti. Tesla je ve dugo
istraivao podruje mehanikih vibracija, primjerice s
vibrirajuom platformom na kojoj je Marku Tvvainu dopustio
boraviti za zabavu i iz zdravstvenih razloga. Neoekivani
uinci pojavili bi se posve iznenada i gotovo odjednom.
Jednog dana 1898. godine, testirajui siuan elektromehaniki oscilator, bez ikakvih ga je posebnih namjera privrstio
na potporni eljezni stup koji je bio postavljen kroz itavu
zgradu u ulici East Houston br. 46, a protezao se sve do
pjeanog poda u podrumu tog zdanja.
Ukljuivi prekida, udobno se zavalio u naslonja kako bi
promatrao i biljeio sve to e se dogaati. Takvi su ga ureaji
oduvijek opinjavali, jer kako bi se brzina poveavala, oni bi
postizali rezonanciju prvo s jednim predmetom iz njegove
radionice, a potom bi se poeli redati i ostali. Tako bi se,
primjerice, neki komad opreme ili namjetaja iznenada poeo
drmusati i plesati prostorijom. Kako bi poveavao frekvenciju,
taj bi se predmet zaustavio, ali bi zato neki drugi zapoeo svoj
nevjerojatni ples, pa onda opet neki trei...
Tom zgodom Tesla nije bio svjestan da vibracije putuju
eljeznim stupom prema dnu, da uveavaju svoju snagu te da
se kroz itavu zemljanu podlogu Manhattana prenose u svim
smjerovima. (Potresi su obino mnogo ozbiljniji na odreenoj
udaljenosti od epicentra.) Zgrade iz okolice poele su se
ljuljati i tresti, prozorska stakla zveati, a gomila graana
glavom bez obzira istrala je na ulice traei spas u susjednoj
talijanskoj i kineskoj etvrti.
U policijskoj stanici u ulici Mulberrv, gdje su na Teslu ve
neko vrijeme sumnjiavo gledali, ubrzo je postalo oevidno
kako zemljotresa nema ni u kojem drugom dijelu grada.
Poslana su dva policajca da provjere mahnitog izumitelja.
Posve nesvjestan strke i kaosa koji se dogaao posvuda oko
njegove zgrade, upravo je poeo osjeati strahovite vibracije u
podu i zidovima koji su ga
169
Do Marsa
Do Marsa
173
12. Roboti
Nova 1898. godina zatekla je Edisona i Teslu u posve
izjednaenoj utrci oko toga tko e od njih svojim
nevjerojatnim tvrdnjama vie zabezeknuti umove obinih
smrtnika. Novosti o njihovu djelovanju irile su se posvuda,
pa su tako stigle i do San Francisca gdje je izvjeteno da se
Edisonu pripisuje objava kako moe fotografirati misli.
Nikola Tesla rekao je njujorkim novinama da je 'uspio
obuzdati zrake sunca' te da e se one koristiti kao pogon za
strojeve i za dobivanje svjetlosti i grijanja. To je istraivanje jo
bilo na svom poetnom stupnju, no on je ve objavio kako
nema nikakvih mogunosti da zakae. Jer, otkrio je metodu
proizvodnje pare dobivene iz zraka Sunca. Para e pokretati
parni stroj, a on e proizvoditi struju.. .*
Teslina solarna naprava svojim je oblikom bila posve
jednostavna, rekao je izumitelj, no kad bi je u potpunosti
opisao, ostali bi mu mogli oduzeti samu ideju, patentirati je i
tako nadzirati taj blagoslov neba, koji on kao svoj besplatni
dar namjerava pokloniti itavom svijetu. Usprkos tome,
Chauncevju McGovernu iz lista Pearsons Magazine dopustio je
da vidi njegov izum za koji je ustvrdio da u sebi sadri jedan
jedini skriveni faktor.
U sreditu velike prostorije natkrivene staklenim krovom njegove postaje za dobivanje solarne energije na podlozi
od azbesta i kamena smjestio je golemi cilindar, izraen od
debelog stakla. Uokolo su se nalazila zrcala presvuena
azbestom,
koja su odbijala suneve zrake ravno u stakleni
2
cilindar. Cilindar je uvijek morao biti napunjen vodom, na
koju bi se onda djelovalo tajnim kemijskim postupkom za koji
je izumitelj rekao da je jedini sloeni dio cijelog sustava.
174
Roboti
Kada bi sunce sijalo itavog dana, zahvaljujui tom kemijskom postupku kojim se voda lako podvrgava toplini,
proizvodila bi se para koja bi na uobiajeni nain pokretala
parne strojeve. Zauzvrat, oni bi proizvodili struju za
domainstva i tvornice zapravo, toliko struje da bi se
proizvodili i vikovi koji bi se mogli pohranjivati za oblane
dane.
Izumitelj je i sam rekao kako oekuje da e ga ismijati
zbog razvijanja tako jednostavnog sustava. Trokovi
dobivanja takve energije bili bi minimalni, a on je vjerovao
u suprotnosti s iskustvima nadolazeih narataja - kako bi
trebalo biti jednostavno usavriti akumulatore koji bi u sebi
mogli pohraniti struju za jednu godinu, za sluaj da se stroj
pokvari. Taj bi sustav bio, objavio je, puno prirodniji nain
od postojeeg u kojem se ljudi uz velike napore i gubitke
ivota sputaju u utrobu Zemlje kako bi iskopali neto ugljena
koji e onda kratko vrijeme pokretati strojeve, pa se ubrzo
moraju vraati dolje po nove koliine. Zaista, on se nadao da
e vidjeti kako njegov solarni ureaj zamjenjuje ne samo
grijanje na ugljen, ve i na drva, a takoer i sve druge pogonske izvore za dobivanje svjetlosti i grijanja.
Tesli je prebacivanje vlastitih izuma u radne oblike
predstavljalo sve vee tekoe, jer je gotovo sve radio osobno,
pri emu bi ga neprestano salijetale nove ideje i odvlaile mu
pozornost. Koliko je poznato, njegov solarni sustav nikad nije
uao u komercijalnu uporabu. Na iste je probleme naiao kod
svojih novih vakuumskih cijevi za fotografsku rasvjetu.
Robertu Johnsonu je napisao: Siguran sam da sam dobio
svjedo koje e za snimanje fotografija biti bolje i od danjeg
svjetla, ali jednostavno ne nalazim vremena za njegovo
usavravanje... Potom je napravio itav niz snimaka glumca
Josepha Jeffersona kako bi provjerio to tajnovito novo
svjetlo. (Pet godina prije snimio je, takoer s Jeffersonom kao
modelom,3 prve fotografije ikada napravljene fosforescentnim
svjedom. ) Zatim je The NewYorkTimes izvijestio: Umjetnost
fotografije ubudue e biti neovisna o sunevoj svjetlosti i bit
e osloboena neugodnosti i bljeskova izazvanih svjetlima
flea, ukoliko su utemeljene tvrdnje
175
Roboti
Roboti
Roboti
Roboti
TESLA
Roboti
TESLA
'JEK
'ANV
MF
Roboti
Roboti
Roboti
Bljesak munje
Iako mu je preostalo vrlo malo vremena za druenje s
prijateljima, bilo ga je posve dovoljno da iznova pobudi
Katharininu ljubomoru. Marguerite je u toj igri posluila kao
pijun, ako se uope radilo o ikakvoj igri.
Agnes e svakako doi, pisao je on Kate, gotovo kao da
je ona njegova tajnica za drutvene odnose. I - ne biste li
pozvali i gospoicu Merington? Ona je nevjerojatno pametna
ena... Stvarno
bi mi bilo drago kad bi se i ona nala meu
nama...2
Dvadeset petog oujka otkazao je sastanak s Lukom, jer
sam ve prihvatio vaan sastanak s jednim engleskim
milijunaem. Opisao je i svoju radost to je konano, nakon
deset godina, preselio u otmjenost hotela VValdorf-Tlstoria iz
svog dotadanjeg boravita koje se oito vie ponosilo svojim
sjajnim protupoarnim mjerama nego time to je imalo ast
da ga je ugledni izumitelj3 odabrao kao mjesto svog
viegodinjeg stalnog boravka.
Pukovnik Astor bar se osjeao poaenim to ga ima kao
gosta, a Tesla se odmah osjetio kao kod kue u tom
izazovnom novom okruju, gdje bi se svakog poslijepodneva
okupljala znaajna imena Wall Streeta.
Usprkos pripremama i uurbanosti oko odlaska, pronaao
je vremena da zatrai odobrenje francuske Vlade za
odailjanje energije i uspostavljanje beine komunikacije s
Francuskom, uzimajui u obzir nadolazeu izlobu...
Razloge za taj potez otkrio je tek nakon svog odlaska u
Colorado.
Tesla je NewYork napustio 11. svibnja 1899. godine te se
na svom putovanju eljeznicom zaustavio u Chicagu, kako bi
jo jednom prikazao svoj brod upravljan radiovalovima.
George Scherff jo je neko vrijeme ostao u New Yorku da
bi zgotovio poslove u laboratoriju, dobivi podrobne i podue
naputke o dopunskoj opremi koju jo treba izgraditi, nabaviti i
dostaviti. Naravno, Tesla ga je ostavio bez dovoljno novca i
bez punomoi za pokrivanje barem svakodnevnih trokova.
Onako kako je izumitelj gledao na itavu situaciju kad bi
uope razmiljao o njoj njegovi e djelatnici zajedno s
njim ubrzo podijeliti njegovo bogatstvo i slavu.
193
Bljesak munje
nose na globalnoj razini. Ispitivanja su trebala biti obavljena u
najveoj tajnosti - odnosno s onoliko tajnosti koliko je to bilo
mogue u maloj zajednici Colorado Springsa koji je bio
preplavljen uzbuenjem zbog dolaska slavnog izumitelja s
brdom tajanstvene opreme.
Tesli su preporuili mjesnog tesara Josepha Doziera,
kojemu je predao planove za svoju ispitnu stanicu te se odmah
zapoelo s izgradnjom. Potom je poslao prvi od rijeke
telegrama koje je svakodnevno slao Scherffu u New York,
traei da mu urno na zapad poalje inenjera Fritza
L6wensteina, njegova mladog tehnikog suradnika: On mora
biti ovdje da bi nadgledao izvedbu i rasporedio opremu.
Dok je ispitna stanica bila jo obino gradilite, izumitelj bi
se sam vozio do nje lakim jednopregom, objesivi svoje
dugake noge niz boni dio kola - ne toliko zbog nedostatka
prostora, nego vie zbog svoje stalne pripravnosti da iz njih
iskoi. Jer, Tesla nije vjerovao konjima ni trunke vie nego to
je vjerovao elektrinim dizalima. (S vremenom ni konji
Colorado Springsa nee imati razloga za pretjerano povjerenje
prema Tesli, jer kad jednom dovri svoje pojaalo-odailja i
pusti ga u pogon, to e cijelo podruje nabiti elektricitetom pa
e se i najmirnije kljuse preobratiti u trkaeg konja.)
Neobino zdanje to se poelo uzdizati u preriji opkolili su
ogradom, naikanom ploama s upozorenjem: NE PRILAZI VELIKA OPASNOST. A kad je postaja bila dovrena, na vrata je
postavljen jo zloslutniji citat iz Danteova Pakla: Napustite
nadu svi vi koji uete ovamo. Nije potrajalo dugo i svijetom
se pro-nijela vijest da je naprava koju je izumio gospodin Tesla
u stanju ubiti stotinu ljudi jednim jedinim bljeskom munje.
Ispitna stanica, koja je u poedcu sliila golemom
etvrtastom taglju, na kraju je izgledala poput broda s tornjem
umjesto jarbola. Jer, strei iz otvorenog dijela krova, toranj se
uzdizao punih dvadeset pet metara iznad zemlje, a iz tog se
jarbola izvijao i metalni stup koji je strio u zrak jo ezdeset pet
metara. Na njegovu je vrku bila smjetena kugla od bakrenog
lima, promjera jedan metar.
101;
Bljesak munje
povrina na kojima su smjeteni dijelovi pod nabojem te o
njihovim povrinama.4
ak je i napon od stotinu milijuna volti, izjavio je, posve
izve-div. Takav bi se krug mogao pobuditi impulsima bilo
koje vrste, ak i onima niskih frekvencija, te proizvesti trajne
sinusoidne oscilacije nalik na one kakve proizvodi alternator.
Meutim, u najuem znaenju tog pojma, objanjavao je
dalje Tesla, radi se o rezonantnom transformatoru koji je,
osim to posjeduje spomenuta svojstva, jo i tono
proporcioniran tako da prema svojim elektrinim konstantama
i osobinama odgovara Zemljinoj kugli, ime njegov oblik
postaje nadasve koristan i uinkovit u beinom prijenosu
energije. Time je faktor udaljenosti u cijelosti uklonjen, jer se
jaina odaslanih impulsa nimalo ne smanjuje. ak postaje mogue
poveati djelovanje s udaljenou
od postrojenja u skladu s egzaktnim
matematikim zakonima.5
Kad je ta mona oprema konano bila dovrena i izumitelj
se prihvatio svojih ispitivanja, omoguila mu je da
izazivanjem pravih elektrinih vatrometa oponaa i
najstrahovitije planinske oluje. Jer, kad je odailja bio u
pogonu, u radijusu od tridesetak kilometara oko njegove
postaje sijevale bi munje u svim smjerovima, snanije i
postojanije od onih prirodnih.
Prvi put izumitelj je poeo pomno voditi radni dnevnik,
zapisujui sve o istraivanjima koja je obavljao. Budui da su
vidljivi efekti koje je izazivao bili jednako korisni koliko i
uzbudljivi, mnoge je sate posvetio i raznim fotografskim
pokusima.
Oprema koju je usavravao, nadao se Tesla, moi e se
jednog dana iskoritavati u komercijalne svrhe. No, prije toga
trebalo je obaviti na tisue promatranja i finih usklaivanja.
Vie nije imao povjerenja u svoje legendarno pamenje,
strahujui da ni ono ne bi moglo pohraniti one koliine
podataka koje su se svakodnevno gomilale. Njegovi su zapisi
u radnom dnevniku uvijek opisivali neuspjele pokuse koji nisu
pokazali rezultate kakve je oekivao, a on se neprestano pitao zato. Taj je postupak bio u otrom neskladu s onim za koji je
inae tvrdio da je koristio tijekom svojih ranijih radova. Sada
ve u srednjim godinama, moda je osjeao
1Q7
Bljesak munje
Bljesak munje
Mislim da u im imati to rei kad se vratim... Vi morate postati
dio mene10 samoga i onda u Vas sa sobom odvesti do
uspjeha.
Dana 16. kolovoza uputio je pismo Dragom Luki da bi
mu zahvalio na njegovoj pjesmi Dewey u Manili, koja je
jednostavno sjajna, te pritom dodao: elio bih da moete
vidjeti visibabe i sante leda u Colorado Springsu! Mislim
pritom na one koje lebde zrakom. Luka, one su sr
najprofinjenijih stvari koje uope postoje na Zemlji, osim
Vaih pjesama! Srdani pozdravi svima odVaeg Nikole.
No, nekoliko dana potom Johnsonu je uputio jo jedno,
znatno manje ekstatino pismo: Beini torpedo pojavio se
na pozornici za dlaku prekasno i Dewey je odsklizao u
galeriju besmrtnih pobjednika no, bila je to vrlo tanuna
dlaka! Luka, svakog dana sve vie uviam koliko smo nas
dvojica daleko ispred naeg vremena! Moj sustav beinog
telegrafa pokopale su razne igre i transakcije znanstvenog
drutva, a Vaa sjajna poema o junacima Manile nije uspjela
uiniti ak ni toliko da se spasi Montojo. I kao to moji
neprijatelji tvrde da ja samo prepisujem tue ideje, tako e i
Vai govoriti da je Montojo osuen upravo zbog Vae pjesme!
Ali mi emo nastaviti s naim plemenitim naporima, prijatelju moj, ne obazirui se na zao i budalast svijet i jednom... Ja
u naela mog inteligentnog stroja (koji bi zasvagda trebao
ukloniti topove i ratne brodove) objanjavati
Arhimedu, a Vi
11
ete svoje sjajne pjesme itati Homeru...
Scherff mu je pisao: Njujorki Herald nastavlja veliati
Mar-conija...
Unato brigama vezanim za projekt, Tesla je uivao u vremenu i atmosferi krevitog Colorado Springsa. Njegovi su vid
i sluh, oduvijek iznimne osjetljivosti, sjajno reagirali na
otrinu i jasnou tamonjeg zraka. Klima je bila savrena za
njegova promatranja. Zrake sunca sjale bi znatno intenzivnije,
zrak je bio suh, a olujno nevrijeme znalo bi esto
izbiti posve
iznenada, i to gotovo neshvatljivom estinom.12
Sredinom lipnja, kad se sva njegova oprema ve nalazila
na svom mjestu, a pripreme za razliita ispitivanja bile u
zavrnoj
201
TESLA
OVJEK
VAN VREMENA
215
Velianstven i proklet
TESLA
Velianstven i proklet
TESLA -
Velianstven i proklet
budunosti prikazane u mjeseniku Century. Kad mu je
izumitelj poeo opisivati izgled postrojenja koje je zamislio za
svoj sredinji svjetski radiosustav, arhitekt mu je postao
gorljivim partnerom u velikoj zamisli.
A ta velika zamisao nije ni bila tek obina sanjarija. Jo
dok je bio u Coloradu, u Teslinoj su se njujorkoj radionici,
pod nadzorom Scherffa i njegova mladog pomonika, poeli
sklapati oscilatori. Radovi su, kao i uvijek, bili tajni i strogo
uvani. im se Tesla vratio, stupio je u vezu s Georgeom
Vvestinghouseom, znajui da bi mu njegovi inenjeri mogli
po narudbi izraditi strojeve koji e mu trebati.
Vvestinghouseu je napisao da su njegovi pokusi u
Coloradu nedvojbeno pokazali izvedivost telegrafskog
komuniciranja s bilo kojom tokom na zemaljskoj kugli
pomou strojeva koje sam usavrio. Za to bi mu trebali
motor i generator istosmjerne struje od najmanje 300 konjskih
snaga s obje strane Atlantika, a to je bila skupa investicija.
Vi ete, naravno, shvatiti, povjerio rriu je, da
razmiljam o uspostavljanju takve komunikacije samo kao o
prvom koraku usmjerenom ka daljnjem i jo znaajnijem
radu, naime, ka prijenosu energije. No, budui da e to biti jo
mnogo vei i skuplji pothvat, primoran sam prvo prikazati
osobine 4tog sustava kako bi kapital stekao povjerenja u
mene... Takoer je od VVesting-housea zatraio da mu
posudi 6 tisua dolara, za koje mu jami svojim engleskim
tantijemima.
Industrijalac je pozvao Teslu da mu bude gostom u njegovom privatnom vagonu-palai na putu od NewYorka do
Pitts-burgha, kako bi raspravili sve to je potrebno. Tijekom
vonje Tesla mu je objasnio da bi njegovo postrojenje
nadmailo postavljanje vodova preko Atlantika kako svojom
brzinom, tako i sposobnou da se istodobno odailju mnoge
poruke. Predloio je Westinghouseu da zadri vlasnitvo nad
svim strojevima koje bi mu isporuio te da u odreenom
stupnju sudjeluje u pothvatu. Ali Westinghouse je nauio
svoju lekciju u okrutnom svijetu financija. Stoga je Tesli
preporuio da potrai financijsku pomo
221
TESLA
Velianstven i proklet
ILA
Teslina rodna kua. Odmah do nje je crkva koju je kao sveenik vodio njegov otac.
(Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija. Fotografija: P. S. Callahan)
reuilit
rta
odrano 8'
ala;
ien
j ilf
:1a
in
mi
godi]
<{
Fotomontaa, objavljena u listu The VVorld
Today, prikazuje Teslinu teoriju da bi se
primjenom naela mehanike rezonancije Zemlja
mogla raspoloviti poput jabuke.
Mark Tvvain i glumac Joseph Jefferson u posjetu Teslinu laboratoriju 1899. godine. (Knjinica
Sveuilita Columbia)
<:vji
Teslin kobni toranj na Long Islandu, izgraen izmeu 1901. i 1903. godine. Bio
je
namijenjen emitiranju radiovijesti i beinom prijenosu energije preko Atlantika.
(Zahvaljujui susredjivosti L.Andersona; prema fotografiji Lilian McChesney)
Umjetniki prikaz Teslina vienja rata u budunosti. Strukture nalik na tornjeve
(nadahnute tornjem s Long Islanda) ukazuju na daljinski upravljane naine
obrane
od robota koji napadaju. Kao to je Hugo Gernsback napisao u mjeseniku
Znanost i
izumi, gdje se pojavio ovaj crte: U konanoj e se borbi sukobljavati samo
strojevi. No, bit e to i zbiljski kraj Znanosti. (Gernsback Publications)
.--J&*
W? /^g^
?*&
NIKOI*^^
Predloak za poslovni papir sa zaglavljem Tesline tvrtie, kojim se namjeravalo
podsjetiti
na njegove znaajnije izume. Pronaen u tornju na Long Islandu; ovako bi
otprilike izgledao
da je ikada bio tiskan. (Zahvaljujui susretljivosti L.Aidersona)
Tesla u svom uredu u Zapadnoj 40. ulici, smjetenom nasuprot njujorke gradske
knjinice. (Knjinica Sveuilita Columbia)
~, * .
Neki Teslini svakodnevni, osobni predmeti iz vremena kad je otmjeni Teslin lik bio dobro
poznat svima na Manhattanu. (Muzej Nikole Tesle)
Velianstven i proklet
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA
do visine od 61 metra. Unutar njega nalazio se elini stup
koji je bio ukopan 38 metara u zemlju. Taj stup koji je bio
opasan drvenom oblogom debljom od etvornog metra i
okruen spiralnim stepenicama bio je zamiljen tako da ga
zrani pritisak moe podii do gornje platforme tornja.
Wardenclyffe je bio nadaleko vidljiv objekt, jednako
velianstven kao i zamisao na osnovi koje je nastao, a po
svom konceptu i izvedbi neto najsjajnije to je Zlatno doba
elektroinenjeringa u Americi ikada proizvelo. Bio je
velianstven, ali i proklet.
Budui da je izumitelj toliko nestrpljivo oekivao
naruenu opremu, Westinghouse je odredio ovjeka posebno
zaduenog za njezinu isporuku. No sporost kojom su
pristizala sredstva od Morgana, nagnala je Teslu da se
pozabavi i drugim poslovima dok je ekao da se dostavi sve
to mu je potrebno za Wardenclyffe. Stoga je svoje urede
preselio u njujorki toranj Metropolitan kako bi imao bolji
uvid u poslovna strujanja.
Jedan od njegovih naina za prikupljanje sredstava bilo je
razvijanje posebne vrste indukcijskih motora koje je gradio
West-inghouse, no na njima bi se uvijek pojavljivali novi
problemi. Tako je Tesla u tom razdoblju ugradio
VVestinghouseovu opremu u Edisonovo njujorko
postrojenje. U meuvremenu, George Scherff je poao ak do
Meksika tragajui za novim poslovnim mogunostima.
Veliko je razoaranje za Teslu predstavljala injenica to
Vlada nije naruila njegove ureaje za obrambeno nadziranje
obale radiosustavom. Kad su u Kongresu prihvatili Zakon o
obrani obale i vojnim utvrdama, za koji se osiguralo 7,5
milijuna dolara, u jednoj je svojoj poruci Johnsonu napisao da
e moda barem kojih pola milijuna dolara investirati u
teleautomate tvog prijatelja Nikole, dok e ostatak bez imalo
dvojbi pronai put do depova politiara. ak je i ta cinina
poruka odavala nepokolebljivost njegova optimizma.
No, ubrzo su se pojavili dodatni razlozi za ogorenje.
Krajem 1901. godine svjetski je tisak preplavilo izvjee o
velikom Mar-conijevu uspjehu, jer je 12. prosinca signalom
uspio odaslati
226
Velianstven i proklet
227
TESLA
SLA
REMENA
Tako je s pozornice ivota nestao arhitekt koji je Njujoranima podario prelijepa zdanja poput prezbiterijanske crkve na
Madison Squareu, hotela Garden City, Dvorane slavnih na
njujor-kom sveuilitu te palae Astor u Rhinebecku, ostavivi
za sobom, kao svoj posljednji spomenik, i Teslin toranj na
Long Islandu.
Scherff je te jeseni napustio Wardenclyffe. No, nikad nije
prestao voditi brigu o Teslinim financijskim poslovima. Za
njega je nastavio raditi nou i vikendima, i nikada nije
smetnuo s uma predati na vrijeme njegove obrasce za povrat
poreza.
Svjetski sustav beinog komuniciranja - zamisao koja je u
sebi sadravala gotovo svaki od aspekata suvremenih
komunikacija - trebalo je prealiti. Ipak, sve dok se toranj
uzdizao na svom mjestu, Tesla je ustrajavao u svojim
nastojanjima da ga dovri.
Nitko ne zna kada su' tono posljednji radnici napustili
Wardenclyffe. Thomas R. Bayles, glavni nadzornik
eljeznike postaje koja se nalazila tono nasuprot naputene
graevine, samo je jednoga dana zamijetio da putnici vie ne
silaze na njegovoj postaji. uvar je ipak jo neko vrijeme
ostao na dunosti. Kad bi se pojavili znatieljni novinari ih
istraivaki inenjeri, on bi im dopustio da se uspnu na vrh
tornja kako bi s njega uivah u pre-divnom pogledu koji se
pruao na itav Long Island. Toranj je izgledao neobino
lagan i prozraan jer je u cijelosti bio izgraen bez uporabe
metala, ak i pri dnu, gdje su ogromni drveni klinovi drali
vodoravne i okomite potporne dijelove. Kad je naputen plan
da se na vrhu postavi bakrena oplata, Tesla je na isto mjesto
smjestio pominu plou kroz koju su se prema nebu mogla
odailjati zraenja.
Posjetiteljima se laboratorij inio prepun nevjerojatno sloenih naprava. Osim velike koliine opreme za puhanje
staklenih cijevi, bila je tu i prava radionica s osam tokarskih
strojeva, ureajima za X-zrake, Teslinim visokofrekventnim
zavojnicama najrazliitijih oblika, kao i jedan od njegovih
izvornih daljinski upravljanih i robotiziranih brodova te
izlobeni sanduci krcati tisuama arulja i staklenim cijevima.
Tamo su se jo nalazili ured, knjinica, prostorija za posebno
osjetljive instrumente, elektrini
94-4
247
248
m. i.
tT
i'i'j
Fio. 184.
TESLA -
259
Ugroavanje postignutog
Ugroavanje postignutog
No, takoer je bilo istinito da je Tesla ee osmiljavao
iroke koncepte nego zasebne izume. Njegova su predavanja
bila izvorite i rasadnik ideja koje bi potom mnogi drugi
preuzeli u svoje ruke, praktino primijenili i zatim patentirali.
Zapravo, to je i bio jedan od razloga zbog kojih je poeo svoje
karte drati blie grudima.
Ako je u isto vrijeme izgledalo da eli senzacionalizirati
svoje nove projekte i teorije, bilo je to stoga to je - radei kao
samostalni poduzetnik - neprestano tragao za financijskom
podrkom investitora i bogataa pa bi pribjegavao svim
metodama koje su ih mogle privui. Prikazivanja odravana u
njegovu laboratoriju imala su za svrhu izmamiti novac od onih
ljudi koji mu, prema njegovoj prosudbi, tehniki nisu bih u
stanju ukrasti neku od ideja. Stoga je prirodno to njegovi
znanstveni suvremenici, ljubomorni ali svjesni Teslinih
namjera, nisu bili zadovoljni.
Unato injenici da je zamisli imao u jednakom izobilju
kao i prije, Tesla je ipak dosegao dob kad vie nije mogao
zatvarati oi pred vlastitom smrtnou. Prijatelji i znanci
poeli su se polagano prorjeivati. Mark Tvvain umro je 1910.
godine, i taj je gubitak teko pogodio Teslu. Tri godine potom
vie nije bilo ni Morgana, jednako velikog stoernog
sudionika u dravnim poslovima, koliko i osobe znaajne za
Teslinu karijeru.
Njegovom su psihom oduvijek miljele parade neuroza svih
vrsta, ali ini se da je protjecanje vremena uinilo njegovo
ponaanje jo udnijim. Nitko ne zna kada je izumitelj poeo
skupljati bolesne i ranjene golubove te ih dovlaiti u svoju
hotelsku sobu. No, to je bila misija koju bi obino obavljao u
predveerje.
itav njegov ivot odavao je navike none ptice, a moglo
bi se rei i Princa tame. Prema hotelskom osoblju znao je biti
kavalir, ili pak otresit, da bi ih ve u sljedeem trenutku iznova
velikoduno nagraivao.
Kao osoba koja ivi nou, u ured bi stizao tono u podne, a
kao Princ tame zahtijevao bi da gospoica Arbus ili gospoica
Skerritt stoje tono uz dovratak kako bi preuzele njegov eir,
tap i rukavice. Zatim su morale zamraiti sve prozore, ime bi
se
Ugroavanje postignutog
265
TESLA
TEK
:VAN VREMENA
276
Letei tednjak
ograniio na mehaniku fluida u postupku protjecanja koje se
odvija izmeu ploa.3
Godine 1972.Walter Baumgartner izgradio je eksperimentalni model Tesline turbine koja se pokretala komprimiranim
zrakom uz ubrizgavanje pare te proizvodila oko 30 konjskih
snaga uz 18 tisua okretaja u minuti.
Tijekom 1980-ih godina daljnjim se razvijanjem te jedinstvene turbine poela baviti kalifornijska tvrtka SunVVind, iz
Seba-stopola, koja joj je primjenu vidjela u prijevoznim
sredstvima i pogonima elektrane. Namjera je ove tvrtke
koristiti poneto izmijenjeni oblik Tesline turbine, u kojoj bi
vodik sagorijevao kao najbolje pogonsko gorivo za vozilo na
tri kotaa, to su ga nazvali Rainbow. No, turbina e takoer
moi sagorijevati propan i benzin.
Predsjednik tvrtke SunWind Mark Goldis izjavio je da je
njihov znanstveni istraiva Peter Myers izgradio
eksperimentalni model turbine, kojim je dokazao Tesline
pretpostavke. Stoga se on sad bacio na ugradnju vlastite
komore za sagorijevanje u turbinu, koja bi udovoljavala
potrebama suvremenog oblikovanja te uzela u obzir i
suvremena dostignua metalurgije.
Uvjereni smo da e Mversova vrtlona turbina, koja
zapravo predstavlja unaprijeenu i osuvremenjenu Teslinu
turbinu, raditi bolje od bilo koje koja se trenutno koristi, te da
e raditi sa 60 posto uinkovitosti, rekao je Goldis. Naime,
uinkovitost veine ostalih turbina iznosi oko 40 posto. On
vjeruje da veina prethodnika koji su pokuavali unaprijediti
Teslinu turbinu nisu u tome uspjeli zato to nisu razumijevali
laminarno strujanje kao suprotno turbulentnom strujanju.
Turbina, tvrdi Goldis, nije skupa i lako se proizvodi.4
Jo jedna kalifornijska tvrtka, General Enertech iz San Diega,
proizvodi i prodaje Tesline turbine kao crpke. I oni su je
poneto izmijenili i osuvremenili u odnosu na nacrte njezina
izumitelja.
Ali jao, budui uspjesi ne mogu platiti tekue raune i dugove. Tesla se teko borio da bi svakodnevno podmirivao
trokove rada i uspijevao odrati svoje prijeme na razini hotela
Delmonico.
279
Letei tednjak
282
Letei tednjak
TESLA -
Letei tednjak
da e mu Tesla moi platiti barem dio onoga to je potraivao
od njega.
Izumitelj mu je uznosito odgovorio: Molim da ne
dopustite gorini da Vas obuzme. Znate da je sve to ste
doivjeli uza me bilo uistinu nesvakidanje te Vam je, iako od
svega moda i niste stekli nekih veih materijalnih koristi,
ipak postalo sredstvom za razvijanje svega onog dobroga to
je u Vama... Ali kad se Scherff pokazao upornijim nego
inae, poslao mu je manju svotu, zauzevi opet pritom pomalo
nadut stav: ao mi je to primjeujem da gubite svoju
poslovinu staloenost i postojanost....
Morate se sabrati i
odagnati od sebe zle duhove...9
Da bi jo malo obodrio duevno stanje svog nekadanjeg
najblieg suradnika i vjernog prijatelja, izvijestio ga je da je
razvijanje njegovih parnih i plinskih turbina, kao i ventilatora
skoro pri kraju, ime su zajedno odrali svoje revolucionarno
obeanje. Napisao mu je: Sada radim na novim dizajnima za
automobile i lokomotive u koje e biti ugraeni moji novi
izumi. Oni ne mogu postii nita drugo do li nevjerojatnog
uspjeha. Jedini je problem gdje i kako nabaviti gotovinu, no
ne moe potrajati jo dugo da i moj novac pone pritjecati10u
bujicama, a tada moete od mene zatraiti to god poelite.
Drugom mu se prigodom teko iskuavani Scherff javio
kako bi mu rekao da mu je neizmjerno drago uti da e se
Teslin tera-peutski ureaj ubrzo nai na tritu, jer bi mu i
samom trenutno vrlo dobro doao. On se u svojoj dosta kasnoj
ivomoj dobi uspio odluiti da kupi vlastiti skroman kuerak u
VVestchesteru, u Con-necticutu, pa su sada njegove
hipotekarne rate postale glavnim predmetom pisama koja je
slao Tesli.
Iako mu bujice novca nikada nisu poele pritjecati, Tesla
je ipak s vremena na vrijeme uspijevao pronai ponekog
veeg ulagaa. Tako je 1910. godine s poetnim kapitalom od
400 tisua dolara osnovao tvrtku Tesla Ozone Compam/, u kojoj
su se trebali razvijati postupci za proizvodnju nekolicine
njegovih komercijalnih proizvoda, izmeu ostalih i oni
namijenjeni rashlaivanju. Potom je u Albanvju, u dravi New
York, registrirao tvrtku Tesla Propulsion
285
Letei tednjak
anstvenijih likova svih vremena... od onih koji obiljeavaju
itave epohe u razvijanju misli i pregnua ovjeanstva...12
Poput Tesline turbine, i Anne je postala pravi pogonski
stroj. ivot joj je bio krcat dobrotvornim djelatnostima svih
vrsta. Radila je na pitanjima obrazovanja, zatite djece,
poboljanju uvjeta rada za ene, pomagala je siromanim
useljenikim obiteljima - da i ne spominjemo njezino uplitanje
u navike bogataa i njihovo ponaanje prema posluzi.
Osvjeena zadovoljstvima doivljenima na putovanjima
Europom, ravno s puta osvanula bi u nonom sudu za ene na
Manhattanu, gdje bi pomogla pokojoj svojeglavoj i posrnuloj
djevojci. Poput prave prethodnice Frances Perkins - samo bez
njezinih vjerodajnica - putovala bi diljem Amerike i po
enskim klubovima drala govore o svojim ciljevima, meu
koje se odnedavna ubrajalo i osnivanje fonda za organiziranje
plaenih godinjih odmora zaposlenim enama... Sa sucima je
raspravljala o problemima beskunika, ili pak o izrabljivanju
djevojaka i mladih ena, a ponekad bi dospjela i do vrlo
udaljenih krajeva, recimo do Topeke u Kansasu, gdje ju je
zadivljeni guverner W R. Stubbs opisao kao buntovnicu.
Iako je ve gotovo zaboravila svoju mladenaku
zanesenost Teslom, nakon pogreba su i dalje ostali u kontaktu.
Pisala mu je: Nadam se da u Vas vidjeti ove zime, jer mi je
zaista ao da je protekla ve itava godina otkad smo se
posljednji put sreli. Jesu li ovi mnogi mjeseci uinili togod za
Vas u Vaem 13radu, i osjeate li napokon da u njemu
napredujete...?
Tesli je bilo drago to mu se ukazala prigoda da obnove
poznanstvo, pa se malo prepustio elji za hvalisanjem: Od
naeg posljednjeg ugodnog susreta moj je napredak bio
neprestan i vie nego zadovoljavajui. Stalno me salijeu razne
nove zamisli, ak i vie nego prije. Tada ih gledam kako rastu i
razvijaju se i to me ini sretnim, a to mi u odreenom stupnju
prua i osjeaj uspjeha u onom posve svjetovnom smislu.
Iznio je i iskrene pohvale za njezin plemeniti
rad te odaslao
14
tople pozdrave njezinoj gospoi majci.
Veliki poar, do kojeg je 25. oujka 1911. dolo u tvornici
Tri-angle Factory, kad je 145 krojaka koulja - a uglavnom se
radilo o
987
Letei tednjak
289
21. Radar
Poniavajua vijest o Teslinu financijskom slomu vezana za
njegov gubitak Wardenclyffea dobila je svoj nastavak u
oujku 1916. godine, kad mu je stigao sudski poziv zbog
neplaenog poreza gradu NewYorku u visini od 935 dolara.
Scherffje probdio noi i noi zabrinut za svog biveg
poslodavca i njegove neplaene takse, i sad je dolo do
najgorega. Jer, tu su vijest kao pravu poslasticu objavile sve
gradske novine. Nesrea se inila nepravedno okrutnom i to
veom to je naila upravo u vrijeme kad su Edisona u
Vvashing-tonu imenovali voditeljem1 znaajnog istraivakog
odjela unutar ministarstva obrane , i dok su Marconi,
Vvestinghouse, General Electric i tisue manjih tvrda gomilale
dobit od Teslinih patenata.
Sad je bio primoran javno priznati na sudu da ve
godinama ivi na kredit u hotelu WaIdorf-.<4storia, da nema ni
prebijenog centa i da pliva u dugovima. Stoga su mu oduzeli
zemlju na kojoj je bio izgraen Wardenclyffe i prodali je
njujorkom tuilatvu, pa je ak bilo javljeno i da izumitelju
prijeti zatvor zbog dugova prema gradskim vlastima.
Unato tome, upravo u vrijeme tog kaosa, strave i javnog
ponienja, Tesla je dovrio i objavio osnovna naela onoga
to e -dodue, tek nakon puna tri desetljea postati poznato
pod imenom radar.
Njemake podmornice ve su postigle prosjek od oko milijun tona potopljenog saveznikog brodovlja na mjesec, kad je
u travnju 1917. godine Amerika odluila ui u Prvi svjetski
rat. Zato je istraivanje naina na koje bi se podmornice
uspjeno otkrivale postalo pitanjem od najveeg znaaja. ak
ni urba oko pronalaenja sredstava kojima bi se predvidjeli
zrani napadi nije
290
Radar
Radar
Radar
Radar
projektili i strojevi koji neprijatelju donose sudnji dan. NjujorkomTimesu dopustio je provokativno zavirivanje u svoj
posljednji patentni zahtjev za novi ureaj, koji djeluje poput
Torovih gromova i munja iz vedra neba, a u stanju je, rekao
je, unititi itave flote
neprijateljskih ratnih brodova, a vojske
da se i ne spominju.4 Dr. Tesla ustraje u izjavi da to nije nita
senzacionalno, izvjetavao je Times, nego jednostavno plod
dugogodinjeg rada i izuavanja.
Opisao je svoj ureaj kao projektil koji bi zrak rezao
brzinom od 500 kilometara u sekundi mada na njemu ne bi
bilo ni ovjeka, ni motora, a ni krila, i koji bi se strujom
odailjao na bilo koju toku zemaljske kugle, gdje bi onda
ispustio eksploziv. Tesla je odmah rekao kako je izumio i
daljinski odailja, dovoljno snaan da sve to obavi, samo
kako jo nije dolo vrijeme da razotkrije sve pojedinosti o
svom navoenom projektilu.
Nije odustao ni od svoje zamisli da se izrade itave flote
robo-tiziranih ratnih brodova. Samo godinu dana prije uputio
je pismo Vladi s prijedlogom da se du obala oba oceana na
odreenim stratekim i povienim tokama postave
postrojenja za beino nadziranje, kojima bi zapovijedali za to
zadueni asnici. Svakome od njih dodijelio bi se odreeni
broj podmornica, ratnih brodova i patrolnih amaca te
letjelica. Iz obalnih postaja sve bi se to... moglo sjajno
nadzirati na bilo kojoj udaljenosti na kojoj bi oni jo ostajali
vidljivi pomou snanih teleskopa... Kad bismo takvim
obrambenim ureajima bili opremljeni kako treba,
jednostavno je nezamislivo da bi bilo koji ratni brod ih neko
drugo neprijateljsko prijevozno sredstvo ikada uspjelo
doprijeti unutar zone djelovanja tih automatiziranih ureaja...
Washington nije pokazivao ni trunke zanimanja. Izgledalo
je kao da su sve ui nauljene prema poprilino primitivnim
ureajima za oslukivanje, koje su uspjeli proizvesti
znanstvenici vijea. Imali su po nekoliko sklopova cijevi u
koje su bila ugraena elektrina pojaala pomou kojih bi se
otkrivali trupovi podmornica. Do odreenog stupnja to je ak
bilo djelotvorno. Mnogo kasnije, kad je razvijen sonar,
njegova su osnovna naela bila puno blia
297
TESLA
Radar
Poasni gost
Poasni gost
Poasni gost
i iz tamnije strane ivota, iz ivotnih kunji i patnji. Imao sam
slavu i neizrecivo bogatstvo, pa i vie od toga, a ipak koliko je
samo lanaka napisano u kojima su me proglasili nepraktinim
i neuspjenim ovjekom, i koliko me samo jadnih pisaca
poetnika nazivalo vizionarom... Tolika je glupost i
kradtovidnost svijeta!6
Nekoliko godina kasnije Dragislav Petkovi, posjetitelj iz
Jugoslavije, etao je s izumiteljem parkom Brvant, pravei mu
drutvo u njegovoj svakodnevnoj milosrdnoj misiji. Tom
prigodom uo je od njega sljedee miljenje koje e razjasniti
mnogo toga:
Gospodin Tesla podigao je pogled prema prizemnim
prozorima [gradske knjinice], koji su bili zatieni eljeznim
prekama, da vidi jesu li tu upali golubovi i tako se smrzli,
prisjea se on. U kutku jednog prozora spazio je ve napola
smrznutog goluba. Rekao mi je neka ostanem ondje i pripazim
da ne bi dola kakva maka, dok je on krenuo u potragu za
ostalima. I dok sam tako uvao strau uz goluba, pokuavao
sam ga dohvatiti, ali nisam uspio u tome, jer su preke bile
isuvie stijenjene jedna uz drugu. No, kad se gospodin Tesla
vratio, brzo se uspentrao, zahvatio rukom iza preki i izvukao
ga.
Sve stvari koje su mi bile drage u djetinjstvu drage su mi
jo i danas, rekao je tada Petkoviu, dok je gotovo smrznutog
goluba ututkavao u svoj ogrta, osiguravajui mu oporavak.
Zatim je, nastavlja Petkovi, uzeo paketi iz mojih ruku
te posvuda ispred knjinice poeo razbacivati sjemenke i
mrvice kruha. Kad je paketi ostao prazan, rekao mi je: 'Ovo
su moji iskreni prijatelji'.7
Kad je pria s Edisonovom medaljom zavrila, Tesla se iznova
ukrcao na vlak za Chicago i ostatak godine posvetio naporima
da razvije itav niz razliitih izuma, ne samo u Americi, nego i
u Kanadi i Meksiku. Na taj se nain nadao nadoknaditi gubitak
pretrpljen tijekom godina rata, kad su mu prestali pristizati
njegovi europski tantijemi.8 Bilanca tvrtke Nikola Tesla
Companv, podnesena sudu prethodne godine, pokazala je
vrijednost dionica od 500 tisua dolara, laboratorijske trokove
u visini od 45 tisua dolara i
3n<;
Poasni gost
308
23. Golubovi
Ljudi govore o desetljeima kao da su ona prirodne cijeline,
iako njihov kraj rijetko oznaava zavretak jednog razdoblja.
Preivjela ljudska bia jednostavno su gurnuta u jedno novo
razdoblje u kojemu se ne snalaze kako treba i u kojemu su
poesto izloena neshvatljivo brzim promjenama.
To se dogodilo i Tesli kad je nastupila jurnjava dvadesetih
godina dvadesetog stoljea.
Dvadesete su sa sobom donijele licemjerje prohibicije. Pristojan ovjek, kojemu je stalo do vlastita ugleda, nije vie
mogao ui u svoj omiljeni bar i naruiti pie, nego je umjesto
toga bio primoran pribjei nezakonitim izvorima bljutavog
pia koje se pripravljalo po kupaonicama i podrumima.
Nedoputene toionice nicale su posvuda, a gangsteri su trljali
ruke. Neobuzdana mlade po itave je noi divljala uz zvuke
charlestona. Dionice na burzi as su munjevito rasle, a as
strelovito padale dok su pekulanti na njima ostvarivali i
gubili nezamisliva bogatstva. James J. Vvalker, nestani
gradonaelnik NewYorka, bio je jedan od onih kojima su takva
vremena odgovarala. Nikoli Tesli, viktorijancu kako po
odgoju, tako i po izgledu, nisu. Ako ita, tada se samo jo vie
udaljio od udnog svijeta koji ga je odjednom okruio.
Kongresmen Hobson, kojega e za junatvo iskazano
tijekom panjolsko-amerikog rata ubrzo odlikovati i
kongresnom medaljom (a ona sa sobom nosi i in stoernog
admirala), izgubio je na posljednjim izborima za ulazak u
ameriki Senat. No, na Tesli-nu duboku alost, nije izgubio u
kampanji protiv alkohola, koju je zapoeo i uspio ostvariti u
obliku 18. amandmana o prohibiciji. Za Teslu je prohibicija
predstavljala nepodnoljiv birokratski
309
Golubovi
Golubovi
Golubovi
TECI A _
Golubovi
Golubovi
TESLA
OVJEK
VAN VREMENA
Golubovi
111
24. P r i j e l a z n a razdoblja
Katharine Johnson se razboljela. Tesla je svoju zabrinutost za
nju iskazao propisavi joj osobitu dijetu. No, to se bolest vie
razvijala, to je njezin osjeaj da joj je u najboljim godinama
ivota sve to je uistinu vrijedno nekako kliznulo kroz prste
sve vie jaao. Skupa s time joj je iezavala i svaka volja za
oporavak. Leala je u svojoj kui u Aveniji Lexington br. 327
u zamraenoj sobi i prisjeala se zabava, slavnih osoba,
govorkanja i slave u kojoj su uivali i svi oko njih, ulica
zakrenih prekrasnim koijama i automobilima to bi dolazili
i odlazili bez prestanka, sjajnih sveanih veera koje bi Tesla
prireivao u hotelu Waldorf-Astoria, uzbuenja koje bi je
obuzimalo zbog njegove opinjavajue nazonosti za
njezinim stolom, i koliko su naporno svi oni radili na tome da
za njega pronau bogate mecene. Pamtila je bljetava
okupljanja u njegovu laboratoriju, prikazivanja kojima bi
svoje gledatelje ostavljao bez daha te ushit koji bi osjeali
zbog njegovih slavnih i trijumfalnih pohoda u inozemstvo.
inilo joj se da se itavo njezino bie raslojava u prolosti i
uspomenama. ivot kojim je ivjela kao da nije bio njezin, a
nije znala ni kome on pripada. Kao da je njezin ivot bio tek
odraz rizika, djela i trijumfa drugih. Sad je samoj sebi postala
strankinjom kojoj je posve oduzeta svaka nada i svaki bijes.
Osjeala se razoaranom, prevarenom i beskrajno istroenom.
Tijekom vremena u kojemu je ona tako venula, Tesla se
naao iznenada nadahnut time da razmilja o pisanju jednoga
od svojih udnovatijih proroanstava - o budunosti ena. Bila
je to tema o kojoj je zapravo esto razmiljao, kruio oko nje,
odbacivao je, ali ju ipak, kako izgleda, nije mogao napustiti.
Godinu dana prije nego
322
Prijelazna razdoblja
Prijelazna razdoblja
njom posebnih cesta za komercijalni i zabavni promet. Po
naim e velikim gradovima izrasti pravi tornjevi za
parkiranje automobila, a ceste e se nevjerojatno razgranati i
umnoiti iz iste potrebe, ili e se konano pokazati posve
nepotrebnima kada civilizacija jednom kotae zamijeni
krilima.
Za potrebe industrije morat e se stvarati svjetske rezerve
toplinske energije... Solarno grijanje djelomino e
zadovoljavati potrebe kuanstava, beini prijenos energije
pobrinut e se za drugi dio, a u uporabi e biti maleni ureaji
koji se mogu strpati u dep, nevjerojatno jednostavni u
usporedbi s dananjim telefonom. Moi emo svjedoiti i
uti o dogaajima kao to su inauguracija predsjednika,
odravanje sportskih utakmica, uas zemljotresa ili neke bitke
- kao da smo im zaista nazoni.
Katharine je umrla 1925. godine. Teslu nije zaboravila ni u
trenutku svoje smrti, zatraivi od Roberta da ostane s njim u
bliskoj vezi.
Johnson i njegova ki Agnes (budua Agnes Holden)
nastojali su i nakon toga slaviti uobiajene obiteljske
sveanosti i blagdane. Pri tome bi uvijek pozivali Teslu. Tako
su ga pozvali i na dan Katharinina roendana, pri emu mu je
Robert napisao: Bit e glazbe, i bit e to onakva sveanost
kakvu bi ona eljela. Ona je toliko cijenila prijateljstvo meu
vama. Naloila mi je da se nas dvojica ne smijemo prestati
viati. Bez Vas to ne bi bio dan posveen njoj.4
Ubrzo ga je Robert zamolio i za financijsku pomo kako bi
platio porez i zajam banci. Tesla mu je mogao pomoi samo
manjom svotom, nakon to je prikupio sve to je jo dobivao
od svojih tantijema i savjetodavnog rada. Iako se i sam iznova
razbolio, iz postelje mu je zajedno s ekom poslao
ohrabrujue pisamce: Nemojte se zamarati sitnim brigama.
Jo samo malo, i moi ete se uzvinuti u visine na krilima
svog Pegaza.5
Johnson mu je zahvalio i ujedno najavio da s Agnes odlazi
za Europu gdje e ostati dva mjeseca. Na tom je putovanju
upoznao neku vrlo mladu glumicu, koja mu je uljepala
posljednje godine ivota.6
325
Prijelazna razdoblja
Roendanske proslave
nostavnim rjenikom priblii nestrunim itateljima,
prevodei apstraktne izraze u ive slike. Izraivao je zabavne
igre s pitanjima iz znanosti te osmiljavao zagonetke i
jednostavne pokuse to su oaravali djecu, jer su ih mogla
obavljati i kod kue, za kuhinjskim stolom. Napisao je knjigu
Znanost nakon veere, koja je postigla sveopi uspjeh, posebno
kod roditelja koji su imali kolarce. Pisao je i vrlo zanimljive
lanke za razliita znanstvena glasila.
Tesla je za njega bio junak. Swezey je, naravno, mogao
mnogo lake nego prosjeni ljudi cijeniti izumiteljev znaaj u
povijesti znanosti te ga je, poput Behrenda, silno uzrujavala
zaboravljivost i kratkovidnost javnosti. Stoga je odluio neto
poduzeti.
I tako je 1931. godine, za Teslin sedamdeset peti roendan,
zatraio od poznatih znanstvenika i inenjera diljem svijeta da
svojim prilogom sudjeluju u proslavi. Na to je pristigla prava
bujica estitki i poasnih pisama posveenih Tesli. Meu
onima koji su se odazvali nalo se i nekoliko laureata
Nobelove nagrade, koji su Tesli s potovanjem i zahvalnou
odali priznanja za nadahnue kojim ih je zaduio te2 time
potpomogao njihovim osobnim znanstvenim karijerama.
Robert Milikan pisao je o tome kako je u dobi od dvadeset
pet godina prisustvovao predavanju na kojemu je Tesla prvi
put prikazao svoju zavojnicu. Otada sam, pisao mu je,
velik dio svojih istraivakih radova provodio po naelima
koja sam nauio od Vas te veeri, tako da Vam uistinu ne
aljem tek obinu estiticu, nego i svoju zahvalnost te duboko
potovanje u neizmjerivim koliinama.
Arthur H. Compton je ustvrdio: Prema ljudima kao to ste
Vi, koji su iz prve ruke prouavali tajne prirode i nama
ostalima pokazali kako se njezine zakonitosti mogu primijeniti
u rjeavanju naih svakodnevnih problema, mi iz mlaih
narataja imamo toliki dug da se on uope ne moe platiti...
Priznanje su mu odali i svi dosadanji predsjednici Amerikog instituta elektroinenjera, kao i mnogi vodei strunjaci
na podruju suvremenog radioemitiranja, koje je upravo
doivljavalo procvat.
329
Roendanske proslave
Roendanske proslave
Roendanske proslave
335
TESLA
TESLA
347
Pobratimstvo sa svemirom
Pobratimstvo sa svemirom
Pobratimstvo sa svemirom
Pobratimstvo sa svemirom
355
Smrt i preobraaj
obale Jadrana sustavno je bila strijeljana gotovo polovina stanovnitva iz tamonjih zaselaka.
Ali, ubrzo je vojnim stratezima u Sjedinjenim Dravama i
Engleskoj postalo jasno da ta ubojstva ne izvravaju samo sile
Osovine, nego i razne grupe domaih pristaa monarhije.
Stoga su se komunisti obratili saveznicima za pomo te se
poeli boriti protiv spomenutih grupa koliko i protiv stranih
neprijatelja.
Pukovnik Draa Mihajlovi, asnik srpske vojske,
predvodio je etnike, ili punim nazivom Jugoslavensku
domovinsku vojsku, koja se uglavnom sastojala od srpskih i
bosanskih monarhista. Bila je u uskoj vezi s kraljem Petrom pa
je stoga postala prvim slubeno priznatim pokretom otpora u
itavoj Europi.' Zato su prve poiljke pomoi, koju je Engleska
uputila Jugoslaviji, bile dostavljene upravo etnicima. Ali to
nije bilo duga vijeka jer je narodno-oslobodilaka vojska,
sastavljena od partizana i pod vodstvom Josipa Broza Tita iz
Komunistike partije, ubrzano dobivala na meunarodnom
znaaju.
Savezniki stratezi nisu mnogo znali o Titu. Govorkalo se da
je 1917. godine nakon jedne bitke ostao leati ranjen na
bojinici i tako pao u rusko zarobljenitvo. Tamo su ga neko
vrijeme obuavali za komunistikog vou te ga tijekom
panjolskog graanskog rata poslali u Francusku, odakle je
organizirao pomo lojalistima ili republikancima.
Rodom Hrvat, Tito nije imao razloga pristajati uz
monarhiju, koja ga je osim toga utamniila im se vratio u
Jugoslaviju. Kad je puten, zduno se prihvatio organiziranja
sindikalnog radnikog pokreta meu metalurkim radnicima te
pomagao u njegovu irenju na razini cijele zemlje. Kao roeni
voa stao je na elo partizanskog otpora tijekom Drugog
svjetskog rata kao snana osoba koja je istodobno uspijevala
nadahnuti svoje borce i uvesti meu njima strogu stegu. On je
ve zamiljao budunost u kojoj e svi slavenski narodi
zajedniki izgraivati slobodnu i ujedinjenu zemlju, bez bilo
ijeg ugnjetavanja, dolazilo ono od stranih sila ili domaih
kraljeva.
Tito je kao svoj prvi cilj odabrao osnivanje
narodnooslobodila-kih odbora prema ruskom uzoru, dok su
Mihajloviu i njegovim
357
etnicima bili drai mjesni organi vlasti pod upravom monarhije. Obje su se
grupacije i dalje borile2 protiv Nijemaca i Talijana, ali su naalost nastavile i svoj
rat jedna protiv druge.
Profesor Bogdan Radia*, tadanji voditelj informativne slube u
jugoslavenskom veleposlanstvu u VVashingtonu, prisjea se tih dana: Situacija je
postala vrlo sloenom kad je 1941. godine dolo do sloma Jugoslavije, i kad je u
zemlju krajem te godine stigla Kraljevska jugoslavenska misija. inili su je
lanovi vlade kralja Petra i hrvatski ban, dr. Ivan ubai. Sava Kosanovi, Teslin
neak i pripadnik Demokratske partije, takoer je bio jedan od njezinih lanova
kao ministar vlade u egzilu.
im je Kosanovi doao u Ameriku, rekao je profesor Radia, pokuao je
odvratiti Teslu od iskljuivo srpskog naboja i politike te u tome ubrzo i uspio.
Dodue, Tesla se ni ranije nikad nije osjeao nekim velikosrpskim
ovinistom.
Obiavao je rei: 'Ja jesam Srbin, ali je moja domovina Hrvatska.'3
No, kako se rat nastavljao, tako se i sukob izmeu Srba i Hrvata u egzilu sve
vie razbuktavao. To je paraliziralo kako svakodnevne diplomatske djelatnosti
veleposlanstva u "VVashingtonu i NewYorku, tako i rad vlade u Londonu.
Iako Srbin, Kosanovi je, nastavio je Radia, predvodio bitku za
razvijanje bratstva meu Srbima i Hrvatima protiv Fotia i mnogih drugih Srba
koji su bili lanovi raznih jugoslavenskih misija. Tako je poeo koristiti Teslu za
politiku usmjerenu protiv pobornika zamisli o Velikoj Srbiji.
Sam Tesla... nije bio svjestan dubokog sukoba koji se razvijao izmeu Srba i
Hrvata, a kako je u osnovi bio znanstvenik i ve u poznoj dobi, govorei o
politici nastupao je iskreno i poteno.
Radia kae da se Tesla inio vrlo sretnim to konano kraj sebe, u NewYorku,
ima nekoga vlastite krvi, te je zamijetio da se starac u svemu poinje sve vie
oslanjati na Kosanovievo miljenje. Tijekom tog razdoblja, izumitelj je na ime
dotacije kraljevske vlade primao oko 500 dolara mjeseno.
* Radia je pripadao obitelji iz june Hrvatske, koja se oduvijek drala pobornikom zajednitva i
ujedinjenja Hrvata i Srba.
Smrt i preobraaj
Smrt i preobraaj
majkom, kraljicom Marijom te gospoom Roosevelt. To je
bilo neto ime bi se Tesla zasigurno oduevio samo da nije
bio odve slab i bolestan. Stoga je kralj Petar morao doi k
njemu.
U svojim dnevnicima (objavljenima pod nazivom Kraljevo
naslijee), pod datumom 8. srpnja 1942. godine, mladi je Petar
II. zapisao: Posjetio sam dr. Nikolu Teslu, slavnog
jugoslavensko--amerikog znanstvenika, u njegovu apartmanu
u hotelu New Yorker. Kad sam ga pozdravio, stari mi je
znanstvenik rekao: 'Izuzetno sam poaen. Drago mi je to ste
jo tako mladi i radujem se to ete jednom postati velik
vladar. Vjerujem da u poivjeti do Vaeg povratka u
osloboenu Jugoslaviju. Od svojega ste oca naslijedili njegove
posljednje rijei: uvajte mi Jugoslaviju. Ponosan sam to
sam Srbin, i to sam Jugoslaven. Na narod ne moe
izumrijeti. uvajte zato jedinstvo svih Jugoslavena - Srba,
Hrvata i Slovenaca.'
Kralj je uz to opisao koliko su ga duboko ganule stareve
rijei te da su obojica nakon toga zaplakali. Potom je jo
posjetio Sveuilite Columbia gdje ga je toplo pozdravio
njegov predsjednik, Nicholas Murrav Buder, i gdje je
pronaao jo jednu vezu s vlastitom zemljom - Pupinov
laboratorij za fiziku.
Vrativi se u VVashington, dobio je Rooseveltovo obeanje
da e se nad Jugoslavijom iz zrakoplova poeti bacati traena
pomo u hrani, odjei, oruju i streljivu. Meutim, 1943.
godine doivio je pravi ok kad je britanska misija u
Jugoslaviji uspostavila slubene kontakte s Titom. Petar je
zatraio da ga padobranom spuste u vlastitu zemlju, ali je to
Churchill glatko odbio. A tada
je Tito otvoreno optuio Drau
6
Mihajlovia za izdaju zemlje.
Na konferenciji u Teheranu, odranoj u studenome, dolo
je uvelike zahvaljujui Churchillu do onoga to je kralj u
svojim biljekama opisao kao fatalni zaokret u politici
saveznika. Odlueno je kako je temeljna snaga koja se u
Jugoslaviji bori protiv Nijemaca i koju saveznici priznaju
Narodnooslobodilaka vojska pod Titovim zapovjednitvom
te da se time partizanske snage u cijelosti priznaju dijelom
saveznike vojske.7 Tako je Mihajloviev etniki pokret bio
odbaen i naputen.
361
Smrt i preobraaj
Smrt i preobraaj
Smrt i preobraaj
Nestali papiri
Nestali papiri
Nestali papiri
Nestali papiri
Nestali papiri
Nestali papiri
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA
Houlea. Te je priloge na ured predao na raspolaganje
Vojnom zrakoplovstvu radi njihove uporabe u pokusima.
Molimo da se potom vrate. Materijali nisu nikada bili
vraeni.
Radilo se o cjelovitim fotostatskim kopijama, a ne tek o
skraenim opisima dr. Trumpa. Ured za imovinu stranaca nije
imao zaveden podatak o tome koliko su kopija napravili oni koji
su pregledavali papire zajedno s dr. Trumpom. Mornarica
takoer nema podataka o Teslinim papirima, kao uostalom ni
jedan od federalnih arhiva.
Zaudo, samo etiri mjeseca nakon to su fotokopije bile
odaslane za Wright Field, pukovnik Ralph Doty, naelnik
Vojno--obavjetajne slube u Vvashingtonu, pismenim je
putem javio Jamesu Markhamu iz Ureda za imovinu stranaca
kako poslane fotokopije nisu nikada ni primili: Ovaj ured
ima potvrdu da se s vama stupilo u vezu iz stoera, tonije, iz
tehnikog odjela Zrakoplovnog zapovjednitva u Wright
Fieldu, te zahtijeva da pronaete materijale pokojnog
znanstvenika, dr. Nichole [sic] Tesle, jer bi mogli sadravati
podatke od velike vrijednosti za stoer. Reeno nam je da bi
va ured mogao imati te materijale. Ako je to tono, eljeli
bismo da nam dostavite svoj pristanak za posjet predstavnika
tehnikog odjela Zrakoplovnog zapovjednitva koji bi ih doao
pregledati. Kako su navedeni materijali od velikog znaaja za
zapovjednitvo, zahtijevamo da nas obavijestite o bilo kojem drugom
pokuaju bilo koje druge agencije da doe do njih. [Kurziv
naknadno dodan.]
Zbog urnosti predmeta dopis aljemo po asniku za vezu
iz naeg ureda, nadajui se da ete nam takoer urno
dostaviti traene obavijesti.
Ova druga agencija koja je itav predmet imala u
svojim rukama, ili ga je barem trebala imati, bio je sam
tehniki odjel Zrakoplovnog zapovjednitva! Dopis
pukovnika Dotvja nosio je na sebi oznaku dravne tajne na
temelju zakona o pijunai, ah je ona uklonjena s njega 8.
svibnja 1980. godine.
U postojeim evidencijama nije se nalo objanjenje za tu
neugodnu i neoekivanu nepriliku. Moda je to bilo
razjanjeno usmenim putem kada je asnik za vezu stigao na
lice mjesta.
382
Nestali papiri
No 24. listopada 1947. godine David L. Bazelon, pomonik
naelnika pravne slube i ravnatelj Ureda za imovinu stranaca,
javio se slubenim dopisom zapovjedniku tehnikog odjela
Zrakoplovnog zapovjednitva u Wright Fieldu u vezi s
Teslinim foto-statskim kopijama, koje su kao preporuena
poiljka na njegov zahtjev bile odaslane pukovniku Hollidavju
11. rujna 1945.
Naa evidencija pokazala je da materijal jo nije vraen,
pisao je Bazelon. Poslao je i njezin opis te zatraio da se papiri
vrate.
Oigledno je barem dio Teslinih materijala ipak stigao do
Wright Fielda, jer je 25. studenoga 1947. pukovnik Duffy,
naelnik Odjela za elektroniko planiranje, pododjel
elektronike u odsjeku za inenjering u Wright Fieldu poslao
odgovor Uredu za imovinu stranaca: Materijali se sada nalaze
u naem pododjelu elektronike, gdje se procjenjuje njihova
valjanost. Vjerovao je kako e taj posao biti obavljen do 1.
sijenja 1948. godine te emo tada stupiti u kontakt s Vaim
Uredom, kako biste nam javili na koju ih adresu trebamo
dostaviti.
Nema pisanih dokaza o tome je li ured ikada vie zatraio
povrat dokumentacije, ali ona nije bila vraena.
Godinama se govorkalo kako nepatentirani Teslini izumi
nisu doprli samo do Vojnog zrakoplovstva Sjedinjenih
Amerikih Drava, nego i do Rusije te privatnih amerikih
tvrtki koje su radile u obrambenoj industriji, a na kraju ak i
do nekih sveuilinih istraivakih laboratorija koji su
prouavali naoruanje sa smrtonosnim zrakama.
Ured za imovinu stranaca susretao se tijekom godina s
velikim problemom, objanjavajui svoju ulogu i nadlenost
nad Teslinom imovinom. Izmeu 1948. i 1978. godine dovijali
su se razliitim nainima, ne bi li odgovorili na mnoge upite.
Evo i nekih pojedinosti tih odgovora:
Iako je ovaj ured sudjelovao u pregledavanju nekih
materijala koji su bili vlasnitvo pokojnog dr. Tesle, naa
evidencija ne pokazuje da je bilo koji od njih bio predan ili da
se sada nalazi pod nadlenou ovog ureda...
383
Ovaj ured nikada nije imao pohranjenu... bilo kakvu imovinu Nikole Tesle...
Dok su se Teslini papiri nalazili kod nas na pohrani...
Fotostatske kopije odreenih dokumenata, izraene u vrijeme kad su se papiri nalazili pod naim peatom...
Godine 1943. na je ured svojim peatom zatvorio imovinu...
U vrijeme kad su Teslini papiri bili kod nas na
uvanju... itd.
Onome to je danas Stoerni odjel aeronautskih sustava u
zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson u dravi Ohio, ured je
odgovorio ovako: Organizacija (Laboratorij za istraivanje
opreme) koja je obavljala procjenu valjanosti Teslinih papira ve
nekoliko godina ne postoji. Nakon to smo intenzivno tragali
po inventurnom popisu koji je bio napravljen prigodom njezina
rasputanja, u njemu nismo nali ni spomena o bilo kakvim Teslinim
papirima. Stoga smo zakljuili da su ovi
dokumenti bili uniteni u
5
vrijeme kad se laboratorij zatvarao. (Kurziv naknadno dodan.
Odgovor sam ishodila pozivajui se na zakon o slobodi
informiranja dana 30. srpnja 1980.)
Izvorni Teslini materijali i papiri, kao i preivjeli modeli
njegovih izuma pojaalo-odailja, daljinski upravljani
brodovi, prva cjevasta svjetla, indukcijski motori, turbina,
izloci koje je prikazao na Svjetskoj izlobi u Chicagu 1893.
godine, kao to je takozvano Kolumbovo jaje, i drugi - sve
je to napustilo Ameriku 1952. godine i otilo u Jugoslaviju.
Tamo je kasnije poslan i njegov pepeo. Sve se to danas moe
pogledati u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, dostojanstvenoj
zgradi iroka i lijepo ureena proelja, koja se nalazi u Ulici
proleterskih brigada na broju 81. Ulica je ime dobila odmah
nakon rata, dok se u doba monarhije nazivala Kraljevskom
ulicom. Na proelju niskoga zida ispred muzeja nalazi se
kome-morativna ploa, pisana kienim irilinim pismom.
Ovdje su Teslini zapisi s engleskog prevedeni na
takozvani srpsko-hrvatski jezik svi, priznaje kustos, osim
nevanih materijala koji su ostali na jeziku zemlje u kojoj je
Tesla proveo najvei dio ivota.
384
30. Ostavtina
injenica da Teslini materijali, istraivake biljeke i papiri
nisu bili lako dostupni znanstvenicima na Zapadu ne znai,
naravno, da se njihovo istraivanje posve ugasilo. Naprotiv,
ve i sama tajanstvenost, koja je okruivala neke njegove
nedokazane tvrdnje posluila je brojnim znanstvenicima i
istraivaima kao poticaj da pokuaju ponoviti ili oponaati
njegova nastojanja i pokuse. A budui da se njima doslovce
nije moglo nai ni kraja ni konca, uvijek je postojala
mogunost da trud bude nagraen znaajnim uspjehom. No,
najvei poticaj da se nastoji kroiti Teslinim stopama bez
ikakve je sumnje bio sam izumitelj sa svojim zapanjujuim
popisom dostignua i trajnim divljenjem koje je njegov
briljantni um i zasluio. Kako je to sroio jedan njemaki
pisac, inae veliki potovatelj Teslina djela i rada: Tesla je
nadiao granice svoje egzaktne znanosti da bi nam prorekao
ono to nas eka u budunosti... suvremeni
Prometej koji se
usudio posegnuti za zvijezdama...1
Iako bi nevjerojatno opsean rad, koji bi trebalo obaviti da
bi se pregledalo dananje stanje u istraivanjima nadahnutima
Teslinim izumima, znatno nadilazio kako ciljeve ove knjige,
tako i namjere spisateljice, izumiteljev ivotopis ne bi bio
potpun a da se barem ne ukae na sve to se dalje dogaalo
makar s nekoliko glavnih djelatnosti koje su ga toliko
zaokupljale. Takav krnji pregled, kako se moe i oekivati,
istovremeno je mjeovit i nepotpun, ali zato nita manje
dojmljiv.
Ponimo stoga s Teslinim pokusima vezanim za kuglastu
munju. Kad se s njom prvi put susreo u Colorado Springsu,
nije imao ni priblinu zamisao o tome emu bi ta vatrena lopta
uope
385
Ostavtina
Ostavtina
TESi.A - OVJEKrzv^NVUiiMrfNM
visokih. frekvencija i njihovo ponovno pretvaranje u istosmjernu
struju, pie on, otkriva mogua rjeenja problema prijenosa
elektrine energije,., u slobodni svemirski prostor. Prijenosni ureaji bit e. naravno, nalik na one o kojima se ve razmiljalo,
sama io e se umjesto vodia valova morati koristi u" snano
usmjeravana zraka koja e se opet, kako ve znanio, malo
iskrivljavati samo na kratkim valnim duinama, O takvom se
ureaju za prijenos elektrine energije, koji je prije mnogo godina
prvi osmislio N. Tesla, ve raspravljalo... Iako.,, je u naelu
mogu, vezan je za niz sloenih problema sa stajalita
inenjeringa pa bi se stoga mogao primijeniti u praksi jedino u
nekim iznimnim situacijama u kojima druge metode prijenosa
energije ne bi bile primjenjive (primjerice, kad se energija treba
poslati do satelita). # *
Na podruju beinog prijenosa energije, koji je tako usko
povezan s utrkom u istraivanju svemira, dolo je do napretka u
Kaliforniji. Ridiard Dickinson, voditelj Projekta za prijenos
energije mikrovalovima, koji je financirao tehniki laboratorij za
prouavanje mlaznog pogona u pustinji blizu Barstovva, sjea se
koliko su ga nadahnjivali Tcslini raniji radovi. Zamisao o dovoenju struje na Zemlju iz orbitalnog solarnog sustava putem
mikrovaiova je drska, skupa, romantina i posve u stilu staroga
majstora.
Energiju smo zrakama iz naeg odailjaa u Goldstoneu
poslali na udaljenost od 1,5 km, izjavio je Dickinson za projekt
koji je NASA vodila sredinom sedamdesetiJi godina dvadesetog
stoljea. Cjelokupnu mikrovalnu energiju koja je pala unutar
naeg cilja (od koje smo postojeim ureajem mogli prikupiti tek
jedan njezin dio), uspjeli smo u koliini od 82,S posto pretvoriti u
korisnu, istosmjernu struju. Tih 34 tisue vata istosmjerne struje
uspjelo je prijei udaljenost od 1,5 km. Bili smo vrlo zaovolj ni.
Sljedei je korak da se pobrinemo za bolju tehnologiju i za potrebe
satelitskog energetskog sustava koji e postojati u budunosti.+
VViliiam C Brown iz tvrtke Rdvlheon Compcinv, koji je razvio
takozvanu rektenu. to se koristila u istraivanju energije mikro390
Ostavtina
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA
pretpostavlja da se zemlja pobuuje valovima oprezno
procijenjenih duina da bi se postiglo stabilno kretanje valova.
Tesla je vjerovao da putanja irenja valova pada du dijametra.
No, prema saznanjima do kojih se dolo nakon daleke 1899.
godine, putanja valova ne bi ila tako, nego prije du
elipsoidnog luka, negdje izmeu dijametra i zaobljene
povrine.
Osnovni aspekt irenja valova energije je taj da ne dolazi ni
do kakvog prijenosa energije ukoliko val miruje. Energija se prenosi
jedino s komponentom kretanja. Zamisao o kretanju na
graninim slojevima, to jest o nainu kretanja valova bez
gubitaka energije na granici izmeu dva razliita medija
(kakvi su zemlja i nebo), posve je odriva. Meutim, ta
granina ploha mora biti glatka, a valovi se moraju ispravno
odailjati. Na frekvencijama koje je koristio Tesla takav ureaj
za odailjanje morao bi biti zaista golem. Prouavajui
fotografije njegove ispitne postaje u Colorado Springsu,
strunjacima je postalo jasno da on tamo nije koristio ureaj
koji bi mogao odailjati takve valove.
Tesla je vjerojatno pogrijeio u Colorado Springsu u svom
tumaenju oluja prepunih munja, koje su se udaljavale od
njega (prema istoku) preko ravnica, izazivajui pritom slabije
ili snanije reakcije na njegovim ureajima. On je to
protumaio kao stojne valove, izazvane u zemlji munjama iz
putujue oluje, s vrhuncima valova koji su prolazili kroz
njegovu lokaciju kako se oluja kretala dalje.Vjeruje se da je on
tada zapravo zabiljeio interferenciju do koje je dolo uslijed
odbijanja munja od frontalnog dijela planinskih vrhunaca u
smjeru zapada, gledano s poloaja njegove postaje. Na
njegovim bi instrumentima ova pojava izazvala iste takve
rezultate.
Dr. Wait, bivi rukovoditelj znanstvenika u Laboratorijima
za istraivanje okoline unutar Dravne uprave za oceane i
atmosferu sa sjeditem u Coloradu, opisuje sebe kao
uvjerenog skeptika kada se radi o Teslinoj teoriji. On tvrdi:
Zamisao da elektromagnetska energija prodire 'kroz zemlju'
valjana je samo ako je frekvencija dostatno niska te ako se radi
o malim udaljenostima. Sve je to povezano s pojavom 'slojnog
efekta', a to znai da je podruje
392
Ostavtina
Ostavtino
Ostavtina
398
Napomene
POGLAVLJE 1. SUVREMENI PROMETEJ
1. John O'Neill, Nenodmani genij (NewYork, 1944.), str. 93-95,
283; Inez Hunt i W W Draper, Munja u njegovoj ruci (Havvthorne,
Kalifornija, 1964., 1977.), str. 54-55
2. Pisma na mikrofilmu, Mark Twain Tesli; Kongresna
knjinica
3. Chauncev McGovern, Novi arobnjak Zapada, Pearsons
Magazine, London, svibanj 1899.
4. O'Neill, Genij, str. 158
POGLAVLJE 2. KOCKAR
1. Nikola Tesla, Moji pronalasci, Electrical Experimenter, svibanj,
lipanj, srpanj, listopad 1919., ponovljeno izdanje kolske
knjige, Zagreb, Jugoslavija, 1977., str. 30
2. Isto, str. 30-31
3. Isto, str. 26
4. Isto, str. 8-9
5. Isto, str. 17
6. Isto, str. 18
7. Isto, str. 9-10
8. Isto, str. 10-12
9. Isto, str. 12-13
10. Isto, str. 12
11. Isto, str. 13
12. Isto, str. 13
13. Isto, str. 14
14. Isto. str. 16
399
NdDomene
0.
O'Neill, Genij, str. 64
[ 1. MathewJosephson, The Robber Barons (NewYork, 1934.,
1962.)
12. Isto
.3. O'Neill, Genij, str. 64; Electrical Revievv, NewYork, 14.
kolovoza
1886., str. 12 4. O'Neill, Genij, str. 66
POGLAVLJE 5. RAT STRUJA POINJE
1. Electrical Revievv, NewYork, 12. svibnja 1888., str. 1; Nikola
Tesla, Swezey, str.l 149; O'Neill, Genij, str. 67-68
2. O'Neill, Genij, str. 69
3. B. A. Behrend, Zapisnici, Godinja skuptina AIEE, New York,
18. svibnja 1917., Smithsonian Institution
4. Josephson, Edison
5. Isto, str. 346
6. Isto, str. 346
7. Isto, str. 349
8. Isto, str. 347
9. Isto, str. 349
10.Josephson, The Robber Barons
11.Isto
12.Isto
13.O'Neill, Genij, str. 84
14.Isto, str. 81
15.Isto, str. 82
16.Govori, Institut za useljenike, Hotel Biltmore, NewYork, 12.
svibnja 1938.; proitano u odsutnosti.
17.Pismo Mihajla Pupina Tesli, 19. prosinca 1891., Muzej Nikole
Tesle, Beograd
18.Hunt i Draper, Munje sijevaju
POGLAVLJE 6. RED OGNJENOG MAA 1. Ispitivanja
izmjenine struje vrlo visokih frekvencija,
401
Napomene
7. O'Neill, Genij,^tr. 264
8. Tesla, Pronalasci, str. 62
9. O'Neill, Genij, str. 131-134; United States Reports: Sluajevi i presude Vrhovnog suda SAD-a iz 1942.; predmet Marconi Wireless
Telegraph Companv of America protiv SAD-a, str. 1-80; L. I.
Anderson, Prvenstvo u izumu radija; Tesla protiv Marconija;
monografija Poeci beinog prijenosa, oujak 1980.; vidi i skraeni
prijevod iz Glasa kanadskih Srba, Chicago, 16. srpnja 1980.
10. United States Reports: Transkripti zapisnika, str. 979; takoer:
Anderson, Prvenstvo
11. Martin, Izumi, str. 477-485
12. Tesline biljeke pripremljene za jednu od roendanskih konferencija za tisak, oko 1938. Vidi i Teslino predavanje u
Udruenju amerikih fizikalnih terapeuta u Buffalu, 13. rujna
1898. i u NewYorku 15. rujna 1898.
13. Martin, Izumi, str. 486-493
POGLAVLJE 8. VISOKO DRUTVO
1. Bernard Baruch, My Own Story, NevvTork, 1957.
2. Papiri Juliana Havvthornea, knjinica Bankroft, Sveuilite
California, Berkelev
3. Arthur Brisbane, Our Foremost Electrician, NewYork World, 22.
srpnja 1894., str. 17; takoer Electrical VVbrld, 4. kolovoza 1894.,
str. 27
4. O'Neill, Genij
5. O'Neill, Genij, str. 288-289
6. Papiri Juliana Havvthornea
7. VValdemar Kaempffert, Electrical Sorcerer, NewYork Times, 4.
veljae 1945. str. 6, 22
8. O'Neill, Genij, str. 167
9. Margaret Storm, Povratak golubice (Baltimore, Marvland,
1959.)
10. Tesla, Pronalasci, str.78
11. Swezey, Nikola Tesla, str. 1158
12. Hunt i Draper, Munje sijevaju, str. 199
4-ni
TESLA
Napomene
18. oujka, str. 146-147; 8. travnja 1896., str. 180, 183, 186.
Vidi i Electrical World, 28. oujka 1896., str. 343-344
5. Pupin, Useljenik
6. Electrical Revievv, NewYork, 14. travnja 1897., str. 175; vidi i
Nikola Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, 1899-1900.;
komentari, Aleksandar Marini, str. 398, Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
7. Pismo prof. Waltera Thumma sa Sveuilita Queens, Ontario,
Canada, Nicku Basuri od 23. svibnja 1975., str. 2
8. Electrical Revievv, NewYork, 11. oujka 1896., 18. travnja
1896.
9. Josephson, Edison, str. 382
10. Robert Conot, Streakof Luck (NewYork, 1979.)
11. Pismo dr. Lauristona S. Tavlora autorici, 1980.
12. Tesla, 0 roentgenskim zrakama, str. A-31
13. NewYork Times, 12. oujka 1896., str. 9
14. Nikola Tesla, Tesla o bolnom djelovanju Lenardovih i
Roentgenovih zraka, Electrical Revievv, NewYork, 5. svibnja
1897., str. 207-211
15. NewYork Herald, bez datuma, anonimni lanak napisan dvije
godine nakon velikog poara u Teslinu laboratoriju 13. oujka
1895., knjinica Butler Sveuilita Columbia
16. Isto
POGLAVLJE 11. DO MARSA
1. Pismo Katharine Johnson Tesli, 3. travnja 1896., Muzej
Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
2. Pismo Katharine Johnson Tesli, ljeto 1896., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
3. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli, 10. sijenja 1896., knjinica
Butler Sveuilita Columbia
4. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na niikrofilniu, 25. listopada
1895., Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 13. oujka 1896.,
knjinica Buder Sveuilita Columbia
40";
Napomene
TESLA
Napomene
1. Isto
2. O'Neill, Genij, str. 189
3. Nikola Tesla, Problem poveanja energije za ovjeanstvo,
mjesenik Century, lipanj 1900., str. 210
4. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 368-370
5. Isto
6. Nikola Tesla, Razgovarati s planetima, Current Literature
oujak 1901., str. 359; takoer i dnevni list Colorado Springs, 9
oujka 1901., str. 4
7. Dnevni list Colorado Springs, 9. oujka 1901., str. 4
POGLAVLJE 15. VELIANSTVEN I PROKLET
1. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 367
2. Isto, str. 370
3. Isto
4. Teslino pismo Georgeu VVestinghouseu na mikrofilmu, 22.
sijenja 1900., Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, poetak
1900., Kongresna knjinica
6. Teslino pismo J. P. Pierpontu Morganu, 26. studenoga 1900.,
na niikrofilmu, Kongresna knjinica
7. Teslino pismo Morganu, 12. prosinca 1900., na mikrofilmu,
Kongresna knjinica
8. Morganovo pismo Tesli, 15. veljae 1901., na mikrofilmu,
Kongresna knjinica
9. Anderson, WardenclyfFe
10. Isto
11. Teslino pismo Stanfordu VVhiteu, 13. rujna 1901., na mikrofilmu, Kongresna knjinica
POGLAVLJE 16. ISMIJAVAN, OSUIVAN, OSPORAVAN 1.
Seatde Sundav Times, Don Duncan: Driftvvood Days, srpanj
1972.
+09
2. Isto
3. Philadelphia North .American, Lord Kelvin vjeruje da Mars alje
signale Americi; Tesla misli da bi se snaga vjetra danas trebala vie koristiti; 18. svibnja 1902.
4. Isto
5. Philadelphia North American; Papiri Juliana Hawthornea,
knjinica Bancroft Sveuilita California
6. Isto
7. Pismo Tesle Havvthorneu, Papiri Juliana Hawthornea,
knjinica Bancroft Sveuilita California
8. NewYork Times, Sud oslobaa Teslu, 16. listopada 1902.
9. Teslino pismo Georgeu Scherffu na mikrofilmu, Kongresna
knjinica
10. Teslino pismo J. Pierpontu Morganu na mikrofilmu, 8. travnja
1903., Kongresna knjinica
11. Teslino pismo Morganu na mikrofilmu, 3. srpnja 1903.,
Kongresna knjinica
12. Morganovo pismo Tesli na mikrofilmu, 14. srpnja 1903.,
Kongresna knjinica
13. Pismo Richmonda Pearsona Hobsona Tesli (spominje
Hobsonovo pismo od 6. svibnja 1902.) Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
14. Teslino pismo Georgeu Scherffu od 18. srpnja 1905., knjinica Butler Sveuilita Columbia
15. Razgovori, L. Anderson i Dorothv F. Skerritt, 24. oujka
1955.
16. Pismo Katharine Johnson Tesli, knjinica Butler Sveuilita
Columbia, posebna zbirka
17. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli, knjinica Butler
Sveuilita Columbia, posebna zbirka
18. Pismo R. P. Hobsona Tesli, 1. svibnja 1905., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
19. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd,
Jugoslavija
20.Teslino pismo Katharini Johnson, Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
410
NaDomene
Napomene
6. Cleveland Moffett, Beino upravljati s udaljenosti, dopisivanje Tesle i Hammonda od 1910. do 1914., zbirka L.
Andersona; McClures Magazine, oujak 1914.
7. The Goldschmidt Radio Tower, Electrical Experimenter, veljaa
1914., str. 154; isti broj, H.VVinfieldSecor, Struje ultravisoke
frekvencije, str. 151-154
8. NevvTork Times, Edison i Tesla dobit e Nobelove nagrade, 6.
studenoga 1915., str. 1; NevvTork Times, 7. studeni 1915., str. 17
9. Isto. NewYork Times, 7. studeni 1915., str. 17
10. NevvTork Times, 14. studeni 1915.
11. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 29. studenoga 1919., Kongresna knjinica
12. Libraiy Digest, Tri Nobelove nagrade za Amerikance, prosinac
1915., str. 1426
13. Nobelova nagrada, Electrical VVbrld, 13. studenoga 1915.
14. O'Neill, Genij, str. 229
15. Hunt i Draper, Munje sijevaju, str. 170
POGLAVLJE 20. LETEI TEDNJAK
1. Teslino pismo tvrtki Vvestinghouse na mikrofilmu, 7. srpnja 1912., Kongresna knjinica
2. Teslin ventilni vod i fluidika, prof. Tugomir urina, Simpozij o
Nikoli Tesli, Jugoslavija, 1976.
3. Vvarren Rie, Analitiko i eksperimentalno ispitivanje
viestrukih crpki s diskovima i turbina, Journal of Engineering for
Power. Trans.ASME, tom 85, serijaA, br. 3 (srpanj 1963.), papir
br. 62-WA-191, str. 191-198; takoer tom 87, serijaA, br. 1
(sijeanj 1965.), papir br. 62-VVA-67, str. 29-36. Vidi i
Transakcije ASME iz 1970.
4. SunWind Ltd., obavijest glasilima br. 10, 12. oujka 1979.,
Sebastopol, Kalifornija
5. Teslino pismo NevvTork Timesu, 15. rujna 1908. Vidi i New
York Herald Tribune, 12. srpnja 1927., Tesla prorekao zrakoplov
bez goriva
4i i
TESLA
Napomene
Napomene
Sveuilita Columbia
7. Teslino pismo Johnsonu, 6. travnja 1926., knjinica Butler
Sveuilita Columbia
8. Pismo Johnsona Tesli, 1926., knjinica Butler Sveuilita
Columbia
9. Colorado Springs Gazette, 30. svibnja 1924., str. 1
10. Teslino pismo Johnsonu, 1929., Kongresna knjinica
POGLAVLJE 25. ROENDANSKE PROSLAVE
1. Kaempffert, Electrical Sorcerer
2. Teslinih 75 godina, Time, 20. srpnja 1931., str. 27, 30; New
York Times, 5. srpnja 1931., str. 1; Tesla - elektrotehniki arobnjak, Montreal Herald, 10. srpnja 1931.; Otac radija slavi
75. roendan, Detroit News, 10. srpnja 1931.; Kota Kulii,
Sedamdesetpetogodinjica Nikole Tesle, Politika, Beograd,
11., 20., 21. srpnja 1931.
3. Time, 20. srpnja 1931.
4. Isto
5. Isto
6. Isto
7. Isto
8. Nikola Tesla, Naa pogonska energija u budunosti, Everyday
Science and Mechanics, prosinac 1931., str. 26
9. Pismo prof. Vvarrena Ricea spisateljici, 5. rujna 1980.
10. Dr. Gustave Kolischer, Nova razmiljanja o dijatermiji i
malignosti, Archives oi Phvsical Therapv, X-Ray, Radium, tom 13
(prosinac 1932.), str. 780-781
POGLAVLJE 26. EPOVI NA POVRINI VODE
1. Teslino pismo Vierecku, 7. travnja 1934.
2. Teslino pismo Vierecku, 17. prosinca 1934.
3. Nikola Tesla, Stroj kojim se okonava rat, Libertv Magazine,
veljaa 1935.
417
TESLA
4. Isto
5. Isto
6. Isto. Vidi i NewYork Sun, Izumio zrake mirotvorstva - Tesla
opisuje zraku razarajue energije, 10. srpnja 1934.; New
York Times, Tesla stvorio novu 'smrtonosnu zraku', 11. srpnja 1934.; Time, Tesline zrake, 23. srpnja 1934.; NewYork
Herald Tribune, 11. srpnja 1934., NewYork VVorld Telegram, 10.
srpnja 1937.
7. Teslino pismo New York Timesu, U poast kralju Aleksandru, 21. listopada 1934., str. 5
8. Teslino pismo J. P. Morganu, 29. studenog 1934. na mikrofilmu, Kongresna knjinica
9. Isto
10.Pismo Kintnera Tesli, 5. travnja 1934. na mikrofilmu, Kongresna knjinica
11.Pismo dr. Alberta J. Phillipsa spisateljici, 10. veljae 1979.
12.Isto
13.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica
14.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica
15.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu (sredinom 1930.-ih),
Kongresna knjinica
16.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica.
17.O'Neill, Genij, str. 313
18.Pisma tvrtke VVestinghouse Companv Tesli na mikrofilmu,
29. travnja 1938., Kongresna knjinica. Vidi i: Nikola Tesla.
Spomenica povodom njegove 80. godinjice (tiskano na francuskom,
njemakom i engleskom jeziku), Beograd, Drutvo m podizanje
Instituta Nikole Tesle
POGLAVLJE 27. POBRATIMSTVO SA SVEMIROM
1. Nikola Tesla, neobjavljeni materijali, 1936. Dio se pojavio
u
NewYork HeraldTribuneu, 9. srpnja 1937., Tesla izumio vakuumizirani cijevni ureaj za razbijanje atoma. Nikola Tesla,
Upitna njemaka teorija kozmikih zraka, pismo NewYork
418
Napomene
Napomene
4. New York Times, 10. listopada 1975., str. 40. Vidi i Peter E.
Glaser, Solarna energija od satelita, Physics Today, veljaa
1977., str. 30-37
5. Teslina zavojnica gotovo dovrena, St. Cloud (Minnesota),
Daily Times, 19. kolovoza 1977., str. 1, 19, 20. Vidi i R. J.
Schadevvald, Energija bi mogla biti bezobrazno jeftina,
Minneapolis Star, 6. lipnja 1978.;Yvonne Baskin, Energija iz
Zemlje, San Diego Union, 23. srpnja 1980., str. A-l, A-12.
6. Pismo Jamesa R.VVaita spisateljici, 14. studenog 1979.
7. Jamesa R. Wait, IEEE Spectrum, tom. 16, br. 8 (kolovoz 1979.),
Pregled knjiga, str. 29.
8. Nikola Tesla, Breaking Up Tomadoes, Everyday Science and
Mechanics, prosinac 1933., str. 870-922. Vidi i Nikola Tesla,
Zapisnici o dodjeli Edisonove medalje, AIEE, 26. svibnja 1917.,
Smithsonian Institution, str. 29
9. Frederic Jueneman, Biljenica za inovacije, Industrial Research,
veljaa 1974.
10. Pismo Lamberta Dolphina spisateljici, 15. rujna 1980.
11. Isto
4-"H
TESLA
424
425