Professional Documents
Culture Documents
020 - Vještine Ucenja PDF
020 - Vještine Ucenja PDF
Vjetine uenja
Ciljevi uenja
Do kraja ovoga poglavlja trebali biste:
1. Znati ta su vjetine uenja.
2. Prepoznati na koje vjetine uenja se trebate usmjeriti.
3. Prepoznati razliite strategije koje vam pomau da budete organizovani,
poboljate koncentraciju, itanje, pravljenje zabiljeki, projekata i prezentacija,
pisanja eseja, pamenje, uenja i ponavljanja, i tehnike odgovaranja na ispitima.
4. Koristiti strategije koje pomau kod stresa i tjeskobe.
(http://hr.wikipedia.org/wiki/Strategije_u%C4%8Denja)
(Edwin S. Ellis and Marths J.Jarkin (1998). Strategic Instruction for Adolescents with Learning
Disabilities. In Wong, B. (Ed.), Learning about Learning Disabilities (pp. 585-656). Academic
press: Toronto.)
Vizuelni
Verbalni
neto radite
Razumski okrenut injenicama i
stvarnosti
Postupan uenje korak po korak
neto nauili
Vjetine itanja
2. Moete li uiniti sljedee?
Mijenjati jainu glasa dok itate
itati kritiki
itate
Razumjeti tekst nakon prvog itanja
Istraivake strategije
a.
Oblikovati zabiljeke
Kompozicijske strategije
b.
Napisati uvod
Napisati zakljuak
Pisati kritiki
Pisati sistematino
Napisati saetak
Napisati izvjetaj
Oblikovati argumente
Odrediti temu
metoda
Disertacijski/ueno pisati
(rasprava)
Napisati teze
4
Potivati pravopis
Oznaiti interpunkcije
Gramatino pisati
Navoditi izvore
Razumjeti plagijat
Urediti tekst
Statistiku
Potivati rokove
Rjeavati stres
Uinkovito ispraviti
Dobro prezentirati
ispavljanje greaka
Matematika
c.
Moete li:
Ispitne strategije
e.
Moete li:
Sada kada imate predstavu o svojim jakim i slabim stranama, bit ete u boljoj poziciji
odabrati odgovarajue strategije uenja.
Priprema za uenje
Da biste se veinu svoga vremena za uenje mogli dobro usmjeriti (koncentrirati) na ono to
uite, trebate pravu radnu okolinu. Oistite sto i organizirajte materijal za uenje. Organizacija je
vrlo vana jer - ukoliko ste organizirani, va um e biti usmjeren na vae uenje. Vano je
shvatiti da je potrebno vrijeme za organizaciju i ukoliko utroite vrijeme na organizaciju, bit ete
nagraeni uspjehom.
U ovom poglavlju bavit emo se organizacijom, podjelom vremena i vjetinama koncentracije.
Dijeljenje vremena je vano na nain da odredite dovoljno vremena za zadatke koje trebate da
izvrite i da potujete rokove. To vas moe motivirati da postavite ciljeve uenja (va krajnji cilj
je diploma) i ostvarite ih. Kada smatrate da je posao preteak ili poelite odustati, cilj kojega ste
postavili kada ste organizirali vae vrijeme, bit e vam motivacija da nastavite uiti za ispit.
Moe se dogoditi da za vrijeme dok sjedite i uite va um luta i preplavljuju ga razne zamisli.
Tako gubite mnogo dragocjenoga vremena. Nauite li kontrolirati vae misli, imat ete vie
vremena posveenoga uenju.
Postati organiziran
Kao to ste uredili stol, tako trebate urediti i vau sobu, ali tako da ne gubite previe vremena.
Inae neete poeti uiti.
Datoteke i biljenice
Dobro organiziran sistem pomae vam da svu papirologiju drite na jednom mjestu, da moete
odrediti gdje vam se nalaze bitni dokumenti, te da izbjegnete nastajanje nepotrebnog nereda.
Takoer vam pomae i u pripremi ispita jer sa tim sistemom vi redovno sumirate va rad.
Radna biljenica je dnevna biljenica koju nosite sa sobom na predavanje. Bilo koja vrsta
ukoriene sveske ili rokovnika moe posluiti kao biljenica.
Redovno, a preporuljivo je na kraju svake sedmice, trebate odloiti sve zabiljeke, materijale
koje ste pripremali kod kue i ostale papire koji vam nisu potrebni na predavanjima u narednoj
sedmici, te ih spojiti zajedno. Nakon toga trebate napraviti pregled gradiva, napraviti popis
glavnih pojedinosti o kojima se raspravljalo na predavanju u protekloj sedmici, te napisati
saetak svojim rijeima.
Vremenski menadment
Vremenski menadement predstavlja:
Vrijeme za uenje:
Dok uite pokuajte da mijenjate zadatke: nakon pola sata pisanja moete promijeniti
aktivnost moete obavljati neki posao koji ukljuuje kretanje ili telefonirati.
Koritenje organizatora:
Dnevnik ili mobilni telefon e vam pomoi da ne zaboravite rok do kada trebate
zavriti odreeni zadatak ili esej, kada je ispit ili neki sastanak. Takoer ete
imati sve telefonske brojeve na jednom mjestu.
Raspored (moda i na vaem mobilnom telefonu) moe vam pomoi kako
bi odvojili dovoljno vremena za uenje. Budite realni, morate odvojiti vrijeme I
za jelo, vjebanje i druenje. Planer na zidu moe vam pomoi da imate
prikazane sve zadatke i rokove na jednom mjestu.
Moete napraviti i tzv. Listu 'Uraditi' u svom planeru.
Lista 'Uraditi':
Lista 'Uraditi' sadri spisak svih zadataka koje morate uraditi. Na taj nain moete
postaviti prioritete prema redoslijedu vanosti. Ovo vam omoguava da prvo uradite
najvanije zadatke.
Nevedeno vam prua kontrolu nad vaim radom i omoguava da ne zaboravite ta
trebate da odradite, a oznaavanje ili stavljanje kvaice pored onih zadataka koji su
zavreni pruit e vam osjeaj zadovoljstva!
Jedna od metoda je i ABC lista. Ova lista podijeljena je u tri sekcije; A, B, ili C. Stavke
koje se nalaze u sekciji A su one koje se moraju uraditi taj dan. Stavke u sekciji B
moraju biti zavrene u periodu od jedne sedmice. Stavke u sekciji C su one koje se
moraju zavriti u periodu od jednog mjeseca. Ukoliko stavke iz B i C sekcije postanu
znaajnije, one se automatski prebacuju u sekcije A ili B.
Prvu stvar koju trebate uraditi svako jutro, prije ruka, i na kraju dana je da
odredite najvanije zadatke.
http://www.dyslexia-college.com/schedule.html
Ne postavljajte sebi nejasne i velike ciljeve kao ... "Cijelu subotu u provesti u
uenju". Time ete sebe osuditi jedino na neuspjeh.
b. Aktivno uenje:
Budite aktivni dok uite. Crtajte dijagrame, slike ili krabotine, koristite markere,
kreirajte mape uma, priajte sami sa sobom, koristite razliite boje. Sve vam to
pomae da budete fokusirani.
d. Promijenite aktivnost:
Ako zaista ne moete rijeiti neki problem, ostavite ga u stranu i vratite se kasnije
na njega. Otkrit ete, na vae iznenaenje, da kada kasnije pokuate rijeiti isti
problem, da ete imati daleko bolju ideju.
Mali broj studenata uspije proi kroz fakultet a da nemaju problema sa uenjem zbog
nekih svojih linih problema. Prekid sa momkom ili djevojkom moe uzrokovati
velike smetnje u sposobnosti koncentracije.
U veini sluajeva ove smetnje su kratkorone, tako da se sposobnost normalne
koncentracije vraa vrlo brzo. Ozbiljni problemi zahtijevaju strunu pomo ili neku
vrstu savjetovanja.
http://www.dyslexia-college.com
10
Postoje i druge strategije za odravanje koncentracije koje mogu biti korisne, kao:
Svaki dan odvojite odreeno vrijeme kako biste razmislili o stvarima koje ometaju vau
koncentraciju. Na primjer, odredite vrijeme od 16:30 do 17:00 da bude va period zabrinutosti i
razmiljanja. Kada vam tokom dana misli odlutaju, sjetite se da za to imate posebno odreen
period dana i obratite panju na vau trenutnu aktivnost.
Vjerovali ili ne, o ovome su se vrila i odreena istraivanja! Osobe koje su koristile odreeni dio
dana za razmiljanje o stvarima koje ih zabrinjavaju, shvatile su da su se u periodu od etiri
sedmice manje brinule o odreenim stvarima i to za 35%. To je velika promjena!
Bitni koraci su:
(1) svaki dan odredite odreeni vremenski period samo za sebe
(2) kada postanete svjesni misli koje vas ometaju podsjetite se da za njih imate
posebno odreen dio dana kada ete razmiljati o njima
Ne zaboravite praviti kratke pauze. Predavanja obino traju 45 minuta, i to je otprilike vremenski
period u kojem veina ljudi moe usmjeriti svoju panju na jedan zadatak. Ali, to je samo
prosjek! Va opseg koncentracije moe biti i manji (20-35 minuta) ili ak dui (moda 90
minuta).
Kada se odmarate budite fiziki aktivni jer to dovodi vie kisika u va mozak.
Mijenjajte teme
Poticaji i nagrade
Odredite sebi neku nagradu nakon to zavrite odreeni zadatak. Cilj moe biti mali, kao to je
raditi na tekom zadatku sve dok ga ne zavrite. Za vei zadatak kao je zavretak projekta ili
pisanje osvrta za neku veu knjigu, odredite sebi veu nagradu.
11
Lake ete gubiti koncentraciju ako zadatak samo proitate od poetka do kraja. Umjesto toga,
posmatrajte naslov u nekoj lekciji i pretvorite ga u pitanje.
http://www.k-state.edu/counseling/topics/career/concentr.html
Metode uenja
U ovom dijelu emo razmotriti vjetine uenja kao to su itanje i pravljenje zabiljeki.
Na fakultetu moete pripremati ispit za neki predmet koji ima sasvim novi rjenik, a vi
ete morati nauiti i koristiti nove rijei. Ako je nova rije povezana s vaim iskustvom,
vjerojatnije je da e ta rije postati stalni dio vae memorije. Moete podijeliti rije na
manje dijelove i napraviti asocijaciju sa svakim njenim dijelom. Naprimjer, rije
malformacije moete podijeliti na mal/forma/cije.
itanje
Nain na koji pristupate itanju odredit e i koliko e vae itanje biti uinkovito, tako da:
Budite pozitivni
Budite usredotoeni
12
Kada itate neku knjgu moete jednostavno krenuti od poetka pa sve do kraja. Meutim, na
fakultetu morate jako puno itati tako da je neophodno da se usmjerite na dijelove koji vam
zaista trebaju. Sljedea ema moe vam pomoi da odredite najvanije dijelove u knjizi.
5. Proitajte ciljeve
za odreeno
poglavlje i saetak
7. Detaljno itajte
KNJIGA
1.Proitajte
sadraj
2. Proitajte reference,
tabele + prilog
4. Odaberite poglavlja
koja ete obraditi
3. Zabiljeite broj
stranica i poglavlja
13
Pavey, B., Meehan, M., and Waugh, A., 2009 Dyslexia-friendly Further and Higher Education,
London, Sage
Pravljenje zabiljeki
Pravljenje zabiljeki je strategija za stvaranje smislene informacije. Kako napraviti dobru
zabiljeku moe se nauiti. Navest emo nekoliko strategija koje mogu biti od pomoi.
Skraenice
Koristite skraenice za rijei koje najee koristite. To e vam pomoi da bre zapisujete ono
to profesor predaje ili da napiete zabiljeke onoga to itate. Zabiljeke ete samo vi koristiti
te nije vano ako ih ne moe niko drugi proitati.
Naprimjer:
Obrazovanje > ob
Nastavnik > n
Dijete > d
Biografija > biog
Istorija > ist
Geografija > geog
Uenje > u
Vjeba > vj
Komunikacija > kom
Poremeaj > pom
18 vijek > 18 V
14
Budite koncizni
Moete biti u iskuenju da zapiete sve reenice koje ste proitali ili da pokuavate zapisati na
predavanju svaku rije profesora. Meutim, to je za vam nemogue pratiti. Zapiite kljune rijei
ili fraze koje moete razraditi nakon predavanja.
Umjesto toga, napravite zabiljeku kao da piete pisanu poruku.
Kartice
Kartice se mogu koristiti za pravljenje zabiljeki. Naroito su korisne za uenje formula. Tema ili
koncept se pie na jednoj strani kartice, a objanjenje ili opis na drugoj strani. Samo jedna tema
ili pojam bi trebao biti napisan na svakoj kartici.
TEMA
Prednja strana
Glavni detalji
15
Izlaganje prezentacija
Dranje govora ili izlaganje prezentacija pred kolegama moe biti nona mora za studente s
disleksijom! To vas moe podsjetiti na strana vremena kada ste bili prozvani da itate naglas.
Javni nastup, kao to je ovaj, moe uiniti da osjetite da ste pod stresom.
Meutim, paljivim planiranjem, vaa anksioznost definitivno moe biti smanjena.
Kartice
16
Planiranje
Planirajte vau prezentaciju paljivo putem principa A-B-A linija:
Usporite
Greku koju esto prave studenti za vrijeme izlaganja njihove prezentacije jeste da ure i
govore prebrzo (vjerovatno kako bi to prije zavrili!).
Zapamtite da ono to govorite je vjerovatno neto novo za vau publiku, i da njima treba
odreeno vrijeme da sve to shvate.
Govorite jasno, nemojte brbljati ili mrmljati i govorite glasnije nego to mislite da je
potrebno.
Potrudite se da vas neko od kolega preslua prije nego odrite prezentaciju kako bi
provjerili da li imate neke neodgovarajue navike, ili da li previe esto ponavljate rijei
poput u redu ', ovaj ... "ili vidi' .
Vizuelna pomagala
Ako koristite vizuelna pomagala, crtee, folije za grafoskop itd. u toku prezentacije,
oznaite svaku od njih na odreenoj kartici, kako bi znali kada ete to pokazati.
17
Rad na pitanjima
-
Ponovite pitanje
http://www.dyslexia-college.com/presentation.html
Pisanje eseja
Za studente s disleksijom pisanje eseja predstavlja najvei izazov! Pribliavanje roka za
zavretak eseja je dovoljno da se doivi napad panike! Vae potekoe s organizacijom e
takoer dodatno oteati pisanje eseja. Dobar plan je neophodan i konceptualna mapa moe biti
od pomoi.
Postoji nekoliko vanih taaka o kojima treba voditi rauna:
-
Dobar esej:
-
Koriste se opisi kako bi se razmotrila odreena tema, ali ne trebaju biti sadrani svi
opisi.
2.Budite pozitivni.
Zaboravite na pravopis
do posljednje verzije
Kljune rijei
Fraze
Jedna ideja
per paragraph
PISANJE
5.Prezentacija
4.Okvirni
nacrt
Draft
Jasni argumenti
3.Plan konceptualna
mapa
Uvod
Jednostavne
reenice
reenice
Glavni dio
Zakljuak
19
Konceptualna mapa
Konceptualno mapiranje je tehnika za vizualiziranje veza izmeu razliitih pojmova, a
konceptualna mapa je dijagram koji pokazuje vezu izmeu razliitih pojmova. Pojmovi
su povezani sa strelicama, u razgranatu hijerarhijsku strukturu. Veza izmeu pojmova
je, radi lakeg razumijevanja, povezana frazama (nalaze se na strelicama) kao npr.
rezultira, odnosi se ili potrebno je.
esta je usporedba konceptualnih mapa sa umnim mapama. Razlika je to se
konceptualne mape baziraju na vezama izmeu pojmova, dok se umne mape baziraju
na stablastim strukturama i radialnim hijerarhijama.
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Konceptualne_mape
Glavne
teme
Pauk
Umna mapa
C-mapa
Kreativno
razmiljanje
Vizuelno
Cilj uenja
20
Izgled papira je "landscape", vodoravan. Ovo je pozicija koja najbolje odgovara naem
vizuelnom polju.
Nakon toga iscrtajte linije od centra, jer one kreiraju ureenu sliku koju je lagano pratiti.
Slike i crtei su veoma korisni: jedna slika moe vrijediti i stotinu rijei. Ne zahtjeva puno
pisanja i lake ju je zapamtiti.
Pravilna C- mapa:
21
Slike
Poetna
slova
Na liniji
C- Mapa
Simboli
Landscape
&, >,<,/<=
45
poloaj papira
Boje
Naglaavanje
itljive
Oznaavanje
Upotreba C - mape
1) Skicirajte zadanu temu na C-mapi
2) Upiite na svakoj od glavnih grana po jednu kljunu rije
3) Na svakoj od podgrana, upiite rije koja je se odnosi na razmatranje i
objanjavanje teme koja je povezana sa kljunom rijei
22
komunikacija
nedostatak
rijei
tretman
Poremeaji
slova
Alat
Elementi
porijeklo
olovka
gradivo
reenice
Pisanje
Alati
napisano
Forme
Istorija
svijet
pisai
stroj
slika
prolost, sadanjost,
buduost
odtampano
Izvor: Gyarmathy E: Education and lifelong learning. In: Smythe I: Dyslexia: A guide for adults.
www.includedyslexia.eu.
Ne plaite se pitati vaeg kolegu da ui sa vama. Nemojte misliti da oni ne trebaju uiti u
paru zato to nemaju akademske potekoe. Uenje je obogaenao ako se odvija u
drutvenom kontekstu u kojem moete razmijeniti svoje miljenje u dijalogu s drugim
osobama. Svi mogu imati koristi jer ete saznati tue poglede na odreene stvari, uti ideje
drugih, te dobiti podsticaj.
Naravno, ako imate problema sa razumijevanjem nastavnog materijala, uenje u paru moe
biti od velike pomoi. Mnogi se ponekad osjeaju stigmatizirani kada pitaju za pomo, ali
vano je znati da ne trebate sami da obraujete sav materijal.
Izvor:
http://www.aap.ucla.edu/peer_learning/index.html
Rad u paru
Rad u paru moe biti uspjean kao i rad u veoj grupi. Ustvari, rad u paru je esto efikasniji,
jer ne morate sluati diskusije velikog broja razliitih lanova u grupi. Nedostatak je da se
raspravlja o materijalu samo s jednom osobom to ograniava broj povratnih informacija i
nedostaje podstrek i kreativnost koja je esto prisutna u grupi.
Ipak, redovni sastanci i rad u paru je moan alat koji e vam pomoi da zavrite zadatak.
Kao i kod veih grupa, budite jasni kada su u pitanju vai ciljevi. Ponekad se moe initi
previe formalno raditi u paru, razjasniti ko e koga nazvati ili kada ete se sastati. Vano je
da svi shvate tu obavezu ozbiljno. Studenti esto obaveze koje se odnose na rad u grupama
shvataju ozbiljnije nego individualni rad.
The Dissertation Workshop Website - http://www.dissertationworkshop.com/peersupport.html
24