3.

Vjetine uenja
Ciljevi uenja
Do kraja ovoga poglavlja trebali biste:
1. Znati ta su vjetine uenja.
2. Prepoznati na koje vjetine uenja se trebate usmjeriti.
3. Prepoznati razliite strategije koje vam pomau da budete organizovani,
poboljate koncentraciju, itanje, pravljenje zabiljeki, projekata i prezentacija,
pisanja eseja, pamenje, uenja i ponavljanja, i tehnike odgovaranja na ispitima.
4. Koristiti strategije koje pomau kod stresa i tjeskobe.

Vjetine uenja Uvod

Uinkovite vjetine uenja su kljune za akademski uspjeh. Trebate biti svjesni razliitih
strategija uenja i odabrati onu koja vam najvie odgovara. Na sljedeim stranicama uinkovite
strategije e biti podijeljene u tri dijela: priprema za uenje, uenje gradiva i prezentacija znanja.

Definicija vjetina uenja

Vjetine uenja su:

Vjetina brzog i tanog itanja s razumijevanjem (izdvajanje bitnih dijelova sadraja i

saimanje u smislene reenice).

Aktivno sluanje predavanja i voenje biljeka na nastavi, te dopuna biljeaka

samostalnim uenjem.

Vjetina rjeavanja testova znanja.

Vjetina ovladavanja tremom.

Upravljanje vremenom potrebnim za uenje (planiranje uenja i odmora).

Uinkovito izmjenjivanje uenja i ponavljanja.

Uinkovito dijeljenje veih cjelina gradiva na manje smislene dijelove.

Otkrivanje smislenih odnosa meu novim informacijama i njihovo povezivanje s

prethodnim znanjem.

Prepriavanje novog sadraja vlastitim rijeima, smiljanje priprema za opisane pojave i

mogue praktine primjene.

Postavljanje pitanja, smiljanje problema i pokuaj njihovog rjeavanja.

(http://hr.wikipedia.org/wiki/Strategije_u%C4%8Denja)

Uspjeno rjeavanje problema je povezano s odabirom odgovarajuih strategija prema situaciji i

njihovim koritenjem na odgovarajui nain. Dakle, formula za uspjeno rjeavanje problema za
vrijeme studiranja je:

odgovarajua strategija uenja + osobni napori = uspjeno rjeavanje problema

(Edwin S. Ellis and Marths J.Jarkin (1998). Strategic Instruction for Adolescents with Learning
Disabilities. In Wong, B. (Ed.), Learning about Learning Disabilities (pp. 585-656). Academic
press: Toronto.)

Procjena vjetina uenja

Kad jednom prepoznate vae jake i i slabe strane, moete pronai strategije koje vam mogu
pomoi a koje su predstavljene u sljedeim poglavljima. Ukoliko elite procijeniti podruja u
kojima vam je potrebna pomo tokom uenja, ispunite upitnik o procjeni vjetina uenja.

Procjena vjetina uenja

Nezavisne vjetine
1. Znate li va stil uenja? Je li on:

Vizuelni

Verbalni

Aktivni uenje tako to ste aktivni,

Reflektivni razmiljanjem o poslu prije

neto radite
Razumski okrenut injenicama i

nego se on zapone raditi

Intuitivan rijei prije djela

Globalan trebate sliku cjeline da biste

stvarnosti
Postupan uenje korak po korak

neto nauili
Vjetine itanja
2. Moete li uiniti sljedee?
Mijenjati jainu glasa dok itate

Odrediti prioritete vaeg itanja

itati letei preko teksta

itati kritiki

Saeti i izdvojiti najbitnije iz onoga to

itati s lijeva na desno, odozgo prema dole

itate
Razumjeti tekst nakon prvog itanja

Istraivake strategije
a.

Moete li uiniti sljedee?

Analizirati ciljeve vaeg istraivanja

Organizirati vrijeme za vae istraivanje

Prepoznati kljune take

Koristiti istraivake konceptualne mape

Uikovito koristiti bibliotetike i druge

Uinkovito koristiti saetke i asopise

istraivake naprave i alate

Oblikovati zabiljeke

Kompozicijske strategije
b.

Moete li uiniti sljedee?

Organizirati istraivaki materijal

Planirati va pisani rad

Napisati uvod

Napisati zakljuak

Pisati kritiki

Pisati sistematino

Napisati saetak

Napisati izvjetaj

Uinkovito struktuirati pisani rad

Pisati s dobrim izraavanjem

Parafrazirati ono to ste proitali

Oblikovati argumente

Odrediti temu

Koristiti kljune rijei

Znanstveno pisati instrukcijska

Znanstveno pisati objanjavajui

metoda

Disertacijski/ueno pisati

(rasprava)

Napisati teze
4

Potivati pravopis

Oznaiti interpunkcije

Gramatino pisati

Navoditi izvore

Razumjeti koncept citiranja

Razumjeti plagijat

Koristiti strukturirane strategije za

Urediti tekst

Statistiku

Organizirati vae dokumente i biljeke

Potivati rokove

Rjeavati stres

Poeti posao im ga dobijete

Raspodijeliti vrijeme prilikom ispita

Uinkovito ispraviti

Koristiti tehnike pamenja

Dobro prezentirati

Tano analizirati pitanja

ispavljanje greaka

Matematika
c.

Moete li uinkovito koristiti:

Matematiku (raunanje, predstavljanje

podataka, mjerenja)

Strategije dijeljenja vremena

d.

Moete li:

Ispitne strategije
e.

Moete li:

Tekst: Margaret Meehan (2009)

5

Sada kada imate predstavu o svojim jakim i slabim stranama, bit ete u boljoj poziciji
odabrati odgovarajue strategije uenja.

Priprema za uenje
Da biste se veinu svoga vremena za uenje mogli dobro usmjeriti (koncentrirati) na ono to
uite, trebate pravu radnu okolinu. Oistite sto i organizirajte materijal za uenje. Organizacija je
vrlo vana jer - ukoliko ste organizirani, va um e biti usmjeren na vae uenje. Vano je
shvatiti da je potrebno vrijeme za organizaciju i ukoliko utroite vrijeme na organizaciju, bit ete
nagraeni uspjehom.
U ovom poglavlju bavit emo se organizacijom, podjelom vremena i vjetinama koncentracije.
Dijeljenje vremena je vano na nain da odredite dovoljno vremena za zadatke koje trebate da
izvrite i da potujete rokove. To vas moe motivirati da postavite ciljeve uenja (va krajnji cilj
je diploma) i ostvarite ih. Kada smatrate da je posao preteak ili poelite odustati, cilj kojega ste
postavili kada ste organizirali vae vrijeme, bit e vam motivacija da nastavite uiti za ispit.
Moe se dogoditi da za vrijeme dok sjedite i uite va um luta i preplavljuju ga razne zamisli.
Tako gubite mnogo dragocjenoga vremena. Nauite li kontrolirati vae misli, imat ete vie
vremena posveenoga uenju.

Postati organiziran
Kao to ste uredili stol, tako trebate urediti i vau sobu, ali tako da ne gubite previe vremena.
Inae neete poeti uiti.

Organizirajte va radni prostor

Uredan (ili polu-uredan!) sto moe osigurati da zadatak nee biti zaboravljen jer je papir na
kojem se nalazi prekriven drugim papirima.
http://www.additudemag.com/adhd/article/6487.html

Datoteke i biljenice
Dobro organiziran sistem pomae vam da svu papirologiju drite na jednom mjestu, da moete
odrediti gdje vam se nalaze bitni dokumenti, te da izbjegnete nastajanje nepotrebnog nereda.
Takoer vam pomae i u pripremi ispita jer sa tim sistemom vi redovno sumirate va rad.
Radna biljenica je dnevna biljenica koju nosite sa sobom na predavanje. Bilo koja vrsta
ukoriene sveske ili rokovnika moe posluiti kao biljenica.
Redovno, a preporuljivo je na kraju svake sedmice, trebate odloiti sve zabiljeke, materijale
koje ste pripremali kod kue i ostale papire koji vam nisu potrebni na predavanjima u narednoj
sedmici, te ih spojiti zajedno. Nakon toga trebate napraviti pregled gradiva, napraviti popis
glavnih pojedinosti o kojima se raspravljalo na predavanju u protekloj sedmici, te napisati
saetak svojim rijeima.

Postoje i druge organizacijske strategije, koje vam mogu biti od pomoi.

Izvori:
Edwin S. Ellis and Marths J.Jarkin (1998). Strategic Instruction for Adolescents with
Learning Disabilities. In Wong, B. (Ed.), Learning about Learning Disabilities (pp.
585-656). Academic press: Toronto.
http://www.dyslexia-college.com/organization.html

Vremenski menadment
Vremenski menadement predstavlja:

poznavanje onoga to elite postii,

planiranje kako da ispunite vae ciljeve,
dovoljno vremena za uenje,
podjela zadataka na manje dijelove.
slobodno vrijeme za privatni ivot!
7

Vremenski menadment za studente sa disleksijom ukljuuje:

Vrijeme za uenje:

Dok uite pokuajte da mijenjate zadatke: nakon pola sata pisanja moete promijeniti
aktivnost moete obavljati neki posao koji ukljuuje kretanje ili telefonirati.

Koritenje organizatora:

Dnevnik ili mobilni telefon e vam pomoi da ne zaboravite rok do kada trebate
zavriti odreeni zadatak ili esej, kada je ispit ili neki sastanak. Takoer ete
imati sve telefonske brojeve na jednom mjestu.
Raspored (moda i na vaem mobilnom telefonu) moe vam pomoi kako
bi odvojili dovoljno vremena za uenje. Budite realni, morate odvojiti vrijeme I
za jelo, vjebanje i druenje. Planer na zidu moe vam pomoi da imate
prikazane sve zadatke i rokove na jednom mjestu.
Moete napraviti i tzv. Listu 'Uraditi' u svom planeru.

Lista 'Uraditi':

Lista 'Uraditi' sadri spisak svih zadataka koje morate uraditi. Na taj nain moete
postaviti prioritete prema redoslijedu vanosti. Ovo vam omoguava da prvo uradite
najvanije zadatke.
Nevedeno vam prua kontrolu nad vaim radom i omoguava da ne zaboravite ta
trebate da odradite, a oznaavanje ili stavljanje kvaice pored onih zadataka koji su
zavreni pruit e vam osjeaj zadovoljstva!
Jedna od metoda je i ABC lista. Ova lista podijeljena je u tri sekcije; A, B, ili C. Stavke
koje se nalaze u sekciji A su one koje se moraju uraditi taj dan. Stavke u sekciji B
moraju biti zavrene u periodu od jedne sedmice. Stavke u sekciji C su one koje se
moraju zavriti u periodu od jednog mjeseca. Ukoliko stavke iz B i C sekcije postanu
znaajnije, one se automatski prebacuju u sekcije A ili B.

Aurirajte listu svaki dan.

8

Koristite planer a ne komadie papira.

Dnevnik, kalendar i listu 'Uraditi' drite na mjestu gdje su jasno vidljivi.

Prvu stvar koju trebate uraditi svako jutro, prije ruka, i na kraju dana je da
odredite najvanije zadatke.

Koristite marker kako biste oznaili bitne stavke i datume.

Prekriite zavrene sekcije.

Isplanirajte neku vrstu nagrade za sebe nakon to zavrite odreeni zadatak.

http://www.dyslexia-college.com/schedule.html

Koncentracija bolje fokusiranje

Studenti se esto ale na nedostatak koncentracije. Takoer mogu imati i odreeni
stepen ADD-a ili ADHD-a (deficit panje/hiperaktivni poremeaj). To znai da e vam
biti teko da izbjegnete da vas ometaju zvukovi i kretanja oko vas.
Koncentracija je sposobnost da usmjerite vae razmiljanje u bilo kojem pravcu u kojem
vi elite. Svi mi imamo sposobnost da se skoncentriemo na neke aktivnosti u kojima
uivamo (gledanje filma), ali u drugim situacijama nae misli su razbacane i jure s jedne
stvari na drugu. To se odnosi na one situacije za koje morate uiti i vjebati strategije za
bolju koncentraciju.

Za poboljanje sposobnosti koncentracije:

a. Odredite manje ciljeve kratkog dometa:

Ne postavljajte sebi nejasne i velike ciljeve kao ... "Cijelu subotu u provesti u
uenju". Time ete sebe osuditi jedino na neuspjeh.

Dobro je imati dugorone, srednjorone i kratkorone ciljeve. Dugoroan cilj

moe biti zavretak fakulteta, srednjoroni cilj moe biti upis u narednu kolsku
godinu i kratkoroni moe biti polaganje odreenog ispita. U periodu odreenom
za uenje, odredite i neke kratkorone ciljeve uenja koje sigurno moete
postii (na primjer: nauiti tri dijela iz Poglavlja 7, ili rijeiti neki matematiki
problem).

b. Aktivno uenje:
Budite aktivni dok uite. Crtajte dijagrame, slike ili krabotine, koristite markere,
kreirajte mape uma, priajte sami sa sobom, koristite razliite boje. Sve vam to
pomae da budete fokusirani.

c. Kada izgubite koncentraciju:

Kada primijetite da su vam misli odlutale, kaite sebi STOP i polako vratite panju
tamo gdje elite da bude.
Nemojte troiti energiju da izbacite neke misli iz glave (zabranjene misli su privlane
kao magnet!), jednostavno uloite napor u STOP i ponovo se fokusirajte.

d. Promijenite aktivnost:
Ako zaista ne moete rijeiti neki problem, ostavite ga u stranu i vratite se kasnije
na njega. Otkrit ete, na vae iznenaenje, da kada kasnije pokuate rijeiti isti
problem, da ete imati daleko bolju ideju.

e. Problemi line prirode:

Mali broj studenata uspije proi kroz fakultet a da nemaju problema sa uenjem zbog
nekih svojih linih problema. Prekid sa momkom ili djevojkom moe uzrokovati
velike smetnje u sposobnosti koncentracije.
U veini sluajeva ove smetnje su kratkorone, tako da se sposobnost normalne
koncentracije vraa vrlo brzo. Ozbiljni problemi zahtijevaju strunu pomo ili neku
vrstu savjetovanja.

http://www.dyslexia-college.com
10

Postoje i druge strategije za odravanje koncentracije koje mogu biti korisne, kao:

Period razmiljanja ili zabrinutosti

Svaki dan odvojite odreeno vrijeme kako biste razmislili o stvarima koje ometaju vau
koncentraciju. Na primjer, odredite vrijeme od 16:30 do 17:00 da bude va period zabrinutosti i
razmiljanja. Kada vam tokom dana misli odlutaju, sjetite se da za to imate posebno odreen
period dana i obratite panju na vau trenutnu aktivnost.
Vjerovali ili ne, o ovome su se vrila i odreena istraivanja! Osobe koje su koristile odreeni dio
dana za razmiljanje o stvarima koje ih zabrinjavaju, shvatile su da su se u periodu od etiri
sedmice manje brinule o odreenim stvarima i to za 35%. To je velika promjena!
Bitni koraci su:
(1) svaki dan odredite odreeni vremenski period samo za sebe
(2) kada postanete svjesni misli koje vas ometaju podsjetite se da za njih imate
posebno odreen dio dana kada ete razmiljati o njima

Period za odmor i istezanje

Ne zaboravite praviti kratke pauze. Predavanja obino traju 45 minuta, i to je otprilike vremenski
period u kojem veina ljudi moe usmjeriti svoju panju na jedan zadatak. Ali, to je samo
prosjek! Va opseg koncentracije moe biti i manji (20-35 minuta) ili ak dui (moda 90
minuta).
Kada se odmarate budite fiziki aktivni jer to dovodi vie kisika u va mozak.

Mijenjajte teme

Mnogim studentima pomae u odravanju koncentracije mijenjanje tema koje se ue svakih

jedan do dva sata.

Poticaji i nagrade

Odredite sebi neku nagradu nakon to zavrite odreeni zadatak. Cilj moe biti mali, kao to je
raditi na tekom zadatku sve dok ga ne zavrite. Za vei zadatak kao je zavretak projekta ili
pisanje osvrta za neku veu knjigu, odredite sebi veu nagradu.
11

Poveanje stupnja aktivnosti

Lake ete gubiti koncentraciju ako zadatak samo proitate od poetka do kraja. Umjesto toga,
posmatrajte naslov u nekoj lekciji i pretvorite ga u pitanje.

http://www.k-state.edu/counseling/topics/career/concentr.html

Metode uenja
U ovom dijelu emo razmotriti vjetine uenja kao to su itanje i pravljenje zabiljeki.
Na fakultetu moete pripremati ispit za neki predmet koji ima sasvim novi rjenik, a vi
ete morati nauiti i koristiti nove rijei. Ako je nova rije povezana s vaim iskustvom,
vjerojatnije je da e ta rije postati stalni dio vae memorije. Moete podijeliti rije na
manje dijelove i napraviti asocijaciju sa svakim njenim dijelom. Naprimjer, rije
malformacije moete podijeliti na mal/forma/cije.

itanje
Nain na koji pristupate itanju odredit e i koliko e vae itanje biti uinkovito, tako da:

Budite pozitivni

Podijelite veliki zadatak na manje, jednostavnije zadatke

Budite usredotoeni

Napravite 10 minuta pauze nakon 30 ili 40 minuta itanja

Napravite interakciju s itanjem - kritizirajte i pobijajte autora kao to je navedeno

u sljedeem dijagramu:

12

Budite aktivni dok itate

Pravite zabiljeke

Pitajte se: Zato

ovo itam?

Budite kritini dok itate

Koje informacije su
meni potrebne?

Oznaite kljune rijei i

rijei/pojmove koje ne razumijete

Kada itate neku knjgu moete jednostavno krenuti od poetka pa sve do kraja. Meutim, na
fakultetu morate jako puno itati tako da je neophodno da se usmjerite na dijelove koji vam
zaista trebaju. Sljedea ema moe vam pomoi da odredite najvanije dijelove u knjizi.

6. Proitajte prvu reenicu

svakog paragrafa

5. Proitajte ciljeve
za odreeno
poglavlje i saetak

7. Detaljno itajte

KNJIGA

1.Proitajte
sadraj

2. Proitajte reference,
tabele + prilog
4. Odaberite poglavlja
koja ete obraditi

3. Zabiljeite broj
stranica i poglavlja

13

Pavey, B., Meehan, M., and Waugh, A., 2009 Dyslexia-friendly Further and Higher Education,
London, Sage

Pravljenje zabiljeki
Pravljenje zabiljeki je strategija za stvaranje smislene informacije. Kako napraviti dobru
zabiljeku moe se nauiti. Navest emo nekoliko strategija koje mogu biti od pomoi.

Skraenice
Koristite skraenice za rijei koje najee koristite. To e vam pomoi da bre zapisujete ono
to profesor predaje ili da napiete zabiljeke onoga to itate. Zabiljeke ete samo vi koristiti
te nije vano ako ih ne moe niko drugi proitati.

Naprimjer:
Obrazovanje > ob
Nastavnik > n
Dijete > d
Biografija > biog
Istorija > ist
Geografija > geog
Uenje > u
Vjeba > vj
Komunikacija > kom
Poremeaj > pom
18 vijek > 18 V

14

Budite koncizni
Moete biti u iskuenju da zapiete sve reenice koje ste proitali ili da pokuavate zapisati na
predavanju svaku rije profesora. Meutim, to je za vam nemogue pratiti. Zapiite kljune rijei
ili fraze koje moete razraditi nakon predavanja.
Umjesto toga, napravite zabiljeku kao da piete pisanu poruku.

Npr. Ako je profesor rekao:

Globalno zatopljavanje je vaan ekoloki faktor.
Vi moete napisati:
GZ va eko fak

Kartice
Kartice se mogu koristiti za pravljenje zabiljeki. Naroito su korisne za uenje formula. Tema ili
koncept se pie na jednoj strani kartice, a objanjenje ili opis na drugoj strani. Samo jedna tema
ili pojam bi trebao biti napisan na svakoj kartici.

TEMA

Prednja strana

Glavni detalji

15

Prezentacija steenog znanja

Individualni ili grupni projekti
Kada ste ukljueni u neki projekat, bilo da ga radite sami ili u grupi, trebate uzeti u obzir:
- Ko e itati projekat?
- Kako treba izgledati projekat - kao plakat, dui esej?
- Sadraj, teme, sekcije koje projekat treba sadravati.
- Ako radite u grupi trebate podijeliti, rasporediti zaduenja.
- Koji je krajnji rok za zavretak projekta.
- Koji vremenski period vam treba za zavretak svakog dijela projekta kako bi bio
zavren na vrijeme.
- Mogui problemi koji se mogu pojaviti i nain njihovog rjeavanja.
Izvor: Edwin S. Ellis and Marths J.Jarkin (1998). Strategic Instruction for Adolescents with
Learning Disabilities. In Wong, B. (Ed.), Learning about Learning Disabilities (pp. 585-656).
Academic press: Toronto.

Izlaganje prezentacija
Dranje govora ili izlaganje prezentacija pred kolegama moe biti nona mora za studente s
disleksijom! To vas moe podsjetiti na strana vremena kada ste bili prozvani da itate naglas.
Javni nastup, kao to je ovaj, moe uiniti da osjetite da ste pod stresom.
Meutim, paljivim planiranjem, vaa anksioznost definitivno moe biti smanjena.

Kartice

Podijelite prezentaciju na krae dijelove, a za svaki dio napravite saetak koji

ete pripremiti na karticama veliine razglednice. Nemojte puno pisati na
karticama.

Drite kartice u rukama za vrijeme prezentacije i koristite ih kao podsjetnik.

Napiite crvenom bojom ili oznaite kljune rijei na svakoj od kartica.

16

Planiranje
Planirajte vau prezentaciju paljivo putem principa A-B-A linija:

A- Recite im o emu ete govoriti

B- Izloite prezentaciju
A- I onda ponovite o emu ste to govorili
Upotpunite svoje izlaganje sa anegdotama, primjerima, statistikom i injenicama. Nemojte se
bojati da koristite humor na prikladan nain.
Napravite kontakt oima sa svim lanovima grupe u jednom trenutku.
Budite svjesni govora svog tijela i ne vrpoljite se dok govorite.

Usporite

Greku koju esto prave studenti za vrijeme izlaganja njihove prezentacije jeste da ure i
govore prebrzo (vjerovatno kako bi to prije zavrili!).

Radite suprotno. Usporite.

Zapamtite da ono to govorite je vjerovatno neto novo za vau publiku, i da njima treba
odreeno vrijeme da sve to shvate.

Govorite jasno, nemojte brbljati ili mrmljati i govorite glasnije nego to mislite da je
potrebno.

Potrudite se da vas neko od kolega preslua prije nego odrite prezentaciju kako bi
provjerili da li imate neke neodgovarajue navike, ili da li previe esto ponavljate rijei
poput u redu ', ovaj ... "ili vidi' .

Vizuelna pomagala

Ako koristite vizuelna pomagala, crtee, folije za grafoskop itd. u toku prezentacije,
oznaite svaku od njih na odreenoj kartici, kako bi znali kada ete to pokazati.

17

Microsoft Powerpoint je program u kojem moete pripremiti cijelu prezentaciju. Nakon

toga moete laptop povezati sa projektorom kako bi i drugi vidjeli vau prezentaciju.

Rad na pitanjima
-

Zahvalite se onome ko je postavio pitanje

Ponovite pitanje

Odgovorite na pitanje najbolje to moete

Ponovo se zahvalite onome ko je postavio pitanje

http://www.dyslexia-college.com/presentation.html

Pisanje eseja
Za studente s disleksijom pisanje eseja predstavlja najvei izazov! Pribliavanje roka za
zavretak eseja je dovoljno da se doivi napad panike! Vae potekoe s organizacijom e
takoer dodatno oteati pisanje eseja. Dobar plan je neophodan i konceptualna mapa moe biti
od pomoi.
Postoji nekoliko vanih taaka o kojima treba voditi rauna:
-

Ponovite vae pitanje u uvodu.

Nemojte koristiti skraenice, npr., itd...

Pokaite da poznajete literaturu koja se odnosi na temu koju obraujete.

Obratite posebnu panju na nain pisanja referenci Harvard metoda?

Nemojte previe citirati.

Plagijat morate tano navesti reference koje ste koristili.

Dobar esej:
-

Daje odgovor na postavljeno pitanje.

Koriste se opisi kako bi se razmotrila odreena tema, ali ne trebaju biti sadrani svi
opisi.

Pokazuje da ste proitali najnovije knjige, lanke (koji su objavljeni u posljednjih 5

godina) a koji se odnose na zadanu temu.
18

Koristite kritiku analizu.

Dijagram ispod pokazuje kako da napravite plan za pisanje eseja.

Znaajni aspekti za pisanje eseja

1.Budite
kritini

2.Budite pozitivni.
Zaboravite na pravopis
do posljednje verzije
Kljune rijei
Fraze

Jedna ideja
per paragraph

PISANJE

5.Prezentacija
4.Okvirni
nacrt
Draft

Jasni argumenti

3.Plan konceptualna
mapa

Uvod
Jednostavne
reenice
reenice

Glavni dio

injenice datumi itd

Zakljuak

Detaljnije o nainu pisanja eseja moete pronai na sljedeim internetskim

stranicama:
http://www.dyslexia-college.com/essay.html
http://www.studygs.net/

19

Konceptualna mapa
Konceptualno mapiranje je tehnika za vizualiziranje veza izmeu razliitih pojmova, a
konceptualna mapa je dijagram koji pokazuje vezu izmeu razliitih pojmova. Pojmovi
su povezani sa strelicama, u razgranatu hijerarhijsku strukturu. Veza izmeu pojmova
je, radi lakeg razumijevanja, povezana frazama (nalaze se na strelicama) kao npr.
rezultira, odnosi se ili potrebno je.
esta je usporedba konceptualnih mapa sa umnim mapama. Razlika je to se
konceptualne mape baziraju na vezama izmeu pojmova, dok se umne mape baziraju
na stablastim strukturama i radialnim hijerarhijama.

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Konceptualne_mape

Koncept konceptualne mape

Glavne
teme

Pauk

Umna mapa

C-mapa

Kreativno
razmiljanje

Vizuelno
Cilj uenja

20

Prilikom crtanja konceptualne mape (C-mape) korisno je razmotriti nekoliko pravila:

Izgled papira je "landscape", vodoravan. Ovo je pozicija koja najbolje odgovara naem
vizuelnom polju.

Koriste se velika poetna slova.

Poinje se sa centralnom slikom teme.

Iz nje, granaju se linije tema koje se opet mogu podijeliti i na podteme.

Nakon toga iscrtajte linije od centra, jer one kreiraju ureenu sliku koju je lagano pratiti.

Pravilo 45 : Ne piite strmoglavo, poto je tekst sa nagibom veim od 45 teko proitati

i oteava pamenje gradiva.

Boje pomau da se neto lake zapamti.

Slike i crtei su veoma korisni: jedna slika moe vrijediti i stotinu rijei. Ne zahtjeva puno
pisanja i lake ju je zapamtiti.

Znakovi, ifre pomau u orijentaciji i interpretiranju informaciju.

Pravilna C- mapa:

21

Slike
Poetna
slova

Na liniji

C- Mapa
Simboli

Landscape
&, >,<,/<=

45

poloaj papira

Boje

Naglaavanje

itljive

Oznaavanje

Upotreba C - mape
1) Skicirajte zadanu temu na C-mapi
2) Upiite na svakoj od glavnih grana po jednu kljunu rije
3) Na svakoj od podgrana, upiite rije koja je se odnosi na razmatranje i
objanjavanje teme koja je povezana sa kljunom rijei

22

komunikacija
nedostatak

rijei

tretman
Poremeaji

slova

Alat
Elementi

porijeklo

olovka

gradivo

reenice
Pisanje

Alati

napisano
Forme
Istorija
svijet

pisai
stroj

slika
prolost, sadanjost,
buduost

odtampano

Izvor: Gyarmathy E: Education and lifelong learning. In: Smythe I: Dyslexia: A guide for adults.
www.includedyslexia.eu.

Uenje u paru izvan nastave i drugih organizovanih

aktivnosti
Uenje u paru moe biti organizirano ne samo kao dio rada u uionici, nego i kod kue.
Umjesto da uite sami, moete ponavljati, pripremati ispite i izvravati druge obaveze u paru
sa kolegom ili u maloj grupi.
23

Ne plaite se pitati vaeg kolegu da ui sa vama. Nemojte misliti da oni ne trebaju uiti u
paru zato to nemaju akademske potekoe. Uenje je obogaenao ako se odvija u
drutvenom kontekstu u kojem moete razmijeniti svoje miljenje u dijalogu s drugim
osobama. Svi mogu imati koristi jer ete saznati tue poglede na odreene stvari, uti ideje
drugih, te dobiti podsticaj.
Naravno, ako imate problema sa razumijevanjem nastavnog materijala, uenje u paru moe
biti od velike pomoi. Mnogi se ponekad osjeaju stigmatizirani kada pitaju za pomo, ali
vano je znati da ne trebate sami da obraujete sav materijal.
Izvor:

AAP Academic advancement program-

http://www.aap.ucla.edu/peer_learning/index.html

Rad u paru
Rad u paru moe biti uspjean kao i rad u veoj grupi. Ustvari, rad u paru je esto efikasniji,
jer ne morate sluati diskusije velikog broja razliitih lanova u grupi. Nedostatak je da se
raspravlja o materijalu samo s jednom osobom to ograniava broj povratnih informacija i
nedostaje podstrek i kreativnost koja je esto prisutna u grupi.
Ipak, redovni sastanci i rad u paru je moan alat koji e vam pomoi da zavrite zadatak.
Kao i kod veih grupa, budite jasni kada su u pitanju vai ciljevi. Ponekad se moe initi
previe formalno raditi u paru, razjasniti ko e koga nazvati ili kada ete se sastati. Vano je
da svi shvate tu obavezu ozbiljno. Studenti esto obaveze koje se odnose na rad u grupama
shvataju ozbiljnije nego individualni rad.
The Dissertation Workshop Website - http://www.dissertationworkshop.com/peersupport.html

24