FAKULTET

ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

DINAMIKA INDUSTRIJSKIH SUSTAVA

SKLOPNI APARATI
DIS.6. Funkcija, podjela i karakteristike sklopnih aparata

Prof. dr. sc. Zlatko Maljkovi

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2013/2014

Zagreb, 7.4.2014.

Funkcija sklopnih aparata kao komponenti

elektrinih postrojenja

Sklopni aparat: aparat namijenjen uklapanju i/ili prekidanju struje u

jednom ili vie strujnih krugova, tj. za uspostavljanje, odravanje i
prekidanje kontinuiteta ili diskontinuiteta strujnih krugova. Vre funkciju
uklapanja i isklapanja, pokretanja i regulacije, zatite i komande.

Sklopni aparati upravljaju radom ureaja za proizvodnju, transformaciju,

konverziju, prijenos i potronju elektrine energije.

Djelovanje aparata SKLAPANJE: promjena vlastite impedancije i

dielektrine vrstoe. To se postie u sklopkama i relejima time to se
otvaraju i zatvaraju kontakti, u osiguraima time to pregaraju rastalnice,
u odvodnicima prenapona time to se probijaju i gase iskrita i to
reagiraju nelinearni otpori

7.4.2014.

Podjela sklopnih aparata prema namjeni

7.4.2014.

rastavljai
sklopke
prekidai
pokretai
regulatori
osigurai
odvodnici prenapona
releji
pribor
sklopni blokovi

Uloga aparata

7.4.2014.

Rastavljai otvaranje i zatvaranje strujnih krugova zanemarivo malih

struja
Sklopke uklapanje i isklapanje struja normalnog napona
Prekidai uklapanje i isklapanje + uklapanje i prekidanje struja
kratkog spoja
Pokretai pokretanje motora ili putanje u pogon drugih troila
Osigurai taljenjem rastalnice automatski otvaraju strujni krug
Odvodnici prenapona zatita elektrinih postrojenja od
prenaponskih valova
Releji djeluju na druge ureaje pod utjecajem mjerene veliine
Pribor obuhvaa potporne i provodne izolatore, kabelske uvodnice,
otpornike, prigunice, kondenzatore, mjerne i signalne ureaje i drugo
Sklopni blokovi kompleksni ureaji sastavljeni od raznovrsnih
sklopnih aparata i pribora
4

Podjela sklopnih aparata prema funkciji

(sustavi gaenja luka)

7.4.2014.

Osnovna podjela sklopnih aparata prema

funkciji

Kontaktni - djelovanje vezano uz mehaniko

kretanje kontakata
Beskontaktni - nema mehanikog kretanja
kontakata
Hibridni - kombinacije kontaktnih i beskontaktnih
aparata
Luni pri djelovanju nastaje elektrini luk
Bezluni - sa zanemarivo malom energijom luka.

7.4.2014.

Podjela prema nainu kojim se upravlja prolazom

struje ili paljenjem i gaenjem luka

7.4.2014.

Rastalni i probojni rastalni osigurai i odvodnici prenapona gdje luk

nastaje pregaranjem tankih vodia i probojem iskrita
Kontaktni otporski prekidai - u poetku otvaranja premoteni su malim
otporom koji se naglo poveava, tako da se prije definitivnog prekida
struja smanjuje na neznatni iznos
Sinkroni prekidai - otvaraju kontakte u prvoj prirodnoj nultoki
izmjenine struje nakon isklopnog impulsa
Beskontaktni aparati s poluvodikim elementima - sadre upravljive
poluvodike ventile (tiristore)
Hibridni poluvodiki aparati serijska kombinacija dvaju brzih kontakata,
sinkroniziranih s promjenom polariteta, od kojih je jedan premoten
diodom i koji se prvi otvara u intervalu voenja diode, a odmah zatim i
drugi u intervalu blokiranja

Releji i okidai

Releji su automatski aparati koji pod utjecajem neke

mjerene fizikalne veliine (napona, struje, tlaka,
temperature) elektrinim putem djeluju na druge ureaje.
Otvaranjem ili zatvaranjem svojih kontakata prekidaju
napajanje elektromagneta u sklopniku, uzbuuju svitak
okidaa u sklopki ili prekidau
Okidai su upravljaki organi sklopnih aparata koji pod
utjecajem kontrolirane elektrine veliine mehanikim
putem oslobaaju njihove zaporne elemente i time
izazivaju otvaranje ili zatvaranje aparata.

7.4.2014.

Podjela sklopnih aparata prema naponu

Niskonaponski
Visokonaponski

Gornja granica napona niskonaponskih aparata za:

izmjeninu struju 1 kV
istosmjernu struju 1,2 kV

Danas imamo podjelu visokonaponskih aparata:

7.4.2014.

za srednje napone (3-35 kV)

za visoke napone (preko 35 kV do 400 kV)
za vrlo visoke napone (preko 400 kV)
9

Naprezanja u sklopnim aparatima i

aparaturama

Termiko naprezanje kontakata

Utjecaj elektrodinamikih sila na kontakte
Naprezanja u procesu prekidanja

7.4.2014.

10

Termiko naprezanje kontakata

7.4.2014.

o temperatura okoline
v zagrijavanje vodia
zbog njihova otpora
k zagrijavanje zbog
kontaktnog otpora
A i B vodii koji se
dodiruju
Termiko naprezanje ovisi o struji, ali i o naponu, o kojem
ovisi hoe li doi do paljenja luka.
Kratki spoj - velika struja, a time je i velika mogunost
zavarivanja kontakata. Kontaktna sila Fk ku Iu2 (ku = 0,06
kp/kA2 za bakar)
11

Elektrodinamike sile na kontakte

Elektrodinamika naprezanja ovise o konstrukciji - mogu u sluaju veih

strujnih udara opasno smanjiti kontaktni tlak ili ak otvoriti kontakt jer se
javljaju paralelne strujnice suprotnog smjera
POVOLJNO

NEPOVOLJNO

A nepomini kontakt
B pomini kontakt
F smjer djelovanja
elektrodinamike sile

Odbojne sile meu zatvorenim kontaktima nastaju

zbog neizbjene koncentracije struje na mjestima
stvarnog dodira. Odbojna sila koja se javlja
na kontaktu:

i 2 dL 0 i 2 R
Fk =
=
ln
2 dh 4
r
7.4.2014.

2r strujna staza
A pomini dio
B i C nepomini dijelovi
12

Naprezanja u procesu prekidanja

Naprezanja ovise o povratnom naponu i prekidnoj struji koji oteavaju

gaenje luka. Mjerilo za ovo naprezanje je prekidna snaga:

Ps = kU p I s
Up - efektivna vrijednost linijskog povratnog napona pogonske
frekvencije
k=1
za jednofazni sustav
k= 3
za trofazni sustav

7.4.2014.

Dinamika i termika naprezanja aparata prilikom uklapanja ovise u

prvom redu o uklopnoj struji koja se pojavljuje neposredno nakon
uklopa, te o naponu o kojem ovisi hoe li se meu kontaktima i na
kojem razmaku upaliti elektrini luk.

13

Procesi uklapanja i prekidanja struje

Pri sklapanju strujnih krugova javlja se meu kontaktima

aparata

elektrini luk

Uklopni luk javi se kad se kontakti priblie na probojni razmak

Isklopni luk nastaje prekidom metalnog dodira i traje do

trenutka gaenja

7.4.2014.

14

Elektrini luk istosmjerne struje

Gaenje nastupa kad se otpor toliko povea da struja

opadne da ne moe vie odravati stabilni luk

Up - napon paljenja
UA - napon luka
Ug - napon gaenja
tA - trajanje luka
7.4.2014.

15

Gaenje istosmjernog luka

Uvjet gaenja:
di/dt < 0 tj. struja se mora stalno smanjivati
Kako za krug vrijedi:

slijedi:

di
L
= ( E R i ) U A = UL
dt

UA > E Ri
to se postie npr. razvlaenjem luka!

7.4.2014.

16

Gaenje istosmjernog luka

Poloaj karakteristika UA i E-Ri za

sluaj nestabilnosti luka

UL<0

7.4.2014.

17

Elektrini luk izmjenine struje

Luk izmjenine struje se sam od sebe gasi u svakoj

nultoki struje
Ali, kako meu kontaktima ostaje vru i ionizirani
medij rezidualni stupac lako ponovno dolazi do
paljenja luka.
Definitivno gaenje luka se postie kad se
rezidualnom stupcu naglo povea otpor i
dielektrika vrstoa ime se onemogui ponovno
paljenje luka.

7.4.2014.

18

Gaenje izmjeninog luka

Shema uz tumaenje
gaenja izmjeninog luka
r

pA
C

R
i

Em = R i + L

di 1
+ iC dt
dt C

i = ir + iC
u p = r ir =
7.4.2014.

1
iC dt

Nadomjesna shema neposredno

nakon gaenja luka
19

Prijelazni povratni napon

Prijelazni povratni napon uz uvjet t = 0, up = -Ug

u p = Em ( Em + U g ) sin (0t ) + cos (0t ) e t

gdje su:
koeficijent priguenja:

1R

= +

2 L rC
kruna frekvencija povratnog napona:

0 =

7.4.2014.

1 1R 1

LC 4 L rC

20

Gaenje izmjeninog luka

ud probojni napon
up povratni napon
Za definitivno gaenje
luka treba rezidualnom
stupcu naglo poveati
otpor i dielektrinu
vrstou da bi se
sprijeilo ponovno
paljenje luka, tj.
probojni napon ud
mora biti stalno vii od
povratnog napona up.

u i

u
ud

ud
UA
UA

UA

Luk

Definitivno gaenje luka

7.4.2014.

Luk

Luk

Ponovno paljenje luka

21

Osnovne karakteristike aparata

7.4.2014.

Povratni napon i prekidna struja su glavni faktori koji oteavaju

prekidanje struje
Uz idealni prekida (do prekida struje otpor mu je nula, nakon
prekida otpor mu je beskonaan) bini su prirodni povratni napon i
prirodna struja kratkog spoja
U pogonu se javljaju prilike kad je povratni napon posebno velik:
prekidanje malih kapacitivnih struja neoptereenih vodova,
prekidanje malih induktivnih struja neoptereenih transformatora,
sklapanje kondenzatorskih baterija
Prekidna struja je mjerodavna za stupanj ionizacije prostora
(rezidualni stupac)
Prekidna struja je efektivna vrijednost simetrine komponente
struje u trenutku paljenja luka.
Najvea vrijednost prekidne struje je prekidna mo prekidaa,
odnosno sklopke
22

Osnovne karakteristike aparata

Produkt prekidne struje i povratnog napona je

mjerilo naprezanja aparata i naziva se
prekidna snaga PS = k U p I S

k=1
za jednofazni sustav
k = 3 za trofazni sustav

Najvea doputena prekidna snaga je

prekidna mo,
analogno pri uklopu
uklopna mo
7.4.2014.

23

Sustavi gaenja luka

Elektrini luk je povoljni isklopni element:

spreava prenagli prekid struje koji bi izazvao
previsoke prenapone te omoguava prekidanje
izmjenine struje u prirodnoj nultoki

Konstrukciju sklopnog aparata treba nainiti tako

da reducira trajanje elektrinog luka kako bi se
smanjilo njegovo razorno djelovanje

7.4.2014.

24

Sustavi gaenja luka

7.4.2014.

25

VN sklopni aparati

Prekidai

7.4.2014.

Uljni prekidai
Malouljni prekidai
Hidromatski prekidai
Pneumatski prekidai
Prekidai s plinom SF6
Plinotvorni prekidai
Prekidai s uskim rasporom
Vakuumski prekidai

Sklopke
Rastavne sklopke
Rastavljai i aparati za uzemljenje
Osigurai
Odvodnici prenapona
26

VN prekidai
T-prekida 400 kV
SF6 prekida

7.4.2014.

27

Malouljni i vakuumski SN prekidai

7.4.2014.

28

Oklopljeno postrojenje izolirano plinom SF6 (sumpornim

heksafluoridom)

7.4.2014.

29

Rastavljai

Rastavljai s porculanskim i silikonskim izolatorima

7.4.2014.

30

Rastavljai

7.4.2014.

31

Kompaktni sklopni moduli

metalom oklopljeni, plinom SF6 izolirani

Vakuumski prekida
Tropoloajna vakuumska rastavna
sklopka
Tropoloajni / dvopoloajni rastavlja
Uzemljiva iza vakuumskog prekidaa
Kapacitivni indikatori napona
Mogunost ugradnje senzora ili
mjernih transformatora
Mogunost ugradnje modula zatite
po izboru naruitelja

7.4.2014.

32

Kompaktni sklopni
moduli

2 vodna polja s rastavnim sklopkama i

1 trafo polje s vakuumskim prekidaem

7.4.2014.

33

Generatorski prekida 2000 MVA,

In=50 kA, IKS=210 kA

7.4.2014.

34

NN aparati
Podjela sklopnih
aparata niskog
napona

7.4.2014.

35

Prekidanje struje kratkog spoja u NN prekidau

a) normalnom
b) brzom

7.4.2014.

36

Karakteristika okidaa za prekidae

Nazivne struje
In1 = 100 A
In2 = 1600 A

t (s)
In1=100A

In1=100 A

7.4.2014.

37

O-t-CO-T-CO
Simboli O-t-Co i O-t-Co-T-Co se koriste za definiranje
sekvenci preklopnih operacija
O - iskljuenje;
t - vrijeme potrebno prekidau da ponovno moe djelovati (npr.
0,3 s za brzi ponovni uklop);
Co - ukljuenje nakon odgovarajueg vremena poslije
iskljuenja
T vrijeme potrebno prekidau i izolacijskom mediju za
regeneraciju i ponovno djelovanje radnog mehanizma (npr. 3
min)

7.4.2014.

38

Primjer tehnikih podataka

Osnovne tehnike karakteristike prekidaa ASM400
Nazivna struja

In (45C)

[A]

Broj polova
Pogonski napon

2, 3
~[V]

690

=[V]

250

[ Hz ]

50-60

[V]

3000

690V ~

[ kA ]

10/10

500V ~

[ kA ]

25/15

400V ~

[ kA ]

35/20

230V ~

[ kA ]

60/40

250V= (2p)

[ kA ]

40/30

VxxD
[ mm ]

225x140x125

Ue

Nazivna frekvencija
Ispitni napon 1 min. 50Hz

Nazivna prekidna mo
Icu / Ics (1)

Prekidna mo kod = struje

400

Osnovne dimenzije
(3-polna, vrsta izv, prikljunice prednje)

1)

Icu nazivna granina prekidna mo

Ics nazivna pogonska prekidna mo
Icm nazivna kratkospojna uklopna mo
7.4.2014.

Prema IEC EN 60947-2

Icu - Slijed O-t-CO
Ics - Slijed O-t-CO-t-CO

Prema propisima vrijednost cos

u ovisnosti od Icu i Ics iznosi:
cos =0,30 za 10kA < Icu 20kA
cos =0,25 za 20kA < Icu 50kA
cos =0,20 za 50kA < Icu
39

Niskonaponski kompaktni prekidai novije izvedbe

TRHNIKE KARAKTERISTIKE
(iz kataloga firme KONAR Niskonaponske sklopke i prekidai)

7.4.2014.

40

Niskonaponski kompaktni prekidai novije izvedbe

TRHNIKE KARAKTERISTIKE
(iz kataloga firme KONAR Niskonaponske sklopke i prekidai)

7.4.2014.

41

Prekida KN800-HE
KRIVULJE DJELOVANJA

7.4.2014.

42

Prekida KN125-HM

7.4.2014.

KRIVULJA DJELOVANJA
termomagnetska zatita

43

Niskonaponski kompaktni prekidai starije izvedbe

TRHNIKE KARAKTERISTIKE
(iz kataloga firme KONAR Niskonaponske sklopke i prekidai)

7.4.2014.

44

Prekida E 100
NAZIVNE I STRUJE PODEENJA TERMOMAGNETNIH OKIDAA

1) Vrijednosti

se odnose na izmjeninu struju.

Za istosmjernu struju treba pomnoiti odgovarajue vrijednosti sa 1,5.
7.4.2014.

45

Grebenaste sklopke

7.4.2014.

46

Motorska
zatitna sklopka
1 tropolna proradna
krivulja
2 dvopolna proradna
krivulja sa zatitom od
nestanka faze

7.4.2014.

47

Karakteristike djelovanja zatitnih ureaja

1 prekida
2 rastavna sklopka
3, 4, 5 osigurai
tsf trajanje otvaranja
sklopke potaknute
osiguraem
It0 struja preuzimanja
Itr struja prijelaza
Isc struja kratkog spoja
0,9tsf

It0 Itr Isc2

7.4.2014.

Isc
48

Osigurai

Karakteristika
obinog i
tromog
osiguraa

I / In
TROMI OSIGURA

OSIGURA

t
7.4.2014.

49

Primjer neadekvatne zatite zaleta motora

I bimetalni
relej i tromi
osigura
iskljuili bi
pogon s
asinkronim
motorom s
tekim
zaletom

I/In

BIMETALNI RELEJ

TEAK ZALET

OSIGURA

TROMI OSIGURA

NOMINALNI TERET

t
SEKUNDE

7.4.2014.

MINUTE

50

FAKULTET
ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

Dodatna pojanjenja

ZA ONE KOJI ELE ZNATI VIE

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

7.4.2014.

Teorija kontakta
HOMOGENI MATERIJAL

SPOJ

struja
otpor = UAB / struja
teorijska kontaktna povrina
mehanika kontaktna povrina
elektrina kontaktna povrina

struja

okaljani
film

Veliina dodirne plohe koja

se ostvaruje na vie mjesta
kontakta ovise o finoi
obrade i materijalu
Kontaktni otpor ovisi o sili, a
ne o prividnoj (teorijskoj)
kontaktnoj povrini.

Oteena povrina kontakta

teorijska kontaktna povrina

dodirna ploha kontakta

7.4.2014.

52

Kontaktni otpor sklopnih aparata Rk

Bez obzira kako paljivo izveli kontakt nikada nije cijela kontaktna
povrina u dodiru, nego je dodir samo u nekoliko toaka. Prilikom
ukljuivanja, pod pritiskom, dolazi do plastine deformacije, kontaktna
ploha raste, smanjuje se otpor kontakta. Zbog nesavrenosti kontakta
dolazi do dodatnog pada napona na kontaktu a time i do mjestiminog
zagrijavanja kontakta. Taj dodatni otpor nazivamo prijelazni otpor
odnosno kontaktni otpor. Kontaktni otpor jest razlika izmeu otpora
kombinacije kontakata i otpora homogenog vodia

Kontaktni otpor je
suma slojnog i
provlanog otpora:

Rk = Rs + Rp

7.4.2014.

53

Provlani otpor Rp i slojni otpor Rs

Provlani otpor Rp - ni precizno obraene kontaktne povrine ne mogu biti
potpuno glatke pa se stoga dodiruju samo u pojedinim izboinama
, m - specifini otpor
H, N/m2 - tvrdoa kontakta
F, N sila, kontaktni pritisak

Rp =

H
2

= kp

1
F

Slojni otpor Rs - posljedica je slabo vodljivih stranih slojeva na dodirnim

plohama koji potjeu od neistoa, sredstva za podmazivanje ili kemijskih
spojeva.

H ks
Rs =
=
=
2
a
F
F

, m2 specifini slojni otpor (za metale oko 10-12 m)

a, m - polumjer dodirne povrine

U aparatima slabe struje zbog malog pritiska prevladava slojni otpor, a u
aparatima jake struje provlani.
7.4.2014.

54

Svojstva kontaktnih materijala

Mali kontaktni otpor

Loa zavarljivost

Neznatno nagaranje od elektrinog luka
Mali otpor omoguuje trajno voenje normalnih pogonskih struja bez
prekomjernog zagrijavanja.
Teko zavarivanje trai se od kontakata koji moraju trenutno voditi ili
povremeno uklapati abnormalno velike struje (kratki spoj).
Slabo nagaranje posebno je vano za lune kontakte na koje se prebacuje
korijen luka u procesu prekidanja.

Radni kontakt mirni kontakt

preklopivi kontakt

Kontakti:
MALI

7.4.2014.

SREDNJI

VELIKI

55

Skupine materijala za izradu kontakata

isti metali
Legure
Sinterirane kombinacije (ovise o nainu izrade i strukturi materijala)

isti metali:

Bakar (Cu) nije prikladan za trajno zatvorene kontakte, ali se
primjenjuje za klizne kontakte u aparatima bez intenzivnog luka

Srebro (Ag) za trajno voenje struje, ima svojstvo rekuperacije
(ponovno taloenje isparenog metala na kontaktne plohe u zraku) koja
omoguuje da se povea elektrina trajnost aparata.
Legirani materijali imaju bolje mehanike osobine i veu kemijsku
otpornost, ali niu elektrinu vodljivost i talite, a to su Ag-Ni, Ag-Cd,
Ag-Pd i drugi
Srebro (Ag) - poviena temperatura rekristalizacije i otpornost na habanje
Kadmij (Cd) - poveana otpornost na habanje i otpornost na zavarivanje
Paladij (Pd) - smanjuje utjecaj sumpora (30-60%), bolji od Ag, jeftiniji od Rh
Rodij (Rh) - plemenit, tvrd - za prevlake
7.4.2014.

56

Dijagram trajnosti kontakata sklopnika

Broj sklopnih ciklusa

ovisnost broja sklopnih ciklusa o jakosti isklopne struje

107

106

105

104

7.4.2014.

10

100

1000 A
Isklopna struja
57

Prekida NH 1250

NAZIVNE I STRUJE PODEENJA

TERMOMAGNETNIH OKIDAA

7.4.2014.

58

Prekida E 400

E 400 ima elektroniki okida

7.4.2014.

t (s)

KRIVULJA DJELOVANJA

I1

In
59

Prekida ASM 400

KRIVULJA DJELOVANJA

a - toplinski okida: hladno stanje

b - toplinski okida: toplo stanje
c - magnetni okida: I2 = 10.I1 (I2 = 4.I1)
e - trajanje prekidanja prekidaa
NAZIVNE I STRUJE PODEENJA
TERMOMAGNETNIH OKIDAA

1) Vrijednosti se odnose na izmjeninu struju. Za istosmjernu

struju treba pomnoiti odgovarajue vrijednosti sa 1,5

7.4.2014.

60

Prekida ASM 400

ELEKTRINA SHEMA

7.4.2014.

P prigradnja na prednjoj strani prekidaa

L prigradnja na lijevoj strani prekidaa
D prigradnja na desnoj strani prekidaa
Do prigradnja na donjoj strani prekidaa
S prigradnja na stranjoj strani prekidaa
f vrsta izvedba prekidaa
KSm krajnja sklopka motora
M elektromotorni pogon
K1-K2 pomone sklopke
SK1 pomone sklopke za
signalizaciju djelovanja zatite
OI okida isklopni
OP okida podnaponski
O tipkalo za isklapanje
I tipkalo za uklapanje
Q prekida

61

Krivulja ograniavanja prekidaa ASM 100

Karakteristika proputenih struja

7.4.2014.

62

Primjer tehnikih podataka Fixed MCCB (GM1-630)

AC 690V, 50/60HZ, 10-1250A
Frame size current

630

Rated current(A)

400,500,630

Rated insulation voltage(V)

800

Rated impulse withstand voltage(V) Uimp

Rated operational voltage(V)

300/400/415/690

Arcing distance(mm)

100

Number of poles

Breaking capacity code

630

630

630

630

AC
380V/400V/415V

35

50

70

35

AC 690V

12

13

12

17,5

25

35

17.5

6.5

Frame size rated current(A)

Rated ultimate short-circuit
breaking capacity lcu(KA, RMS).
Test sequence: O-t-Co
Rated service short-circuit
breaking capacity lcs(KA, RMS).
Test sequence: O-t-Co-t-Co

7.4.2014.

AC
380V/400V/415V
AC 690V

63

Primjer tehnikih podataka prekidaa i rastavne sklopke (uinski rastavlja)

Circuit-breaker, switch-disconnector for 1000 V AC, 3 pole
Circuit-breakers
NZMH2, N2 NZMN3

NZMH4, N4

max. 250 A max. 630 A max. 1600 A

Rated operational voltage

Rated uninterrupted current
Rated short-circuit making capacity
up to 1000 V 50/60 Hz
Rated short-circuit breaking capacity Icn
Icu to IEC/EN 60947 operating sequence O-t-CO Icu kA
Ies to IEC/EN 60947 operating sequence O-t-CO-t-CO
Rated making and breaking capacity
Rated operational current AC-1
Rated insulation voltage

Ue V AC
Iu A

1000
250

1000
630

1000
1600

Icm kA

17

17

40

Ics kA

3
3

10
10

20
15

A
Ui V

250
1000

630
1000

1600
1000

Iu A
Icw kA

250
3.5

1600
25

Ie A
Ui V

250
1000

1600
1000

Switch-disconnectors
Rated uninterrupted current
Rated short-time withstand current
Rated making and breaking capacity
Rated operational current AC-22/23A
Rated insulation voltage
7.4.2014.

64

Sklapanje bez tranzijenata

Postoji novi naini prekidanja i ukljuivanja tereta

(pogotovo onih koje treba esto preklapati, kao
npr. kondenzatorskih baterija) s neznatnim
sklopnim tranzijentima

7.4.2014.

65

Poluvodiki prekidai

Patentiran pristup se sastoji od

sustava mehanikih kontakata
za voenje struje u zatvorenom
i elektrine izolacije u otvorenom
poloaju te aktivnim diodnim
stogom za vrijeme prekida i ukljuenja.

Mehanika sklopka se sastoji od etiri sklopke u H- mostu pri

emu slog dioda ujedinjuje dva paralelna smjera protjecanja
struje. Na taj nain je omoguen prekid struje samo jednim
diodnim slogom po fazi bez obzira u kojem smjeru tee struja.

Dioda se isklopi u otvorenom poloaj u kojem ne vodi struju.

Stoga se dioda ne treba posebno dimenzionirati za impulsni
prenapon ili za vanjsko hlaenje.

7.4.2014.

66

Usporedba standardnih i poluvodikih

prekidaa
Standardni prekidai

prekid luka
erozija kontakata i otvora
sloena izvedba pretvarake komore
odsijecanje periode struje

Poluvodiki pretvarai

7.4.2014.

mehanike sklopke i dioda

smanjena masa
ugraen automatski sustav za vlastito odravanje
prirodan prekid struje
67

Naelo rada poluvodikih prekidaa

Za vrijeme prekida, struja kroz mehanike kontakte mora biti

komutirana prema diodnom slogu. Kako bi bila mogua brza
komutacija od mehanikih kontakata prema diodnom slogu,
rabi se sinkronizacijska jedinica.
Sinkronizacijska jedinica izraunava kada e zapoeti rad
kontakata kako bi se kontakti sklopili pri struji to blioj
vrijednosti nula zbog postizanja bre komutacije od mehanikih
sklopki prema spoju dioda.
Rabi se jedan radni mehanizam po fazi radi nadoknade
vremena pri prolasku struje kroz nulu, na primjer jako
asimetrine struje kratkog spoja. U svrhu velike preciznosti
pokretanja kontakata i visoke pouzdanosti, koristi se posebni
digitalno upravljan servomotorni radni mehanizam.

7.4.2014.

68

Slijed otvaranja kontakata u H - mostu

Slijed otvaranja je prikazan na slici. Tijekom uklopnog stanja, sva etiri

kontakta su zatvorena. Pri isklapanju se detektira smjer struje i odluuje
slijed isklapanja kontakata. Ako struje tee kao na slici., kontakti 2 i 3 se
prvi isklapanju. Kada struja promijeni smjer, dioda pone s blokiranjem, i
struja se prekida u stvarnom poloaju nula bez prethodnog odsijecanja
poluvala struje.
Izbjegnuto je ponovno paljenje jer su kontakti 2 i 3 za vrijeme zadnje
poluperiode stvorili dovoljan zrani otvor. Kontakti 1 i 4 se otvaraju kada
je dioda u stanju blokiranja i time dobivamo otvoren strujni krug.
Ako se prekid dogodi u suprotnom smjeru, kontakti se otvaraju u
obrnutom poretku.

7.4.2014.

69

Slijed ukljuivanja kontakata H - mosta

Pri ukljuenju se rabi suprotan

slijed u usporedbi sa slijedom
pri isklapanju. Mjeri se napon
du kontakata i sinkronizira se
sklapanje kontakata u odnosu
na napon.

Slijed uklapanja je prikazan na slici.

U poetku s isklopljenim kontaktima je krug izoliran (a). Odmah nakon
prolaska napona kroz nulu uklapaju se prvi kontakti tako da je dioda u
stanju blokiranja (b). Nakon sljedeeg prolaska napona kroz nulu, dioda
poinje voditi u propusnom smjeru (c). Tada se zatvaraju i zadnji kontakti
te na taj nain omoguuju struji jo jedan smjer uz onaj smjer kroz diodu
(d). Ovo rezultira ostvarenjem kontakata bez pojave luka pri naponu
nula.
7.4.2014.

70

Zakretni sustav kontakata

Mehanika izrada H - mosta je ostvarena preko zakretnog

sustava kontakata. Na slici je prikazan slijed isklapanja.

Ovaj radni mehanizam ima zakretni izlaz koji se moe izravno

spojiti na kontaktni sustav bez vanjskih ureaja ili dodatnih
spajanja.

7.4.2014.

71

Prednost poluvodikog prekidanja

7.4.2014.

Sulfur Hexafluoride (SF6)

sumporni heksafluorid
PREKIDANJE PREKIDAEM S PLINOM SF6

STRUJA (A)

Postoji razlika izmeu

djelovanja dvaju prekidaa diodnog i plinskog prekidaa.
Diodni prekida faznu struja u
stvarnom stanju nula, dok
plinski prekida odsijeca
struju u posljednja dva
poluvala do nule prije stvarne
vrijednosti struje nule.
To je rezultat injenice da
preostala dva prekinuta
poluvala, sada spojena
u seriju, imaju znatan
napon luka koji tjera
struju prijevremeno
na nulu.

PREKIDANJE POLUVODIKIM PREKIDAEM

STRUJA (A)

72

Usporedba struja i napona pri uklapanju sa

SF6 i poluvodikim prekidaima

Napon i struja uklapanja

kondenzatorsog sklopa s
prekidaem plinom
izoliranim SF6 i s diodnim
prekidaem. Oigledno je
da je uklopna struja s
diodnim prekidaem
znaajno smanjena.

Uklapanje
kondenzatorsog sklopa u
protuspoju. Ova
konfiguracija moe dati
jako velike struje
uklapanja ako je
impedancija izmeu
kondenzatora jako niska
budui da e ve nabijeni
kondenzator djelomino
isprazniti i napuniti
nenabijen kondenzator.
Nema velikih struja
ukljuenja niti prijelaznih
prenapona kod diodnih
prekidaa.

7.4.2014.

73

Ukljuivanje i iskljuivanje kondenzatorskog

sklopa za kompenzaciju jalove snage

Umjesto upravljanja radom dananjih prekidaa dva puta na

dan, s diodnim prekidaem je mogue upravljanje svaki sat i na
taj nain bolje praenje kolebanje tereta. Na taj se nain u
mrei smanji reaktivan tok struje i tako smanjuju gubici u
sustavu.

7.4.2014.

74

Sklapanje kondenzatorskih baterija posebnim sklopom

Pri prolazu struje kroz nulu iskljuuje se C, nadalje struja ide kroz diodu C; kod suprotnog
smjera struje dioda ne doputa prolaz struje, pa raste napon na C. Kontakt B se otvara
prije nego se postigne maksimalni napon (10 ms poslije struje =0). Napon se rasporeuje
na oba prekida B i C i prekidanje se okonava.
Pri uklapanju A je otvoren a C zatvoren. Kontakt B se zatvara kad je dioda A u blokirnom
modu. Kad dioda pree u provoenje potee struja kroz B i C, i prije promjene smjera
struje ukljuuje se A

CIRED2007_0665_paper.pdf

7.4.2014.

75