KAKO POMOI UENIKU DA UKLJUI SVOJ MOZAK

Svjetlana Koli-Vehovec
Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za psihologiju

Uiti znai otkrivati ono to ve znate.

Raditi znai pokazivati da to znate.
Pouavati znai podsjeati
druge da to znaju jednako kao i vi.
Richard Bach
SAETAK
Polazei od razmatranja naina funkcioniranja mozga, nastoji se
odgovoriti na pitanje zato uenici teko ue fizike sadraje, te predlau
naini da se to uenje uini lakim, ali i efikasnijim. Naglasak se stavlja na
dva razliita oblika pamenja sadraja simboliko i predodbeno, te na
vanost njihovog povezivanja. Dvostruko kodiranje informacija predstavlja
aktivno rabljenje postojeeg iskustva uenika i omoguuje razumijevanje
sadraja, odnosno izgraivanje novih znanja. Ova pitanja stavljaju se i u
kontekst razvojnih promjena u miljenju, od konkretnog ka apstraktnom
rezoniranju, te individualnih razlika meu uenicima u prolaenju kroz ove
razvojne promjene. Sve navedene imbenike uspjenog uenja komentira se
i kao vane izvore motivacije.

SPECIJALIZACIJA MOZGOVNIH HEMISFERA

Posljednjih nekoliko desetljea dvadesetog stoljea obiljeile su
znaajne znanstvene spoznaje o organu uenja mozgu. Golemi kapaciteti
mozga mogu se iskoristiti tek pomou uenja. to netko moe bolje uiti to
je nuno inteligentniji. Znanstvene spoznaje o nainu funkcioniranja mozga
daju nam izuzetno znaajne smjernice kako organizirati vlspecijalizaciji
dvaju mozgovnih hemisfera (Gazzaniga, 1985; Levy, 1974).
Desna je hemisfera organizirana u relativno nezavisne funkcionalne
jedinice koje rade paralelno, esto izvan svjesne kontrole. Za to vrijeme
lijeva hemisfera pokuava interpretirati ove operacije. ak i onda kada se
53

osoba ponaa naizgled besmisleno, lijeva hemisfera nalazi naine da tom

ponaanju pripie neko znaenje. Zbog paralelnog procesiranja desna
hemisfera pristupa iskustvu holistiki, dok lijeva hemisfera procesira
informacije analitiki, dio po dio. Zato je lijeva hemisfera specijalizirana za
obradu jezinih i drugih simbolikih informacija, a desna hemisfera za slike
i analogije. Jezine i druge simboloke informacije razumijemo samo ako
smo prethodno nauili njihovo znaenje, odnosno ako desna hemisfera
moe pronai sliku s kojom moe povezati neki simbol npr. rije.
Razumijevanje rijei pet i broja 5 ne podrazumijeva se samo po sebi.
Naime, rije pet i broj 5 ima toliko malo veze s neim u stvarnosti to se
pojavljuje petorostruko, kao to ni rije lopta ne podsjea na loptu u
stvarnosti. Meutim, ako nam netko pokae otvorenu aku s pet prstiju
odmah razumijemo to to znai, jer sliku koji prerauje desna hemisfera,
lijeva odmah povezuje s verbalnom etiketom pet i brojem 5. Zato je teko
pamtiti simbole (rijei, brojeve i dr.) ako ne posjedujemo prethodna znanja s
kojim te simbole moemo povezati.
Ukljuivanje desne hemisfere izuzetno je vano jer je veliki dio naeg
prikupljenog dosadanjeg znanja uskladiteno u obliku slika odnosno
predodbi u dijelu pamenja kojeg zovemo epizodiko pamenje (Eysenck i
Keen, 1995). Djeca lako pamte dogaaje u kojima su sudjelovala, ako
razumiju to se dogaalo: lako e se dosjetiti svog prolog roendana, ali e
imati problema s pamenjem datuma svog roenja. Zato je dobro smisao
neke formule objasniti slikovito ili pomou eksperimenta upeatljivi
eksperiment uenici e sigurno upamtiti, tim vie ako ga sami izvedu.
Ovakav nain posredovanja informacija primjeren je nainu funkcioniranja
mozga, jer informacije istovremeno dobivaju i lijeva i desna hemisfera
mozga. Ako se obraamo samo jednom suradniku u mozgu, vlasniku
mozga je teko shvatiti te polovine informacije. On misli da su teke ili da
nema dobro pamenje.
to se dogaa kada pokuavamo shvatiti neku rije? Ako uenik
proita rije kua, on e je razumjeti jer lijeva hemisfera prima rije dio po
dio (slovo po slovo) i spaja ih u rije, a istovremeno desna hemisfera
pretrauje u svojoj arhivi i kada pronae sliku kue, uenik zna to napisana
rije znai. Isto tako e uenik moi razumijeti pojam elektriciteta, ako
desna hemisfera moe tu rije povezati npr. s munjom ili s naelektriziranom
kosom.

54

Slika 1. Procesiranje lijeve i desne hemisfere mozga

(lijeva hemisfera elektricitet, desna hemisfera munja)

Ako u arhivi desne hemisfere nema odgovarajue slike ili iskustva, ne

razumijemo to rije znai i javlja se osjeaj nelagode zbog bezuspjene
potrage. Ako neka poruka sadri mnogo takvih nejasnih rijei, postat emo
jasno frustrirani. Npr. dvije relativno jednostavne zakonitosti uspjenog
govorenja mogu se izraziti vrlo komplicirano: Relativna efikasnost
kumuliranih komunikacijskih supstrata bazira se na funkcionalnoj relaciji
izmeu apsolutnog kapaciteta recipijenta i kvantitativnog tezaurusa
plasiranih informacija.
esto zanemarujemo nain rada naeg mozga, pa sebi ili drugima
(uenicima) pogreno rasporeujemo posao. Zapoljavamo iskljuivo lijevu
hemisferu mozga (sluimo se iskljuivo jezikom i drugim simbolima), dok
je desna besposlena. Posljedica toga je da ne razumijemo kako napraviti
posao, odnosno rijeiti zadatak, pa smo frustrirani i nemotivirani za
rjeavanje takvih zadataka.

NAINI UENJA
1. Prirodno ili nenamjerno uenje
Mala djeca nemaju nikakvih problema s uenjem. Bez napora ue
bacati i hvatati loptu, baratati telefonom, govoriti materinjim jezikom i
beskrajno puno drugih stvari. Njihova znanja i vjetine izuzetno se brzo
razvijaju. Odrasle se osobe, pak, esto ale na loe pamenje, odnosno na
mnotvo informacija koje moraju upamtiti. Uenje djece je brzo i lako jer
uglavnom ue nenamjerno: pamte sva svoja iskustva koja mogu razumjeti,
posebno ona koja su vana za preivljavanje. Dijete e diranje vrueg
tednjaka odmah povezati s osjeajem boli koje izaziva opekotina i
vjerojatno nee vie dirati tednjak. Djeca isto tako lako pamte ono to ih
zanima npr. pjesme koje sluaju na radiju ili imena nogometaa svog
omiljenog kluba.
55

2. kolsko uenje namjerno uenje

Iako i kolska djeca i odrasli takoer ue nenamjerno, oni esto nastoje
i namjerno upamtiti odreene informacije. Namjerno uiti znai da neto
ine da bi eljenu informaciju upamtili. Uglavnom se oslanjaju na
ponavljanje onog to ele upamtiti. Ponavljajui npr. rije transformator
uenik je nastoji zapamtiti. Dok to ini ova se rije zadrava u njegovom
kratkotrajnom pamenju. Da bi ta informacija prela u dugotrajno pamenje,
potrebno ju je ponoviti i vie od dvadeset puta. Ovoliko ponavljanje
uenicima je dosadno pa esto od toga odustaju, uenje doivljavaju kao
teko, a sebe procjenjuju glupim.
3. Uenje primjereno nainu funkcioniranja mozga inteligentno
uenje
Umjesto dvadeset i vie doslovnih ponavljanja samo nekoliko
inteligentnih ponavljanja imat e isti efekt na uenje, i k tome mnogo vee
zadovoljstvo, jer e uenje biti bre i biti e smisleno. Inteligentna
ponavljanja su ona u kojima su ukljuene obje mozgovne hemisfere. Nakon
to uje rije transformator, naziv e moi lake upamtiti ako moe pronai
neku asocijaciju koja slino zvui npr. aligator, a znaenje rijei e
razumjeti ako zamisli kako aligator mijenja hranu koju zagrize u manje
komade, kao to transformator mijenja struju visokog napona u nii napon
(Slika 2.). Jo e bolje razumjeti ako u knjizi moe vidjeti sliku
transformatora i proitati analogiju koja objanjava kako transformator radi.
Tada uenik ui s razumijevanjem, odnosno izgrauje vlastito znanje.

56

POTICANJE RAZUMIJEVANJA
Razumjeti znai novo znanje povezati sa starim. S obzirom da je
postojee znanje u velikoj mjeri u obliku upamenih ivotnih epizoda,
povezivanje novih informacija s postojeim predodbama u pamenju
omoguava razumijevanje. Uenikovo razumijevanje neke ideje ovisi o
tome s koliko drugih ideja u pamenju je povezana, o prirodi i snazi tih veza
i o koherentnosti (strukturi) uenikovog znanja.
Uenici se stalno susreu s novim informacijama, izgrauju nove
veze meu idejama i reorganiziraju postojee, pa je njihovo razumijevanje
dinamiko i promjenjivo. Uspostavljeni odnosi izmeu ideja nisu svi
jednako valjani i cilj je pouavanja fizike razvoj onih pojmova koji imaju
najveu valjanost i korist za uenike. Uenici esto smatraju da istovremeno
javljanje dvaju pojava znai da jedna uzrokuje drugu, pa npr. mogu misliti
da oblaci uzrokuju kiu. Razumijevanje stvarnih uzronih odnosa je
valjanije i istinitije od spoznaje o istovremenoj pojavnosti. Korisnije je da
uenici razumiju atmosferske uvjete koji uzrokuju kiu nego da znaju da je
oblano kada kii.
Razumijevanje se razvija kada uenici stvaraju nove veze meu
idejama, te kada osnauju postojee i reorganiziraju postojee veze u
pamenju. Carpenter i Lehrer (1997) navode da se razumijevanje razvija kao
rezultat pet mentalnih aktivnosti:
1. Stvaranje veza izmeu ideja
Uenik stvara (konstruira) znanje onda kada pokuava povezati novu
ideju s onima koje ve od prije razumije, odnosno uklopiti novu ideju u
postojeu mreu znanja. Npr. profesor je osmozu uenicima objasnio
primjerom osmoze kod posoljenog mesa koje puta vodu.
2. Primjena znanja u novim situacijama
Intelektualne vjetine kao to je raunanje ili zakljuivanje razvijaju se
kroz proces rjeavanja problema, jer tada uenici bolje razumiju kada i
kako primijeniti nauene vjetine. Npr. djevojica koja je u koli uila
kako se pravi dizano tijesto razumjet e da se majin biskvit nije digao
jer je majka zaboravila u njega staviti praak za pecivo.
3. Razmatranje iskustva
Svjesno razmatranje vlastitog ili tueg iskustva pospjeuje
razumijevanje neke ideje ili principa. Npr. trinaestogodinji su djeaci,
nakon duljeg razmatranja lanca, zupanika i pedala na starom biciklu s
57

tri brzine, doli ocu i sretno uzviknuli Sada znamo zato je tee
pedalirati u treoj brzini kada ide sporo i odveli ga do bicikla pa mu
objasnili to su shvatili o odnosu zupanika i brzine.
4. Komuniciranje znanja
Uenici komuniciraju znanje kada ideju nastoje objasniti nekom drugom
na bilo koji nain verbalno, putem slike, dijagrama ili modela. Da bi
mogli objasniti ideju ili postupak, oni sami moraju prepoznati njena
osnovna obiljeja i proces kojim su sami spoznali ta obiljeja. Kada su
to u stanju, onda mogu istu ideju objasniti na vie razliitih naina (npr.
kroz vie primjera), a svako novo objanjenje predstavlja daljnje
razmatranje same ideje.
5. Aktivno stjecanje znanja
Aktivnost u uenju moe se oitovati kroz uenikovo aktivno nastojanje
da nove ideje povee s onima koje ve zna, ali se aktivnost uenika
moe i potaknuti njegovim aktivnim ukljuivanjima u zadane aktivnosti,
kao to je izvoenje eksperimenta i razmatranje zato je ishod
eksperimenta upravo takav kakav jest.
RAZVOJNE PROMJENE U NAINU UENJA I RAZUMIJEVANJA
Nain uenja i razumijevanja odreen je specifinim nainom
kognitivnog funkcioniranja u razliitim razvojnim fazama. Jedna od
najee navoenih teorija spoznajnog razvoja je teorija Jeana Piageta
(Flavell, 1963) (Slika 3.).

58

Slika 3. Faze spoznajnog razvoja prema J. Piagetu

Formalne
operacije
Konkretne
operacije

Predoperaciona

Senzomotorna
0
O

1 2
S N

3
O

4 5 6
V N A

8 9 10 11 12 13 14 15 god
K O L A
F I Z I K A

U najranijem djetinjstvu, do dobi od dvije godine, glavne promjene

deavaju se u senzornom i motornom funkcioniranju, odnosno u sposobnosti
spoznavanja konstantnosti objekata koji dijete okruuju i motornim
ovladavanjem okolinom. To ovladavanje je djelomino posljedica izgradnje
mentalnih reprezentacija objekata i djetetovih doivljaja. Period nakon
druge godine pa do polaska u kolu obiljeen je usvajanjem i
unapreivanjem upotrebe jezika, koji pomae djetetu u formiranju pojmova,
ali zakljuivanje djeteta je temeljeno samo na jednom obiljeju npr. crveni
objekti ili metalni objekti. U dobi oko 7 godina dijete postaje sposobno za
izvravanje multiplih klasifikacija. Miljenje se poinje odvijati kroz
mentalne operacije, koje Piaget opisuje kao sposobnost misaonog
manipuliranja mentalnim reprezentacijama objekata. Dijete moe zamiljati
postupke s objektom i anticipirati rezultate tih postupaka. Operaciono
miljenje zamjenjuje impresionistiki skok od podataka prema zakljuku
karakteristian za prethodnu fazu. Razliite logike operacije dijete obavlja
iskljuivo s konkretnim objektima ili njihovim mentalnim reprezentacijama.
Npr. do ove faze dijete vam ne moe odgovoriti kakva je druga strana
mjeseca koju ne vidi, ali u ovoj fazi dijete moe mentalno rotirati sliku
mjeseca i odgovoriti da je mjesec vjerojatno isti i s druge strane.
U fazi formalnih operacija, koja pokriva period od otprilike 11 do 14
godina, djeca su u stanju logiki razmiljati rabei apstrakcije tj. ono to je
59

mogue, a ne samo ono to je ovdje i sada. Mogu razmiljati znanstveno:

zakljuivati, interpretirati i razvijati hipoteze. Njihovo miljenje postaje
fleksibilno. Mogu razmiljati npr. o moguim odgovorima na pitanje zato
auti uspori i stane nakon to ga gurnemo i pustimo. U ovoj dobi se poinju
u osnovnoj koli pouavati spoznaje iz prirodnih znanosti, a meu njima i
fizike. Meutim, da bi adolescent mogao razumjeti fizikalne principe nuno
je prethodno iskustvo direktnog i unutarnjeg manipuliranja objektima, npr.
da bi shvatio princip djelovanja poluge nuno je da je imao iskustvo
njihanja na njihaljki ili slina iskustva.
Prelazak iz jedne faze kognitivnog razvoja u drugu javlja se kod
razliite djece u razliito vrijeme, pa ako dijete ima 11 godina to automatski
ne znai da to dijete rabi formalne operacije. Ovaj nain razmiljanja razvija
se samo kroz iskustvo i sazrijevanje, koji se razlikuju od djeteta do djeteta.
Ovu injenicu uitelji moraju stalno imati na umu. Tip logikog razmiljanja
koji rabe uitelji moe biti iznad mogunosti razmiljanja djeteta.
Istraivanja pokazuju da se kompleksnost miljenja mijenja sve do 17
godina i nema sumnje da se neki oblici miljenja mijenjaju i nakon toga. To
znai da moramo biti oprezni u procjeni nivoa kognitivne zrelosti koju
oekujemo od svojih uenika.
Proces kognitivnog razvoja potaknut je procesom traenja ravnotee
izmeu onog to dijete trenutno percipira, zna i razumije i onog to vidi u
novom fenomenu, iskustvu ili problemu. Ako pomou trenutnih kognitivnih
kapaciteta dijete moe razumjeti novu situaciju, nema neravnotee, ali ako
ne moe, nastaje neravnotea i potreban je neki intelektualni rad da se opet
uspostavi ravnotea, odnosno da se dijete adaptira na novu situaciju. Ova
adaptacija odvija se kroz procese asimilacije i akomodacije. Asimilacija
predstavlja prilagodbu novih informacija (onog to dijete vidi) da bi ih se
moglo uklopiti u staro iskustvo. Npr. kada dijete prvi puta vidi imia,
vjerojatno e rei da je vidjelo neku vrstu ptice. U pouavanju se asimilacija
potie navoenjem primjera, upotrebom analogija i drugim metodama
povezivanja novih informacija s iskustvom djeteta. Akomodacija jest
mijenjanje postojee kognitivne strukture pod utjecajem novog iskustvo.
Ako djetetu iz navedenog primjera netko objasni da se radi o imiu i opie
kakve su to ivotinje, dijete e na temelju toga vjerojatno izmjeniti sistem
svoga znanja o sisavcima i u njega ukljuiti atribut lete. Procese
asimilacije i akomodacije je teko razdvojiti, jer se deavaju istovremeno.

60

RAZUMIJEVANJE I MOTIVACIJA
Istraivanja koja istrauju utjecaj stavova i uvstava na uenje
pokazuju da stres i stalan strah mogu ometati normalnu aktivnost mozga
(Sylwester, 1994). Uenje napamet kroz brojna ponavljanja, a bez
razumijevanja izaziva osjeaj napora i percepciju da nam uenje ne ide i da
teko pamtimo. Osjeamo se frustrirani i javljaju se blokade u miljenju. U
takvom stanju uenici ne ele uiti i od uenja im je muka. Savladavanje tih
otpora koji se javljaju, angaira dio nae ograniene koliine energije kojom
raspolaemo za aktivnost uenja. Angairanjem preostale koliine energije
manje smo uspjeni nego da raspolaemo svom svojom energijom u tom
trenutku. Svijest o tome da nam je uenje teko i da smo neefikasni u nama
izaziva dodatnu ljutnju, koja pojaava blokadu miljenja jer angaira jo
jedan dio nae energije. Tako nam za uenje preostaje vrlo malo energije i
esto to nije dovoljno za uspjeno uenje, pa je naa frustriranost jo vea i
raste uvjerenje da sadraj nikada neemo shvatiti. U tom trenutku emo
vjerojatno odustati od uenja. U drugi pokuaj uenja ulazimo s uvjerenjem
da je uenje teko koje proizlazi iz prethodnog iskustva. Zbog tog uvjerenja
smo unaprijed zabrinuti za uspjenost uenja i tom brigom smo ve potroili
dio svoje energije. Time se zatvara zaarani krug proroanstva koje samo
sebe ispunjava (Slika 4). Zbog toga uenici esto uenje izbjegavaju, a
situaciju uenja doivljavaju kao stresnu.
Slika 4. Zaarani krug neuspjenog uenja

Otpor1

Otpor2

Ja sam ljut!

UENJE
Ljut sam zato
to sam ljut!

uenje
je teko
Proroanstvo koje samo sebe ispunjava

61

Ostaci
energije

Da bi se ovaj zaarani krug prekinuo, potrebno je prekinuti prvu

kariku u lancu, a to je uenje napamet. Ako se uenike potie na uenje s
razumijevanjem, na upotrebu postojeeg znanja kroz analogije, predodbe,
primjere i rjeavanje problema, uenje se nee doivjeti kao teko i
frustrirajue, pa otpori nee angairati dragocjenu energiju za uenje.
Uenici e uspjeno uiti i biti uzbueni i zadovoljni u aktivnosti uenja,
jer mozak je programiran za uenje. Uenje je, prema tome, prirodno
stanje, a bioloka zapovijed glasi: Ui! - Ui hodati! Ui govoriti! Ui
misliti!
LITERATURA
1. Carpenter, T. P. i Lehrer, R. (1997). Teaching and learning mathematics
with understanding.
2. U E. Fennema i T. A. Romberg (Eds.). Classrooms that promote
understanding.
3. Mahwah, NJ: Erlbaum.
4. Eysenck, M. A. i Kean, M. T. (1995). Cognitive psychology. Hove, UK:
LEA.
5. Flavell, J. H. (1963). The developmental psychology of Jean Piaget.
Princeton, NJ: Van Nostrand.
6. Gazzaniga, M. S. (1985). The social brain: Discovery the networks of
the mind. New York: Basic Books.
7. Levy, J. (1974). Cerebral asymmetries as manifested in split-brain man.
U M. Kinsbourne i W. L. Smith (Ur.), Hemispheric disconnection and
cerebral function. Springfield, IL: Charles C. Thomas.
8. Sylwester, R. (1994). How emotions affect learning. Educational
Leadership: 60-65.

62