Professional Documents
Culture Documents
Predmet Psihologije
Predmet Psihologije
Psihologija je nauna disciplina koja sistematski prouava i objanjava psihiki ivot oveka.
Psihiki ivot obuhvata:
1. Psihike procese /funkcije/ (osnovne vidove psihike aktivnosti). Psihiki procesi mogu biti:
saznajni (kongitivni) opaanje, pamenje, zaboravljanje i sl
emocionalni (afektni) sloena i jednostavna oseanja
motivaciono-voljni (konativni) proces odluivanja, akciono usmereno ponaanje i sl.
2. Psihike osobine /dispozicije/ (relativno trajne neuromentalne odrednice naih doivljaja i naeg
ponaanja, kao to su sposobnosti interesovanja, crte linosti, temperament, karakter i sl. Postoje dve vrste
pojava pomou kojih psihologija prouava psihiki ivot oveka:
Postupci kao reakcije pojedinca, koje mogu opaati ostali ljudi, tj. manifestovano ponaanje ljudi
koje je mogue objektivno posmatrati
Sadraji svesti ljudi, tj. unutar nje neposredno spoznavanje , koje imamo mi sami i koje imaju i drugi
ljudi
Predmet psihologije:
Nauno prouavanje psihikih osobina i procesa na osnovu posmatranja spoljanjeg ponaanja ljudi i na
osnovu njihove svesti o sopstvenim doivljajima.
Zadatak psihologije:
Teorijski: nauno sagledavanje karakteristika i zakonitosti psihikog ivota.
Praktini: korisna primena rezultata psihikog istraivanja u mnogim oblastima ljudskih aktivnosti.
Pravci u psihologiji:
Strukturalistika psihologija prouava karakteristike oseta 1 kao elemenata svesti
Getalt psihologija prouava opaaje 2 i ustanovljava da se neposredno iskustvo ne sastoji iz
jednostavnih elemenata ve iz celine koju ti elementi ine
Funkcionalistika psihologija prouava psihike procese
Psihoanaliza prouava urodjene instikte i potisnute elje
Bihejvioristika psihologija prouava reakcije organizma na drai
GRANE PSIHOLOGIJE
***Teorijske***
1. Opta psihologija (generalna, sistematska) psiholoka disciplina koja sistematski prouava zakonitosti
javljanja, toka i ispoljavanja psiholokih pojava. Koristi eksperimentalni i analitiki pristup.
2. Razvojna psihologija (generika) bavi se problemima psihikog razvoja ivih bia u toku evolucije,
kao i u toku ivotnog veka pojedinca tj. promenama koje nastaju u razliitim periodima ivota.
3. Psihologija linosti prouava psihofiziku i psihosocijalnu celinu pojedinca. Insistira na slinostima i
razlikama izmedju pojedinaca.
4. Socijalna psihologija bavi se prirodom uticaja socijalne sredine na psihike funkcije i na ovekovu
linost u celini, takodje se bavi psiholokim zbivanjem (komuniciranjem, odluivanjem...)
1
2
Oset primeivanje detalja odvojeno od celine posmatranog predmeta (boja, oblik, ruka, materijal)
Opaaj celina karakteristika oseta
PSIHIKE FUNKCIJE
Opaanje, panja i predstave
Opaanje je proces kojim postajemo svesni odredjenih nadraaja, predmeta i pojava koje neposredno deluju
na nae ulne organe. To je proces registrovanja drai 3 putem ula. Ono je osnova ostalih saznajnih procesa.
Postoje tri grupe faktora od kojih zavisi opaanje:
1. karakteristike drai koje deluju na nae ulne organe (intenzitet, trajanje, organizacija)
2. anatomsko-fizioloka osnova opaanja (karakteristike ulnih organa, nervnih puteva i nervnog sistema)
zbog toga razliite vrste (ljudi, ivotinje, insekti) razliito vide stvari
3. psiholoki faktori opaanja (iskustvo, stavovi, motivacija)
Da bi dolo do oseta (doivljaja, percepcije) moraju da postoje odredjeni fiziko-hemijski procesi (drai) koji
deluju na ula. Delovanje tih procesa na ula nazivamo nadraajem. Kada se nadraaji preko nervnih puteva
prenesu do odredjenih delova modane kore javlja se oset.
Podela drai prema vrsti fiziko-hemijskih procesa (drai):
1. mehanike
2. svetlosne
3. termike
4. hemijske
ulni organi su organi podeeni za primanje opaajnih drai (ulo vida, sluha, dodira, ukusa...) Najvei broj
oseta kod ljudi ine oseti ula vida.
Iskustvo, motivacija i osobine linosti spadaju u sistem najznaajnijih faktora opaanja.
Iskustvo = novim dogadjajima pripisujemo znanje starih iskustava
Motivacija = nain na koji vidimo stvari
Panja predstavlja usmerenost mentalne aktivnosti na odredjeni (ogranieni) broj drai u opaajnom polju
(ovek nije u stanju da obradi sve drai koje prima zato to ih je previe, tako da se on bazira samo na onima
3
koje smatra najvanijim. Tako moemo u panji drati 72 elementa (nadraaja): sluati zvuke okoline, gledati
tablu, hvatati beleke i sl.)
Panja moe biti:
1. Namerna (spontana) - vodjena naim interesima (itanje gradiva)
2. Nenanerna (sluajna) nije vodjena naim interesima (primeivanje reklame u autobusu)
Obim panje je maksimalan broj elemenata koje moemo opaziti istovremeno.
Podela panje je rasporedjivanje mentalne usmerenosti na razliite predmete.
Intenzitet panje je stepen mentalne usredsredjenosti na odredjene predmete.
Kako percipiramo stvari?
1. Zakon blizine elemente koji su blie jedan drugome opaamo kao celine. Tu se misli na prostorne i
na vremenske elemente
Na ta te strelice
podseaju?
4. Zakon zajednike sudbine teimo da zavrimo neto to je zapoeto i prirodno izgleda kao uredjeni
niz
ta ti izgleda loginije?
Trajno
UOAVANJE I
SHVATAJE
PROBLEMA
SUAVANJE
PROBLEMA I
STVARANJE PRAVCA
TRAGANJA
JAVLJANJE
HIPOTEZE
PROVERAVANJ
E HIPOTEZE
direkcije traganja (krutost ili fleksibilnost miljenja tj. koliko smo spremni da promenimo pravac miljenja
kada naidjemo na problem)
Zakljuivanje je misaoni proces u kome na osnovu datih podataka i saznanja dolazimo do novih saznanja.
Ono moe biti:
induktivno polazimo od pojedinanog ka optem
deduktivno polazio od opteg ka pojedinanom
deaka. Poetak puberteta zavisi prevashodno od nasledja, ali i od uticaja sredine. Poziciju mladih u
pubertetu posebno oteavaju nove dunosti koje im postavljaju porodica i kola, to za posledicu ima
umor i povienu razdraljivost. Karakteristino za taj period je pojava razdraljivosti, brige, oseaja
dosade, negativizma, seksualnog negativizma (deaci mrze devojice i obrnuto), emocionalne
labilnosti, odsustva samopouzdanja, beanja u matu i oteane komunikacije sa odraslima (ti mene ne
razume!).
Za razliku od puberteta MLADENATVO je razvojni period koji poinje kada je skoro postignuta
potpuna fizika zrelost i traje dok ovek ne postigne psiholoku i socijalnu zrelost. To je doba intezivnog
obrazovanja i misaonog razvoja. Karakterie ga sticanje higijenskih i ostalih radnih navika. Za mlade u
ovom dobu takodje je karakteristino oseanje nesigurnosti pitaju se ta e sa njima biti u budunosti
i da li e uspeti u ostvarenju svojih ciljeva. Preokupirani su obavezama koje im namee socijalno
okruenje (zavriti kolu, zaposliti se, oeniti se i sl.) a kao ventil koriste sanjarenje- matanje o tome
kako su uspeli u ostvarenju svojih ciljeva. Sanjarenje nije loe dok je pojedinac u stanju da ga razlikuje
od stvarnosti. Ponekad ima ak i terapijsku primenu.
3. Doba zrelosti najdue razvojno razdoblje pojedinca koje traje negde do ezdesete godine. To je
period u kome je ovek maksimalno samostalan i produktivan, osposobljen je da stvara i da reava
kompleksne ivotne probleme i probleme na poslu. Sposoban je da razume i rei mnoge dileme, a
kako e to raditi zavisi od karakteristika njegove linosti, ljudi sa kojima reava probleme i stavova koje
je razvio, pa i od same socijalne situacije u kojoj se aktivnosti odvijaju.
4. Doba starosti tada dolazi do opadanja fizikih i psihikih sposobnosti s tim da psihike opadaju
sporije od fizikih. U ovom periodu postoje znaajne individualne razlike. Negativne pratee pojave
starosti su: povlaenje u sebe, otudjivanje od prijatelja, slabljenje interesovanja, oseaj suvinosti i
odbaenosti, netolerantnost prema drugima i sl.
Emocije
Emocije su uzbudjeno stanje organizma koje je pratilac za nas vanih dogadjaja i koji se manifestuje na tri
naina:
subjektivni doivljaj (npr. Radost, tuga i sl.)
fizioloke promene (ubrzan rad srca, znojenje dlanova i sl.)
karakteristino ponaanje (kad pod uticajem ljubavi nekoga zagrlimo i poljubimo)
Glavne dimenzije emocija su:
1. intenzitet oseanja
2. nivo napetosti
3. stepen sloenosti
Emocije mogu da se jave naglo ili postepeno i da traju kratko ili dugo.
Psihosomatska oboljenja su bolesti izazvane negativnim emocijama. Nastaju pod uticajem fiziolokih
promena koje prate javljanje emocija.
Primarne emocije su:
radost oseamo kada postignemo
neki cilj
ljutnja oseamo je kada nismo u
mogunosti da ostvarimo neki cilj zbog
spoljnih faktora koje u isto vreme
moemo okriviti za na neuspeh
strah kada ne poznaje puteve kojima
moe ostvariti neki cilj
stid
krivica i kajanje
U opaanju drugih ljudi veoma je bitan prvi utisak ili prva impresija. Ona se formira u kratkom
vremenskom periodu i sadri relativno celovitu sliku o nekoj osobi. Sastoji se iz tri faze:
delovanje drai i primanje informacija
obrada drai i informacija
efekti obrade drai i informacija
U kratkom vremenskom periodu u kom se stvara prva impresija ocenjujemo emocije, osobine i crte
linosti opaanih osoba, pa ak i donosimo ocene o statusu, profesiji, nacionalnosti i ostalim
obelejima. Jednom formirana impresija se teko menja i utie na dalje opaanje. Podaci koji dolaze
kasnije uskladjuju se sa prvim utiskom o posmatranoj osobi.
Pod stereotipnim opaanjem ili stereotipijama podrazumevaju se uoptene, esto sasvim
neosnovane slike o pojedinim grupama ljudi, pripadnicima odredjenih profesija, stanovnicima
odredjenih krajeva, narodima, rasama i sl. Stereotipije stvaramo zbog toga to ljudi tee da se to
manje kognitivno4 angauju, pa koriste mentalne preice prevei grupe i svrstavajui ljude u njih da bi
znali kako da se postave prema njima. Na taj nain ljudi izbegavaju mentalno naprezanje oko
upoznavanja karakteristika velikog broja pojedinaca sa kojima svakodnevno dolaze u kontakt.
Faktori koji utiu na tanost pozmatranja a:
1. zavise od osobina onoga koga posmatramo:
dostupnost posmatranju to je vea (to je osoba sklonija otkrivanju svojih osobina) to je
lake doneti procenu o pojedinanim osobinama
10
Teorije linosti
-Struktura linosti
-Dinamika linosti
-Razvoj linosti
KLASINA PSIHOANALITIKA TEORIJA-FREUD
-Analogija duevnog ivota sa santom leda Frojd je tvrdio da je linost poput sante leda gde je
vidljiv samo onaj mali deo svesnog iznad vode, dok je ono to je pod vodom nevidljivo i predstavlja
oblast nesvesnog
-Nesvesno predstavlja opasnost za sadanju linost i nastalo je procesom odbrane, jer ako bi se
nesvesno prevelo u svesno linost bi bila razorena.
-Pogodan materijal za analizu nesvesnog:
1)ale,pogreke,propusti za analizu seksualnih i agresivnih misli
2)Podaci o tome ta kod drugih ne volimo prigovaramo najvie onome to sami imamo
3)Podaci o ivotu,sklonosti,repetitivnosti,preteranosti oni su direktan izraz nesvesnog
4)Otpor da se razgovara o pojedinim temama izraava simptome nerazumevanja
5)Slobodne asocijacije
6)Snovi
7)Umetnika dela i umetniko stvaralatvo javni neurotini simptomi
8)Neurotini simptomi izraz nesvesnih snaga u pojedincu
Predsvesno-deo linosti pojedinca koji u odreenom trenutku nije dostupan pamenju, ali koji to
moe postati u bilo kom drugom trenutku;Ostvaruje vezu izmeu nesvesnog i svesnog dela linosti
11
Svest -najvii nivo u linosti;Njen sadraj ini sve ono ega smo u odreenom trenutku svesni
-Struktutra linosti:
1)ID urodjena komponenta. Njegov sadraj ine instikti. To je animalni deo oveka za koga ne
postoje pravila, zakone ni ogranienja. Rukovodi se primarnim ciljem ispunjenja elja u cilju
smanjenja napetosti. On je osnova iz koje se formiraju ostala dva dela linosti.
2)EGO funkcionie po principu realnosti i deluje kroz sekundarni proces. On odlae zadovoljenje do
momenta kada ga je mogue ostvariti. Stoga se protivi idu jer razlikuje elje i stvarnost. On moe sam
sebe da spoznaje i koriguje. On takodje sadri planove postupanja da bi se dolo do zadovoljenja.
Ego je centar inetlekta i izvrni organ. Posao mu je da uskladi zahteve Ida i okoline i za to mora imati
odredjeni integritet.
3)SUPEREGO najkasnije se razvija i to pod uticajem okoline u kojoj ivimo a putem procesa
socijalizacije. Njegov sadraj inie pravila igre koja vae u toj sredini (norme stavovi, moral i sl). To je
moralni uvar linosti koji rasudjuje ta je dobro a ta ne, a to je preuzeto od sredine u kojo ivimo,
tako da se moe nazvat agentom drutva u pojedincu. Njegov sadraj i razvoj formiraju nagrade i
kazne. Superego se sastoji od:
savesti razvila se pod uticajem kazni pa i sama kanjava pojedinca sa loim ponaanjem
koje ne podlee drutvenim normama
ego-ideal postavljanje ciljeva kojima pojedinac tei. Razvio se pod uticajem nagrada. Daje
pojedincu oseaj line vrednosti. Ne funkcionie po principu realnosti ve tei idealnom
MOTIVACIONA TEORIJA LINOSTI-MURRAY
-Shvatiti i objasniti svakog pojedinca (idiografski pristup)
-Ponaanje prouavati po segmentima,ali se moe razumeti tek sagledavanjem celokupnog
ponaanja pojedinca (holistiki pristup)
-Struktura linosti je slina Frojdovoj ali ne i identina
1)ID sredite urodjenih motiva ali poseduje prihvatljivi ineprihvatljivi impuls, koji pojedinac moe
uspeno ili manje uspeno da kontrolie
2)EGO kontrolie impulse i motive; vremenski rasporedjuje pojavu motiva; upravlja nainom javljanja
motiva
3)SUPER-EGO nastaje kao posledica uticaja drutva i socijalne sredine pojedinca. Regulie
ponaanje tako da ono bude u skladu sa zahtevima okoline
4)EGO-IDEAL- idealizovana slika o sebi kojoj pojedinac tei.
PSIHOSOCIJALNA TEORIJA RAZVOJA-ERIKSON
-Osnovna obeleja:
-Odbacivanje ida i postavljanje ega
-Ego je apsolutno autonoman i ima adaptivnu ulogu
-Pojedincem ne dominira nesvesno,ve je racionalno bie svesno svojih odluka i postupaka
-Njegova psihologija linosti je usmerena na ceo ivot
-Ego ima ansu da konflikte,koji se javljaju u odnosu sa drutvom reava u korist linosti
Erikson kree od teorije da postoje univerzalni stadijumi razvoja iji je raspored javljanja nepromenjiv
ali je trajanje individualno. Erikson linost posmatra iskljuivo kroz razvoj.
Stadijumi razvoja:
1)Sticanje osnovnog poverenja nasuprot osnovnom nepoverenju
2)Sticanje autonomije nasuprot sumnji
3)Sticanje inicijative nasuprot krivici
4)Sticanje produktivnosti nasuprot inferiornosti
5)Formiranje identiteta nasuprot konfuziji identiteta
6)Ostvarivanje intimnosti nasuprot izolaciji
12
PSIHOLOKA OKOLINA
LINOST
FIZIKI SVET
Glavni deo plja ini linost koja je obeleena granicom u odnosu na svet koji predstavlja. Psiholoka
okolina je prostor sa kojim je linost u kontaktu i stalnoj interakciji, a koja je u interakciji sa fizikim
svetom. Ako poznajemo psiholoku okolinu pojedinca moemo predvideti njegovo ponaanje.
Razvoj linosti je ustvari diferencija u linosti u odnosu na psiholoku okolinu. to je ta diferencija
vea linost je razvijenija.
Retrogesija je ponovno korienje onih oblika ponaanja koji su ve postojaliu repertoaru ponaanja
te osobe.
Regresija je povratak na primitivniji nivo ponaanje bez obzira na to da li je postojao ili ne.
PERSONALISTIKA TEORIJA LINOSTI-ALLPORT
-Humanistika teorija-cilj je da obuhvati sve aspekte linosti, a naglaava da se ljudska priroda
razlikuje od prirode svih ivih bia
-Ne postoje dva ista oveka i svakog treba opisati individualno
-Struktura linosti-opisana pomou osobina linosti (po njemu je osobina predispozicija da se u
slinim situacijama reguje na slian nain)
-Opte osobine su podjednako prisutne kod svih ljudi
-Individualne osobine su posledica toga da svaka osobina ima neki svoj lini peat
Tipovi osobina:
1)Kardinalne zastupljene su jako i svuda i lako ih je otkriti
2)Centralne zastupljene su ali u manjoj meri nego kardinalne, lako ih je prepoznati
3)Sekundarne manje su opte i nedoslednije su jer su pod veim uticajem situacionih faktora. Nisu
jako vana za odnos pojedinca sa drugima ali su najzastupljenije u strukturi linosti
Navike- su vrlo specifine i odnose se samo na mali broj situacija, ali vladaju ponaanjem u tim
situacijama
Stavovi- ukljuuju vrednovanje,tako da se odreena situacija ili objekat prihvataju il odbacuju
Funkcionalna autonomija motiva- neko ponaanje koje je bilo u funkciji zadovoljenja motiva, postalo
5
13
je samo sebi cilj, pa kada je primarni cilj ostvaren ponaanje se nastavlja (kao milioneri koji taloe i
taloe lovu).
HUMANISTIKA TEORIJA LINOSTI-Maslow
-Malow je osniva humanistike teorije
-Prema ovoj teoriji , obeleja oveka su:
-Priroda oveka nije zla,
-ovek je odgovoran za svoju sudbinu, on odluuje o svom razvoju
-ovek nije statino bie, on se stalno menja;Svrha ivljenja je samoaktualizacija
-Subjektivno iskustvo ima prednost nad teorijskim tumaenjima
-Teorija potreba:
1)Fizioloke potrebe
2)Potrebe za sigurnou
3)Potrebe za pripadanjem i ljubavlju
4)Potreba za samopotovanjem i potovanjem
5)Potreba za samoaktualizacijom
Maslow je smatrao da zadovoljavanje potreba ide redom ali su nova istraivanja pokazala da to nije
pravilo.
SOCIJALNA TEORIJA LINOSTI-Fromm
From smatra da je ovek usamljen i da je to posledica socijalizacije (druge ivotinjske vrste se dre u
zajednikim oporima, rojevima, jatima). On navodi da je sloboda oseaj izolovanosti od koga ovek
eli da pobegne. ovek to moe uraditi na 2 naina:
1. ujedinjenje u duhu ljubavi i zajednitva sa drugim ljudima
2. podinjavanje autoritetu
-Vrste potreba:
1)Potreba za povezanou
2)Potreba za prevazilaenjem
3)Potreba za ukorenjenou
4)Potreba za identitetom
5)Potreba za orjentacionim okvirom
-Tipovi socijalnog karaktera:
1)Primalaki
2)Eksploatatorski
3)Skupljaki
4)Trgovaki
5)Produktivni
6)Nekrofilni/Biofilni
FENOMENOLOKA TEORIJA LINOSTI-Rogers
-Na oveka gleda kao na celinu i ne deli ga na komponente
-ovek je u sutini svrsishodan i moe da bira kakav e biti.
-Ljudski organizam poseduje prirodnu sklonost razvoja u smeru
diferencijacije,kooperacije,samoodgovornosti, zrelosti i obogaenja a da u oveku ne postoje prirodni
destruktivni nagoni ve da su ako se povremeno jave samo izraz neurotinosti.
-Jedino to je stvarno i realno za pojedinca su njegovi doivljaji kojih je svestan u odreenom trenutku
tj.njegov subjektivni svet .
-Svaki pojedinac konstruie realnost koja je u skladu sa njegovim subjektivnim iskustvom
KOGNITIVNA TEORIJA LINOSTI-Kelly
-Usmerena je na razumevanje i objanjenje celokupne linosti pojedinca
-Razlike koje postoje meu ljudima objanjava razlikama u vienju okoline i tumeenju dobijenih
informacija
-Za razumevanje neke osobe najbitnije je staviti se u njegovu taku gledita
14
Konstrukt je kalup, shvatanje, tumaenje sveta oko nas tj. Naoare kroz koje gledamo. ovekova
sloboda se ogleda u tome da menja ve jednom postavljene konstrukte.
BIHEJVIORISTIKA TEORIJA LINOSTI-Skinner
-ovek tj.njegovo ponaanje potpuno je odreeno uticajem okoline, upoznati neiju linost znai otkriti
zakone i pravila kojima okolina odredjuje njegovo ponaanje
-Cilj psihologije je utvrditi uzrono-posledine veze izmeu stvarnosti i ponaanja, on ne priznaje
termine tipa libido, emocije i sl.
- Postoje urodjeno ponaanje koje se ne moe menjati i naueno koje je podlono promenama
-Operantno ponaanje se spontano javlja u repertoaru ponaanja i pod kontrolom je posledica koje
izaziva u okolini. Posledice ponaanja mogu biti povoljne ili nepovoljne za pojedinca
-Osobine linosti u velikoj meri zavise od naina potkrepljkenja. Postoje primarne nagrade ili kazne i
sekundarne nagrade ili kazne
-Primarne su nenauene, a tu spadaju oni objekti koji su povezani sa sa biolokim funkcijama
organizma (hrana, stn i sl.)
-Sekundarne su steene kroz individualno iskustvo (novac i njime se mogu kupiti primarne )
-Generalizacija podraaja se sastoji u tome da se uslovni odgovor ne javlja samo posle uslovnog
podraaja koji je korien u toku uslovljavanja,ve se javlja kada se pojave podraaji koji su samo
slini korienom podraaju
-Kazne su manje efikasne od nagrada
DIMENZIONALNA TIPOLOGIJA LINOSTI-EYSENCK
-Ogroman broj manifestacija u ponaanju linosti je posledica delovanja manjeg broja faktora linosti
-Linost je zbir aktuelnih i potencijalnih obrazaca ponaanja organizma koji su determinisani
nasleem i okolinom;ona nastaje i razvija se kroz funkcionalnu interakciju etiri glavna sektora u koje
su orgnizovani ovi obrasci ponaanja:
1. kognitivni sektor(inteligencija),
2. konativni sektor(karakter),
3. afektivni sektor(temperament) i
4. somatski sektor(konstitucija)
Specifini postupci -svakodnevni postupci u ivotnim situacijama i imaju najnii stepen
generalizovanosti
Uobiajeni postupci ponaanja
Osobine linosti -odreene su korelacijama dve ili vie navika
Tipovi linosti -odreeni su korelacijom i organizacijom osobina linosti
-Osnovne dimenzije linosti:
1)Ekstraverzija-introverzija
2)Neuroticizam jednako verovatno se javlja kod svih ljudi i zavisi od genetikog faktora, postoje
razliiti geni za svaku vrstu neuroticizma, a posebni geni stvaraju vie vrsta neuroza
3)Psihoticizam mentalna oboljenja
FAKTORSKO-ANALITIKA TEORIJA LINOSTI-Kattell
-Linost je ono to omoguava predvianje ta e neka osoba uiniti u odreenoj situaciji
-Osobine linosti se dele na klase, a klase na vrste osobina
-Struktura linosti:
1)Povrinske osobine
2)Izvorne osobine
-Vrste osobina:
1.stalne
-konstitucionalne,vie su pod uticajem naslea
-okolinom izgraene osobine
-dinamike osobine,pokreu pojedinca na delovanje u razliitim situacijama
15
*Gringberg i Baron:
1)Ekstravertnost/introvertnost
2)Prijatnost
3)Savesnost
4)Emotivna stabilnost
5)Otvorenost za iskustvo
*Kirkpatrik i Lok:
1)Energija
2)Potenje i integritet
3)Liderska motivisanost
4)Samopuzdanje
5)Sposobnost percepcije
6)Poznavanje posla
7)Kreativnost
8)Fleksibilnost
*Adiez:
-Sposobnost za ispunjavanje 4 menaderske
uloge:(integratorska, preduzetnika,
administrativna, proizvoaka)
-Poznaju sami sebe
-Svesni su svog uticaja na druge ljude
-Imaju uravnoteeno stanovite o sebi
*Jukl:
-Visok energetski potencijal i tolerancija na stres
-Samopouzdanje
-Orjentacija ka unutranjem lokusu kontrole
-Emocionalna zrelost
-Lini integritet
-Socijalizovana tenja ka moi
-Umereno visok stepen orijentacije ka postignuu
-Umeren stepen potrebe za afilijativnou
*Rai-antiosobine uspenog liderstva:
-Neosetljivost za druge,zajedljivost,familijarnost
-Hladnoa,uzdranost,drskost i nadmenost
-Izneverivanje date rei i poverenja
-Preterana ambicija,igranje politike
-Preterano nadziranje,odsustvo delegiranja/
prenoenje ovlaenja
-Nesposobnost stvaranja jednodunog/kohezivnog tima
-Biranje slabih i neuspenih podinjenih
-Oteano strategijsko miljenje i elaboracija
16
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Predmet psihologije
Grane psihologije
Opaanje, panja i predstave
Pamenje i zaboravljanje
Miljenje
Emocije
Uenje
Uenje i uzrasni periodi
9.
10.
11.
12.
17