Professional Documents
Culture Documents
Igor Furjan Antopometrija Lica
Igor Furjan Antopometrija Lica
Igor Furjan Antopometrija Lica
Igor Furjan
Antropometrija lica
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA
POSLOVNA PRIMJENA BIOMETRIJSKIH TEHNOLOGIJA
Varadin, 2015.
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VAR A D I N
Igor Furjan
Matini broj: 40147/11-R
Studij: Primjena informacijske tehnologije u poslovanju
Antropometrija lica
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA
POSLOVNA PRIMJENA BIOMETRIJSKIH TEHNOLOGIJA
Mentor:
prof.dr.sc. Miroslav Baa
Sadraj
1. Uvod.......................................................................................................................................1
2. Pojam antropometrije i antropometrija lica............................................................................1
3. Prepoznavanje lica upotrebom raunala.................................................................................3
4. Funkcioniranje biometrijskih sistema....................................................................................4
5. Hardware i software za antropometriju lica...........................................................................5
6. Zakljuak................................................................................................................................7
1. Uvod
Biometrija kao disciplina postaje sve znaajnija u primjeni u svakodnevom ivotu te u
poslovanju. To znaajno mjesto biometrija je zauzela zahvaljujui razvoju znanosti, ali i prije
svega digitalno informacijskim tehnologijama. Tako se dostignua biometrije koriste u
podruju medicine, na podruju privatne zatite, za nadzor kretanja, identifikaciju u
kriminalistike i ne kriminalistike svrhe. Iz toga moemo vidjeti da je biometrija pogodna za
jako iroku primjenu i moe se predpostaviti da e se i u budunosti taj trend primjene i dalje
poveavati.
Pojam biometrija potjee od grkih rijei bios i metron to bi u prijevodu bilo ivot i
mjera. Prema tome moe se zakljuiti da se biometrija odnosi na mjerenje odreenih tjelesnih
te ponaajnih karakteristika ivih bia, a u ovom sluaju ovjeka.
Biometrija se moe definirati kao skup automatiziranih metoda za jedinstveno
prepoznavanje ljudi temeljeno na jednoj ili veem broju biometrijskih karakteristika koje
mogu biti fizike ili ponaajne.
U fizike karakteristike ubrajaju se : otisak prsta, slika lica, dlan, ronica, arenica,
termogram lica, termogram tijela, uho.
Kao primjer ponaajnih karakteristika mogu se navesti: potpis, glas, dinamika
tipkanja, miris, hod. U ovom seminarskom radu biti e opisana primjena antropometrije lica
kao biometrijske karakteristike.
2. Pojam antropometrije i
antropometrija lica
Prema Hrvatskoj enciklopediji antropometrija je istraivaka metoda antropologije
kojoj je cilj utvrivanje dimenzija ljudskoga tijela i njihovo prosuivanje. Mjerenja se
obavljaju na tijelu (somatometrija) ili na kosturu ovjeka (osteometrija).
Antropometrijske mjerne toke, mjere i tehnika mjerenja tono su definirane, a pribor
je standardiziran.
Anatomska antropometrija obuhvaa mjerenje udaljenosti izmeu pojedinih
antropometrijskih toaka na tijelu te mase tijela i pojedinih njegovih dijelova (metriko
mjerenje) kao i kutova koje zatvaraju odreene crte i ravnine na tijelu (goniometriko
mjerenje).
Fizioloka antropometrija obuhvaa mjerenje funkcionalne sposobnosti krvoilnoga i
dinoga sustava te sustava organa za pokretanje.
Iz toga se moe zakljuiti da se antropometrija lica bavi utvrivanjem dimenzija
odreenih karakteristika lica.
Prilikom utvrivanja mjera, tj prilikom mjerenja treba se pridravati sljedeih pravila:
1. Svi mjerni istrumenti moraju biti badareni u metrikom sustavu
2. Sva mjerenja vri isti ispitiva
3. Potrebno se sluiti uvijek istim napravama
4. Ljestvice za oitavanje rezultata moraju se nalaziti na mjerioevoj strani
5. Potrebno je s vremenom provjeravati tonost mjernih naprava te ih badariti prema
standardima.
U nastavku su navedene standardizirane tjelesne mjere koje se odnose na lice i glavu
po internacionalnom biolokom programu te su navedeni mjerni instrumenti koji se koriste
prilikom mjerenja :
Mjera
Mjerni instrument
Duina glave
Antropometar
Visina glave
irina glave
Antropometar
irina lica
Kefalometar
Klizni estar
irina usta
Klizni estar
Debljina usana
Klizni estar
Visina nosa
Klizni estar
irina nosa
Klizni estar
3. Prepoznavanje lica
upotrebom raunala
Ova biometrijska tehnologija predstavlja jednu od relativno jeftinih biometrijskih
metoda jer ne zahtjeva skupu specijalnu opremu. Kada je rije o ovoj metodi uglavnom se
radi o usporedbi na temelju fotografije ili videosnimke. Pritom se lice dijeli na oko 80
karakteristika kao to su razmak izmeu oiju, dimenzije nosa i slino, dimenzije i oblik brade
i sl. Da bi prepoznavanje bilo na razini identifikacije potrebno je utvrditi odreeni broj
podudarnosti (15-20). Vano je spomenuti da se osoba moe prepoznati i nakon kirurkih
zahvata korekcije lica ili kad nosi naoale ili slino. Budui da fotografije zauzimaju malo
memorije, sustav je u mogunosti usporeivati vie milijuna fotografija u minuti.
Karakteristino za lice kao biometrijsku karakteristiku je to da predstavlja nenametljiv
nain identifikacije. Mogue je obavljati analizu lica sa profilne ili frontalne slike bez
suradnje i znanja objekta.
Sistem prepoznavanja lica moe se koristiti za autentifikaciju te za indentifikaciju.
Sistem autentifikacije odnosi se potvrivanje ili negiranje identiteta odreene osobe (1:1).
druge strane sistem identifikacije pokuava utvrditi identitet odreene osobe iz skupa od N
ljudi (1:N).
4. Funkcioniranje biometrijskih
sistema
Bez obzira to biometrijska tehnologija mjeri razliite biometrijske karakteristike na
razliite naine, svi biometrijski sistemi, kao izlazni rezultat daju postotak podudaranja
ulaznog podatka sa onim pohrajenim u bazi.
Biometrijski sistem sastoji se od 5 sastavnih elemenata:
1. Ulazni ureaj/ senzor- on uzima biometrijsku karakteristiku i konvertira u digitalni
oblik ( naprimjer nadzorna kamera)
2. Modul za izdvajanje karakteristika- zadatak mu je obraditi digitalizirani ulazni
podatak te izdvojiti karakteristike koje ga ine jedinstvenim i koje se mogu
smjestiti u ablonu ( naprimjer neke karakteristike lica)
3. Baza podataka
4. Modul za usporeivanje- zadatak mu je usporediti izdvojene karakteristike sa
onima pohranjenih u bazi u obliku ablone.
5. Modul za donoenje odluka prihvaa ili odbija identifikaciju ili utvruje identitet
na temelju podudarnosti.
5. Hardware i software za
antropometriju lica
Kao to je ve ranije spomenuto prepoznavanje lica je jedna od jeftinijih biometrijskih
metoda. Za jednostavne sustave je dovoljno osobno raunalo, video kamera te pripadajui
software. Navedeno je dovoljno za kunu upotrebu te za nezahtjevnu komercijalnu upotrebu.
Za sloenije sustave potrebno je izdvojiti vea sredstva, ali su i rezultati bolji i kvalitetniji.
Kako
program
funkcionira
moe
se
vidjeti
na
sljedeem
linku:
https://www.youtube.com/watch?v=QcBLnEyYxY0
6. Zakljuak
Biometrija postaje sve prisutnija u svakodnevom ivotu te u poslovanju. Razvoj
informacijske tehnologije pozitivno utjee na primjenu biometrijskih tehnologija. U ovom
seminarskom radu poseban naglasak stavljen je na antropometriju lica. Lice predstavlja
pogodnu biometrijsku karakteristiku jer ne zahtjeva pretjeranu skupu opremu da bi se izradio
biometrijski sustav za autentifikaciu/identifikaciju.
Uz to identifikacija/autentifikacija uz pomo ove biometrijske karakteristike je
nenametljiva i ne zahtjeva suradnju objekta. Autentifikacija i identifikacija uz pomo lica
nalazi iroku primjenu te se koristi kao zamjena za lozinke i ostale klasine naine
autentifikacije, koristi se za kontrolu pristupa i slino.
7. Literatura
http://www.infoteh.rs.ba/rad/2012/STS/STS-28.pdf
http://www.axxonsoft.com/rs/integrated_security_solutions/face_recognition/
http://www.scribd.com/doc/194219699/O-biometriji-u-kriminalistici
http://hr.download.hr/program-face-unlock.html
http://sr.scribd.com/doc/252301200/Biometrija#scribd