Igor Furjan Antopometrija Lica

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 11

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE


VAR A D I N

Igor Furjan

Antropometrija lica
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA
POSLOVNA PRIMJENA BIOMETRIJSKIH TEHNOLOGIJA

Varadin, 2015.

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VAR A D I N

Igor Furjan
Matini broj: 40147/11-R
Studij: Primjena informacijske tehnologije u poslovanju

Antropometrija lica
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA
POSLOVNA PRIMJENA BIOMETRIJSKIH TEHNOLOGIJA

Mentor:
prof.dr.sc. Miroslav Baa

Varadin, travanj 2015.

Sadraj
1. Uvod.......................................................................................................................................1
2. Pojam antropometrije i antropometrija lica............................................................................1
3. Prepoznavanje lica upotrebom raunala.................................................................................3
4. Funkcioniranje biometrijskih sistema....................................................................................4
5. Hardware i software za antropometriju lica...........................................................................5
6. Zakljuak................................................................................................................................7

1. Uvod
Biometrija kao disciplina postaje sve znaajnija u primjeni u svakodnevom ivotu te u
poslovanju. To znaajno mjesto biometrija je zauzela zahvaljujui razvoju znanosti, ali i prije
svega digitalno informacijskim tehnologijama. Tako se dostignua biometrije koriste u
podruju medicine, na podruju privatne zatite, za nadzor kretanja, identifikaciju u
kriminalistike i ne kriminalistike svrhe. Iz toga moemo vidjeti da je biometrija pogodna za
jako iroku primjenu i moe se predpostaviti da e se i u budunosti taj trend primjene i dalje
poveavati.
Pojam biometrija potjee od grkih rijei bios i metron to bi u prijevodu bilo ivot i
mjera. Prema tome moe se zakljuiti da se biometrija odnosi na mjerenje odreenih tjelesnih
te ponaajnih karakteristika ivih bia, a u ovom sluaju ovjeka.
Biometrija se moe definirati kao skup automatiziranih metoda za jedinstveno
prepoznavanje ljudi temeljeno na jednoj ili veem broju biometrijskih karakteristika koje
mogu biti fizike ili ponaajne.
U fizike karakteristike ubrajaju se : otisak prsta, slika lica, dlan, ronica, arenica,
termogram lica, termogram tijela, uho.
Kao primjer ponaajnih karakteristika mogu se navesti: potpis, glas, dinamika
tipkanja, miris, hod. U ovom seminarskom radu biti e opisana primjena antropometrije lica
kao biometrijske karakteristike.

2. Pojam antropometrije i
antropometrija lica
Prema Hrvatskoj enciklopediji antropometrija je istraivaka metoda antropologije
kojoj je cilj utvrivanje dimenzija ljudskoga tijela i njihovo prosuivanje. Mjerenja se
obavljaju na tijelu (somatometrija) ili na kosturu ovjeka (osteometrija).
Antropometrijske mjerne toke, mjere i tehnika mjerenja tono su definirane, a pribor
je standardiziran.
Anatomska antropometrija obuhvaa mjerenje udaljenosti izmeu pojedinih
antropometrijskih toaka na tijelu te mase tijela i pojedinih njegovih dijelova (metriko

mjerenje) kao i kutova koje zatvaraju odreene crte i ravnine na tijelu (goniometriko
mjerenje).
Fizioloka antropometrija obuhvaa mjerenje funkcionalne sposobnosti krvoilnoga i
dinoga sustava te sustava organa za pokretanje.
Iz toga se moe zakljuiti da se antropometrija lica bavi utvrivanjem dimenzija
odreenih karakteristika lica.
Prilikom utvrivanja mjera, tj prilikom mjerenja treba se pridravati sljedeih pravila:
1. Svi mjerni istrumenti moraju biti badareni u metrikom sustavu
2. Sva mjerenja vri isti ispitiva
3. Potrebno se sluiti uvijek istim napravama
4. Ljestvice za oitavanje rezultata moraju se nalaziti na mjerioevoj strani
5. Potrebno je s vremenom provjeravati tonost mjernih naprava te ih badariti prema
standardima.
U nastavku su navedene standardizirane tjelesne mjere koje se odnose na lice i glavu
po internacionalnom biolokom programu te su navedeni mjerni instrumenti koji se koriste
prilikom mjerenja :

Mjera

Mjerni instrument

Duina glave

Antropometar

Visina glave

Antropometar ili paralelometar

irina glave

Kefalometar ili antropometar

irina donje vilice

Antropometar

irina lica

Kefalometar

Morfoloka visina lica

Klizni estar

irina usta

Klizni estar

Debljina usana

Klizni estar

Visina nosa

Klizni estar

irina nosa

Klizni estar

3. Prepoznavanje lica
upotrebom raunala
Ova biometrijska tehnologija predstavlja jednu od relativno jeftinih biometrijskih
metoda jer ne zahtjeva skupu specijalnu opremu. Kada je rije o ovoj metodi uglavnom se
radi o usporedbi na temelju fotografije ili videosnimke. Pritom se lice dijeli na oko 80
karakteristika kao to su razmak izmeu oiju, dimenzije nosa i slino, dimenzije i oblik brade
i sl. Da bi prepoznavanje bilo na razini identifikacije potrebno je utvrditi odreeni broj
podudarnosti (15-20). Vano je spomenuti da se osoba moe prepoznati i nakon kirurkih
zahvata korekcije lica ili kad nosi naoale ili slino. Budui da fotografije zauzimaju malo
memorije, sustav je u mogunosti usporeivati vie milijuna fotografija u minuti.
Karakteristino za lice kao biometrijsku karakteristiku je to da predstavlja nenametljiv
nain identifikacije. Mogue je obavljati analizu lica sa profilne ili frontalne slike bez
suradnje i znanja objekta.
Sistem prepoznavanja lica moe se koristiti za autentifikaciju te za indentifikaciju.
Sistem autentifikacije odnosi se potvrivanje ili negiranje identiteta odreene osobe (1:1).

druge strane sistem identifikacije pokuava utvrditi identitet odreene osobe iz skupa od N
ljudi (1:N).

4. Funkcioniranje biometrijskih
sistema
Bez obzira to biometrijska tehnologija mjeri razliite biometrijske karakteristike na
razliite naine, svi biometrijski sistemi, kao izlazni rezultat daju postotak podudaranja
ulaznog podatka sa onim pohrajenim u bazi.
Biometrijski sistem sastoji se od 5 sastavnih elemenata:
1. Ulazni ureaj/ senzor- on uzima biometrijsku karakteristiku i konvertira u digitalni
oblik ( naprimjer nadzorna kamera)
2. Modul za izdvajanje karakteristika- zadatak mu je obraditi digitalizirani ulazni
podatak te izdvojiti karakteristike koje ga ine jedinstvenim i koje se mogu
smjestiti u ablonu ( naprimjer neke karakteristike lica)
3. Baza podataka
4. Modul za usporeivanje- zadatak mu je usporediti izdvojene karakteristike sa
onima pohranjenih u bazi u obliku ablone.
5. Modul za donoenje odluka prihvaa ili odbija identifikaciju ili utvruje identitet
na temelju podudarnosti.

5. Hardware i software za
antropometriju lica
Kao to je ve ranije spomenuto prepoznavanje lica je jedna od jeftinijih biometrijskih
metoda. Za jednostavne sustave je dovoljno osobno raunalo, video kamera te pripadajui
software. Navedeno je dovoljno za kunu upotrebu te za nezahtjevnu komercijalnu upotrebu.
Za sloenije sustave potrebno je izdvojiti vea sredstva, ali su i rezultati bolji i kvalitetniji.

Kao primjer software-a u nastavku je naveden Face Intelect koji se koristi u


poslovanju i u sluaju gdje je potrebno osigurati odreenu razinu nadzora. Osim ovog
sloenijeg programa naveden je i program FaceUnLock koji se moe koristiti na osobnim
raunalima za otkljuavanje raunala umjesto lozinke.
Face Intellect je u mogunosti obavjestiti operatera o pojavi ljudskog lica u video
kadru. Sustav funkcionira da automatski prepoznaje i biljei sliku osobe i usporedi sa drugim
licima u arhivi. Karakteristike ovog sistema su :
-prepoznaje ljude bez obzira na to da li osoba nosi naoale,
bradu, pod kojim kutem je snimljena itd.
-

Sustav je nenametljiv te je beskontaktni

Obavjetava u realnom vremenu o prepoznavanju osoba

Kompatibilan je sa standardnim bazama te se lako


integrira u postojee sisteme

Prepoznavanje je zasnovano na algoritmu razvojnog


sistema Cognitec v5.0

Sastoji se od dva modula, od modula za prepoznavanje lica i modula za pretragu lica.


5

Modul za prepoznavanje lica koristi se za automatsku identifikaciju osoba sa video


zapisa. Osim te mogunosti on jo nudi mogunost da se ispiu prepoznata lica ili eksportiraju
.bmp ili .jpg formatu te je mogue pratiti statistiku prepoznavanja Ovaj modul funkcionira na
sljedei nain: Modul za prepoznavanje lica radi uz pomo kamere i Intellect software-a za
prepoznavanje lica. U prvom koraku alat za prepoznavanje lica evidentira lice u kadru te
zapoinje biljeiti. Modul je u mogunosti raditi u dva reima: identifikacija i autentifikacija.
Parametri snimljenog lica usporede se sa svim pohranjenim ablonama u bazi te se na taj
nain izvodi identifikacija ili autentifikacija ovisno u kojem reimu radi.
Drugi model je modul za pretragu lica. Ovaj modul omoguava kreiranje baze svih
lica koja su se pojavila na vidnom polju kamere. Modul funkcionira na nain da za svako lice
koje se pojavi u kadru kamere izrauna vektorske biometrijske podatke te se podaci
pohranjuju u bazu. Za kreiranje vektorskih biometrijskih opisa koriste se Cognitec i Verilook
biblioteke.

Kako

program

funkcionira

moe

se

vidjeti

na

sljedeem

linku:

https://www.youtube.com/watch?v=QcBLnEyYxY0

Face UnLock program koji omoguuje koritenje tehnologije za prepoznavanje lica za


otkljuavanje raunala. Korisniku je osim raunala i programa potrebna kamera. Da bi
program radio potrebno je konfigurirati aplikaciju da reagira iskljuivo na korisnikovo lice te
e na taj nain jedino on biti u mogunosti pristupiti raunalu.

6. Zakljuak
Biometrija postaje sve prisutnija u svakodnevom ivotu te u poslovanju. Razvoj
informacijske tehnologije pozitivno utjee na primjenu biometrijskih tehnologija. U ovom
seminarskom radu poseban naglasak stavljen je na antropometriju lica. Lice predstavlja
pogodnu biometrijsku karakteristiku jer ne zahtjeva pretjeranu skupu opremu da bi se izradio
biometrijski sustav za autentifikaciu/identifikaciju.
Uz to identifikacija/autentifikacija uz pomo ove biometrijske karakteristike je
nenametljiva i ne zahtjeva suradnju objekta. Autentifikacija i identifikacija uz pomo lica
nalazi iroku primjenu te se koristi kao zamjena za lozinke i ostale klasine naine
autentifikacije, koristi se za kontrolu pristupa i slino.

7. Literatura
http://www.infoteh.rs.ba/rad/2012/STS/STS-28.pdf
http://www.axxonsoft.com/rs/integrated_security_solutions/face_recognition/
http://www.scribd.com/doc/194219699/O-biometriji-u-kriminalistici
http://hr.download.hr/program-face-unlock.html
http://sr.scribd.com/doc/252301200/Biometrija#scribd

You might also like