MAINSKI FAKULTET SARAJEVO

Energetske zadruge
Predmet :
Karkelja Sanjin
/12/2014

Profesor : Doc. Dr. Azrudin Husika

Uvod
Energetske zadruge predstavljaju udruenje ljudi iz lokalnih zajednica, koji udruuju vlastite
financijske i materijalne resurse, kako bi uspostavili vlasnitvo nad proizvodnjom energije iz lokalnih
obnovljivih izvora energije.
Takoer, energetska zadruga je efikasan nain kako lokalna zajednica moe preuzeti kontrolu nad
lokalnim energetskim resursima i sprijeiti dominaciju velikih investitora koji svojim projektima mogu
utjecati na cijene grijanja u nekom gradu, ali i devastirati okoli do razine neprihvatljive za lokalnu
zajednicu. Energetske zadruge promiu demokratski nain odluivanja o energetskim pitanjima. Cilj
takvih zadruga je promovirati obnovljive izvore energije u vlasnitvu lokalnih zajednica.

Nain funkcioniranja energetske zadruge

Energetske zadruge bi trebale pokazati ta je zapravo odrivi razvoj. Naime, cilj djelovanja
energetskih zadruga jest zadrati energetsku djelatnost u vlasnitvu lokalne zajednice kako bi ona od
nje imala maksimalnu ekonomsku i drutvenu korist uz ouvanje okolia kao dodatni aspekt itave
prie. U samoj osnovi energetske zadruge zapravo je obina zadruga koja ima registriranu energetsku
djelatnost. Za osnivanje zadruge prema vaeim zakonima i propisama potreban je minimalni poetni
kapital od tisuu kuna po lanu zadruge i najmanje sedam zadrugara. Od svih zadrugara oekuje se
aktivan rad u zadruzi uz injenicu da svaki lan zadruge ima jedan glas, neovisno o tome koliki je
poetni kapital unio u zadrugu ime se pokazuje demokratinost ovakve vrste udruivanja. Podjela
dobiti ide prema ueu zadrugara u stvaranju dobiti, pri emu se 30% dobiti obavezno reinvestira u
razvoj zadruge.
Energetske zadruge koriste obnovljive izvore energije kao sredstvo razvoja, a ne sredstvo zarade.
Njima se ostvaruju mnoge koristi za lokalnu zajednice, koje su podijeljene na sljedee kategorije:
Obnovljivi izvori energije kao sredstvo razvoja
Trgovaka drutva koja se bave investicijama u obnovljive izvore energije najee predstavljaju
udruenja investitora, koji zajedno razvijaju projekt na bilo kojoj povoljnoj lokaciji za koju mogu
ishoditi sve potrebne dozvole. S druge strane, zadruge predstavljaju udruenja lokalnog stanovnitva,
koji investicijom u obnovljivi izvor energije ujedno ulau u razvoj svoje zajednice. Obnovljivi izvori
energije u kontekstu trgovakog drutva primarno slue kao sredstvo zarade, dok kod zadruga slue
kao sredstvo razvoja. Samim time, financijska izvedba nije primarni i jedini kriterij zadruge za
investiciju u projekt, ve na vanosti dobivaju ekoloka i socijalna komponenta.
Zadravanje dobiti zadruge za razvoj zajednice
Zadruga mora izdvajati najmanje 30% dobiti nakon pokrivanja gubitaka za razvoj zadruge te dodatnih
5% kao obvezne priuve sve dok one ne dosegnu ukupni iznos uloga lanova.

30% - time se zadrugu eli potaknuti na stvaranje financijske stabilnosti i odrivosti. Bez ovih
pravila, lanovi bi svu dobit mogli raspodijeliti meu sobom, to bi u dugom roku moglo
dovesti do raspada zadruge

5% - stvaranje sigurnosnog fonda kojim se eli osigurati od smanjenja kapitala zadruge

prilikom odlaska nekih lanova.

Fleksibilnost prilikom prihvaanja novih lanova

Energetske zadruge su poslovni model kojima je cilj raspodjela rizika ulaganja u obnovljive izvore
energije, kroz zajedniku investiciju veeg broja ljudi. Samim time, bitno je da pravno tijelo koje nosi
projekt ima mogunost laganog primanja novih lanova ili izlaska starih. Zadruge nove lanove
primaju bez ikakvih pravnih procesa, jednostavnim pristankom ostalih lanova, to moe biti izglasano
na skuptini. S druge strane, upis novog lana u trgovako drutvo je skup i sloen proces.
lanski ulozi zadruge mogu biti u stvarima
Trgovaka drutva zahtijevaju ulog kapitala radi stjecanja uloga dok zadruge omoguuje ostvarivanje
uloga putem nemonetarnih sredstava. Ovaj model omoguuje stvaranje partnerstava meu
zadrugarima, dobavljaima opreme itd. Na primjer, zadruna inicijativa u Gundincima u Slavoniji
razmilja o proizvodnji bioplina iz stajskog gnojiva. Pojedini lanovi mogu umjesto financijskog
uloga, proizvoditi za postrojenje energetske kulture, te na temelju vrijednosti toga uzimati svoj dio
zarade postrojenja. Slino tome, projektant fotonaponskih sustava moe kao svoj ulog predati rad na
projektiranju ili ishoenju dokumentacije.
Dijeljenje rizika zajednike investicije
Podjelom rizika na vie lanova, smanjuje se opasnost temeljnog poslovanja zadrugara, ukoliko
zajedniki poduhvat ne uspije. Na primjer, poljoprivrednik koji samostalno ulae u bioplinsko
postrojenje od 2 milijuna eura, sam prikuplja temeljni kapital te samostalno preuzima obveze otplate
kredita banke. Financijski pritisak na njegovo temeljno poslovanje je u tom sluaju puno vei nego da
je skupno investirao sa zainteresiranim susjedima. Pravni oblik zadruge omoguuje lake pristupanje
novih lanova ime se poveava mogunost podjele rizika u nekom projektu u odnosu na trgovako
drutvo.

Ekonomske koristi
Podjela rizika investicije meu
lanovima zadruge
Investiranje u projekte koji
razvijaju lokalnu zajednicu

Uteda trokova energije

Drutvene koristi
Stvaranje menaderskih i
tehnikih znanja u lokalnoj
zajednici
Stvaranje novih radnih mjesta
(na poslovima odravanje,
instalacije i proizvodnje)

Ekoloke koristi
Smanjenje emisija staklenikih
plinova
Rjeavanje ekolokih problema
zajednice (na primjer kroz
efikasnije upravljanje
gnojivom)

Stvaranje jaeg osjeaja

zajednitva lokalne zajednice

Smanjenje protivljenja
lokalnog stanovnitva
projektima
Stvaranje novih prilika za
lokalna poduzea
Tabela 1 : Prednosti energetskih zadruga

Modeli energetskih zadruga

Poslovni modeli energetskih zadruga u Europi obino se temelje na grupi graana, koji na lokalnoj
razini donose odluku da zajedno pokrenu projekt obnovljivih izvora energije. Ova vrsta organizacije
zapoinje s graanima, ali se kroz vrijeme razvije u zadrugu koja ukljuuje pravne subjekte, jedinice
lokalne samouprave itd.
Meutim, energetske zadruge mogu se razviti temeljem neke inicijative koja dolazi izvan zajednice,
gdje se projekt razvija, kao to je neka neprofitna organizacija, opina itd. Ovaj vanjski akter zapone
projekt izvana i povezuje druge lokalne aktere u energetsku zadrugu.
U oba sluaja, motivacija da se postane lanom energetske zadruge rezultira iz potrebe za vie
obnovljivih izvora energije, potrebe za time da zajednica preuzme upravljanje pitanjima energije,
potrebe za jaanjem inicijativa na lokalnoj razini kao sudionika na tritu elektrinom energijom skupa
s velikim organizacijama koje inae upravljaju elektroenergetskim sustavom itd.
Poslovni modeli energetskih zadruga u Europi temelje se na sljedeim ciljevima (Rijpens et al., 2013.):

Poticanje ukljuivanja graana u djelatnosti proizvodnje energije i vlasnitvo nad takvim

projektima
Jaanje lokalne ekonomije kroz upotrebu lokalnih resursa, ime se omoguava da lokalna
zajednica ima izravnu korist od ovih projekata
Poticanje lanova energetskih zadruga da budu efikasni u pogledu koritenja energije i resursa,
a kroz razliite edukativne aktivnosti.

Poslovni modeli energetskih zadruga temelje se na zadrunim principima, koji naglaavaju razvoj
zajednice. Profitabilnost i maksimalan povrat investicije nisu primarni motivi osnivanja energetskih
zadruga; tovie one postoje kako bi ispunile potrebe svojih lanova.

Openito, postoji nekoliko glavnih trendova razvoja energetskih zadruga. Poslovni modeli ovih
zadruga rezultat su postojeih zakonskih okvira, koji ne doputaju razvijanje modela prema iskljuivo
europskim naelima.

Potroake energetske zadruge

Potroake zadruge slue za zatitu potroaa na tritu. Ove vrste zadruga okupljaju potroae (kupce
ili korisnike) usluga, koji ujedinjuju svoju trinu snagu s ciljem (Institut za ekonomsku demokraciju,
2013.):

zajednikog nastupanja prema opskrbljivaima

nabave jeftinijih i kvalitetnih roba i usluga
izbjegavanja posrednika
izravnog povezivanja potroaa s proizvoaima.

Slika 1 : Model potroako-energetske zadruge

Investicijske energetske zadruge

Investicijske zadruge kao takve nisu definirane zakonom o zadrugama, meutim u sluaju razvoja
zadrunih projekata obnovljivih izvora energije, ovaj model je vjerojatno najsliniji prethodno
prikazanim europskim primjerima.

Slika 2 : Model investicijske energetske zadruge

Investicijsko-partnerske energetske zadruge

Radi znaajnih investicijskih trokova te manjka financijskih sredstava, postoji mogunost da zadruge
i lokalno stanovnitvo nisu u mogunosti financirati velike projekte obnovljivih izvora energije.
Zadruge tada mogu podijeliti financijske trokove razvoja projekta, ulaskom u partnerstvo s vanjskim
investitorom. U ovom sluaju, zadruge imaju samo dio vlasnitva, to znai da dijele sukladan dio
dobiti. S obzirom na zajedniku investiciju, ovakav projekt zahtijeva osnivanje posebne projektne
tvrtke, koja je odvojena od ostalog poslovanja zadruge.

Slika 3 : Model investicijsko partnerske energetske zadruge

Reference :
1.
2.
3.
http://ba.boell.org/sites/default/files/uploads/2014/02/energetske_zadruge_finw.pd
f