UNIVERZITET U SARAJEVU

AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI

akademska 2014./2015 godina

Studijski odsjek: Produkcija i menadment

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG

PREDMETA
HISTORIJA POZORITA ZA PRODUCENTE I
TEMA:
Herojska sudbina i komparacija ratnikih heroja u
"Ilijadi" i Odisejev tip herojstva" - Homer

Predmetni nastavnik:

Student: Nisrin Krlak

Dr.sc. Muhamed Delilovi, red.prof.

Sarajevo, 2015.

Sadraj

1. O Homeru
2. Homerski epovi
2.1. Homerovi citati
3. Bogovi u Ilijadi
4. Ilijada
5. Motiv sudbine Ahilej
6. Motiv sudbine Hektar
7. Odiseja
7.1 Kratka fabula
8. Odisejev tip herojstva
9. Literatura

1. O Homeru

U rat se mnogo ulae, a malo dobija.

I za Grke, kao i za nas, na poetku knjievnosti bio je Homer. Homer tako i za nas
ostaje prvi pjesnik europske-knjievnosti tradicije, a njegovi epovi Ilijada i Odiseja
prva su djela u toj tradiciji. Tako bi se moglo rei da je Homer prva stvarno povijesna
osoba, prvi stvaralac u europskoj knjievnosti od koga imamo cjelovita znaajna
pjesnika djela.
Mi o Homeru nemamo niti jedan pouzdan biografski podatak, a nisu ga, kako se ini,
imali ni Grci.
Sve to se u starim izvorima spominje je njegovo rodno mjesto, njegov stvaralaki
ivot, njegovoj navodnoj sljepoi, o njegovom autorstvu dva sauvana i niza
izgubljenih epova, sve je to u sferi nagaanja i spekulacija. Ima, istina, razloga da se
njegova domovina na temelju dijalekta njegovih spjevova smjesti u maloazijsku Joniju
a postoje i neke naznake prema kojima bi mu mjesto roenja mogao biti otok Hij. Ali
uz sve to imamo neke sumnje, jonski je dijalekt bio zajedniki medij sve starogrke
epike, a Hij se kao zaviak Homerov spominje u jednoj tzv. Homerskoj himni.
On je svoju linost podredio svom umjetnikom cilju. Nije ovo usamljen sluaj u
svjetskoj knjievnosti da je pjesnik nekog velikog knjievnog dijela ostao nepoznat.
Upravo je zbog toga mata italaca stvarala o Homeru razliite kombinacije. Sedam
gradova se takmii da su rodno mjesto Homera: Smirna, Rod, Kolofon, Salamina, Hij,
Arg i Atena. Po nekim podacima iz Odiseje, kojima se dodiruju neki dogaaji i
politike i trgovake povijesti, a koji seu u 7. st. pr. n. e., moglo bi se zakljuiti da je
Homer starosti tih dogaaja ili neto mlai od njih.
Predaja o Homeru govori da je bio slijep i da je pjevao do kraja ivota. Po onome to
predaja kae mogli bismo Homera usporediti s naim narodnim pjevaima koji su ili
od mjesta do mjesta, pjevali pjesme o junacima i tako zasluivali za svoj kruh. Iz
Odiseje bi se moglo zakljuiti da je njen pjesnik pripadao aristrokraciji, jer je proet
njezinim duhom i pogledima.

Slika 1. Homer
2.

Homerski epovi

1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)

Boj aba i mieva

Homerske himne
Mala Ilijada
Razorenje Troje
Kiprije
Natjecanje Homera i Hezioda
Telegonija
Etiopida
Margit

10)Osvajanje Ehalije (Oechalias Halosis)

11)Povratci ili Nostoi

Homerova su najvjerojatnije, ova djela:

Ilijada
Odiseja
Tebaida
2.1 Homerovi citati

Jednako umiru oni koji mnogo rade kao i oni koji ne rade nita.
Svim je ljudima prije ili kasnije Bog potreban.
Zasluuje prijezir onaj koji jedno govori, a drugo skriva u srcu.
Nakon mnogo vremena ak se i u vlastitoj kazni moe uivati.
Kada rije prijee preko usana, dio ovjekove due pobjegne zauvijek i
nitko je ne moe navesti da se vrati natrag.
ak i spavanje i ljubav dosade ako ih je previe.
Jednako je uvredljivo otjerati gosta koji eli ostati i zadrati onoga koji
eli ii.
Sudbina je ista za ovjeka i ako se povlai i ako se snano bori. ovjek
umire koji nije napravio nita, kao i onaj koji je napravio puno.

3. Bogovi u Ilijadi

U Homerovim epovima Ilijada i Odiseja linosti su, i bogovi i ljudi.

Bogovi, kao i ljudi su veoma reljefno prikazani i potpuno odraavaju
svest, moral i drutvene odnose Grka u Homerovo doba.
Bogovi u Ilijadi i Odiseji "ine jednu helensku hijerarhijski ureenu
plemensku porodicu kojom upravlja Div (Zevs) kao to su u herojsko
doba vojne stareine upravljale svojim plemenom". Odnosi meu
bogovima su bili karakteristini za ivot antikih grkih plemena.
Olimpijski panteon koji je posredstvom epa postao jedan od konstitutivnih
elemenata grkog pesnitva je verovatno oblikovan prema mikenskom
ureenju. Vidljive su mnoge slinosti izmeu prizora na Olimpu i onih u
Agamemnovom taboru. Bogovi u Ilijadi i Odiseji ive na Olimpu,
okrueni "sjajem neizreene lepote i svetlosti". Sa svojih zlatnih stolica
oni posmatraju ljudsko drutvo kao pozorinu igru u kojoj su esto i sami
pokretai i uesnici.
U ratu izmeu Trojanaca i Ahejaca vrhovni bog, Div (Zevs) nije ni na
jednoj ni na drugoj strani, jer je prema shvatanju starih Grka, njegova
dunost da se samo stara o izvrenju volje sudbine. Ostali bogovi,
meutim nisu neutralni u trojanskom ratu. Zapletu radnje u Ilijadi
pripomau i bogovi. Boginja Hera uspava Diva (Zevsa) i omoguava
Posejdonu da pomogne Trojancima, dok bog Apolon pomae Hektoru da
ubije Patrokla. Na Tetidinu molbu bog Hefest kuje oruje Ahileju, koji uz
pomo boginje Atine uspeva da ubije Hektora. U Odiseji u ljudima ima
manje divljine, a bogovi su blai i pomau ljudima. Boginja Kalipsa, po
volji bogova sa Olimpa, puta Odiseja i on kree u otadbinu, a boginja
Atina ga preruava u prosjaka i alje ga na Itaku.
Bogovi iz Ilijade i Odiseje se razlikuju od obinih ljudi po tome to su
besmrtni, svemoni i to ive u izobilju. Njih ne odlikuje via moralna
savrenost, i ne znaju za verski asketizam. Oni se ne slau meu sobom.
Kao i ljudi pate od strasti, i umeju da mrze, znaju da budu neverni, ine
preljube, udljivi su i sujetni. Slikajui bogove Homer daje realnu sliku
ivota i itav moralni kodeks sudova i misli o ivotu i smrti, o oveku i
porodici.

4. Ilijada

Ilijada je tipian junaki ep sa ratnikom temom. Njezin sadraj ini jedna

kljuna epizoda iz desete, zakljune godine Trojanskog rata, koji su Grci
iz matice zemlje i s otoka poduzeli protiv maloazijske Troje zato to je
trojanski kraljevi Paris, doavi u misiju u Spartu, vjerolomno oteo enu
kralja Meneleja lijepu helenu i opljakao kraljevsko blago.
Rat je dakle trajao deset godina, a zavrio je razorenjem Troje. Taj su
posljednji in opisivali kasnije, danas izgubljeni kikliki epovi.
Homer nije opisao itav rat, niti je opisao samo osvojenje grada. On se
striktno ograniio na samo jednu epizodu svau Ahileja, najboljeg
grkog junaka pod Trojom, i Agamemnona, Menelejeva brata. Ova je
epizoda ipak odluna za ishod cijelog rata i za kasniju SUDBINU mnogih
njenih uesnika. Ona se zavrava pogibijom najboljeg trojanskog junaka
Hektora, ime je propast Troje postala apsolutno neizbjena. U
Homerovoj Ilijadi sama propast Troje nije bila toliko bitna, ona je
predstavljala tunu pozadinu za osobne tragedije koje se odvijaju.
Radnja je poprilino jednostavna.
Grci su na pljakakom pohodu zarobili ker Apolonova sveenika Hrisa,
i on dolazi do njih u njihov tabor, nudi otkupinu i moli ih da mu vrate
kerku. Grci su spremni prihvatiti tu otkupinu, ali Agamemnon, kome je
njegova ker Hriseida data odbija to i poinje vrijeati starca. Za osvetu
Apolon alje pomor na vojsku, gdje gomile ljudi umiru. Na Herin poticaj
Ahilej ( najvei grki junak) saziva skuptinu na kojoj prorok otkriva
razlog zbog kojeg je Apolon ljut, dok je Agamemnon ozlijeen u svom
dostojanstvu. Ipak pristaje vratiti Hriseidu, ali za uzvrat prijeti kako e
sebi uzeti drugu robinju. Drugu robinju, kao naprimjer Ahilejevu
Briseidu.
Dolazi do svae izmeu njih dvojice, i Agamemnon uzima Ahileju
djevojku. Tada se Ahilej povlai iz borbe. Njegova majka Teida moli
Zeusa da pomae Trojancima, sve dok ne uvide i Agamemnon i Grci kako
su se ogrijeili na njenog sina. Tako i bude. Trojanci na elu sa Hektorom
pobjeuju Grke. U tim trenucima Grci Ahileju alju poslanstvo, i nude mu
veliku odetetu, dok Agamemnom nudi Ahileju bilo koju od svojih kerki.

Ahilej naravno sve to odbija. Tada njegov najbolji prijatelj Patroklo

govori Ahileju da ga pusti da odbije Hektora od brodova. Ahilej pristaje
na to, ali nije ba oduevljen tom idejom. Patroklo uspjeva u svom naumu,
ak ubija i jednog od najboljih junaka Zeusovog sina Sarpedona.

Ali pri pokuaju sa sam preko SUDBINE zauzme Troju, gine od ruke
Hektora, Apolona.
Ahilej kada saznaje za tu vijest, postaje bijesan i u trenutku eli da si
oduzme ivot. Tada si obeava da e se osvetiti Hektoru. To je zapravo
prijelomni trenutak Ilijade.
Miri se sa Agamemnonom, Briseida dolazi natrag, i nakon toga
momentalno kree u boj. Ubija mnotvo Trojanaca, i na kraju u
presudnom dvoboju koji je kuliminacija epa i koji na jedan simboliki
nain rjeava ishod rata ubija Hektora.
Ahilej svakog dana vue Hektorov le sve dok to ne dosadi i Bogovima.
Tada Bogovi alju Hektorovog oca Prijama da izmoli tijelo svoga sina.
Ako mi hoe dati da Hektora sahranim divnog,
Tim e djelom meni ugoditi, Pelejev sine.
Kako smo stisnuti, znade, u gradu, daleko je uma.
Da dovezemo drva, a Trojanci vrlo se boje.
Mi bismo devet dana u sobama tuili za njim.
Deseti dan bismo njega sahranili, gostili narod,
A jedanaesti dan nainili grom bismo njemu,
Dvanaestog emo ratovati, ako biti mora.
Tako e biti, stare o Prijame, kako si reko,
Toliko u dana bojak, koliko veli, odgaat.

Ep se zavrava pogrebnim obredom gdje Trojanci oplakuju Hektora.

5. Motiv sudbine - Ahilej

ta je zapravo sudbina. Da li svaki ovjek ima svoju sudbinu.
Premda se u Ilijadi prate tragine sudbine i nekih drugih likova Ilijada je
ep o Ahileju i on je zapravo sredinji odnosno glavni junak.

On je tipian epski heroj, sin boice i smrtnika, junak izuzetne snage i

strastvene naravi. Njemu je stavljeno na izbor ili da doivi drugu i
neslavnu starost, ili da umre mlad i slavan.
Tragina Ahilejeva sudbina dominantna je u Homerovoj epu po snazi
linosti ovog junaka i po mjestu koje zauzima u epu. Ova sudbina ne
zasjenjuje i ne potiskuje aktivitet i tragiku brojnih individualnost, koje se
nameu itaoevoj panji. Tako italac doivljava tragediju pojedinca.
Pojedinac, njegovo ponaanje ali i kvalitet i konani rezultat njegovog
ivljenja, odreeni su sudbinskim, psiholokim, i moralnim momentima.
Sudbina se nadnosi nad pojedinca kao neto to je izvan njega, mimo
njegovihmoi, ali je neminovna i neizbjena.
Svi imamo svoju sudbinu, i onda nas prati kroz cijeli ivot. Ona je oliena
u Bogovima koji po svojoj volji upravljaju dogaajima i ljudskim
ivotima. Psiholoki momenat ima ne samo znaajnu ulogu u ivotu i
miljenju pojedinca, nego i doprinosi veoma snanoj dramatici zbivanja
unutranje borbe sukob, patnja, neizvjesnost.
Pojedinac je voen moralnim principima koje je izgradila ljudska
zajednica. Hrabrost, ast, gostoljubljivost, potenje, pravinost samo su
neke od normi koje su za junake Ilijade sveti.
Ahilejeva linost je veoma sloena: u njemu se pretapaju i bore osjeanja
i raspoloenja, gnjev i tuga u isto vrijeme, unutranji sukobi i
mnogobrojni lomovi. On je tip NEOBUZDANOG i SUJETNOG
arhainog heroja, koga lako moe da zaslijepi ljubav ili mrnja. Na
njegovom primjeru Homer prikazuje koliko gnjev zasljepljuje i vodi
ovjeka, u postupke koji ne mogu da izdre moralne kriterije.
Sloenost prirode Ahilejeve linosti njegov poloaj u drutvu razotkrivaju
se u njegovom, odnosno prema Agamemnonu. Iako je Ahilejevo junatvo
izuzetno, a ugled veliki, on je samo izvrilac Agamemnonovih naredbi.
Sav ratni plijen predaje Agamemnonu, pa ak i mora da bu ustupi robinju.

Ahilej je ljuti i bespotedni ratnik trideset i tri grada je razorio i

opljakao, a njegov ratniki pohod ima snagu vatre. To moemo vidjeti u
iduem citatu:
Kao to se buktavi oganj razbjesni u dolu duboku
Po umi suhoj, te sva u dolini gore drveta,
Vjetar pak na sve strane i rastura plamen i vitla;
Tako je kopljem Ahilej k'o demon hitao svuda

Gnao, ubij'o, a krv se po zemlji razlivala crnoj.

Takav ratnik nema milosti prema protivnicima- pobio je sve Prijamove
sinove, niti ima respekta prema mrtvom protivniku, ve sramotna djela
od Hektora stane da ini . Vue njegovo tijelo po praini.
Na drugoj strani Ahilej gaji veoma jaka i njena osjeanja prema robinji
Briseidi i doivljava duboki bol i uvredu kada mu je Agamemnon uzima.
TO je razlog da Ahilej odbija uestvovanje u borbama.
Nisam ja ovamo do'o sa kopljanicima da se
Bijem Trojancima, jer mi nita skrivili nisu.
U ovom dijelu on naravno ne prikazuje simpatije prema Trojancima, ve
zapravo baca u lice Agamemnoni istinu da ovo nije njegov rat, ve
Agamemnonov jer brani ast svoga brata Menelaja kome je oteta ena.
Gnjev Ahileja dri veoma dugo. Nakon toga gasi gnjev, i podstie
Ahejce da se bore.
On svoj stav nije promijenio zbog Agamemnona, nitje je promijenio stav
prema njemu, ve zato to je gnjev zbog uvrede asti istisnut snanijim
gnjevom zbog pogibije svoj prijatelja Patrokla.
U susretu sa Hektorovim ocem Prijamom, otkriva se jo jedna dimenzija
Ahilejeve linosti: u toj situaciji oba gnjeva ( jedan zbog Briseide, drugi
zbog smrti prijatelja) bivaju potisnuta ljubavlju prema roditeljima. Iako u
Prijamu vidi neprijatelja on uspjeva savladati svoj gnjev i razumije bol za
mrtvim sinom.
Sa svog ustade stoca i za ruku podigne starca
alei sjedu mu glavu i bijelu njegovu bradu.
Ahilej shvata apsurdnost svog ratovanja i apsurdnost svog poloaja:
mjesto da dvori svog oca, on unesreuje i alosti djecu i oeve onih koji
mu nita skirvili nisu.
U svemu ovome njegova linost dobija tragine obrise.
Prikazan je kao jedan bezosjeajni ratnik, koji rui sve ispred sebe,
prikazan je kao ratnik koji iza sebe ostavlja pale gradova, ali isto tako
prikazan je kao ljudsko bie koje umje i moe da voli, i pokae svoja
skrivena osjeanja.
Mostivisan je isto ljudskim razlozima, povrjeena ast i dostojanstvo na
jednoj, a na drugoj duboka tuga. Meutim Ahilej ne bi mogao da ispolji i

kao junak i kao ovjek, da Homer nije uveo jo jednu linost u sve ovo
Hektora, trojanskog branioca.

Slika 2.

Ahilej

6. Motiv sudbina Hektor

Hektor je sin Prijama i Hekabe, i bio je najhrabriji branilac Troje. Razlike
izmeu Ahileja i Hektora kao ratnika i heroja nema, i jedan i drugi su na glasu, i
jedan i drugi su hvaljeni.
Po snazi i po vojnikim vjetinama oni su jednaki. Nema nikakve razlike izmeu
njih dvojice. Ali po ljudskim i moralnim osobinama Hektor je totalna suprotnost
od Ahileja. Ahilej je ratnik : OSVETNIK, dok je Hektor ratnik : BRANILAC.
Ahilej je veoma nemilosrdan, ratoboran, dok je Hektor borac visokog morala,
koji ima dostojanstvo, a glavna njegova osobina je junatvo.

Osvjetljivanje Hektorove linosti, prikazana je u sceni kada se on oprata od

svoje ene i sina. Prikazuje nam njegov odnos prema porodici, i njegove
dunosti, koje obavlja na odlian nain. Njegova ena ne razumije herojske
principe i moli ga da odustane od toga i da ne ide na boj. Govori mu :
Sad si mi Hektore sve, i otac i Gospoa majka
Ti si mi i brat sada, a i moj mlaani vojno.
Ni oeva ni majina molba da ne odlazi u u boj, da se ne bori protiv dugonogog
Ahileja, ne mogu odgovoriti Hektora od njegove zamisli. Dunost mu nalae da
se bori sa Ahilejem, a smrt prihvata kao neto to je sasvim prirodno, jer je ona
ipak sastavi dio ovjekog ivota, i jednom e nas snai. Od nje bjeati ne
moemo.
Ni jedan ovjek pak nije od smrti umak'o,
mislim,
Bio on ra il' junak, kad majka jednom ga rodi.

On je najuveniji trojanski junak. Isto tako on je junak koji je najvie obraao

panju na dostojanstvo koje je smatrao osnovnim oblikom vladanja, i protiv toga
nije mogao ii. Na prvom mjestu DOSTOJASTVO, a poslije toga sve ostalo.
Kada mu ena govori kako mu nije ao nje ni njenog djeteta, i kako e je ubrzo
nazvati udovicom, Hektor na sve to ima pravi odgovor.
O svem razmislih ljubo, i sve mi je to na pameti,
Al' me je Trojaca stid i dugoskutih Trojanki njinih,
Ako bjeao budem iz borbe k'o plaljivac kakav
To mi zabranjuje srce, jer navikoh uvijek da estit budem
I hrabro se borim me' prvim Trojancima svagda.

Srce o kojem govori u ovom citatu zapravo predstavlja hrabrost, vitetvo,

dostojanstvo. I Isto to srce je progovorilo prije dvoboja izmeu Ahileja i
Hektora. Hektor mu je tada rekao kad s tebe svuem tvoje oruje mrtvog u te
dati Ahejcima, tako i ti postupi ako svue oruje s mene.
uta suprostnost izmeu ova dva junaka, heroja na psihikoj osnovi. Ono to ih
vee je snaga, i mo borbe, mo upravljanja orujem, i ljubav koju osjeaju
prema svojim ENAMA.

Slika 3. Borba Ahila i Hektora

7. Odiseja
Za razliku od Ilijade, koja je tipini ratniki ep, koji obnavlja sjeanje na drevno
herojsko doba, Odiseja je ep o mirnodopskom ivotu. Herojski je mit pretoen u
bajku.
Glavni junak nije surovi i snani ratnik poluboanskog porijekla, nego
domiljati i trpeljiv skitalac, i jedan realni ovjek. Realni ovjek popu nas.
Kako je Ilijada ep o ratu, kao jednoj tipinoj situaciji u ivotu, Odiseja je ep o
svakodnevnici, o obiteljskom ivotu, o obnavljanju jedne obiteljske zajednice
koja je potpuno rasuta i rasturena.
Motiv koji se nalazi u samom sreditu i motiv koji pokree radnju Odiseje je
nastojanje glavnog junaka da se nakon dugog lutanja svijetom vrati kui, eni i

sinu. U svemu tome ga ometaju razne opasnosti, zamke, ali on im ustrajno

odolijeva i bori se i ivi za dan svog povratka . Povratka kui.
Ve nam je odavno poznato da u mnogim dijelima uvijek imamo ljubav, ili uticaj
ene ( na dobar i na lo nain). Tako je i u Odiseji.
Kroz svoj put susree se sa veoma zamamnim enskim arima boginja i smrtnih
ena, koje ga ele zadrati i vezati za sebe : Kalipse, Kirke, Nausikaje. No
premda mu one nude mladost, vjenu ljepotu i ivot bez boli, ak i besmrtnost,
Odisej se ipak vraa radije Penelopi koja ga je vjerno ekala 20 godina.
Odiseja je himna o branoj vjernosti, braku kao najviem obliku potpunog
sjedinjenja ene i mukarca, ljubavi. Za razliku od Ilijade ona ima kompleksnu
struktru kompozicije radnja se istovremeno odvija na dva plana, na
Odisejevim lutanjima , i na Itaci gdje se Penelopa bori da ouva obiteljsku
zajednicu.
Radnja Odiseje se moe podijeliti u 2 dijela, na dvije jednake polovine.
Prvih 12 pjevanja opisuje Odisejeve diivljaje do povratka na Itaku, te ono to se
sve vrijemedeava tamo, dok drugih 12 osvetu nad proscima i ponovno
zdruivanje Odiseja sa enom i djetetom.

7.1 Kratka fabula

Deset godina nakon to je zavrio trojanski rat, bogovi odluuju da se
Odisej konano vrati kui. Posidon, koji se osveuje Odiseju to mu je
oslijepio sina Polifema, die oluju i razbija amac. Odiseja valovi izbace
na feaku obalu. U blizini tog mjesta pere rublje i zabavlja se sa svojim
dvorkinjama Nausikaja. Veseli glasovi bude Odiseja i on im pristupa.
Odisej izlazi iz ume i svoju golotinju pokriva mladicom punom lia.
Njegova pojava i snaga se usporeuju sa planinskim lavom. Poto je
gladan, pokuava uloviti hranu, ali ne uspijeva. Dolazi do djevojaka koje
se od straha razbjee. Ostaje samo Nausikaja. Odisej razmilja hoe li joj
se pokloniti ili e je stojei zamoliti za pomo.

Zakljuuje da je bolje da stoji, pa joj se lukavo obraa i hvali njezinu

ljepotu, usporeujui je s boginjama.
Objanjava joj kako se ovdje naao nakon mnogo pretrpljenih muka i
nakon dvadeset dana provedenih u pobjenjelom moru, i jo jednom ju
moli za pomo jer, kae, u ovom gradu nikog ne poznaje. Ona mu
odgovara da joj se ne ini rav ni luak, ali da je Zeus svakom ovjeku
odredio sudbinu prema zasluzi. Kazuje mu da je ona ki Alkinojeva koji
je kralj Feaana. Nakon toga doziva dvorkinje i govori im da bogovi
njima sigurno ne bi poslali loeg ovjeka jer ih vole.
Dvorkinje povedoe Odiseja u zavjetrinu, obukoe ga i daju mu boicu
itkog ulja da se opere u rijeci. On ih moli da se udalje jer mu je
neugodno prati se pred njima, ljepoticma, pa one odlaze.
Opere sa sebe morsku pjenu, a Atena ga uini veim i ljepim. Kad je to
vidjela, Nausikaja se zaudila njegovoj ljepoti jer joj je prije bio ruan.
Kae da bi bila sretna da je on njezin mu. U srcu Nausikaje budi se
osjeaj prema Odiseju, gotovo vie potovanje nego sama ljubav. Ona je
najdraesniji lik grke poezije zbog svoje otvorenosti, ljepote i dobrog
srca. To vidimo prema njezinom ponaanju prema ovjeku kojega prvi put
vidi i koji joj je potpuni stranac.

8. Odisejev tip herojstva

U Odiseji glavni junak sve zapreke svladava vie pameu, snalaljivou,
dovitljivou, pa se u znatnoj mjeri moe usporediti sa epskim likom
lukavcakoji svojom domiljatou postie ono za ta epskom heroju slui snaga.
Za razliku od Ilijade, u Odiseji se kao likobi javljaju ljudi i nieg drutvenog
statusa, kao naprimjer svinjari, kozari, prosjaci.
Odisej je hrabri i odvani ratnik to je dokazao u Ilijadi. Svoju mudrost i
lukavost, pokazao je smiljanjem Trojanskog konja. Opreznost, hladokrvnost i
prijevara spaavaju ga od svih opasnosti. Radoznalost i nekoristoljubiva elja za
novim saznanjima neplemenitije su crte njegove linosti. Brana vjernost i
ljubav daju mu snagu da strpljivo podnosi sve opasnosti i ponienja.

Odisej se odlikuje hrabrou, domiljatou i strpljivou. On je vrlo hrabar i

pametan ovjek i po tome je bio poznat u cijelom kraljevstvu i ire u svijetu.
Mnogi su samo na izgovor njegovog imena osjeali strah. On je uz to bio i vrlo
osjeajan ovjek velikog srca.
Strahopotovanje koje njegovi prijatelji i neprijatelji osjeaju prema njemu je
stekao svojim hrabrim i pametnim odlukama u kljunim trenutcima bitaka. S
druge strane,Odisej je dobar obiteljski ovjek sa sinom i enom koju voli pa
tu vidimo i njegovu drugu stranu osim one borbene.
U jednu ruku ima neke slinosti sa Hektorom, dok ako pogledamo sa druge
strane zapravo predstavlja sutu suprotnost.

Slika 4. Odisej - putovanje

9. Literatura
1. Wikipedia
2. http://www.mssbusovaca.com.ba/www%20lektire/IR/Homer-Ilijada.pdf
3. Homer, Ilijada i Odiseja, Sejtarija Sarajevo, 2000.