Spojke EKII-IIABC 2015 WEB

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za konstruiranje - Katedra za elemente strojeva i konstrukcija
Spojke
(podloge uz predavanja - za internu upotrebu)
ELEMENTI KONSTRUKCIJA II, IIA, B i C

nositelji kolegija: prof. dr. sc. Milan Opali i doc. dr. sc. Kreimir Vukovi
izvoa: doc. dr. sc. Kreimir Vukovi
ak. g. 2015.
UVOD
Shematski prikaz funkcije spojke
SPOJKE su strojni elementi koji se upotrebljavaju za trajno ili povremeno

spajanje dvaju vratila u svrhu prijenosa okretnog momenta ili za spajanje vratila sa
strojnim dijelom koji se nalazi na njemu (npr. remenica, zupanik i sl.).
Sastoje se od najmanje dva lana (primarnog vezanog za
ulazno vratilo i sekundarnog vezanog za izlazno vratilo). Mogue kuite
ne sudjeluje u prijenosu snage i gibanja.
Za razliku od prijenosnika, spojke ne vre transformaciju
brzine vrtnje i okretnog momenta (spojke s proklizavanjem mogu u
manjoj mjeri odstupiti od ovog pravila) [1].
EK II, IIA, B i C Spojke Uvod
Zadaci spojki
Pored osnovnog zadatka (prijenos okretnog momenta trenjem, oblikom ili
njihovom kombinacijom), pojedine vrste spojki mogu imati i dodatne zadatke:
priguenje torzijskih vibracija,
zatita strojeva od preoptereenja,
uspostavljanje ili prekid prijenosa okretnog momenta,
olakavanje montae i transporta,
prilagodbu odstupanja osi vratila (zbog optereenja, netone ugradnje ili izrade).
Konstrukcijski zahtjevi
Po obliku spojka mora biti rotacijsko tijelo to manje
teine, dobro uravnoteena (osobito vano kod velikih brzina vrtnje)
te smjetena po mogunosti to blie leajnim osloncima vratila.
Takoer, mora biti konstrukcijski to jednostavnija da se
omogui brza montaa i demontaa.
PODJELA SPOJKI
Spojke se dijele na 5 osnovnih grupa
1. Neelastine spojke
2. Elastine spojke
3. Ukljuno-iskljune (izvrstive) spojke
4. Specijalne spojke
5. Hidrodinamike spojke*
*Napomena
Hidrodinamike spojke su po nekim autorima
podvrsta specijalnih spojki.
IZBOR VELIINE SPOJKE

Spojka treba prenijeti radni okretni moment, T0 s pogonske na gonjenu stranu.
Za ubrzanje masa pogonske i gonjene strane kod pokretanja, potreban je jo i moment

ubrzanja masa T,
T J
gdje je J moment tromosti rotirajueg strojnog dijela, a kutno ubrzanje.
Kako su u sustavima za prijenos snage mase meusobno vezane i naelno se
gibaju razliitim brzinama, sve mase s pogonske i gonjene strane potrebno je reducirati
na jednu (ekvivalentnu) masu koja rotira s kutnom brzinom jednakoj onoj na vratilu
spojke. Moment ubrzanja masa T tada se odreuje iz izraza
T J red 0
gdje je Jred reducirani moment tromosti
J red

J0
Ji i
i 1
0
n 1
a 0 kutno ubrzanje vratila s obzirom na kojeg izraunan Jred.

EK II, IIA, B i C Spojke Izbor veliine spojke
vj
mj ,
j 1
0
k
Detaljnije o izraunu reduciranog momenta

tromosti u Podlogama uz predavanje dio
Osovine i vratila
Ukupni okretni moment Tuk koji spojka treba prenijeti jednak
Tuk T0 T
gdje je T0 radni okretni moment, T moment ubrzanja masa.

Iz kataloga proizvoaa spojki se prema veliini
ukupnog okretnog momenta Tuk odabire odgovarajua spojka
tako da je
Tuk TNS
gdje je TNS nazivni (kataloki) okretni moment spojke.
EK II, IIA, B i C Spojke Izbor veliine spojke
1. NEELASTINE SPOJKE
Zajedniko svojstvo svih neelastinih spojki je da s pogonske na gonjenu stranu prenose
potpuno isto kolebanje okretnog momenta.
Prijenos okretnog momenta je krut, to znai da je prisutan nagli udar

te nema priguenja.
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke
1. Podjela NEELASTINIH spojki

1.1 Krute (vrste) spojke
1.1.1 ahurasta (cijevna) spojka
1.1.2 koljkasta (oklopna) spojka
1.1.3 Kolutna (tanjurasta) spojke
1.1.4 Prirubna spojka
1.1.5 Hirthova spojka
1.2 Kompenzacijske spojke

1.2.1 Kandasta spojka
1.2.2 Oldham spojka
1.2.3 Schmidtova spojka
1.2.4 Zglobna spojka
1.2.5 Zupasta spojka
1.2.6 Spojka s elinim prstenima

1.1.7 Lanana spojka
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke
1.1 KRUTE SPOJKE

Krute spojke kruto povezuju dva vratila, te ostvaruju
nepokretnu vezu spojenih vratila pri emu se ona ponaaju kao
jedna cjelina. Krute spojke se upotrebljavaju kada je mogue
osigurati meusobnu suosnost vratila koje spajaju.
- Nisu izloene troenju.
- Ne zahtijevaju odravanje.
- Prenose okretni moment u oba smjera vrtnje.
Kolutna spojka [W1]
- Imaju jednostavnu konstrukciju i male dimenzije.

- Vezu izmeu vratila ostvaruju oblikom i/ili trenjem
- Potrebna je velika tonost pri montai i izradi.
- Koriste se, najee, za spajanje dugih i elastinih
vratila
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute spojke
1.1.1 ahurasta spojka
ahurasta spojka s perima kao spojnim elementima
ahurasta spojka
s utorom za pero [W2]
ahurasta spojka s koninim zaticima kao spojnim elementima prema [2]

EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute spojke ahurasta spojka
10
1.1.2 koljkasta (oklopna) spojka

zatitni limeni
prsten
koljka
koljkasta spojka DIN 115 [5]
koljkasta spojka DIN 115
koljkasta spojka - rastavljena

prema REEL antriebstechnik [3]
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute spojke koljkasta spojka
11
1.1.4 Kolutna spojka
Kolutna spojka s
PROLAZNIM vijcima i zatitnim vijencem
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute spojke Kolutna spojka
Kolutna spojka s
DOSJEDNIM vijcima i zatitnim vijencem
12
Kolutna spojka - nastavak
Kolutna spojka s prolaznim vijcima i dodirnom plohom

izmaknutom prema obodu da se dobije vei polumjer na kojem djeluje
sila trenja, a time (uz istu silu tenja) i vei moment trenja [4]
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute spojke Kolutna spojka
Kolutna spojka s meuploom

(umjesto naslona za centriranje) [5]
13
1.1.4 Prirubna spojka

Za razliku od kolutne spojke,
prirubnica na pribruboj spojci ini sastavni dio
vratila.
Razlikuju se dvije osnovne izvedbe.
Kod prve se prirubnica izrauje iskivanjem
kraja vratila, a kod druge se prirubnica
zavaruje za kraj vratila.
Prijenos
okretnog
momenta
obavlja se na identian nain kao i kod

kolutne spojke, dakle oblikom i/ili trenjem,
dok naslon slui za centriranje osi.
Prirubna spojka s naslonom za centriranje
i iskovanim prirubnicama DIN 760 prema [5]
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute (vrste) spojke Prirubna spojka
14
1.1.5 Hirthova spojka

Hirthova spojka ima radijalno ozubljenje eone ploe na obje strane koje se uzube i
kruto prenose okretni moment.
Prednosti su joj brza i lagana montaa te lagano iskljuivanje iz rada. Budui nema klinove
nema ni oslabljujui spoj, tako da moe prenositi udarna i promjenljiva optereenja. Prikladne su za
spojeve u ogranienom prostoru, a istovremeno centriraju dijelove u spoju.
Nedostatak joj je kompleksan i dugaak, a samim time i skup proizvodni proces.
Hirthova spojka (eono ozubljenje): a) stonik spojen s vratilom i b) oblik zubi na vanjskom obodu [8]
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute (vrste) spojke Hirthova spojka
15
Hirtova spojka - nastavak
Primjer Hirthove spojke [W5]
Primjer Hirthove spojke [W4]

EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute spojke Hirthova spojka
16
1.2 KOMPENZACIJSKE SPOJKE
aksijalni (uzduni) pomaci
radijalni (popreni) pomaci
kutni pomaci
mjeoviti pomaci
Mogui pomaci kod kompenzacijskih spojki [5]
Kompenzacijske (pomine ili dilatacijske) spojke su

torzijski krute spojke koje se upotrebljavaju kada osi vratila nisu
suosne zbog pogreaka prilikom izrade i montae, posljedica
rada, temperaturne dilatacije ili projektiranih pomaka vratila.
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Kompenzacijske spojke
17
1.2.1 Kandasta spojka
Kandasta spojka s 3 kande kod koje je centriranje osigurano

montaom obaju vratila u jednoj (lijevoj) polovici
Kandasta
spojka
se
upotrebljava
Kandasta spojka s 3 kande kod koje je centriranje osigurano

pomou prstena za centriranje - c
za
kompenzaciju aksijalnih pomaka. Prenosi velike okretne

momente. Zahtjeva vrlo tonu izradu i montau, u protivnom
najee prenose optereenje samo jednom kandom.
Podmazuju se radi smanjenja trenja na bokovima.
Aksijalno centriranje se osigurava montaom
obaju vratila u jednoj polovici spojke ili posebnim prstenom za
Kandasta spojka s 3 kande [7]
centriranje.
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Kompenzacijske spojke Kandasta spojka
18
1.2.2 Oldham spojka
[2]
Oldham
spojka
se
upotrebljava
za
Kliknite za link na video animaciju
kompenzaciju radijalnih pomaka. Zbog klizanja izmeu

dodirnih povrina praenog troenjem, pogodna je za
manje brzine i manje okretne momente.
Sastoji se od pogonske i gonjene strane s
meusobno okomitim ljebovima te centralne ploe s
meusobno okomitim klinovima.
Animacija s principom rada ove spojke moe se pogledati na
internetskoj stranici http://www.mekanizmalar.com/oldham.html
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Kompenzacijske spojke Oldham spojka
Sastavni dijelovi (gore) i princip rada

Oldham spojke (dolje) [W12]
19
1.2.3 Schmidtova spojka

Schmidtova spojka se upotrebljava za
kompenzaciju velikih radijalnih pomaka, a ima i
svojstvo da dobro priguuje radijalne vibracije.
[7]
Animacija principa djelovanja Schmidtove spojke [W13]
Kliknite
za link na video animaciju
[W6]
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Kompenzacijske spojke Schmidtova spojka
20
1.2.4 Zglobne spojke

Zglobne spojke se koriste za kompenzaciju kutnih pomaka
Kardanski zglob
Kliknite za link na video animaciju
koristi se za prijenos rotacijskog gibanja

izmeu dvaju vratila pod veim kutom (obino do
15).
glavina
[W21]
glavina
kri
osovina
leaj
[7]
Sastavni dijelovi kardanskog zgloba [7]
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Kompenzacijske spojke Zglobne spojke
21
Kardanski zglob - nastavak

Kardanski zglob se samostalno ne upotrebljava za prijenos snage, nego samo za
podreene svrhe, jer se izlazno vratilo, pri konstantnoj brzini vrtnje ulaznog vratila, vrti
nejednoliko to znai da je kardanski zglob ASINKRON.
[5]
2min 1 cos
2max
1
cos
22
Kardanski zglob - nastavak

Izraz za promjenu omjera kutnih brzina
dobiven je kinematskom analizom, a glasi
2 1
cos
1 sin 2 1 sin 2
gdje je
1
- kutna brzina ulaznog vratila
- kutna brzina izlaznog vratila
- kut rotacije ulaznog vratila
- otri kut izmeu ulaznog i izlaznog vratila
[2]
23
Zglobna spojka s dva kardanska zgloba (kardanski prijenos)

Da bi se izbjegla asinkronost vrtnje izmeu ulaznog (1) i izlaznog vratila (3),
kombiniraju se dva kardanska zgloba izmeu kojih se umee meuvratilo (2). Pri tom
se moraju potivati dva uvjeta:
1. Sva tri vratila (ulazno, meu- i izlazno vratilo moraju biti u istoj ravnini.
2. Kutovi izmeu osi meuvratila i svakog od vratila moraju biti jednaki.
3. Vilice meuvratila moraju biti u istoj ravnini
Razlikujemo dva rasporeda kod kojih su navedeni uvjeti ispunjeni:
Z raspored
12 23
W raspored
[5]
(u literaturi poznat jo i kao A ili M raspored)
12 23
[5]
24
Zglobna spojka s dva kardanska zgloba (kardanski prijenos) - nastavak
Sinkrono Z raspored [W14]
Asinkrono Z raspored [W14]
Sinkrono W raspored [W14]
Asinkrono W raspored [W14]
25
Kardanski zglob - dvostruki

Ako se duljina meuvratila smanji na konstrukcijski minimum dobiva
se dvostruki kardanski zglob.
Dvostruki kardanski zglob [2]
Animacija rada dvostrukog kardanskog zgloba [W11]
Kliknite
26
Zglobna spojka s dva kardanska zgloba i teleskopskim meuvratilom

Koristi se za kompenzaciju radijalnih, a dijelom i aksijalnih pomaka u toku rada.
Zglobna spojka s dva kardanska zgloba i teleskopskim meuvratilom [W15]

27
Sinkroni (homokinetiki) zglobovi

Sinkroni zglobovi prenose jednoliko okretno gibanje to znai da je
kutna brzina ulaznog vratila jednaka kutnoj brzini izlaznog vratila.
kuglice
kavez
Vanjska
glavina
Unutarnja
glavina
Gumeni
mijeh
Sinkroni zglob s kuglicama [9]
Animacija rada sinkronog homokoninetikog

zgloba s kuglicama, tzv. Rzeppa zglob [W11]
Kliknite
28
1.2.5 Zupasta spojka
[2]
Zupasta spojka se upotrebljava za kompenzaciju kutnih

(najvie 2) i aksijalnih pomaka (do 10 mm).
Zupasta spojka se sastoji od cilindrinog zupanog para s
unutarnjim ozubljenjem iji su zupanici preko glavina kruto vezani sa
svojim vratilima. Zupanik s vanjskim ozubljenjem ima lune zube.
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Kompenzacijske spojke Zupasta spojka
29
Zupasta spojka - dvostruka

Dvostruka
zupasta
spojka
osim
kutnih i aksijalnih pomaka omoguuje i znatne

radijalne pomake vratila.
Kompenzacija kutnih pomaka [7]
Kompenzacija radijalnih pomaka [7]

[W7]
30
Zupasta spojka - nastavak

a)
c)
Luni zubi
(prikaz u tlocrtnoj ravnini)
b)
Zupasta spojka (u kombinaciji s kolutnom spojkom)
a) jednostavna jednostruka; b) dvostruka; c) nain djelovanja s prikazom lunih zubi [8]
31
1.2.6 Spojka s elastinim elinim prstenima
Jednostavna (jednostruka) tip ROBA-DS [13]
Dvostruka tip ROBA-DS [13]
Elastini dio koji je izloen deformaciji, kod ove spojke

je u obliku prstena izraenog iz elika koji je naizmjenino
povezan s pogonskom odnosno gonjenom stranom spojke.
Jednostavna jednostruka spojka s elinim prstenima
se koristi za kompenzaciju aksijalnih i kutnih pomaka, a dvostruka
uz navedeno i za kompenzaciju radijalnih pomaka
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Kompenzacijske spojke Spojka s elastinim elinim prstenima
Oblik elinog prstena [13]
32
Spojka s elastinim elinim prstenima - nastavak
Dvostruka spojka s elastinim prstenom

tip ARPEX proizvoaa Flender [W18]
33
Spojka s elastinim elinim prstenima - nastavak
Kompenzacija
kutnih pomaka [13]
Kompenzacija
aksijalnih pomaka [13]
Kompenzacija
radijalnih pomaka [13]
Animacija principa djelovanja

spojke s elinim prstenima [W17]
Kliknite
34
1.2.7 Lanana spojka

Kr
Kw
[W8]
Lanana spojka se koristi za kompenzaciju

radijalnih (do 2 % koraka lanca) i kutnih pomaka (do 1).
[W9]
Sastoji se od pogonskog i gonjenog lananika koji su

meusobno povezani lancem oko kojeg se radi zatite
postavlja oklop.
[W10]
EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Kompenzacijske spojke Lanana spojka
35
2. ELASTINE SPOJKE
Elastine spojke se upotrebljavaju kod pogona koji se odlikuju
udarima i velikim kolebanjima okretnih (torzijskih) momenata.
Zadaci elastinih spojki su da:
1.
Ublaavaju udare te priguuju vibracije
2.
Omogue mijenjanje vlastite frekvencije sustava (promjena
kritine brzine vrtnje)
3.
Omogue aksijalno, radijalno i kutno pomicanje izazvano

netonostima montae i toplinskom dilatacijom
Nedostatak elastinih spojki je

utjecaj sila kojima spojka djeluje na vratila nastojei kompenzirati njihove pomake
uslijed ega mogu nastati radijalna, a ponekad i aksijalna optereenja vratila i leajeva.
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke
36
2.
Podjela ELASTINIH spojki
2.1 Akumulacijske elastine spojke

2.1.1 Bibby spojka
2.1.2 Spojka sa zavojnim oprugama
2.2 Elastine spojke za priguivanje

2.2.1 Spojka s gumenim prstenima
2.2.2 Spojke s nemetalnim (gumenim) umetcima
2.2.3 Spojka s gumenim pojasom
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke
37
2.1 AKUMULACIJSKE ELASTINE SPOJKE
Ublaavaju udarce koji su posljedica udarnih optereenja

pri pokretanju i zaustavljanju stroja.
Poveaju vremenski interval elastinog rastereenja.
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Akumulacijske elastine spojke
38
AKUMULACIJSKE ELASTINE SPOJKE - nastavak
Vezni elementi, izraeni iz elika za opruge,

elastinom deformacijom akumuliraju energiju
udarnog optereenja te ju nakon prestanka
djelovanja u cijelosti vraaju u obliku
mehanikog rada. Znai da je rad utroen pri

optereenju Wopter. jednak mehanikom radu
ostvarenom pri rastereenju Wraster..
Obzirom da je vremenski interval elastinog

rastereenja veznih elemenata pri tom dui
nego kod krute spojke (vidi slajd prije), najvei
Optereenje i rastereenje akumulacijske elastine

spojke s linearnom karakteristikom
moment koji optereuje vratilo je razmjerno

manji [2].
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Akumulacijske elastine spojke
39
2.1.1 Bibby spojka

kolut
(zupanik)
kolut
(zupanik)
elina
traka
poklopac
[8]
[W16]
Sastavljena je od dva zupanika s vanjskim ozubljenjem meusobno povezana elinom

trakom. Spojka je okruena poklopcem kako elina traka, uslijed centrifugalne sile, ne bi ispala iz
ljebova. Zubi obaju zupanika su sueni u smjeru prema sredini kako pri deformaciji trake ne bi
dolo do njenog oteenja.
Spojka je visoke elastinosti (do 1,2 torzijskog zakretanja vratila), a namijenjena je za
prenoenje tekih optereenja u tekim uvjetima rada kao to su mlinovi za rudau, teki bageri i sl.
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Akumulacijske elastine spojke Bibby spojka
40
Princip rada Bibby spojke [W16]
Normalno optereenje
Preoptereenje
Udarno optereenje
Kompenzacija radijalnih, aksijalnih i kutnih pomaka kod Bibby spojke [W16]
Radijalni pomaci do 3 mm
Kutni pomaci do 1,3
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Akumulacijske elastine spojke Bibby spojka
Aksijalni pomaci do 20 mm
41
2.1.2 Spojka sa zavojnim oprugama

1 - kolut
1- kolut
4 zavojna
opruga
2 - zatik
3 vodilica
Spojka sa zavojnim oprugama (Cardeflex) [2] i [11]
Opruge se deformiraju ovisno o

optereenju (okretnom momentu), ime se postie
elastinost spojke. ove spojke mogu prenositi okretne
momente do 18 kN te kompenzirati male radijalne
pomake (najvie do 1% vanjskog promjera), kutne
pomake vratila do 2 i zakretanje vratila do 5.
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Akumulacijske elastine spojke Spojka sa zavojnim oprugama
[7]
42
2.2 ELASTINE SPOJKE ZA PRIGUIVANJE
Ublaavaju udarce te istovremeno priguuju vibracije koje

nastaju kada se vlastita frekvencija vibriranja elastinih
elemenata ili itavog sustava prijenosa snage poklopi s
frekvencijom kolebanja okretnog (torzijskog) momenta [2].
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Elastine spojke za priguivanje
43
ELASTINE SPOJKE ZA PRIGUIVANJE -nastavak
Vezni elementi od gume ili umjetnih masa

akumuliraju energiju elastinom deformacijom,
pri emu se dio akumulirane energije preko
unutarnjeg trenja u materijalu veznog elementa
pretvara u toplinu pa se zbog toga spoj grije.
Nakon prestanka djelovanja udara, vezni

element vraa preostalu akumuliranu energiju u
obliku mehanikog rada koji je manji od
utroene energije zbog pretvorbe jednog njenog
dijela u toplinu. Zbog toga je, unato kratkom
Optereenje i rastereenje elastine spojke za

priguivanje s progresivnom karakteristikom
vremenskom intervalu pretvorbe energije,

najvei moment koji optereuje gonjeno vratilo
odgovarajue manji (vidi slajd prije) [2].
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Elastine spojke za priguivanje
44
2.2.1 Spojke s gumenim prstenima

kolut
kolut
zatik
gumeni
prsten
Spojka s gumenim prstenima [8]
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Elastine spojke za priguivanje Spojke s gumenim prstenima
45
Spojke s gumenim prstenima - nastavak

Sastavljena je iz dva koluta meusobno povezana svornjacima. Svornjaci su u jednom
kolutu kruto spojeni a u drugome su slobodno umetnuti, a mogu biti obloeni i ahurom. Gumeni
prsteni se pri preoptereenju odgovarajue deformiraju i time ublaavaju udarna optereenja, te
priguuju vibracije.
Moe prenositi okretne momente do 540 kNm, kompenzirati uzdune pomake vratila do
3 mm, male radijalne i kutne pomake do 3 [2].
Spojka s gumenim prstenima

tip PENCOflex proizvoaa Rexnord [W19]
Spojka s gumenim prstenima

tip RUPEX proizvoaa Flender [W18]
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Elastine spojke za priguivanje Spojke s gumenim prstenima
46
Spojka s gumenim umetcima

tip N-EUPEX proizvoaa Flender [W18]

Ovaj oblik spojke s gumenim umetcima

osigurava veu krutost i veu nosivost jer su gumeni
elementi izloeni tlanom optereenju.

Gumeni element [W18]
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Elastine spojke za priguivanje Spojke s nemetalnim (gumenim) umetcima
47

tip N-EUPEX-DS proizvoaa Flender [W18]

Ovaj oblik spojke s gumenim umetcima

osigurava veu elastinost jer su gumeni umetci
izloeni savojnom optereenju.
Gumeni element [W18]
48
Kandasta spojka s nemetalnim umetcima
Kandasta spojka s poliuretanskim umetkom

u obliku zvijezde proizvoaa KTR [W20]
Kandasta spojka s razdvojenim poliuretanskim umetcima za

velike okretne momente proizvoaa KTR [W20]
Kandasta spojka s poliuretanskim umetkom

u obliku zvijezde proizvoaa KTR [W20]
Kandasta spojka s gumenim umetkom

u obliku zvijezde proizvoaa Flender [W18]
49
2.2.3 Spojka s gumenim pojasom - Periflex

gumeni pojas
stezni
prsten
vijak
kolut
kolut
Spojka s gumenim pojasom tip ELPEX B

proizvoaa Flender [W17]
Spojka tip ELPEX B

Spojke ove vrste mogu prenositi

okretne momente do 34 kNm omoguavajui
elastino
zakretanje
vratila
do
12.
Kompenziraju aksijalne pomake vratila do
8 mm, radijalne do 4 mm te kutne do 4. [2]
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Elastine spojke za priguivanje Spojka s gumenim obruem (Periflex)
50
Spojka s gumenim pojasom

tip ELPEX proizvoaa Flender [W17]

tip ELPEX ENG (gore) i ENGS (dolje) proizvoaa Flender [W17]
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Elastine spojke za priguivanje Spojka s gumenim pojasom
51
PRORAUN ELASTINIH SPOJKI

Za dimenzioniranje elastinih spojki mjerodavan je najvei okretni
moment Tmax, koji se javlja u pogonu, a odreuje se iskustveno [2]:
Tmax (c1 c2 ) T Tdop

gdje je
c1
- faktor udara za pogonski stroj

c1 = 0,5 (elektromotori) do 2,8 (jednocilindrini motor)
c2
- faktor udara za gonjeni stroj

c2 = 1,0 (generatori) do 3,2 (jednocilindrini klipni kompresori)
[Nm] - okretni moment koji se prenosi
Tdop [Nm] - doputeni okretni moment spojke

(obino naveden u katalogu proizvoaa spojke)
EK II, IIA, B i C Spojke Elastine spojke Proraun elastinih spojki
52
3. UKLJUNO ISKLJUNE SPOJKE

Ukljuno iskljune spojke slue za povremeno ukljuivanje i iskljuivanje
veze ulaznog i izlaznog vratila (odnosno pogonskog i gonjenog stroja ili njegovih
dijelova). Dijele se na:
3.1 Tarne spojke

3.1.1 Lamelne tarne spojke
3.1.2 Konina tarna spojka
3.2 Oblikovne spojke

3.2.1 eona zupasta spojka
3.2.2 Ukljuna zupasta spojka
3.2.3 Zupasta spojka sa sinkronim ukljuivanjem
EK II, IIA, B i C Spojke Ukljuno - iskljune spojke
53
3.1 TARNE SPOJKE

prenose okretni moment trenjem, pri emu dolazi do klizanja izmeu tarnih
povrina uslijed ega se gubi snaga
izgubljena snaga pretvara se u toplinu (tonije: toplinski tok), a manifestira se
zagrijavanjem i troenjem tarnih ploha to su i osnovni nedostatci ovih spojki.
Tarne povrine mogu biti
suhe ili
podmazane
te izraene od
metalnih ili
nemetalnih materijala.
Prema obliku tarne povrine mogu biti
lamelne (ploaste) ili
konine.
EK II, IIA, B i C Spojke Ukljuno - iskljune spojke Tarne spojke
54
3.1.1 Lamelne tarne spojke

Lamelne tarne spojke prenose okretni
moment s ulaznog na izlazno vratilo preko jedne ili
vie lamela pa se s obzirom na to dijele na
jednolamelne tarne spojke kojima su
tarne povrine obino suhe, a primjerene
su samo za prijenos manjih momenata
vielamelne tarne spojke kojima su tarne
povrine
obino
podmazivane,
a
primjerene su za prijenos veih okretnih
momenata
Lamele imaju oblik ploe koja na unutarnjem ili
vanjskom rubu moe imati grebene ili zube. Ako su
zubi na unutarnjem rubu rije je o unutarnjoj
lameli a ako su na vanjskom rije je o vanjskoj
lameli.
EK II, IIA, B i C Spojke Ukljuno - iskljune spojke Tarne spojke Lamelne tarne spojke
Oblici lamela [W28]:

Lijevo vanjska lamela s grebenima i oblogom
Desno unutarnja lamela sa zubima, bez obloge
55
Jednolamelna tarna spojka s mehanikim ukljuivanjem

remenica
na gonjenoj strani
lamela (vanjska)
potisna ploa s krilcima

za hlaenje
dvostruka matica
za regulaciju
poluga
prsten za
ukljuivanje
glavina na
pogonskoj strani
Jednolamalena tarna spojka s

mehanikim ukljuivanjem
proizvoaa Ortlinghaus [W28]
56
Vielamelna tarna spojka s mehanikim ukljuivanjem
SINUS (valovite)
unutarnje lamele
kad je spojka ukljuena
SINUS (valovite)
unutarnje lamele
kad je spojka iskljuena

(prikazana u iskljuenom poloaju)
57

Vielamelna tarna spojka s
mehanikim ukljuivanjem
58

nastavak
Sile na prvoj unutarnjoj lameli [4]
Sile na prvoj vanjskoj lameli [4]
Zbog gubitka aksijalne sile ukljuivanja uslijed

aksijalne sile trenja na grebenima lamele (ili zubima ovisno o
izvedbi), lamelne spojke prema praktinim podacima nemaju
vie od 15 lamela (kad se ukljuuju pod optereenjem), dok u
iznimnim sluajevima imaju 21 lamelu.
59
Jednolamelna tarna spojka s elektromagnetskim ukljuivanjem

lamela
tarna obloga
pogonski dio spojke
magnetno polje
elektromagnet
klizni prsteni
za dovoenje struje
kotva s unutarnjim
ozubljenjem
gonjeni dio spojke

glavina s vanjskim ozubljenjem
opruga
Jednolamelna tarna spojka s elektromagnetskim ukljuivanjem proizvoaa Stromag [5]
60
Vielamelna tarna spojka s hidraulikim ukljuivanjem

gonjeni dio spojke
vanjska lamela
unutarnja lamela
aksijalno pomini klip
tlana komora
pogonski dio spojke
tlana opruga
Vielamelna tarna spojka s hidraulikim ukljuivanjem proizvoaa Ortlinghaus [5]
61
Moment trenja, Ttr
kod tarne spojke s eonim nalijeuim povrinama (s aksijalnim ukljuivanjem)
Kod novih jo neistroenih spojki

(to ujedno odgovara malom broju ukljuivanja)
2 rv3 ru3
Ttr Fu 2 2 n
3 rv ru
Kod djelomino istroenih spojki
(to odgovara velikom broju ukljuivanja)
Ttr Fu
ru rv
n
2
gdje je
rv vanjski, a ru unutarnji radijus tarne plohe
Fu je sila ukljuivanja, a faktor trenja, dok je
n broj tarnih povrina
62
Radijus sile trenja rtr

Iz izraza za momente trenja Ttr na prethodnom slajdu, a uz pretpostavku da je
sila trenja Ftr = Fu moemo izvesti izraze za izraun radijusa sile trenja rtr koji glase
kod novih jo neistroenih spojki
kod djelomino istroenih spojki
2 rv3 ru3
rtr 2 2
3 rv ru
ru rv
rtr
2
Budui da se tarne spojke uglavnom izvode s omjerom ru/rv za koji vrijedi

0,6 < ru/rv < 1, a razlika izmeu radijusa trenja izraunanih pomou gore navedenih
formula za najgori sluaj ru/rv = 0,6 iznosi prema Shigleyu [10] svega 2,1 %,
opravdano je pisati
gdje je
ru rv 2 rv3 ru3
rtr rsr
2 2
2
3 rv ru
rsr - srednji radijus tarne plohe
63
3.1.2 Konina tarna spojka

Konina tarna spojka se upotrebljava za
prijenos velikih okretnih momenata.
U odnosu na tarnu spojku s eonim
nalijeuim
povrinama,
slinih
dimenzija,
omoguava smanjenje sile ukljuivanja. Odnosno,

ako je sila ukljuivanja ista, konina tarna spojka
omoguava prijenos veeg okretnog momenta.
Konina tarna spojka s tlanom oprugom [10]

EK II, IIA, B i C Spojke Ukljuno - iskljune spojke Tarne spojke Konina tarna spojka
64
3.2 OBLIKOVNE SPOJKE
prenose okretni moment oblikom
ukljuuju se samo kada oba dijela spojke miruju ili

rotiraju jednakom brzinom
omoguuju brzo uspostavljanje i prekidanje veze

izmeu pogonskog i gonjenog stroja
Ukljuivanje i iskljuivanje se moe izvriti
neposredno (preko odgovarajuih mehanikih

elemenata kao to su poluge ili klizni prsteni)
posredno (preko hidraulikih, pneumatskih, ili

elektromagnetskih naprava koje osiguravaju silu
potrebnu za aksijalni pomak dijelova spojke.
EK II, IIA, B i C Spojke Ukljuno - iskljune spojke Oblikovne spojke
65
3.2.1 eona zupasta spojka

ukljuivanje
gonjeni kolut
iskljuivanje
pogonski kolut
eona zupasta spojka [4]
utor za prsten
za ukljuivanje
eona zupasta spojka [5]
eona zupasta spojka djeluje na slian

nain kao i kandasta spojka samo to je kolut na
pogonskoj strani aksijalno pomian.
S obzirom na namjenu, zubi mogu biti
razliitih profila: a) trapezni, b) pilasti, c) pravokutni i d)
Profili zubi zupaste spojke [5]
korigirano trokutasti (vidi sliku desno).

EK II, IIA, B i C Spojke Ukljuno - iskljune spojke Oblikovne spojke eljusna zupana spojka
66
3.2.2 Ukljuna zupasta spojka

glavina
zupanik s vanjskim ozubljenjem

na gonjenoj strani
zupanik s
unutarnjim ozubljenjem
na pogonskoj strani
kuglica
opruga
lijeb
Ukljuna zupasta spojka prema [2]
Ukljuna zupasta spojka, prenosi okretni

moment preko cilindrinih zupanika s evolventnim
ozubljenjem koji imaju jednak modul i jednak broj
zubi.
Ovakva spojka ukljuuje se u mirovanju.
EK II, IIA, B i C Spojke Ukljuno - iskljune spojke Oblikovne spojke Ukljuna zupasta spojka
67
3.2.3 Zupasta spojka sa sinkronim ukljuivanjem

iskljuena
gonjena
strana
pogonska
strana
gonjena
strana
pogonska
strana
ukljuena
Zupasta spojka sa sinkronim ukljuivanjem
prema [14]
Osnovni
nedostatak
ukljune
sinkronizacija
Zupasta spojka sa sinkronim ukljuivanjem

prema [4]
zupaste
spojke,
nemogunost ukljuivanje u radu, prevladava se dodavanjem

sinkronizacijske naprave (obino konina tarna spojka) koja prije
ukljuivanja osigurava jednake brzine vrtnje na pogonskoj i gonjenoj
strani spojke.
EK II, IIA, B i C Spojke Ukljuno - iskljune spojke Oblikovne spojke Zupasta spojka sa sinkronim ukljuivanjem
68
4. SPECIJALNE SPOJKE
Specijalne spojke pored osnovne namjene, a to je stalno ili povremeno
spajanje ulaznog i izlaznog vratila u svrhu prijenosa okretnog momenta, imaju i
dodatnu namjenu po kojoj se vri njihova podjela na:
4.1 Spojke za automatsko uputanje u rad

4.1.1 eljusna centrifugalna spojka
4.1.2 Spojka s elinim kuglicama
4.2 Sigurnosne spojke

4.2.1 Oblikovne sigurnosne spojke
4.2.2 Tarne sigurnosne spojke
4.3 Jednosmjerne spojke

EK II, IIA, B i C Spojke Hidrodinamike spojke
69
4.1 SPOJKE ZA AUTOMATSKO UPUTANJE U RAD

Kod svih vrsta spojki, osim hidrodinamikih,
pogonski stroj
okretni moment, T i kutna brzina, u stacionarnom
radna
toka
stanju definirani su radnom tokom (slika desno gore).

Kod krutih i neelastinih spojki, nakon upuivanja, do te
toke dolazi se zajednikim ubrzavanja masa pogonskog
radni stroj
i radnog stroja [2].

Problem nastaje kada se velike mase radnog
stroja
moraju
ubrzati
kratkom
vremenu.
Radna toka spojke u stacionarnom pogonu [2]
asinkroni EM
Predimenzioniranje pogonskog stroja bi bilo skupo pa se

u tu svrhu koriste posebne spojke za uputanje u rad.
Njihova upotreba posebno je opravdana kada
je u trenutku ukljuivanja moment pogonskog stroja
alatni stroj
manji od momenta radnog stroja (primjer asinkronog

elektromotora i alatnog stroja) slika desno dolje.
EK II, IIA, B i C Spojke Specijalne spojke Spojke za automatsko uputanje u rad
Momentne karakteristike asinkronog EM-a i

alatnog stroja[2]
70
4.1.1 eljusna centrifugalna spojka

pogonski dio
(glavina)
eljusti
vlana opruga
tarna obloga
gonjeni dio
(bubanj)
Osnovni dijelovi eljusna centrifugalne spojke
tip F proizvoaa SUCO [W27]
eljusna centrifugalna spojka

tip F proizvoaa SUCO [W27]
eljusti centrifugalne spojke tlae se oprugama uz pogonski dio (glavinu). Kada brzina
vrtnje dostigne odreenu vrijednost, centrifugalna sila eljusti svladava silu u oprugama, pa eljusti
svojim tarnim oblogama tlae gonjeni bubanj gonjenog dijela spojke. Na taj nain, ostvaruje se veza
silom te prenosi okretni moment. Spojka se u potpunosti ukljuuje obino pri nm > 650 min-1.
EK II, IIA, B i C Spojke Specijalne spojke Spojke za automatsko uputanje u rad - eljusna centrifugalna spojka
71
eljusna centrifugalna spojka - nastavak
eljusna centrifugalna spojka

proizvoaa Hilliard Corporation [10]
EK II, IIA, B i C Spojke Specijalne spojke Spojke za automatsko uputanje u rad - eljusna centrifugalna spojka
Razliite izvedbe eljusti [W29]
72
4.1.2 Spojka s elinim kuglicama

eline kuglice
limeni obru,
valovit po obodu
bubanj
brtva
pogonski dio
gonjeni dio
Spojka s elinim kuglicama
eline kuglice u mirovanja lee u donjem dijelu bubnja. Pri pokretanju, a uslijed
centrifugalne sile, dolazi do potiskivanja kuglica prema vanjskoj strani bubnja i njihovog dodira s
limenim prstenom, a to dovodi do prijenosa okretnog momenta.
Moment spojke se moe regulirati koliinom i granulacijom elinih kuglica.
EK II, IIA, B i C Spojke Specijalne spojke Spojke za automatsko uputanje u rad Spojka s elinim kuglicama
73
Pulvis - spojka s elinim kuglicama
pogonska
strana
gonjena
strana
u mirovanju
u pogonu
kod pokretanja /
preoptereenja
Pulvis spojka punjena je elinim kalibriranim kuglicama. Pogonska strana ima oblik
dvaju krilaca, dok gonjena ima zvonast oblik s rebrima po cijelom unutarnjem obodu.
Centrifugalne sile tlae eline kuglice uz zvono pa se ispred krilaca stvaraju naslage
(nanosi) kuglica koje ostvaruju vezu silom to dovodi do prijenosa okretnog momenta.
EK II, IIA, B i C Spojke Specijalne spojke Spojke za automatsko uputanje u rad Spojka s elinim kuglicama
74
4.2 SIGURNOSNE SPOJKE
osiguravaju strojne dijelove od trenutanih optereenja koja nastaju prilikom

pokretanja ili tijekom rada spoja, a
djeluju tako da prekidaju spoj izmeu pogonskog i gonjenog dijela spojke u

trenutku preoptereenja.
S obzirom na nain prenoenja okretnog momenta dijele se na:
oblikovne sigurnosne spojke
okretni moment prenose oblikom i
najee ne omoguavaju regulaciju okretnog momenta kod kojeg se spojka

iskljuuje
tarne sigurnosne spojke
okretni moment prenose trenjem i
omoguavaju regulaciju okretnog momenta kod kojeg se spojka iskljuuje
EK II, IIA, B i C Spojke Specijalne spojke Sigurnosne spojke Oblikovne sigurnosne spojke
75
4.2.1 Oblikovne sigurnosne spojke

uvrtni vijak za
osiguranje od ispadanja
prekidni svornjak
kaljena ahura
gonjeni dio
pogonski dio
Oblikovna sigurnosna spojka s prekidnim svornjacima prema [8]
Kod oblikovne sigurnosne spojke s prekidnim svornjacima pri preoptereenju dolazi do

loma svornjaka ime se prekida prijenos okretnog momenta s pogonske na gonjenu stranu spojke.
Dimenzije i broj svornjaka ovise o okretnom momentu pri kojem mora doi do njihovog loma.
Nedostatak ove spojke je to se pri svakom preoptereenju pogon mora zaustaviti kao bi
se zamijenili prekidni svornjaci
76
Oblikovne sigurnosne spojke - nastavak

gonjeni dio
opruga
pogonski dio
kuglica
Oblikovna sigurnosna spojka s kuglicama i oprugom prema [2 ]
Kod oblikovne sigurnosne spojke s oprugom i kuglicama pri preoptereenju dolazi do

izmicanja kuglica iz udubljenja pri emu se opruga sabija. Na taj nain prekida se veza izmeu
pogonskog i gonjenog dijela spojke.
Ponovni prijenos okretnog momenta osigurava se potiskivanjem kuglica od strane
opruge u udubljenje kad stvarni okretni moment postane manji od namjetenog u spojci.
77
Oblikovne sigurnosne spojke - nastavak

Oblikovna sigurnosna spojka s ozubljenjem prenosi
okretni moment pomou eonog ozubljenja. Regulacija okretnog
momenta vri se pomou matice za regulaciju koja preko
zavojnih opruga potiskuje eono ozubljenu plou na pogonskoj
prema eono ozubljenoj ploi na gonjenoj strani spojke.
U sluaju preoptereenja dolazi do aksijalnog
pomaka gonjene ozubljene ploe te njenog izlaska iz zahvata s
pogonskom. Smanjenjem okretnog momenta ploe ponovno
ulaze u zahvat ime se uspostavlja veza izmeu gonjene i
pogonske strane spojke.
Oblikovna sigurnosna spojka s ozubljenjem tip
SIKUMAT proizvoaa Ringspann [W24]
Princip rada oblikovne

sigurnosne spojke s ozubljenjem [W24]
78
4.2.2 Tarne sigurnosne spojke

gonjeni dio (lananik)
opruga
matica za
regulaciju
tarne ploe
pogonski dio
Tarna sigurnosna spojka RIMOSTAT proizvoaa

Ringspann novija izvedba [W24]
Tarna sigurnosna spojka RIMOSTAT

proizvoaa Ringspann starija izvedba [W24]
Tarna sigurnosna spojka radi na principu proklizavanja

u sluaju preoptereenja (tj. kad je okretni moment na pogonskoj
strani vei od momenta trenja na tarnim ploama). Veliina

momenta trenja moe se regulirati pomou matice za regulaciju.
EK II, IIA, B i C Spojke Specijalne spojke Sigurnosne spojke Tarne sigurnosne spojke
79
4.3 JEDNOSMJERNE SPOJKE
su spojke koje prenose okretni moment samo u jednom smjeru,

dok u suprotnom smjeru prekidaju vezu izmeu ulaznog i izlaznog
vratila te na taj nain osiguravaju da se okretni moment s radnog
stroja ne prenosi na pogonski.
PRIJENOS
BEZ PRIJENOSA
vratilo radnog stroja

valjak
opruga
vratilo pogonskog stroja
Princip rada jednosmjerne spojke s

uklinjavajuim valjcima [W26]
(uz pretpostavku da je vratilo pogonskog
stroja unutarnje vratilo, a vratilo radnog
stroja vanjsko vratilo)
Kliknite
Jednosmjerna spojka s uklinjavajuim valjcima [W25]
EK II, IIA, B i C Spojke Specijalne spojke Jednosmjerne spojke
80
Jednosmjerna spojka s uklinjavajuim valjcima

tip FGR proizvoaa Ringspann [W24]
EK II, IIA, B i C Spojke Specijalne spojke Jednosmjerne spojke
Jednosmjerna spojka s uklinjavajuim valjcima

tip FGR proizvoaa Ringspann [W24]
81
5. HIDRODINAMIKE SPOJKE
POGONSKA STRANA
pumpno kolo
s lopaticama
GONJENA STRANA
turbinsko kolo
s lopaticama
cirkulacija
fluida
kuite
Pojednostavljeni prikaz hidrodinamike spojke [W22]
Hidrodinamika spojka FLUDEX

Hidrodinamika spojka rjeava problem relativno dugog vremena za ukljuivanja tarne

spojke.
PUMPNO i TURBINSKO kolo su meusobno povezani samo slojem fluida. Kuite ne
sudjeluje u prijenosu okretnog momenta (najee je spojeno s pogonskim kolom), a zadatak mu
je da sprijei istjecanje fluida iz spojke zbog ega mora biti prikladno zabrtvljeno.
82
Hidrodinamike spojke princip rada

U hidrodinamikoj spojci mehanika
energija pogonskog stroja pretvara se u kinetiku
pumpno
kolo (1)
turbinsko
kolo (2)
energiju strujanja fluida u POGONSKOM kolu, da bi

se ona potom u TURBINSKOM kolu ponovno
pretvorila u mehaniki rad.
Kako je zbroj okretnih momenata u
zatvorenom sustavu jednak nuli, to je okretni
moment pumpnog kola, T2 jednak okretnom
momentu pogonskog kola, T1.
T1 T2 T
Cirkulacija fluida kod hidraulike spojke

prema [15]
83
za link na video
Kliknite
Hidrodinamike spojke princip rada
Princip rada hidraulike spojke [W23]

84
Hidrodinamika spojka moe prenositi okretni moment samo ako je brzina vrtnje
pogonske strane, n1 vea od brzine vrtnje gonjene strane, n2.
Razlika brzina vrtnje pogonske i gonjene strane naziva se klizanje, a njegov omjer s
brzinom vrtnje pogonske strane koeficijent klizanja, s.
n1 n2
s
n1
Gubici snage su posljedica smanjene brzine vrtnje gonjene strane pa je faktor
iskoristivosti (stupanj djelovanja) hidraulike spojke
P2 P1 Pg n2 2

1 s
P1
P1
n1 1
0,97...0,98
gdje je P1, snaga na pogonskoj, a P2 snaga na gonjenoj strani, dok je Pg, snaga gubitaka u spojci
koji se mogu izraziti i kao
Pg T (1 2 )
85
Hidrodinamike spojke s dodatnom komorom

za mekanije uputanje u rad - INFORAMATIVNO
dodatna
komora
Princip rada hidraulike spojke s dodatnom komorom

prema [15]
86
Prednosti hidrodinamikih spojki

u odnosu na mehanike - prema [2]
1.
Velika elastinost veze pogonskog i gonjenog stroja.
2.
Zbog odsustva neposrednog kontakta pogonskih i gonjenih

dijelova, nema habanja, pa im je i vijek trajanja znatno vei.
3.
Pogonski stroj je u trenutku upuivanja neoptereen, to vodi

brzoj uspostavi stacionarnih uvjeta pogona.
4.
Pogonski stroj je zatien od iznenadnih preoptereenja i udara
koji se mogu javljati na radnom stroju.
5.
Priguuju vibracije koje mogu nastati bilo kod pogonskog ili radnog
stroja.
6.
Imaju visok stupanj djelovanja, = 0,97 0,98.
87
Literatura
1.
M. Opali, Prijenosnici snage i gibanja, Sveuilite u Zagrebu, FSB, Zagreb,1998.
2.
D. Jelaska, Elementi strojeva, Sveuilite u Splitu, FESB, Split 2005.
3.
W. Steinhilper, B Sauer, Konstruktionselemente des Maschinenbaus 2, Springer, Berlin Heidelberg, 2008.
4.
M. Ognjenovi, Mainski elementi, Nauna knjiga, Beograd, 1999.
5.
K.H. Decker, K. Kabus, Maschinenelemente, 18. Auflage, Carl Hanser Verlag Mnchen, 2011.
6.
K.H. Grote, E.K. Antonsson, Handbook of Mechanical Engineering, Springer, Wrzburg, 2008.
7.
D. Muhs, H. Wittel, D. Jannasch, J. Vossiek, Roloff / Matek Maschinenelementen, Vieweg, Wiesbaden, 2007.
8.
K.H. Decker, Elementi strojeva, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2006.
9.
Elementi strojeva II Materijali uz predavanja Spojke, Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet, 2009.
10.
J.E. Shigley, C.R. Mischke, Mechanical Engineering Design, McGraw-Hill, New-York, 1989.
11.
K.H. Grote, J. Feldhusen, Dubbel Taschenbuch fr Maschinenbau, 22. Auflage, Springer, Wrzburg, 2007.
12.
J . Flaker, S. Pehan, Prenosniki moi, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojnitvo, Maribor, 2005.
13.
Mayr, Roba-DS Torsionally rigid shaft couplings Catalogue.
14.
Z. Ren, Strojni elementi I Gredne vezi in sklopke, Fakulteta za strojnitvo, Maribor
15.
Siemens AG, Flender Standard Couplings Catalogue, 2011.
EK II, IIA, B i C Spojke - Literatura
88
Dio slika preuzet je s internetskih stranica (ili iz kataloga dostupnih na njima):
W1.
W2.
W3.
W4.
W5.
W6.
W7.
W8.
W9.
W10.
W11.
W12.
W13.
W14.
W15.
W16.
W17.
W18.
W19.
W20.
W21.
W22.
W23.
W24.
W25.
W26.
W27.
W28.
W29.
EK II, IIA, B i C Spojke - Literatura
http://www.forconstructionpros.com/company/10075791/lovejoy-inc
http://www.monelcomponents.com/
http://www.tradepressrelations.com/en/file/presse/presse1359.php
http://www.excelcycle.com/fulcrum-racing-torq-rrs-crankset.html
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Hirth_joint.jpg
http://www.orbit-antriebstechnik.de/power-transmission/ausgleichskupplungen/
http://www.lonne.com/index.php?mapping=43
http:/www.did-coltd.com
http://www.comintec.it/giunti-elastici-giunti-rigidi-senza-gioco_prd_idc3_it.aspx
http://www.mytractorforum.com/showthread.php?t=159615
http://en.wikipedia.org/wiki/Constant-velocity_joint
http://www.oepcouplings.com/content/oldham_couplings/oldham_couplings.asp
http://www.youtube.com/watch?v=G2DU1s2ukHQ
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Cardan-joint_intermediate-shaft_contrasting_de.png
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Cardan-joint_spline-shaft_topview_outline.png
http://www.bibbytransmissions.co.uk/Products_Industrial_Grid.asp
http://www.youtube.com/watch?v=0T8u5tyCMVQ
https://eb.automation.siemens.com
http://rexnord.eu/index.php?id=263&L=0%2F%25&MP=207-524
http://www.ktr.com/uk/index/home.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Universal_joint
http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/fluid+coupling
http://www.youtube.com/watch?v=xm8EHTTNPEg
http://www.ringspann.de
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Roue_libre2.svg
http://www.tractordata.com/articles/technical/overrunning-pto-clutch.html
http://www.suco-pressureswitches.com/antriebstechnik/fliehkraft_kupplungen_und_bremsen/f-typ.php
http://www.ortlinghaus.com/nc/en/download/general-downloads.html
http://clutchshoe.com/Clutch.htm
89

Spojke EKII-IIABC 2015 WEB

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Spojke EKII-IIABC 2015 WEB

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

ELEMENTI KONSTRUKCIJA II, IIA, B i C

Shematski prikaz funkcije spojke

SPOJKE su strojni elementi koji se upotrebljavaju za trajno ili povremeno

priguenje torzijskih vibracija,

zatita strojeva od preoptereenja,

uspostavljanje ili prekid prijenosa okretnog momenta,

olakavanje montae i transporta,

EK II, IIA, B i C Spojke Uvod

IZBOR VELIINE SPOJKE

Za ubrzanje masa pogonske i gonjene strane kod pokretanja, potreban je jo i moment

a 0 kutno ubrzanje vratila s obzirom na kojeg izraunan Jred.

Detaljnije o izraunu reduciranog momenta

Ukupni okretni moment Tuk koji spojka treba prenijeti jednak

gdje je T0 radni okretni moment, T moment ubrzanja masa.

EK II, IIA, B i C Spojke Izbor veliine spojke

Prijenos okretnog momenta je krut, to znai da je prisutan nagli udar

EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke

1. Podjela NEELASTINIH spojki

1.2 Kompenzacijske spojke

1.2.6 Spojka s elinim prstenima

1.1 KRUTE SPOJKE

- Imaju jednostavnu konstrukciju i male dimenzije.

EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute spojke

1.1.1 ahurasta spojka

ahurasta spojka s perima kao spojnim elementima

ahurasta spojka s koninim zaticima kao spojnim elementima prema [2]

1.1.2 koljkasta (oklopna) spojka

koljkasta spojka DIN 115 [5]

koljkasta spojka DIN 115

koljkasta spojka - rastavljena

EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute spojke koljkasta spojka

1.1.4 Kolutna spojka

EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute spojke Kolutna spojka

Kolutna spojka - nastavak

Kolutna spojka s prolaznim vijcima i dodirnom plohom

EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Krute spojke Kolutna spojka

Kolutna spojka s meuploom

1.1.4 Prirubna spojka

obavlja se na identian nain kao i kod

1.1.5 Hirthova spojka

Hirtova spojka - nastavak

Primjer Hirthove spojke [W5]

Primjer Hirthove spojke [W4]

1.2 KOMPENZACIJSKE SPOJKE

aksijalni (uzduni) pomaci

radijalni (popreni) pomaci

Mogui pomaci kod kompenzacijskih spojki [5]

Kompenzacijske (pomine ili dilatacijske) spojke su

EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Kompenzacijske spojke

1.2.1 Kandasta spojka

Kandasta spojka s 3 kande kod koje je centriranje osigurano

Kandasta spojka s 3 kande kod koje je centriranje osigurano

kompenzaciju aksijalnih pomaka. Prenosi velike okretne

Kandasta spojka s 3 kande [7]

1.2.2 Oldham spojka

kompenzaciju radijalnih pomaka. Zbog klizanja izmeu

Sastavni dijelovi (gore) i princip rada

1.2.3 Schmidtova spojka

Animacija principa djelovanja Schmidtove spojke [W13]

EK II, IIA, B i C Spojke Neelastine spojke Kompenzacijske spojke Schmidtova spojka

1.2.4 Zglobne spojke