Valjak je tijelo slino prizmi i moe se opisati na istovjetan nain.

Jedina
bitna razlika je u osnovkama: osnovka prizme je mnogokut, a osnovka
prizme je krug.
Osnovke valjka su krugovi. Udaljenost ravnina u kojima lee osnovke
valjka je visina valjka.
Pravac koji spaja sredita tih krugova zove se os valjka.
Duina koja spaja dvije toke na rubu osnovki koja je paralelna s osi
valjka je izvodnica valjka.
Zakrivljena ploha koja zajedno s njegovim osnovkama omeuje valjak
zove se plat valjka.
Valjak je uspravan ako mu je izvodnica okomita na ravninu baze. Ako to
nije sluaj, valjak je kos.
Mrea valjka sastoji se od dvaju krugova (osnovke valjka) i pravokutnika
koji rezanjem plata valjka du jedne njegove izvodnice i razgrtanjem u
ravninu. Pritom je jedna stranica tog pravokutnika jednaka visini valjka, a
druga opsegu osnovke.
Mrea valjka je vana jer je esto potrebno raditi razne predmete koji
imaju oblik valjka, kao to su limenke, razne kutije, cijevi i sl.
Presijeemo li valjak ravninom koja prolazi sreditem njegove baze i
paralelna je s izvodnicom, dobiveni se lik naziva osni presjek.
Ako je valjak uspravan, onda su svi osni presjeci sukladni pravokutnici
sa stranicama duljina 2r i v.
Oploje uspravnog valjka polumjera osnovke r i visine duljine v jednako
je: O=2r * (r + v)
Uspravni i kosi valjak istog polumjera r i visine v imaju jednake obujme.
Taj obujam iznosi: V=r * v *
Stari Babilonci i Egipani su priblino znali raunati volumen valjka, dok
je Arhimed u staroj Grkoj bio prvi koji ih je tono izveo.