Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet
Odsjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik
Sintaksa I, doc.dr. Ismail Pali, ass. Azra Hodi-avki
student: Anes Osmi

Zlatna pravila sintagmatike

1. pravilno odrediti sintakseme

Funkciju unutar reenice mogu popuniti samo sintakseme - punoznane
rijei kao i veza punoznane rijei s nepunoznanom. Zato valja razlikovati
punoznane od nepunoznanih rijei.
(1a) Punoznane rijei su na osnovi sintaksikih slinosti svrstane u etiri
skupine:
a) supstantivne (S) imenike rijei: imenice, brojevi koji se dekliniraju
slino imenicama (stotina, hiljada / tisua, milion, milijarda, bilion, brojne
imenice obojica, trojica, zbirni brojevi dvoje, troje, etvero), te imenike
zamjenice (line; 1. 2. 3. l. jd. i mn., zamjenica za svako lice, neline;
upitne, odnosne; ko/ta/to, ope; svako, svata, te odrine sa (ni) i
neodreene s (ne))
sintaksika funkcija:
-

subjekat: Ja idem.
atribut: U hladu palminjaka drijemaju carski evrusi.
objekat: Vidim kue.
apozicije: Onaj Ramiz, student, svata govori.
adverbijalnih odrebi: Sokakom je letjela praina
leksiko jezgro imenskog predikata: Tabut je samar, a mi smo jahai.

b) verbalne (V) glagolske rijei: ovu grupu ine samo glagoli.

(1a1.) NAPOMENA: prema gramatikim i funkcionalnim osobinama glagole
dijelimo na:
(a) line finitivne
(b) neline infinitivne
Tako lini (prosti i sloeni glagolski oblici) popunjavaju funkciju predikata, a
nelini mogu popunjavati funkcije:
-

subjekta: Zabavno je putovati.

dopune glagolima: Ne moe se vidjeti cio.
1

dopune pridjevima: Bili smo spremni ii do kraja.

adverbijalne odredbe: Umorih se tragajui.

c) adjektivne (A) atributske rijei: pridjevi (1a2.) uz kategorijalno

preobraene glagolske pridjeve i priloge (Ne vidi se kua od rascvalih (:
rascvala) kroanja., U naim trgovinama ima razliitih osvjeavajuih (:
osvjeavajui) pia), pridjevske zamjenice (prisvojne, pokazne, opisne,
koliinske), brojevi koji se dekliniraju slino pridjevskim zamjenicama
(redni, glavni, brojni pridjevi (dvoje, troje, oboje), brojevi jedan, dva, tri i
etiri kada se dekliniraju i brojevi sloeni s njima
Osnovna funkcija je atributa: Tu mladu i dragu enu pamtio je i grenom
milju. No, adjektivna rije moe popunjavati i leksikog jezgra imenskog
predikata: I soba je prazna.
d) adverbijalna (ADV) prilone rijei: prilozi, brojevi koji se ne mijenjaju
(kao i brojevi kada izgube svojstvo promjene, u datom kontekstu se ne
pokazuju ni u kakvom paradigmatskom sistemu, najee je to oblike tzv.
okamenjenog akuzativa, tri rijeke, dva sela)
sintaksike funkcije:
-

adverbijalne odredbe: Otud je dolazio mrak.

leksikog jezgra imenskog predikata: Lijevo su bugarske pogranine
slube.
atributa: Bio je to posljednji ostatak navike izvana, posljednja preostala
rije.
u sklopu vezanih sintagmi:

subjekta: Pet igraa ostalo je u zaleu.

objekta: Usuujem se preporuiti nekoliko istina neophodnih naoj
stvarnosti.

(1b) Nepunoznane rijei su u manjoj ili veoj mjeri gramatikalizirane, tj. imaju
naglaene gramatike funkcije.
a) nikada ne mogu same popuniti funkciju unutar reenice:
-

prijedlozi: bez, blizu, elo, do, du, ispred, ispod, iza, iz, izmeu, iznad,
izvan, kod, kraj, nadno, nakraj, nasred, navrh, nie, od, oko, osim,
podno, pokraj, ponad, poput, posred, pozadi, pored, poslije, povrh,
preko, prije, protiv, put, radi, sred, udno, uokraj, uoi, usred, uvrh,
uzdu, van, vie, vrh, zaradi, zbog, k/a, nadomak, nasuprot, unato,
usprkos, uprkos, kroz/a, niz/a, uz/a, pri, mimo, s(a), meu, nad, pod,
pred, na, o, po, prema, u, za, nepravi (okamenjivanjem nekog oblika
imenice), sloeni (sraivanjem dvaju prijedloga ili prijedloga i imenice)

veznici: a, ako, ali, da, dok, i, ili, jer, makar, nego, pa, iako, mada,
premda, i, pa, te, ni, niti, ili, a, ali, nego, no, ve, kako, kao da, kao kad,
kao to, nego to, im, dok, istom to, kad/a, kako, poto, prije nego
to, prije no to, prije nego, prije negoli, nakon to, tek to, otkad/a,
otkako, da, eda / e da, kako, li, jer, budui da, kako to, poto, to, zato
to, usljed toga to, usljed toga to, zbog toga to, zahvaljujui tome
to, ako, da, kad, ukoliko, ikao, mada, makar, premda, ako i, ma, da,
kako, gdje

uzvici: ekspresivni znaci, onomatopeje i podsticajni znaci

rijece: da, ne, hajde, dakako, moda, sigurno, svakako, valjda,

vjerovatno, zaista, da li, je li, zar, dakle, jedino, samo, gle, eno, eto,
evo, potapalice

b) jedna grupa nepunoznanih rijei zajedno s punoznanim moe da

popunjava reenie lanove pomone rijei:
-

prijedlozi: Arapska pjesma rodila se u pustinji.

veznici: Krma zjapi kao peina.
rijece: Sam nije htio da pliva.
Nadalje su nepunoznane:

c) kopulativni glagoli glagoli s nepotpunim znaenjem (oslabljeno znaenje):

pomoni glagoli biti, jesam, htjeti
d) semikopulativni sline funkcije kopulativnih, ali se ne moe rei da
nemaju znaenje: zvati se
e) modalni dozvola / zabrana / mogunost vrenja radnje
f) fazni glagoli radnja kao totalitet, nedjeljiva cjelina: udarati (ta),
primjeivati...
g) znaenjskih oslabljeni glagoli ne znae neku posebnu radnju, vre, ali se
na zna ta: poiniti, obaviti, voditi...
h) vokativ
i) nepunoznani prilozi sami za sebe nita ne znae: Dolo je mnogo. (koga)
Kupio je mnogo. (ega)
(1b1.) NAPOMENA:
uzvici, oblici vokativa i dio rijeica ( modalne rijei, reeniki
prilozi) kada se odlikuje velikim stupnjom samostalnosti oznaavajui
komunikacijsko svojstvo ponekad mogu popuniti znaenje:
Vidio sam mu-mu.
Sam ne pije Arnaut-Osmane...
2. pravilno povezati sintakseme u sintagme

Sintagma kao unutarreenika konstrukcija bez svojstva predikativnosti

nastaje udruivanjem sintaksema. Minimalna sintagma sastoji se od dvije
sintagme. Meu njima vlada odnos zavisnosti. Tako se sintagme na osnovu
valentnosti aktivno i pasivno udruuju. Razlikujemo osam temeljnih binarnih
grupa pomou kojih se pravi ogroman broj sintagmi. U stablu reenice, itekako je
vano poznavati postojee binarne grupe.
(2a)
a) supstantivne sintakseme aktivno su valentne prema A, a pasivno prema
V i ADV (kua)
S (kua) - A (lijepa)
V (kupiti) - kuu (S)
ADV (mnogo) - ena (S)
b) verbalne su aktivno valentne prema S i ADV
V (kupiti) - S (kuu)
V (kupiti) - ADV (danas)
c) adjektivne su aktivno valentne prema ADV i V, a pasivno prema S
A (lijepo) - ADV (vrlo)
A ( kadar) - V (pomoi)
A (sklon) - S (piu)
d) adverbijalne su aktivno valentne prema ADV i S, a pasivno prema V, A,
ADV
ADV (dobro) ADV (jako)
ADV (mnogo) S (ena)
V (kupiti) ADV (danas)
A (lijepo) ADV (vrlo)
(2b) Za uoblienje i irenje sintagmi posebno je vana funkcionalna
preobrazba sintaksema. Jedna kategorija sintaksema preuzima sintaksiku
funkciju druge kategorije, a pri tome zadrava sva voja leksika i gramatika
svojstva.
(1) kua (S) oca (S>A)
(2) okliznuti se (V) na stepenitu (S>ADV) (3)
umoriti se (V) itajui (V>ADV)
(2c) Od funkcionalne valja razlikovati kategorijalnu prebrazba. Kategorijalno
preobraena sintaksema mijenja svoja leksika i gramatika se ponaa kao
sintakseme koje primarno pripadaju kategoriji u koju je ta sintaksema
preobraena.
-

supstantivizacija - poimenienje: pridjev prelazi u imenicu

Udala se jako mlada. Ova mlada je iz naeg sela.
4

adjektivizacija popridjevljenje: glagolski pridjevi i prilozi u pridjev

Ova tkanina je uvezena iz Kine. Rado kupujem uvezenu robu.

adverbijalizacija popriloenje: veznici i prijedloni izrazi u priloge

Osuen je na smrt. Bolestan je nasmrt.

3. obratiti panju na vezane sintagme

U ovisnosti o tome koliko je vrsta gramatiko-semantika veza meu

lanovima sintagmi razlikujemo slobodne i vezane sintagme. U slobodnim
lanovi zadravaju svoje samostalno leksiko znaenje i slobodno se gramatiki
veu jedan s drugim; oba lana popunjavaju samostalno neku od pozicija unutar
reenice. Priroda ovjeku nudi ljepotu. Svaki lan popunjava odreenu funkciju
nudi- predikat, ovjeku- dalji objekat, ljepotu- blii objekat.
U vezanim sintagmama postoji vrsta leksikosemantika i gramatika
povezanost meu lanovima; stoga oni zajedno (a ne samostalno) popunjavaju
poziciju u reeninom ustrojstvu. U njima je upravni lan znaenjski oslabljen
(nepotpun), te je za potpuno razotkrivanje sadraja nuno ostvariti zavisan lan.
Napisao je mnogo pripovjedaka vezana sintagma mnogo pripovjedaka. Oba
lana zajedno popunjavaju jednu poziciju u reeninom ustrojstvu blii objekat.
(3a) Postoji vie tipova vezanih sintagmi, a najei su:
a) upravni lan koliinski prilog ili nepromjenjivi broj, a zavisni supstantivna
sintaksema u obliku besprijedlonoga genitiva u funkciji dijelne (partitivne)
dopune: malo uenika, dosta mlijeka, mnogo njih, est cvjetova, dvadeset
dana.
(3a1) NAPOMENA: koliinski prilozi, te brojevi koji se ne mijenjaju mogu biti u
vezanoj sintagmi nadreeni lan.
b) upravni lan je broj jedan ili zamjenica, a zavisni supstantivna sintaksema
u obliku genitiva s prijedlogom od ili izmeu, ili u obliku instrumentala s
prijedlogom meu: jedan od igraa, jedan izmeu ljudi, ovi meu nama,
koja od sestara...
(3a2) NAPOMENA: brojevi jedan, dva, tri i etiri kada izgube svojstvo promjene
mogu biti nadreeni lanovi.
c)

upravni lan kopulativni glagol, a zavisni neka punoznana rije: biti

direktor, biti brz, biti sedmi, biti daleko, biti na selu....

d) upravni lan modalni ili fazni glagol, a zavisni lan infinitiv (ili konstrukcija
da + prezent): moi prepoznati, umjeti govoriti, poeti plesati, nastaviti
pisati...
e) upravni lan neki od semantiki nepotpunih glagola (postati, zvati se,
prozvati, smatarti, imenovati, proglasiti), a zavisni lan neka supstantivna
ili adjektivna sintaksema u obliku N, I, ili A s prijedlogom za: postati prvak /
prvakom, zvati se prijetelj / prijateljem, smatrati potenim / za potena,
proglasiti vladarom / za vladara...
f) upravni lan semantiki nepotpun glagola, a zavisni lan glagolska imenica
u obliku besprijedlonog akuzativa: obaviti prijedlog, voditi razgovor,
izvriti pritisak...
U vezane sintagme mogu se ukljuiti i frazeoloki izrazi: pokusati orbu,
vidjeti sve zvijezde, biti ni na nebu ni na zemlji, baciti pola u vodu, igrati
otvorenih karata...
NAPOMENA: Vezane sintagme pokazuju da su koliinski prilozi, nepromjenjivi
brojevi, kopulativni glagoli, modalni / fazni, te semantiki nepotpuni glagoli, inae
nepunoznane rijei, u vezanim sintagmama nadreeni lanovi.

4. kvantifikativne sintagme
Sve adverbijalne kvantifikativne sintakseme su vezane. Poziciju upravnog
lana popunjavaju koliinski prilozi i nepromjenjivi brojevi. U ovom sluaju prilozi i
nepromjenjivi brojevi su nadreeni

5. pravilno odrediti subjekat i predikat

Nakon to smo odredili punoznane i nepunoznane rijei, valja odrediti
glavne reenine djelove predikat i subjekat prema kojem se upravljaju svi ostali.
U naem jeziku razlikujemo vie vrsta predikata. Po svojoj strukturi mogu biti
prosti i sloeni. Svi imenski predikati su sloeni. Sloenost se ogleda u spoju
glagolske lekseme s neglagolskom.
(5a) Imenski predikat ukljuuje u sebe kopulativne i semikopulativne glagole.
(5a1.) kopulativni predikat:

kopulativni glagol biti + leksiko jezgro

On nije bilo ko.

Poziciju leksikog jezgra ispunjavaju razne rijei: imenice, imenike zamjenice,
pridjevi, pridjevske zamjenice, redni brojevi, prilozi, glavni brojevi.
(5a2.) semikopulativni predikat:

semikopulativni glagol + leksiko jezgro

6

imaju i leksiko znaenje koje je nepotpuno (oznaavaju samo tip

pripisivanja sadraja imenovanje, nazivanja, proglaavanja)
uz neprijelazne semikopulativne glagole: postati, ostati, ispasti, izgledati, osjeati
se, praviti se, initi se, zvati se leksiko jezgro dolazi u obliku N ili I
Oni su ve postali nestrpljivi. Nijedna mi ne izgleda dovoljno vrsta.
uz prijelazne oblik I
Nazivala ga mangupom, barabom, konjokradicom, razbojnikom.
(5b) Subjekat je najee supstantivna rije u nominativu, no i druge rijei mogu
biti subjekat. Na primjer glagol.
Igrati straara u zatvoru znailo je zamjeriti se svakom od straara.
(5c) Kada je adjektivna rije udaljena od subjekta ili odvojena zarezom, ona se
vee za predikat, a ne za subjekat i ima funkciju adverbijalne odredbe.
Nervozan, ovjek oslukuje cvrkut ptica pod strehom u bai.
(kako ovjek oslukuje cvrkut ptica)
(5d) Subjekat i predikat se slau u rodu i broju, pa ovo pravilo moe biti od
koristi kada nismo sigurni u odreivanju jednog od ova dva reenina lana.
Sva moja nada bilo je ovo oekivanje.
(s.r. jd.)
(s.r. jd.)
(5e) Uz subjekat i predikat veemo ostale rijei. Adjektivne uz subjekat, a
adverbijalne uz predikat. Glagolske naine vezujemo za predikat i oni su ADV.
(5f) Subjekat veemo uz predikat duplom vezom.
(5g) Imenski predikat oznaavamo V/S. Oznaka V/S nam doputa da za predikat
veemo sve ono to bismo vezali za imeniku rije koja je u sastavu predikata.
Sva moja nada bilo je oekivanje. I sva i moja veemo za predikat i obje rijei
su adjektiv.