Professional Documents
Culture Documents
Artur Koterel - Rečnik Svetske Mitologije
Artur Koterel - Rečnik Svetske Mitologije
RENIK
SVETSKE MITOLOGIJE
PREVEO S ENGLESKOG
PAVLE PERENEVI
19281998
BEOGRAD
U spomen
na mog oca,
Pasija Kotereia,
kojije na s voj posebni nain znao
,.
SADRAJ
I LUSTRACIJE..... '"
UVOD
Znaenje mita
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . ........ . . . . 8
.
..
........ . . . .
. . . . . ........ ...........
......... . .
.............
. . ...
ZAPADNA AZIJA
Egipat, Sumer, Vavilon, Hanan, Mala Azija , Persija,
Arabija
JU NA I S REDNJA AZIJA
I ndija, Cejlon , Tibet.
.
I STO NA AZIJA
Sibir, Mongolija, Kina, Japan, jugoistona Azija
.....
17
87
. .. 1 39
..
..
EVROPA
Grka, Rim, keltske zemlje, severna i istona Evropa . 1 87
..
AMERI KA
Severna Amerika, S rednja Amerika, Juna Amerika . . 27S
.
AFRIKA
Sahara, zapadna obala, istona i j una A frika,
Madagaskar .
.
.
. .
..
....... .........
........... ..
. .
OKEANIJA
Pol inezija, Melanezija, Mi kronezija. Australija
LITERATURA
..
.
....
....
..
.. .
......... ........ . .
.
.. .
...... . . . . ........
...
329
. 367
........... . .
413
. 422
...... . . . . . . . .
.........
. . ...... ..
I,
ILUSTRACIJE
sunevim kolutom
XVII
ve ka
KARTE
Zapadna Azija . . . . ... . . .. . . . . .. . . . . .. 16
. ...........................
366
UVOD
Znaenje mda
"Ja sam priroda", ree velika boginja , " majka sveta,
gospodarica stihija, p raiskonsko dete vremena, vladarka
duhovnih stvari, kraljica mrtvih i kraljica besmrtnika, je
dinstvena objava svih bogova i boginja to p ostoje. Klima
njem glave upravljam blistavim visinama nebeskim, svei m
morskim lahorima i alobnim tiinama donjega sveta. Ma
da se klanjaju m nogim mojim oblijima, pod bezbrojnim
imenima njihovim, i mada m e umilouju n ajraznorodni
jim obredima, ceo zemaljski ar potuje zapravo mene jed
nu." Ovako se I zida obznanila svom pokloniku Luciju
Apuleju na koncu iskuenja a legorijski prikazanog u nje
govom romanu Zlatni magarac iz I I veka. Saalila se n a
Lucija i pritekla m u u p omo, ba kao to j e mogla da
p oradi II korist' svojih vern i k a u Frigiji, Grkoj, Etiopiji ili
na Istoku. Nije pri tom bilo ni od kakvog znaaja to to je
samo "Egipan i , koj i n admauju druge narode u svim
drevnim naukama . . . zovu p ravim imenom - kraljica Izida " .
Velika boginja tvrdila je da je univerzal n a . I stin a o nje
nom otkrovenju bila je za sve i svuda ista. B ez obzira n a
posebne oblike koje bi t o otkrovenje moglo i mati u Pesinu
ili Eleusini, njegovom primaocu bilo je omogueno da se u
neizrecivoj p risnosti s boginjom zagleda u skrivene dubine.
Agoniju traenja zamenjiva l a je radost vienja. I deja iz
nenadnog obelodanjenja, izraena ovde uenjem jedne
grkorimske mistike religije, p redstavlja dobar opis n aj
vanije osobine mita. Najvee mitoloke p ovesti nepo
sredno se obraaju nesvesnom. Oslanjaju se ria intuiciju, a
snaga im lei u b lesku uvid a koji obasjava skuenost zdra
vorazumski h objanjenja, primoravajui um da p rizna pot
rebu za potpunijom spoznajom. I n te nzitetom znae nj a
mitovi podseaju n a p oeziju .
10
Artur Kolere!
Poreklo mita
Pojaano zani m a nje za mitove u novije vreme dokaz je
opteg priznanja snage koju ove pesnike pripovesti imaju.
J o se, meutim, vode znaaj n i sporovi oko toga u emu
zapravo lei ta s n aga. Za Platona - koji je prvi , koliko je
poznato, koristio ovaj termin - mj-th% gja nije n ita drugo
do kazivanje p ria o, n ajee, l egendarnim linostima.
Glavni li kovi u tim p riama n isu uvek bogovi, p oto su
Grci imali ogroman broj junaka - p oput Herakla , Jasona i
Tezeja , da pomenemo samo n ajuven ije. Moda je Herak
la na njegovih dvanaest p oduhvata nagnalo neprijateljstvo
boginje Here, ali njegovi n adljudski podvizi ipak nemaj u
p rirodu boanskih dela. O n ostaje prauzor nepokornog
p ojedinca. tavie, teorija po kojoj mitovi izviru iz rituala,
p roistekla iz i deje da su oni prie o bogovima, dovodi se u
pitanje ak i u zapadnoazijskoj tradiciji, glavnom izvoru
navodnih dokaza za tu teoriju . Gilgame, poluboanski
kralj iz vavil on skog epa, opsednut je sopstven om smrt
nou. Kao i Herakle , sin je boanstva i ljudskog bia, ali u
n ajveem delu epa o n je za pesnika ovek, a n e bog.
Prema drugoj teoriji o p oreklu mita, narodna knji
evnost i mitologija gotovo da se ne mogu razluiti. Neki
je Eskim jednom p rimetio: N ae prie govore o ljudskim
"
doivljajima, a ono o em u sluamo nije uvek p rijatno. Ka
da kazujem lege n de, ne govorim to ja, ve iz mene pro
govara mudrost n aih p redaka. " Mitovi se tu posmatraju
kao n arodne prie koje su pesnici preradili, unevi u njih
elemente religioznog verovanja. Bilo bi ipak udno kada
neka sveta legenda ne bi crpl a p ojedinosti iz ivota - gnev
vavi lo nskih bogova zbog buke koju su ljudi p ravi l i u
"
p rizemlju" p ominje se ak i kao uzrok potopa. Mada su
stan ovnici neba bili zadovoljni to ih je oveanstvo oslo
bodilo tereta rada, nisu mogli da trpe ljudsku graju i me
te. Stoga su na ljude poslali kosmiku katastrofu u vidu
potopa. Mit se od n arodne prie razlikuje po takvom na
glasku na natp ri rodnom, koji je takoe odraz zaokuplje-
11
Problem preistorije
Ako p ri hvatimo Jungovu teoriju, onda fantazije ko
lektivnog nesvesn og potiu iz stvarni h iskustava naih
dalekih p redaka, ljudi koji s u iveli p re najmanje milion
12
Artur KoLerei
13
Velike tradicie
italac moe uo:iti da je u ovoj knjizi obraeno sedam
velikih tradicija svetske mitologije : zapadna Azija, j una i
srednja Azija , istona Azija, Evropa , Amerika , Afrika i
Okeanija. U okviru svake od tih oblasti postoje p osebn o
istaknute mitologije i mitovi - u zapadnoj Aziji, t o su
sumerska kosmologija i Ep o GiJgames"u; u Evropi, grki
mitovi i Odi nov kult; u Okeaniji, polinezijska mitologija i
Mauijevi podvizi. I z istorijskih i geografskih razloga,
postoji takoe odreen stepen unutranje podudarn osti
meu njima, koja se esto moe objasniti meusob n i m
uplivima. D okaz z a t o jeste i uticaj zaratustrinskog dua
lizma na jevrejstvo, h rianstvo i islam. Dve su tradicije,
meutim, bile naroito plodne: zapadna Azija izvrila je
ogroman uticaj n a Evropu, dok s u mitovi j une i cen
tralne Azije prodrli u istonu Aziju p reko h i nduizma i
b udizma.
U situaciji u kojoj se I n dija danas nalazi, mogue je
sagledati vrednost analoke spoznaje. Kao to je H aj nrih
Cimer (Heinrich Zimmer) znalaki uoio: I n dijska mi
"
tologija - zahvaljujui p re b ogatstvu dogaaja nego bo
gatstvu rei kojima su ti dogaaji opisani - slui kao me
diju m za popularisanje ezoterine m udrosti joge i ortodok
sne rel igije. Uinak ovih pria je n eposredan, jer one n isu
proizvodi pojedin ani h iskustava i reakcija. Nji h stvara,
uva i n a dzire religiozna zajednica svojim kolektivnim ra
dom i miljenjem. S n agu crpu iz neprekidne smene poko
lenja. Prerauju se, p reobl ikuju i dopunjuju novim znae
njima u anonimnom stvaralakom p rocesu. Prihvataju se
kolektivno i i ntuitivno. Prvenstveno deluju na podsvest,
dotiui i ntuiciju, oseajnost i matu. Njihove p ojedinosti
urezuju se u seanje i poniru u psihu, oblikuj ui njene
dublje slojeve. Nji hove n ajznaajnije epizode, kada se o
njima p omnije razmilja, u stanju su da otkriju raznovrsne
nijanse znaenja, shodno iskustvu i . ivotnim p o trebama
pojed inca. "
14
Artur KOl.erci
15
ZAPADNA AZIJA
Egipat Sumer Vavilon Hanan Mala Azij a
Persija Arabija
Drevnost Egipta ostavljala je dubok utisak n a antiki
svet. I a ko je u V veku p re n .e. putnik i istoriar Herodot
brojao kipove visokih svetenika u ogromnom hramu u
Karnaku kako bi utvrdio starost Egipta, ondanji p ose
tioci te zemlje k oje je taj p odatak zanimao n isu zaista imali
potrebe da p ribegavaju tom metodu. Svuda oko njih nala
zili su se ostaci nekada monog carstva - din ovsk i kipovi,
hramovi, svetil ita, grobnice, p iramide i gradovi. T i n a mer
nici oseali su se kao uljezi u religioznom i drutve n o m
sistemu koji je n astao u nepojamnoj prolosti, j o u doba
naseljavanja doline Nila. Kao to Egipani i maju p osebn u
"
klimu, a reka i m j e p otpuno razliita od svi h drugih reka",
pisao je Herodot, tako su u njih mahom i zakoni i obiaji
"
sasvim drukiji od zakona i obiaja svih drugih n aroda. U
njih ene kupuju i prodaju, a mukarci ostaju kod k ue da
tkaju; p ri tom, samo Egipani potku guraju n a dole. Mu
'
ka rci teret n ose na glavi, a ene na leima. ene n udu
vre u stojeem , a mukarci u sedeem poloaju. To ine u
kui, dok napolju jedu, tvrdei da neprijatne stvari nisu za
prikazivanje, a da p rijatne treba svi da vide. Nijedna ena
ne slui nijednom b ogu ili boginji, dok mukarci slue svi m
boanstvima, k a k o m ukim tako i enski m . Sinovi n isu
obavezni da izdravaju roditelje, ali keri su uvek dune
da to ine. "
Egipan e vekovima niko nije uznemiravao u njihovoj
renoj dolini p oto su okolne pustinje predstavljale dovolj
nu p repreku stranim zavojevaima. Nji h ova svest o bez
bednosti koju i m je p rua l a konfiguracija terena oituje se
u razlici koju su p ravili izmeu "crnih" i crven i h" pod
"
ruja. Egipat je bio crno podruje. Druge zemlje bile su
crven a p l a n i nska podruj a , zbog crvene boje njihovog tla.
18
ZapadII" Azija
19
20 Zaprtna Azija
Renik svetske
mitologije 2 1
/
22 Zapa
Inil Azija
23
24
ZapIIdIIiI "'zija
25
26
Zapa d I la ,\zija
l el l i k svetske mitologije
27
28
Za , a e l l la Azija
Adonis
I zvedena od han anske titule, re adon znai "gospodar".
Grci su prihvati li kult plodnosti vezan za Adonisa, kojeg je
ubio divlji vepar, sveta ivotinja u Sirijaca. Njegovi n aj
vaniji h ramovi n alazili su se u B iblosu i Pafu. Po Grcima,
tog b oga volek su Afrodita i Persefona, boginja podzem
lja. U Biblosu je Astartin hram slavio svake godine smrt i
vaskrsn ue Adonisovo. Njegovo p on ovno pojavljivanje na
zemlji obeleavano j e cvetanjem crvene anemone.
Ah ri m an
Princip zla u persijskoj mitologiji. Kao Angra Mainja,
"duh unitenja" koji .i e p rvi doneo smrt u svet, p redvodio
je sile zl a protiv vojske Spente Mainje, svetoga duha"
"
koji je p omagao A huri Mazdi, m udrom gospodarll " - ko
"
nan o m pobedniku u kosmikoj borbi. Na p oetku", go
"
vorio je Zaratustra, "o blizanakim duhovima znalo se da
je jedan dobar, a drugi zao - u m isli, rei i delu. Mudri su
pravi l n o birali izmeu njih dvojice, ali ne i budale. I kada
bi se ovi duhovi sreli, stvarali bi ivot i smrt, tako da bi n a
kraju sledbenike p revare zapadala n ajgora sudbina, dok bi
pristalice istine odlazili m udrom gospodaru. "
A hura Mazda isp riao je Zaratustri kako m u je Angra
Mainja p oremetio p lanove da Persiju pretvori u raj n a
zem lj i . S v a stvorenja "mudrog gospodara " - kako duhov
na bia tako i ljudi - posedovala su slobodnu volj u . Angra
Mainja, b rat b lizanac ,.svetoga duha", jednostavno je ui
vao da "po sopstvenom izboru in i ono to je n ajgore " . Da
bi osujetio Ahuru Mazdu, u zimu j e uneo mraz, u Ieto
vruinu, a ljudima doneo svakojake bolesti i druge nesree
koje moraju trpeti. Njegovih ruku del o bio je i zmaj Ai
Dahaka, koji je razruio zemlju. Kada Ahura Mazda stvori
zvezde n a nebu, Angra Mainja kao guja poskoi do ne
"
ba " i, zvezdama n asuprot, stvori planete, iji se p ogubni
uticaj tada rasu p o zem lji. Tokom itavog stvaranja sveta
rascep i neprijateljstvo behu tako duboki da je pod Sa-
29
31
Alilat
Arapska boginja majka, boanstvo pod znatnim asirsko-va
vilonskim uticajem. lj Petri, p restonici Navatejskog kra
ljevstva , sredinji element Alilatinog kulta bilo je oboa
vanje D usure, njenog umirueg sina. Dusura je bio i l i
planinski bog i l i astralno boanstvo. Kipovi g a predstav
ljaju kao duha zatitnika vinove l oze . .Jedan arapski isto
riar zapisao je da su se Navatejci klanjali etvorostra
ninom kame n u , p oznatom kao Alat ili Alilat. Oboavanje
kamenja i stub ova hilo je karakteristino za n arode za
padne Azije . .Jevreje su stene, kao p rirodni oltari, privukli
tokom njihovog l utanja p ustinjom, dok je asketski pokret
u h rianskoj S iriji dostigao velianstveni vrhunac u sve
cima stolpnicima, iji je n ajznaajniji predstavn i k bio sv.
Simeon.
Mada su obredi iz rani h arapskih religija n aroito bili
n a m eti p roroka Muhameda, danas se ba u Meki n a l azi
n aj izrazitiji primer oboavanja k a mena - "crnog kamena
koji je p ao s nebesa u Adamovo doba " . Ovaj kamen,
verovatno aerolit, ugraen j e u jedan od uglova K abe,
" kue Alahove " , koju poseuju muslimanski hodoasnici.
Prema legendi, nedaleko od Kabe n alazi se grob Ismaila,
sina Adamovog i oca severni h Arapa.
Amun
Egip atski bog sa ovnujskom glavom, esto p ri kazivan kao
bradonja s kapom ukraenom parom velikih pera. Ovaj
tebanski bog neba doiveo je n ajvei uspon u XVI veku
pre n . e . , poto su Egipani isteral i zavojevae Hikse i uli
u H a n a n , proiruj ui granice svog carstva. I zuzev za vla
davine Eh nato n a , suparnitvo Amuna i boga R a izbegnuto
je njihovim stapanjem u jedinstveno boanstvo zvano
Amon Ra. Kao uvar dinastije, Amon Ra bio je "car bo
gova " , utelovlje n u faraon u n a vlasti. Od danka prikup
lja n og po Aziji sagraeni su mu veliki hramovi u Luksoru i
Karnaku.
32
Zavadila
Azija
Astarta
Boginja maj k a pojavljuje se u tekstovima iz Ras a mre
kao Anat, Athirat, i Athtart ili Astarta. Kao pratiiju i se
stru Bala, n aj aktivnijeg hananskog boga, Anat su n azivali
" gospom Gorj ankom". Njeno l askanje Elu omoguilo je
Balu da izgradi k uu n a Safonu, planini " na severnoj stra
"
ni". Uprkos titulama kao to su "deva i "devica " , Anat je
bila osiona boginja. Ubijala je Balove protivnike, kupala
se u krvi svojih ljudskih rtava i udela za Akatovim lu
kom. Prikazivana je s kacigom, bojnom sekirom i kopljem .
U Egiptu, gde su je doneli Hiksi tokom osvajakog po
hoda na tu zemlju, kravlji rogovi boginje Hator postali su
sastavni deo Astartine ikonografije.
"
Athirat, " gospa morkinja , izgleda da je bila p ra tilja
boga Ela, p a n dana jevrejskom bogu Jahveu. Uloga joj je
"
bila ograniena n a p lodnost. Astarta, " carica nebeska ,
bila je pristupanija od Athirat i gotovo isto toliko svirepa
kao i Anat. Potovali su je i Jevreji, koji su je poznavali
kao boginju Sidonjana. Jahve je proroku Jeremiji rekao da
"sinovi kupe drva, a ocevi loe oganj, i ene mijese tijesto,
da peku kolae carici nebeskoj , i da ljevaju naljeve drugim
bogovima, da bi mene draili". U Micpi su h ramovi Jahveu
i Astarti izgraeni jedan do drugog, dok je u Gornjem
Egiptu jevrejska zajednica u V veku p re n.e. i dalje sma
trala boginju meseca Bojom drubenicom. Kao i u sluaju
I tar i I nane, sveto venanje i hramovna p rostitucija p red
stavljali su istaknute crte toga kulta. " Kako ih nasitih ",
alio se Jahve, "stadoe initi preljubu, i u kuu kurvin u
stjeu s e gomilom. "
Astarta j e b i l a p odjednako opasna i divna. Nosila je
volovske rogove . Pobeivala je u okraju kao "gospodari
ca konja i boj n i h kola " . Moda je njena arapska varijanta
bio bog Athtar, poznat i kao "strani" gospodar koji je be
zuspeno pokuavao da istisne Bala.
34
Z,,.PfI(ill" ,\zija
Aur
U J\sirij i, Aur je preuzeo uloge Marduka i Enlila, bi ?
je, kao to bi se u toj ratnikoj civilizaciji moglo oeklatl,
i bog rata. Bilo je uobiajeno da se kroz pr stol1lc ,
.
takoe zvanu Aur, provede i p ovorka zaroblJel1lka, kOJ e
j e pobednicima p odario bog rata. Aur .j e bio p i kazivan
.
kao krilati kolut oko zategnutog luka p npremlJenog za
odapinjanje strele. Pratilja mu je bila I tar. na .e na rato
bornu ud svoga drubenika o dgovonla p ustanjem brade
koja joj je dosezala do nedara.
Atis
boga
U Frigij i je odra vana prole na svetk ovina u ast
sa
samo
po
Atisa sina bogin je majk e Kibe le, pozna tog
toliko
je
kae dju i vaskr snuu . Prem a jednoj legen di, .Atisa
seb.e
progo nilo jedno zaljub ljeno udo vite da Je amog
KI
a
uko pio. Prem a drugo j, ubije n je zbog ljubaVI prem
maj ke
beli, keri kralj a Frigije i Lidij e. Sveti lite bogin je
aru
bilo je u Pesin u, blizu reke S angar ija, u ijem je e :
o
pO\st
se
la
Klbe
.
vnika
ljuba
og
Kibe la otkri la svog mlad
prat
linoj
Kibe
.
U
uzom
Tam
s
n} i
veuj e sa I nano m, a Atis
je
raan
vno
pono
i
smrt
,
ljenje
bili su lavov i , a samokop
nska
e
kao
zuj
t
prika
..
njeno g drub enika , koji se obin
. .
obi
.le
a
k
IJI
o
cerem
}
? :
kipov i nosil i p ogreb
Jen s
ponovo se vratio u ivot , tako bi i posve el1 l k , sJed1l1
da
alo
smatr
se
oJe
za
tva,
.
traje i posle s mrti. To jedin stvo
Je n a
enje m ili sveti m brako m: svim poklo l1lclm a stajal o
m
pravo
ivim
raspo lagan ju ono to se ranije smatr alo isklju
zapad noazij skih kralje va.
35
B ill
Bukvalno znaenje: "gospodar". U Hananu, stari n aziv za
lokalne bogove plodnosti. Bal sc rdativno kasno pojavio
kao poseban bog kie, poprimivi, kako se in i , speci fine
fun kcije svih tih boanstava. Mada u I-Iananu ne postoje
takve arke letnje sue na kakve nailazimo u Mesopo
tamiji, ciklus godinjih doba dovoljno je bio izraen da bi
dolo do objedinjavanja vie boanstava u tom b ogu plod
nosti koji nestaje odvodei sa sobom jesenje kine obl ake
u donji svet.
Pobedivi boga mora Jama, izgradivi k uu na brdu
Safon i zaposevi m nogobrojne gradove, Bal objavi da vie
ne priznaje prevl ast Mota, " smrti ". Motu, lienom Balove
gostoprimljivosti i p rijateljstva, bi reeno da ubudue na
zemlji poseuje samo pustinje. U odgovor na taj izazov,
Mot pozva Bala u svoje obitavalite da okusi njegovu hra
nu - blato. Upl aen, i ne mogavi da izbegne strani odla
zak u zemlju mrtvih , Bal se sp ari s teletom kako bi snaniji
doekao predstojee iskuenje, te krenu na put. El i drugi
bogovi obukoe pogrebnu odeu, posue glave pepelom i
osakatie udove, dok Anat, uz pomo boginje sunca apa,
vrati Balovo telo da ga pokopa. El postavi na Balov upra
nje n i presto boga n avodnjavanja Athtara, ali je boginji
Anat strano nedostajao njen pokojni mu i brat. Uzalud
je preklinjala Mota da Bala vrati u ivot, a njeni pokuaji
da kod drugih b oanstava pobudi zanimanje za to naioe
na uzdranu ravnodunost. Tako je Anat morala da na
p adne Mota, rastrgnuvi ga na komade "otrim noe m",
razvejavi mu u dove "vctrenjaom za ito ", spalivi ga "u
ognju", samlevi ga "u rvnju " i "razasuvi mu ostatke po
poljima". U meuvremenu, El u snu ugleda povratak
plodnosti, to je ukazivalo na to da Bal nije stvarno mrtav,
te n aloi apa da otvori oi tokom svojih dnevnih puto
vanja ne bi li spazila Bala. Ubrzo potom naoe Bala
potpuno oivelog, a Athtar pobee s prestola. Ipak, Mot je
imao dovoljno snage da iznova napadne Bala, i mada su
tom prili kom svi bogovi bili na BaJovoj strani, nije dan
36
\
Za padIIR Azija
37
B atet
Egipa tska bogin ja mak a verov atno je prvob itno
dovo
.
e a u vezu s laVIco
m, a ne doma om mak om. Grad u
kOJem )e po t.oj ao kult bogin je s glavom mak e
bio je
. .
Bu astIs, u CIJOJ
su se nekr opolI. nalaz ile mum ifikov ane
':la cke. Druga boan stva koja su ili titila odre enu
.
ivo
tll1Jsk u vrs u ili uzi l a ?j n oblik tako e su i mala
.
.
ove u kOJ I a Je ta Zlvot lI1Ja preds tavlja la svetin ju. U gra
Fa
Jum , gde lC bog Se bek zeo kroko dilsko oblij e,
ute.
1 0vIJ 0 ?zans tvo p h a lo Je u b zenu hram a iz kojeg
su
.
rl1l.cI . p'.h svet gutIJa J . I ako Je, bez sumn je, n ajve i
.
zlv tll1J kl kult bIO k' llt bIka Aplsa , Hero dota je zapan
jilo
:
!? st? :,Jedn ako kao I volove spalju ju i sve ostale ugin ule
Zlvot ll1Je" .
M ke su ile ot v ane i doma instv u. Kad
izbije
.
.
"
v , pIsao
po.zar
Je taj grckl p utl1lk , " vrlo udne stvar
i dea
vaJ u se mak ama. Egip ani se okop e, mislei vie
ma
e nego . ka ? da poar ugase . Mak e, meu tim, na
proj ure
Izme u lJ udi I h p :esko e prek o njih i upad nu u vatru
. Ta
.
da . nasta je elIka
zalos t. . . Stanovnici kue u kojoj je mak a
ug nula prl :odn m smru b riju obrve ; tamo gde
je p as
.
ugll U ? , bnJu
se I glava I tel o . " Toko m svetk ovina u ast
b?gII 1Je ?tet bio je greh loviti lavov e, to je farao
nima
.
bila omil jena zaba va.
Bes
Om y eno kuno boanstvo u drevnom Egiptu, verovatno
nU?IJskog porekla. Obi no se predstavl.ja kao patuljak
v IIkog, bra ato Iica, upavih obrva, duge kose, ogrm
..
I1l h klempavlh USIJU, zatupastog nosa i isplaenog jezika.
.
uke su mu debele I duge, noge krive, i ima rep . Za raz
lIku ? d d rugih egipatskih b oanstava, koja se na dvodi
m nzIOJ: al lim slikama uvek p redstavljaju iz pr9fila, Bes se
n k azuJe IZ punog anfasa. Taj nain p redstavljanja bo
zanstva s :ee s jo samo na slikama K ete, boginje ljubavi
uvezene IZ .AzIJe . Be je naroito bio povezan s ljudskim
.
.
zadovolJstVIma. BIO Je dobroudan i uvao ljude od ne-
38
R e l l i ].:
svetske mitologije
39
"
" Knjiga proroka Danila , najraniji primer apokalip
tike knjievnosti, napisana je kako bi se ohrabrili Jevreji
u otporu politici helenizacije koju su sprovodili Seleukidi.
U njoj je re o porazu Nabuhodonosora, simbola sveko
l ikog tlaenja, i o potvrivanju Danila kao istinskog privr
enika Jahveovog. Kada su Sedrah, Misah i Avdenago
odbili da se poklone Nabuhodonosorovom zlatnom l iku,
bacie ih u uarenu pe, ali oni ostae nepovreeni zahva
ljujui p risustvu pratioca, koji " kao da je sin B oji " . Kada
se udnovat rukopis ukaza na zidu palate za vreme gozbe
koju je priredio Valtasar, verovatno vazaini k ralj, jedina
osoba kadra da rastumai znaenje rukopisa bee Danilo,
koji ispravno najavi skori uspon Persijanaca. Kada taj
poboni tuma znakova odbi da poslua D arijevu naredbu,
nastavivi da se moli svom zabranjenom Bogu, bacie ga u
jamu s l avovima. Ali Jahve " posla anela svojega i zatvori
usta l avovima " te Danilo osta neozleen. Mada vienje
b udunosti opisano u poslednjim poglavljima " Knjige pro
roka D anila " p ri kazuje grozne zveri sa stranim eljustima
punim " zuba gvozdenih " , n ajupeatljivija je ipak slika
Nabuhodonosora kako luta pustarom poput divlje ivoti
nje. "I bi prognan izmeu ljudi i jede travu kao goveda, i
rosa nebeska kvasi mu tijelo da mu narastoe dlake kao
pera u orla i nokti kao u ptica. "
U apokrifnoj knjizi " Danilo, Bel i zmija " i mamo dve
prie o Danilovom uspehu u razotkrivanju svetenike lu
kavtine. Kiru je pomou pepela posutog po podu hrama
dokazao da su otisci stopala onih koji behu potajno doli
da jedu hranu postavljenu za Bela poticali od " svetenika,
nji h ovih e na i dece " . Takoe se reio svete zmije hranei
je kolaima spravljenim od smese kljua1e " smole, masti i
kose " , od ega joj se rasprsnula trbuina.
El
Na brdu Safonu b oravio je El, " prvi " hananski bog. Taj
otac b ogova i ljudi bio je nepristupaan, " star " , " gospodar
vremena " , " blagonaklon i milostiv vladar " . Pod njegovom
je vrhovnom vlau Bal uzeo Anat za enu, pobedio boga
40
Z."l-ll 1 L i l la ,\zija
41
Enki
S umerski bog vode u Eriduu. Kao i An, bog neba, Enlil,
bog vazduha, i Ninhursaga, majka zeml.j a, Enki je bio
tvorako boanstvo. Svetenici su esto oblai l i halju u
obliku ribe kada b i vrili obrede oienja. Ti obredi sim
bolizovali su proisnu mo k oj u je imao Enki kao bog
ritualnog pranja. Riba moda ima veze s vavilonskom le
gendom o Ei, to je bio Enkijev akadski naziv sa znae
njem " gospodar vodene k ue" - slatke podzemne vode
k oj u su Sumeri n azivali Abzu. Prema ovom mitu, u drevn a
vremena, kada s u ljudi, poput zveri, iveli u b ezakonju, Ea
izroni iz mora. Delom ovek a delom riba, dvoglavi bog
p oduio je ljude zanatima, obradi zemlje, p ismenosti, za
konima, graditeljstvu i magiji . Ublaio je p rvobitnu gru
bost ljudi, i od tog doba n ita n ije dodato njegovom uenju
to bi ga poboljalo. Posle jednodnevne poduke, Ea se
vratio u more, i tokom hiljada godina taj boanski ovek
-riba je jo samo tri p uta izaao iz vode.
Enki se pojavljuje u sumerskom mitu koji p redstavlja
p aralelu starozavetnoj prii o Adamu i " vrtu edernskom " .
U rajskom D ilmunu, za koji se smatra da je n a mestu
dananjeg Bahreina u Persijskom zalivu, bog vode ivljae
s Ninhursagom. B ee to sreno mesto, gde ivotinje ne
kidisahu jedna na drugu i gde b olest i starost behu nepo
znati. Jedino nedostajae slatka voda, a nju obezbedi Enki
- njegova zajednica s majkom zemljom pretvori ostrvo u
plodan vrt. Ali svaa izbi kada Enki pojede osam biljaka
to ih je gajila Ninhursaga, i ona baci na njega prokletstvo
smrti. Kletva se pokaza delotvornom: na uas drugih
bogova, bolest zahvati osam delova Enkijevog tela. Enlil
n ije i mao mo da zaustavi njegovo propadanje, i kada se
inilo da nema n ade za Enkija, javi se l isica, ponUdivi da,
za odgovarajuu nagradu, vrati Ninhursagu u D il mul1. Ta
ko i bi, te majka zemlja naini osam boanstava koja
izleie bolesti njenog drubenika.
Postoje oigledne slinosti izmeu ovog mita i bibl ijske
slike raja. U " Postanju " , "podizae se p ara sa zemlje da
42
/.fl p d l lC l ,\zija
Enli!
RC l l i k
s\'ctske
mitologije
43
44
45
46
47
48
49
50
s p 8 dc tl i su
I tar
Naj odur niji vavi lon ski obiaj" , p rimeuje Herodot, " jeste
"
onaJ prema kojem sva ka ena Lt zemlji mora jednom u
ivotu otii u Afrodi tin h ram i lei s nepozn atim . . . Kada
ena jednom tu zauzme mesto, ne sme ga napustiti pre no
to joj neki mukarac baci novac u kri lo i l egne s njom van
h rama. Bacivi novi, mukarac mora da kae: 'Item te u
ime Militc ' , to je asi rsko ime za Afroditu. Kada polno
sj d ! njenje sa strancem uini en u svetom u oi ma bogi
nJlIllm, ona se vraa kui. Posle toga ni za kakav novac ne
moe se zadobiti njena naklonost. N aravno, lepe ene vrlo
b rzo naputaju h ram, ali se onim runjikavima deava da
ekaju i po nekoliko godina. Slian obiaj postoji i u ne
kim k rajevima Kipra."
Milita je bila boginja majka Itar, koja je poticala od
sumerske I nane, b oginje p lodnosti i ljubavi . U vavilonskoj
mitol ogiji , I tar, en a i sestra Tamuza, sumerskog Dumu
zija, sic.\e u donji svet neprijateljski i p retei nastrojc na.
ak i Erekigalino lice preblede dok je I tar prilazila.
Ipak, smrt savlada Itar, zbog ega na zemlji p resuie iz
vori plodnosti. Ali Ea obezbedi njeno osloboenje pomo
u " sjajnog" evnuha, koji osvoji srce gospodarice jalovosti
i smrti.
.Tedan akadski fragment opisuje I tarino opla kivanje
Tam uza , iji godinji ci klus smrti, vaskrsnua i vcnanja
uk azuje na obred plodnosti povezan sa zemljoradn i'ki;n
ci kl usom. Kult mu se proirio i do Hanana, gde se pro rok
.Tezckilj alio da ak i na vratima ,.doma Gosp odnjega . . .
"
gle , c n e sje ahu i plakahu za Tamuzam .
Kao bogi nju rata, I teH su n a roito potovali u Asiriji.
Nosila je luk i tobol ac, a njenu ratn iku stra n u isticala je
b rada slina onoj koju je nosio bog Aur. Sauvani n atpisi
govore da jc I tar uestvovala u izboru kraljeva. 'lj svoju
boansku izabranost bio je uveren i Asurnarsipal I I
Izida
Doslovno znaenje: "sedite". Egipatska boginja majka,
e rka boginje Nut, Ozirisova en a i sestra i Horusova maj
ka. Predstavljana je kao ena, esto kako dri dete Horusa
na krilu i doji ga. Prikazan a sa sunevim kolutom i krav
ljim rogovi ma, poistoveuje se s boginjom Hator. Prema
legendi, Izida je otkrila neopisivo ime boga sunca Ra.
Umorna od zemaljskih zbivanja, ona odlui da postane
b oginja koristei i me boga sunca, koji ve bee podetinjio
od starosti . Sakupi njegovu p lj uvaku, pomea je sa zem
ljom, naini od te smese zmiju otrovnicu i postavi je na put
kojim je iao Ra. Zmija ugrize boga sunca, te ga Izida
p osavetova da izgovori sopstveno ime, ija je boanska
p riroda davala ivot svakome ko bi ga izrekao. D ejstvo
otrova pri mora na k raju boga Ra da kae svoje ime, i I zida
tako prigrabi deo njegove moi. Posle toga b listal a je na
nebu kao sazvee Sirijus, dok se njen kult proirio do
G rke i Rima.
Jima
U persijskoj mitologiji, Jima je rascepljen lik. Kao i hin
duski Jama, smatran je prvim ovekom i praocem ove
anstva. Za Zaratustru, meutim, bio je grenik, " koji , da
bi udovoljio svom narodu, h ra njae ga mesom volujski
jem". Svoj prestup platio je gUbljenjem besmrtnosti, koju
su time izgubi l i i njegovi potomci . Jimin zloin moda nije
bio toliko u tome to je doputao da se u njegovom k ra
ljevstvu jede meso koliko to je klao stoku za rtvu drugim
bogovima a ne A huri Mazdi, "mudrom gospodaru".
Uprkos tom Zaratustrinom napadu, mit o zlatnom do
bu kraljeva" Jime opstao je sve do arapskog osvajanja
"
53
Kepra
Bog sa glavom kotrljana za kojeg su Egipani verovali da
jutrom predstavlja boga sunca Ra. Voleli su da kotrljano
vo valjanje loptice izmeta po zemlji uporeuju sa R aovim
valjanjem sunca preko neba.
Levijatan
Bukvalno, " sklupan " . Morska zmija iz jevrejskog mita,
kasnija verzija zmajeviee haosa Tijamat, isto je to i Lotan
iz R as amre, sedmogl avo udovite koje je ubi l a Anat. lj
apokrifnoj " Knjizi Enohovoj" govori se o zveri s kojom se
Levijatan javlja u paru. ,J u taj dan bie dva udovita
razdvojena jedno od drugoga. ensko, imenom Levijatan,
boravie u ponoru nad izvorima vode nim. A muko se zo
ve B ehemot i prsima pokriva beskrajnu pustinju Den
daj i n . " lj Talmudu, saetom prikazu poznijeg rabinskog
54
55
56
R enik
svetske mitologije
57
58
Zapadna Azija
Moloh
Nehebkav
Jedan od jarosni h demona opasnih po mrtve u egipatskom
podzemnom svetu. I mao je oblik guje s a o ejim rua ma
.
.
.
i nogama, za razliku od Am-muL komb1l1aclJe krokodIl l e,
lavice i nilske k obile, koja je prodirala due osuen h.
Legenda kae da je Neheb kav, nakon to ga je Ra ukrotio,
verno sluio bogu sunca.
Nergal
Prema jednom vavil onskom mitu, dogodi e t E ekiga l,
,
" gospodarica smrti", pozva Nergala da . obJ asn. l zasto. nece
da u s kuptin i bogova ustane p red nJ el1lm lzaslal1 l kom.
Bogovi se sloie da Nergal napusti nji? ov? d rutvo, a Ea
v.
bolestma.
mu dade svitu o d etrnaest demona IzaZlvaca
Izgnani bog iskoristi svoje stravine p ratioce da zaposed? e
sedmore dveri donjeg sveta. Uavi u p restonu odJu,
zgrabi Erek igal za k osu i baci je n a pod. Ona ga umIlo-
59
60
Zapadna Azija
61
Ninhursaga
Uz Ana, Enl i l a i Enkija, jedno od glavnih sumerskih
boanstava. N ajvanije od svih bio je An , otac bogova;
sledei na lestvici bio je Enlil, njegov sin , kojem su se
u kazivali potovanje i poslunost primere n i starijem bratu
u p orodici. S njim u rangu, kao starija sestra, bila je Nin
h ursaga. Pre m a E n kiju, koji se javlja kasno, odnosili su se
kao p rema m la e m bratu. O n se takoe voleo s Nin
h ursagom u rajskom Dilmunu, mada njihova ljubav n ije
tekla bez trzavica.
Ninhursaga je p redstavlja l a plodnost i dobra ponje
ven a s pol.j a, ak i s kamenitog tla. Zato je E n l il , bog
zemlje i vazduha, njen m u. Njen delokrug obuhvata zveri,
naroito one to ive u p o dbru, kao i ci kl us raanja i
ustanovu kraljevstva. " U njenoj ruci uisti n u je raanje
kraljeva i gospodara . " .
Ninurta
S umerski bog rata. I mao je i vlast nad p roleni m popla
vama i olujama, te otud i njegova veza s p ticom nepogo-
62
R C l li k s\'ctske m.itologije
63
Oziris
Egipatski spasitelj: glavno boanstvo smrti i .:e dini bog koj i
j e mogao da s e nadrnee s a solarn im kullom boga Ra.
Njemu p osveen grad bio je Zedu, koji jc ime dobio po
Ozirisovom fetiu - nekoliko snopova ita p ostavljenih
jedan na drugi. D u raskonih kanala delte , Oziris je bio
gospodar poplava i biljnog sveta te car mrtvih i njih ov su
dija . Od A nubisa, ranijeg boga mrtvih sa pseom ili aka
lovom glavom , stekao je simbol akala, ba kao to se u
Gornje m Egiptu Kenti-Amentiju, pas povezan s mrtvima i
pri kazivan u l eeem poloaju, stopi o sa Oziris om u Abi
dosu, gde se verovalo da je zakop a n a Ozirisova glava. U
Egiptu bogovi nisu imali posebno obitavalite, kao to je
kod starih Grka to b i o Olimp, jer su lokaln a boravita
boanstava vekovima ostajala nepromenjena, s izuzetkom
onih bogova koje su apsorbovali vii lanovi p an teona.
Oziris je p redstavljan kao zelenobradi ili crnobradi
ovek s krunom Gornjeg Egipta na glavi, umotan u trake
poput m umije. Taj umirui i vaskrsavajui bog u rukama je
drao mlati l o i p astirski tap, znamenja htonine vlasti .
Pripisivalo m u se uvoenje ratarstva i drugih vetin a , a bio
je i pok reta verskih obreda. n aroito misterija vezanih za
postupak balsamovanja i mumi fi kacije . U Zeduu se mogla
videti i m u mija samoga Ozirisa. Smatralo se da venog i
vota n e m a bez zatite m rtvog tel a od propadanj a . Ako telo
n ije b i l o sauvano, n ije moglo biti ni ivota posIe smrti.
Osim tela, Egipani su p riznavali i p ostojanje ba i ka. Dok
je ba b i l o dua, prikazivana kao p tica s ljudskom glavom,
ka je bio neka vrsta dvojnika tela i njegov uvar, koji se
raao s nji m i ostajao mu saputni k i u svetu mrtvih .
U p rvo vreme samo s u faraoni postajali Ozirisi posle
smrti. Poistoveivani su sa bogom mrtvih, kao to su i m
naslednici p oistoveivani s Horusom, sinom Ozirisovim.
Od treeg m ilenijuma p re n.e. svi mukarci koji bi proli
sud dobra i zla mogli su da postignu takvo spasenje . Pred
Ozirisom i etrdeset dvojicom presuditelja stajale su tera
zije. Njima je rukovao Anubis, koji bi na jedan tas stavljao
64
R C l li
k s\'ctskc mitologije 65
66
67
68
69
S aoj a n t
B ukvalno, "spasitelj". U persijskoj mitol ogiji onaj koji e
n a k raju vre mena doi da obn ovi vaskoliki ivot. Uklonie
svaki trag zla koje je n a svetu izazvao Ahriman i n ajaviti
"drugo bivstvovanje ", sjedinjuj ui due s njih ovim telirna.
Vaskrsn ue svi mrtvi, i dobri i zli: i sledb e nici Ahure
Mazde, koji borave u prebivalitu svetlosti , zajedno s dru
gi m nebeskim biima, ili "svetle nicima"; i stanovnici Dru
ja, h l adnog, smradnog i mranog mesta namenjenog onima
to izabrae Ahrimana za gospodara. Usledie veliki po
ar, rastopljeni metal potei e zemljom i p aklom. Svi ljudi
morae da izdre vatrenu b ujicu, koja e p ravednima
izgledati kao "toplo mleko " , a grenima biti ono to za
pravo i jeste. G resi p rokletih , meuti m , trebalo bi da budu
oien i ovom stranom kunjom i sva stvorenja e se s ra
dou vratiti Ormuzdu. To e biti fi'akart, "konano vas
postavljanje dobra " . U ovoj kasnoj eshatologiji krajnja
sudb i n a Ahrimana i njegovih demona n ije poznata, mada
spaljivanje D ruja ukazuje na p otpuno unitenje p ri ncipa
zla .
Zaratustra j e moda predviao reformaciju na zemlji
kao neposrednu p osledicu sopstven e misi.i e . Poto do tog
70
Satana
Verovanje u zlonamerna bia koja borave u vazduh u i obi
l aze tajnovita mesta na zemlji poticalo je iz nagonskog
straha prvobitnih ljudi od nepoznatog, udnog i zastrau
jueg. U zapadnoj Aziji ovo uobiajeno sujeverje snano
se ispoljavalo na razne n ai ne: Egipani su se borili protiv
Am-mut, ,.prodiraice mrtvi h", a gmizavac Apofis svako
dnevno je ugroavao boga sunca Ra; Vavilonci su bolest i
nesreu p ripisivali nasrtajima demona, dok je mukarci ma
nou p retila Lilitu, privlana krilata demonica; Jevreji su
mora l i da izlaze na kraj s vojskom palih anela pod luka
vim vostvom satane i B elzebuba; Arapi su odbijali n apa
de bezbrojnih dinova, "skrivenjaka" , koji su naseljavali
zemlju p re oveka; Persijanci , n ajpritenjeniji od svih na
roda, suoavali su se sa stranim stvorovima Ahrimanovim
kao sa apsolutnim zlom. Upravo je zahvaljujui uticaju
persijskog dualizma na .Jevreje, posle njihovog vavilon-
Reni k svetske
mitologije 71
72
Zapa d I la Azija
R e l l i k s\'e\ske mitologije
73
74
S fi n ga
L J e 'ipa tskoj mitologiji j e S finga bila l i k boga sunca, mada
je prvobitna p re dstava o njoj kao o l avu u leeem polo
a ju. s ljudskom glavom s faraonskim ukrasom moda pro
sto bila nada h n uta neobin i m oblikom kakvog krenja
kog brega na visoravn i G ize . Zanatlije su u treem mile
nijumu p re n . e . , p o nalogu faraona Kefrena, izvajale Veli
ku S fingu u Gizi, dugaku sedamdeset tri metra i licem
okren utu suncu na izl asku. Zatitnica piramida i pogubna
po p rotivnike b oga sunca R a , S finga je bila omiljen motiv
u egipatskom slikarstvu i graditeljstvu. Prema legendi,
S finga je Tutmozisu IV ( 1 425- 1 4 1 2. pre n . e . ) , dok .i e ovaj
jo bio princ, obeala da e postati faraon ako ukloni pe
sak koji je potp u n o prekrivao ape Velike S finge.
S fi nga je u grkoj mitologiji bila krilato udovite sa
enskim licem i grudima i l avljim telom. Na ze mlj u ju je,
kao poast gradu Tebi, posl ala boginja zemlje Hera. S fi nga
je uvala kla n ac na l itici p okraj mora i svakome ko bi hteo
tuda da proe p ostavi l a b i p o zagonetku. Kada Edip dade
odgonetku, S fi n ga skona b acivi se sa stene u more .
Simon arobn j a k
H rianske teologe mnogo je namuilo gnostiko uenje
ovog h ananskog vraa. Boravei u Jerusalimu, sv. Petar je
morao da u kori Simona Sama rjanina jer ovaj htede da
kupi magijske moi za koje je mislio da i h apostoli behu
p rimil i od Svetog Duha. Lege ndarni susret Simona i Petra
zbio se u Rimu, gde je, prema apokrifn i m " Delima Pet
rovi m " , Samarj a n i n pokuao da uzleti na nebo. Simon je
R e l li k S\'d s kc
ll1itologije
75
76
ov".i svd ". Zbog zavisti i nezna nja anela ona bi zarob
lje n " u lj uds kom telu, pa joj se dua selila tokom vekova j (; d n o m i u te lo Jelene trojanske - dok je konano Simon
,,11(; SP"S(; i ne oslobodi okova, da b i zatim lj udima po
l1udio spasenje p utem svog znanj a " .
Lj udi pop ut Simona p reteno su tvrdili da p oseduju
fjnusu, "znanje " , a posveenicima su p renosili p oznavanje
kosmosa, ljudske prirode i sudbine. I zrazita podvojenost
tela i d ue u gnosticizmu imala je svoj kosmoloki p a ndan
u sup rotstavljenosti demijurga i vrhovnog bia, za koje je
i mon tvrdio da je on sam. Mada je demijurg stvorio svet,
gnostiki fi lozo f Ptolomej n apisao je oko 1 60. godine da je
to bie , " k oje nije u stanj u da spozna duhovne stvari, sma
tralo sebe jedi nim B ogom i kroz proroke govorilo: 'Nema
drugoga '''. Simon a robnjak, taj arhetipski opsen ar, p amti
se danas jo samo u vezi s grehom kupovine i p rodaje
crkvenih sl ubi , po njemu n azvanom "simonija " .
Sin
B o g meseca iz U r a i p rvi sin E n l i l a , sumerskog boga
zemlje i vazduha. K ult Sina, kao "gospodara kalendara " ,
nagi njao je jednobotvu, jer je on bio taj " koji odreuje
sudb i n e dalekih dana " i " ije n aume n ijedan bog ne zna " .
Prema ,,Postanju " , Avraham je poreklom bio iz Ura hal
dejskog, odakle je stigao u Haran, a u oba ta grada vladao
je kult boga meseca. U Arabiji su Sina takoe potovali
pod razliitim imenima, i sasvim je mogue da je S i n ajska
gora, koja se u jevrejskim tekstovima p rvi put pominje oko
1 000. p re n . e . , bila p oveza n a sa oboavanjem meseca.
Druga imena za S i n a b i l a su S uen i Nana. U molitvama
su mu se obraali kao "savrenom u gospodstvu " , a pove
zivali su ga s plodnou, kao "gospodara kravara " , s do
nji m svetom i kraljevsk i m dostojanstvom. U mitu o Nani
nom u dvaranju majci b oginje I n ane, Ningal, govori se o
tome kako Ningal odb ij a N a n u sve dok ovaj ne ispuni
ren a k orita prvim b ujicama, ui n i da ito raste na poljima,
77
78
R e l l i k svetske
mitologije
79
Sv. S i m e o n Stilit
.
Sv. l I ristofo r
Kakndar Koptske crkve slavi m uenitvo sv. I-Iristofora
28. m a rta. Taj egipatski svetac " bio je iz zemlje onih to
jedu ljude i pse " . Otac mu bee p ri hvatio hria nstvo, a on
sam odgajen je u toj veri. U vreme pograninih neprijatelj
stava uhvatie ga Ri mljani, ali on, ne poznajui njihov
jezi k , ne mogae d a im kae n i rei . Usliivi njegove usrd
ne m litve , Bog ga obdari sposobnou da razgovara s
R i n1ljan ima, kao to mu drugom p ril ikom, posebnom Bo
jom mil ou bi omogueno da udotvorno nahrani izgi ad
nele voj nike . uvi za sv. Hristofora, imperator Decije na
redi da ga doved u u Antiohiju, gde je 250. godine taj vla
dar i p rotivnik h rianstva stavio na proveru I-Iristoforovu
veru iskuenjima i muenjem. Ne uspevi da pridobije
Bojeg oveka a ni da ga usmrti u kljualoj vodi , udavi ili
osakati, Decije nare di straarim a u dvoru da mu odrube
glavu.
Koptski je bio narodni jezik egipatskih starosedelaca. U
nje m u su bili sauvani pojmovi starih Egipana, mada
glasovi nisu zap isivani h ijerogl i fima, ve alfabetskim zna
ci ma, koje Grci p rvi behu pozajmili od Feniana. Legenda
dovodi u vezu osnivanje Egi patske crkve s propovedima
jevaneliste sv. Marka meu grkim naseljenicima u Alek
sandriji, ali je h rianstvo u Egip tu ubrzo postalo potpuno
koptski fenomen . Vrlo je verovatno da su se prie vezane
za sv. I-Iristofora u veli koj meri oslanjale na starosedelaku
bat i n u . U p ozadini pre danja o sv. I-Iristoforu p ritajio se
Anubis, akaloglavi hog smrti , koj i je igrao veoma zna
aj nu ulogu u drevnom pogrebnom kultu. Lep a ikona sv.
I-lristofora Psoglavog iz X V I I veka, koja se uva u Vizan
tijskom muzeju u Atini, lako moe biti p rikaz muenika iz
" ze mlje onih to jedu ljude i pse " .
80
81
82
R l I i k s\'el s ke
mitologije
83
84
R e l li k svetske ntitologije
85
JUNA I SREDNJ A A Z I J A
TIBET
Lasa .
"-
RAM
MOST
(ADAMO
MOST)
CEJLON
Tibet
88
Ren i k svetske
mitologije
89
90
R e l l i k svetske;: mitologije
91
92
93
94
95
96
.l I l I IH i srednja A.zija
97
98
99
Avalokitevara
B udistiki uzor samilosti i saaljen ja. Kada je Avalokite
vara stekao n ajviu svest, odluio jc da ne pree u n i r
vanu ve se zakleo da e ostati da pomogne nesrenicima.
I spunjen je kamnom, saoseanjem za patnje ivih, koje
stalno pokuava da privede p rosvetljenju. To je maha
j anski ideal bodisatve, kao sup rotnost hinajanskom cilju,
arhalu, kal ueru koji je stekao najvie znanje. Nakon to
j e Cejlon usvojio monaku tradiciju hi najane - tegobn og i
samotnog p uta isposnika - u I ndiji se razvila sloen a
i konografija mahajanskih bodisatvi. Kada j e oko 400. ki
neski hodoasnik Fa-Sjen p osetio glavne budistike h ra
move u dolini Ganga, prisustvovao je javnim svetkovi na
ma tokom kojih su se Avalokitevara i drugi sveci slavili
kao polubogovi . Zajedno sa B udinim kipovima, pronoen i
su gradski m ulicama na briljivo ukraenim kolima, koja
su p ratili pevai , muziari i kalueri. Kao i hramovna kola
hinduistikih boanstava, ta vozil a dostizala su visinu od
pet spratova, ne nadgofl1.j avajui jedino n ajvanije zgrade i
gradske kapije.
Avalokitevara je prikazivan kao lep mladi s lotosovi m
cvetom u l evoj ruci. Cesto je u kosi nosio sliku Amitabe,
bodisatve koji je u mahajanskom budizmu praktino za
menio a kj amunija, istorijskog B udu. K i nezi su negde pre
X veka preobrazili Avalokitevaru u b oginju samilosti.
D rube nica A val okitevarin a bila je Tara, takoe poznata
kao pandara vasilli, "u belo odenuta " , atribut koji odlikuje
i Kvan .Ti n , ki neskog Avalokitevaru u enskom vidu.
U Tibetu Avalokitevara j e imao sreu da postane
nacionalno boanstvo. T u se on i danas utelovljuje u osobi
dalaj-lame, kaluera najvieg ranga. Kada dalaj-lama um
re , Avalokitevarin duh prelazi u, neko novoroene, koje
sc p ronalazi i donosi u tibetski hram. Avalokitevara, me
utim, i ma boansku mo da uzima oblija po sopstve
nom nahoenju. U njegove p ojavne obli ke spadaju i spo
doba s jedanaest glava i h i ljadu ruku, mitski oblak i razno
razne ivotinje i ljudi.
1 00
Brahma
Mada se Brahm a smatra jednim od lanova hinduistikog
trojstva , njegove su tvorake moi 12 reuzela druga dva
lana te trijade - Vinu, odravatelj, i Siva, uniti telj - kao
i boa nska majka. B rahma je crven i etvoroglav. Prvo
bitno je imao pet glava, ali je jednu sagorela vatra iz
ivi nog treeg oka zbog B rahminih neljubaznih rei . tj
svoj i m etirma rukama Brahma dri ezlo ili brojanicu,
l u k , posudu za m i l odarje i rukopis Rig vede. Jedan kasniji
mit pri kazuje ga kako, zajedno s drugim lanovima hindu
istik og panteona, okupljen i m radi poklonjenja enskom
principu, daruje vrhovnoj bogi nji zdel u prosjaka isposni ka
i arobnu mudrost svetih spisa.
O B rahmi se govori u jednoj legendi o stvaranju sveta.
Prvobitna sutin a . ili neuslovi jena, samoopstojn a supstan
ca, Brahman, stv rio je kosl ike vode i u njih poloio
seme, koje je postalo zl atno j aje, hiranja-garbha, iz kojeg
se on sam rodio kao Brahma, tvorac vaseljene. To prvo
bie bio je Purua, kosmiki ovek, to je jedno od Brah
minih imena. Prem a drugoj lege ndi, Brahma je izronio na
lotosovom cvetu iz Vin uovog p upka, u p risustvu Vinu
ove drubenice Lakmi, boginje lotosa, koja 01 iava obi lje
i sreu. Njegovoj strasti prema sopstvenoj prelepoj tal1kovitoj keri dugujemo roenje oveanstva. Tu je re o
Brahminom rodoskvrnom odnosu sa boanskom Va k,
"izgovorenom Reju", ,.milozvunom kravom to donosi
mleko i vodu", i l i s .. majkom Veda". Vak p redstavlja
govor i prirodne sile - ona je, u izvesnom smislu, maja.
Lavica Vak p ojavljuje se u drutvu oveka kao simbolini
u kras oko osnove hinduistikog h rama. Gusan, ili hamsa,
B rahmino vozilo, vahana, p redstavlja proirenje tog mita,
zato to je i me ptice povezano sa osnovnim zvukom sve
mira: dahom. Tvrdi se da udah stvara zvu k ham, a izdah
sa. To su vebe disanja jogin a i dah ivota. I u hramovnoj
arhitekturi jedan od motiva koji se ponavljaju jeste hamsa,
par gusana, esto p rikazan i h p o jedan sa svake strane
lotosa, simbola znanja.
1 01
1 02
1 03
1 04
.J l l l la i m;linja Azija
1 05
1 00
.I I I? " "
s r c' d n j ;; r\Zij:l
N rtjSlt Hiji pOlIl ati p rimc r tog bliskog zagrlja j a pok loni ka
p n; dstavljrl. medutim, rezbarija n a jednom budistikom
spome n i k u u Saniju iz II veka p . n .e . Razuzdani obredi
koji s u Sl' vrili radi ploenja tla rasprostranjeni su, na
ravn o, po ce lom svetu, ba kao to se na tragove obrednog
izgovara n ja razvra t n i h rei kojima se budi uspavana
se k s u a l n o-ivo t n a ene rgija moe n aii i dan-danas u mas-
nim vicevima i svatovski m doskoicama. U Zlatnoj gral1J'
govori se cl za nimlji voj ceremoniji n advl aenja konopca
k oju s u izvodili p ripadnici pojedi nih indoneanskih na
roda k a ko bi p rizvali kiu i obezbedili rast useva. Mukarci
i ene na lazili bi se na suprotn im krajevima konopca i,
vu k ui sva ko n a svoju stranu, pokretima oponaali telesno
sjedi nj:lVanj e . Izgle d a da je pred kraj vedsko & razdoblja
postoj a l o nekoliko boginja k oje su smatrane S ivinim, ili
Rudri n im, en a m a , dok su druge boginje potovali pri
padn ici razlii t i h k asta u razl iitim delovima I ndije. Ta
raznolika boanstva na kraj u su se stopila u jednu ve liku
bogi nju , Devi , ije je praizvorite moda bila bogin.i a maj
ka iz civilizacije doline I nda. Kao vrhovno boanstvo, Devi
dri "vasi onu u materici". Ona "pali svetiljku mudrosti" i
"unosi radost u srce ive, svoga gospodara". T a ko je u IX
veku p isao ankara, a i danas je boanska majka najvea
sila u h i nduizmu.
Velika boginja najpre se ispolj i l a kao Durga , predivna
utoputa devica ratnica na tigrovim leima. Njeno udesno
prispee , svojevrsno izrastanje moi iz zajednike srdbe
bogov a , izazva n o je sa movoljom udovinog demona Ma
h ie , koji strah ovi tim uzdravanjem i strogim isposnikim
ivotom bee stekao nesavladivu snagu. B ogovi su se pla
ili tog ogromnog b ivola, jer ni Vinu ni iva nisu mogli da
ga pobedc . i n i l o sc da jedi no zdrue na energija svih
nebeskih bia , .fakti, moe da porazi Mahiu, i tako osam
n aestoru ka D urga izae ovome n a dvoboj . Posle titanske
'"
1 07
108
109
110
J \ l l la i srednja Azija
111
Hanuman
U hinduistikoj mitologiji, majmunski poglavica i Vajuov
sin. B i o je Ramin saveznik u njegovoj bici s Ravanom.
Hanumanova boanska priroda bila je veoma raznovrsna,
omoguavajui mu dramatine promene oblija i veliine i
dajui mu i mo l etenja. Kada se Han uman zaleteo kako bi
preskoio more i dospeo na Cejlon, uporite Ravanino,
demonica S urasa pokua da ga celog proguta. Da bi izbe
gao tu nepriliku, Hanuman rastee svoje telo , nateravi
Surasu da silno izdui usta, a onda se iznenada smanji do
veliine palca, projuri joj kroz glavu i izae na njen o desno
uvo. Bezbedno se prizemljivi na ostrvu, on p otue Ra
vanine snage i spali mu preston icu. Za mnogobrojne usl u
ge njegove, Rama n agradi Hanumana veni m ivotom i
mladou.
U b udistikoj mitologiji, pria o majmunskom boan
stvu ukraena je mnogim dodatni m pojedinostima. Naj
slavnija povest o njegovim podvizima nalazi se u ki neskom
romanu Hodoae na zapad Vu e ngena ( 1 505-1 580). Tu
se pripoveda o Hanumanovoj pomoi Tripitak i na nje
govom dugom p utovanju u I ndiju radi p ribavljanja svetih
budistikih spisa.
I n dra
Kralj bogova u Rjg vedj, ranoj zbirci h induistikih himni.
I ndra ima vlast nad nebeski m svodom i po sopstvenom
nahoenju alje kiu i gromove. Do svoga poloaja dospeo
je ubivi Vri tru, i l i Ahija, zmiju sue koja je p rogutala
kosrnike vode i leala sklupana u planinama. Odl uujui
udar groma rascepio je Ahijevu utrobu , oslobodivi vode,
rodivi ivot i izbavivi zoru. Ta pobeda " boga neba nad
zmijom, utelovljenjem majke zemlje, veoma je star mit.
Kod Grka je gorljiva boginja zemlje Hera, sestra i ena
Zevsa, n ebeskog boga oca, poslala svoje zmijske pod
vornike da ubiju Herakla, dete p roisteklo iz tajne veze
Zevsa i smrtnice Alkmene.
1 12
1 13
1 14
1 15
Lakmi
B oginja lotosa u hinduistikoj mi tologij i , en a Vinuova i
simbol njegove stvaral ake energije. Ona je boginja ratar
stva, to je n aznaeno lotosom, biljn im simbolom prika
zanim ispod nje, kao i cvetom lotosa u njenoj levici. Lak
mi, "srea " , nije samo sveopta maj ka ivota u ' svom
dobrohotn om vidu podsticatelj ke ivota, no u jo veoj
meri , veli koduno dodeljuj ui mudrost, predstavlja ulaz u
transcendentalni ivot.
Prema jednom mitu, na p oetku svake ob nove sveta, iz
kosmikih voda izrasta lotos od istoga zlata s hiljadu lati
ca, a iz njega se raa Brahma tvorac. S tom vaseljenskom
matericom Lakmi je povezana kao Loka-mata, "majka
sveta ", i al adi-a, "roen a iz okeana". Sa oi ma poput
lotosa , tel a boje lotosa i ukraena lotosovim vencima, ona
je si mbol majinske blago n a klonosti, a njene p une grudi
stalan su izvor pomoi i uitka.
Mahavira
Posle dnji ainski spasitelj i savreme nik Budin. Umro je
oko 500. pre n.e. Detinjstvo mu je bilo obeleeno ude
sima. Jednom je savladao guj u koja je pretila njegovi m
p rijateljima, ime j e stekao zvanje Mahavire, "veleju
naka". Za ivota roditelja, Mahavira je bio obian doma
i n , oenje n ovek i otac jedne keri . Ali, im su mu majka
i otac, kao poklonici Parvini, izveli obred sallekhane,
poenja do smrti , on zakljui da pred njegovom sopstve
nom sklonou ka askezi vie ne stoje nikakve prepreke. U
trideset drugoj godi ni ivota Mah avira razdeli svu svoju
i movinu siromasima i zapoe unutarnj u potragu. Nebesa
odmah odgovorie na taj zemaljski dogaaj . Nebeski svod
zablista poput jezera pre krivenog lotosovim cvetovima,
vazduh se ispuni zvucima p re divne muzike, a bogovi se
spustie na zemlju da odaju p oast Mahaviri.
Neko vreme imena M a havire i Makali Gosale dovo
dena su u vezu jedno s drugim . Njih dvojica su moda i
ve l a u istoj verskoj zajednici. Za Gosa l i n u nauku zan i m-
1 16
.J l I I la i srecinja Azija
117
Manjuri
Bodisatva koji se, slino Avalokitevari, p otuje kao bo
anstvo u mahajanskom b udizmu. U Nepalu i Tibetu taj
bodisatva uzdignut je do ranga B ude. Omiljeno je boan
stvo i veruje se da je Himalajima doneo civilizaciju. Nje
gova je briga da patnika bia vodi ka prosvetljenju. Okovi
neznanja i udnje lome se pod njegovim udarcem. U svom
strahobnom vidu on je " unititelj Jame, gospodara smrti".
Manjuri , pra uzor mudrosti, u rukama dri ma i knjigu.
U Kini je postao znaajan b odisatva, a tekstovi o njemu
p revoeni su neto pre 420. godine. Kao to dalaj-lamu
Tibetanci smatraju utelovljenjem Avalokitevare, tako se i
premudri vladari u istonoj Aziji smatraju Manjurijevim
ovaploenjima.
Manu
Hinduistiki Noje. Jednoga dana, u vodi koju mu done
soe da njome opere ruke, Manu otkri ribicu koja ga
usrdno za moli da joj potedi ivot. " Sauvaj me", ree
ribica, lli ja u sauvati tebe . " Kada je Man u upita kako e
to ona njega sauvati , ribica mu odgovori da e uskoro
nastati potop koj i e sa sobom odneti sva iva bia. Man u
stavi ribicu u up, ali je ona rasla tako brzo da je morao da
je p remesti u spremite za vodu, potom u jezero, i na kraju
u more. Na to riba predskaza potop i ree Manuu da
p ripremi brod u kojem e se spasti pogibelji, to on i uini.
Kada se voda podie i Manu zapluta po povrini, riba se
vrati i uetom privrenim za rog kormila stade vui brod.
Nji h ov put je dugo trajao, dovevi ih ponad potopljenih
vrh ova Himalaja, gde se usamljeni Manu molio da ostavi
potomstvo za sobom. Molba mu bi usliena i on dobi enu.
I z toga braka p roistekoe pokole nja Manuova, praroditelji
oveanstva.
Po jednom predanju, riba otkriva svoj identitet kao
Vinu, a p o drugom kao Brahma. U h i n duistikoj kosmo
logiji, meutim , postoji etrnaest Manua, poto u svakoj
118
Rcni k svetske
mitologije
1 19
MCI rCl
Muali nd a
stranc postojanja: udnju za ivotom i strah od smrti ukusni mamac i otru udicu. Tc dve sile gospodare svetom
n c p robudc nih, onih koje je p revarila maja. Kao put izbav
lje nja iz tog stanja neprosvetljenosti , Buda je propovedao
sopstveno uenje, zvano .iana, "vozilo", splav koj i m se pre
lazi na drugu obalu, tamo gdl: vie ne vlada duhovno nez
nanJe.
Mara, arobnja k i majstor varke, postao je zlikovac u
budistikom mitu. Poto j e B uda oslobaao ljude udnje,
roenja i smrti, Mara mu je b i o naroiti neprijatelj, kua
njegov i svih o n i h koji bi sledili Budin zakon . Ugroen
prosvetljenjem, m oni demon napregnu sve svoje snage
kako bi zarobi o Gautamin um, ali pod rai renim granama
drveta B o mudrac osta neuznemiren u meditaciji. Na
padnut Marinim silama, B uda jednostavno dodi rn u zemlju
jagodicama p rstiju, na ta bogovi zagrmee u znak odo
bravanja i sioe na zemlju kako bi Budi ukazali po
tovanje. Za Maru se kae da, p re mda poraen i osramo
e n, i dalje boravi u svetu, u n adi da e se doepati dua
samrtn ika.
Milinda
LJ MjJjndanpan.ihj ( Milindinim pjtaI1}ima) zabeleeno je
Me nandrovo preobraenje u h udizam. Taj grki vojsko
voa zaposeo je severn u I n dij u, napavi je iz grko-bak
trijskog kraljevstva Gandare oko 190. pre n.e., i uspostavio
zasebno kraljevstvo, u kojem je kovan novac sa dvo
jezinim, grko-in dijskim natpisima i kombinacijom likov
nih motiva iz obeju kulturnih tradicija.
Nage
Zmijodusi u mi tologiji hi nduizma, ai n izma i b udizma. To
su zmijoliki bogovi vode iji je naelno prijateljski stav
suprotan simbolici suprotstavljanja spasitelja i zmije u
zapadnoj Aziji . Pri mer za to jeste zatita koju je Mualinda
pruio B udi , kada se za vreme sedmodnevne nepogode ta
mona kobra uvila oko mudraca utonulog u medi taciju i
rairila svoj klobuk n a d njim kao kiob ran.
Naga se prikazuje kao stvor s ljudskim lice m i zmijskim
repom i irokim vratom kobre. Nage su potekle od Kadru,
erke D ake, sina B rahminog, i ene drevnog m udraca
Kasjape. Nastanjuju podvodne raj eve i ive na dnu reka,
jezera i mora. D evojke su i m uvene po \epoti , b istrini i
umilj atosti. Meu pretkinjama j unoindijsk i h dinastija
nalaze se i mnoge nagjne.
Zatitnika fun kcija naga oigledna je u h ramovnoj
arhitekturi - one straare na ulazima u svetilita. LJ :i unoj
I n diji nerotkinje podiu, kao zavetni dar, n aga kaJe, ka-
Parva
1:.(1 dvadeset t re eg ai nskog tirthankaru, Parvu, ili Par
--
121
1 22
123
1 24
125
1 26
127
1 28
.l I I I I H i srednja Azija
129
1 30
131
1 32
J l lna
i srednja Azija
1 33
1 34
135
1 36
J U l ln i srednja Azija
137
ISTONA AZIJA
zfJ
BAJKA KO
JEZERO
Karakorum e
Kamakura
. . U,...
DI
lZ;W
(?
u
ijakO
-<
1 40
1 41
1 42
I s t o I IiI .\zija
143
1 44
Istona Azija
145
1 46
Istona Azija
147
1 48
Istona Azija
1 49
1 50
151
1 52
[SLOI lH Azija
B uga
B ukvalno, "bog". Vrhovno boanstvo T unguza u Sibiru.
Od gvoa, vatre i zemlje stvorio je p rvo dvoje ljudi. Od
zemlje im je n ainio meso i kosti, od gvoa srca, od vode
krv, a od vatre te\esnu toplotu.
1 53
Cao uen
Kineski bog kuhinje, taoistiko boanstvo iz davne pro
losti. Hram mu predstavlja mala nia blizu pei, dugo sma
trana najvaniji m komadom n ametaja u kui . Ishrana je u
Ki neza predmet stal nog zan imanja, mada je jedan Cao
uenov poklonik b i o dugog veka zahvaljujui dvostrukom
daru: nije stario, a mogao je da ivi a da ne jede. Cao uen
se prikazuje kao blagorodan dostojnik okruen decom.
D ai n ii-nioraj
Buda Mahavairoana, "veliki p rosvetlitelj", predstavljao je
Prosvetljenikov p oseban oblik u ingonu. Tu japansku
sektu, ije ime znai "istinita re", osnovao je Kukaj (774835), poznatiji po svom posmrtnom zvanju Kobo-daiija,
"iritelja zakona". Godine 804. Kobo-daii stigao je u Ki
nu, gde su ga uputili u ezoterino uenje en jena, ili "ko
le isti nite rei ". V rativi se u Japan 806, osnovao je mana
stir na brdu Koj a i propovedao tajnovito uenje ingona.
Kobo-daii je postao nacionalna veliina 826, kada je ime
novan za opata velikog hramovnog kompleksa u Mijaku.
Zakljuivi desetak godina docnije da je svoju ovoze
maljsku misiju priveo kraju, taj je kontemplativni monah u
samadhjju dao da ga ivog sahrane na usamljenom mestu
na brdu Kajo. Veruje se da njegovo telo ni kada nije stru
nulo ve e uskrsn uti po dolasku Mirokubosacua,. Bude
koji tek treba da stigne.
Legenda kae da ga nita n ije moglo uznemiriti. Jed
nom su morske guje pokuale da mu poremete meditaciju,
ali i h Kobo-daii rastera maijom, usmerivi n a nji h zrake
zvezde veernjae. D rugom p rilikom, dok se molio u hra
mu, upotrebio je magini krug kako bi zbunio demonskog
Onija. Kobo-daii je tvrdio da boanstva i demoni iz raz
liitih religija predstavljaju ispoljavanja Dainii-nioraja, i
je telo obuhvata vasceli kosmos. Dainii-nioraj p risutan je
ak i u trunici praine. Takvo shvatanje odraava pokuaj
ujedinjenja razliitih panteona, pronalaenja jedinstva
u nutar rastue teoloke razuenosti.
1 54
lst.ona Azija
Kineski Ti Cang, japanski Dizo - bodisatva Kitigarba veno luta paklenskim carstvima, teei namuene due i
izbavljujui ih iz tame sopstvenim prisustvom. I zgleda da
Kitigarba, "onaj ija materica bee zemlja" nije bio od
omilje n ijih bodisatvi u I ndiji, gde se pojavio relativno kas
no, ali njegova povezanost s presuivanjem umrlima ve
oma je privlaila kineske budiste. Ti Cang, docnije Dizo,
postao je savetn i k i uteitelj mrtvih. Obino se predstavlja
kao monah blagog izraza lica i obrijane glave, odeven u
dugaku halju i sa tapom na ijem jednom kraju zvekeu
prstenovi. tap - koji se prvobitno, u I ndiji, zvao hakara
zbog zvuka "hak" koji je proizvodio - najavljuje inae ti
hog prosjaka koji hoda ulicom ili prilazi s prosjakom
zdelom po svoj dnevni obrok. Budistiki monah nikada ne
trai milosre niti ga priznaje. Jedini zvuk dolazi od tapa,
koji je u rukama Dizo-bosacua dovoljno moan da razag
na sile zla.
Japanska sekta dodo ( " ista zemlja") neguje mit o
Dizo-bosacuu kao o ocu i majci" detinjih dua zaroblje
"
nih na paklenskoj renoj obali a sve zbog alopojke nji
hovih roditelja. U mesto da se mole za ponovno roenje tih
dua, oajn i roditelji obuzeti su gorkom tugom zbog ras
padanja njihovih telaaca. Veruje se da ta nasukana deca
dane provode gradei od kamenja s rene obale mala
155
1 56
[stona Azija
1 57
Fudo-mju
uvar mudrosti , "nepokolebljivi duh ". Jedna od nekoliko
sila ili formula personifikovanih u japanskom b udizmu.
Druga je Ajzen-mju - ljubav preobraena u udnju za pro
svetlje njem. Mada sam njihov izgled uasava, srdba mjua
usmerena je samo na ono to hodoasnika moe da skrene
s pravoga p uta. Fudo-mju, snani spasitelj dua, zatitnik
je asketa.
Fudijama
Nevolje koje su zadesile srednjovekovni Japan bile su
glavni uzrok oivljavanja intoistikog verovanja. Usred
graanskog rata nije bilo mnogo prostora za staru trpe
ljivost rijob ua, " dvostrukog puta bogova " , u kojem se do
mai intoizam bio stopio sa uvezenim b udizmom. Nove,
rodoljub ive sekte iznikle su u XVI i XVII veku, naua
vajui da je Japan glava meu narodima i sredite sveta, a
da je planina Fudi obitaval ite najvieg boanstva, Kuni
tokotaija. Tako je Fudijama, sveta duh-planina postala
uvar nacije, i na nju se moglo uspeti tek posle obrednog
proienja. I danas se svakoga jula hiljade hodoasnika
penj u na vrh te planine.
Sintoistika predaja objanjava i izgled planine Fudi.
Jednom davno nekakav starac koji uzgajae bambus na
njenim obroncima pronae devojicu, jo bebu, zvanu
Kaguja-hime. Starac ju je podizao sve dok je ne proglasie
najlepom devojkom u zemlji i udae za cara. Sedam go
dina po svom venanju, princeza Kaguja-hime obznani da
nije smrtna te da se mora vratiti svome nebeskom domu.
Da bi ublaila muevljevu tugu, ona mu dade arobno
ogledalo u kojem je uvek mogao da joj vidi lik. A onda
Kaguja-hime nestade . Car je bio toliko nesrean da odl ui
da poe za njom na nebo. Nosei ogledalo u rukama, on
se pope n a p laninu Fudi, ali na njenom vrhu ne bee ni
traga od izgubljene p ri nceze, niti se car bilo kako mogao
uspeti jo vie. Ljubav mu provali iz grudi, a njegova pla-
1 58
Ist.ona Azija
Fu S i
Legendarni k i neski car za koga s e veruje d a je vladao na
p oetku treeg milenijuma p re n.e. Pa kua, ,.osam tri-
159
1 60
I s t "ilo Azije
161
"
Bukvalno, " uti car . Svetac zatitnik svih taoista. Premda
n a.i stariji meu legendarnim carevima, Huang Ti je zapra
vo poslednji izmiljen, a u kineskoj mitologiji nije se
pojavljivao sve do IV veka pre n.e. Uvek se p ovezuje s
Lao eeom.
U Knjjzj Lije Cea, sastavljenoj moda posle I veka n.e.,
veliki ode\jak p osveen je Huang Tiju, ije je carstvo posle
1 62
istona Azija
1 63
i kulturni junak. Osim to je savladao pobunjenike jednom prilikom predstavljene kao udovite gvozdene
glave, bronzanog el a , vl asi nakostreenih poput isukanih
maeva i kopalja, i volovskog tela sa est ruku i sa po osam
prstiju na svakoj ruci - uti car je uveo i ustanove vlasti.
Pojedine tradicije p ripisuju mu pronalazak kompasa i
kovanog novca, koji je kao sredstvo razmene zamenio
kauri koljke, dok mu je ena bila veoma uspcna u uzga
janju svile i domaim vetinama. Kada je njegov gl avni
ministar izumeo pisane znake, "svi duhovi kriknue u
agoniji jer se tako otkrie najskrivenije tajne prirode" .
I n ari
Bog pirina u intoistikoj mitologiji. Ponekad se naziva
"bogom hrane" i poistoveuje sa Uke-moi, " dob rom de
monicom". Kada je Uke-moi primi la boga meseca, Cuki
jomija, da bi ga zabavila, napunila je zemlju "provrelim"
pirinem, more ribom, a planine divljai. Ali bog meseca
bee nezadovoljan jer su joj ti darovi dolazili iz usta, te
stoga umori svoju nesrenu domaicu. Iz njenoga mrtvog
tela, meutim, izrastoe biljke, stoka i svilene bube.
Tom mitu o poreklu donekle manjka istorijska vred
nost kada je re o uzgoju svilene bube, jer je kineski mo
nopol prekinut tek u I I veku, kada su jaja svilene b ube
prokrijumarena u Koreju. Pojmom univerzalne p lodnosti
naglaava se sutinski znaaj obnavljanja zaliha, umiranja
tla kako bi se rodio novi ivot.
Svako japansko selo ima svetilite posveeno I nariju,
kao davaocu berietnosti , a u mnogim kuama taj se bog
potuje i kao donosilac bogatstva i prijateljstva.
Irin-aj-todon
Doslovno znaenje: " beli gospodar tvorac". Prema Jaku
tima, koji ive uz reku Lenu u Sibiru, I ri n-aj-todon bio je
vrhovno bie, iji je kolac za privezivanje ivotinja pred
stavljao stub sveta, dinovsko drvo. S vrha monoga brega,
1 64
Istona Azija
1 65
1 66
Islona Azija
1 67
1 68
[slona Azija
1 69
1 70
Istona Azija
1 71
Kvan .Ti n
Kineska Kvan Jin, japanska Kvanon, "Bogorodica istone
Azije", darovateljka je dece i svesamilosna boginja majka.
Bodisatva A valokitevara, "saa ljivi gospodar oborena po
gl e da", elo.iveo je taj pre ob raaj u Kin i , ve rovatno pod
uticajem ta ntrikog budizma. Samo je Amitofo, ili Ami
taba, bio omiljeniji od Kvan .Tin, kao bogi nje sami losti . U
mnogim legen dama pripoveda se o postupcima Kvan .Tin
kao boanstva to iskupljuje i odrava svet i koje je, sve
sno njegove p atnje , zastalo na pragu nirvane. Androgina
priroda tog bodisatve nije razjanjena - psih ol oki ona
zadire u obl ast gde dvojstvu nema mesta.
U .Tapanu preovladava Kvanonin muki oblik. I ko
nografija prikazuje tog bodisatvu u prinevskom obliju, a
1 72
Istona Azija
1 73
Lao Ce
Lije Ce
Li Tjen
Prvi ovek za kojeg se zna da je protiv demona koristi o
praskalice. Li Tjenov uspe h u XI veku navodno je doveo
do rasprostranjene upotrebe vatrometa. U stvari, barut,
koji je izmiljen stotinak godina pre Li Tjenovog vreme
na, n ajpre se koristio u kosmoloke svrhe, dok je mo
gunost njegove vojne upotrebe postala oigledna tek kas
I1IJe.
Lung
Zmaj u kineskoj narodnoj predaji. Za razliku od jarosnog i
zlog stvorenja iz zapadnoazijske i srednjovekovne evrop
ske mitologije, lung je u sutini dobrohotno i uvaavano
boanstvo. Dadonosac je i gospodar voda - oblaka, reka,
movara, jezera i mora. Na drevni m n atpisima zazivaju se
b rojni l ungovi kako bi zemlju osveil i kiom. Ti bogovi
vode mogu se smanjiti do veliine svilene bube ili uveati
toliko da zasene itav svet. Mogu se vinuti meu oblake i
zaroniti do n ajdubljih izvora. I zgledom predstavljaju kom-
1 74
Istona A.zija
1 75
Okuni n ui
Bukvalno, "ve l i ki gospodar zemlje". Zet Susanova, b oga
ol uje u intoistikoj tradiciji . Do ruke Susano.vine ke i
doao je kraom, to je njegov tast veoma cemo. Okul11nui je preko noi privezao svu kosu boga oluj za gred.e
kue i utekao s njegovom erkom. Susanovo Je OkunI
nuija imenovao kraljem pokrajine Izumo, koja gleda na
Japansko more i kojom je ovaj vladao uz pomo pa
tuljastog boga S u kuna-bikoa.
Drugi kralj I zumoa bio je Omicunu, "gospodar ala".
Taj unuk Susanovov uveao je svoje ca stvo k ? nt1l1el:
tal nim delovima Koreje i oblinjim ostrvl]em, pnvukavsI
ih Japanskom arhipelagu p omou dugake vrpce. Treba
podsetiti da je vologlavi bog oluje prvi kolonizovao Ko
reju.
Izumo je potpao pod uticaj boginje sunca Amaterasu
nakon to je ova organizovala pohod protiv Okuninuija.
Susanovovi potomci dobili su ogranienu mo, Ukljuujui
"skriveni" svet maije, ali su svi morali priznati vl ad j uu
.
porodicu. Nadmetanje boginje unca i boga . ol ]e .Jasl o
,
odraava ranu borbu za p revlast Izmeu vodeclh .JapanskI h
klanova.
Oni
Japanski demoni. U intoizmu, oni se povezuju s boleu,
nesreom i bedom. Ti duhovi koji se meaju u ljudske
poslove u osnovi su ovekolikog izgleda, ali s tri oka, raz
japljenih usta, s rogovima i po tri otre kande na obema
'r ukama i nogama. Mogu da lete, esto se obruujui s ve
like visine na due zli kovaca samrtnika. Obred alJi-jarahi,
"isterivanje demona", ima oblik drame koja se izvodi pos
lednjeg dna u godini i tokom koje se izgone personifi
kovane bolesti , zla kob i razne nesree.
Smatra se da su budistiki monasi smrt za alJije. Ni
irenska sekta povremeno se povlai iz sveta kako bi iste
rivala zle duhove svih vrsta. Niiren ( 1 222-1282 ) osnovao
1 76
Istona Azija
1 77
1 78
[stona Azija
R ati
Bukvalno, " ljubavna udnja". Balinezijska verzija hinduis
tike b oginje materinstva i plodnosti. Ima neeg nadreal
nog u p rikazivanju Rati kao ene u p oodmakloj trudn oi i
pohotnog pogleda. Plodonosna materica i bujne grudi, kao
atributi boginje majke, dramatino su kombinovani s de
monskom razbludnou, to moda p redstavlja mrano na
slee p oli nezijske prolosti toga ostrva. Java je oduvek slo
vila kao "ostrvo bogato jemom", javadvipa, dok je Bali,
po sve mu sudei, zadrao svoju staru slavu ostrva aveti,
p redakih duhova koji obitavaju na izvorima reka. Drevna
balinezijska vera, opsednuta duhovi ma, nalazi savren iz
raz u liku Rati. Boginja se ruga svima koji se priklanjaju
uvezenim isposnikim ide alima.
Sjen
Bukvalno, "besmrtnik" koji ivi na zemlji ili iznad nje, ali
unutar p rirodnih stvari, materijalna besmrtnost pri kojoj je
telo i dalje potrebno, ma koliko bilo sauvano u " osvet
Ijenom" obli ku. Sjeni su bili taoistiki besmrt niei . za kje
.
se ve rovalo da su kuali eliksir ivota, a u ramm hkovntm
prikazima esto se p ojavljuju kao pernati ljudi. D evni
Kinezi verovali su u postojanje opojnih sredstava kO.l a se
mogu uzimati radi produenja ivota. Pojam eliksira poja
vio se u IV vek u pre n.e., podstaknut moda glasinama iz
Indije, Persije ili Mesop otamije o kakvoj narkotikoj biljci.
Usledio je do tada nevie n talas alhemijskog eksperimen
tisanja. Odsustvo jasne granice izmeu dobra i zla u ki
neskoj misli sputalo je razvoj etike eshatologije kojom bi
se "razl uivale ovce od jaradi ". Ono je otvorilo put uve
renju da postoje tehnika sredstva pomou kojih l.j udi
mogu p roduiti trajanje svojih dana toJ iko da posta nu go
tovo b esmrtni, i to ne u podzemlju Zutih izvora ve na
planinama i u gorama ovoga sveta.
Kinezi su oveka smatrali telom koje spaja dve due.
D ua h un dolazi l a je s neba i vraala se njemu, dok je dua
1 79
1 80
Istona Azija
181
aka-nioraj
U Japant:, Buda poznat kao akjamuni, "tihi m udrac iz
plemena Sakja", savreno je ovaploenje vrline. Sa izuzet
kom sekte dodo, koja se usredsreuje iskljuivo na obo
avanje Amida-nioraja, u svakom b udistikom manastiru
postoji svetil ite posveeno aka-nioraju. Tog nemog
mudraca ipak n ajvie potuju privrenici zena,
1 82
Istona Azija
1 83
oten
.Japanska verzija Ganee, slonoglavog hinduistikog boga
preduzetnosti koji ukl anja prepreke i dodeljuje mudrost.
Kult toga boanstva, kao deo b udistike mitologije, cvetao
je u okvi ru raznih ezoterinih sekti, dospevi u .Japan na
poetku IX veka. oten je povezivan s tantrikim postup
cima, a jedan od njegovih li kova bio je " dvotelesan", pred
stavljajui seksualno jedinstvo mukarca i ene. oten i
Kvanon su tako ujedinjeni u nedvojstvu. Oni su boanski
par, iva slika ostvarenog prosvetljenja.
T aj an
"
Bukvalno znai " bog" ili "nebo . Bog neba u Mongola,
nji hovo tvorako boanstvo. Tengrija su smatrali nainite
Ijem svega vidljivog i nevidljivog, vladarem sudbine i gos
podarom sveta. "Nebo je odl uilo." To snano verovanje u
sudbinu Mongoli su moda nasledili od Persijanaca. Ali na
Mongole, kao i na druge severne narode, dubok utisak
ostavljale su i p ri rodne pojave . S matrali su da meteori do
"
nose sreu, a ko god bi spazio takvu "pukoti n u u nebu
mogao je u tom asu od provienja da zatrai kakvu uslu
gu. Gdid i oluja donosili su nesreu. Zbog velikog nevre
mena s gradom kod Karakoruma 1 5. avgusta 1 246, odloe
no je, po savetu amana, ustoli enje Guj uga kao kana,
tako da je ceremonija obavljen a na drugom mestu devet
"
dana docnije. Tengrijevi atributi su "veliki , "milostivi vla-
1 84
Istona Azija
1 85
1 86
[stona Azija
EVROPA
Grka Rim keltske zemlje
severna i istona Evropa
Preistorijski bogovi i b oginje oblasti koje savremeni
arheolozi nazivaju " starom Evropom" - egejskog arhipe
l aga, Jadrana, B al kana i zapadne Ukrajine - imali su za
datak da odravaju ivot. Zmije, ptice i jaja preovladavali
su u do danas otkrivenim kultovima. Glavna boanstva
bila su boginja majka, ije je podruje delovanja obuhva
talo p lodnost i zagrobn i ivot, i bog bilja, prauzor Dionisa.
Mo boginje m ajke nad smru dobila je . likovni izraz u
predmetima kao to su gusenica, ahura larve i leptir. po
to nema dokaza iz mlaeg k amenog doba da su tadanji
ljudi razumeli mehanizam b iolokog zaea, sveprisutnost
falusnih simbola ukazuje na velianje spontani h ivotni h
sila. S raanjem poljoprivrede, meutim, prvi ratari poel i
s u da posmatraju prirodne pojave pomnije i intenzivnije
nego raniji l ovci i skupljai p lodova. Pojavila se zasebna
boginja b i lja, povezana s velikom majkom ali prvenstveno
odgovorna za setvu svetog semena od kojeg je sve vie
zavisio ivot.
Preistorijski panteon odraz je drutva kojim dominira
majka. Po svemu sudei , uloga ene nije bila potinjena
ulozi mukarca, tako da je u minojskoj civil izaciji drevnoga
Krita (oko 2000-1 450. pre n . e . ) enski duh mogao i dalje
da cveta. Ta p rva evropska civilizacija bila je predgrka i
zasigurno je neto dugovala ranim dodirima s Malom
Azijom, Sirijom i Egiptom. ak su i legendarnog Minoja,
po kojem je ser Artur Evans skovao termin " minojski" ,
otkopavi njegovu palatu u Knosu, Grci zapamtili kao
potomka nekog zapadnoazijskog kralja. Njegov otac Zevs,
"
" skuplj a oblaka , oteo mu je majku, Europu, s dvora
Agen ora, kralja Tira.
1 89
1 90
Enopa
191
1 92
Evropa
1 93
1 94
Evropa
1 95
1 96
Evropa
1 97
1 98
Evropa
\A
.
.
.
. .
.
Grka boginja lJ ubaVI. Za razliku od njenog nmsk g pa.
dana Venere, s kojom su je poistoveivali, Afrodita l1lJe
bila samo boginja ulne ljubavi ve nakl onosti uopte, ka ?
i svih poriva koji lee u osnovi drut en g. ivota. AfrodI
tina p ute nost delimino se moe obJasl1ltJ Jednom od le
gen di o njenom roenju . Kada je Kron otrim srpom o se
kao Uranov fal us. bacio je besmrtn i ud u more. U bozan
skom mesu, koje J e p lutalo na b l oj peni. odra: l a je bog.i
nja koju su Grci prozvali A frodltom, "onom sto doe . IZ
pene". Na taj nain je stigla i do " morem opasanog IP
ra", gde su joj, u Pafu i Amatu, sagraen dva azna
svetilita. Ono u Amatu bilo je p osveeno njenom liku s
b radom, koji je podseao na asirsku Itar. U stv.ari, Afro
. s Klpr , str
dita je p utovala u suprotnom smeru: dola }
.
va koje je od davnina bilo pod zapadno.azlJsklm u lca} e!n.
Suparnitvo s Herom, autohtonom maJk ? l"? ze IJe I . zc
nom Zevsovom, uinilo je A froditu bogll1Jom lJ ubavI . S
vremenom je Afrodita postala majka Erosa,. . ? oansv s
kojim p rvobitno n ije imala nikakve veze. Stanji vldov .nJe
nog kulta - grko preobraenje sume ske I nane - y rezlveli
su u njenim imenima. A frodita je bila Apostrohja, "ona
koja se okree"; Androfona, " umoriteljka m kar c ";
Timb orih , ,.grobarica"; Anosija, "nesveta"; EpltImbldlJa,
"ona na grobnicama"; a pre svega, Pasifaesa, ,. 1adal.eko
svetla" kraljica podzemlja . Atinjani su je smatral "n.aJst
rijom Mojrom", glavnom meu s uajama. Afrodita Je sti
cala posebne epitete i kao boginja ljubavi: Kalipigo "ona s
pre krasnom stranjicom"; Morfo, .,lepo. graena"; i .Am
bologera, "odloiteljka starosti". U Konntu su postOJale l
h ramovne bludnice.
Prema predanju, Afroditu su n a Kipru primil H re :
pokrivi joj nagotu p rikladnom odeom. Hor su le kcen
.
Temide, boginje odgovorne za red, pravdu I godlsnJa do-
1 99
200
Evropa
201
202
Evropa
203
Artur
G rki
204
Evropa
205
-----
206
Evropa
207
B alder je bio poznat kao " bog suza" jer je njegov b rat
Herrnod dojahao iz h e/a na S lejp niju, Odinovom osmo
nogom konju, s veu da je za Balderovo putanje iz car
stva mrtvih potrebno da sva stvorenja plau za nji m . Sva
su zaista i plakala - osim Lokija, kojeg bogovi svezae
zbog te drskosti. Germanski narodi uvek su verovali da
se jednoga dana, posle k osrnike kataklizme, Balder, kOJI
zapravo nije mrtav, vratiti podml adenom svetu. S vreme
nom je Baldera u srcima severnjaka zamenio umi rui i
vaskrsavajui sin h rianskog boanstva.
Bestij arijurni
Zbirke pria o ivoti njama, najee izmiljenim, omiljene
u srednjem veku. Najuveniji medu mitskim zverima bio je
Jednorog, stvorenje kojem su se divile device. Najsmrto
nosniji je bio Bazilisk, zmij ica svega petnaest centimetara
dugaka. Toliko je otrovan bio Baziliskov dah da je . to
gnusno stvorenje ivelo u p ustinji koju je samo stvonio:
.
Najudniji je bio azijski Bonakon, zver blovske la : e
konjskog tela. Golemi rogovi bili su mu tohko zaknvl.Jel1l
da i h nije mogao koristiti za odbranu. Ipak nije bio bez za
tite, jer je pri begu p rogonite lje zasipao vlastitom izlu
evinom. Tom plamenom tvari, opasnom po biljke, ivo
tinje i ljude, mogao je da prekrije vie od tri jutra zemlje.
Bor
Bukvalno. "roden". Prema germanskoj predaji, prvobitna
krava Audumla, "hraniteljka" , lizala je ledene stene koje
su joj izgledale slane. Do veeri prvoga dana, na mestu ko
je je l izala iz leda je izrasla ljudska kosa. Drugoga dana
pojavila se ljudska glava, a treega dana ceo ovek. T je
bio B uri , "rodenik", lep , visok i snaan . On je zaeo sma
zvanog Bor, koji se oenio Bestlom, kerkom mraznog
diva. B or i B estla i mali su tri slavna sina: Odina, Vilija i
Veja. T a boanstva su ubi l a staroga orijaa I mija, kojeg je
u ivotu odravalo Audumlino mleko. Od I mijevog l ea
208
Evropa
L_rejJ
B res
Legendarni i rski kralj. Sin Elate, kneza Fomorijana, na
oda iji su pripadnici imali po jednu ruku i nogu, i I riju,
zene IZ n aroda zvanog T uata De Danan, "ljudi boginje
Dane". S i n im se zvao Johej, "lepotan", i rastao je dvapt
209
210
Evropa
211
;J
Dem
----
212
Evropa
213
214
Evropa
l _g i J
215
DiOSk
216
Evropa
Dives
(Lat. "bogat".) Srcdnjovekovna h rianska personifikacija
bogataa. D ives je bio osuen na paklenski oganj, dok se
prosjak Lazar, njegova suta suprotnost, odmarao na
Avrahamovim nedrima. U ikonografiji se Dives pojavljuje
kao olienje krtosti. Vrea s novcem vue ga nadole kao
teg, dok ga avoli udaraju na muke.
D ruidi
Drevni keltski red svetenika, uitelja, gatalaca i arob
njaka. Veruje se da samo i me potie od imena hrasta,
drus. Julije Cezar izvetava da su se druidi sastajali svake
godine na mestu za koje se verovalo da je sredite G alije.
On takoe pominje i vrhovnog druida. Jedini podroban
prikaz neke druidske svetkovine zabeleio je drugi rimski
p isac. Vreme vrenja tog obreda odre ivao je rast i mele na
h rastu. Dr1,lid u beloj odedi popeo bi se na drvo i "zlat
nim srpom" odsekao granu imele, koj u bi na zemlji doe
kivali na beli plat. Potom bi bila rtvovana dva bela bika,
a onda bi usledila gozba. Nejasno je znaenje tog obreda,
kao i mnogo ega drugog vezanog za druide.
Edip
B ukvalno: "nateeno stopalo" . Sin tebanskog kralja Laja i
kraljice Jokaste. Laj je, saznavi od proroita da mu je su
en da pogi ne od ruke sopstvenog sina, ostavio Edipa na
planini, s probodenim i sapetim stopalima, odmah po nje
govom roenju . Dete je p ronaao neki pasti r i odneo b
detnom korintskom kra u i kraljici , a ovi su Edipa odgoJIh
kao vlastitog sina.
Edipu je proroite u Delfima u mladosti reklo da e
ubiti oca i oeniti se majkom, te on, uasnut, odlui da se
nikada ne vrati u Kori n t. Ne znajui n ita o svojim pravim
roditeljima, on kre n u p u t Tebe i srete kralja Laja, kojeg
ubi tokom svae oko prvenstva prolaza. Stigavi blizu
grada, Edip razrei zagonetku koju je postavila Sfi nga, u
\i
217
.
.
. .
' d u,
K n lata bogll1J a zore u grev k oJ' mIto oglJ\. Prema H eSlO
I
o o.
218
Eyropa
---
219
E n ej a
uveni trojansko-rimski junak; s i n Anhisa i boginje Vene
re - Afrodite . Ri mljani su verovali da je jedan njihov va
an etniki element stigao iz Male Azije - Trojanci koji su
umakli grkom p ustoenju Troje i krenuli za Enejom. Taj
mit je doiveo klasinu obradu u Vergilijevoj Enejidj, pri
povesti o lutanjima begunca Eneje sve do njegovog dose
ljavanja u I taliju. Carski i nteres bio je veoma izraen u toj
epskoj poemi. U pismu Ve rgil iju iz 26. p re n . e . , Avgust,
p rvi rimski car, traio je od njega skicu ili delove cnejlde,
koja bee zapoeta negde u to vreme. Vergilije je slavio
sudbinu R imljana kao boanski nadahnutih vladara anti
kog sveta: to oseanje bee blisko Avgustu, pobedniku .
kod Akcija.
D oplovivi do Krita, gde j e u snu sazn ao da je Dardan ,
predak trojanske kraljevske porodice, rodom i z I talije,
Eneja produi ka Epiru na i stonoj jadranskoj obali , a
zatim ka Siciliji i Kartagi ni, p re nego to e se iskrcati kod
peinskog svetilita kumejske Sibi le. U severnu A friku
Eneja je skre n uo zbog iznenadne nepogode to je posla
boginja Junona, koja ga je tokom puta neprestano proga
njala svojom omrazom. To neprijateljstvo izgleda da je de
lom bilo posle dica Herine mrnje prema grkom junaku
Heraklu. U Kartagi n i , Venera se postara da se Eneja i
kartaginska kralj ica Didona zalj ube jedno u drugo. Kada
Eneja, posl uavi Jupiterovu naredbu, napusti Didonu,
ova se spali n a pogrebnoj lomai.
Zani mljiva je i Eneji na p oseta podzemnom svetu. Sibila
mu naloi da se domogne zlatne grane, te zajedno sioe u
"zemlju se ni". Kada Eneja tamo srete Didonu i pokua da
joj se obrati , ona se utke okrenu. Ali Eneja tada nabasa
na Anhisa, svog oca. Ovaj mu otkri buduu slavu Rima,
koji e vrhunac doiveti za Avgustove vladavine. Ostatak
El1cji'de bavi se ujedinjenjem Trojanaca i Latina u jedan
narod, to j e b i l o veliko mitsko postignue " pobonoga"
Eneje.
220
Enopa
,r" ' !
Eri n ij0
B ukval no: "srdite" . To su bila osvetnika boanstva u
grkoj mitologiji , furije koje su progonile oskrnavitelje
obiaja. Te tri htonine boginje , roene iz krvi osakaeng
Urana u Gejinoj materici, stari Grci zamiljali su kao ru
ne ene, sa gujama upletenim u kose i s bakljama i ibama
u rukama. Bile su nemilosrdne i u ivotu i u smrti. Ali. za
razliku od satane i drugih zapadnoazijskih duhova zla, Eri
nije nikada nisu bile b ezrazlon o zloudne. Zvale su se
Alekta, " beskrajna", Tisifona, "glas osvete", i Megera,
"zavidljivi gnev".
E ri n ije su progonile one koji bi nepravino prolili krv,
a naroito maji nu. Tako su zbog materoubistva bile za
petama Orestu, iako je ovaj delovao po neposrednom '
nareenju Apolon ovom. Oresta bee Klitemnestra, nje
gova majka, poslala od kue dok mu je otac Agamemnon
bio zauzet opsadom Troje. kako bi mogla uivati u svojoj
nezakonitoj vezi sa Egistom. Sin se vratio u grad A rg kada
su Kli temnestra i Egist ubili Agamemnona po njegovom
ovratk.u iz rata. O rest se osvetio ubivi majku i njenog
l.1ubavl1lka. Prema dramatiaru Eshilu (525-456 pre n.e.),
Eri nije su pristale da prekinu svoj progon nakon to je
Oresta krivice osl obodio Areopag, drevni savet na ijem je
elu stajala Atena. Presuda je smirila jarost furija, koje u
od tog doba bile p oznate kao Eumenide, " umirene bogi
nje" . Mogue je, meutim, da su Grci primenjivali na njih
taj eu emizam zato to su se plaili da upotrebe njiho'vo
pravo Ime.
\ E uropa
grkoj mitologi ji , ki ti rskog kralja Agenora . Njen otac.
Libijino i Posejdo novo dete, napustio je Egipat da bi se
naselio u Fenikiji sa svojih pet sinova, Kadmom . Feni kom
Kil i kom, Tasom i Finejom . Ti mladi prinevi poslati su d
potrae sestru nakon to je Zevs, preruen u bika, dopli
vao do Krita sa E uropom n a leima. Na tom ostrvu ona je
221
222
Evropa
223
224
Evropa
Gogmagog
Ili Gurmejon , kolosal ni lik urezan u kredina brda kod
Kembrida. Mada su nepoznati starost i identitet tog p ret
keltskog lika, kao i ostalih l ikova urezanih u kredu na koje
se moe naii u junoj Engleskoj , nema mnogo sumnje da
je on bio p ovezan sa obredima plodnosti iz preistorijske
religije. Ukazom iz c 1izabetanskog doba zabranjuje se
kembrikim studentima da poseuju proslave koje su se
tada odravale kod Gogmagoga - bile su, naime, suvie ra
zuzdane.
----
G orgone )
Gral
Sangril, sveti Gral. .Jedna od najrasprostranjenijih srednjo
vekovn ih legendi. Tvrdilo se da je Gral posuda koja jc ko
riena za vreme Tajne veere i u koju se tokom raspea
Hristovog slivala krv s koplja zabodenog u njegovu sla
binu. U Brita n ij u ga je doneo .Josif iz Arimateje, bogata
koji je sahranio Hrista i osnovao h riansko n aselje u
Glastonberiju. Gral se docnije izgubio i p otraga za njim
zaokupljala je vitezove kralja Artura. Pesnici su bili uve
reni da je Gral .jo uvek u Britaniji, ali u tajanstvenom
zamku okruen om pusta rom i delovima renog toka. u
var Gra l a je K ralj ribar, koji je leao ranjen i nepokretan ,
ni iv n i mrtav. Verovalo s e da oporavak Kralja ribara i
obnova njegovog u nitenog poseda zavise od uspenog
II
'"
OJ
'"
....
::>
>
::>
o..
" -
'" '"
12 :
. "
.- c::
. :.:
'" '"
C<: .o
-o
8. Afrodita zakriljena koljkama - grka terakota iz II veka pre n.e., pronaena u junoj Italiji
225
I-IaJ
226
Evropa
-( O
' Hron
- )
Heka
----- -
l le ra
_ _ __
227
.J
l erakle )
228
Evropa
Hermafrodit
---
. -
----
e rmes
Omiljeno boanstvo u grkoj mitol ogiji, sin Zevsa i nimfe
Maje. B i o je glas n i k bogova koji je esto ljude odvodio s
p ravog puta. Kao psychopompos, " vodi dua", pratio je
mrtve u podzemlje, Hadovo carstvo. T a njegova funkcija
objanjava docnije poistoveivanje germanskog boga
Odi n a s Merkurom, rimskom verzijom Hermesa - Odin je
bio otac ubijen i h .
Hermesa su smatrali zatitnikom sree i sudbine, uva
rem trgovaca i lopova. Krilate sandale pomogle su mu da
ukrade krave koje su pripadale njegovom polubratu Apo
lonu, dok su ga krilate misli spasie Apolon ovog gneva, jer
mu je dao svoj izum, liru, kao n aknadu za ukradena go-
229
230
Evropa
231
.Jambe-aka
Bukvalno, "starica mrtvih". U laponskoj mitologiji, vla
dala je p odzemljem , koje je, izgleda, zamiljano kao mesto
slino ovoze maljskom svetu, izuzev to su duhovi pokoj
nika hodali iznad tla. I zgleda da se pre dolaska h rianstva
nije veroval o da smrt raskida jedinstvo duha i tela, a pre
ma sirjanskoj predaji, duh usnule osobe moe izii iz nje u
mijem obliju. Tako su due preminulih ponekad ulazile
u ivotinje, ptice ili i nsekte. Za to su esto birale leptire,
koji su leprali po osunanim istinama severnih uma
tokom kratkih letnjih meseci .
Laponci su mrtve sah ranjivali opremljene za dugo pu
lovanje. Obino su ih obuvali u cipele od brezove kore, a
u grob starca stavljali bi tap kako bi mogao da se osloni
na njega. N a koveg device uvek je polagana h rp a odee i
ukrasa zbog verovanja da mukarci koji umiru neoenjeni
prose devojke s mirazom. Sve dok se grob ne bi uruio, to
bi oznailo potpuno fiziko p ropadanje tel a, bio je obiaj
da roaci kuvaju h ranu na groblju. Ako bi p okoj nicima
bila uskrae n a prava, oni bi se mogli uvredi ti i, vrativi se
iz podzemnog sveta , naruiti mir onih koji su ih n a diveli.
Misionari su zabeleili i pogrebni obiaj sl ian irskom
bdenj u - "pogrebno pivo" troilo bi se u ogromnim kolii
nama n akon to bi oplakivai zamoil i p rste u njega i nji
me n akvasili lica.
Veroval o se da ulaz u podzemni svet predstavlja ue
reke u ledeni okean . Jambe-aka je vladala tim sumornim
carstvom, mada u nekim legendama starac, a ne starica,
" nosi " zemlju, poto je pakao podupirao zemlju ivih a
ze mlja se tresla kad god bi zadrhtale njihove starake
ruke.
J a n us
Staro itaisko boanstvo, predstavljeno sa dva l ica koja gle
daju u razliitim p ravcima. Njegov hram s dve kapije na
rimskom Forumu i mao je simbolino znaenje - bio je
232
Evropa
233
Jup iter
Latinska verzija indoevropskog boga neba. Zajedno s .Ju
nonom i Minervom, inio je trojstvo bogova koje su obo
avali u hramu na rimskom Kapitolu. Kult Jupitera Opti
musa Maksimusa, "najboljeg i najveeg", ustanovljen je
pod etrurskim kraljevima, ije se vrhovno boanstvo zvalo
Tinija.
Prvobitno bog neba, povezan s vremenskim prilikama i
zemljoradnikim ciklusom, Jupiter se razvio u posebnog
zatitnika rimskog naroda. Njegovim imenima kao to su
Tonans, "gromovnik", i Fulgur, ,.gospodar munja", dodati
su jo Imperatol ,.vrhovni zapovednik", in victus, " ne
.
pobedivi", Triumphator, ,.pobednik" i f!raedtor, ,.I.l a
ka". Sa urbanizacijom i sve veim znaajem R l lna, bIlo .le
sasvim normalno da se to zatitniko boanstvo, poput
Marduka u Vavilonu, jo vie uzdigne u svojoj premoi,
dok je Mars odbacio veze s ratarstvom i stekao ratoborniju
nara. Pod imenom Juppiter Capitolinus nadgledao je
ri mske igre , koje su uvek bile vano obeleje ivota tog
antikog grada. Uvoenje oboavanja cara, kao naina is
p itivanja vernosti podanika, ali i kao zvanine religije,
donekle je umanjilo Jupiterovu politiku fun kciju, p remda
234
Evropa
Kadmo
Osniva Tebe. Prema Grcima, Kadmo i njegova etvorica
brae e ? u p o lati p o E ur? p u .sa uputstvom da se bez nje
.
ne vrcaj u kucI/ . Mada tl S1l10VI Agenora, kralja Tira, nisu
uspeli d v ate sestru koj u bee oteo Zevs, izgleda da su
dosta uticali na mesta koja su na kraju naselili. Po savetu
del fs ?g pr roita, Kadmo je osnovao grad Tebu u
Beo I]I . . Da bl p rib vio vodu, ubio je zmaja, sina boga rata
Are]a, I osam ?odll1a .morao da sl ui Areja. Atena mu je
rekl . da oseje zmajeve zube te iz njih izni koe ljuti
.
ratmcI, kOJima Kadmo zagospoda ri nahukavi ih da se
bore jedni p rotiv drugi h. Verovalo se da tebanska aristo
kratija potie od pet p reivelih ratn ika.
G rci su smatrali i da je Kadmo u Evropu iz Fe nikije
.
od esn aest slova. U stvari , kod an tikih pis
uveo altabet
ca e vie p uta p ominje feniansko delovanje u Egejskom
arhipelagu: Herodot kae da su A frodi tino svetilite na
o tru Ki t ri , na pola p uta izmeu Peloponeza i Krita, po
.
.
digli Fe l1lcal1 l po uzoru na hram te bogi nje u Akalonu.
C? n d daje. da je Kadmo traio Europ u po egejskim ostr
vima I da Je na Teri, dananjem Santorinu, ostavio, " bi lo
zato to je zemlja p rijatna ili iz nekog drugog razloga . . .
.
meu drugim Fenianima svog roaka Memblijara".
235
K i klopi
BukvaTno, " okruglook i ". Jednooki divovi u grkoj mito
logiji. Hesiod je u svojoj Te ag ani;;, sastavljeno j s p oetka
VII v. pre n.e . , tvrdio da su kiklopi dali Zevsu njegovo
naroito oruje, grom i munj u . U Odise;i, koja je nastala
barem sto pedeset godina ranije, Home r je opisao kiklope
kao "bah ate bezakoni ke " . To su bili svi repi pastiri, skloni
ljudoders tvu. Odisej je naiao na nji hovog okrutnog vo
du, Posejdono vog sina Poli fema, u njegovoj peini blizu
planine Etne na Siciliji. Os1epivi ugarkom pijanog jedno
okog orijaa, Odisej i njegovi p reiveli drugovi mogli su da
uteknu, ali su na se navukli veitu mrnju boga mora. Te
dve legende u neskladu su jedna s drugom, a kiklopi, ti
udni grmalji s jednim okom na elu, zauvek ostaju tajna.
K ka
U Homcrovoj Odise;i, boginja koja je ivela na mitskom
ostrvu Eji, kasnije poistoveenom sa I talijom. Njene vol
cbne moi pretvorile su Odisejeve ljude u svinje. Uz Her
mcsovLl pomo, junak je odo1eo njenim inima, vratio la
novima svoje posade ljudsko oblije, a od same Kirke do
bio savet kako da prebrodi vode sirena i opasni p rol az
izmeu Skile i Haribde.
Homer ne opisuje izgled sirena, ije su pesme namam
Ijivale moreplovce u smrt. Umetnici ih p ri kazuju kao ene
ptice. Ski la, cstoglavo morsko udovite, s tri reda zuba i
dvan aest nogu, ivela je u p ei ni nasuprot pogibeljnom
vrtlogu Haribdi. Verovalo se da je strani tesnac izmeu
Skile i Haribde zapravo Mesinski moreuz.
Kormak M a kart
I rski Solomon. Njegova slavna vladavina trajala je moda
izmeu 226. i 266, kada je Tara uivala razdoblje dotad
nevienog b lagostanja. Jedan od Kormakovih savreme
nika bio je Fin Maku!' koji je svoju ratniku druinu vodio
u vel i ke poduhvate. Kormakova mudrost izvirala je iz u-
236
Evropa
237
238
Evropa
239
240
Evropa
241
242
Evropa
Mars
Posle Jupitera, Mars je uivao najvee p oasti u Rimu. Ve
liajui voj niku mo i slavu, Rimljani su tog boga rata
uzdig.li daleko iznad njegovog grkog pandana, Areja.
GrkI Arej bio je neorniljeno boanstvo - krvoedan i
s ro; o.n je hvalisavac, p a ak i kukavica. Marsa su, pak,
R lmlJaOl smatrali ocem Romula, koji je izgradio rimske
bedeme. Taj bog rata titio je i seljake i stoare, a ponekad
je koristio i i me Silvan.
U martu, Marsovom mesecu, odravao se niz svea
n sti poveenih bogu rata i zatitniku rasta. Prvoga marta
'
RllnlJaOl
su ponovo palili sveti plamen u Vesti nom sveti
litu, a kue svetenika i druge svete zgrade ukraava ne su
granama lovora, drveta koje je oduvek poveziva no s
Ma som. etrnaesto marta n a velikom Marsovom polju
o rzavale su se konJske trke, na koje su h rlili graani
Rllna. Dvadeset treeg m arta obredno su iene svete
ratne trube.
Merl i n
Arhetipski arobnjak iz legendi o kralju A rturu. Spojio je
rturove roditelje , kralja Jutera Pendragona i Igrejn, koja
e u t .vreme bila s.upruga vojvode od Kornvola. Merlin je
IzmalJao zavoenje I grejn , a potom je sam pazio na mla
dog Artura, p otajno ga p ripremajui . za ono to mu je
sudbina n a menila. Prema jednoj tradiciji , svoju maiju
upotrebio je i da bi sagradio Stounhend, iji su kameni
bl ? kovi dopremljeni iz I rske i podignuti kao spomenik
b ntanskom p lemstvu k oje su zatrli Sasi. Veruje se da je
243
/I!"el) .
244
Evropa
Min ervp
Rimska boginja mudrosti i umetnosti, poistoveena s gr
kom Atenom. I me joj moda sadri isti koren kao i re
mens, misao". Kult joj je bio rairen u I taliji, mada je
"
samo u Rimu bila izrazito ratnike naravi. Tu je Minerva
predstavljana s kacigom, titom i oklopom. Posveivan joj
je i ratni pien.
Min oj
Grka mitologija dvojako se odnosi prema Minoju, kritskom kralju koji se pojavljuje i kao zakonodavac i kao
surovi tlaitelj. Poto je Minoj, po svemu sudei, bilo
zvanje a ne lino ime, stari Grci seali su se slavnih dana
civilizacije koju danas n azivamo minojskom po tom bezi
menom kralju. Za Minoja je u njegovoj legendarnoj pal ati
u Knosu radio Dedal, kojeg su Grci potovali kao arhe
tipskog zanatliju i umetnika. Za njegova dela verovalo se
da u sebi sadre primesu b oanskog. Toliko su ivotni bili
njegovi kipovi da su morali da ih priveu lancima kako ne
bi pobegli. Neto praktiniji posao to ga je Dedal obavio
za Mi nojevu kraljicu, ukletu Pasifaju, unitio je tog zanat
liju, jer je ova pomou Dedalove l ane krave namamila
Posejdonovog bika da j oj prie i oplodi je te je s tom
ivotinjom zaela nakaznog Minotaura. Minoj je s velikom
flotom p rogonio begunca Dedala do Sicilije, ali je kralj
kod Kamikosa, na Siciliji, okonao ivot. Po svemu sudei,
keri lokalnog vladara nisu htele da izgube Dedala, koji im
je pravio divne igrake, te su zajedno s njim smislile kako
da Minoju dou glave. Dedal je kroz krov kupatila pro
vukao cev u koju su sasuli vrelu vodu ili ulje na Minoja
dok se kupao. Minojev le docnije je predat Krianima,
koji su kral.j a sahranili u grobnici u nutar lokalnog h rama
posveenog Afroditi. Tek je u V v. p re n.e. Teron, tiranin
oblinjeg Akraga, vratio n avodne posmrtne ostatke Mino
jeve na Krit.
245
246
Evropa
247
2 48
Evropa
2 49
250
Evropa
251
252
Evropa
253
Pan
O;ki
----
254
Evropa
255
256
Evropa
Prijam
Ostareli kralj Troje u vreme grke opsade i razaranja tog
grada. Trojanski rat se , po svemu sudei, vodio u drugoj
polovini X I I I v. pre n.e. Prema predanju, neprijateljstva su
otpoela zbog Jeleninog bekstva u Troju. Ki Zevsa i Ne
meze , personifikacije osvete, Jelena je bila supruga spar
tanskog kralja Menelaja, ali je pobegla s Parisom, jednim
od Prijamovih sinova.
U p oetku svoje vladavi ne, Prijam je podravao borbu
Friana protiv Amazonki, naroda ratnica koje su ivele
b lizu granice sveta. Kada su se Grci iskrcali na trojansku
obalu, Prijam je bio prestar da bi uestvovao u ratu. Tro
jan ce . su predvodili njegovi sinovi, meu kojima se
n aroito isticao Hektor, kojeg u dvoboju ubi Ahil. Dok su
G rci pustoili grad, Prijama je usmrtio Ahilov sin Pir.
Jelena se vratila u Spartu s Menelajem i tiho ivel a sve do
smrti . Tvrdilo se, meutim, da je u podzemnom svetu na-
pustila mua zarad Ahila.
Prijap
Bog plodnosti , kojeg su najpre potovali grki n aseljenici
La mpsaka u Maloj Aziji. Obino se prikazuje kao smeno
gnomoliko stvore nje sa ogromn i m falusom u erekciji. po
sle Aleksandrove smrti, 323. p re n.e., kult mu je dopro i
do Grke, a potom i do Italije. Gostionica iji su ostaci
iskopani kod Herkulanuma rek la mirala se Prijapovim li
kom napadno ri aslikanim iza tezge kako bi ga svi prolaz
nici mogli videti. Poto se verovalo da taj bog plodnosti
uspeno otklanja uroke , vlasnik krme oigledno je na taj
nain hteo da muterijama donese sreu.
Prometej
D oslovno znai: " smotrenost " . Grki bog vatre i prijatelj
oveanstva, sin titana Japeta i n imfe Klimene, te Atlan
tov, Menetijev i Epimetejev b rat. Japetovi sinovi, kao
Zevsovi neprijatelji, naili su na sebi ravnog u tom iro-
257
258
Evropa
259
Radamant
Predgrko i me nepoznatog znaenja. U grkoj mitologiji,
je bio Zevsov i Europin sin, a Minojev i Sarpedonov
brat. Njegovo nejasno pore klo moda objanjava i njegov
nesvakidanji kraj. Za razliku od uzrujanih seni koje su se
sp utale u B.adovo carstvo, Radamant je dospeo u Elisej,
raj koji je I -I omer smestio n a daleki zapad, na obale sve
opasujue re ke Okeana. Vergilije u Ene/idi kae da Rada
mant nadzi re Tartar, magloviti zaliv duboko pod zemljom.
Kao i Minoja, Radamanta su smatrali mudrim sudijom.
( ; rci su takoe tvrdili da je u Beotiju vratio krutu trsku,
odlinu za pravljenje kopalja i frula.
to
Relikvije
[ ,judi
zb o g
260
E\Topa
261
Roland
S arpedon
Romul
Legendarni osniva i prvi kralj Rima. Romul i Rem bili su
sinovi b oga rata Marsa i vestalke Reje Silvije. Maliani su
ostavljeni da u amiu plutaju nabujalim Tibrom, ali se
nasukae kraj jedne smokve, gde ih je spasla i podojila
vuica. Otkrio i h je i usvojio kraljev pastir Faustu!. Kada
su odrasli, osnovali su Rim, ali meu nji ma izbi svaa u
kojoj Romul ubi b rata. Samom Rimu, kao utoitu odbeg
lih robova i ubica, manjkalo je ena, to je Romul reio
otmicom sabi njanskih devojaka tokom jedne svetkovine.
Posle etrdesetogodinje vladavine, Romul je ieznuo i
postao bog Kviri n .
Krajem I V veka pre n.e. mitu o Romulu b i o j e suprot
stavljen mit o E neji kao pretpostavljenom osnivau grada
Rima. Vuica je bila simbol nacije od osnivanja Repub
like 5 1 0. pre n . e . Mada je carska zatita Eneji dodelila
zvaninu slavu ( 1 48, na devetstogodinjicu tradicionalnog
S atiri
Duhovi divlji ne u grkoj i rimskoj mitologiji. ivotinjskih
poriva i ponaanja, prikazivani su kao konji ili jarci, a
najee su ih dovodili u vezu sa D ionisom, mon im bo
gom b i lja, vina i zanosa. Skoro su istovetni sa starcim a sile
nima, u ija obeleja spadaju i konjske ui.
Kada je u VI veku pre n.e. Prati na uveo satirsku igru
na kraju sleda tragedija, glumci su se pojavljivali kosti
mi rani kao sileni preobraeni u smene pijance. Tragedija
jt; u Grkoj bila verski obred jer je inila deo Dionisovih
sveanosti. Slina tradicija cveta danas meu p rekomor
skim Kinezima u jugoistonoj Aziji - predstave se izvode
na trajnoj pozornici koja gleda na b udistiki ili taoistiki
h ram s druge strane puta. Atinski graani posmatrali su
tragedije u D ionisovom pozoritu, na istonoj stran i Akro
polja.
S aturn
Drevni italski bog ita. Rimljani su ga poistoveivali s gr
kim Kronom, ali vie slinosti imao je s Demetrom, bogi-
262
Evropa
Sejde
Kod Laponaca, sveto kamenje, neobraeno ljudskom ru
kom. S ejde su mahom bili kamenovi kojima je voda dala
neobian izgled, ponekad ak i ljudsko ili ivotinjsko ob
lije. Takvi vorugavi, kolutasti, vetrom i kiom izjedeni
komadi esto su sakupljani na svetom mestu, i tada Sl: ve
rovalo da predstavljaju porodicu. Od tih kamenih bogova
mogle su se iskati usl uge i p redskazanja budui h dogaaja.
Osim kame nih, Laponci su imali i drvene sejde. To su
bili ili panjevi ukopani u zemlju ili vrsto pobije ni koci .
Meu Samojedima u Rusiji postojale su tradicije vezane za
kamenje koje je postavljano na pojedinim plani nskim
vrhovima Urala i za koje se verovalo da "pridrava" vase
lje nu. Osi m simboline, ono je, prema shvatanju Samo
jeda, vrilo i p raktin u fun kcij u - podupiralo je nebo. po
jam nebeskog stuba jaVlja se u mitologij i raznih seve rnih
naroda. Primeri za to bili su zimzeleno drvo pored h rama
u Upsali i i rminsulski stub koji je unitio Karlo Veliki
ratujui protiv S a ksonaca kod Erezburga 772.
Sermenis
Duge dae kod Balta. Kada su vitezovi Tevtonskog reda u
X I I I vek u ognjem i mae m uveli h riansku rel igiju u
263
264
Evropa
Silvan
Talijesin
S izif
II
265
S varoi
Drevni slovenski bog vatre, naroito one koja se koristila
za sueJ1je ita. Otac mu je bio Svarog, p oistoveen s
Hefesrom, grkim b ogom kovaem. Svaroievo Ime sa
uvan o je u rumunskoj rei s/arog, "spren".
Svetovi d
U slovenskoj mitologiji, etvoroglavi bog rata. Atributi su
mu bili ma, oglav, sedlo i konj belac. Svetovidu je bilo
p osv e nekoli o vanijih h ramova, a svaki od nj ih u
.? od stotmu ljudi.
valo J e VIse
Teutates
Keltski bog rata kojem su sc u Galiji prinosile ljudske
rtve. I me m u moda potie od rei p leme" ili "narod" "
loula na galskom, ili tuath na irskom. Jedni tvrde da je
Teutates, kako ga je nazivao Julije Cezar, bio glavni bog u
galskom panteonu, dok drugi pretpostavljaju da to nije
bilo ime pojedinanog boanstva ve opti atribut koji se
mogao pripisati razliitim b oanstvima. Ukoliko je bio bog
rata, Teutates je poistoveivan s Marsom.
Tezej
Legendarni grki junak. Atinjani su tom pri ncu pripisivali
brojne poduhvate koji behu zaeci demokratije. Svrgavao
je tirane, oslobaao zemljake tlaenja i ukidao beskrajno
plaanje danka stranim silama. Najuven iji podvig Tezejev
266
Evropa
267
268
Evropa
269
Uran
Hesiod je u V I I v. pre n.e. izveo rodoslov rki b ogova iz
.
boanskog p ara Urana i Geje, neba i zemlje. NjIhova veza
bila je strasn a , poto je Uran, " pribl ia ajui se i i rei se u
.
.
svim pravcima, eljan ljubavi , obuJmlJ1vao zemlj U sa SVIh
strana". Ali b i l a je to i razorna ljubav. Uran se neprestan
.
sjedinjavao sa Gejom, a nji hovu decu knv o u utrobI
.
zemlje . .Tedno od te zakopane dece, aJmladl sl n Kr? n :
.
odlui da zbaci boga neba mrskog mu Imena. GeJa nac I1I
moan srp sa otri m zupcima, te Kron z mahnu tlln
orujem tako silno da odsee Uranov ud, kOJI osta u tel u
.
zemlje. Ukopljeno nebo razdvoji se tada od zeml e, ka
.
.
to ga je u zapadnoazijskom mitu od emIJ r zdvoJ o pr;: 1
.
.
.
meu bogovima. Od njegove krVI GeJa n aC1l11 " mocI1Ike ,
Erinije, Titane i druga stvorenja, dok se iz odseenog uda
u moru rodil a Afrodita. Uran je potom pao u zaborav, dok
je Kron vladao svetom, oenivi se sestrom Rejom T
270
Enopa
27 1
su
Urd
Valkire
Vej l e n d
Bog k ova kod Angl osaksonaca. I slandske Idc pripove
daju o susretu Volunda, ili Vejlenda, i njegova dva brata s
tri l ahud-devojke na obali jezera. Sedam godina ivljahu
zajedno u ljubavi, a onda jedn oga dana princeze odlepr
ae. alosna braa dadoe se u potragu za izgubljenim
draganama, sledei razl iite p uteve. Vejlenda, medutim,
zarobi supamiki kralj Nidud, tvrdei da mu je kova
u krao zlato. Nidud, za kazn u, p resee Vejlendu n one te
tive i pre mesti njegovu kovanicu na daleko ostrvo. Vej
lend, koji nije mogao vrsto da stoji na nogama, osveti se
ubivi dva Nidudova sina, koji p otajno behu doli da mu
vide hl ago, i posla Nidudu njihove odseene glave ukra
ene dragim kamenjem i postavljene na srebrno postolje.
Vesta
R i mska boginja ognjita. Bila je isto to i grka Bestija,
Kronova i Rejina ki, i dovode na je u vezu s vatrom ognji
ta. Vestu su potovali u svim k uama, dok je u Rimu, kao
zatitnica nacije, prebivala u venom plamenu k oji je bio
pohranjen u krunom hramu na Forumu i o kojem se sta
ralo est vestalki. Svako krenje zaveta ednosti surovo je
k anjavan o: sveten ice :ija bi krivica bila ustanovlje na ive
su sah ranjivane .
V e ti ce
rtve stranih p rogona u Evropi paznog srednjeg ve ka.
Ve rovalo sc ela jc vetica ena - mada je bilo i mukaraca
vctaca - koja upranjava malel/dum, vetinu injenja zla
okultnim sredstvima. Takode se verovalo da se vetica, u
dosl uhu s davol om i povezana s divljim i pustim mestima,
pretvara II vampi ra ili pticu, ili da moe da leti kako bi se
272
E\Topa
273
274
Evropa
AMERI KA
Severna Amerika Srednj a Amerika Juna Amerika
Ljudi su na ameriki kontinent prodrli iz Sibira prek?
privremenog zemljouza pred kraj ledenog doba. Ako Je
opte prihvaeno miljenje da su se nai preci razdvojili od
svojih ivoti njskih roaka, velikih majmuna, u istonoj
I\ frici - a to je, izgleda, ispravno vienje poro dinog stab
l a ljudske vrste - onda put koji je oveanstvo peke pre
'
i o odatle do' Ognjene Zemlje predstavlja pohod e skih
razmera. I ndijanska pleme n a koja ive na goletnom 1 ste
novitom rogu June Amerike meu n ajprimitivnijil su
ljudskim zajednicama na Zemlji. Ona su bPstal , a u nJ lh
.
.
vim priama i obiajima sauvani su tragovI ImtologlJe
koju su prvi doseljenici doneli u taj deo. sveta p re mn ogo
.
h i ljada godina. lanovi plemena Jagan 1 na IZ OgnJ n e
.
z'emlje, jedni ribari a drugi lovci, zadrah su obred 1111cijacije zanimljiv zbog neprijateljskog odnosa prema na
Illa. Mada p ostoje sporenja oko porekla tog neoblcn og
stava, primitivne paralele biblijskom padu, pre o mu
karca ne moe se dovesti u pitanje, a odraava se 1 u polu
tvorakog b oanstva. Kao tekst tog obreda lako bi mogl
posluiti Jahveove rei Evi : "Tebi u mnoge muke zadati
kad zatrudni, s mukama e djecu raati , i volja e tvoja
stajati pod vlau mua tvojega, i on e ti ?i i gospodar. "
..
Ratnik je bio sredinja l inost u veIm pretkolumb1J
skih drutava. Asteci, dominantni narod Srednje Amerike
u vreme dolaska Hernanda Kortesa i njegovih panskih
vojnika 1 5 1 9 , bili su izrazito puritanski n s roje? i. vako
zanimanje za ene bilo je greh meu ratl11Cl ln a Jer Je od
vraanje panje od vojevanj a moglo ugroziti asteku pre
mo. Preljuba bee sraman zloin koji se kanjavao smru,
a smrt u boju bila je n ajvie proienje. Mada druga p le
mena nije o dlikovala asteka krutost, znaaj h rabrog ra
nika ne moe se porei . T ako su I ndijanci severnoamen-
2 77
278
Amerika
279
.v..
280
Amerika
281
282
Amerika
283
7.ombi, telo bez due, ula je i u engl eski jezik, ali je sve do
pre n ekoliko decenija bilo uobiajeno odbacivanje h a i an
skih verovanja kao nekakve izopaene magije, naroito
stoga to se boanstva vudua p oj avljuju u ivom obliju,
zaposedanjem dua svojih poklonika. Zahvaljujui radu
jednog i l i dvojice n a unika, danas znamo da je vudu, ta
prvenstveno afrika religija, prihvatio raznorazne elemen
t e ne izgubivi pri tom svoju u nutranju strukturu. Sveci i
simboli toliko su se stopili s mitologijom vudua da hri
anski misionari tu ne mogu n ita. Taj zauujui razvoj
moda je posledica zaroblj avanja i prevoza hugana, " gos
podara duhova " , svetenika i upuenika zapadnoafrike
n;ligije . Oni su najverovatnije obezbedili kontinuitet vero
vanja koja bi raseljene osobe, izmeane i baene u novo
ok ruenje, i nae sigurno zaboravile.
Agve
I I aianski bog mora. Sloeni obredi vre se da bi se na
h ra n i lo to ponosno boanstvo, a poklonici vudua u nje
govu velianstvenu podvodnu palatu alju brodove nato
varene poklon ima.
Ah Pu
B og s mrti u Maja . Prikazivan je kao skelet ili naduven le
ukraen zvoncima. Kao Hunhau, poglavica demona, vla
dao je devetim i poslednjim podzemnim svetom, uasnim
mitna/om. U savremenim p ria m a sauvan je kao .Tum Si
mil, "gospodar smrti " koji u neprekidnoj potrazi za ple
nom opseda k ue bolesni ka. Maje su se, za razliku od
svoj i h ratobornijih suseda , uvek veoma plaile smrti panski osvajai bili su iznenaeni neizmernim bolom i
t ugom ucveljenih. Maje su i male obiaj da tiho plau to
kom dana, a nou, kada bi zemlja udvostruil a tamu
I I un hauovog carstva, putali bi glasne i strane jecaje koje
ne bi mogli podneti ni prolazni ci n i susedi.
284
Amerika
285
J\ ngakok
Amotken
Asgaja G igagej
Aj A p a e k
Atae nsi k
Prema I rokezima, Atae nsik je bila i nebeska ena i boginja
zemlje. Po predanju, umrla je raajui blizance Hagve
dijua i Hagvedaetgah a . Posle njene smrti, Hagvediju je
stvorio svet od njenog lea.
Atijus T irava
Tvorako boanstvo kod Poni I n dijanaca. On je, po p reda
nju, utvrdio puta nje sunca, meseca i zvezda. Poni plemena
nazvan a su tako jer su njihovi ratnici kosu obl i koval i kao
"rog". Pojam Atijusa Tirave moda duguje neto evrop-
286
Amerika
287
A vonavil o n a
B oika
Cel arons
Princeza-aba u mitologiji naroda Haida. To znaajno in
dijansko p leme ribolovaca, koje je ive lo na pacifiki m
ostrvi ma K anade, spomi nje Celarons i kao " vulkansku
e nu". I zal a je iz mora sa est kanua punih ljudi, to je
predstavljalo itavo pleme u oblasti gde su izdubljeni ka
nui bili dugaki dvanaest do petnaest metara. Mu joj je
bio Kaiti, b og medved.
Ci-daltaj
fetii koje nose Apai iz N ovog Meksika. Obino su iz
rezbare n i od smolastog drveta, borovine ili kedrovine i l i
jelovine s p l a n i n a . P o o b l i k u minijaturni kipovi, ci-daJtaj
predstavljaj u "maije " i onima koji i h n ose pruaju zatitu,
poput svetoga perja datog j u n acima N avaho I n dijanaca
Najenezganiju i Tobaciscin ij u .
288
Amerika
Coavic
Ogroman ljudoder. Prem a oonima, rel ativno pnmltIv
nom narodu Nevade i Jute , Coavic je ukrao Golubiino
dvoje dece. Mada su Orao i dral pomogli Golubici da
vrati decu, udovite je kre n u l o za njima i prilo im toliko
blizu da su morali da se sakriju u jednoj od Lasiinih
j azbina. ak i tada bi Coavic p ronaao begunce da se n ije
umeao Jazavac. Kada ljudoder upita Jazavca gde se sak
ril a Golubica s decom, on ga posla u naroito p ripremljen
otvor, i kada ovaj ue u nutra, Jazavac na njega baci ua
ren o kamenje te zatvori rupu gromadom.
Coh a n o aj
Bog sunca kod Navaho I ndijanaca. Zamiljaj u ga kao o
veka koji na leima nosi sunce. Za Cohanoaja, " sunco
nosca", kae se da nou vea sunce o klin na zapadnom
zidu svoje kue.
a k
Bog kie kod Maja, parnj a k astekom Tlaloku. Mada su ga
prikazivali sa dva izvijena onjaka i oima iz kojih tek u
suze, ak je bio p rijatelj ljudi, gospodar vetra, groma,
munje, kie i p lodnosti. Ponekad su ga oboavali ne kao
jednog ve kao etiri boga - po jedan za svaku stran u
sveta.
alihuitl i kve
Doslovno znai : " krasna zelena gospa". Asteka boginja
vode, olienje mladalake lepote i snage, p redstavljana je
kao reka iz koje je, kao simbol ljudskog srca, rastao kaktus
opuncija pun plodova.
i m i nigagv a
Tvorako boanstvo u ipa kulturi Kolumbije. N ainivi
'crne ptiurine koje su p re n osile svetlost p reko p l a n inskih
289
290
Amerika
291
Ek u a h
B ukvalno, "crni vojskovoa". T o boanstvo Maja, prika
zivano sa crno uokvirenim okom, bilo je okrutno i silovito.
Ek uah se bavio i onima koji bi poginuli u boju. Njegovu
p rijazniju stranu predstavljala je zatita koju je p ruao
trgovcima poto je ponekad prikazivan kako, poput pu
tuju eg trgovca, nosi n aramak robe.
E l D o rado
Erzul i
El-lal
Lege ndarni junak i ndij a nskih p lemena Patagonije. Njegov
otac, N otej, p oelevi da ga p ojede, istre ga iz majin e
utrobe . El-lal je spas dugovao Pacovu, koji g a p renese u
Enumklo
l :scan atlehi
Bukvalno znai "p reobraavateljka" . Najpotovanije bo
anstvo Navaho I n dija naca - lovaca k oj i su ivel i u polu
pustinjskoj oblasti Arizone. Pripoveda se da EscanatIehi
n i kada ne ostaje ista ve se razvija i postaje starica, a s vre
menom se p o n ovo pretvara u devojku. Tako prolazi kroz
beskrajan tok ivota, uvek se menjajui i nikad ne umirui.
292
Amerika
293
( Iuskap
Prcma Abnaki I ndijancima, plemenu algonkinskog porek
la, GIuskap j e kulturni junak koji se povuka o iz sveta
p oto je u i me bogova i ljudi izveo izvanredne p odvige.
. l c dnom je ak jahao kita. Kao u sluaju kralja Artura iz
ke ltske tradicije. oekuje se da e se G I uskap jednoga
dana vratiti da spase svoj n a rod.
f l agvediju
294
Amerika
295
I l u n ab
l l i Hunab Ku, "jedin i bog". Odaljeno tvorako boanstvo
verovanju Maja. Obnovio je svet posle tri potopa, koji su
navrli iz usta nebeske zmije. Prvi svet je bio naseljen pau
296
Amerika
297
I ktini ke
Prevarni sin boga sunca u mitologiji Ajova, glavnog ple
mena Sijuksa. Mnogi indijanski narodi nauili su od I kti
n i kea svoje ratne obiaje te su ga zato ponekad smatrali
bogom rata. U p riama o njegovim p ustolovinama glavne
teme su izdajstvo i podvala.
Ijatiku
B oginja kukuruza Keresan Pueblo I ndijanaca. ovean
stvo je izalo iz ipapa, njenog p odzemnog carstva. I danas
oluda stiu n ovoroenad i tamo odlaze umrl i . Koi ti
Pueblo I ndijanci smatraju Masevija junakom koji. je pretke
log plemena izveo iz ipapa.
I n ti
Bog sunca kod I nka. Smatrali su ga pretkom I n ka , koje je
poslao na ze mlju da pomognu razvoj civilizacije. Poistove
ivanje I n tija s krunom I nka dovelo je do stapanja njiho
vih k ultova. PosIe smrti Paak uti lupanki I nke, osnivaa
carstva, osuen a tela njega i njegove en e postala su sre
dite velianstvenog godinjeg obreda. Tela su im izvaena
iz grobnice u palati , postaVljena na pozlaene mrtvake
n osilj ke i preneta da sede u vel ikom hramu posveenom
bogu suncu.
U Mau Pi kuu i dan-danas postoji "suncovez " , inli
h ua tana, obredni sat sa senkom koji se koristio pri prae
nju I ntijevog p uta. Oko tih velikih kamenih slubova okup
lja l i bi se svetenici , mudraci i astrolozi kako bi spoznali
zakonomernost kosrnikih dogaaja. I n tija su, meutim,
uvek smatra l i milostivim i velikodunim boanstvom, po
put njegove ene, boginje meseca.
I e\
U mitologiji M aja, ljutita starica koja je gnev iskaljivala na
zemlji i pomagala nebeskoj zmiji da stvori p otop. I el je
298
Amerika
299
.I a n a u l u h a
Veliki vra u mitologiji Zunji I n dijanaca. I zaavi i z mate
rica majke zemlje, p rvi ljudi shvatie koliko neobino
izgledaju. N aviknuti na ivot pod zemljom, bili su udna
stvorenja, crna i ljuskava, kratkih repova, oiju kao u sove,
ogromnih uiju i stopala s koicama izmeu noni h prstiju.
Izlaz iz tadanje neizvesnosti potraie u mudrosti Jana
uluhe. On donese sud vode iz prvobitnog oke ana, seme
biljaka i palicu koja je i mala ivodajnu snagu. Janauluha je
300
Amerika
301
302
Amerika
304
Amerika
K ojot
Podvaladijsko boanstvo iz jugozapadnih severnoame
rikih mitova - daleki roak Lisca Renara. Kod Maidu
I ndijanaca, tog drevnog n aroda Kalifornije , tvorako bo
anstvo Vonomi ustupilo je mesto svom neprijatelju Kojo
tu - ali to se n ije dogodilo zato to je suparnik bio jai ve
zato to su, kako je Vonomi tuno pri metio, ljudi sledili
Kojota umesto svoga tvorca.
Posle stvaranja sveta, Kojot i njegov pas, Zvearac, iza
oe iz zemlje. Kojot je posmatrao Vonornija kako stvara
Kuksua, prvog oveka, i Laidamlulum-kule, enu Veer
njau, njegovu drubenicu. Ali kada podvaladija pokua
da i sam stvori ljude, nasrneja se te. ih naini stakleno
okima. Kojot je posmatrao l agodni ivot koji je Von omi
podario precima oveanstva p a odlui da bi bilo zanim
ljivije kada bi takvom ivotu dodao bolest, tugu i smrt.
Kojot se ak obradova kada je prva osoba koja je umrla
od ugriza Zvearca - bio njegov vlastiti sin. Moda je
podvaladija oekivao da e tajna podmlaivanja preneta
Kuksuu spasti deaka. Kako se ispostavilo, Kojotov sin ne
oive n i kada mu telo zaron ie u jezero, to bee postupak
podmlaivanja kojem je Vonomi n auio prvog oveka. I
tako K uksu p okopa le, govorei : " Ovo morate initi sve
do promene sveta. " Pria se da se Kojot kasnije ubio i kao
duh l utao svetom.
Kojot je obeenjaka, l ukava i razorna sila, koja deluje
u okviru stvorenog sveta. Podvale su m u tajanstvene i
udovine, b a kao to i oigledno zadovoljstvo koje m u
prua izazivanje nevolja predstavlja neprijatnu stranu sva
kodnevnog iskustva. Maidu I ndijanci i druga jugozapadna
p lemena znaju da mogu oekivati da e biti rtve njegovih
beskrajnih lukavtina.
_.
K o n o n atu
Doslovno, " n a tvorac" . Varau I ndijanci iz Gijane veruju
da je Kononatu eleo da oni ive na nebu. Oni, meutim ,
305
306
Amerika
307
Kukulkan
Kururumani
Kvati
l l i Kivati. Bog preobraavalac ili podvaladija i ndijanskih
plemena koja ive u oblasti Pjudit Saund u dravi Vai n
gton. K vati, "preinaivalac" , i njegovi mitski pomonici
pretvori li su drevni svet u svet kakav danas poznajemo. U
poetku su divovski zveroljudi kao to su Pauk, Mrav,
Dabar, Lisac i Kojot, posedovali zemlju, a ljudskih bia
nije uopte bilo. Ali Kvati je, kako kau Kvinolt I ndijanci ,
"k rstario ze mljom uzdu i popreko, menjajui stvari . . .
pripremajui s et z a nove ljude koji e doi . "
Kada divovski zveroljudi pokuae d a g a zaustave u
tom poslu, Kvati i h pretvori u obine ivotinje. Jedan ne
sueni ubica Kvatijev postade jelen, a drugi dabar. Tada
Kvati protrlja rukama sopstveno telo dok ne n apravi grud
vice od prljavtine i znoja. Od njih stvori ljude, p rve Indi
jance. Tokom svojih lutanja stvorio je druge ljude od pasa
i pokazao im kako da koriste kamenje kao ekie i rezni
alat. Vee njegovo junatvo bee Ubijanje udovita koje je
ivelo u jezeru Kvinolt. Kada se duboko drelo te zveri
otvori da proguta Kvatijevog brata i njegov kanu, bog pre
in aivalac b aci uareno kamenje u jezero. Voda provre, a
mrtvo udovite i spliva na povrinu. Rasporivi mu trbuh,
308
Amerika
309
Legba
Masevi
Manko Kapak
Ili Ajar Manko. Polu\egendarni osniva dinastije I nka.
Postoje tri verzije toga mita. Po prvoj, etiri brata i etiri
sestre putovali su u pravcu Kuska, traei gde bi se skra
sili. Na tom putu, Ajar Kaija, koji je posedovao udotvor
nu snagu, braa su zazidala u pei nu jer su ih plaile
njegove ruilake sklonosti. Zatim se Ajar Oko i sam pre
tvori u sveti kamen, a Ajar Ajka p ostade zatitnik polja,
ostavivi poslednjeg brata, Ajar Mankoa, da zauzme Ku
sko sa sestrama, od kO.i ih mu jedna postade ena. To .ie
bila Mama Oklo.
Po drugoj verziji, bog sunca I nti, videvi kako ljudi bed
no ive, saali se na nji h i posla na zemlju, na ostrvo u je
zeru Titikaka, svoje dvo.i e dece, Manko Kapaka i Mamu
Oklo, brata i sestru, da izgrade civilizaciju. Oni putovahu
n a sever, nosei zlatan kli n . B ee i m naloeno da se nasele
tamo gde se taj klin bude zario u zemlju. To se dogodi n a
t l u ravnice na kojoj stoji Kusko. I z toga grada, dinastija
Mavucinim
Ka majura I ndijanci , koji ive na obalama reke ingu u
B razilu, tvrde da je u poetku postojao samo Mavucinim,
tvorac. Pretvorio je koljku u enu i s njom zaeo sina,
p rvog oveka. Zatim je Mavucinim odveo dete, a uplakana
majka otila je u lagunu, ponovo se preobrazivi u koljku.
" Mi smo unuci Mavucinimovog sina", tvrde Kamajura
I n dijanci.
Mi ktl antekutli
!\steki bog smrti , koji je vladao mirnim i tihim kraljev
stvom mrtvih, mjklfal1om. Kada je imperator Montezuma
okojocin primio izvetaje vraeva o predstojeoj nesrei,
s vizijama neugasivi h poara" kometa i udnovatih ptica,
on posla Miktlantekutliju p oklisare s tovarima bogatih
da rova - odranih ljudskih koa . udeo je za mirom mikt
lana jer su ga morili neizvesnost i strah zbog pria o Kecal
k oatlovom povratku.
3 1 0 Amerika
N ajenezgani
B ukvalno, " ubica stranih bogova ". Navaho I ndijanci kau
da je, zajedno s T obaciscinijem, detetom voda " , Najenez
"
gani naneo strane udarce zlim duh ovima koji su ugroa
vali svet. Najenezgani i Tobacisci n i mogu se posmatrati
kao bogovi rata, ali su vie nalik k ul turni m herojima. Kao
deca EscanatI e h i , "preobraavateljke", i Cohanoaja, boga
sunca, Najen ezgani se poj avljuje kao gospodar svetlosti ,
dok je Tobaciscin i , vlaan i taman, njegova suprotnost,
gospodar mraka.
Jednom prilikom braa sretoe Naste Escan , dobroud
n u enu-pauka. Njih dvojica behu na putu ka kui boga
sunca kada p ri metie dim koji . se p odizao sa zemlje. Os
motrivi poizb l ie, ustanovie da se dim izvija iz ispusta
neke p odzemne odaje u koju se moglo sii lestvama. Kada
se braa spustie n iz preke tih od dima pocrnelih l estava,
p ozdravi ih Naste Escan, koja im ree da e ih put u Co
hanoajevo obitavalite provesti p ored etiri opasna mesta.
To su bile stene koje drobe p utnike, trska koja ih iseca na
delie , kaktusi koji ih rastru na komade i kljuali pesak u
kojem se utapaju. Da bi im pomogla u potrazi, Naste
Escan dade b rai dve amajlije: pero za p obeivanje nepri
jatelja i pero za uvanje ivota.
Posle m nogi h pustolovina, zahvalj uj ui arobnim peri
ma, Najenezgan i i Tobaciscini stigoe do etvrtaste kue
boga sunca gde p osmatrahu njene predivne stanarke. Dve
devojke ustadoe bez rei , umotae brau u zaveljaj i
stavie ih na policu . Vrativi se k ui , Cohanoaj zapita ko se
to usudio da svrati u njegovom odsustvu. ena ga prekori,
ali razbesneli bog sunca izvue brau iz zaveljaja i poe da
i m p roverva s n agu. Najpre ih h itnu n a otre iljke, ali bra
a vrsto stegoe pera to im ih dade Naste Escan. Zatim
bog sunca p o k ua da ih ubije vrelom parom, ali bez uspe
ha. Na kraj u i h natera da p robaj u lulu n ap unjenu otro
vom. G usenica i h upozori na opasnost i dade im neto da
stave u usta. Cohanoaj bee zadovoljan dvojicom brae te
ih prizn ade za sinove. Kada ih upita za svrhu njihove po-
311
312 Amerika
Lik Starca p redstavlja udnu meavin u suprotni h oso
bina. U vezi sa stvaranjem sveta, o njemu se govori kao o
p aljivom i m udrom ocu neba. Ali u odnosima sa ove
anstvom on se po vragolanstvu, ak p akosti, moe meriti
s podval a dijskim bogom Kojotom. Crna Stopala, meu
tim, uvere n a su u njegovu besmrtnost. Oni kau da se N a
pi jednostavno p ovukao u p l anine i obeao da e se vratiti
jednog dana. I zgleda da je Natos, "sunce " , preuzeo mesto
Napija kao njihovog vrhovnog boanstva: njegova supruga
je Kokomikejis, " mesec " . Kako predanje kae, svu decu
Natosa i Kokomikejis, osim Apisuaca, zvezde Danice " ,
"
pojeli su pelika ni .
Stvorivi i uredivi svet, Napi o d gline n ain i prve ljude.
Predstavivi im se pored nekakve reke, iznenadi se p itanju
koje mu p ostavi p rva en a : " ta e b iti s n ama? Da li emo
veno iveti, da li e se ovo ikada zavriti ? " Napi odgovori :
"Nikad o tome nisam razmiljao. Moramo da odluimo.
Baciu ovaj iverak u reku. Ako zapl uta, ljudi e oiveti
etiri dana posle smrti . S mrt e trajati svega etiri dana.
Ali ako potone, smrti nee biti kraja. " Napi baci iverak u
reku, i iverak p lutae. Prva ena podie kamen i ree:
" Ako zapluta, veno emo iveti , ali ako potone, ljudi
moraju umirati. " Kame n odmah potonu, a Napi ree:
Odlui l a si . " D ocnije je eni umrla beba i ona tek tada
"
shvati ta je ui n i l a .
Oi
Prema plemenima koja ive du reke i ngu u B razi l u ,
drevna prolost pripadala je legendarnim narodima k a o
to su b i l i O i , koji su b i l i veoma visoki i imali neobian
obiaj da pevaj u uglas dok h odaju. Poto su Oi nestali tek
nedavno, indijanski n arodi zapamtili su njihove melodije
te i danas mogu da ih pevaj u . Drugi mitski narod bio je
Minata-Karaja, iji su mukarci imali otvor na temenu
p omou kojeg su proizvodili visoke i glasne zviduke. Pod
p azuhom su im rasli kokosovi orasi. Te p lodove su trga l i ,
razbijali o sopstvene glave i jel i .
Ometekutli
B ukvalno, " dvojni gospodar " . Vie svih drugih bogova u
astekom panteonu, daleko iznad svetskih zbivanja, stajao
j e Ometekutli, dvopol n i gospodar dvojstva i izvor sveko
l i kog p ostojanja. Izvan p rostora i vremena, " ponad zvez
da " , to vrhovno bie pre dstavljalo je jedinstvo suprotnosti
- mukog i enskog, svetlosti i tame, kretanja i mirovanj a ,
reda i haosa. I spod Ometekutlija nalazili s u s e vel iki duh
sveta, Teskatiipoka, i njegov suparnik, Kecalkoati , koji je,
kako su Asteci verovali , bio u privremenom izgnanstvu.
Pernati zmijski gospodar vratie se na kraju da uspostavi
novu religij u .
Ogoun
Paakamak
3 1 4 Amerika
Potla
Bukvalno, " d avanje". Rasipna svetkovina plemena sa se
vernopaci fike obale, n aroito Haida, N utka i Kvakijutl
I ndijanaca. Obrednim u nitavanjem ili razdeljivanjem sop
stvene i movin e uspostavlja se drutvena i l i pol itika n ad
mo poglavica i najveih ratnika ili se omoguava pre
uzimanje n aslednih p rava. Jedan poglavica mogao bi
"postideti" drugog unitavajui vredne krage, ubijaj ui
robove i spaljujui kue. Ako drugi poglavica ne bi p oklo
nio ili uniti o vie imovi ne, narod bi ga manje p otovao.
Prema legendi, na prvom poljau razmenjivala su se pera,
koja severnoameriki I ndijanci odvajkada smatraju svetim
predmetima.
Punocihjo
Prem a Crn i m S topalima iz Montane, zemlja pripada Pu
noci hju, "ze m ljanom oveku". Veoma ga cen e i prinose
mu m nogobrojne rtve. Ajisojimstan, " tvorac h l a dnoe " ,
smrzava zemlju ili je p rekriva snegom. Prikazuje se kao
belop ut, b e lokos mukarac obuen u belo i na belom
konju.
3 1 6 Amerika
Sedna .
Zlokobna boginja mora iz eskimske mitologije. Samo angakok, " vra", moe da izdri prizor njene odvratne jedno
okosti .
U raznim legendama govori se o njenoj divljoj prirodi i
vlasti nad adJivunom, "onima ispod nas", nesvetim mrtva
cima. Ki dinovskih roditelja, Sedna bee neukrotivo
e ljade. Grab i l a je i jela ivo meso kad god bi joj se za to
ukazala prilika. Jedne noi poe da jede majine i oeve
udove dok su joj roditelji spavali. Oni se probudie
uasnuti, zgrabie prodrljivu ker i amcem je odvedoe
daleko na p uinu. Kada je izbacie iz amca, Sedna se
uhvati za njega, te otac morade da joj odsee prste jedan
po jedan ne bi li ga pustila. Kako su odseeni prsti doticali
talase, pretvarali bi se u kitove, toke i j ata riba. Tada
besprstna Sedna potonu na morsko dno, gde i dan-danas
obitava, pomno uvajui sve to tamo ivi.
U drugoj verziji Sedna se prikazuje kao "ona to ne
htede da se uda". Odbijala je prosce, a naklonost poka
zivala jedino p rema ptici ili psu. Razbesneli roditelji bacie
je besprstn u u more. Njen jednooki otac, meutim, imao je
jednu ruku i pomou tri prsta na njoj hvatao bi samrtni ke.
Porodina nakaznost i njena veza s mrtvima navode, stoga,
na zakljuak da je Sednin silazak na dno okeana bio tek
mit kojim se objanjavalo njeno ustolienje kao gospo
darice podzemnog sveta.
Adlivun, njen strani posed, bio je stecite duhova onih
koji joj se za ivota nisu pokoravali . Eskimi ponegde veru
ju da se te n esreene due vraaju svojim selima u lepra
voj odei, kao zloudni duhovi. Suprotnost Sedninom
carstvu bio je kudJivun, uteha onima koji su se zlopatili za
ivota ili onima koji su bili dareljivi prema drugima.
Si
B og meseca kod Moika I ndijanaca. Zubati Aj Apaek
ustupio je mesto drugom boanstvu, b letavom i oklop-
3 1 8 A.merika
ijutekutJi
oi p i l i
i petotek
Bukvalno, gospodar sa odranom koom ". ipetotek, za
"
gonetno asteko boanstvo, i mao je dva vida: bio je novo
posae no seme, bog ratarstva i bilja, onaj koji je ove
anstvu podario hranu dozvolivi da ga ivog oderu, ba
kao to kuku ruz gubi semenje kada mladi izdanak pone
da izbija ; a bio je i gospodar pokajnikog muenja , simbol
rtvovanja, put duhovnog oslobaanja. Ta poslednja stra
na ipetotekove linosti ispoljavala se u bolestima koje je
slao ljudskom rodu: velikim boginjama, kugi, ugi i slepilu.
Kao i Kecalkoati, odran i gospodar pokazivao je ogromno
zanimanje za miktlan, podzemni svet.
oikecatJ
Bukvalno znai "najdragocen iji cvet". Asteka boginja
cvetanja i pl odnog tla. Nje n a veza s podzemnim svetom
slavljena je na svetkovinama za pokoj nike kada su joj
prinoeni n eve n i . Predaja kae da je S oikecatI ukrasil a
svet cveem i lepotom za vladavine Kecalkoatla , a l i j e
posle njegovog odlaska iz Tolana i pada istorijske tolteke
vlasti bila m a nje delatna i dareljiva. Asteci su je smatrali
darovatelj kom dece.
o t otl
Pas ili neka druga zver. Asteko boanstvo izoblienog
izgleda, esto prikazivano sa stopalima okrenuti m unazad,
olot! je smatran udeliteljem n esree. Kao gospodar zve
zde Vee rnjae, gurao je sunce u tamu n oi, mada su ga
smatrali i Kecal koatlovim dvojnikom. Njegovo raspuklo
oko bilo je znak pokajanja, a njegova smrt kuvanjem u
loncu bila je moda obl i k duhovnog odvajanja. Samo
muenje i obredno ubijanje predstavljali su dve strane
asteke religije p atnje.
Taviskara
Duh zla kod H urona. Meseevi blizanaki praunuci, Tavis
kara i Joskea, predstavljaju s uprotstavljene sile prirode.
Tokom nji h ove krvave borbe za premo, Joskea se
naoruao jelenjim rogovima, dok se Taviskara mogao do
epati samo divlje rue, te zli duh bi oteran, krvarei " kre
menje", a J oskea postade b og uvar Hurona, Mohoka i
Tuskarora.
Teskatlipoka
B ukval no, ogledalo koje se dimi". I me mu se odnosi na
"
crno opsidija nsko ogledalo koje su asteki arobnjaci ko
risti l i da bi pronikli u b udunost. Teskatlipoka je imao
nekoliko p oj avnih oblika: bio je zatitnik ratnika, poisto
veen s Huicilopotlijem; p rvobitno sunce koje je Kecal
koati izbacio s neba i pretv o rio u tigra; p odvaladijski bog
p ovezan s veticama, l op ovima i zlotvorima uopte: i sve-
320 Amerika
322
Amerika
Tone n i l i
B ukval n o , ,,raspriva vode " . Bog kie kod Navaho I ndi
janaca u Arizoni. To boanstvo sklono zabavi i podvalama
nosil o j e krag vode. U plemenskim p l esovima predstavlja
ga maskiran ovek koji igra ulogu klovna. I u mitovim a on
je luda koja plee kako bi pokazala da je zadovoljn a onim
to se dogaa.
T ul ungusak
Eskim i n a Aljasci veruju da je vrani-ocu Tulungusaku las
tavica p omogla da oblikuje svet. Izgleda da ta legenda du
guje p o n eto severnoamerikoj p redaj i jer u eskimskoj re
ligiji n e p ostoji poseban mit o stvaranju sveta. Grupe koje
ive na G re n landu jednostavno smatraju da je zemlja pa
"
I a odozgo " a da su ljudi "izali iz zemlje " . Boginja mora
Sedna , koj a je uivala da utapa mnotvo ljudi, spreavala
je prenaseljenost.
Eski mska umetnost odraava odsustvo pojma stvaranja
sveta. N e postoji pravi e kvivalent naim reima "stvoriti "
ili " n ap raviti " . Najblii izraz znai "raditi na neemu " . To
je ogranie n a delatnost, poput napora eskimskog rezbara
u bel okosti da oslobodi n aroitu formu komada koji mu se
nalazi u ruci.
U aj i k a
Asklep ije uruna I n dija n aca, koji ive du reke ingu u
B razi l u . Jednoga dana Uajika, koji je lovio po um i , pri
meti m notvo mrtvih ivotinja pod nekim velikim drve
tom. Kada se priblii gomili zverinjih leeva, zavrte mu se
u glavi te pade i zasy a . U dubokom snu on ugleda S i n aju,
jaguars kog p retka Zuruna I ndij a n aca, koji porazgovara s
nji m . T o se dogodi nekoliko puta sve dok mu boanstvo
ne ree da ne prilazi vie.
U aj i k a ga poslua. Takoe spravi pie od kore drveta.
Taj j a ki napitak dade m u m noge moi. Uajika posta vel i k
vra k oj i je dodirom ruke mogao da odagna bolesti. Sinaja
l Jcue kojotl
Hu kvalno, " stari, stari kojot " . Podvaladijski bog starog
Meksika. Puritanski n astrojeni Asteci veoma su se plaili
n jegove ne usiljenosti , naroito kada bi njegova razuzda n a
veselost podrazumeval a telesnu ljubav.
l J jtosih uatl
!\steke ene slavile su u junu svetkovinu Ujtosihuatl,
.. boginje soli " . Starice i devojke igrale su zajedno, glava
u k raenih cveem, a vrhunac obreda bilo je prinoe nje
ljudske rtve na piramidi T l aloka, boga kie.
Vai-mase
Doslovno znai "gospodar zveri " . Tukano I n dijanci iz gor
njeg toka A mazon a smatrali su Vai-masea najznaajnijim
u mski m duhom. Patuljak crveno obojenog te la, Vai-mase
up ravlja umskom divljai, ribama u rekama i biljkama
pod drveem . Posveen i s u mu pojedini breuljci, a ljudi
paze da ga ne n ajede. V a i -maseovo smrtonosno oruje
jeste kratka, veoma uglaan a , crvena palica. Preteranim
zanimanjem z a p lodnost objanjava se njegova b ezobzir
n ost prema trudnicama i porodiljama, kojima alje bo
Ictine zato to on n ije b i o uzrok njihove trudnoe.
324
Amerika
326 Amerika
jednog jedinog razloga: ljudi su sledili Kojota a ne Von 0 mija. D ue umrlih jo uvek mogu stii do " cvetne zemlje"
nebeskog oca iznad oblaka, to je zn ak njegove neusahle
brige, ali pod nebeskim svodom stol uje podval adijski
bog.
Zombi
Telo bez due. U k ultu vudua na\ Haitiju, zombi je a
robnjakov rob. Dua se vradbinama moe odvojiti od ive
osobe i l i se telo nedavno preminulog moe podii iz groba
n akon to je dua odvojena od njega uobiajenim p og
rebnim obredima. Kao gospodar mrtvih, Gede ima mo d a
leeve oivljava .kao zombije.
AFRIKA
Sahara zapadna ob ala istona
Madagaskar
S a h a ra
ll
1lt<J
o;;.
DOGONI
MENDE
",
"
.p
MiANTI
AKAN
FON
HA USA
NUPE
JORUBA
IBO
lj
'1' /
OVAMBO
HERERO
HOTENTOTI
BUMANI
Pustinja
Kalahari
j una Afrika
330 Afrika
anstvo B re kjirihunuade, "sveznalac i svevidelac" , dok ga
Zulu n arod s j uga Afrike jednostavno zove mudrac",
"
Ukvil i . B oje vel i ko oko " , prema n arodu Ganda iz Ugan
"
de, motri uvek i svuda, n ikada ne trepui. Od njega se
n ita ne m oe sakriti, tvrde p ripadnici n aroda Joruba iz
Nigerije, jer svojim vidom obuhvata i unutranjost i spo
"
ljanjost ovekovu " . Tog nebeskog boga smatraju ocem,
majkom, dedom, starei nom, vrhovnim p retkom, p rijate
ljem i pratiocem. Narod Koma iz Etiopije, p leme koje
rtvuje pse - njihov kralj jede psei rep na godinjoj sve
anosti p o novnog ustolienja - n aziva nebo bojim trbu
"
hom". Kada m unja pogodi stoku, pripadnici naroda Zulu
kau da j e Ukvili poklao sopstven u hranu ... gladan je,
"
ubija za se" . Grom se, s druge strane, smatra igrivim bo
gom. Mada ga n ajvema smatraju blagon a klonim, p u tevi
boga n e b a neprozirni su. On ljudima alje i nesree.
Akambe iz Kenije tvrde da je Asa, otac", rekao: Ja sam
"
"
taj to je stvorio ljude. Onaj koga volim - napredovae.
Koga odbijem - umree . " I pak, pripadnici n aroda Herero
iz jugozapa dne Afrike za smrt jednostavno kau da to b og
sebi poziva starce.
Mit k oj i krui Liberijom prua sasvim drukije obja
njenje p orekla smrtnosti. lednom ie Sno-Njsoa, bog tvo
rac, posla o svoja etiri sina u svet. Zeleo je da se vrate, ali
oni h tedoe da ostanu, a i Zemlja pokua da ih zadri.
Tada S no-Njsoa upotrebi svoju mo i vrati sinove na nebo.
Kada ujutro ne mogahu da se probude, o n ree Zemlji:
"Pozvao sam ih kui. Tebi ostavljam njihova tela." Otada
S no-Njsoa koristi svoju mo da odvodi ljude iz sveta, a put
do pokoj n i ka je zatvoren zbog Zemljinog pokuaja da
zadri boansku decu. Meutim, bolest, p atnja i smrt behu
n epoznati p re nego to su se S no-Njsoa i Zemlja posvaali.
Lju di s u r azmiljali ta im valja initi. N a kraju vrau
p oslae m aku da donese lek koji e izleiti bolesne i p ro
b uditi mrtve. Na povratku m aka stavi lek n a p anj, ode da
se okupa u reci i potpuno zaboravi na svoj zadatak. Tada
ljudi poslae maku da potrai lek, ali ga ona ne n ae te
332 Afrika
nO. " Moda ste jai " , razmilja Anansi, " ali ste zato i
gluplj i . "
U Dahomeju jo p ostoje bezbrojni hramovi posveeni
lokalnim bogovima, n a ije su potovanje malo uticali is
lam i hrianstvo. I spod Mavua, l une, i njenog brata bli
zan ca Lise, sunca , koji se esto zamiljaju kao androgino
tvorako boanstvo Mavu-Lisa, vladaju njihova deca - bo
govi p ovezani s vremenskim prilikama, zemljom, umom i
metalima. Pripadnici n aroda Fon smatraju da su metali
nastali od izmeta bogova. Mnogi svetenici posvetili su se
sluenju bogovima Fon a , vodujma. Prema predaji, boan
stvo Mavu-Lisa uredilo je vaseljenu pre nego to je stvo
ril o b i ljke, ivotinje i ljude. Narod Fon slavi to etvoro
dnevnom nedeljom, veruj ui da je p rvoga dana te nedelje
boanstvo uspostavilo sveopti red i stvoril o oveka od
vode i gli ne. Drugog dana zemlja je postala pogodna za
ivot ljudi. Treeg dana ovek ie dobio vid, dar govora i
razumevanje sveta oko sebe. Cetvrtog, poslednjeg dana
stvaranja boanstvo je oveku p oklonilo poznavanje ne
ophodnih vetina.
Narod Fon, ratniko pleme sa sinkretikim panteonom,
n ajverovatnije je prisvojio bogove svojih poraeni h ne
p rijatelja. Ali i s u kobi koji izbijaju u okviru jedne istorod
ne grupe moraju se Uklopiti u boansku promisao. Jedan
mit naroda Joruba nedvosmisleno optuuje p odvaladij
skog b oga Edua . Nekom prilikom to spadal ako boan
stvo etalo je stazom izmeu dva p olja. Na oba polja p ri
meti p o jednog seljaka u poslu te odlui da se poigra s
njima. N a glavu natakn u eir koji s jedne strane bee
crvene a s druge bele b oje, napre d zelen a p ozadi crn.
Kasnije istoga dana ona dva seljaka vratie se u selo i dru
gima ispriae o strancu kojeg behu videli . I dok je jedan
od njih govorio da je stranac nosio crven eir, drugi je,
jednako ubeen , tvrdio da je eir bio beo. Razgovor ubr
zo p reraste u svau, pri em u je svaki seljak optuivao
onog drugog za slepilo i p ij anstvo, te se na kraju i potu
k oe . Kada potegoe n oeve, susedi ih odvedoe p red sta
re i n u da im sudi. Edu je bio u gomili koja je p risus-
334 Afrika
336 Afrika
337
338
Afrika
En-kaj
"
B ukvalno, " nebo . Bog kie kod Masaja u istonoj Africi.
En-kaj, odaljeno boanstvo, jeste Parsaj, " oboavani", i
Emajian, " blagosiljalac " . U svojim obredima nomadski
Masaj i koriste travu.
Gu
Nebeski kova u mitologiji n aroda Fon . Drugog dana stva
ranja Mavu-Lisa, tvorako boanstvo, posla Gua da zemlju
uini p ogodnom za ivot ljudi , i on " taj posao n ikada n ije
n apustio". Po drugoj verziji, Gu je arobno oruje koje
Mavu dade Lisi, rekavi mu da ode na zemlju, raskri
ume i pokae ljudskim biima kako da od metala prave
orue .
Haj-uri
udovite kojeg se veoma plae Hoten toti. Jednonog, jed
noruk, samo s jednim bokom i polunevidljiv, zauujue
ustri H aj-uri p reskae preko ipraja u p otrazi za ljud
skim plenom. Tikdoe, pakosn i patuljak iz Zulu tradicije,
ima slinu grau tela i uiva da se bori p rotiv ljudi. Poraz
znai smrt, a p obeda nad njim moe da znai sticanje
arob nih moi jer e Tikdoe pobedniku ponuditi da mu
pokae " mnotvo maija ".
Hejici-ejibib
Legendarni j u n ak H otentota. S i n krave i nekakve udo
tvorne trave, koju je ta krava p ojela, Hejici-ejibib jc veliki
volebnik, zatitnik lovaca i nenadmaan borac. Samo je
on mogao osloboditi Hotentote udovinog Ga-goriba,
" obaljivaa " . To stvorenje imalo je obiaj da sedi na ivici
vel ike jame i izaziva prolazni ke da b acaju kamenje na
njega. Kamen bi se uvek odbio od G a-goriba i usmrtio
onoga koj i ga je bacio te bi ovaj zavrio u grabi. Kada se
Hej ici-ejibib p riblii Ga-gorib u , on odbi da hitne kamen
sve dok ne uspe da odvrati p ogled udovita u stranu.
Tada udari Ga-goriba ispod u h a i strovali ga u njegovu
vlastitu zamku. Po drugoj verziji p rie o toj borbi, Hejici
-ej ibib umalo n i.i e bio poraen poto ga je Ga-gorib pro
gonio oko jame sve dok se Hejici -ejibib ne pokliznu i upa
de u nju. I ako se iz nje izvukao, junaku ne bee lako. Us
peo je da gurne Ga-goriba u j a m u tek p osle dugog rvanja .
340
Afrika
341
342
Afrika
343
344
Afrika
345
Katonda
Bukvalno, "tvorac" . Ganda, istonoafriko pleme s jakom
monarhistikom tradicijom , o vlasti svog vrhovnog bo
anstva razmilja u okviri ma kulta predaka. On je otac
bogova koji ive na nebu, kao to je p rvi kralj otac Iju ? i
. .
koji ive na zemlji. Taj narod veruje u snaan uticaj m tvI
na ive, starajui se da se duhovi vetaca, samoubica I
nenormalno renih ne vraaju da don ose nevolje. Du
hove preanjih vladara i znaajnih ljudi , za koje ponekad
misle da su utelovljeni u ivotinjama, smatraju duhovima
zatitnicima. Sloeni obredi vezuju se za kult mrtvih kra
ljeva, dok se obinim precima nude pivo i toplina.
.
Katonda je Lisodene, " veliko oko " na . nebu. On .le Ka
gingo, " gospodar ivota " ; Sevanak , " ve?" i " ; ugaha,
.
"
" darovatelj ; Sebintu, "gospodar SVIh stvan ; NJIllIgulu,
"
" gospodar neba " ; Namuginga, " oblikovalac ; Sevaunak ,
"
"
" samilosnik ; Guludene, "div ; i Namuge reka, "dodeljl
va" .
Gande tvrde da Katonda " spasava muenike po sop
stvenoj volji " . On je konan i sudija, mada svoju volju
moe da izrazi preko postupaka bogova i ljudi . Katonda
prirodnim svetom upravlja p reko p i rodnih duhova
?
ba/ubaa/e. Ima ih vie od pedeset; neki su obogotvorel1l
junaci, a drugi prosto person i fikacije pri odnih pojava i
ljudskih delatnosti. Valumbe je smrt, a Klbuka r t. Posle
smrti svaki duh poseuje Valumbeov podzeml1l svet, a
potom se vraa na plemensko groblje, gde se pokapa le.
Sve donedavn o narod Ganda je i mao veoma razvijeno sve
tenstvo za svoje bogove, a u mnogim hramovima posto
j al a su proroita. Ako bi en a medijum bila g asno!?ovor
n ica boanstva, smatrana je svetom nevestom I osta.1ala bl
kreposna do kraja ivota.
Kazikamuntu
B u kvalno znai "oveji koren " . Prvo ljudsko bie u mito
logiji naroda B njarvanda. Stvorio ga je I mana, vrhovni
346 Afrika
Kvot
Leza
Lebe
Prema dogonskoj tradicij i , Lebe je bio prvi predak koji je
umro. D ogoni zapravo i maju dve vrste predaka: one koji
su iveli p re nego to je smrt ul a u svet ljudi i koji su stoga
b i l i i ostali besmrtni, i one koji su iveli posle dolaska
s mrti i zato bili smrtni. Lebe je bio veoma, veoma star te
zatrai od Ame, vrhovnog b oanstva, da ga oslobodi nje
govog istroenog tela. Tako i umre, ali njegovi roaci, mi
slei da spava, pokuae da ga p robude. Kada telo p oe da
m u se raspada, oni ga postavie u otvor koji behu iskopali
Mavu-Lisa
Boanstvo n aroda Fon , ratnika iz D a ho meja. B urna po
vest kraljevstva Fon , njegovi porazi i p obede, ogleda se u
sloenoj p ri rodi fonskog panteona. T aj n arod je preuzi-
348 Afrika
350
Afri ka
Mulungu
351
. Ngevo
Bog p lemena Mende iz Sijera Leonea. Poznat je i pod,
kako se ini, mnogo starijim imenom - Leve, ,, zvieni :'.
Narod Mende o svojim obiajima kae sledee: ,,1 0 nam .le
Leve davno dao." Kao Ngevo, bog neba je odvojen od
352 Afrika
354
Afrika
Nzambi
Bog n aroda B akongo iz Angole. Poistoveen sa suncem,
Nzambi je samoopstojan, svemoan i z na sve " . Pripadnici
"
n aroda B akongo kau: Niko ga n ije stvorio, nikoga nema
"
iznad njega. " Nzambi , udo n a d udima " , dobrostivo je
"
boanstvo, koje vodi rauna o siromahu" . Izgleda da je
"
taj bog neba susretljiv i prema n ajbednijim pripadn icim a
drutva. Nesposoban d a n anosi zlo i l i grei, on je p ravi
"
an i milosrdan " , vladar i odravatelj sveta, izvor dobrote.
Narod B akongo p ripisuje Nzambiju razlike meu lju
dima. Ne samo da Nzambi stvara p ojedince ve i m daje i
razliite u k use i osobine due. B akongo tvrde: O nome to
"
dolazi s neba ne moe se odupreti. " Po p redanju, postoji
poseba n odnos izmeu tvorakog b oanstva i oveka, to
se ponekad opisuje izrazom ovek je b oji ovek " .
"
Ogun
Bog gvoa i rata kod n aroda Joruba . Prema legendi,
prvobitno je bio lovac i preko p aukove n iti spustio se n a
movarnu p ustaru koja je p ostojala pre stvaranja zemlje.
Ogun je po p ri rodi surov, estok i straa n , ali ne i zao.
Zahteva estitost i odgovarajue p otovanje jer je ljudim a
podario duhovna orua - izvor bogatstva i p obede. U
prolosti su mu se prinosile ljudske rtve. Kovai su rt
vovali pse svakih petnaest dana, a n a njegovim godinjim
svetkovin ama ljudi su tri dana plesali i jeli pse.
Olorun
Doslovno znai posednik " . G l avni bog u p anteonu n aro
"
d a Joruba , koji sadri 1700 b oanstava. On je Olofin-O
run , gospodar nebesa " , kao i Olodumare, svemoni " i
"
"
vrhovni " . Z a n arod Jorub a iz Nigerije taj bog neba
"
pronie u ljudska srca - vidi u n utranjost i spoljanjost
"
ovekovu " . Delatan u n ebeskim i zemaljskim p oslovima,
Olorun moe sve. Ljudima o moguava d a postignu svoje
ciljeve. Niko n ikada n ije video tog k ralja koji se ne moe
"
356 Afrika
358 Afrika
R ugaba
Soko
R uhanga
Bog uga n dski h plemena Banjoro. Ruhangina promisao
oliena je u duhu obilja i plodnosti koji snabdeva pleme
Banjoro decom, ivotinjama i letinom. Mada se njegovo
zanimanje za ljudsku sreu oitu.j e u drugom duhu, uvaru
zdravlja, R uhanga je i vinovnik bolesti i smrti . Ranije su se
mrtva stvorenja, osim ivotinja, vraala u ivot. Sve to je
b i l o p otrebno za to vaskrsnue bilo je da ivi izraze radost
zbog toga. Meutim neka ena odbi da obue najbolju
odeu i sretne se s novouskrslima zato to joj pas ljubi mac
bee lipsao. " Zato da idem" , pitala se, "kad moga psa vie
nema?" Ruhanga u to i ree: "Dakle, ljude nije briga ta
se deava s pok oj nicima. Vie nee vaskrsavati jer e se
nji h ovi ivoti okonavati smru. "
S asabonsam
Prema Aantima, rutavi Sasabonsam imao je velike zakr
vavljene oi, d ugake noge i stopala koja su trala i na
pred i n azad. Omiljena ludorija bila mu je da sedne na
visoke grane nekog drveta i mlatara nogama ne bi li u n.j ih
zapleo neopreznog lovca. Verovanje u to umsko udo
vite slabi, a njegov neobini mito loki roak moda je bio
Skijapod iz srednjovekovne Evrope. S kijapod je bio ovek
s jednim stopalom toliko vel i ki m da je mogao da lei
poleuke i koristi ga kao suncobran.
Sop o n a
Bog bolesti velikih boginja k o d n aroda Joruba. u nja s e
unaokolo "obuen u skerlet, kada je sunce vrelo". Mada
ga rev n osno umiloavaju, nedostaje mu autoritet Esua,
iji je zadatak da prove rava ispravnost potovanja i prino
enja rtava i da izvetava Oloruna o delima ljudi i bo
anstava, orisa. Sopona je hirovito ispoljavanje bolesti,
izne nadna nesrea, dok Esu predstavlja budnost neba i
p res u uje krivcima i blaen i ma.
Tue
Kulturni junak kod B umana. Njegovih dela i p reob ra
avanja bilo je " mn ogo, mnogo, a n e jedno " . Bio je duh
voa. Takoe je u razliita vremena bio muica, guter,
slon, p ti ca i pojilo. Od Tu a p otie i dar vatre.
360
Afrika
Tilo
361
Unkulunkulu - kOJ'i se p o nekad zove i Ukvil i , " mudrac" - jeste samonastajue b oanstvo. Pripadnici naroda
Zulu opisuju ga kao Uzivele1ea, "onog koji je od samoga
sebe". "Postavi, dao je bivstvovanje oveku", kojeg je po
digao iz "travnatih leaja". Unkulunkulu je bog stvoritel j
iji su putevi nerazumljivi i tajanstven i . ovek ne zn
"nita o njegovom nainu ivota niti o naelima njegove
vladavine. Njegovi udarci jedi no su to znamo". To je
stoga to Unkul unkulu upravlja munjama kao Uduma
kade, " gromovnik iz udaljenih vremena". Tvorac svega, on
je posredno bio odgovoran i za dolazak smrti na zemlju.
.Tednom prilikom poslao je kameleona s porukom o ve
nom ivotu i gutera sa objavom smrti . Kameleon je bio
spor i zaustavi o se u ipraj u da bi se nahranio tako da je
guter prvi stigao. Kada je kameleon doao do ljudi, bio je
oajan jer su ovi guterovu poruku prihvati l i kao ispravn u.
Mit o poruci rairen je po celoj Africi, mada se i ovca i pas
pojavljuju kao vesnici. U Zimbabveu jedna izreka naroda
Bemba, U/ui]eni-embe a/i-lua naka/i, ("kameleon je odav
no umro") najbolje odslikava odnos prema tom stvorenju
koje je doista zasl uilo smrt zato to nije prenela vest o
ivotu.
Na zani mljiv kontrast nailazimo u prii o ovekovoj
udnji za smru koju pripoveda narod Bamum iz Kame
runa . N dinji, "sveprisutni " , nainio je ljude zdravima i
snanima i nije razumeo zato mnogi od njih najednom
postaju hladni i kruti te upita mrt da li je ona uzrok tome .
Smrt odgovori da ljudi sami ele da umru i da mu moe
pokazati da je tako. Ndinji se sakri iza bananine ivice, a
S mrt sede pokraj puta. Prva osoba koja n aie bee neki
stari rob , koji je kukao nad svojom sudbinom, govorei:
" O kako su sreni mrtvi! B ol je da se n ikada nisam ni
rodi o ! " Iznenada pade mrtav. P osle njega n aide jedna sta
rica. im se poali na svoje ivotne muke, p ade beivotno
na zemlju. S mrt tada ree N dinjiju: "Vidi li kako me
prizivaju?" Ndinji ode rastuen jer stvorenja zaista behu
dozivala S mrt.
362
Afrika
363
364 Afrika
Zanahari
OKEANIJA
Polinezija Melanezija Mikronezij a Australij a
...,
""
tl:
.0
368
Okeanija
369
370
Okeanija
371
372 Okeanija
374 Okeanija
376 Okeanija
B ag adimbiri
Banoi
B aj am e
Totemski p redak plemena Kamilaroj iz Novog j unog
Velsa. Drevni bog neba i " otac svih stvari " , Bajame je bio
gospodar ivota i smrti - a rhetipski vra. Izumeo je ka
menu zamku za ribe. a lje kiu onima koji je prizivaju,
dok njegova omiljena en a , B i ragn ulu, alje poplave kada
se to od nje trai.
Bamapana
Podvaladijski junak naroda Murngin iz severne Australije
- ludak" . Na neskriven i uas i prikrive n u radost tog abo
"
ridinskog p lemena, Bamapana je bio bestidan i kri o ta
bue rodoskvrn ua. Izazvao je bezbrojn e svae i nespora
zume.
Bobi-bobi
.Tedan od predakih zmijaea abori dinskog n aroda Binbin
ga, iz severne A ustralije . .Tednom .i e Bobi-bobi ljudima po
slao nekoliko leteih lisica za jelo, ali ti golemi imii
uspee da pobegnu iz pen ice . Zato zmijac, koji ih je po
smatrao pod zemljom, uze jedno svoje rebro i hitnu ga
uvis. Koristei kost kao b umerang, ljudi su letee lisice
ubij a l i za kuvanje. Docnije p omou iste kosti n ainie ot
vor n a nebu, to razljuti B ob i-bobija, koji zgrabi rebro
378 O keanija
- ------ -
380 Okeanija
a l i , n a sreu po oveanstvo, zmija na svom repu sauva
p l a men.
Prema drugom mitu o vatri , p rvi ljudi pri meti l i su kako
se dim podie s mora. Od nekol ikih ivotinja koje poslae
po p lamen, pas uspe da ukrade glavnju sa ostrva boginje
vatre .
G o r a-daileng
N a Karolinskim ostrvima, bog koji je zlikovce kanjavao
posle smrti. Gora-daileng iveo je pored podzemne reke
nepoznate dui ne. Nakon to bi pokvarene due izmuio
vatrom, i mao je obiaj da ih gurne u tu reku, ija bi ih jaka
struja odnela u zaborav.
H akavau
Najvei maorski vetac. Proslavio se nadjaavi arobnu
drve n u glavu koja je pripadala vecima Puarati i Tau
tohitu. Mona glava zaarala b i svakoga ko bi se drznuo da
p ri e u tvrdi u kojoj su je uvali , a glas o njenoj moi ra
irio se po ce lom Novom Zel a n d u . Svi na ostrvima priali
su o p ogibelji vel ikog b roja ljudi, pa Hakavau, n apokon ,
odlui da joj ispita snagu i lin o j e poseti. Samo s jednim
ljudskim sap utnikom, stari vetac poe ka tvravi, bez pre
stanka vraaj ui i ponavljajui arobne rei kako bi oda
gnao zle duhove. Na uas svoga p ratioca, prooe mimo
raspadaj uih leeva njihovih p rethodnika, ali H akavau
bee ve saznao od svojih duhova zatitnika da Puarati ni i
Tautohitovi zloudni duhovi i n isu ba tako moni kako se
to u p rvi mah inilo. tavie, njegova vojska dobrih du
h ova b i l a je u stanju da osvoji tvravu, a kada oajn i Pua
rata zatrai pomo od arobn e glave, ona vie n ije mogla
da rie tako glasno kao pre, ve je samo p utala slabe kri
ke i jecaje. Popevi se p reko ograde utvrenja, Hakavau
javno pokaza svoju arobnjaku n admo i, posle kratkog
obilaska svetih mesta un utar utvrde, nepovreen i zado
volj a n , krenu n atrag sa svojim saputnikom. Prethodno
382
Okea nija
383
.J uriungur
Veliki bakarni piton naroda Murngin iz severne Austra
lije . .Jednom prilikom dve devojke koje behu spavale s
mukarcima iz zabranjenog plemena dooe u auvu, sveto
mesto koje je p ripadalo .Jurlunguru. To je bilo pojilite
zvano Mirirmin a , " lea pitona iz stenja " . U dubokim pod
zemnim vodama ispod pojilita p rebivao je duh zmijskog
pretka. Kada starija od tih dveju devojaka p oe da kuva
ivotinje koje beh u uhvati le, ta stvorenja iskoie iz vatre,
pojurie ka svetom pojilitu i uskoie u njega. Starija de
vojka potom ode da prikuplja koru za novoroene mlae
devojke. Ona p rie bunaru Mirirmina te joj menstrualna
krv otee u pojilite i stie do .J url ungurovog obitavalita .
Glava " vel i kog zmijskog oca " mirno je poivala na dnu ja
me, ali on otvori nozdrve i dobro onjui zagaenu krv koja
se slivala k njemu . .Juriungur zatim uspravi glavu i polako
se uspuza. Dok se dizao s dna bare i voda u b unaru se po
dizala i plavila zemlju . .Jurlungur spazi one dve devojke,
svoje potomki nje. I ako su pevale ne bi li sprei le povodanj
da ih proguta, duh zmijskog p retka dade se u poteru za
njima i na kraj u ih uhvati. Lizao ih je, odgrizao im n oseve i
napokon ih p rogutao, zajedno s bebom. Kasni.ie su zmije
odrale sastanak. Svaka od njih stajala je veoma uspravno ,
a .Juri ungur p riznade d a je p ojeo svoje roake. Zmije se
onda dogovorie da .Juri ungur izbljuje dve devojke i novo
roene.
Jurlungur je ,.veliki otac" . Glas mu je grmljavi na, a
voda u bunaru u kojem ivi p resijava se kao duga. On je
"zmija duge " , mono boanstvo u aboridinskoj religiji .
N a povezanost s vremenskim prilikama, n aroito s kinim
oblacima, nailazimo svuda gde plemena oboavaju pitona.
Jurlungur je, oigledno, sredite kulta p lodnosti. Tokom
vlanog godinjeg doba vode su se podizal e , a zmije izla
zile iz zemlje poput n ovih b iljn i h izdanaka. Prema jednoj
tradiciji , kini p oglavica, Ata i ntdi n a , koristi se zmijom ka
ko b i stvorio kiu. Na nekoj dalekoj zapadnoj obali Ata
i ntdin a u gubicu morske zmije stavlja " kinog mladia " .
384 Okeanija
386
Okeanija
387
Kane
Kat
388
Okeanija
Kava
Laufakanaa
390 Okeanija
Loa
Na Maralskim ostrvima, vrhovno bie i tvorako boan
stvo, p an dan tahianskom Taaroi . U poetku je Loa, ili
Loua, prebivao sam u pra iskonskom moru. Iz usamljenosti
i dosade podie koraino grebenje i peane obale, naini
biljke i p tice i postavi po jednog boga za svaku od etiri
strane sveta. Iz Loine n oge proi stekoe Vuleb i Limdu
nanid, p rvi ovek i prva ena. Kada se njihova deca na
merie da ubiju Vuleba, ovaj pobee i p ade na zelju, odak
le su mu iz noge izala jo dva sina. Edao, mlai sin, po
stao je veliki arobnjak i doiveo m notvo pustolovi na,
slinih Olofatovim.
Prema jednoj verziji tog mita, Vuleb i Ledman, mu
jak i e n ka crva koji su iveli u koljki, bili su prva ljud
ska bia. Odjek te ideje jaVlja se i na ostrvima Tonge. Crvi
su podigl i gornji deo koljke kako bi postala nebo, osta
vivi donji deo kao zemlju. Loa tu ostaje u pozadini kao
prauzrok.
Luge i l a n
Prema stanovnicima Karoli nskih ostrva, Lugeilan je siao s
neba da b i po prvi put uio lj ude nekim vetinama, poseb
no tetoviranju, vlasuljarstvu i poljopri vredi . Lugeilana su
uvek povezivali s kokosovom palmom.
Sin m u je bio mikronezijski junak Olofat. Taj podva
ladija esto je poseivao nebo, a posle jedne od poseta
doneo je tajnu vatre s neba. Olofatovo l ukavstvo i preva
most verovatno su doveli do poistoveivanja Luge i lana s
ptijim bogom Lukom, boanstvom smrti i bolesti.
Mangar-kunder-kun d a
Bukvalno znai: "muvolovac". P o
da iz srednje Australije, svet je
okeanom i tek se nekoliko brda
Na obroncima tih p raiskonskih
3 92 Okeanija
II erhlda, "dvoje sraslih". T i m nerazvijen i m biima OCI l
ui behu zatvorene. Umesto usta imala su malene otvore.
a ke su im bile stegn ute, a ruke i n oge privrene za trup.
D ugo s u tako iveli u tom simbiotskom stanju. Tada vode
opadoe i p ojavi se Mangar-kunder-kun da, guterski
predak te ih razdvoji kame n i m n oem . Zati m im prosee
sve otvore, davi im oi, ui , n ozdrve i sve drugo. Sledei
njegovi darovi , n akon to jc obavio obrede obrczivanj a i
s ub i ncizije , bili su kameni n o, vatra, koplje, tit, bume
rang i t.iurul1ga, sveti predmet koji je oveka povezivao s
njegovim p retkom i pruao m u zatitu od opasnosti. Na
kraju im je Mangar-kunde r-kunda uredio brane od
n ose.
Prema drugoj verziji tog mita, s neba su sila dva bia
zvan a l1 umbakula, " samop ostojei ". Naila su na stvorenje
koje je liilo n a ljudska bia zamotana u klube. Posle ne
kog vremena ono poe da poprima oblik dveju osoba, a
n umbakula i m pomogoe u toj evol uciji pre nego to se i
sami p reobrazie u gutere m uvolovce.
G uter je tabu za inicijante plemena Aranda. Kazna za
ubistvo gutera je nenormalno snana pouda. Kod drugih
abori di nskih plemena postoje mitovi o nep otpunim ljudi
ma, ali boanski pomonici obino su ptice ili pticoljudi.
Prema tradiciji Kaitia, tokom " snovremen a " , dva jastreb
-oveka, ula-kupcra, sletee i preobrazie gomile ne dovr
e nih i l i p otencijalnih stvorenja u mukarce i ene. Obre
zivali su mukarce i vrili im subincizij u, a enama otsecal i
stidnice. Drugo jedno pleme, p a k , smatra da je prvi ovek
n astao kao guter.
M arava
M e l anezijski duh pauk. Prema stanovnici ma B anksovih
ostrva, Marava je bio i prijate lj i protivnik Kata, drugog
monog vw/a, " duha". Marava n ije bio odgovoran samo za
ovek ovu smrtnost. On se neposredno suprotstavljao Ka
tovom osvajanju mora. Nou je ukla njao iverje koje je Kat
otkidao s deb l a drveta od kojeg je pravio kanu. Kada ga
Matagaigai
Papuanski duhovi drveta. Muj a k se opisuje kao obian
ovek , a enka ima jednu veliku i jednu malu dojku. Mata
gaigai se ljudima pokazuju samo u sluaju bol esti: ako im
prsti utonu u bolesnikovo meso, smrt je neizbena. Zlo
udni su duhovi movare, ili matabiri, runa stvorenja s
trbui nama i nadutih obraza. V ol e da stavljaju " maije" na
lj ude.
Maui
Polinezijski kulturni junak i podvaladija malena rasta.
PojaVljuje se u mitovi ma od Novog Zelanda do Havaja,
gde je slavan poput Herakla . Mauija, koji je obino naj
mlai sin , a ponekad i n ap uten o dete, bilo pob aak bilo
nedonoe, u more je bacil a majka, Taranga, koja ga je
prethodno zamotala u pramen vlastite kose. Poto ga je
spasao njegov veliki predak, Tama-nui-ki-te-Rangi, Maui
se na kraju vratio na ze mlj u i ponovo pridruio porodici .
Tada ga maj ka n azva Maui-ti ki-tiki-a-Taranga, " Maui
stvoren od Tarangi n og uperka " .
Mauijevi najpozna tiji legendarni podvizi bili su pecanje
ostrva s morskoga dna, hvatanje sunca u zamku kako bi
mu se usporio hod, p odizanje neba kako bi ljudi imali vie
prostora na zemlji i p ribavlj a nje vatre. U maorskom mitu,
Mau i je koristio eljusnu kost svoje pretkinje, Muri-ranga
-venue, kao udotvorno oruje . Njegovim otrim vrkom
odvojio je kop n o od mora, ali braa, ne obazirui se na
njegova upozore nja, raskomad ae kopno, nain ivi tako
394
O keanija
395
396
Okeanija
M i n avara
Minavara i Multultu - dva predaka junaka p lemena Nam
butdi iz srednje Australije - jesu ljudi kenguri. Izali su iz
"
vel i ke naplavine koj u je doneo " potop i , na sve eti ri,
poli na jug. Kada su se ulogorili , iskopae rupicu u kojoj
su spaval i pokriveni otpacima. To vide ovek pacov i otro
"
ih p rekori . "Ne inite isto to i ja , ree. "Sedite u senci
"
pored drveta. Otada, od a/eTe, predakog " snovreme
"
na , kengur se odmara u senci. Stekavi rep pod otpaci ma,
Min avara i Multultu nastavie svoj put u p ustinju, gde su
se zakitili perjem. Od njih ove sluzi i pl ua postalo je ka
menje; isto tako, jedno njih ovo rebro pretvorilo se u stub ,
koje pleme Namb utdi i danas premazuje crvenom zem
ljom. Kengur-ljudi stavili su svoje monje na spravu za ba
canje kopalja, a zatim ih ski nuli s nje, produivi put drei
jedan drugog za te delove tela. Taj arhaini mit, tajna mu
karaca u plemenu, u sreditu je inieijatikih obreda pleme
na Nabutdi .
Mokoi
"
"
Bukvalno znai ,.zli duh , " zloduh . Pripadnici plemena
Murngin iz severne Australije veruju da je starost retko
uzrok sm rti . Kobnu bolest ili nesreu pripisuj u mokoiju, ili
obrednoj neistoti. Tako j e J urlungur, predaki zmijoduh,
progutao dve ene i njihovo potomstvo zato to su pre
krili tabu rodoskvrn ua . Tvrdi se, meuti m, da zli duh
usmruje rtvu zbog crne magije vetaca. Pleme Murngin
veoma se plai tih ljudi, a u vreme nevolje obraa se za
pomo dobrim arobnjaci ma, koji se mogu p repoznati po
vreici koja im visi s trake zavezane oko glave . Prilikom
n admetanja s mokoijem, arobnjak zaziva vlastite duh ove
zatitnike.
N a n iu m l ap
Na Karolinskim ostrvima, bog plodnosti i svetkovanja. Na
n iumlap se starao da biljke rastu, da se ivoti nje debljaju i
397
"
Doslovno, " pauk gospodar . Tvorako boanstvo iz legen
di sa G i lbertovih ostrva. U p oetku je Nareau hodao sam
"
po Te 130 ma Te Maki, .. tami i prianjanju . Bio je Nareau
te Moa-ni-bai, " pauk gospodar, p rva meu stvarima " . Ua
vi u praiskonsku materiju, stvorio je dva b ia od peska i
vode, Na Atibu a i Nei Teukez. I z njihovog b raka nastali su
"
"
b ogovi Te I kavai, "najstariji , Nei Marena , "ena izmeu ,
"
"
Te Nao, " talas , Na Kika, ,.h obotnica-gospod ar , Ruki,
"
"jegulja , i mnotvo drugih. Posl dnji" je bio N areau mlai,
poznat i kao Te Kikinto, " obeenjak .
Naraeau te Moa-ni-bai je smatrao da je njegov posao
zavren. Objavio je da e otputovati, ostavivi Na Atibuu u
zadatak da stvori svet ljudi. Ne samo da je Nareau mlai
bio najdelatnije boanstvo ve je Na Atibu sinu pauku
dozvol i o da ga ubije kako bi svetu doneo svetlo. Ovaj je
desno oko N a Atibua bacio na i stono nebo kao sunce a
levo n a zapadno nebo kao mesec; od njegovog zdrob
ljenog mozga stvore ne su zvezde, a njegovo meso i kosti,
razvejani po vodama, pretvorie se u ostrva i drvee. U
izgradnji arhipelaga bog h obotnica Na Kika pokazao se
veoma umenim jer je svojim dodatnim rukama mogao
prikupiti velike koliine peska i kamenja. Kada je sve bilo
spremno za izgradnj u, mladi bog pauk stvori pretke o
veanstva, kojem je kasnije inio svakojake pakosti.
Ndauti n a
"
B ukval n o , "bakljonoa . Bog moreplovstva i ribarenja na
Fidiju. B i o je i bog vatre. Prema legendi, majka mu je za
glavu zavezal a upaljenu trsku kada je b i o dete, i od tada
n ou l uta morskim greben i m a s p l ameni m mangalom kao
kukuljicom. Ndautina, po p redanju, nou in i nepodop
tine. I zmeu ostalog, zatitnik je i prelj ub n i ka.
398 Okeanija
Ndengei
Nu
N e i T i tu aabine
Boginj a rastinja n a Gilbertovim ostrvima. Prema legendi,
veli ki poglavica Aurijarija, crven op uti gorostas, zaljubio se
u Nei Tituaabine, crve noputu dcvu ije su oi sevale kao
munje. Ali njihova lj ubav ostade bez ploda, a Nei Titua
abine se uskoro razbole i umre . Iz groba te pre krasne de
vojke, meutim, izrastoe tri drveta - iz glave joj je nikla
kokosova palma, iz pupka badem, a iz peta pandan. Nei
Tituaabine se tako preobrazi u tri boginje, a seanj e na nj u
bee sauvano.
N di r a n a
Pre ma plemenu Dumu i z zapadne Australije, Ndi rana i
Dulana bili su otac i sin, ali se potonji moe smatrati
produetkom Ndi ranine linosti . On je ak njegov falus,
"
koj i se poredi s divovskom " mlatilicom , ceremonijalnim
kamenom koji se vrti na uzici . Dul ana uiva da ganja e
ne, koje iznenauje p utujui ispod peska. Taj uveni dvo
"
jac krstario je konti nentom tokom " snovremena - kada
su se duhovi predaka koji spavah u pod zemljom p robudili
i l utali svetom - a podvizi i m ine ciklus mitova. I z nepo
znatog razloga Ndirana se povezuje sa psima. Veruje se
da je pobio loe pse , a zatitio dobre - pretke d ananjih
pasa. Dulana je moda ubijao i p acove.
O a Rove
Papuansko b oanstvo bezgraninog ivota i snage . Juna
plemen a koja govore jezik roro, smatraju ga preinaiva
lakim b ogom , l utalicom i ,.svecem " koji moe da menja
izgled po volji. Jednom pril ikom je ubedio sve ene u se lu
da uu u veliki kanu, kojim je otkormilari o do vrh a neke
planine. T o je bila kazna za to to su m u ljudi uzi mali
divlja i rib u. Kada se uvreeni muevi p opee na planinu
da vrate svoje ene, zatekoe Oa Rovea kako sedi na ne
pristupanoj steni, s koje im baci koplje, luk i strel u i to
ljagu. Zatim je hitnuo i kamen i jedan le. Sve to oruje
bacio i m je kako bi mogli lako da se poubij aju.
Olofat
Mikronezijski j unak. Na Karolinskim ostrvima Olofat, ili
Olofad, bio je sin Lugeilana, boanstva poistovee nog s
podvala dijskim bogom Lukom. Maj ka m u je bila smrtnica
koja je doivela udotvorno zaee .
400
Okeanija
401
402
Okeanija
403
"
Bukval no znai " duga . To j e bio bog drvodelja na Po
napeu , jednom od Karol i nskih ostrva. Zahvaljujui njego
voj pomoi ljudi su gradili kue i kanue . U mi kronezijskoj
mitologiji dobro napravljen i kanui mogli, su i da lete.
Rangi
Maorski Uran. Toliko je Rangi, "nebo", vrsto grlio Papu ,
" zemlj u " , d a im deca n i s u mogl a izai i z materice . Na
kraju, n e mogavi vie da izdre neprestan i mrak, deca se
posavetovae te surovi Tu-matauenga ree : "U redu je ako
ih ubijemo." Ali Tane-mahuta, otac uma i svih stvari koje
se n a l aze u njima, drukije je savetovao: ,.Bolje je da ih
"
razdvoj i m o . ree, ,.i neka nebo stane visoko iznad nas, a
'
ze mlja nek nam lei pod noga ma. Neka nam nebo b ude
stran ac, ali neka zemlja, kao n aa majka h raniteljica , osta
ne blizu n as."
Nekoliko brae uzalud j e pokuavalo da razdvoji nebo
od zemlje. Na kraju je sam T a ne-mahuta izvrio taj tita nski
zadatak. Postavio je glavu na Papu a stopala na Rangija.
Zatim je " monim naporom" istegnuo lea i udove . Pola
ko ali sigurno, njegovi roditelji razdvojili su se jedno od
drugoga.
404
Okeanija
405
406
Oke a nija
T aaroa
Na ostrvu Tahiti, vrh ovno bie i tvorako boanstvo. Bio
je tvorac ivota i smrti . Zvali su ga Rua-i-tupra, ,.izvor
rasta" ; senke mu behu kit i pl ava ajkula. Od vlastitog tela
Taaroa n ain i prvu lare-alua, "boju kuu", koja je postal a
uzor za sve h ramove. Tu kuu su zvali krevetom velikog
gospodara, roi-i-te-fatu-Taaroa. Godirie 1 769, tokol1) po
sete Tahitij u, k apetan Kuk je zapisao da je " slinost izme
u ovog sklonita i Zavetnog kovega kod Jevreja izu
zetna".
U drevna vremena ljude pogodi vel i ka sua te uzviknu
e: " Ta aroa, tvorac sveta, ija kletva je smrt, gnevan je.
Prodire nas!" Zato njihov kralj n aredi svetenicima da sc
mole za spasenje, ali oni ne mogahu ugoditi bogu. Onda
kralj ree da moraju da drhte i unize se ljudskom rtvom
jer b ogovi vole ljudsko meso, koje se zvalo "dugonoga
riba " , te a vac roroa. Ljudska rtva se svide Taaroi, i kia
ponovo pade. Ali to se retko deavalo pre potopa zato to
je p rodrljivi bog rata Oro tada i mao malo vlasti . rtve su
odabirane meu ratnim zarobljenic ima.
Tahianski mit o stvaranju postavlja Taarou u tamu
kosmikog jajeta . On " se razvio u samoi . Bio je vlastiti
roditelj, bez oca i majke. Taaroine prirode behu bezbroj
ne. Bio je gore, dole i u kamen u . T aaroa je bio boja kua.
Kima mu je bila s\emenjaa, a rebra potporni stubovi . "
Zati m b o g p robi ljusku, ispile s e i stade n a krhotine. Zu
rei u p raiskonsku tamu, shvati da je sam. Nije bilo ni kop
na ni neba ni mora. Postoja l o je samo n itavilo. Umoran
od tiine i praznine, Taaroa upotrebi deo ljuske kao " ve
liki temelj sveta, za stenje i tlo"; drugi deo p osta "nebeska
kupola " ; pofo sam postade osoba, bog stvori sve to se
danas nalazi u vaseljen i . Prema varijanti te legende,
Taaroa je stvorio svet od vlastitog tela, izuzev glave.
407
Taburimai
U mitol ogiji Gilbertovih ostrva, sin Bakoe, poluboanskog
pretka. Stanovnici G i lb ertovih ostrva razlikovali su tri vr
ste bia: bogove , allli, poluboanske pretke, anti-ma ao
mata, i ljude, aomata.
Prvi potomci Bakoe i njegove ene, Nei Ngui rik i , bili
su, svi redom, ribe. Kasnije se rodie ovek Taburimai i
njegov brat Teanoi, " e kioglava ajkul a". Poto je Tabu
rimai bio drukijeg oblika od njih, decu-ribe bee sramota
te skovae zaveru da ga ubiju. Teanoi upozori B akou i
ovaj posla Taburimaija daleko odatle na leima brata
-ajkule. Iskrcavi Taburimaija, Teanoi zadobi nebo i po
stade zvezda. Tabu-rimai osta na zemlji. Jedrio je izmeu
ostrva i naao sebi en u. Sin i m je bio p ustolovni Te-ariki
-n-tarava, koji je polagao pravo na sveto drvo, zvano
uekcra, koje je dosezalo do neba , a za enu je uzeo Ne Te
rere, boginju drvea. Iz njihovog braka potekao je Kirata
-n-te-rerei, "najlepi ovek " , predaki osniva ija je
lepota bila dovoljna za raanje dece i bez ene .
Tagaro
Na N ovim Hebridima, mudrom i dobrohotnom duh-ju
naku T agarou suprotstavlja se S uke-mutua, duh koji je
hteo da sve bude loe. T agaro je siao s neba, nai n i o ljude
i sve drugo i vratio se na nebo. Raljoglavi Suke-mutua,
pak, p ripadao je zem lji, a zloudna narav dovela ga je do
progonstva u provaliju bez dna, gde vlada nad duhovima
pokoj n i ka.
U tom delu Mel anezije postoje razliite tradicije vezane
za duhove zvane vui. N a nekim ostrvima se veruje da su
Tagaro i njegova vrsta besmrtni i isti kao ljudi, osi m to ne
jedu i ne piju. Nji h , meutim , samo mrtvi mogu videti .
Druga ostrva i maju vuije za sveta mesta i kamenje. U jed
nom mitu govori se o dubokom neslaganju izmeu Taga
roa i S u ke-mutue oko p rirode oveanstva. Kada su stvo
rili ljude, Tagaro ree da . ljudi treba da hodaju n a dve
408
Okea llija
409
ma
Te Maki
410
Okea ni.ja
41 1
412 Okeanija
tim sukobom predstavlja Kidilijev falus, koji su Vati-kut
dara odsekli. Tvrdi se da su zlostavljane ene, koje su pre
predaki duhovi nego prva ljudska bia, pobegle na nebo i
postale sazvee Vlaia.
LITERATURA
UVOD
J. H . ,
(London,
414
Literatura
Lang,
D.
M.,
(London, 1 956) .
GeOlgian Saints
ZAPADNA AZIJA
Be, H . L , egypt from the R eign of Alexander t o the Arab Conquest (Oxford, 1 948) .
Begen, C. W . , Troy and the Trojans (London, 1 963).
trans. A. Hamilton
(London, 1 968).
urrows, M . ,
41 5
O'Leary, de Lacy,
(London,
1 96 6 ) .
Zaehn e r, R . c.,
(London, 1 96 1 ) .
(London,
1 95 3 ) .
(Harmondsworth,
1 963 ) .
J ames, E . O . , Ritual and Myth in the Andent Near East
(London, 1 95 8 ) .
J ames, M . R . The Apocryphal Ne w Testament (Oxford, 1 924) .
Kaster, J . ,
(London, 1 97 0 ) .
Kenyon, K . , A morites and Canaanites (London, 1 96 6 ) .
Kramer, S. N . , History Begins at Sumer (London, 1 958).
1 97 1 ) .
(London,
1 95 1 ) .
Coomaraswamy, A . K . , Elements of Buddhist Jconography
(Cambridge, Mass . , 1 953 ) .
Cowell, E . B . (trans . ) , The Jataka, or Stories al the Buddha 's
FOImer Births (Cambridge, 1 895-1 907 ) .
D avids, T . W .
E.,
Buddhism,
416
Literatura
Hoffman, H.,
(London,
trans, E. Fitzgerald
(London, 1 9 6 ] ) .
Kos a mbi, D . D . ,
Ishida, E . ,
Kramrisch, S.,
Needham, J.,
Sandin , B . ,
I STONA AZIJA
Aneskai, M., HistoIY ofJapanese Religion (Tokyo, 1 963).
B y nner, W . (trans . ) , The Way of Life according to Lao Tzu
(New York, 1 962 ) .
Cotterell, A.,
2 HistOJy of
(London, 1 967) .
trans. M .
WaJey, A . ,
417
(New Haven,
EVROPA
Altheim, F . , HjtOlY o f Roman Religion,
(London, 1 938) .
trans. H . M a ttingly
Cotterell, A.,
Crossley-Holland, K . ,
Darrah, J . , The Real Camelot: Paganism and the Arthurian Romances (London, 1 98 ] ) .
Farnell, L . R . ,
(Oxford, 1 92 1 ) .
418
Literat ura
Frend, W.
Ch urch
M.
(Oxford, 1 963) .
trans. 1.
Humphreys, E . ,
41 9
(London,
c.
700-50U B .
Lethbridgc, T. e ,
1 957) .
Gogmagog.
AMERIKA
(London,
The Indians,
Their Myths
(London, 1 974) .
Clark,
E,
Indian
(Berkeley, 1 963).
Legends o[ the
Hemming, J . ,
World (London ,
M o migliana, A. D., The Conflict betlVeen Paganism and Chlistianity in the Fourth Centwy (Oxfo rd, 1 963) .
Trump,
D.
H.,
(London, 1 966).
420
Renik s\'etske
Literat ura
mitologije 421
(London, 1 972).
(London, 1 85 5 ) .
AFRIKA
Abrah a msson, H. ,
Mythology (Uppsala, 1 95 1 ) .
OKEANIJA
B e ckwith, M., Ha lVaiian Mythology (Honolulu, 1 970).
Christian, F . W . ,
Furness,
W.
H.,
Cyarolines (London, 1 9 1 0) .
Uap of the
1 972) .
Oimble (London,
Seligman n , e G . ,
.
(Cambridge, 1 91 0) .
Thomson , B.,
(London, 1 908) .
INDEKS
M anko Kapak
Ajgamuksa, 335
Ajida. v. D ambala
Ajisoj imstan v. Punocihjo
Ajzen-mju . v. Fudo-mju
Akambe, 330, 336
Akani, 330, 353
Akat, 33, 40
Akteon . v. Artemida
Alera, 374
Alah, 25, 26, 3 1 , 54, 77, 337
Alalus. v. Ulikumi
Ale. v. uk u
Alekta. v. Erinije
Algonkini, 278, 293, 294, 302,
31 1 , 324
A l ilat, 3 1
Altdira, 374, 375
Aluberi. v. Kururumani
Aluri, 338
Ama. v. Lebe i Nomo
Amaterasu, 1 43, 1 47, 1 48,
149, 1 65, 1 75, 1 8 1
Amazonke. v. Prijam
Amenhotep. v. Imhotep
Ame nofis IV, 1 8, 66, 74
Amerika (Severna,
Srednja i
J un a ) , 275-327
Amfitri t a . v. Posejdon
Amida-nioraj, 1 49, 1 50, 1 66,
1 81
Amitaba, 96, 97, 99, 149, 1 7 1 ,
1 74
Am-mut, 58, 64, 70
Amor. v. Kupidon
Amotken , 284
Amrita, 97
Amnn, 3 1 , 62, 66
An, 32, 41, 42, 49, 60
424
Indeks
Srednj a , i J ugoistona
Azija
Azijak. v. Pinga
Azrai l , 336, 337
Ai Dahaka, 28, 30, 70
B aue. v. iminigagva
Bagadimbiri, 376
Bagirata. v. iva
Bah. v. Dionis
B ahubali. v. Gomatevara
B aj am e , 376
B akoa . v. Taburimai
Bakongo, 355
B1il, 33, 35, 36, 40, 46, 73
Balarama, 98
B alder, 205, 206, 207, 223,
241 , 249
Bali, 1 45 , 1 46, 1 55, 1 7 8
Balti, 1 97, 262, 263, 272
Bamapana, 376
Bambara, 358
Banj a rvanda, 341 , 342, 346
B a njoro, 358
Ba nksova ostrva, 370, 377,
387, 388, 393, 399
B an o i , 377
B a ntu, 329, 341 , 363
B a radvaa. v. R iiji
B arata, 1 09, 1 1 0, f2 1 , 1 33
B aron Samedi. v. Gede
B a ruh, 25
B atet, 37
B azilisk. v. Bestijarijumi
Behemot. v. Levij a t a n
Belzebub. v. Satana
B e n t e n , 1 50, 1 51
B eovu1f. v. Grendel
B e rgelmi. v. Odin
B e rsi1ak de Odezer. v. Gavej n
425
B e s , 37
B e s t ijarijumi, 207
Bestla. v. Bor
B inbinga, 377, 378
B iragnulu. v. B aj ame
B iamon-teno, 1 5 1
Bobi-bobi, 377, 378
B oika, 287, 294
B o didarma, 1 5 1 , 1 52
Bonak.on. v.Bestij a rijumi
B o r, 207, 247, 248
Boraro. v. V ai-mase
B orej, 208
Borneo, 1 46, 1 70, 1 7 1 , 1 77
B o robudur, 145, 1 58
Braa Viljas Boas, 282
B rahma, 89, 90, 9 1 , 96, 98,
1 00, 1 0 1 , 1 02, 1 04, 1 05, 1 10,
1 12, 1 13, 1 1 4, 1 15, 1 17, 1 19,
120, 1 23, 1 24, 125, 1 26, 1 32 ,
1 33, 1 36, 1 60
B ran, 208, 250
B res, 208, 209
B rigi1. v. D agda
B rigu. v. Riiji
B ritanija, 1 92 , 1 93, 1 95, 203,
224
Budang. v. Kumang
B uda, 89, 9 1 , 94, 95, 96, 99,
1 0 1 , 1 02 , 1 03, 1 04, 1 07, 1 08,
1 12, 1 15, 1 1 6 , 1 1 7 , 1 1 8, 1 1 9,
122, 129, 1 4 1 , 1 43, 1 49, 1 50,
1 53, 1 58, 1 59, 1 60, 1 66, 1 69,
172, 1 74, 1 8 1 , 1 82 , 1 8 4
Budizam, 13, 26, 29, 9 1 , 92, 93,
94, 95, 99, 1 02 , 1 1 0, 1 1 1 ,
1 1 6, 1 17, 1 18, 1 19 , 128, 1 39,
1 41 , 1 42, 1 43, 1 44, 1 45, 1 46,
1 47, 1 49, 1 5 1 , 152, 1 54, 1 57 ,
1 5 8 , 1 59, 1 60, 1 6 1 , 1 66, 1 69 ,
1 7 1 , 1 72, 175, 1 76, 1 8 1 , 1 83,
1 84, 261
B u e , 378
B uga, 1 52
426 Indeks
Buri, 207
B urij ati, 1 40, 164
B umani, 329, 343, 344, 360,
362
D ah a n , 378
D ai nii-nioraj , 1 53, J 54
D a ka, 1 05, 1 1 9, 1 2 1 , ] 24
D akota Indijanci, 324
D a l aj -lama, 95, 99, 1 1 7
D ambala, 289, 2 9 1
D a n Petro. V. D a mbala
Dana, 2 1 0
D a n aj a . V. Persej
D a nilo, 22, 38, 39, 40
D arda n . V. Eneja
.
D a rm a , 1 05
D aruma. V. Bodidarma
D a tatreja, 1 2 3
Decije. V. SV. Hristofor
D e d a l , 2 1 0, 2 ] ] , 244, 263, 266
D e metra, 2 1 1 , 236, 254, 261
D emijurg. v. Simon arobnjak
D evi, 89, 93, 1 05 , 1 06, ] 07,
1 10
D evica M arij a , 2 1 2 , 2 1 3, 3 1 4
D idon a . v. Eneja
.
D ies irae, 2 1 3
Dilga. V. Bagadimbiri
D io nis, 1 87, 2 1 1 , 2 1 4, 2 1 5,
222, 244, 253, 261
D ioskuri, 2 1 5
D ives, 2 1 6
Djainizam 92, 93
Dogen. V. aka-nioraj
Dogoni, 347, 353, 354
D okvibu, 289
D riopa . v. Apolon
D ruidi, 1 93, 2 1 0, 2 1 6, 25]
D ruj . V. Ranu j Saojant
D udugera, 379
D urga. v. Devi
Dusura . v. Alilat
D a . V. M avu-Lisa
D a uen , 1 80
D afna . v. Apolon
D a gd a , 2 09
D agon , 36. V. Bill
D an g avuli, 378
D izo-bosacu, 1 54, 1 66
Dodo. v. Amida-niOl'aj
.
Dok, 338
Dou Sin. v. Sjen
Epon a . v. Puil
Erekiga! . v. lnana, Itar j
N e rgal
Eridu, 27, 41
Erihtonije, 206
Erinije, 220, 269
E rl a nga, 155
Erlik, 1 55 , 156
Eros. V. Kupidon i Afrodita
Erzuli, 2 9 1
Esc a n atlehi, 291 , 292, 299,
305, 3 1 0
Eskimi, 1 0, 296, 315, 3 1 6 , 322
Esu. V. Sopona
Brna, 77
E t a n a , 43
Etiopija, 9, 68
Etna, 73, 2 1 8 , 226, 235
Etrurci, 1 9 1 , 192, 233, 240,
241 , 263, 266
Eumenide. v. Erinije j Edip
Euridika . V. Orfej
Eurijala. V. Gorgone
Euro p a , 1 87, 220, 22 1 , 234,
259, 274
Fahotu. V. Atea
Faro. V. Pemba
Fatu-tiri. V. Atea
Faumea. V. Tangaroa
Faustu! . V. Romul
Fenri. V. Odin
Fe ton. v. Eja
Fidi, 370, 396, 398, 404
Filipini, 1 46, 1 59, 1 69
Fin M a kul, 203, 22 1 , 235
Flora. v. Silvan
Fomorij a n i . V. Eres
Fon, 332, 339, 348, 354, 361
Fort u na , 221 , 222
Frej, 1 96, 222
Freja . v. Frej
Friga, 222, 223
428 Indeks
Haiman, 1 59
H a d , 1 1 6, 203, 205, 2 1 4, 225,
226, 228, 229, 236, 252, 253,
254 ?55 ?59 , ?73
'
Hada , 6
Hagvedaetgah. v. Hagvediju
Hagvediju, 285, 292, 293, 294
Haida Indijanci, 277, 287, 3 1 5
Haiti, 283, 289, 292, 308, 3 1 2 ,
327, 349
Hajagriva, 1 1 0
H aj - uri, 3 3 9
H a k a v a u, 369, 3 8 0
Ha-Ioa, 401
Hanahana. v. Telipinu
Hanan, 1 5 , 22, 23, 24, 25, 28,
d4
t;
Hesperide . v. Herakle
Hestij a . v. Artemida i Vesta
HetitI, 26, 27, 48, 55, 79, 82,
1 90, 266
Hidra. v. Herakle
Hiiaka. v. Pele
H ijavata, 294
Hijojoa, 3 8 1
Himalaji, 1 1 7, 125, 1 26, 127,
lL
...,?
Himi. v. Tor
Hina, 400. v. M aui
Hina-a-rauriki. v. Tangaroa
Hina-tua-a-uta. v. Oro
Hinduizam, 1 3, 87, 88, 89, 9 1 ,
92, 93, 94, 96, 97, 98, 99,
1 00, 1 02, 1 05, ] 06, 1 08, 1 1 0,
1 1 1 , 1 12, 1 1 3, 1 1 4, 1 1 5, 1 1 7,
1 1 9, 1 2 1 , 122, 125, 1 26, 127,
1 3 1 3 1 , 1 35, 1 36, 1 45, 1 46,
1 50, 1 60, 1 66, 176, 1 78, 1 83,
2 1 0, 2 1 7, 239
Hine-nui-te-po, 395
Hiperion. v. Eja
Hipnos, 2 2 9
Hiranja kasipu. v. Vinu
Hiron, 205
Hisagitaimisi. v. Hisakitaimisi
Hisa kitaimisi, 294
Hmun, 80
Hoa-t apu. v. Oro
Hod. v. B alder
Hola v a k a , 340
Hon e n . v. Amida-niOl-aj
Honvum, 340
Hoohoku-ka-Iani. v. Papa
Hore . v. Afrodita
Horus, ] 8, 47, 48, 52, 63, 64,
67, 72, 73
Hotentoti, 335, 339, 3-1-0, 363
Hou T u, 1 6 ]
Hrianstvo, 1 3, 25, 27, 3 ] , 54,
58, 6 1 , 7 1 , 73, 74, 75, 77, 7 8,
82, 87, 94, 1 46, 1 93, 1 94,
430
Indeks
I mhotep, 49
Irni. v. Odin
I n a n a , 20, 33, 46, 49, 50, ] 47,
1 98
Inara. v. llujanka
.
I nari, 1 63
Indija, 1 2, 13, 1 4, 22, 30, 46,
87, 88, 89, 90, 9 1 , 92, 93, 94,
95, 97, 99, 1 02 , 1 04, 1 06,
1 07, 1 08, 1 09, 1 1 1 , 1 1 6, 1 1 8,
1 1 9, 1 22 , 1 27 , ] 28 , 1 32, 1 34,
1 35, 1 4 1 , 1 44, 1 45 , 1 46, 1 5 1 ,
1 52, 1 54, 1 58 , 1 60, 1 69, 1 72 ,
1 74, 1 78, 1 84, 1 85 , 1 89, 273
Indokina, 1 44
Indonezija , 1 06 , 1 45 , 1 46
I ndra , 88, 89, 90, 97, 98, 1 1 1 ,
1 1 2, 1 14, 1 20, 1 2 3 , 1 24, 1 2 5 ,
1 26, 1 28 , 1 29, 1 30, 1 32, 1 37 ,
266
Inke, 280, 281 , 284, 287, 290,
293, 294, 297, 308, 309, 3 1 3,
3 1 4, 325 , 326
I n t i , 2 8 1 , 294, 297, 308, 31 4,
326
Iriju, 208
I r i n - aj-todon, 1 63, 1 64
Irokezi, 277, 285, 292, 293,
294, 324
Irska, 1 93, 208, 209, 2 10, 22 1 ,
223, 225 , 235 , 237, 238, 242,
251 , 268
Islam, 13, 25, 26, 54, 69, 87,
1 46, 332, 334
Ismail . v. Alilat
Istona Afrika, 275, 329, 331 ,
339
Istona Azija, 1 17, 1 4 1 , 1 43,
1 44, 1 46, 1 47 , 1 5 1 , 1 52
!terter, 342
Izanagi, v. Izanami
Izanami, 1 64, 1 65 , 1 81
Izida, 9, 1 9, 38, 47, 52, 64, 67,
73
[zrailj, v. J evreji
J adili! . v. Escanatiehi
J ae . v. Kuat
J agan, 275, 324
J aguar, 2 9 8
J a hve, 22, 2 4 , 3 3 , 37, 39, 40,
54, 58, 59, 60, 6 1 , 7 1 , 85 ,
237, 275, 405
J aku i - n i o raj, 1 66
J a lafa t, 3 8 3
J am. v. B a l
J ama, 95, 1 1 0, 1 1 2, 1 1 7, 1 24,
1 26, 1 56, 1 66
J a mb e - a k a , 2 3 1
J ami. v. J a m a
J a n a uluha, 2 8 7 , 299
J a nus, 2 3 1 , 232
J apan i Japanci, 92, 97, 1 43,
1 44, 1 47, 1 49, 1 50, 1 51 , 1 53,
1 54, 1 57, 1 5 8 , 1 59, 1 63, 1 64,
1 66, 1 69, 1 70, 1 71 , 174, 1 75,
1 7 6 , 1 80, 1 81 , 1 82, 1 83, 186,
402
J ape t . v. Prometej
J ason, 10, 1 89, 228, 232
J ava, 1 28, 1 45, 1 55, 1 58, 1 78,
396
Jednorog. v. Bestijarijurni
J e h a, v. Ahriman
Jeico, 3 1 1
Jelena, 75, 200, 2 1 5 , 256
Jen Y a n g, 1 66
J errnen ij a , 84
Jevreji, 22, 23, 24, 25, 3 1 , 33,
36 ; 38, 39, 40, 70, 74, 85,
2 0 1 , 237, 406
J ezckilj . v. Itar
Ji, 1 67
J ima, 46, 52, 5 3
J i n i j a ng, 1 65, 1 67, 1 68, 1 76,
179
Joahim iz Fjore . v. Dies Irae
J ok.asta. v. Edip
J o l k aj Esca n , 2 9 9
43 1
Jona, 24
Jormungand. v. Naglfar j Odin
J o ruba, 330, 332, 355, 356, 360,
361
J oskea. v. Taviskara
Jov. v. Satana
Ju, 1 68, 1 69, 1 7 4
J ue n i. v. Sje n
J uga, 1 1 3
J ugoistona Azija, 92, 94, 1 45,
1 46, 261 , 368
J ulijan, 1 94
J uliJe, 27
J ulije Cezar, 1 92, 1 93, 1 95,
2 1 6 , 265, 270
Jum K a ks , 299
Jum Simi!. v. Ah Pu
J ung, Karl, 1 1 , 367
J unona, 2 1 8, 2 1 9, 233
J up iter, 2 1 9, 233, 234, 239,
242, 266
J urlungur, 383, 384, 396
J uter Pendragon, 242. v. Artur
J una Afrika, 329, 331
J una Amerika, v. Amerika
Kitigarb a . v. Dizo-bosacu
K aa n g, 343, 344
Kaba. v. Alilat
Kabi, 378
Kabili, 343
K ad akl a n , 1 69
Kadau v. Erlik
K admo, 220, 234
K aguj a-hime. v. Fudijama
K ah a u s ib v a re , 384
K a h iko-lua - mea. v. Papa
Kahoali. v. Kane
K a i ntikuab a, 385
Kaiti, 287
Kali, 87, 88, 93, 94, 1 05, 1 07
Kaliopa, 252
Kalipso. v. Odisej
K alumba , 344
432
Indeks
K am a , 1 1 4, 1 1 8, 1 27, 239
Kamajura Indijanci, 305, 309
K am a p u a , 385, 386
Kamboda, 94, 1 32, 1 44, 1 45,
1 46, 1 55, 1 60
K a me l o ! . v. Gavejn
K a milaroj, 376
Ka mruse a . v. Telipinu
K a n a loa v. Kane j T a ngaroa
K an a s a , 300
K a n e , 368, 369, 386, 387, 389,
399, 401 , 408
Kang. v. K aang
K anj . v. K a a ng
Kaonde, 347
Kapunis. v. Enumklo
K a raderi, 376
K a rano. v. Kasogonaga
K a re fur. v. Legba
K a ridven . v. Talijesin
Kamak, 1 7, 31
K a ro linska ostrva, 371 , 380,
38 1 , 383, 390, 39 1 , 397, 400,
403
K a rtagina, 23, 36, 58, 84, 1 9 1 ,
1 92, 2 1 9
Ka rtavirj a . v. Riiji i Vinu
Kasavara. v. Kat
Kasjapa. v. Oanna i riiji
K asogo naga, 300
Kastor. v. Oioskuri
K a l , 371 , 387, 388, 393, 399
K a tgoro. v. Kat
K a to n d a , 345, 346
K a v a , 389, 399
K az i k a m untu, 345
K e c a l ko a t I, 278, 280, 300,
301 , 302, 306, 3 1 0, 3 1 3, 3 1 8 ,
3 1 9 , 320, 322
K e fre n , 66
K ekrop, 206
Kelti, 1 92 , 1 93, 203, 2 1 6, 225,
243, 250, 258, 265, 268
K e n t auri. v. Asklepije i Tez ej
Kenti-Amentiju. v. Oziris
K ep ra, 53
Kerber, 1 1 3. v. Herakle
Keret. v. El
Kete, 38
Ki. v. Enli!
Kiar. v. Tijamat
K i imo-di n , 1 69 , 1 70
Kibela 27, 34, 50 236
Kibuk.a . v. Katonda
Kidili . v. Vati-kutdara
K i k lopi, 235, 236, 273
Kimat . v. Kadaklan
Kina, 26, 9 1 , 92, 95, 97, 99,
1 03, 1 1 1 , 1 1 6, 1 17, 1 28, 1 39,
1 40, 1 41 , 1 42, 1 43, 1 44, 1 45,
1 46, 1 5 1 , 1 52, 1 53, 1 54, 1 58,
1 59, 1 6 1 , 1 63, 1 65, 1 66, 1 67,
1 68, 1 69, 1 70, 1 7 1 , ] 72, 1 73,
1 74, 1 76, ] 77, 1 78, 1 82 , 1 83,
1 84, 1 85, 1 86, 261 , 348, 402
Kingu. v. Tijamat
Kintu, 346
Kiparis. v. Apolon
Kir, 22, 38, 84
K irka, 235, 251
Kirtimuka. v. Amrita
Kisi Manitu, 302
Kivati, 307
Klimena. v. Prome t e j
.
KIing. v. Kumang
K litemnestra. v. Erini je
Ko. v. Ko
Ko Hung, 1 79, 1 80
K o are 305
K o a t likve, 302, 303
Kobo-daii. v. Oainii-nioraj
.
Kodrington, R . li., 370
Kogaz. v. Kaang
Kohai. v. Ahoeitu
Kojolaukvi, 303, 304
Kojot, 1 1 , 278, 284, 304, 3 1 2,
325, 326, 327
Koma, 330
,
433
Kunapipi, 389
K unitokotai, 1 43, 1 49, 1 57 ,
1 65
Kupidon, 1 1 4, 239
Kurukadi. v. Vati-kutdara
K ururumani, 307
Kusko, 280, 28 1 , 308, 309, 3 1 4
Kvakijutl I n dijanci, 3 1 5
Kvan Jin, 99, 1 7 1 , 1 85
Kvanon, 1 7 1 , 1 72, 1 8 3
Kvasi, 250
Kvati, 278, 307, 308
Kvinolti, 277, 278, 307
Kvirin, 239, 260
Kvot, 346
Labu, v. EnIiI i Tijamat
Lahmu j La hamu. v. Tij amat
Laidamlulum-kule . v. Kojot
Laj. v. Edip
Lakmana. v. V inu
Lakmi, 1 00, 115, 1 20, 1 25
Lalo-honua. v. Kumu-honua
Lanselot, 204, 240
Lao Ce, 9 1 , 1 40, 1 4 1 , 1 52, 1 6 1 ,
1 72 , 1 73, 1 80, 1 82, 1 84
Laos, 1 44, 1 45
Laponci, 1 97, 231 , 240, 262
Latmikaik. v. Tpere a kl
Laufaka naa, 390
Lebe, 308, 346
Ledman. v. Loa
Le -ejo, 347
Le gb a , 308
Lejb-olmaj, 238, 240
Lele, 351
Leto. v. Artemida
Leve. v. N geve
Levijat a n , 36, 53, 54, 82
Leza, 347
Li Er. v. Lao Ce
Li Tjen, 1 73
Libij a , 32
Lije Ce, 1 6 1 , 1 7 3
434
Lilitu. v. Satana
L i mb , 240
Limduna nid. v. Loa
Lio umere, 3 9 0
L i s a c R e nar, 1 1 , 304
Loa, 3 9 1 , 401
Lohiau. v. Pele
Loki, 206, 207, 241 , 249, 250,
267, 268
Lono. v. K a n e
Lotuko, 335
Loua . v . Loa
L u Tung Pin. v . Sjen
L ub a , 345
Luci n a . v. Ejlejtija
Lug. v. K uholin
Lugbara, 334, 335
L ugei l a n , 372, 39 1 , 400
Luk. v. Lugeilan
Lukrecija, 2 4 1
L u ksor, 3 1
L u og , 1 7 3
Luo, 364, 365
Luvedu, 341
11 a u Piku, 281 , 297
11 a d a gaskar, 336, 365
11a h a tma G a ndi, 87
11a havairo a n a . v. Dainiinio raj
11 a h avira, 92, 1 1 5, 1 1 6
11ahia. v. D evi
11ahu-fa t u-rau. v. Oro
11 aidu Indijanci, 278, 304, 327
11 a it rej a, 1 1 6, 1 58, 1 74. v.
takoe 11 i Lo
11a j a . v. B ud a
11a e, 2 7 8 , 2 8 3 , 288, 295, 296,
298, 299, 302, 306, 318
11a koni, 333, 349, 350
11a l a Azij a , 26, 27, 84, 1 87,
1 90, 1 92 , 1 99, 201, 203, 204,
2 1 9, 226, 228, 256, 261
11alinovski, 1 1
Indeks
M e nandar. v. M ilinda
M e nde, 352, 353
M e n ehune, 395
M e ne laj . v. Prija m
M en e t ij e . v. Prometej
M enomini, 277
M e rkur. v. Hermes
M erli n , 204, 223, 242, 243
M esopot amija. 1 9 , 22, 23, 1 78,
1 89, 252
M et i d a . v. Atena
Mi Lo, 1 7 4
M i d a , 243, 244
M ikronezija, 367, 368, 371 ,
372, 391 , 400, 403, 4 1 1
M i ktla n tekutli, 309
M il i n d a , 1 1 8, 1 1 9
M ilita . v. Itar
M imi. v . Odin
M i n, 55, 56, 72
M in a t a-Karaja. v. Oi
M i navara, 396
M i nerva, 233, 243
M i noj , 1 87, 2 1 0, 22 1 , 227, 244,
245, 259, 261 , 274
M inot a ur. v. Dedal i Teze j
M irokubosacu, 1 53, 1 74 .
M itra, 56, 57, 68, 77, 1 24, 1 3 0
M itras v. Mitra
M ikoatl, 303
Moika Indijanci, 2 8 1 , 284,
298, 3 1 7 , 325
M odok Indijanci, 306, 307
M oj re , 1 98, 245
M ojsije, 23, 24, 58, 337
M o kc le-Mbembe, 3 5 0
Mokoi, 396, 397
M o loh, 58
M ongolija i M o ngoli, 95, 1 39,
1 42 , 1 64, 176, 1 83, 1 85 , 1 86
M o nt czuma, 280, 309
M ordred. v. Artur
M organa la Fej . v. G avejn
M organ-Kara, 1 40
435
M orongo, 350
M o t . v. BaJ
M ualinda, 1 04, 11 9
M uhamed, 25, 26
M ukuru, 350
11ulengi. v. ijuta
11 ultultu. v. M in avara
M ul ungu, 351
M umba v. Vati-kutdara
M umu. v. Tijamat
M uri-ranga-ve nua. v . 11aui
11urngin, 376, 383, 384, 396,
397
M uslimani, 23, 26, 31 , 1 09,
1 45, 1 46, 201
M uso-koroni. v. Pemba
Mvambu, 349, 363
M vueci, 349, 350
N a Atibu. v. Kaintikuaba i
Nareau
N a Kika. v. Nareau
N abuhodonosor. v. D an ilo
N aestan. v . Escanatlehi
N agaruna, 9 1
N age, 91 , 1 04, 1 1 9 , 1 29
N aglfar, 245
N aidok. v. Adok
N ajenezgani, 287, 3 1 0, 3 1 1
N a -Kaa. v. Te Bo ma Te M aki
N a mbutdi, 396
N amu. v. Enlil
Nana B uluku. v . M avu-Lisa
Nanak and, 1 4
N andi. v. iva
N a n i umlap, 397
N api, 3 1 1 , 312
N a rada. v. Vaju
N arajana, 1:5'
N areau, 397, 41 0
N aste Escan. v. Naje nezgani
N atos, 312
N avaho Indij anci, 287, 288,
2 9 1 , 299, 305, 3 1 0, 320, 322
436
Indeks
N d a ut i n a , 398
N dengei, 398, 405
Ndug umoi. v. Rokola
N damb i , 3 5 1
N dinji. v. U nkulunkulu
N dirana, 398, 399
N e Te- rere . v. Taburimai
N eh e b kav, 58, 72
N e i M a ren a . v. N are au
Nei N g uiriki . v. Taburimai
Nei Teukez. v . N a re a u
N e i T it uaabine, 3 9 8
N emeza, 245 , 256
N ep t i s . v. Set
N ep tun, 1 30. v. Posejdon
Nerej . v. Okean
N ergal, 5 8
N es tor, 245, 246
Nez Perse I n dij a n c i , 326
N ga riman . v Bagadimbiri
Ngevo, 3 5 1
Niire n . v. Oni j Kii mo-d i n
N id ud . v Vejlend
.
N ika, 246
N imi . v V asita
N i mrod, 5 9
N i n e v a . v. G avcjn i Mer I i n
N i n h ursaga, 4( 6 0
N in iv a , 2.4, 44
N i n l i ! . v. Enlil
N i nurta, 6 0 , 85
Notej . v. El-lal
Noje, 60, 6 1 , 62, 1 1 7 , 399, 404
N o mo, 3 5 3
N o m e . v. Urd
Nova B ri t anija, 370, 37 1 , 410,
411
Nova K a ledonija, 370
Novi Hebridi, 310, 377, 407
N ov i Ze l and , 367, 368, 380,
393, 3 9 4, 396
N toro, 3 5 4
N u, 3 9 9
Nuer, 3 4 6
N um, 246
N uma Pompilij e . v. Kvirin
N u n, 1 8, 62, 65
N upe, 337
Nut, 52, 62, 64, 66
N utka Ind ija nc i , 31 5
Nvego, 353
Nzambi, 355
Njame, 353
Njami Abe. v. Page Abe
Njamvezi, 351
Njikang. v. Duok
Paak a mak, 3 1 3, 3 1 4
Paa kut i , 280, 297
Paamama, 3 1 4
l af, 2 8 , 1 98
Page Abc, 3 1 4, 31 5
P a h u a n uiapitaaiterai, 401
Pakaa, 401
Pa mba, 357
Pamuri -mase, 3 1 4, 3 1 5
Pan, 1 94, 253
Pan K u, 1 76, 1 7 7, 1 7 9
Pandora. v Prometej
Papa, 368, 375, 381 , 401 , 402,
403, 404, 408
Papua, 367, 370, 371 , 379, 3 8 1 ,
382, 393, 399
Parasura m a . v Riiji
Paris. v. Ahil j Afrodita
Parv a t i . v. iva j Devi
Parva, 1 0 1 , 1 1 5 , 1 2 1 2 1
Pasifaja . v. Dedal j M inoj
Patro klo, 261
Pe lc, 386, 402, 403
Pele j . v. A h i l
Pel ija. v. J ason
Pe mba, 3 5 7
Penelopa . v. Odisej
Pe ntej, 2 1 5 . v. Dionis
Persefo n a , 28, 1 99, 2 1 1 , 2 1 4,
225, 253, 254, 266
Persej, 224, 228, 254
Persija i Persij anci, 2 1 , 22, 28,
29, 30, 38, 39, 44, 46, 52, 5 6 ,
5 7 , 68, 69, 70, 77, 79, 84,
1 56 , 1 78, 1 83, 200, 208, 246,
Oa Rove, 399
Odin, 1 3 , 1 96, 204, 205, 206,
207, 222, 228, 230, 241 , 247 ,
248, 249, 250, 268, 270
Od isej, 1 4, 203 , 206, 235, 246,
250, 25 1 , 255
Ognjena Zemlj a , 275, 324
Ogoun, 2 9 1 , 3 1 2
Ogun, 3 1 2 , 355
Oi, 3 1 3
O iz i n , 22 1 , 25 1 , 252
Ojojeva. v. Masevi
Okean, 252, 253, 269
O k u n i n ui, 1 75 , 1 80
Olimp, 63, 1 89, 226, 228, 253,
254, 257, 264
0Imeci, 278
Olofad. v. Olofat
Olofat, 372, 39 1 , 400
0l0run, 355, 360
Olo -sipa j Olo-sopa . v loK a lkal
Ometekutli, 3 1 3
Omicunu. v. Oku nin ui
Ona Indi j anci, 275, 324
O n i , 1 53 ; 1 75
O n ij a n kopon, 356, 357
Orest. v E ri n ije
Orfe j , 1 5 , 252
'
Orm uzd, 22, 69
437
266
Peru, 281 , 31 3, 32 1 , 325
Perun, 1 97 , 254, 255
Pigmeji, 340
P i l a n . v. Gineen
Pindar, 1 90, 228
Pi nga, 3 1 5
Pir. v. Prij am
Pirito j . v . Tezej
Pisara, Fransisko, 28 1
Pitagora. v Empedokle
Platon, 1 0
Plemena s a obala reke ingu,
282, 300, 305, 309, 3 1 3, 3 1 7 ,
322
Pluto n . v. Had
Polideuk. v Dioskuri
Polinezija, 1 78, 367, 368, 369,
370, 37 1 , 375, 378, 386, 387,
389, 390, 393, 394, 399, 402,
408
Pol u k s . v. Dioskuri
Ponape, 403
Poni, 285
Posej d o n , 1 99, 205, 2 1 0, 2 1 1 ,
220, 224, 225, 227 , 235, 236,
244, 246, 25 1 , 255, 273
Poaij ankjo. v. Avonavilona
Po t la, 3 1 5
Prijam, 200, 204, 256, 261
Prij ap, 5 5 , 222, 256
Prometej, 256, 257, 258
Prozerp i n a . v Persefona
Psiha . v. Kupidon
Plah, 65, 72
Puara t a . v. Hakavau
Pua tu ta hi, 401
Pueblo Indijanci, 277, 286,
297, 305, 309
P uil, 2 5 8
P u l o t u , 403
Punocihjo, 3 1 5
Pua n , 1 2 1 , 124
438
Indeks
Roland, 260
R o m u ) , 239, 242, 260, 26]
Roo, 405
Rudra. v. iva
R ugaba, 358
Ruhanga, 358, 359
Ruki, 397
Rusija, 1 96, 1 97, 255, 262
Saba, 68
Safon, 33, 35, 39, 85
Sahara, 329
Sakp a t a . v. Mavu-Lisa
Samantabadra. v. Fugcnbosacu
Samoa, 367, 385, 405
San ing. v. Sjen
Saoj an t , 69, 70
S a rasvati, 1 24, 1 25 , 1 36, 1 50
Sarpanitu. v. M a rduk
S a rpedon, 221 , 259, 2 6 ]
Sasabonsa m, 358
S a t a n a , 62, 70, 7 1 , 77, 82, 1 9
201 , 2 1 3, 220
Satiri, 2 6 1
Satrugna, 1 33
S a turn, 2 6 ] , 262
Saule. v. Zaltis
Sebek. v. B atet
Sed n a , 285, 296, 3 1 6, 322
Sejde , 262
Seker, 72
Sela. v. Mvambu j Vele
Selii, 278, 284
Semela. v. Dionis
Se miti, 20
Serapis, 1 9
Sermen i s , 262
Set , 1 8, 48, 64, 66, 73
Sfi n g a , 7 5 , 76, 2 1 6
Si, 3 1 7
Sibila, 2 1 9, 263
Sibir, 95, 139, 1 47, 1 5 2 , 1 55,
] 63, 1 64, 1 80, 1 85, 1 97 , 275
Sidarta. v. B uda
Sijuksi, 297, 324
Sileni, 2 6 1
Silvan, 264
' imbi. v . D ambala
Simo n arobnja k, ] 5, 25, 72,
74, 75
Sin, 24, 76
Sinaja, 3 1 7 , 323
' inajska gora, 23, 76
S i n teotl, 3 1 7
Sion. v. Zavetni koveg
'irene. v. Kirka j Odisej
irija, 23
Sisima t a i l a a , 405, 406
ita, 1 33, 1 34
Sizif, 229, 204
Sjen, 1 7 3 , 1 78
Sjuen Cang. v. Tripitaka j
Tara
Skandin avija, 1 95, 1 96, 204,
250, 267
Skila. v. K i rka i Odisej.
Skrimi . v. Tor
S\ejpni. v. Tor
Slove ni, 1 97, 254, 264
Snohomii, 277, 289
Sno-Njsoa, 330
Snori Sturluson, 1 96, 204, 247,
250
Soko, 3 5 9
Solomo n . v. Saba
Solomonova ostrva, 370, 377,
3S4
Soma. v. D arma n-Iaoma
Sopon a , 3 5 9
Spen t a M ainj a . v. Ahriman
Sraoa, 68, 77
S t a -a u, 3 1 7
Ste n a . v. Gorgone
Stounhend, 1 93, 242
Stron-bts a n -sgam-po, 95, 1 28
Sudana. v. Fugen-bosacu
Sudod a n a . v. B uda
439
Sugriva. v. Vinu
S u ke-mut ua. v. Tagaro
S ukuna-biko, 1 75, 1 80
Sumer i Sume ri, 1 2, 1 3, ] 9, 20,
2 1 , 26, 27, 32, 41 , 42, 44, 49,
55, 59, 60, 6 1 , 76, 80, 85,
1 47, 1 98, 400
S umeru, 1 25
Sun Hou Ce. v. Tripitaka
Surasa. v. Han uman
S u rj a , 1 1 2 , 1 25, 1 26, 1 2 9
Surp a n a k a , 1 33
Susanovo, 1 48, 1 49, 1 65, 1 75,
1 80, ] S l
Sv. Antonije, 25, 77
Sv. Avgustin, 1 95, 1 96, 259
Sv . Benedikt, 2 1 3
Sv. B e r n a L v. Devica M a rija
Sv. Bonifacij e . v. Igdrasil
Sv. B rigi t a . v. Dagda
v.
Sv. David iz Garesje
.
Tijarnat
Sv. ore . v. Tijarnat
Sv. Hri s t o fo r, 78
Sv. Ignj a t ij e . v. Relikvije
Sv . Jovan iz Patrna. v. Devica
M arij a
Sv. Pavi e , 7 1 , 74
Sv. Petar, 1 5 , 25, 7 1 , 74
Sv. Simeon, 3]
Sv . S i m e o n Stilit, 79
Sv . Stefa n . v. Relikvije
Svarog. v. Svaroi
S v a roi, 264
Svetovid, 264
Svici s M rtvog mora, 22
a Ho ang. v. Tripi taka
a k a - ni oraj, 1 8 ] , l S2
a kjamuni, 1 8 ] . v. B uda
ama, v. Etana i Gilgama
a m a n Ek, 3 1 8
amanizam, 1 39, 1 40, ] 41 , 1 5 6
ang T i . v. J i n i Jang
440
Indeks
a ntung, 1 84
e, 1 6 1
ea. v. A n a n t a
e n N ung, 1 82
eng Ti. v. Taj a n
eol , 22
ij utek utl i , 3 1 8
iluci, 338
in to izam, 1 43, 1 44, 1 47, 1 5 7 ,
1 .59 , 1 63, 1 64, 1 75 , 1 80, 1 8 1
ipe totek., 295, 3 1 8
iva, 88, 89, 90, 9 1 , 93, 97, 1 00,
1 01 , 1 05 , 1 06, 1 07 , 1 08, 1 09,
1 1 4, 12 1 2 1 , 1 23, 12 1 25 ,
1 2 6 , 1 2 7 , 1 2 8, 1 29, 1 3 1 , 1 33 ,
1 36, 1 59, 1 60, 1 61
oikccatl , 3 1 8
oipili, 295, 3 1 7 , 3 1 9
olotl , 31 9
oten, 1 83
otok.u, 1 43, 1 44, 1 5 1 , 1 72
panij a i panci, 1 46, 1 69, 1 95,
260, 275, 28 1 , 282, 283, 290,
293, 309, 326
u. v. N ut i Ra
ue n . v. J u
Laufak.anaa
Ta-mo. V. Bodidarrna
Tamuac, 343
Tamuz. v. Itar
Tanatos. V. Hipnos
Tane. V. Tane-mahuta
T a nc-mahuta, 375, 403, 404,
408, 409
Tangaro Gilagi lala, 387
Tangaro Lolokong, 387
Tan garoa, 387, 408, 409
Tanta!. v. Sizif
Taoizam, 1 40, 1 4 1 , 1 43, 1 52 ,
1 53, 1 6 1 , 1 69, 1 72 , 1 73, 1 76,
1 7 8, 1 79, 1 80, 1 82 , 1 83, 1 84,
261
Tara, 99, 1 2 8 , 1 2 9
Taraka. v. Vinu
Taranga. v. M au i
Tartar. v. Kron
Tasmisus, 83
Tauhiri-ma-tea. v. R angi i
Tangaroa
Tautohito. V. Hakavau
Tavert, 38
Taviskara, 3 1 9
Tue , 359
Te B o ma Te M a ki, 397, 4 1 0
T e Ikavai. v. N areau
Te Kikinto. v. N are au
Te Nao. v. Nareau
Te Tuna. V. M a ui
Teub. v. Ulik.umi
Teanoi, 407. V. Taburirnai
Te-ariki-n-tarava. V.
Taburirnai
Teba (Egipa t ) , 3 1 , 66, 67
Teba (Grka), 32, 76, 2 1 4, 2 1 .5 ,
2 1 6, 2 1 7, 234
Te-bongi-ro. V. Te B o ma Te
Mak i
Tdnut. v. Nut i Ra
Teksistekatl, 320
Telemah. v. Odisej
Telip i n u, 79, 80
Temauke!. V. V a tauineiva
Temida. v. Afrodita
Tengri, 1 83
Tengu. V. Oni
Tenohtitian, 279, 290, 295,
320, 32 1
Teskatlipoka, 301 , 3 1 3, 3 1 9,
320
Tetida. V. Ahil i Promctcj
Tetij a, 252
Teutates, 265
Tezej, 1 0, 2 1 5 , 228, 265, 266
Ti Cang, 1 54. v. Dizo-bosacu
Tibe 94, 95, 99, 1 1 0, 1 1 6, 1 1 7,
1 28, 1 2 9, 1 39, 1 56, 1 6 1
Tifon, 7 3 , 84, 227
T i ha . V. Fortuna
T ijamat, 2 1 , 43, 48, 54, 66, 80,
8 1 , 82, 85
T ij eh o l codi, 320
Tikdo e. V. Ha j - uri
.
Tilget, 3 1 1
Tilo, 3 6 0
Tinija, 2 3 3 , 266
Tir. V. Odin
Tisifona, 220
Titani, 236, 246, 253, 256, 262,
269, 273
Titije . v. Afrodita
Tl alok, 288, 3 1 7 , 32 1 , 323
Tlasoiteotl, 320, 32 1
Tlatekutli. v. ijutekutii
'
Tla u i kalpantc kutli, 32 1
Tobaciscini, 3 1 0, 3 1 1 . v.
N ajenezgani
Tobvijo, 360
Toi - m a t a . V. Oro
To-Kab i n ana, 37 1 , 408, 410,
41 1
To-Karvuvu. v. To-Kabinana
Tolan, 278, 301 , 302, 306, 3 1 9,
32 1
Toltcci, 278, 279, 30 1 , 306,
441
3 1 9, 32 1
T o napa, 32 1
Tonatiju, 279, 3 2 1
Tonenili, 320, 322
Tonga, 360, 367, 373, 374, 389,
390, 39 1 , 394, 396, 403, 405,
406
Tongaro Gilagilala, 388
Topa Inka J up a n kvi, 280
Tor, 1 96, 204, 241 , 249, 255,
266, 267, 268
Tora. V. Kaang
Tot, 64, 82
Tpereakl, 41 1
T r im. V. Tor
Tripitaka, 1 1 1 , 1 84, 1 85
Tripto i e m . V. D emetra
Tristan, 2 21 , 268
Troja i Troj anci, 14, 1 9 1 , 1 99,
200, 204, 206, 2 1 9, 220, 230,
245, 250, 25 1 , 255 , 256, 261
T uamotu, 367, 375, 394, 409
T uata De D a n a n . V. Bres,
D agda i D ana
T u kano Indijanci, 3 1 4, 3 ] 5,
323
T u lungusak, 322
T u-matauenga. V. Rangi
T umbuka, 337
Tumudurere. v. Hijojoa
Tu-nui-k.a-rere. v. Tangaroa
T uri-a-faumea. v. Tangaroa
Tutan k a mon. V. Ra
Tvisto
V.
Odin
442
Indeks
U l i k s . v. Odisej
U l ikumi, 82, 269
U n kulunkulu, 360, 3 6 1
Upel uri . v. U likumi
U r, 2-1-, 44, 76
Uraima, 1 86
U raJci, 1 97
U ra n , 84, ] 98, 220, 236, 269,
273. 368, 402, 403
U rd, 230, 270
U rubucin, 305, 306
U t i ks o , 362
U tnapitim. v. N oj e
Uzumc . v. Amaterasu
V a r a s a t va, 129
V a h a nj, 8 4
V a hic1oa . v. Pele
V ai-mase, 323, 324
V a j u, ] 1 1 , 1 29
V a k, ] 00, ] 25
V a ke a . v. Papa
V akonda, 324
V a l ki re, 2-1-8, 270
V a l umbe . v. Katonda
V a n i . v. Asi
V a runa, ] 30, 1 3 1
V as i t a , 1 22, 1 23, 1 30 , 1 31 ,
] 36, 1 37
V atauine iva, 32-1V a ti-kutdara, -1- 1 1 , 4 1 2
V avilon i Vavilonci, 2 0 , 2 1 , 22,
32, 38, 5 ] , 55, 70, 1 25, 2 1 8,
233, 253
V av il o n s ka kula. v. N imrod
Vede, 1 2 , 88, 89, 96, 97, 98,
1 00, 1 06, 1 10, 1 1 1 , 1 1 2 , 1 2 1 ,
1 22 , 1 25, 1 26
Vej. v. Bor
Vejlend, 271
Vejne mejnen, 2-1-7
V e l e , 349, 362, 363
V e n ang. v. Sjen
Zijusudra. v. E nki, E n l i l j
. N oje
Zombi, 327
Zu, 6 1 , 8 5
Zuiu, 330, 339, 360, 3 6 1
Zunji Indijanci, 299, 348
Zurvan Akarana. v. Ahriman
uti izvori, 1 66, 1 78, 1 7 9 , ] 83
291 (031 )
KOTEREL, Artur
22 cm. -
ID=7061 6076
KOREKTOR: BOJANA
ZA
KA" , SUBOTICA
TAMPA: "BIROGRAFI