Energa 2

Godina energetske ekasnosti
u Kantonu Tuzla
UKLJUI SE
Godina energetske
G
ekasnosti
u Kantonu Tuzla
Resilient nations.
Empowered lives.
POSTUPAJ ODGOVORNO
NE RASIPAJ ENERGIJU
TEDI NOVAC
UZ PODRKU
Kladanj
Lukavac
Sapna
MOBITEL
E
F
Srebrenik
Teoak
Tuzla
ivinice
G
Kantona
Vlada Tuzlanskog
UKLJUI SE
Banovii
eli
Doboj istok
Graanica
Gradaac
IME I PREZIME
Kalesija
POSTUPAJ ODGOVORNO
NE RASIPAJ ENERGIJU
TEDI NOVAC
asopis savremene energetike
Potovani itaoci,
ENERGA
asopis Strunog udruenja za solarnu
energiju u BiH ENERGA SOLAR
Redakcijski odbor:
dr.sc. Behmen Mehmed
dr.sc. Debrecin Nenad
dr.sc. Krajcar Slavko
dr.sc. Kuljugi Mirza
mr.sc.Mujinagi Alija
dr.sc. Musi Mustafa
Adresa:
SUSE ENERGA SOLAR
Titova 36
75000 Tuzla
www.energa-solar.ba
email: info@energa-solar.ba
tampa:
OFF-SET Tuzla
pred vama je drugi broj asopisa ENERGA. Polazei od koncepta

da asopis i konferencija ENERGA ine sinergijsku cjelinu, u
ovom broju, pored kratkog pregleda prezentacija na konferenciji
ENERGA 2013., ukljueni su i referati koji su bazirani na, po
miljenju redakcije, posebno interesantnim prezentacijama.
Pored toga u ovaj broj su ukljueni i pozvani referati po izabranim
tematskim oblastima.
Tematski ovaj broj ima u fokusu problematiku razvoja
elektroenergetskog sektora Jugoistone Evrope u trinom
okruenju. Posebno su opisane problematike razvoja prenosne
mree prirodnog gasa, rizika poslovanja elektroprivrednih
kompanija na tritu i njihovog prilagoavanja zahtjevima
uspostavljanja regionalnog trita zasnovanog na treem
paketu EU pravne steevine. Cilj redakcije je da referatima
prezentiranim u ovom broju inicira diskusije vezane za predstojee
potpuno otvaranje trita elektrine energije u BiH, posebno sa
aspekta donoenja odluka o investicijama u proizvodni portfolij u
elektroenergetskom sektoru.
Redakcija
Tira:
300 primjeraka
Septembar/Rujan, 2013.
Raun kod NLB Banke
1321002012791330
NLB BANKA DD TUZLA
BIC: TBTUBA22XXX
IBAN: BA391321010383188177
Mi, naelnici opina Kantona Tuzla i premijer Kantona Tuzla, duboko smo zabrinuti zbog porasta potronje energije,
poveanih trokova za energiju, poveane ovisnosti Bosne i Hercegovine o uvozu fosilnih goriva, te njihovim uticajima
na okoli i privredu.
Prepoznajemo i razumijemo bitnu ulogu energije u kvaliteti ivljenja i stanju okolia, te prednosti odrive proizvodnje i
odrivog koritenja energije koji doprinose ekonomskom razvoju i ouvanju ivotne sredine.
Svjesni smo da su energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije jedan od najvanijih faktora odrivog razvoja. Stoga
emo kontinuirano poveavati energetsku efikasnost, koristiti obnovljive izvore energije, te sistematski upravljati
energijom u naim opinama i Kantonu.Time emo poticati otvaranje novih radnih mjesta, regionalni ekonomski
razvoj, te poveavati sigurnost snabdjevanja energijom.
Aktivno emo promovisati energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i upravljanje energijom, kako u naim
zgradama i komunalnim sistemima, tako i u domovima svih graana, te u poslovnom sektoru.
Potpisivanjem ove povelje elimo sva naa nastojanja usmjeriti ka boljoj i odrivoj energetskoj budunosti u naim
opinama i Kantonu, a na dobrobit svih naih graana.
Vlada Tuzlanskog
kantona
Banovii
eli
Doboj istok
Graanica
Gradaac
Kalesija
Kladanj
Lukavac
Sapna
Srebrenik
Teoak
Tuzla
ivinice
Tuzla, 19.06.2013.
UZ PODRKU
Empowered lives.
Resilient nations.
Elektronska verzija asopisa raspoloiva je na www.energa-solar.ba
MEUNARODNA KONFERENCIJA ENERGA, 4-6. JUNI 2013.,TUZLA

U Tuzli je od 4. do 6. juna 2013. godine, kao
pratea manifestacija Meunarodnog sajma energetike,
odrana trea konferencija ENERGA 2013.. U radu
konferencije je uestvovalo
70 predavaa i 300
registrovanih uesnika iz BiH i susjednih zemalja.
Programski odbor konferencije su sainjavali:
Emir Aganovi, JP Elektroprivreda BiH Sarajevo
Dr. Mehmed Behmen, Univerzitet/Sveuilite Mostar
Dr. Nenad Debrecin, Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Zagreb
Dr. Petar Gvero, Mainski fakultet Banja Luka
Dr. Mensur Hajro, Elektrotehniki fakultet Sarajevo
Aleksandar Kovaevi, Oxford Energy Institute i nezavisni
ekspert Beograd
Dr. Slavko Krajcar, Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Zagreb
postavljenih ciljeva energetske transformacije. Meutim,

regionalna saradnja i koordinacija nacionalnih planova
razvoja energetike predstavlja kljuni faktor za uspjeh
realizacije planova. Smatrajui da je razmjena iskustava
u realizaciji energetskih politika od izuzetnog znaaja,
kao misija konferencije ENERGA definisano je iniciranje
struktuiranog dijaloga o prilikama i izazovima koje
energetska transformacija postavlja pred BiH.
Polazei sa stanovita da je transformacija
energetskog sektora prije svega evolucija promiljanja
koncepta razvoja energetike, koja u modernoj, odrivoj
paradigmi zahtijeva aktivno uee irokog kruga
politikih, ekonomskih i drutvenih aktera, Programski
odbor je izrazio svoje zadovoljstvo da je ovogodinja
konferencija okupila preko 300 uesnika: iz strune
zajednice, kompanija i investitora u sektoru, donosilaca
politikih odluka, predstavnika vladinih i nevladinih
organizacija i asocijacija.
Mr. Miroslav Kukobat, RCC Sarajevo

Dr. Mirza Kuljugi, Univerzitet u Tuzli
Mr. Alija Mujinagi, DERK Tuzla
Dr. Mustafa Musi, JP Elektroprivreda BiH Sarajevo
Dr. Muro Obuina, Mainski fakultet Sarajevo
Dr. Admir Softi, MVTEO BiH Sarajevo
eljko Topi JP Elektroprivreda HZHB Mostar
U uvodnom obraanju, predsjednik Programskog odbora
Prof.dr. Mirza Kuljugi podcrtao je misiju, viziju i ciljeve
odravanja ovakve konferencije:
Povod za organizaciju konferencije, na kojoj bi se
razmjenjivala iskustva planiranja i realizacije aktivnosti na
provoenju procesa transformacije energetskog sektora
u BiH i zemljama lanicama Energetske zajednice, je
bila potreba za razmjenom ideja i vizija razvoja naeg i
susjednih energetskih sistema. Inicijatori organizacije
konferencije ENERGA su bili svjesni izazova, rizika ali
i prilika koji su povezani sa procesom transformacije
energetskog sektora sa paradigme konvencionalne
energetike, uglavnom bazirane na eksploataciji fosilnih
goriva, na paradigmu odrivog energetskog sektora,
zasnovanog na koritenju obnovljivih izvora energije
i unaprijeenju energetske efikasnosti u proizvodnji i
potronji...
Svaka od zemalja EU i lanica Energetske zajednice
ima nadlenost da definie svoje planove dostizanja
PROGRAM KONFERENCIJE
utorak 04. juni/lipanj
I Tematska oblast
ENERGETSKE POLITIKE
ENERGETSKE POLITIKE U BIH: VIENJE

PREDSTAVNIKA MEUNARODNE
ZAJEDNICE

Vienja meunarodnih institucija u BiH i regionu
Jugoistone Evrope o energetskim politikama, a posebno
o efikasnosti njihovog definisanja i realizacije u BiH,
prezentirana su u izlaganjima predstavnika Evropske
Unije, Regionalnog vijea za saradnju i Energetske
zajednice.
1. OSVRT NA ENERGETSKE POLITIKE U

BIH UZ ODREENE PREPORUKE OD
STRANE EU
Prof.dr. Renzo Daviddi, Zamjenik Delegacije
Evropske Unije u Sarajevu
2. REGIONALNO VIJEE ZA
SARADNJU RCC: AKTIVNOSTI
U OBLASTI ENERGETIKE I NA
INTEGRISANJU ENERGETSKOG
SEKTORA U STRATEGIJU
JUGOISTONE EVROPE 2020
Mr.sc. Miroslav Kukobat, Regionalno Vijee
za Saradnju, BiH
3. PLANOVI RADA ENERGETSKE
ZAJEDNICE, PREUZETE I BUDUE
OBAVEZE BIH
Janez
Kopa, direktor Sekretarijata Energetske
zajednice, Be, Republika Austrija
ISKUSTVA REPUBLIKE
HRVATSKE U TRANSPOZICIJI EU
ZAKONODAVSTVA
Iskustva Republike Hrvatske u transpoziciji
regulative EU u domae zakonodavstvo prezentirao je
Prof.dr. Slavko Krajcar, u pozvanom uvodnom izlaganju.
4. ENERGETSKE POLITIKE I
USAGLAENOST OBAVEZA
REPUBLIKE HRVATSKE PREMA EU
ZAKONODAVSTVU, (pozvano izlaganje)
Prof.dr. Slavko Krajcar, Sveuilite u
Zagrebu, Republika Hrvatska
Iz izlaganja je posebno interesantno izdvojiti da je
u veoma kompleksnom i obimnom procesu pregovora sa
predstavnicima Evropske komisije, koji su do zakljuenja
35 poglavlja trajali 1261 dan, uestvovalo preko 150
predstavnika institucija, akademske i strune zajednice,
industrije i nevladinog sektora Republike Hrvatske.
REGIONALNE STRATEGIJE I AKCIONI

PLANOVI
Polazei od pretpostavke da e novi investicioni
ciklus u energetskom sektoru u zemljama Jugoistone
Evrope, radi nedovoljne veliine njihovih ekonomija,
zavisiti od regionalnih prioriteta (strategija i akcionih
planova) u ovoj sesiji prezentirani su faktori koji e
znaajno uticati na dinamiku razvoja energetike, a
posebno elektroenergetskog sektora, u BiH.
U izlaganjima je jo jednom istaknuta spremnost

meunarodnih institucija da podre proces transformacije
energetskog sektora u BiH zasnovanog na pravnoj
steevini, strategijama i akcionim planovima EU, posebno
uvaavajui regionalnu sektorsku saradnju. Meutim,
podcrtano je da BiH znaajno zaostaje u provoenju
obaveza koje je prihvatila u okviru Sporazuma o saradnji
i pridruivanju (SSP) sa EU, a posebno na osnovu
Sporazuma o Energetskoj zajednici (SEZ). Ukazano je da
je neprovoenje prihvaenih reformi (posebno vezano za
uspostavljanje konkurentskog trita mrenih energenata)
osnovni uzrok slabe zainteresovanosti meunarodnih
finansijskih institucija i privatnih investitora za ulaganje u
projekte modernizacije elektroenergetskog sektora u BiH.
Posebno su istaknuti izazovi koji stoje pred akterima iz
BiH u elektroenergetskom sektoru na implementaciji EU
Direktive o emisijama iz velikih loita.
5. ENERGETSKA STRATEGIJA
ENERGETSKE ZAJEDNICE
Mubera Biaki, Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH
6. UTICAJ JUNOG TOKA NA
ENERGETSKE POLITIKE U
JUGOISTONOJ EUROPI
Dr.sc. Nijaz Dizdarevi, Energetski Institut
Hrvoje Poar, Zagreb,Republika Hrvatska
7. GIZ AKTIVNOSTI U OBLASTI

ODRIVE ENERGIJE U BOSNI
I HERCEGOVINI I REGIONU
Brian K. Schjertzer, GIZ
Posebno je interesantno bilo izlaganje
(N.Dizdarevi) vezano za procjene izazova u realizaciji
projekta Junog toka sa aspekta njegove usaglaenosti
sa Direktivama EU.
IMPLEMENTACIJA DIREKTIVA EU U BIH

BiH je na osnovu SEZ prihvatila da u domae
zakonodavstvo izvri transpoziciju Direktiva EU (pravnu
steevinu) u oblasti mrenih energenata (elektrine
energije, prirodnog gasa i nafte). U izlaganjima u ovoj
sesiji predstavnici elektroprivrednih kompanija i institucija
BiH prezentirali su izazove u implementaciji preuzetih
obaveza kao i do sada implementirane aktivnosti.
8. PRILAGOAVANJE DIREKTIVAMA
EU I OBAVEZAMA BIH PREMA
ENERGETSKOJ ZAJEDNICI
Emir
Aganovi, Javno preduzee Elektroprivreda
BiH, Sarajevo, BiH
9. PRILAGOAVANJE DIREKTIVAMA
EU I OBAVEZAMA BIH PREMA
ENERGETSKOJ ZAJEDNICI
Miroslav Nikoli, Javno preduzee
Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg
Bosne, Mostar, BiH
10. IZAZOVI U IMPLEMENTACIJI
DIREKTIVE 2009/119/EC O NAMETANJU
OBAVEZE DRAVAMA LANICAMA
ZA ODRAVANJE MINIMALNE
ZALIHE SIROVE NAFTE I/ILI NAFTNIH
DERIVATA U BOSNI I HERCEGOVINI
Mr.sc. Boko Kenji, Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Opti zakljuak je da se u implementaciji
preuzetih obaveza znaajno kasni, da je evidentan zastoj
u provoenju reformi i da e primjena pojedinih standarda
EU zahtijevati znaajna finansijska sredstva
INVESTICIJE U ENERGETSKI SEKTOR U BIH

U izlaganju u ovoj sesiji analizirani su kljuni
faktori za donoenje odluka o investicijama u energetski
sektor sa aspekta stranih investitora.
11. ZATO NEMA VELIKIH ENERGETSKIH
INVESTICIJA NA BALKANU
Mile Srdanovi, IMPRO IMPEX d.o.o,
Mostar - Centar za obnovljive izvore
energije, Mostar,BiH

Kljuni zakljuak izlaganja je da je mali stepen
realizacije zapoetih projekata u elektroenergetski sektor
u regionu uglavnom posljedica slabo ureenog pravnog
sistema, netransparentnost procedura i izraeni nivo
korupcije prilikom priprema investicionih projekata.
srijeda 05. juni/lipanj

II Tematska oblast
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE - SOLARNA
ENERGIJA
UVODNO IZLAGANJE

Mr.sc. Alija Mujinagi, Dravna regulatorna komisija za
elektrinu energiju BiH, Tuzla, BiH
U ovodnom izlaganju A.Mujinagi je istakao
izraeni interes domaih i stranih investitora za ulaganja i
izgradnju FNE uprkos postojanju administrativnih barijera.
Cilj ove tematske sesije je bio da na jednom
mjestu okupi kljune uesnike, poevi od donosioca
odluka, investitora, proizoaa opreme, projektanata
kao i trgovaca FN opreme. S obzirom na broj i kvalitet
prezentacija kao i broj prisutnih uesnika zasigurno da je
ova sesija pobudila veliki interes.
FOTONAPONSKE ELEKTRANE (FNE)

REGULATORNI OKVIR ZA IZGRADNJU
FOTONAPONSKIH ELEKTRANA
Polazna pretpostavka za razvoj obnovljivih izvora
energije baziran na FNE je postojanje konzistentnog
regulatornog okvira za realizaciju investicija. U ovoj sesiji
su prezentirane aktivnosti koje su poduzele regulatorne
komisije u BiH na ureivanju pomenute tematike. Takoe
su prikazana i iskustva u realizaciji slinih projekata u
Jugoistonoj Evropi.
12. ISKUSTVA U GRADNJI FN ELEKTRANA
U REGIONU JUGOISTONE EVROPE
Dag Kralj MBA, Bisol grupa d.o.o, Republika
Slovenija
13. REGULATORNI OKVIR SOLARNA
ENERGIJA
Mr.sc. Ahmet Huki, Regulatorna komisija za
elektrinu energiju u Federaciji BiH, Mostar,
BiH
14. REGULATORNI OKVIR -SOLARNA
ENERGIJA
Gordana Mieta, Regulatorna komisija za
energetiku Republike Srpske, Trebinje, BiH
Opti zakljuak sesije je da postojanje regulatornog okvira predstavlja samo potreban ali ne i dovoljan
preduslova za razvoj sektora FNE. Definisanje politike

poticaja i usvajanje zakonske regulative predstavlja
kljuni faktor za razvoj ovog izvora obnovljive energije u
BiH.
potrebnih dozvola za izgradnju i prikljuak na mreu. U

BiH polazna iskustva ukazuju da su birokratske prepreke
najvei problem za realizaciju ovih investicija.
INTEGRACIJA OBNOVLJIVIH IZVORA

ENERGIJE U DISTRIBUTIVNU MREU
Fotonaponske elektrane koje se prikljuuju na
distributivnu mreu predstavljaju distribuirani izvor (DI)
elektrine energije. Integracijom DI mijenja se karakter
distributivne mrea (DM), koja postaje aktivna mrea. To
za posljedicu ima zahtjev za novim konceptima planiranja
razvoja i voenja u DM. Za realizaciju DM kao aktivne
mree neophodna je primjena novih tehnolokih rijeenja,
koja su zasnovana na informaciono-komunikacionim
tehnologijama. Koncept pametne mree i njegov razvoj
u DM u BiH prezentiran je u izlaganjima u ovoj tematskoj
sesiji.
21. PAMETNE MREE, PLANOVI EP BIH
Prof.dr. Mustafa Musi, Javno preduzee
Elektroprivreda BiH, Sarajevo, BiH
22. TEHNOLOGIJE ZELENE ENERGIJE U
TELEKOMUNIKACIJAMA
Dr.sc. Zlatan Begi, Melika Mekovi i Dr.sc.
Himzo Bajri BH Telecom d.d. , Sarajevo,
BiH
ISKUSTVA U REALIZACIJI INVESTICIJA U FNE

U prezentacijama iskustava u realizaciji projekata
izgradnje FNE istaknuti su kljuni aspekti uspjenosti
implementacije ovakvih projekata u zemljama lanicama
EU i poetna iskustva u BiH.
Opti zakljuak sesije je da bi bilo potrebno

uspostaviti saradnju izmeu elektroprivrednih i telekomunikacionih kompanija radi koordinacije razvojnih
15. PROFIL TVRTKE SOLVIS
planova u domenu pametnih mrea.
Jasmina Novak, SOLVIS d.o.o, Varadin,
Republika Hrvatska
III Tematska oblast:
16. SUNANE ELEKTRANE INVESTICIJA
ENERGETSKA EFIKASNOST
ZA BEZBJEDNU BUDUNOST
Metod kerjanec, Gorenje SOLAR,
ISKUSTVA U IMPLEMENTACIJI PROJEKATA
Republika Slovenija
ENERGETSKE EFIKASNOSTI
17. FN ELEKTRANA BIOTERME

Marjan Bezjak, E-projekt, Republika
Slovenija
18. PROFIL TVRTKE
IMAO ELECTRIC GROUP
Michal Girga, Republika Slovaka
19. PRVA FOTONAPONSKA

ELEKTRANA U TUZLI
Mia Lei, Sead Sijeri, SiconSas d.o.o.
Tuzla, BiH
Trokovi za energiju u BiH iznose preko 20% BNP

(preko 5 mld. KM u 2012.). Postavljeni cilj u nacrtu prvog
Akcionog plana energetske efikasnosti BiH za smanjenje
potronje energije od 9% do 2018. godine predstavljao
bi utedu od cca. 450 mil KM/god. Ovi podaci ukazuju
na vanost programa/projekata poveanja energetske
efikasnosti (EE) u BiH. U ovoj tematskoj sesiji predstavljeni
su rezultati aktivnosti na unaprijeenju EE u susjednoj
Hrvatskoj kao i polazna iskustva projekata poveanja EE,
koje implementiraju meunarodne agencije u BiH.
20. STANJE I PERSPEKTIVE OIE U BRKO

DISTRIKTU
Mujo Duri, Javno preduzee Komunalno
Brko, Distrikt Brko, BiH
Opti zakljuak tematske sesije je da je znaajna
prepreka za realizaciju investicija u FNE pribavljanje
23. NAUENE LEKCIJE IZ PROJEKATA

U REPUBLICI HRVATSKOJ
Prof.dr. Nenad Debrecin, Sveuilite u
Zagrebu, Republika Hrvatska
24. ENERGETSKA EFIKASNOT U

ZGRADARSTVU ISKUSTVA USAID 3E
PROJEKTA
Prof.dr. Duan Gvozdenac, USAID Projekat
3E
25. EMPIRIJSKI POKAZATELJI
MOGUNOSTI POVEANJA
U JAVNOM SEKTORU U BIH
Sinia Rodi, Sergej Batovanja, UNDP
BiHJasmina
26. PROJEKT ZAGEE: ZAGREB
ENERGETSKI EFIKASNI GRAD
Marijan Maras, Grad Zagreb, Republika
Hrvatska
Opti zakljuci tematske sesije su da su kljuni
faktori uspjeha programa/projekata EE: postojanje
sistemskog pristupa; ukljuenost krajnjih korisnika:
lokalnih zajednica, industrije i domainstava, odnosno
pristup odozdo od samog poetka planiranja; dostupnost
izvora povoljnih finansijskih sredstava; tehnike i
netehnike vjetine na promociji EE i implementaciji
konkretnih projekata.
ENERGETSKI MENADMENT
Energetski menadment (EM) predstavlja
sistematinu
primjenu
programa
kontinuiranog
unaprijeenja EE u lokalnim zajednicama i industriji. U
BiH primjena procedura EM je u zaetku. U ovoj sesiji
predstavljena su iskustva primjene EM u Sloveniji kao i
prezentacija inovativnih rijeenja koritenja izolacionih
materijala i informacionih tehnologija u upravljanju
procesima EM.
27. PRISTUPI ZA EFIKASNU
IMPLEMENTACIJU SISTEMA
UPRAVLJANJA ENERGIJOM
Mr.sc. Bogomil Kandus, UNIOR d.d.,
Republika Slovenija
28. SUPER THERM IZOLACIONI
MATERIAL 21. VIJEKA
Samir Zenianin, Smart Building d.o.o, BiH
29. EFIKASNO UPRAVLJANJE
ODNOSIMA SA KUPCIMA UZ POMO
MICROSOFT DYNAMICS CRM-a,
Mirad Magli, Microsoft BiH
Opti zakljuak sesije je da je potrebno inicirati
aktivnosti na uvoenju sistema EM (uz odgovarajue
certificiranje), posebno u industriji u BiH.
srijeda 05. juni/lipanj

IV Tematska oblast:
SAVREMENI TRENDOVI U TERMOENERGETICI I
RUDARSTVU
Ova sesija je okupila preko 70 uesnika i kroz odrane
prezentacije i aktivnu diskusiju pokazala da ugalj i njegovo
koritenje i dalje izaziva veliki interes. EU direktive koje
ureuju ovu oblast uvode ozbiljna ekoloka ogranienja
te zahtijevaju savremene pristupe u redukciji emisija kao
i tehnoloka unapreenja samog procesa energetske
transformacije.
TERMOELEKTRANE NA UGALJ
30. MOGUI PRISTUPI I MJERE ZA
REDUKCIJU EMISIJA U SKLADU
SA LCP DIREKTIVOM - PRIMJER
JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Dr. Anes Kazagi, Javno preduzee
31. TEHNIKA RJEENJA ZA RETROFIT/
MODERNIZACIJU ELEKTRANA NA
UGALJ - PRIMJERI BLOKA 6 TE TUZLA 230 MW I BLOKA 6 TE KAKANJ - 118 MW
Izet Delali, TE Tuzla, Javno
preduzee Elektroprivreda BiH
Hasan auevi, TE Kakanj, Javno
preduzee Elektroprivreda BiH, Sarajevo,
BiH
32. ISTE TEHNOLOGIJE
KORITENJA UGLJA NAJNOVIJA
DOSTIGNUA I PERSPEKTIVE
Prof.dr. Izet Smajevi, Javno preduzee
33. ISTRAIVANJE SAGORIJEVANJA
UGLJA ZA ISTIJU I EKONOMINIJU
PROIZVODNJU ENERGIJE NA BAZI
UGLJA - PRIMJER TESTIRANJA
SAGORIJEVANJA BOSANSKIH
UGLJEVA ZA TERMOELEKTRANE
JP ELEKTROPRIVREDE BIH
Dr. Anes Kazagi, Javno preduzee
34. ISKUSTVA TE GACKO
NAKON REVITALIZACIJE
SISTEMA OTPADNIH VODA
Dragan Jeremi, Termoelektrana Gacko, BiH
TEME IZ OBLASTI RUDARSTVA

35. PRESJEK TRENUTNOG STANJA
U ZAVISNIM DRUTVIMA
RUDNICIMA UGLJA
Senad Sarajli, Javno preduzee
36. HIDROENERGETSKO ISKORITENJE
RIJEKE RIBNICE IZGRADNJOM
MALIH HIDROELEKTRANA
NA IZLAZNOM TUNELU ZA
PREUSMJERENJE RIJEKE RIBNICE
Mirsad Jaarspahi, Rudnik mrkog uglja
Kakanj d.o.o., BiH
37. EKSPLOATACIJA UGLJA U ZAVRNIM
KOSINAMA METODA VISOKOG ELA
Dr.sc. Edin Lapandi, Javno preduzee
38. NAIN JAMSKE EKSPLOATACIJE
UGLJA METODAMA VISOKOG
ELA UZ POMO NAJNOVIJIH
SAVREMENIH TEHNOLOGIJA I MAINA
/ MODERN TRENDS IN COAL MINING
Jaromir kola, T MACHINERY, a.s.
Ratikovice, eka Republika
39. DIREKTIVE I STANDARDI
ZA SPREAVANJE
PALJENJA EKSPLOZIVNIH
ATMOSFERA U RUDNICIMA
Rafo Jozi, Udruenje za protueksplozivnu
zatitu ATEX, Tuzla, BiH
40. IDEJNI PROJEKAT INSTALACIJE
TERMALNIH SOLARNIH KOLEKTORA ZA
PRIPREMU TOPLE VODE U RMU BREZA
SA PROCJENOM TROKOVA I UTEDA
Suad osi, Rudnik mrkog uglja Breza,
BiH
41. SIGURNOST U RUDNICIMA
Dr.sc. Mevludin Delali, Rudnici uglja
Kreka d.o.o. Tuzla, BiH
Generalno se moe rei da ugalj kao energenat odnosno
njegova eksploatacija i koritenje u TE i dalje izaziva brojne
kontraverze. S obzirom na ulogu TE u elektroenergetskom
sistemu BiH, ugalj e zasigurno i u narednom periodu biti
interesantna tema i predmet strunih rasprava.
10
etvrtak 06. juni/lipanj

V Tematska oblast:
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE - BIOMASA ENERGETSKI RESURS
ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE

Biomasa kao energent ima najvee procentualno
uee u finalnoj potronji energije u BiH. Meutim,
istraivanja pokazuju da je energetski potencijal biomase
u BiH znatno vei od trenutno koritenog. U ovoj sesiji
predstavljeni su rezultati analiza potencijala biomase kao
i mogunosti njene intenzivne proizvodnje uzgajanjem
vjetakih uma brzorastuih vrsta.
42. BIOENERGETSKI PROJEKTI
KAO POKRETAI ODRIVOG
RAZVOJA JAVNOG I
INDUSTRIJSKOG SEKTORA U BIH
Prof.dr. Petar Gvero, Univerzitet u Banja
Luci, BiH
43. MOGUNOSTI KORITENJA
NIEVRIJEDNIH DRVNIH SORTIMENATA
Prof.dr. Muro Obuina, Mainski fakultet
Sarajevo, BiH
44. VJETAKE UME I INTEZIVNA
PROIZVODNJA BIOMASE
Haris Hadiali, Vision Consulting d.o.o, BiH
Zakljuci sesije su da je potrebno sistematino
pristupiti procjeni potencijala biomase, kao energenta, u
BiH i stratekom/zakonskom ureivanje njene efikasne
eksploatacije.
TEHNOLOGIJE I PROJEKTI ZA KORITENJE

BIOMASE
Trenutno se biomasa u BiH (i regionu) uglavnom
koristi kao ogrijevno drvo u domainstvima, sa veoma
malim stepenom efikasnosti. U prezentacijama u ovoj
sesiji fokus je bio na predstavljanju tehnologija efikasnog
koritenja biomase za sisteme daljinskog grijanja i
kogenerativne proizvodnje toplotne i elektrine energije.
45. FOSTER WHEELER CFB
TEHNOLOGIJA ZA KORITENJE
BIOMASE U PROIZVODNJI
TOPLOTNE I ELEKTRINE ENERGIJE
Dr. Vesna Barii-Coda Zabetta Razvojna
laboratorija Foster Wheeler, Finska
46. USAID STUDIJA DALJINSKOG

GRIJANJA NA BIOMASU U SRBIJI
Aleksandar Kovaevi, Oxford Energy
Institute, UK i nezavisni konsultant za
ekonomiju energetike, Beograd, Republika
Srbija
47. DALJINSKO GRIJANJE
NASELJA NA BIOMASU
Draen Lisjak, BIOMASA Rok Suhodolnik
s.p. Republika Slovenija
48. FINANSIRANJE PROJEKATA
U SEKTORU BIOMASA
Damir engi, Europska banka za obnovu i
razvoj (EBRD)
Zakljuak sesije je da postoje efikasne tehnologije koritenja biomase kao energenta kao i izvori za
finansiranje projekata razvoja ovog obnovljivog izvora
energije u BiH. Kljuni faktori uspjeha su dobra priprema
projekata i sistemsko rjeavanje koritenja biomase uz
razvoj adekvatne logistike i trita.
49. INTEGRACIJA VE U EES BIH

Mr.sc. Edina Aganovi, Nezavisni operator
sistema u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, BiH
50. MOGUNOST PRIMJENE
VEIH HIBRIDNIH SISTEMA
VODA-VJETAR U BIH
Prof. dr Elvir Zlomuica, Miralem ampara,
Emir Avdi, IMPRO IMPEX d.o.o, Mostar Centar za obnovljive izvore energije, Mostar,
BiH
51. PRILIKE BOSNE I HERCEGOVINE
U VJETROENERGIJI I
ISKUSTVA KORPORACIJE
Mirko Tunji, ACCIONA ENERGIA, Split,
Republika Hrvatska
52. VE MESIHOVINA
Dalibor Marini, Javno preduzede
Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg
Bosne, Mostar, BiH
53. IZAZOVI KORITENJA
VJETROPOTENCIJALA ZA
PROIZVODNJU ELEKTRINE ENERGIJE
NA VELIKIM NADMORSKIM VISINAMA
Mr.sc. Ajla Merzi, Javno Preduzee
VI Tematska oblast:
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
VJETROELEKTRANE I NJIHOVA INTEGRACIJA U
EES
U planovima razvoja elektroprivrednih kompanija
u BiH kao i planovima investiranja privatnih investitora
ulaganja u iskoritenje potencijala vjetroenergije
(izgradnja vjetroelektrana VE) zauzimaju znaajno
mjesto. Prema Indikativnom planu NOS-a BiH do 2022.
godine predviena je izgradnja preko 650 MW VE. U ovoj
tematskoj oblasti prezentirane su aktivnosti na pripremi
izgradnje prvih VE u BiH, iskustva stranih korporacija
u slinim investicijama u Hrvatskoj kao i ogranienja
instalisanih kapaciteta sa apekta integracije ovog
varijabilnog obnovljivog izvora u EES BiH.
54. MOGUNOST UEA DOMAE

PRIVREDE U PROJEKTIMA
VJETROELEKTRANA
Prof. dr Elvir Zlomuica, Miralem ampara,
Branko Grk IMPRO IMPEX d.o.o, Mostar Centar za obnovljive izvore energije, Mostar,
BiH
55. DIZAJN STRUKTURE PROPELERA
VJETROELEKTRANE
Prof. dr. Mehmed Behmen, Hodid Arnela
IMPRO IMPEX d.o.o, Mostar - Centar za
obnovljive izvore energije, Mostar, BiH
Opti zakljuak ove tematske sesije je da je
potencijal vjetroenergije znaajan i u BiH. Investicije
u izgradnju VE (najbre rastueg obnovljivog izvora
elektrine energije u EU) prvenstveno e zavisiti od
mogunosti finansiranja projekata, to e zavisiti od politike
i planova poticaja (feed-in tarifa) proizvodnji elektrine
energije iz ovog obnovljivog izvora. Zbog toga je istaknuto
da su usvajanje Akcionog plana razvoja obnovljivih izvora,
odgovarajuih zakonskih i podzakonskih akata (to su
obaveze koje je BiH preuzela prema SEZ) neophodni
preduslovi za investicije u izgradnju VE.
Prezentacije sa Energe 2013 raspoloive su na www.tuzlanskisajam.ba
11
A u nj
promovisanje odrive energetske budunosti
Godina energetske ekasnosti

Kantonu Tuzla
opinamaui Kantonu.
UKLJUI SE POSTUPAJ ODGOVORNO NE RASIPAJ ENERGIJU TEDI NOVAC !

D
sklopu Energetski
efikasne godine
u Kan
asopisUsavremene
energetike
UZ PODRKU
E
C
Vlada Tuzlanskog
Kantona
Banovii
eli
Doboj istok
Graanica
Gradaac
Kalesija
Kladanj
Lukavac
Sapna
fokusirati na na dvije aktivnosti: jedna je teh

F
uspostavljanju strukture za sistematsko
upravljanj
G
karaktera, sa ciljem podizanja javne svijesti.
Srebrenik
Teoak
Tuzla
ivinice
Empowered lives.
Resilient nations.
Tehnika pomo je zapoela imenovanjem osob
Godina energetsku
energetske
efikasnosti
efikasnost
(ovisno o veliini opine) k
u Kantonu
Tuzla na uspostavi pristupa sistematskog up
aktivnosti
USAID-ov projekat Ekonomija energetske efikasnosti (3E)
je zajedno sa UNDP-om i opinama Kantona Tuzla, kao
i Kantonom Tuzla odrao konferenciju kojom je oznaen
poetak aktivnosti Godine energetske efikasnosti
Kantona Tuzla.
U cilju aktivne promocije energetske efikasnosti, obnovljivih izvore energije i upravljanja energijom u javnim
zgradama i komunalnim sis-temima, trinaest naelnika
Kantona Tuzla i Premijer Kantona Tuzla potpisali su
Energetsku Povelju kojom se obavezuju na promovisanje
odrive energetske budunosti u njihovim opinama i
Kantonu.
U sklopu Energetski efikasne godine u Kantonu Tuzla,
USAID 3E e se fokusirati na na dvije aktivnosti: jedna
je tehnika asistencija opinama na uspostavljanju
strukture za sistematsko upravljanje energijom a druga,
edukativnog karaktera, sa ciljem podizanja javne svijesti.
energijom je process kontinuiranog praenja potr

pretjerana potronja energije, a sve u cilju sman
gdje graani, studenti i profesionalci mogu razmjenjivati
energiju. Prvi cilj je bio uspostava bazne potro
informacije i organizovati zanimljive prezentacije. Takoer,
dapostane
je u 2012.godini
EE rezultati
Info Centarsuepokazali
nastojati da
i mjesto gdje gotov
u javnom
sektoru
u Kantonu
Tuzla. Ovo
se energiju
susreu ponuda
i potranja
tehnologija
energetske
efikasnosti,
mjesto gdje kompanije
predstaviti
svoja
da se provoenjem
mjera mogu
energetske
efikasnosti
m
rjeenja i ostvariti kontakt sa moguim kupcima.
USAID 3
provoen
zgrada i
e kasni
primjeri
opinske
proprae
sluaja
projeka i
3E proj
Tehnika pomo je zapoela imenovanjem osoba ili

U planu je i odravanje kolskog asa Misli na sutra gdje
itavih timova zaduenih za energetsku efikasnost (ovisno
e se pojmovi energetske efikasnosti i obnovljivih izvora
o veliini opine) koji e biti pokretaka snaga naih
energije predstaviti naim najmlaim; obrazovne TV
aktivnosti na uspostavi pristupa sistematskog upravljanja
emisije i medijska kampanja samo su neke od planiranih
energijom. Upravljanje energijom je process kontinuiranog
aktivnosti. Podrka nedavno osnovanom Studentskom
praenja potronje da bi se otkrila i korigovala pretjerana
energetskom klubu Tuzla e biti glavni pokreta ovih
potronja energije, a sve u cilju smanjenja trokova koji
aktivnosti.
se odnose na energiju. Prvi cilj je bio uspostava bazne
znanjem i domaim iskustvom dopuniti oveCilj
radionice.
potronje energije u opinama i ovi rezultati su pokazali
USAID 3E projekta je napraviti sistematski pristup
da je u 2012.godini gotovo 5 miliona BAM potroeno
upravljanja energijom u jednom dijelu BiH koji e se kasnije
na energiju u javnom sektoru u Kantonu Tuzla. Ovo je
moi replicirati irom zemlje, kao i stvaranje pogodne
znaajan iznos koji potvruje da se provoenjem mjera
klime za investicije u oblasti energetske efikasnosti kroz
Pored tehnike
planirana
je sveobuhvatna
javna kampanja koja ukljuuje
energetske
efikasnosti podrke,
mogu ostvariti
znaajne utede.
edukaciju i informisanje graana o mogunostima ovih
uspostavu Info Centra za energetsku efikasnost
tehnologija.u Tuzli. Centar e biti sredite
USAID 3E e nadalje podrati opine u provoenju mnogih
mree Info
taaka
e biti
postavljene
energetskih
pregleda
zgradakoje
i pripremi
studija
izvodljivosti,
u svakoj
opini,
a sluit
kao mjesto
za
koje
e kasnije
biti koritene
kao e
praktini
primjeri na
trenizima
i
radionicama
za
opinske
slubenike.
Ovo
razmjenu informacija za graane koji e
e biti propraeno i analizama pretpostavljenog sluaja
imati na
raspolaganju
i pomo
od strane
uraenih
na osnovu
17 pilot projeka
implementiranih
od
strane
USAID 3E
projekta u BiH, koje
e bogatim znanjem
obuenih
energetskih
savjetnika.
EE
i domaim iskustvom dopuniti ove radionice.
Info Centar e biti i mjesto gdje graani,

Pored
tehnike podrke,
planirana je sveobuhvatna
studenti
i
profesionalci
mogu
javna kampanja koja ukljuuje uspostavu Info Centra
razmjenjivati informacije i organizovati
za energetsku efikasnost u Tuzli. Centar e biti sredite
zanimljive
Takoer,
EE
mree
Info taaka prezentacije.
koje e biti postavljene
u svakoj opini,
aInfo
sluit eCentar
kao mjestoe
za razmjenu
informacija
za
graane
nastojati da postane i
koji e imati na raspolaganju i pomo od strane obuenih
mjesto savjetnika.
gdje seEE Info
susreu
energetskih
Centar eponuda
biti i mjesto i
potranja
tehnologija
energetske
efikasnosti, mjesto gdje kompanije mogu predstaviti svoja rjeenja i ostvariti
12
kontakt
sa moguim kupcima.
REGULATORNI ASPEKTI IZGRADNJE JUNOG TOKA U ODNOSU NA

EU PRAVILA O UNUTARNJEM TRITU ENERGIJE I ZATITI TRINOG
NATJECANJA
Nijaz Dizdarevi
doc.dr.sc. i v.zn.sur.
Energetski institut Hrvoje Poar
Savska cesta 163
10000 Zagreb, Hrvatska
ndizdarevic@eihp.hr
1 Uvod
Formalno, Gazprom je privatno drutvo u kojem ruska
vlada ima kontrolirajui udio. Dri monopol nad izvozom
plina, to je praksa koju EU eli okonati. Sudjeluje s 8%
u ekonomskom obujmu i 20% u prihodu prorauna. Rije
je o najveem ruskom drutvu s trinom kapitalizacijom
u 2013. godini od 68 ($92) mlrd i jednom od najveih
svjetskih proizvoaa plina. Ima 16% svjetske
proizvodnje plina i pokriva barem 25% uvoza plina na
zapadnoeuropsko trite. Radi se o jednom od najveih
dobavljaa na EU unutarnjem tritu prirodnog plina, na
kojem planira dosegnuti 30%-tni udio u iduim godinama.
Namjerava poveati svoju dobavu plina Europi u 2013.
godini za 12% na 155 bcm (na 209 bcm u 2015.). Time
omoguuje Rusiji da koristi izvoz plina kao polugu u
geopolitikom manevriranju.
za stvaranje EU unutarnjeg trita prirodnog plina, a

pravilima o zatiti trinog natjecanja iz UFEU sprjeava
se zloporaba vladajueg poloaja i antitrust postupanje.
U kontekstu EU zakonodavstva, uskoro e se pojaviti vrlo
specifian problem - Gazpromov (i od ostalih partnera u
projektu) preferencijalni pristup plinskom transportnom
sustavu Junog toka za dugorone ugovore o dobavi
prirodnog plina po nejednolikim cijenama te ostalim
odredbama i uvjetima. Taj se problem moe pojaviti u
Hrvatskoj kao i u Bosni i Hercegovini u sluaju realizacije
plinskih transportnih cjevovoda koji bi se koristili u svrhu
prikljuenja plinskih transportnih sustava na teritoriju tih
zemalja s Gazpromovim Junim tokom na teritoriju Srbije.
Problem e trebati analizirati i u kontekstu regulatorne
certifikacije relevantnih operatora plinskih transportnih
sustava temeljem Treeg paketa.
S druge strane, EU ima bojazan od rastueg oslanjanja

na ruski prirodni plin i eli zaustaviti svoju ovisnost
o njemu, posebno imajui u vidu snagu Gazproma
kao ruskog dravno-kontroliranog drutva. Komisija
je zabrinuta nastavkom Gazpromovih cjevovodnih
projekata, posebno Junim tokom koji bi mogao poveati
ruski udio na EU unutarnjem tritu prirodnog plina. Juni
tok se smatra rivalom EU-podranom Junom plinskom
koridoru kojim bi se dobavljao plin iz Kaspijske regije u
Europu zaobilazei Rusiju. Rivalstvo izmeu Rusije i EU
u pogledu pristupa kaspijskim resursima ugljikovodika
se poveava, a sukob oko cijene plina s Ukrajinom,
tranzitnom zemljom za dobavu ruskog plina u EU, i dalje
postoji.
Navedeni se problem analizira u nastavku ovog lanka.

Najprije su osobitosti Junog toka razmotrene iz
perspektiva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, imajui
posebno na umu kaspijski plin kao stvarnu alternativu
ruskom prirodnom plinu. Nakon toga su prikazani stavovi
Komisije, fokusirajui se posebno na EU pravila o
unutarnjem tritu energije i EU pravila o zatiti trinog
natjecanja. Zatim se Juni tok stavlja u kontekst Treeg
paketa i trinog natjecanja, usporeujui ga sa slinim
sluajem iz prakse Europskog Suda pravde i uvodei
perspektivu naruavanja trinog natjecanja. Na kraju se
procjenjuje politika utvrivanja cijena ruskog prirodnog
plina s obzirom na EU zakonodavstvo.
S obzirom na realizaciju Junog toka, Gazprom je

suoen s brojnim potekoama u pogledu primjene EU
zakonodavstva, odnosno EU pravila o unutarnjem tritu
energije i EU pravila o zatiti trinog natjecanja. EU
zakonodavstvo se s jedne strane sastoji od Direktiva i
Uredbi iz Treeg paketa1 te s druge od pravila o zatiti
trinog natjecanja iz UFEU2. Trei paket sadri pravila
2 Juni tok
1
Trei paket, rujan 2009 (link)
2
UFEU - Ugovor o funkcioniranju Europske unije, konsolidirana verzija, 30. oujka 2010. (link)
Rusija je intenzivirala napore za diversifikacijom svojih

ruta za transport plina najveim kupcima u Europi kako
bi izbjegla ovisnost o nekim tranzitnim zemljama. Najprije
Sjeverni tok3 (kroz Baltiko more) i zatim Jui tok 4 5
3
Sjeverni tok, Gazpromova internetska stranica (link)
4 Juni tok, Gazpromova internetska stranica (link)
5 Juni tok, internetska stranica partnera u projektu
(link)
13
Slika 1 Juni tok - opcije ruta cjevovoda i njegovih odvojaka

(kroz Crno more; Slika 1) dijelovi su iste strategije koja
omoguuje izravno ugovaranje s kupcima u Njemakoj
(Sjeverni tok) i Italiji (Juni tok) te transport prirodnog
plina izravno prema njima bez ovisnosti o problematinim
tranzitnim zemljama poput Ukrajine (glavnog plinskog
cjevovodnog huba za EU).
Juni tok bi imao podmorsku i kopnenu sekciju cjevovoda.
Podmorska sekcija, po dnu Crnog mora od ruske do
bugarske obale (kroz turske vode), bi imala ukupnu duljinu
900 km, najveu dubinu preko 2,000 m i projektirani
kapacitet 63 bcm na godinu. Na kopnenoj je sekciji
sada aktualna samo sjeverozapadna ruta iz Bugarske.
Gazprom procjenjuje trokove izgradnje Junog toka na
preko 15 ($20) mlrd do 2017. godine. Financiranje e
se distribuirati meu partnerima proporcionalno njihovim
udjelima u projektu: 50% Gazprom, 20% ENI i po 15%
EdF i Wintershall Holding. Prema planu, 30% e platiti
partneri, a 70% e se pokriti kreditom. Svi su partneri vrlo
zainteresirani za realizaciju Junog toka, ali tek trebaju
analizirati sve detalje prije donoenja konane odluke o
investiranju (u 2013. godini).
Konana odluka o investiranju donosi se tek nakon
definiranja odreenog broja elemenata, posebno
utvrivanja konane rute, financijskog okvira i neophodnih
ugovora. Gazprom jo uvijek nije naruio cijevi niti je
organizirao polaganje cjevovoda te ne moe zapoeti
polaganje cjevovoda na podmorskoj sekciji prije 2014.
godine (najranije). Procjene utjecaja na okoli i drutvo
takoer moraju biti dovrene, to jo uvijek nije sluaj.
Pokuaji ubrzavanja realizacije Junog toka ne mogu
zaobii niti jednu obvezu koja se odnosi na EU pravila
o zatiti trinog natjecanja i zatiti okolia. Trenutno,
14
imajui u vidu injenino stanje, ruske izjave o ubrzavanju

realizacije Junog toka zvue preoptimistino.
3 Prikljuenje Hrvatske na Juni tok

U sijenju 2013. godine, Plinacro i Gazprom su potpisali
Akcijski plan za provedbu aktivnosti na realizaciji projekta
Juni tok na teritoriju Hrvatske od 2013. do 2016. godine.
Planom se predvia izgradnja cjevovoda, kao odvojka,
kapaciteta 2.7 bcm na godinu. Odvojak e ui iz Srbije u
Hrvatsku u Sotinu i nastaviti uzdu Janafovog naftovoda
u duljini od 100 km do Slobodnice, gdje e biti prikljuen
na postojei plinski transportni sustav u Hrvatskoj.
Nakon potpisivanja Plana, Plinacro i Gazprom trebaju
osnovati drutvo za zajedniki pothvat South Stream
Croatia (projektno drutvo) na paritetnoj osnovi do srpnja
2013. godine. Nakon toga, do rujna 2014. godine, ugovor
o transportu prirodnog plina treba biti zakljuen, idejno
rjeenje cjevovoda izraeno i tender za nabavu opreme
proveden. Do svibnja 2015. godine, tender za izvoaa
radova treba biti proveden. Radovi na odvojku trebaju
zapoeti u srpnju 2015. godine, a poetak njegovog
operativnog rada je planiran za prosinac 2016. godine.
Investicija je procijenjena na 60 ($81) mil. Vlastiti kapital
koji Plinacro treba unijeti u projektno drutvo iznosi 10
($13.5) mil. Projektno drutvo e financirati ostatak
potrebnih sredstava putem zajmova. Prema Planu,
Gazprom bi rezervirao cjelokupni kapacitet cjevovoda
u oba pravca dobave, ime bi doprinio poveanju
profitabilnosti investicije uz realizaciju zajamene stope
povrata na kapital u iznosu od 8% na godinu. To je ujedno
i sr problema analiziranog u ovom radu.
4 Prikljuenje Bosne i Hercegovine na

Juni tok
Bosna i Hercegovina trenutno ima samo jedan pravac
dobave prirodnog plina i to kroz samo jednu ulaznu toku,
iz Srbije (istona Bosna, u blizini Zvornika). 192 km dug
cjevovod nije osobito razvijen, a najvei kupci prirodnog
plina su koncentrirani na njegovom kraju. U zemlji nema
domae proizvodnje, zbog ega je preostao samo uvoz
iz Rusije, preko Ukrajine, Maarske i Srbije. Nema niti
skladinih kapaciteta, to oteava sigurnost opskrbe
plinom.
U rujnu 2012. godine, predsjednik Republike Srpske,
g. Milorad Dodik, potpisao je Memorandum o suradnji
s direktorom Gazproma, g. Alexeyem Millerom. Tim se
Memorandumom namjerava osigurati razvoj odvojka
Junog toka kroz Republiku Srpsku. Gas-Res6 (u
vlasnitvu Republike Srpske) i Gazprom oformit e
zajedniko drutvo u kojem bi 60% bilo u ruskom
vlasnitvu, a 40% u vlasnitvu Republike Srpske. Ukupna
investicija se procjenjuje na 200 ($270) mil i obuhvaa
punu plinofikaciju na teritoriju Republike Srpske.
Cjevovod bi se odvojio iz srbijanske sekcije Junog
toka te bi od ulaza prolazio kroz Bijeljinu i Posavinu do
Banja Luke (predvidivi poetak izgradnje u sijenju 2014.
godine). Brko Distrikt Bosne i Hercegovine je podrao
inicijativu prema kojoj bi se sekcija cjevovoda nalazila na
njegovom teritoriju. Do sada, Gazprom nije pregovarao o
proirenju kroz Federaciju Bosne i Hercegovine (ona e
procijeniti podrku realizaciji Junog toka nakon to on
postane predmetom razmatranja i odobravanja od strane
Vijea ministara Bosne i Hercegovine).
U lipnju 2013. godine, dunosnici Republike Srpske i
predstavnici Gazproma su slubeno potpisali Mapu puta
za energetske projekte vezane uz realizaciju Junog toka.
Mjesec dana kasnije, Vlada Republike Srpske usvojila
je Informaciju o realizaciji toke 3 iz Mape puta vezane
uz realizaciju plinskog cjevovodnog sustava u Republici
Srpskoj. Mapom puta se predvia izgradnja 325 km
sekcije Bijeljina-Banja Luka-Novi Grad i tri potencijalne
plinske termoelektrane u Banjoj Luci, Prijedoru i Bijeljini.
Planirani kapacitet cjevovoda je 3 bcm na godinu (2 za
Republiku Srpsku i 1 za Federaciju Bosne i Hercegovine).
Ministarstvo prostornog ureenja Republike Srpske
pripremilo je nacrt zakona lex specialis o eksproprijaciji
zemlje za potrebe realizacije Junog toka. Oekuje se da
e taj zakon biti upuen u proceduru usvajanja od strane
relevantne Skuptine u rujnu 2013. godine.
U lipnju 2013. godine, premijeri entitetskih vlada su
odrali sastanak na kojem su diskutirali plaanje starih
i predratnih dugovanja Bosne i Hercegovine Rusiji na
temelju potronje plina u vrijednosti od 77 ($104) mil.
6
Gas-Res je novooformljeno drutvo koje je odgovorno
za aktivnosti vezane uz realizaciju odvojka Junog toka na teritoriju Republike Srpske.
ini se da je plaanje tog dugovanja Gazpromu jedan od

preduvjeta za realizaciju odvojka Junog toka kroz teritorij
Republike Srpske.
U sluaju eventualne realizacije, ovaj bi odvojak imao
istu ulaznu toku kao i postojei te isti pravac dobave
kao i postojei, ali uz zaobilaenje Ukrajine. Nema jasne
indikacije o smislenosti realizacije Junog toka kroz
Republiku Srpsku, imajui u vidu da je u njoj potranja
za plinom gotovo nepostojea. Trenutno, Rafinerija
nafte Brod realno je jedini potencijalni kupac u Republici
Srpskoj. ini se da je Republika Srpska sklonija razvoju
325 km plinskog cjevovoda za opskrbu Rafinerije nafte
Brod u okviru Junog toka, nego izgradnji 4 km cjevovoda
u sluaju da se Bosna i Hercegovina prikljui posredstvom
Hrvatske.
5 Alternativa: plin iz Kaspijske regije

Komisija ne smatra Juni tok nainom odnosno
sredstvom za poboljanje sigurnosti opskrbe energijom
u EU, posebno zato to plin dolazi iz Rusije koja ve
jest njezin glavni dobavlja. Stoga Komisija podrava
Juni plinski koridor7 predvidivi pravac dobave plina u
Europu iz kaspijske regije, prvenstveno Azerbajdana8.
Pri tome su zemlje-lanice EU slobodne izabrati svoje
prioritetne infrastrukturne projekte, sve dok potuju EU
zakonodavstvo.
Svi europski projekti koji se razmatraju u okviru Junog
plinskog koridora oslanjaju se na plin iz Azerbajdana.
Meutim, ako Azerbajdan odlui prodavati svoj plin
Gazpromu, cijeli europski pristup Junom plinskom
koridoru e se raspasti. Eventualna odluka Azerbajdana
da proda svoj plin Gazpromu i Gazpromova odluka da
izgradi Juni tok uz maksimalni kapacitet negativno bi
utjecali na diversifikaciju zemalja dobave i dobavljaa u
Europi.
Gotovo sav plin se u Azerbajdanu proizvodi iz
podmorskih polja. Glavnina poveanja proizvodnje plina
u Azerbajdanu se ubudue oekuje od polja Shah Deniz,
koje je jedno od najveih otkrivenih nalazita plina u
posljednjih 20 godina. Polje Shah Deniz je smjeteno u
Kaspijskom moru, priblino 100 km jugoistono od Bakua.
Glavni izvor za Juni plinski koridor predstavlja polje
Shah Deniz II koje razvija Konzorcij Shah Deniz (ine ga
BP, Statoil, Total i azerski Socar). Procjenjuje se da to
polje sadri 1,200 bcm plina. Do 2025. godine, ukupna
koliina plina iz Shah Deniza mogla bi iznositi 40-50 bcm
na godinu. Dobava veine tog plina u Europu bi znaajno
poboljala sigurnost njezine opskrbe plinom.
7 Zajednika deklaracija o Junom plinskom koridoru,

13. sijenja 2011., internetske stranice Komisije (link)
8
Komisija i Azerbajdan potpisuju strateki plinski sporazum (IP/11/30, link)
15
Okosnicu Junog plinskog koridora init e TANAP9, kroz

Tursku. TANAP predlau Turska i Azerbajdan u ciju
povezivanja proirenog Junog kavkaskog plinovodnog
koridora kroz Gruziju s razliitim cjevovodima u EU.
Trokovi se procjenjuju na 5.6 ($7.5) mlrd, kapacitet na
31 bcm, duljina na 2,000 km i vrijeme izgradnje na 6 godina
(do 2017., iste godine kada bi Juni tok trebao proraditi
punim kapacitetom). TANAP je usklaen s poetkom
buenja na polju Shah Deniz II. Uz izgraen TANAP, plin
bi se s granice izmeu Turske i EU transportirao dublje
u EU kroz TAP10, na junoj ruti. TANAP i TAP bi po prvi
put uspostavili izravnu cjevovodnu vezu izmeu kaspijske
plinom u Jugoistonoj Europi, posebno u Albaniji, Crnoj

Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. TAP je potpisao
memorandume o razumijevanju s vladama Crne Gore i
Albanije te posebne sporazume s Plinacrom i BH-Gasom
kao operatorima plinskih transportnih sustava, u cilju
budueg proirenja cjevovoda.
Ministarska deklaracija vezana uz IAP12 je potpisana
25. rujna 2007. godine u okviru Energetske zajednice.
est godina kasnije, u lipnju 2013. godine, zamjenik
predsjedavajueg Vijea ministara Bosne i Hercegovine i
ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine sudjelovali
Slika 2 Ruta cjevovoda IAP

regije i EU, pribliavajui se na taj nain europskom cilju
izravne dobave plina iz Azerbajdana.
TAP je otvoren prema buduem proirenju kroz IAP11 (Slika
2). IAP e rezultirati poboljanjem sigurnosti opskrbe
9
TANAP - Trans Anatolian Gas Pipeline, projekt
zajednikog pothvata koji ine Socar (80%), Botas i Tpao.
10
TAP - Trans Adriatic Pipeline, projekt zajednikog
pothvata koji ine vicarski EGL, norveki Statoil i njemaki
E.ON Ruhrgas.
11
IAP - Ionian Adriatic Pipeline, prijedlog projekta plinskog cjevovoda koji ine Plinacro (Hrvatska) i BH-Gas (Bosna i
Hercegovina) te vlade Crne Gore i Albanije (link).
16
su na sastanku s ministrima vanjskih poslova Albanije,

Hrvatske, Grke, Italije i Crne Gore. Tada su potpisali
zajedniku izjavu s ciljem pruanja podrke realizaciji
projekta TAP i njegovog kasnijeg spajanja s projektom
IAP.
230 ($310) mil vrijedan IAP e poinjati u Fieru, Albanija,
prolaziti kroz Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu te zavravati
u Splitu, Hrvatska. U Fieru, IAP e biti spojen na TAP. TAP
i Ministarstvo ekonomije, trgovine i energetike Albanije
su potpisali memorandum o razumijevanju i suradnji na
12 Ministarska deklaracija o projektu Jonskojadranskog
plinovoda, Zagreb, Hrvatska, 25. rujna 2007. (link)
istraivanju mogunosti spajanja IAP-a na TAP. U Splitu,

IAP e biti spojen na postojei plinski transportni sustav
u Hrvatskoj. Dodatno, mogue ga je spojiti s drugom
plinskom infrastrukturom, ukljuujui Adria LNG terminal
na Krku, Hrvatska. IAP e biti dvosmjerni cjevovod duljine
516 km i kapaciteta 5 bcm na godinu.
TAP i IAP su izrazito vani za sigurnost opskrbe plinom
u Jugoistonoj Europi, i to ne samo zbog mogunosti
dobave kaspijskog plina u regiju koja je ve sada izrazito
ovisna o ruskom prirodnom plinu i stoga o samo jednom
dobavljau. Oni e praktiki povezati Jugoistonu Europu
i Italiju. U sluaju bilo kojeg poremeaja iz bilo kojeg
razloga (ukljuujui neraspoloivost turske anadolske
rute), injenica da postoji cjevovod koji spaja Grku i Italiju,
a koji ukljuuje IAP, znai da itava Jugoistona Europa
moe koristiti tu rezervnu opciju dobave. Plin moe biti
dobavljen iz Italije (reverznim tokom) ili ak iz sjeverne
Afrike u Italiju i Grku, odnosno u cijelu Jugoistonu
Europu kroz IAP.
Plin iz polja Shah Deniz II u Azerbajdanu e dovesti
do stvarne diversifikacije dobave plina u navedenim
zemljama Jugoistone Europe koje su trenutno ovisne
o uvozu plina iz Rusije. Iz perspektive Hrvatske i Bosne
i Hercegovine, TAP i IAP e omoguiti nadmetanje
meu plinovima i stvaranje trita prirodnog plina, to
su preduvjeti za smanjenje cijene plina. Druga prednost
se prepoznaje u meusobnom povezivanju tih zemalja
koje bi se tako mogle meusobno ispomagati, u sluaju
potrebe, kada doe do prekida dobave plina.
6 Stavovi Komisije
Komisija je ve najavila da e zasigurno pozdraviti svaki
novi plinski transportni cjevovod koji je u potpunosti
usklaen s EU zakonodavstvom, ukljuujui Juni tok,
te e u tu svrhu suraivati s promotorima/investitorima.
Meutim, Juni tok za Komisiju nema najvii prioritet u
EU13. Prema Komisijinom stavu, prioritet u EU je pronai
nove zemlje dobavljae i nove dobavljae te promovirati
nove rute14. Drugim rijeima, Komisija e na Juni tok
gledati kao na projekt koji e pomoi EU da diversificira
dobavne rute, ali koji nee dovesti do diversifikacije
zemalja dobavljaa ili dobavljaa - radi se o istom ruskom
prirodnom plinu koji prodaje Gazprom. Prioritet u EU
je diversificirati dobavljae. Stoga Komisija podrava
cjevovode koji za cilj imaju uvoz plina iz kaspijske regije i
trans-kaspijske cjevovode.
Rusija oekuje od EU da dodijeli Junom toku TEN-E15
status (projekt od zajednikog interesa kvalificiran
13 Govor povjerenika Oettingera na ceremoniji
posveenoj Junom toku (SPEECH/11/382, link)
14
KOMUNIKACIJA KOMISIJE o sigurnosti opskrbe
energijom i meunarodnoj suradnji - Energetska politika EU:
Angairanje partnera iza naih granica, COM(2011) 539 final,
Brisel, 7. rujna 2011. (link)
15 TEN-E - Trans-European Energy Networks, internetske stranice Komisije (link)
za EU pomo) u nadi da e projektu s tim statusom

banke posuivati novac po boljim uvjetima. Sjeverni tok
ima koristi od takvog tretmana. Ali, za Komisiju, Juni
tok nije kvalificiran, dok god nacrt projekta nije stavljen
na raspolaganje Komisiji. Rusija i zemlje kroz koje e
prolaziti Juni tok ve aktivno rade na dodjeli dravnog
statusa (projekt od dravnog znaenja). Odluke kojima
se Junom toku dodjeljuje takav status su ve donijete u
Bugarskoj i Maarskoj, a u Srbiji je odluka u fazi pripreme.
Rusija oekuje da sve zemlje donesu sline odluke, to
e initi osnovu za dodjelu TEN-E statusa Junom toku.
Ukoliko bi u svim zemljama Juni tok imao status projekta
od dravnog znaenja, Gazprom smatra da bi u tim
zemljama bilo jednostavnije:
povjeriti drutvima za zajedniki pothvat zadau
pruanja usluge od opeg interesa i
nametnuti drutvima za zajedniki pothvat obvezu
pruanja javne usluge.
Gazprom predlae nametanje odnosne obveze pruanja
javne usluge u obliku obveze izgradnje i pogona Junog
toka u svrhu sigurnosti opskrbe uz zadravanje sadanjeg
poslovnog modela (vertikalna integracija, rezervacija
punog kapaciteta, ne-regulirana tarifa). Izvjesna koliina
plina iz Junog toka bi se koristila za zadovoljenje potreba
u tim zemljama.
U tu svrhu, Gazprom nadalje predlae da mu se odobri
zadravanje prava na:
rezerviranje punog kapaciteta Junog toka za
transport plina koji dobavlja ruski osniva ili
njegovo ovisno drutvo (podrunica),
odobravanje odgovarajue tarifne metodologije
koja bi bila potpuno trokovno zasnovana i nediskriminirajua na pregovarakoj osnovi i
zadravanje sadanje dioniarske strukture kao
to je predvieno Meuvladinim sporazumom
tijekom cijelog razdoblja otplate koje je odreeno
studijom izvedivosti.
Sva tri gore navedena predloena prava Gazproma imaju
ozbiljne probleme u odnosu na EU pravila o unutarnjem
tritu energije i EU pravila o zatiti trinog natjecanja.
tovie, obveza pruanja javne usluge mora biti
dokazana u sljedeem: 1) pokazati da je obveza pruanja
javne usluge neophodna; 2) pokazati da je derogacija
proporcionalna; 3) pokazati da nema negativnog utjecaja
na interes EU; i 4) pokazati da nema ne-diskriminirajueg
pristupa za EU drutva koja se bave plinom. Sve je to
izrazito teko dokazati u svakoj od predmetnih zemalja.
Nadalje, svaka obveza pruanja javne usluge mora
biti dostavljena Komisiji, to znai da zemlje nemaju
diskrecijske ovlasti u pogledu obveze pruanja javne
usluge nego one moraju biti usklaene na razini EU.
17
Za Komisiju, Juni tok je i nadalje u vrlo ranoj fazi razvoja

na teritoriju EU. Komisija prati medijske izvjetaje, ali
nitko od njezinih strunjaka kao niti povjerenik za energiju
jo nije vidio plan u kojem bi bilo jasno navedeno gdje
Juni tok poinje, u koju toku isporuuje plin, kojom
se rutom transportira plin, gdje Juni tok zavrava te je
li uope rije o ruskom prirodnom plinu. Stoga Komisija
smatra da je Juni tok jo uvijek u FEED16 fazi. U toj
toki, sve informacije koje su generirali partneri u Junom
toku moraju biti stavljene na jedno mjesto i konana ruta
odobrena. tovie, jo uvijek nema procjene utjecaja na
okoli koja je neophodna za pokretanje radova. Iskustva
Sjevernog toka i Nabucco projekta su pokazala da takav
postupak moe trajati vie godina. EU zakonodavstvo
u FEED fazi zahtijeva izvoenje brojnih zadaa koje
ukljuuju dobivanje svih neophodnih suglasnosti i
odobrenja od svakog regulatora u svakoj zemlji kroz koju
e prolaziti cjevovod, kao i od same Komisije.
Zemlje-lanice EU u kojima e se graditi Juni tok su
tek nedavno od Komisije zatraile pruanje podrke
u cilju stvaranja koordinirane pozicije zemalja-lanica
EU kako bi EU imala jedinstveni stav. To je razmotreno
na sastanku koji je povjerenik za energetiku odrao s
relevantnim nadlenim ministrima krajem 2012. godine.
Komisija je zatim krenula s koordiniranjem pripreme,
prvenstveno s usklaivanjem Junog toka s EU pravilima
o unutarnjem tritu energije, zatiti trinog natjecanja,
procjeni utjecaja na okoli i javnoj nabavi. Komisija je
postavila rok zemljama-lanicama EU u pogledu isporuke
svih relevantnih ugovora koji su do sada zakljueni (do
16. veljae 2013. godine) i obavijestila ih da e nakon
isporuke trebati 9 mjeseci za procjenu i izjavu vlastite
pozicije.
Detaljni plan cijele konane rute mora najprije biti
dostavljen Komisiji koja e nakon toga provesti postupak
odobrenja sudija utjecaja na okoli. Te studije moraju biti
izraene u svakoj od zemalja-lanica EU koje su u pitanju.
Istodobno, zatrait e se i procjena prekograninog
utjecaja, uz sudjelovanje drugih susjednih zemalja-lanica
EU. Savjetovanja u pogledu studija trebaju biti provedena
uz sudjelovanje zainteresirane javnosti i ovlatenih tijela
u svim zemljama-lanicama EU koje su u pitanju. Sve to
moe uzeti i vie od godinu dana. tovie, podmorska
sekcija cjevovoda koji ulazi u Bugarsku predmet je EU
studije utjecaja na okoli radi osiguranja usklaenosti s
Direktivama na tom podruju.
U sluaju nedostatne transpozicije i/ili primjene, Komisija

je obvezna pokrenuti postupke protiv zemalja-lanica
EU (Sekretarijat Energetske zajednice protiv Ugovornih
stranaka Energetske zajednice), zahtijevajui od njih
potpunu primjenu EU zakonodavstva. Time se osigurava
stvaranje jedinstvenog EU trita energije, ukljuujui i
Ugovorne stranke Energetske zajednice.
U kontekstu EU zakonodavstva, dravne regulatorne
agencije, u suradnji s Komisijom, e morati procijeniti
sukladnost poslovnih i regulatornih modela realizacije
Junog toka kao plinskog infrastrukturnog projekta s EU
pravilima o unutarnjem tritu energije i EU pravilima o
zatiti trinog natjecanja. Kao plinski transportni cjevovod
s obiljejima interkonektora, Juni tok e morati postati
predmetom EU pravila o unutarnjem tritu energije (Trei
paket) kao i EU pravila o zatiti trinog natjecanja, na
teritoriju EU i Ugovornih stranaka Energetske zajednice.
To znai da e Juni tok biti obvezan:
dozvoliti pristup bilo kojoj zainteresiranoj strani
vezano uz transport relevantne koliine plina
(svima e morati biti dozvoljena predbiljeba,
unutar EU, za kapacitet cjevovoda prema nediskriminirajuim uvjetima),
uspostaviti sustav transportnih tarifa reguliranih
od strane dravnih regulatornih agencija u svakoj
tranzitnoj zemlji, ak i ako presedan iz Nabucco
projekta moe dozvoliti jedinstveni reim
transportne tarife (tarife koje se naplauju moraju
biti regulirane od strane dravnih regulatornih
agencija u predmetnim zemljama) i
uvesti reverzni tok barem u dijelovima koji se ne
nalaze u podmorskim sekcijama (reverzni tokovi
moraju biti tehniki ostvarivi u sluaju hitnosti, to
svakako poveava konane trokove realizacije
projekta).
Neke zemlje-lanice EU su ve sklopile bilateralne
sporazume s Rusijom, to djelomino moe biti u
kontradikciji s navedenim naelima. Ako se to pokae
tonim, te zemlje-lanice EU e svejedno morati primijeniti
EU pravila o unutarnjem tritu energije i uskladiti
meuvladine sporazume s EU zakonodavstvom.
Trei paket17 predstavlja kamen temeljac EU pravila o

unutarnjem tritu energije. Njegove Direktive i Uredbe
koje se odnose na prirodni plin stupile su na snagu
u zemljama-lanicama EU 3. oujka 2011. godine. U
Energetskoj zajednici, one moraju biti transponirane do 31.
prosinca 2014. godine (Drugi paket je ve transponiran).
Osim tretmana plinskog interkonektora u trinim

uvjetima, EU zakonodavstvo je posebno osjetljivo na
investicije u plinske transportne sustave iz treih zemalja.
Te se investicije obvezno procjenjuju u okviru certifikacije
operatora plinskih transportnih sustava18. Svaki operator
plinskog transportnog sustava mora biti certificiran od
strane dravne regulatorne agencije koja pri tome mora
usko suraivati s Komisijom. U postupku certifikacije,
posebna se pozornost mora posvetiti primjeni odredbi
o razdvajanju operatora plinskog transportnog sustava
s obzirom na sudjelovanje subjekata iz treih zemalja u
plinskoj transportnoj infrastrukturi. Svaki sluaj takvog
16
FEED - Front End Engineering and Design
17 Trei paket, internetske stranice Komisije (link)
18 Certifikacija operatora prijenosnog/transportnog sustava, internetske stranice Komisije (link)
7 Trei paket
18
sudjelovanja privui e pozornost Komisije i Agencije za

suradnju energetskih regulatora, ukljuujui i predmetni
(Gazprom i Juni tok).
U svojstvu uvara Ugovora, Komisija e procijeniti Juni
tok kao predmet primjene EU zakonodavstva na isti nain
kao i sve ostale energetske infrastrukture koje se grade
na teritoriju EU. Te se infrastrukture moraju uskladiti s
EU pravilima o unutarnjem tritu energije i EU pravilima
o zatiti trinog natjecanja, kao i s EU pravilima o
zatiti okolia i javnoj nabavi. Sa stajalita primjene EU
zakonodavstva, irelevantno je radi li se o glavnoj ruti ili
o odvojku, jer primjena mora biti jednolika na svakom
segmentu Junog toka u EU.
u europski plinski transportni sustav. No, konkretnog

slubenog zahtjeva za izuzeem od odreenih odredbi
iz pravila jo uvijek nema. Gazpromu to postaje ozbiljno
pitanje za Sjeverni tok, budui da njime ve sada isporuuje
plin europskim kupcima. Ta mjera posebno utjee na
operiranje OPAL i NEL plinskim transportnim cjevovodima
koji su dio Sjevernog toka. Gazpromu je upitno tko treba
preuzeti odgovornost za gubitak investicija i mogui slom
dobave plina kupcima u EU.
8 Gazpromov zahtjev za preferencijalnim

pristupom Junom toku
EU pravila o unutarnjem tritu energije predviaju

mogunost ishoenja izuzea od primjene pravila pod
specificiranim uvjetima. Zahtjevi za izuzeem moraju se
tretirati na fer nain u odnosu na prethodno odobrena
izuzea. No, izuzea se mogu odobriti samo pod
odreenim uvjetima i uvijek su predmet pojedinane
procjene sluaja. Komisija je nedavno najavila da EU
pravila o unutarnjem tritu energijom omoguuju izuzea
ukoliko su ispunjeni odreeni uvjeti19. Nadalje, spremna
je interpretirati EU zakonodavstvo na pragmatian nain
i stupiti u diskusiju s Gazpromom o izuzeima temeljem
Treeg paketa.
Do sada zakljueni meuvladini sporazumi i bilateralni

ugovori vezani uz realizaciju Junog toka kao i osnovana
drutva za zajedniki pothvat se temelje na istom naelu
- osnivanje drutva za zajedniki pothvat u svakoj
predmetnoj zemlji na paritetnoj osnovi uz Gazpromovo
rezerviranje cijelog kapaciteta u oba smjera. No,
rezerviranje cijelog kapaciteta, u naelu, nije dozvoljeno ni
na glavnoj ruti kao niti na odvojcima. Do sada predstavnici
predmetnih zemalja nisu obavjetavali Komisiju o statusu
projekta, to je nadalje otealo iskazivanje njezine pozicije
na jasan i nedvosmislen nain u kontekstu nadzora nad
primjenom EU zakonodavstva. Komisija e inzistirati na
rjeenju usklaenom s EU zakonodavstvom.
Gazprom moe zatraiti izuzea za Sjeverni tok i Juni

tok od primjene EU pravila o unutarnjem tritu energije
(Trei paket) na temelju kojih se kompetitorima odobrava
pristup infrastrukturi (pristup tree strane), ureuje
odvajanje opskrbe/trgovine plinom od operiranja plinskim
transportnim sustavom i utvruju tarife od strane dravnih
regulatornih agencija. Prema miljenju Rusije, Trei
paket obeshrabruje Gazprom u pogledu investiranja u
plinske transportne cjevovode (i skladita plina) budui
da drugima dodjeljuje pristup njegovoj infrastrukturi.
Gazprom nije voljan dozvoliti pristup tree strane svojim
plinskim transportnim cjevovodima, a pogotovo ne
Junom toku.
Poslovni i regulatorni modeli realizacije prikljunih

cjevovoda na Juni tok, koji su i interkonektori, moraju biti
usklaeni s EU zakonodavstvom, neovisno o rezoniranju
poslovnih banaka zainteresiranih za podravanje
realizacije ovog ili slinih projekata. Zajameno koritenje
punog kapaciteta cjevovoda tijekom odreenog razdoblja
je standardna poslovna praksa koju takve banke trae
kao vrstu instrumenta osiguranja. Slina situacija
se javlja na tritu elektrine energije kada je rije o
financiranju izgradnje elektrana. Od ukljuenih partnera,
kao instrument osiguranja, komercijalne banke trae
zakljuivanje dugoronog ugovora o otkupu elektrine
energije s elektroprivredom ili vladajuim sudionikom na
tritu. Ta praksa ograniava trino natjecanje i Komisija
inzistira na njezinom odbacivanju20 21.
U sluaju odobrenja, izuzea sadre odreeni broj

uvjeta meu kojima je najznaajniji taj da se izuzea od
pristupa tree strane moraju ograniiti na najvie 50%
od najveeg dozvoljenog ukupnog tehnikog godinjeg
kapaciteta. Preostali kapacitet treba uiniti raspoloivim
treim stranama. Gazprom smatra da logika Komisije
vodi prema izgradnji plinskih transportnih cjevovoda s
dvostruko veim kapacitetom od potrebnog za transport
planirane koliine. Istodobno, u ime Treeg paketa, druga
polovica cjevovoda e biti prazna budui da plin od treih
strana nee biti fiziki raspoloiv.
Dobavljajui tritu neophodni plin na granicama
EU, Gazprom sada vie ne moe planirati koritenje
adekvatnih transportnih kapaciteta za isporuku te koliine
u toke isporuke kada plin mijenja vlasnika i injektira se
19 Izuzea za nove infrastrukture (2004-2011) u
elektrinoj energiji i plinu, internetske stranice Komisije (link)
Koritenje punog kapaciteta cjevovoda uobiajeno jami

druga strana u projektu (Gazprom) na temelju prethodno
zakljuenih dugoronih ugovora o isporuci plina i njegovoj
potranji. Zainteresiranost trita tek treba testirati, barem
u Hrvatskoj, a ak i u potpunosti provedeno testiranje
ne predstavlja osnovu za rezervaciju punog kapaciteta.
Rezervacija punog kapaciteta vodi prema moguem
naruavanju mnogih odredbi EU zakonodavstva.
Naruavanje je vezano uz preferencijalni pristup plinskom
20 Komisija zahtijeva od Maarske okonanje dugoronih
ugovora i vraanje dravnih potpora od proizvoaa elektrine
energije (IP/05/1407, link) (IP/08/850, link) (IP/10/470, link)
(N691/2009, link) (IP/01/1077, link)
21 Komisija zahtijeva od Poljske okonanje dugoronih
ugovora i odobrava kompenzacijsku shemu za njihovu zamjenu
(IP/05/1455, link) (IP/07/1408, link) (odluka, link)
19
transportnom sustavu za potrebe realizacije dugoronih

ugovora o isporuci prirodnog plina prema nejednolikim
cijenama i ostalim uvjetima i odredbama. Nadalje, u okviru
certifikacije operatora plinskog transportnog sustava,
neophodno je uzeti u obzir sudjelovanje subjekata iz
treih zemalja. Naruavanje odredbi EU zakonodavstva
predmet je postupaka i kazni.
Sluaj C-17/0322 Europskog Suda pravde i pripadna
Odluka od 7. lipnja 2005. godine23 ine osnovu za
razrjeavanje preferencijalnog pristupa mreama za
prijenos/transport elektrine energije/prirodnog plina
prema EU zakonodavstvu. U navedenom sluaju, Sud
je odluio o usklaenosti preferencijalnog pristupa
prijenosnim kapacitetima, koji je odobrila dravna
regulatorna agencija, s EU pravilima o unutarnjem
tritu elektrine energije i to za uvoz elektrine energije
temeljem dugoronih ugovora koji su k tome zakljueni
prije stupanja pravila na snagu. Stoga je ovaj sluaj
izrazito indikativan za Gazpromov preferencijalni pristup
transportnim kapacitetima interkonektora na Juni tok.
Rezoniranje Suda da dodjela preferencijalnog tretmana
ugroava prijelaz iz monopolistikih i fragmentiranih trita
u otvorena i kompetitivna trita, to je suprotno ciljevima
EU pravila o unutarnjem tritu elektrine energije, takoer
je primjenjivo i na sektor prirodnog plina24. Ograniavanje
kretanja prirodnog plina kroz europske mree sprjeava
nastanak trinog natjecanja koje se razvija ulaskom
novih igraa i ugroava uspjeh otvaranja trita. U slovu
i duhu, presuda Suda je stoga primjenjiva na dodjelu
preferencijalnih kapaciteta za transport i distribuciju
prirodnog plina. Kao i u sektoru elektrine energije, samo
je prioritetna dodjela kapaciteta za prijenos/transport i
distribuciju neusklaena s EU pravilima o unutarnjem
tritu energije. Prema presudi Suda, dugoroni ugovori
o isporuci nisu per se nedozvoljeni. tovie, u sektoru
prirodnog plina, EU pravila o unutarnjem tritu energije
priznaju vaenje dugoronih ugovora dok god su oni
usklaeni s EU pravilima o zatiti trinog natjecanja.
Na temelju sluaja C-17/03 zakljuuje se da, u naelu,
Gazprom ne moe stei pravo na (prioritetni) preferencijalni
pristup plinskom transportnom sustavu, ak niti ako je
nositelj realizacije ovog infrastrukturnog projekta. U naelu,
operatori plinskih transportnih sustava grade plinske
interkonektore na temelju otvorenog pristupa, odnosno
u skladu s naelom reguliranog pristupa tree strane.
Komisija i Agencija za suradnju energetskih regulatora
samo iznimno i temeljem propisanih kriterija odobravaju
izuzea od tog naela kao i izuzea od primjene odredbi
o razdvajanju operatora plinskog transportnog sustava.
22 Zakon sluajeva Suda pravde, Sluaj C-17/03 - VEMW
i ostali (link)
23 Presuda Suda pravde u sluaju C-17/03 od 7. lipnja
2005. (link)
24
RADNI DOKUMENT KOMISIJE o Odluci C-17/03 od
7. lipnja 2005. godine Europskog Suda pravde: Preferencijalni
pristup transportnim mreama, 26. travnja 2006. (link)
20
Ta se izuzea odobravaju na temelju unaprijed poznatih

kriterija i samo ukoliko postoji veliki rizik da bez njih takav
interkonektor ne bi bio realiziran.
EU promie samo one investicije u znaajne nove
interkonektore koji istodobno osiguravaju pravilno
funkcioniranje EU unutarnjeg trita prirodnog plina
i poboljavaju sigurnost opskrbe plinom. To znai
da je, u fazi planiranja projekta, neophodno testirati
zainteresiranost trita prirodnog plina i primijeniti
pravila o upravljanju zaguenjima na interkonektorima
ukoliko je zainteresiranost trinih sudionika vea od
fiziki raspoloivog kapaciteta interkonektora. Pravila
moraju biti zasnovana na trinim naelima, a veinom
su aukcijskog tipa. Stoga, u svrhu zakljuenja dugoronih
ugovora o isporuci prirodnog plina, Gazprom ne moe
raunati na preferencijalni pristup vezano uz koritenje
interkonektora. Ta je praksa naputena u EU, a njezino
ponovno javljanje predmet je pokretanja postupka.
9 EU pravila o unutarnjem tritu energije

i Gazprom
Komisija prioritetno nastoji ojaati primjenu EU pravila
o unutarnjem tritu energije, prvenstveno Trei paket,
i odluna je u stvaranju unutarnjeg trita energije bez
prepreka. Vjeruje da e usvajanje Treeg paketa omoguiti
EU smanjenje svoje ovisnosti o ruskom prirodnom plinu i
poveanje kompetitivnosti na unutarnjem tritu energije.
Trei paket namee dobavljaima plina ogranienja
u pogledu vlasnitva nad transportnom cjevovodnom
infrastrukturom u EU i poziva na razdvajanje prekoncentriranog vlasnitva. Prema Treem paketu, Rusija
moe biti primorana na prodaju dijelova svoje transportne
cjevovodne mree u EU, to se posljednjih godina trai u
okviru liberalizacije trita prirodnog plina. EU energetski
regulatori diskutiraju Trei paket, pored ostalog, sa svojim
ruskim sugovornicima.
Prema miljenju Rusije, Trei paket je ve due vrijeme
u problemima. Inicijalni prijedlog je doivio odreene
izmjene, dozvolivi pojedinim zemljama-lanicama EU
alternativne opcije. Rusija spominje primjer Litve, koja je
prema rijeima Rusije odabrala najstriktniji oblik kojim se
iz ruske perspektive namee nacionalizacija imovine. U
stvari, Litva je odabrala model vlasnikog razdvajanja s
rokom primjene do kraja 2014. godine. Prema miljenju
Rusije, EU zakonodavstvo teti tritima i kupcima budui
da su glavna drutva koja su ukljuena u realizaciju
infrastrukturnih projekata sada spremna investirati
samo u one projekte koji e zajameno biti izuzeti od
odredbi Treeg paketa, a to nisu samo drutva u ruskom
vlasnitvu. Rusija to predstavlja kao indikaciju da takav
skup pravila ugroava svekolike interese.
Europske drave konzistentno rade na stvaranju
zajednikog trita prirodnog plina, diversifikaciji opskrbe
i usvajanju odluka koje, prema miljenju Rusije, nisu
uvijek usklaene sa svojim glavnim partnerima i nisu

uvijek ispravne, sa stajalita meunarodnog prava. U tom
kontekstu, Rusija esto citira lanak 34 Sporazuma o
partnerstvu i suradnji izmeu EU i Rusije, koji je na snazi
od prosinca 1997. godine: Stranke e u najveoj moguoj
mjeri nastojati izbjei poduzimanje bilo kojih mjera
ili akcija kojima bi se ugrozili uvjeti za osnivanje ili rad
drutava u odnosu na stanje zateeno prije potpisivanja
Sporazuma.
No, Komisija je miljenja da se Trei paket mora primijeniti
na svakog operatora koji eli biti osnovan u EU, bez obzira
na njegovu porijeklo, te da Rusija ne bi trebala smatrati
da se on koristi protiv nje. tovie, Komisija smatra da je
Trei paket dobar za Rusiju u smislu da se njime integrira
trite energije na strani EU. Rusija moe imati koristi od
prilika koje se otvaraju na donjoj poslovnoj strani, obzirom
da se tamo stvara predvidiva okolina te da na strani EU
vie nije potrebno raditi s 28 razliitih zakonodavstava,
ve samo s jednim.
Unato tim koristima, Gazprom je bio protiv usvajanja
Treeg paketa. Zauzimao je stav da EU pravila o
unutarnjem tritu energije, koja su izraena u svrhu
osnaivanja prava na pristup tree strane njegovim
cjevovodima kojima se transportira plin u Europu, mogu
postati uzrokom poduzimanja pravnih koraka ako ih
Komisija nastavi primjenjivati kao oblik pritiska na zemljeizvoznice poput Rusije. Prema Gazpromu, EU pravila o
unutarnjem tritu energije koja propisuju da proizvodnja,
transport i prodaja prirodnog plina moraju biti odvojeni i
otvoreni treim stranama blokiraju dobavljaima pristup
tritu, umjesto da ga otvaraju.
Gazprom je ozbiljno razmatrao mogunost pokretanja
pravnih koraka protiv Komisije ako bi Rusija ocijenila
prestrogima odredbe kojima se kompetitorima dozvoljava
pristup Gazpromovim cjevovodima i trai njihovo
razdvajanje od proizvodnje. Gazprom je smatrao da su
plinska polja bez cjevovoda bezvrijedna te vjerovao da se
nametanje razdvajanja sukobljava s pravom vlasnitva.
Zbog ta dva razloga, Gazprom je vjerovao da EU riskira
ulazak u stanje bez infrastrukture i bez prirodnog plina,
ako Komisija ode predaleko.
No, neto kasnije, Gazprom ipak poinje analizirati
raspoloive opcije za reformiranje svoje imovine u
EU u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz Treeg paketa te
izbjegavanja antitrust postupaka od strane Komisije.
Planirana promjena obuhvaa formiranje dva Gazpromova
drutva radi prodaje prirodnog plina kupcima u EU
umjesto postojeeg jednog. Smatra se da bi to pomoglo
Gazpromu da izbjegne tube za oteavanje slobodnog
protoka plina u EU.
Sada Gazprom prodaje plin u EU putem svog drutva
Gazprom Export. To drutvo je 100%-tni vlasnik drutva
Gazprom Germania GmbH koje u vlasnitvu ima
Gazpromovu imovinu u Europskim zemljama, ukljuujui
britanski Gazprom Marketing & Trading Ltd, vicarski
Gazprom Schweiz AG i dionice u drutvima Wingas i

Wintershall. Gazprom planira izbjei postupke od strane
Komisije formiranjem dva drutva 1) infrastrukturno
drutvo Gazprom Storages & Transport i 2) komercijalno
drutvo Trading GMT Holding. Prvo drutvo bi obuhvatilo
Gazprom Germania GmbH, skladita plina i transportne
mree, dok bi se drugo bavilo prodajom plina. Jo uvijek
je nejasno gdje e nova drutva biti registrirana: u UK,
vicarskoj ili Luksemburgu. Ako nova drutva budu
registrirana u vicarskoj, tada e biti u mogunosti
izbjegavati provjere od strane razliitih EU tijela.
10 EU pravila o zatiti trinog natjecanja i

Gazprom
Komisija je nedavno objavila otvaranje istrage sumnjivih
Gazpromovih antikompetitivnih praksi na tritu, traei
od Rusije potivanje ne samo EU pravila o unutarnjem
tritu energije nego takoer i EU pravila o zatiti trinog
natjecanja (posebno EU pravila o antitrust ponaanju)
te obustavljanje prakse nuenja izrazito razliitih cijena.
Komisija trai da cijena uvoza ruskog prirodnog plina
mora biti identina irom EU. To je posebno zasmetalo
Rusiji kao vladajuem dobavljau prirodnog plina u EU.
Gazprom je uzvratio optubom na raun EU da na njega
vri politiki pritisak u cilju smanjenja cijene.
U rujnu 2011. godine25, Komisija je poduzela nenajavljene
inspekcije u prostorijama drutava aktivnih na podruju
opskrbe, transporta i skladitenja prirodnog plina u vie
zemalja-lanica EU, uglavnom u Srednjoj i Istonoj
Europi. Komisija je navela 8 drava Poljsku, eku,
Slovaku, Maarsku, Bugarsku, Estoniju, Latviju i Litvu
kao trita na kojima su utvreni dostatni elementi za
otvaranje antitrust istrage protiv Gazproma26. Dodatne
drave mogu kasnije biti ukljuene u istragu ako se pojave
novi elementi.
Ova antitrust istraga se ne bavi samo velikim domaim
igraima nego i njihovim dobavljaima na gornjoj razini.
Istraga je motivirana Komisijinom sumnjom da predmetna
drutva primjenjuju antikompetitivu praksu na podruju
opskrbe prirodnim plinom koja je suprotna EU pravilima
o antitrustu ili da su u posjedu informacija relevantnih za
takvu praksu. Komisija razmatra uvjete koje primjenjuje
Gazprom, a koji mogu oteati diversifikaciju opskrbe u
pogledu koritenja infrastrukture te izolirati postojeu ili
buduu infrastrukturu.
Istraga se ne odnosi ni na jedan specifini projekt, ve
se posebno fokusira na gornju razinu, gdje unilateralno
ili putem sporazuma trino natjecanje moe biti oteano
ili odgoeno. Komisija sumnja na iskljuujue ponaanje,
poput fragmentiranja trita, prepreka pristupu mrei,
prepreka diversifikaciji opskrbe te moguem iskoritavanju
25 Komisija potvruje nenajavljene inspekcije u sektoru
prirodnog plina (MEMO/11/641, link)
26 Postupak protiv Gazproma (IP/12/937, link) (39816,
link)
21
u obliku ekscesivnih cijena. Svako od tih ponaanja

moe biti suprotno EU pravilima o antitrustu kojima se
zabranjuje zloporaba vladajueg poloaja i restriktivna
poslovna praksa koja moe utjecati na trgovinu meu
zemljama-lanicama EU (lanci 102 i 101 UFEU).
Istodobno, Komisija istrauje i sumnje u antikompetitivno
ponaanje meu dobavljaima na gornjoj razini.
Komisija sumnja da Gazprom zlouporabljuje svoj
vladajui poloaj na tritu prirodnog plina na gornjoj
razini u zemljama-lanicama EU koje se nalaze u
Sredinjoj i Istonoj Europi, to je suprotno lanku 102
UFEU. Postupanje u primjeni ove odredbe definirano je
Uredbom o antitrustu27, koju mogu primjenjivati Komisija
i dravne agencije za zatitu trinog natjecanja u
zemljama-lanicama EU. Komisija istrauje sljedee
tri Gazpromove sumnjive antikompetitivne prakse u
Srednjoj i Istonoj Europi:
1) Gazprom je podijelio trita prirodnog plina,
oteavajui slobodan protok plina meu
zemljama-lanicama EU. Nedostatak pristupa
tree strane efektivno uzrokuje pojavu
monopolistikih opskrbnih kanala.
2) Gazprom je sprijeio diversifikaciju opskrbe
prirodnim plinom. Jedna od posljedica take-orpay odredbe jest da se njome ne dozvoljava
preprodaja vika plina.
3) Gazprom je nametnuo ne-fer cijene svojim
kupcima, povezujui cijenu prirodnog plina
s cijenom nafte (naftna indeksacija cijene
prirodnog plina). Te veze seu desetljeima
unatrag, ali su danas zastarjele zbog natjecanja
meu plinovima.
Takvo ponaanje, ako se potvrdi, sprjeava trino
natjecanje te uzrokuje poveanje cijena i naruavanje
sigurnosti opskrbe. U konanici, ono teti kupcima u EU.
Sada, Gazprom ima izbor izmeu dvije opcije:
Prvo, Gazprom moe odabrati odupiranje koje e
rezultirati velikim kaznama iza kojih e uslijediti
graanski postupci za prekomjernu naplatu, to
e nadalje rezultirati gubitkom povjerenja kupaca
u vrijeme kada se plin moe dobaviti i iz drugih
pravaca. To moe razoriti Gazpromov cijeli
poslovni model. Sluaj se zbog odupiranja moe
jako oduiti do konane presude, ali se gubitak
povjerenja skupa s odbijanjem kupaca da potpiu
nove ugovore moe pojaviti jako brzo. ini se
da je taj proces ve poeo. Taj se izazov nadalje
moe viestruko uveati. Druge zemlje iz Srednje
i Istone Europe mogu zapoeti svoje vlastite
regulatorne i graanske postupke; i
27 UREDBA VIJEA (EC) br. 1/2003 od 16. prosinca
2002. godine o primjeni pravila o trinom natjecanju iz lanaka
81 (101) i 82 (102) UFEU (link)
22
Drugo, alternativu odupiranju Gazprom moe

pronai u traenju nagodbe, to e zasigurno
ukljuivati ne samo smanjenje cijena (ak i povrat
nekih prethodnih naplata) nego i mijenjanje
svih postojeih ugovora. Takva odluka moe se
donijeti samo na najvioj politikoj razini, gdje
je zapravo ve poela promocija alternativnog
izvora ekonomske snage Rusije kroz Rosneft.
No, Gazprom se ne otpisuje.
Za trite energije, stvarno se znaenje ovog sluaja
nalazi u formalnom okonanju ugovorne veze izmeu
cijena nafte i plina. Ta se veza odnedavno ionako prekida,
ali ako sud zakljui da su naftno indeksirani ugovori o
isporuci prirodnog plina nezakoniti zato to ignoriraju
stvarnost suvremenih trita prirodnog plina, tada e
taj efekt biti dublji i globalan. Svaki postojei ugovor o
isporuci prirodnog plina tada moe biti otvoren za ponovno
pregovaranje, a vrijednost cjelokupne proizvodnje i rezervi
plina moe se nai na udaru globalnog spot trita. Rije
je o velikom koraku, zbog kojeg bi vrijednost mnogih
proizvoaa prirodnog plina bila odjednom i iznenada
izmijenjena, odnosno naruena.
Takav bi potez zaista uinio ovaj sluaj najznaajnijim
antitrust sluajem u posljednjem desetljeu. On bi takoer
postao najznaajniji antitrust sluaj u energetici koji se
pojavio od sluaja Standard Oil Company of New Jersey
v. US28 (sluaj koji je doveo do cijepanja monopola koji je
imao Standard Oil Company prije gotovo jednog stoljea).
Odmah nakon otvaranja formalnog postupka, nastupio
je predsjednik Rusije i izdao dekret29 kojim efektivno
blokira Komisiju u prikupljanju neophodnih informacija od
Gazproma tijekom istrage. G. Vladimir Putin je potpisao
Izvrni nalog o mjerama za zatitu interesa Rusije u
inozemnim ekonomskim aktivnostima ruskih pravnih
subjekata.
11 Cijena ruskog prirodnog plina

Rusija je proizvela priblino 510 bcm prirodnog plina
u 2011. godini, a priblino 60% od toga prodano je na
domaem ruskom tritu. Rusija koristi etverostupanjski
cjenovni sustav za prirodni plin: dva stupnja za domae
kupce, jedan za bive sovjetske republike i jedan za
svoje europske kupce. Rusija ve dugo ograniava
domae cijene prirodnog plina, to je praksa naslijeena
iz sovjetske ere. Trenutno, Rusija naplauje izmeu 55
($75) i 72 ($97) za 1,000 kubinih metara na domaem
tritu, pri emu kuanstva i lokalni subjekti poput kola i
bolnica plaaju manje, a industrijski subjekti vie. Veina
bivih sovjetskih republika plaa 150 ($200), a Europa
260 ($350) do 407 ($550) za 1,000 kubinih metara.
Zbog mjera koje omoguuju domaim kupcima plaanje
28 Standard Oil Co. of New Jersey v. US - 221 U.S. 1
(1911), US Supreme Court Centre (link)
29
Predsjednik Rusije, Izvrni nalog o mjerama za zatitu
interesa Rusije u inozemnim ekonomskim aktivnostima ruskih
pravnih subjekata, 11. rujna 2012. (link)
samo dijela cijene koju plaaju strani kupci, ruska drutva

koja se bave plinom - prvenstveno Gazprom - financijski
pate.
U mnogim je sluajevima oito da Rusija prodaje svoj
prirodni plin u inozemstvu temeljem politikih cijena.
Bjelorusija, koja je u bliskim odnosima s Rusijom,
plaa 76 ($103) za 1,000 kubinih metara, a Ukrajina
308 ($416) za 1,000 kubinih metara. U usporedbi sa
zemljama izvan EU, Ukrajina plaa veliku cijenu za ruski
prirodni plin. Ona iz Rusije uvozi priblino 2/3 prirodnog
plina koji sama troi i pokuava postii cijenu od 185
($250). tovie, njemaki RWE prodaje ruski prirodni
plin u Ukrajinu, zaraunava proviziju i unato dodatnim
tranzitnim taksama za preusmjeravanje ruskog prirodnog
i Poljska), tri su velike uvoznice ruskog prirodnog plina

- Njemaka, Francuska i Poljska. Njemaka i Italija imaju
povlatene odnose s Gazpromom i dobivaju najbolje
cijene. Paradoksalno je da zemlje koje su geografski
blie Rusiji, poput bive sovjetske republike Litve, plaaju
dvostruko veu cijenu od Njemake.
Gazprom nikada slubeno ne otkriva cijene prema kojima
isporuuje plin pojedinanim europskim zemljama.
Komisija je viekratno pokuala, do nedavno bezuspjeno,
dobiti od zemalja-lanica EU sve uvjete njihovih ugovora
s Gazpromom. Podaci o cijenama plina za inozemne
kupce su se rijetko pojavljivali, uglavnom tijekom nekog
plinskog konflikta i rata. Izvan tih incidenata, vrlo je
malo bilo poznato o cijenama ruskog prirodnog plina.
Slika 3 Gazpromove prodajne cijene u 21 europskoj zemlji (1. veljae 2013. godine)
plina iz Njemake kroz Poljsku u Ukrajinu taj je prirodni
plin jo uvijek 20% jeftiniji od Gazpromove isporuke u
Ukrajinu.
Komisija smatra da se cjenovna politika Gazproma mora
promijeniti, jer on ne moe selektivno tretirati kupce u
razliitim zemljama-lanicama EU. Od 6 najveih zemaljalanica EU (Njemaka, Francuska, UK, Italija, panjolska
Ono to je bilo poznato jest da Gazprom prodaje plin

europskim zemljama po odvojenim ugovorima, prema
cijeni koja je obino vezana uz naftu i fluktuira zajedno
s cijenom nafte uz kanjenje od priblino 6 mjeseci.
Poetna cijena u ugovoru se odreuje pojedinano, od
sluaja do sluaja. Zemlje bez alternativnog dobavljaa
moraju platiti najvie. Cijena takoer ovisi o kupljenoj
koliini - jeftinije je isporuiti milijarde kubinih metara na
23
godinu kroz cjevovod nego transportirati male koliine.

Konana cijena ukljuuje trokove upumpavanja.
No, od listopada 2012. godine situacija se dramatino
mijenja zahvaljujui stupanju na snagu odluke30 koja
omoguuje Komisiji ukljuivanje u sporazume izmeu
zemalja-lanica EU i treih zemalja (Rusija). Njome se
trai bolja koordinacija i vea konzistentnost u vanjskim
odnosima EU s treim zemljama, ukljuujui Rusiju.
Odluka daje Komisiji pravo na ulaganje veta na sve
sporazume koji nisu usklaeni s EU zakonodavstvom
te omoguuje Komisiji pruanje podrke zemljamalanicama EU pri postavljanju njihovih zahtjeva u
sluajevima poput onog iz 2010. godine kada je podrala
poljski zahtjev za pristupom poljskoj sekciji Jamalskog
plinskog transportnog cjevovoda koji je dijelom u
vlasnitvu Gazproma.
Zemlje-lanice EU su obvezne podnijeti Komisiji, unutar
tri mjeseca od stupanja navedene Odluke na snagu, sve
postojee bilateralne meuvladine sporazume s treim
zemljama. Komisija nakon toga ima devet mjeseci za
obavjetavanje predmetnih zemalja-lanica EU u sluaju
da njezina prva procjena ukae na sumnju u usklaenost
s EU zakonodavstvom (EU pravilima o unutarnjem tritu
energije i EU pravilima o zatiti trinog natjecanja). Tri
mjeseca nakon donoenja navedene Odluke, 1. veljae
2013. godine, prodajne cijene Gazproma u 21 europskoj
zemlji (bez baltikih drava) po prvi su puta otkrivene31.
Detalji plinskih ugovora, ukljuujui cijene i koliine plina
koji Gazprom prodaje europskim zemljama, neslubeno
su objavljeni u novinama bliskim Gazpromu (Slika 3).
Prosjena cijena plina za kupce u europskim zemljama
na kraju prvog polugodita 2012. godine iznosila je 306
($413.1) za 1,000 kubinih metara. Gazprom predvia
smanjenje prosjenih cijena u 2013. godini za skoro 14%
na 267 ($360), ali uz poveanu koliinu prodanog plina
za 8%. U pet zemalja, cijena je bila vea od 370 ($500).
Makedonija, 100% ovisna o ruskom prirodnom plinu,
kupuje najskuplji plin po 418 ($564) za 1,000 kubinih
metara. Poljska je druga s cijenom od 389 ($525.5), a
Bosna i Hercegovina trea s 381 ($515.2). Hrvatska nije
prikazana s obzirom da od 2010. godine kupuje plin iz
Italije.
12 Zakljuak
Plinske krize iz 2006., 2008. i 2009. godine primorale su
Europu - posebno EU - na stvaranje okvira koji bi izolirao
kontinent od slinih buduih udara. U cilju smanjenja
ovisnosti o ruskom prirodnom plinu, EU je primijenila tri
strategije na dravnim i meudravnim razinama:
30 ODLUKA br 994/2012/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEA od 25. listopada 2012. o uspostavljanju mehanizma za razmjenu informacija o meuvladinim sporazumima
izmeu zemalja-lanica EU i treih zemalja na podruju energetike (link)
31
Izvestia, 1. veljae 2013. (link)
24
1) EU je usvojila skup politika radi uklanjanja

monopola velikih drutava, posebno Gazproma,
na EU unutarnjem tritu prirodnog plina. Trei
paket trai razdvajanje mrenih operacija od
kompetitivnih djelatnosti u prirodnom plinu.
EU zakonodavstvo se primjenjuje u zemljamalanicama EU iz Srednje i Istone Europe,
posebice u baltikim dravama, ime se ublaava
Gazpromova vladavina nad svim dijelovima
opskrbnog lanca. Komisijina istraga Gazpromove
monopolistike prakse jasan je primjer pritiska
EU na Rusiju s regulatorne strane.
2) EU je promovirala tehnoloki i politiki investicije
u alternativne opcije ruskom prirodnom plinu.
Ubrzana realizacija LNG terminala teorijski
omoguuje pomorskim zemljama poveanje
energetske neovisnosti, a Komisiji daje vei
prostor u pregovorima s Gazpromom i Rusijom u
vezi s cijenama i razdvajanjem.
3) EU je podrala integraciju unutarnjeg trita
prirodnog plina postaje kroz realizaciju
meudravnih
interkonektora. Taj
aspekt
liberalizacije u EU umanjuje Rusiji mogunost
kreiranja pojedinanih energetskih strategija
za razliite zemlje. Na primjer, Gazprom nudi
popuste na cijenu plina u Bugarskoj u cilju
ubrzavanja realizacije Junog toka, ali odrava
cijene velikima u baltikim dravama kao sredstvo
politikog pritiska. Jedinstveno regionalno trite
u Srednjoj i Istonoj Europi ve pokazuje rezultate
u pogledu izoliranja od cjenovnih i koliinskih
diferencijala.
Te promjene na EU unutarnjem tritu prirodnog plina
predstavljaju izazov za Rusiju koja pokuava odrati
vitalne tokove prihoda na temelju izvoza prirodnog plina
uz zadravanje politike prednosti koju ima zahvaljujui
tome to je glavni dobavlja strateke robe za EU. Svi
novi plinski transportni cjevovodi moraju se tretirati na
temelju Treeg paketa, posebno kada je rije o izuzeima,
pristupu tree strane, tarifama i ostalom. Gazprom
e veinom biti pod utjecajem zahtjeva za vlasnikim
razdvajanjem s obzirom da je aktivan u svakom dijelu
opskrbnog lanca (na donjoj, srednjoj i gornjoj razini).
Gazprom e vjerojatno takoer morati potivati EU pravila
o unutarnjem tritu energije kao i EU pravila o zatiti
trinog natjecanja. U tom e se kontekstu procijeniti
poslovni i regulatorni modeli realizacije Junog toka, to
e zasigurno biti od velikog znaenja za dobavu ruskog
prirodnog plina u Europu. Hrvatska i Bosna i Hercegovina
e kroz primjenu Treeg paketa morati slijediti EU rjeenja
koja e rezultirati iz procjene poslovnih i regulatornih
modela realizacije Junog toka.
Studentski energetski klub Tuzla

U sklopu godine energetske efikasnosti Kantona Tuzla,
osnovan je Studentski energetski klub Tuzla, kao
sastavni dio Strunog udruenja za solarnu energiju
u BiH ENERGA SOLAR. Klub ima za cilj pruanje
dodatne prakse studentima Univerziteta u Tuzli iz oblasti
obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, kao i
pruanje mogunosti za usavravanje dodatnih vjetina
koje e studentima koristiti po zavretku studija. Svjesni
injenice da su sadanji izvori energije nestabilni i da
zagauju okolinu, te da e isti prije ili kasnije presuiti,
studenti ele uz pomo kluba da promoviu obnovljive
izvore energije i rade na poboljanju energetske
efikasnosti svega onoga to nas svakodnevno okruuje.
Studentski energetski klub Tuzla, na ovaj nain bie nit
koja e povezati fakultete Univerziteta u Tuzli, SUSE
Energa solar, CRP Tuzla i sve one organizacije lokalnog i
globalnog nivoa koje ele ulagati novac u svrhu promocije
obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.
S tim u vezi, planirana je odreena aktivnost svaki
mjesec, a prvi veliki projekat Studentskog energetskog
kluba Tuzla bie Solarno drvo Panonica. Uz pomo
Solarnog drveta koje e biti postavljeno na kompleksu
Panonskih jezera, a koje e izgledom posjeati na palmu,
pokuat e se probuditi svijest kod ire javnosti i na taj
nain promovisati energetska efikasnost i obnovljivi izvori
energije. Elektrina energija koja se ovim putem dobije iz
Sunca, mogla bi se koristiti na mnogo naina, a neki od
njih, prezentirat e se putem ovog projekta. Ovaj projekat
lanovi SEC-a implementirat e uz pomo strunog

osoblja CRP-a, SUSE ENERGA SOLAR i Univerziteta u
Tuzli. Takoer, po prvi put na Panonskim jezerima u Tuzli,
bie mogue vidjeti neke osnovne podatke kao to su
temperatura vode i zraka, salinitet vode, broj posjetitelja,
tano vrijeme i sl. , a sve to uz pomo LED displeja koji
e biti privren na Solarno drvo i koji e se napajati uz
pomo Solarne energije.
Jedna od aktivnosti Studentskog energetskog kluba
Tuzla, koja e se realizovati uz saradnju sa kolegama
iz Banja Luke bie svakako motivisanje studenata u
drugim gradovima BiH u cilju formiranja Energetskih
klubova i u tim gradovima. Time bi bilo omogueno
formiranje Energetske mree studentskih klubova, pa bi
se studentima pruilo mnogo vie prostora za sticanje
iskustva koja bi razmjenjivali sa kolegama irom BiH.
Takoer, planirani su i EKO vikendi na nekim za studente
zanimljivim lokacijama gdje bi se organizovala takmienja
iz pomenutih oblasti, a pobjedniki idejni projekti financijski
i implementacijski pomogli.
Studentski energetski klub Tuzla, prvenstveno e se
finansirati putem projekata, te uz pomo domaih i stranih
organizacija. Tu posebno treba spomenuti nesebinu
podrku USAID 3E projekta koji takoer za cilj ima
promociju EE i OIE.
25
RIZIK POSLOVANJA ELEKTROPRIVREDNIH PREDUZEA

Dr.sc. Suad Halilevi, vanredni profesor*
Dr.sc. Izudin Kapetanovi, redovni profesor*
*Univerzitet u Tuzli, Fakultet elektrotehnike, Franjevaka 2, 75000 Tuzla
Uvod
Trino poslovanje elektroenergetskog sektora donijelo
je niz nedoumica i izazova upravljakim strukturama
elektroenergetskih kompanija. Pored potrebe da se iz dana
u dan pravi raspored angairanja pojedinih elektrana, do
tada uzimajui u obzir samo stanja ispravnosti agregata,
raspored odravanja i zahtjeve operatora sistema, sada
se namee i potreba za izraunavanjem i upravljanjem
rizika cjelokupnog poslovanja, obuhvatajui tehnike i
ekonomske aspekte rada proizvodnog dijela imovine, ali
isto tako i drugih vrijednosti preduzea.
Upravljanje rizikom je centralno pitanje u ininjerstvu,
biznisu i drugim ljudskim aktivnostima [1]. Kod
monopolski regulisanog elektroenergetskog sektora
postojalo je znatno manje neizvjesnosti, nego kod onog
trino-konkurentno orijentisanog. Elektroenergetski
sektor baziran na monopolu omoguava relaksirani rad
elektroenergetskog preduzea, bez velike izloenosti
riziku kod planiranja, ininjeringa i drugih radnih procedura.
Rad elektroenergetskih preduzea na konkurentnom
tritu nosi neizvjesnosti i rizike. Razliiti uesnici u
elektroenergetskom sektoru imaju razliite interese i na
drugaije naine vide rizike. Rizici se u poslovanju bilo
kojeg preduzea, pa i elektroprivrednog, uvijek svode na
mogunost financijskog gubitka, u razliitim varijantama,
od onog vezanog za godinji financijski gubitak, do
gubitka u povjerenje kupaca i dobavljaa opreme, koji se
onda svodi na dugoroni financijski gubitak.
Rizik proizilazi iz neizvjesnosti. Pojam neizvjesnosti
predstavlja sumnju u sposobnost da se neto predvidi
(procijeni), da se procijene budui rezultati sadanjih
aktivnosti, na poslovnom, financijskom, bezbjednosnom,
kadrovskom i marketinkom planu. Termin neizvjesnost
opisuje stanje miljenja. Termin rizika opisuje potencijalne
promjene u buduim rezultatima dananjih aktivnosti.
Kada je rizik prisutan, rezultati dananjih aktivnosti ne
mogu biti procijenjeni sa izvjesnou. Znaenje rizika prije
svega zavisi od konteksta u kojem se nalazi. Temeljnu
notaciju za rizik ini funkcija okolnosti pod (ili u) kojima je
jedan ili vie rezultata dananjih aktivnosti mogu. Rizik
je takoer vezan za odluivanje. Tamo gdje ne postoji
neizvjesnost ne postoje ni alternative, tj. ne postoji ni rizik.
Odluke koje donose upravljake strukture elektroprivrednih
preduzea utiu na rezultate dananjih aktivnosti, a
26
osiguranjem tih odluka mogu se smanjiti tetni uticaji

neizvjesnosti na krajnji eljeni rezultat. Dakle, moe se
jedino govoriti sa sigurnou o neizvjesnosti [2]-[9].
ta je upravljanje rizikom i zato je vano

Upravljanje rizikom je pokuaj identificiranja, a zatim
upravljanja opasnostima (prijetnjama) koje mogu imati
ozbiljan uticaj na poslovanje preduzea. Generalno,
upravljanje rizikom obuhvata [10]:
pregled aktivnosti u preduzeu,
identificiranje potencijalnih opasnosti,
vjerojatnosti njihovog dogaanja, te
preuzimanje odgovarajuih akcija, za smanjenje,
ako ne i eliminiranje potencijalnih opasnosti.
Postoje subjektivni i objektivni uzronici rizika. Subjektivni
uzronici rizika prvenstveno se skrivaju u nesposobnosti
radnika (na razliitim nivoima), koji obuhvataju:

pogrene odluke u investicijama (dugorone

posljedice),
pogrene odluke u kadrovskim promjenama

(kratkorone i dugorone posljedice),
nerazumijevanju lokalnih i globalnih promjena

(kratkorone i dugorone posljedice).
Objektivni uzronici rizika prvenstveno se skrivaju u

loem poslovnom okruenju (drutva s visokim rizikom
poslovanja), koji obuhvataju:

lou bezbjednosnu situaciju,
sporo i loe sudstvo,
korupciju,
komplicirane zakone poslovanja.
Vrlo vaan korak u procesu upravljanja rizikom jeste

provoenje procjene rizika. Preduzee treba regularno
preduzimati sveobuhvatnu procjenu potencijalnih
rizika kojima je izloeno. Takva procjena treba se
provoditi najmanje dva puta u godini dana, s timom
osoblja preduzea koje predstavlja sve kljune funkcije
u preduzeu. Taj tim treba biti proiren sa dva do tri
vanjska saradnika, ekspertima upravljanja rizikom koji
poboljavaju bazu znanja i na stol postavljaju vie
dodatnih varijanti borbe s rizikom.
Procjena rizika treba biti paljivo i metodiki provedena,
te dokumentirana. Glavnu ulogu u instaliranju zatite od
rizika ima uprava. Ona je zaduena za briljivo strateko
planiranje i uinkoviti nadzor poslovanja, ime se blisko
pribliava svojoj misiji u preduzeu u ostvarenju njegove
vizije. Razliita pravila poslovanja i regulacije uvjetovale
su da upravljanje rizikom postane jednom od praksi
upravljanja, isto tako kao i praksa upravljanja financijama
i objektima (upravljanje portfolijom).
U aspekt upravljanja rizikom ukljuila se i Internacionalna
organizacija za standardizaciju (ISO 31000 Risk
Management), koja identificira sljedee principe
upravljanja rizikom:

kreiranje vrijednosti,
ukljuenosti u cijeli organizacijski proces,
sastavni dio odluivanja,
jasnog adresiranja neizvjesnosti,
sistematinosti i struktuiranosti,
spektrom neizvjesnosti. Na stolu onih koji odluuju nalazi

se izbor mogunosti, sa vrijednostima rizika svake od
njih. Time je upravljanje rizikom proaktivan proces, ne kao
upravljanje krizom, odnosno rjeavanje problema.
Upravljanjem rizika gleda se u naprijed, kako bi
preduzee u budunosti bilo to vie, ako ne i potpuno,
zatieno od nepovoljnih kretanja na polju financija,
regulacija i drugih razliitih poslovnih turbulencija.
Upravljanje rizikom je vjetina, koja se mora uiti i
vjebati. Pogotovo u vremenima poslovne stagnacije i
svekolike krize. Traenje puta rada i razvoja preduzea
kojim e ono ostati neoteeno, te kontinuirano rasti, ne
moe se zamisliti bez upravljanja rizikom.
Upravljanje rizikom temelji se na premisi: Bolje
sprijeiti, nego lijeiti.
Rad svih preduzea u svijetu koja imaju jasnu viziju
razvoja i misiju u drutvu temelji se na upravljanju rizikom.
Duga je lista onih preduzea koja redovito (najmanje
jednom godinje) imaju kratke seminare na tu temu, jer
osvjeavanje znanja i prihvatanje novih je kontinuirani
proces. Neka od tih preduzea (iz energetskog sektora) su
General Electric, Siemens, ABB, RWE, E-ON, Electrabel,
PPS, Vattenfall AB, Deutsche Shell, Iberdrola, Suez, EDF,
itd.
Sva ova preduzea koriste neophodna znanja i vjetine
upravljanja rizikom na aktivnostima:

identificiranja kritinih investicija preduzea i

kritinih procesa rada u preduzeu,
utemeljenosti na najboljim raspoloivim

informacijama,
identificiranja, karakteriziranja i procjenjivanja

opasnosti,
kreativnosti,
uzimanja u obzir ljudskih faktora,
procjenjivanja osjetljivosti kritinih investicija i

kritinih procesa rada na specifine opasnosti,
transparentnosti,
odreivanja rizika (tj. oekivanih posljedica

specifinih opasnosti),
ukljuiti ljude u proces, (svi ljudi su vani),
identificiranja naina reduciranja rizika, i
dinaminosti,
promjene,
utemeljenja stratekih mjera za redukciju rizika.
sposobnosti za kontinuirana poboljanja.
iterativnosti
osjetljivosti
na
Upravljanje rizikom od kljune je vanosti za razvoj

preduzea, jer postoje brojne vanjske i unutarnje
neizvjesnosti koje mogu imati teke posljedice na
poslovanje i status preduzea.
Upravljanje rizikom omoguava ranu identifikaciju tih
neizvjesnosti, s ijom spoznajom je mogue nai optimalni
put tekueg poslovanja i razvoja preduzea.
Upravljanje rizikom osigurava lepezu scenarija za
niz moguih buduih dogaaja, karakteriziranih irokim
Procjena rizika je prvi korak u metodologiji upravljanja

rizikom [11]. Elektroprivredna preduzea koriste procjenu
rizika za odreivanje stepena izloenosti opasnostima koja
mogu ugroziti uspjenost poslovanja preduzea. Rezultat
procjene rizika pomae u odreivanju odgovarajuih
kontrola za eliminaciju ili smanjenje rizika. Rizik je funkcija
vjerovatnosti izloenosti izvoru rizika koji moe ugroziti
poslovanje preduzea. Uticaj tog izvora rizika odnosi se
na amplitudu nanesene tete (u eurima, ili nekim drugim
jedinicama, npr. MWh).
Metodologija procjene rizika obuhvata devet koraka, slika
1. Koraci 2, 3, 4 i 6 mogu se provesti paralelno poslije
koraka 1.
27
ULAZNI
PODACI
AKTIVNOSTI
VEZANE ZA
PROCJENU RIZIKA
REZULTATI
Ogranienje sistema zatite

od rizika,
Funkcije sistema zatite,
Kritinost sistema zatite,
Osjetljivost sistema zatite i
podataka.
hardware,
software,
podaci i informacije,
stanje u dravi,
misija.
istorija posljedica rizika,

podaci iz financijskih
centara i berzi.
izvjetaji o procjenama rizika,

izvjetaji revizija,
aspekti svih vrsta sigurnosti.
rezultati tekuih kontrola,

planirane kontrole.
motivacija izvora rizika,

kapacitet izvora rizika,
priroda posljedica rizika.
analiza uticaja rizika,

procjena kritine imovine i drugih
vrijednosti,
kritinost podataka,
osjetljivost podataka.
6. Analiza
uticaja rizika
vjerovatnost rizika,
amplituda uticaja,
adekvatnost
planiranih
zatite.
8. Odreivanje
rizika
1. Karakteristike
preduzea
2. Identifikacija
rizika
Miljenje o rizicima.
3. Identifikacija
posljedica
rizika
5. Odreivanje
vjerovatnosti
mjera
9. Preporuke
prema
organima kontrole i
upravljanja
10. Dokumentacija
rezultata
Lista
tekuih
i
planiranih kontrola, te
sistema upravljanja.
4. Analiza kontrole
i upravljanja
Rangiranje
vjerovatnosti.
Lista
moguih
posljedica rizika.
Rangiranje
rizika.
uticaja
Rizici i njihovi nivoi

pouzdanosti
procjene.
Preporuene
mjere
zatite, kontrole i
upravljanja.
Izvjetaj o rizicima
poslovanja
preduzea.
Slika 1: Aktivnosti vezane za procjenu rizika poslovanja elektroprivrednog preduzea
Slika 1: Aktivnosti vezane za procjenu rizika poslovanja elektroprivrednog preduzea
28
Neizvjesnosti i rizici u elektroprivrednim

preduzeima
Elektroenergetski sektor u prolosti, a posebno njegov
proizvodni dio, bio je bez posebnoga rizika poslovanja.
Preduzea u vlasti drave (partije), koja su poslovala u
uslovima reguliranog monopola imala su osigurane cijene
MWh, kojima su mogla pokriti trokove proizvodnje i
propisani stepen povrata kapitala (amortizacija). Jedan od
razloga za dravnu deregulaciju ili poslovnu reregulaciju,
ili reguliranu liberalizaciju elektroenergetskog sektora
jeste potreba za veom uinkovitosti proizvodnje,
prijenosa i distribucije elektrine energije (posao za veom
uinkovitosti koritenja elektrine energije ostavlja se za
neki drugi put). Da bi se navedeni ciljevi mogli postii
neophodno je bilo otvaranje trita elektrine energije, do
sada jedine forme poslovanja koja sudionicima trita daje
signale kojima ti subjekti trita kratkorono prilagoavaju
svoje proizvodne (prodajne) i kupovne kapacitete
elektrine energije, te osiguravaju relevantnu ocjenu
dugorono potrebnih i dobitnih investicija u proizvodne i
prijenosne kapacitete.
Rizik je u mnogo emu slian neizvjesnosti koji se moe
definirati kao neodreenost ili dvojba (sumnja) da e se
neki dogaaj dogoditi. Za razliku od neizvjesnosti, rizik
se moe oznaiti, izmjeriti i vrednovati. Od njega se moe
osigurati, te ga s tim inom, njegovu posljedicu ublaiti ili
potpuno eliminirati, ili se s njim moe i treba boriti, vladati
(upravljati), a stupanj izloenosti riziku prilagoditi svojim
mogunostima. Elektroprivredno preduzee se s rizikom
susree na svim podrujima poslovanja, te se moe
podijeliti u sljedee grupe [12]:
o osiguranju dugoronog financiranja projekta, uspostave

prijenosnog voda, ili odreivanja najbolje tehnologije
ili najboljeg goriva za pogon elektrane, preduzee
(kompanija) ne moe lako opisati neizvjesnosti (koje u
momentu analize ne moe sve niti sagledati), a samim
time niti efikasno upravljati moguim rizicima. Zbog toga
mnogi alati bazirani na deterministikim algoritmima
traenja naina odbrane od rizika ne daju dobre rezultate,
pa se elektroprivredne kompanije (kao i mnoge druge
kompanije u energetskom i drugim poslovnim sektorima)
okreu ka algoritmima baziranim na neizrazitoj logici
(fuzzy logic) koja nudi zakljuke upravo na temelju
neizvjesnih informacija i podataka, tako karakteristinih
za energetski sektor u cjelini.
Energetska politika Evropske komisije, prevedena
u energetske direktive, pa i u trei energetski paket
usmjeren ka intenziviranju unutranjeg trita plina i
elektrine energije, postavlja i odreene ciljeve s obzirom
na redukciju emisije plinova staklenika, poveanja uea
obnovljivih energetskih izvora u energetskoj slici Evrope
i poveanja energetske efikasnosti, dovodi do izloenosti
elektroprivreda dodatnom riziku poslovanja, a to je
okolini rizik.
Trokovi svih poslovnih subjekata (ali i samih graana)
poveavaju se kada vlada neke zemlje ne djeluje tamo
gdje treba i onoliko koliko treba, ili esto pomjera svoje
pozicije na neka vana javna pitanja na lijevo i desno (ili
prema gore i dole).
Veoma je vano da vladine agencije kreiraju takve zakone
regulatornih pitanja koji osiguravaju opstojnost energetike,
jer ta opstojnost lei na dugoronim investicijama,
odnosno na objektima (elektrane, prijenosni vodovi,
transformatorske i/ili ispravljake stanice) koji imaju dug
ivotni vijek. Regulatorni okviri moraju biti izvjesni za
dui vremenski period, a i ako i kada se mijenjaju moraju
biti na valu sigurnosti opskrbe stanovnitva i industrije
energentima, te osiguranja investicija u energetski sektor.
trini (cjenovni) rizik,
koliinski (volumenski) rizik,
financijsko/kreditni rizik,
izvedbeni rizik, i
pravno/regulatorni rizik.
Trita kapitala ne vole i ne nagrauju neizvjesnosti u

infrastrukturalne projekte.
BiH elektroprivrede sa svojim postojeim proizvodnim

kapacitetima i srednjoronom procjenom poslovnog
stanja u BiH i u svijetu, izloene su najveim dijelom
trinom, koliinskom i financijskom riziku, dok je njihova
budunost pored navedenih rizika izloena i preostala dva
rizika, izvedbenom i regulatornom. U fazi traenja naina
zamjene proizvodnih kapaciteta sa isteklom ivotnom
dobi, te planovima za gradnju dodatnih proizvodnih
kapaciteta, izvedbeni rizik posebno dolazi do izraaja.
Ogleda se u opasnosti potencijalnih gubitaka zbog
neodgovarajueg naina financiranja gradnje zamjenskih
proizvodnih kapaciteta, te opasnosti od nepokrivanja
kapitalnih i radnih trokova zbog problema sa trgovanjem
na regionalnoj i evropskoj energetskoj sceni. Izmeu
najveih izazova unutar kapitalno-intenzivnih poslova i
investicija jeste i regulatorni rizik. Bez obzira da li se radi
Sjedinjene amerike drave (SAD) su laboratorija

drutvenih nauka jer svaka od njezinih drava ima
znaajan autoritet u odnosu na pitanja elektroenergetske i
generalno energetske infrastrukture, ukljuujui i dozvole
za gradnju elektrana, prijenosnih trasa energenata,
regulacije emisije polutanata, koritenja voda, i onoga
posebno to je vano za investitore, nadoknadu trokova
proizalih iz gradnje i koritenja energetske infrastrukture.
Ova pitanja posebno se mogu izkomplicirati iz injenice
da postoje izmeu drava razliita rjeenja u odnosu
na strukture i naine funkcioniranja trita. Takoer, ova
pitanja postaju jo tea kada se zna da sa porastom
industrije dolazi i do poveanja potreba i koritenja svih
energenata, ukljuujui i elektrinu energiju. Ako se eli
u tom privrednom aspektu ii naprijed, onda se takav
trend oekuje i u zemljama bive Jugoslavije, odnosno
i BiH (na primjer, u SAD, od januara2011. godine biljei
29
se porast potronje elektrine energije u odnosu na

prethodni recesijski period). Taj oekivani trend trai od
tih zemalja pripremu odgovarajueg regulatornog okvira
koji e omoguiti, bar u tom segmentu, smanjenje rizika
investicija u energetski sektor. Vlade (one nadlene u
BiH) svoju nadlenost, kroz regulatorne komisije, ali i
neke druge forme djelovanja (zakone), svoj uticaj na
smanjenje rizika s polja regulacije mogu realizirati kroz
poreznu politiku. Regulatorni okvir posebno svoje mjesto
zauzima na pitanjima obnovljivih izvora energije.
Pored niza kompleksnih faktora, planeri elektroenergetske
infrastrukture treba da uzmu u obzir i regulatorna pitanja
koja se odnose na okoli. Na listi ekoloke regulative
nalaze se pored stalnog ugljinog-dioksida i sumpordioksida, azotni-oksid, isparljivi organski kompaundi, iva
i drugi polutanti. S tim u vezi, posebnu ulogu treba i mora
imati agencija za zatitu okolia, i to na nivou drave
BiH. Regulacija takve agencije, u kontekstu regulacije
kvaliteta zraka, vode, zemljita i skladitenja otpada,
mora natjerati vlasnike elektroenergetske infrastrukture
da investiraju u nove iste tehnologije proizvodnje,
transporta i distribucije elektrine energije, i energenata
generalno.
Posebno pitanje proizilazi iz odravanja standarda vezanih
za pouzdanost elektroenergetskog sistema i zahtjeva
koji se postavljaju pred sistem operatora. Pouzdanost
elektroenergetskog sistema, te s tim u vezi i pouzdanost
opskrbe stanovnitva i industrije elektrinom energijom
odreena je adekvatnou kapaciteta i sigurnou rada
odreenih stanja sistema. Sistem operator u tom kontekstu
i u trinim okolnostima rada elektroenergetskog sektora
ima dodatni zadatak i obavezu, da pored pouzdane
opskrbe stanovnitva i industrije elektrinom energijom
omogui i nesmetano funkcioniranje trita elektrine
energije, koje obuhvata iroku lepezu vlasnika proizvodnih
kapaciteta i kupoprodajnih ugovora.
Kada elektroprivredno preduzee analizira svoje rizike
potrebno je da uzme u obzir to je mogue vie vrsta
rizika. Naime, ako razmatra samo jednu vrstu rizika
(R1), onda je prostor neizvjesnosti za budue poslovanje
vrlo veliki. Ako uzme u obzir dva rizika (R1 i R2) prostor
neizvjesnosti je manji, a samim time stepen kontrole
poslovanja je vei. Za n rizika uzetih u obzir kod analize
izloenosti riziku poslovanja elektroprivrednog preduzea
prostor za neizvjesno poslovanje je prilino smanjen
(zeleno obijeno), a stepen kontrole nad poslovanjem
preduzea je znatan, slika 2.
Slika 2: Prostori neizvjesnosti poslovanja u funkciji broja

rizika uzetih u analizu
Takoer, vrijednost rizika je funkcija vremena i ona se
poveava sa udaljavanjem analize rizika od sadanjosti,
slika 3.
Slika 3: Vrijednost rizika u funkciji vremena
Raunanje rizika
Kako bi se kvantificirao stepen izloenosti vrijednosti
imovine elektroprivrednih preduzea (one u objektima
i financijama) smanjenju te vrijednosti, rauna se tkz.
vrijednost rizika (Value at Risk). Ta vrijednost mjeri rizik
sumirajui oekivane gubitke za odreeni vremenski
period unutar odreenog stepena vjerovatnoe
pouzdanosti procjene [13]- [14].
30
Glavno pitanje za potencijalne investitore u BiH

elektroenergetski sektor jeste koji je to najgori poslovni
scenario, ili koliko bi se novca moglo izgubiti u najgorem
moguem sluaju. Ili obrnuto, koji je to najbolji poslovni
scenario ili koliko bi se novca moglo zaraditi u najboljem
sluaju. To su pitanja s kojima svaki investitor dolazi u
bilo koji prostor potencijalnog poslovanja, pa i u BiH.
S tim u vezi, odreivanje vrijednosti rizika i njegove
statistike ima tri komponente: vremenski period (kao na
slici 3), nivo pouzdanosti procjene i koliinu gubitka. Dakle,
investitor postavlja sljedee pitanje: Koliko najvie novca
u sljedeem vremenskom periodu (koliina gubitka) od
dvije godine (ili neki drugi vremenski interval) (vremenski
Iz dijagrama se vidi da za vie od 250 sedmica sedmini

profit je bio izmeu 0% i 1%. Krajnje desno na dijagramu
pokazuje se i sedmini profit od 13%, ali on se desio samo
jedne sedmice u posmatranom periodu.
Crveni pravougaonici predstavljaju sedmine gubitke
od 4% i vie, a javljaju se u iznosu od 5% snimljenih
sedminih stanja poslovanja preduzea. Kako su to 5%
najgorih sedminih poslovanja, kae se da sa 95%-nom
pouzdanosti procjene da najvei sedmini gubici nee
premaiti iznos od 4%. Ili, reeno na drugi nain, oekuje
se sa 95%-nom pouzdanosti procjene sedmino stanje
poslovanja vee od -4%.
Slika 4: Metod procjene rizika baziran na historijskim podacima poslovanja preduzea

period) ovdje mogu izgubiti sa pouzdanou procjene
od 95% ili 99% (nivo pouzdanosti procjene). Prethodna
reenica moe biti i u pozitivnom kontekstu i odnositi se
na dobitak ili profit.
Postoje sljedei metodi za raunanje vrijednosti rizika:
metod baziran na historijskim podacima, varijantnokovarijantni metod, metod baziran na Monte-Carlo
simulaciji, metodi aljenja, i metod baziran na fuzzy logici.
Ovdje e se ukratko opisati prva tri metoda.
Rezultati analize profita i gubitaka nastalih prodajom
elektrine energije jednog elektroprivrednog preduzea u
koje budui investitor eli da investira, a zabiljeenih u
prethodnih deset godina, predstavljeni su na slici 4, [15].
Dakle, ako investitor investira 100 miliona eura, sa 95%nim nivoom pouzdanosti procjene moe se rei da najgori
sedmini gubitak nee premaiti iznos od 4 miliona eura
(100 miliona eura puta (-4%)). Ako se eli poveati nivo
pouzdanosti procjene profita/gubitka, onda se na datom
histogramu treba pomjeriti vie u lijevo, gdje najgori gubici
od -7% i -8% predstavljaju 1% od svih sedminih stanja
poslovanja u poslednjih deset godina. S tim u vezi, kae
se da sa 99%-nim nivoom pouzdanosti procjene sedmini
gubitak nee premaiti iznos od 7%, ili za investiciju od
100 miliona eura, sa nivoom pouzdanosti procjene od
99%, najgore sedmino stanje poslovanja (gubitak) nee
premaiti iznos od 7 miliona eura.
31
Varijantno-kovarijantni metod bazira se na injenici da su

poslovna stanja (gubici/profiti na nekoj vremenskoj bazi)
normalno distribuirana, to znai da u toj vrsti analize
vrijednosti rizika treba procijeniti dva faktora: oekivani
profit (srednja vrijednost profita) i njegovu standardnu
devijaciju. Za iste podatke kao na slici 4 predstavljena
je pripadna kriva normalne raspodjele, slika 5. Ideja koja
stoji iza ovoga metoda slina je ideji koja stoji iza metoda
baziranog na istorijskim podacima, a to je biljeenje
podataka. Samo kod istorijskog metoda radi se o prikazu
stvarnih podataka na histogramu, a kod varijantnokovarijantne metode podaci se prikazuju kroz standardni
prikaz normalne (Gauss-ove) raspodjele. Prednost
ovakvog naina prikazivanja podataka lei u tome da
se odmah ima uvid o 5% i 1% najgorih poslovnih stanja.
Te informacije zavise od eljenog nivoa pouzdanosti
procjene i standardne devijacije ( ).
Tako, prema datom proraunu, sa 95%-nim nivoom

pouzdanosti procjene, sedmini gubici nee biti vei od
5,17%, (-1,96 x (2,64%)), odnosno za nivo pouzdanosti
procjene od 99%, gubici nee biti vei od 6,78% (-2,57 x
(2,64%)).
Metod prorauna vrijednosti rizika baziran na MonteCarlo simulaciji [16] koristi podatke iz prolosti kako bi
predvidio odreene informacije u budunosti, slika 6.
Dakle, podatke, u ovom sluaju o mjesenim poslovnim
stanjima, obrauje kroz odgovarajui model sluajnog
odabira. Na taj model moe se uticati i preferiranjem
odreene skupine ulaznih podataka, na temelju spoznaje
o nekim buduim poslovnim kretanjima. Sistematizirani
rezultati Monte-Carlo simulacije mogu se razmatrati kroz
prizmu metoda historijskog prikaza podataka, slika 6, ili
kroz prizmu varijantnog metoda.
Slika 5: Normalna raspodjela sedminih poslovnih stanja preduzea

Plava kriva bazira se na stvarnim sedminim podacima i
standardnoj devijaciji od 2.64%. Prosjeni sedmini profit
je blizu nule, tako da u ovom sluaju rezultat prorauna
vrijednosti rizika, odnosno mogunosti profita bi odbio
potencijalnog investitora.
Za nivo pouzdanosti procjene od 95% radi se sa 1,96
puta izraunate standardne devijacije zabiljeenog skupa
podataka (uzorka), a za nivo pouzdanosti procjene od
99% radi se sa 2,57 puta izraunate standardne devijacije.
32
Poslije izvrenih 100 simulacija, rezultati ukazuju na

pojavu dva poslovna mjesena stanja izmeu -15% i
-20%, te tri izmeu -20% i -25%. To znai da 5 najloijih
rezultata mjesenih poslovanja je karakterizirano
gubitkom veim od 15%. Rezultat Monte-Carlo simulacije
vodi do sljedeeg zakljuka investitora: sa 95%-nim
nivoom pouzdanosti procjene u buduim mjesenim
intervalima rezultata poslovanja ne oekuje se mjeseni
gubitak vei od 15%.
Slika 6: Prikaz rezultata raspodjele mjesenih profita/gubitaka nakon provedene Monte-Carlo simulacije
Meutim, konvencionalna procjena vrijednosti rizika bazira
se na injenici da se standardna devijacija poslovnih
rezultata ne mijenja u vremenu (tada se govori o tkz.
homogenosti varijance). Mnogo bolji rezultati u procjeni
vrijednosti rizika postiu se kod tretiranja promjenljive
varijance kroz vrijeme [17]. U tom sluaju, sugeriraju
se dvije varijante: autoregresivna uvjetna promjenljivost
varijance i opa autoregresivna uvjetna promjenljivost
varijance.
Takoer, procjena vrijednosti rizika bazirana na
izraunavanju varijance poslovnih rezultata ima jo jedan
dodatni nedostatak, a to je pretpostavka o linearnoj vezi
izmeu rizika i pozicije portfolija. Meutim, u savremenom
svijetu poslovanja u igri su sve vie ugovori i vrijednosti
porfolija datih kroz tkz. opcije, odnosno opcijski ugovori
i opcijski portfoliji (npr. konvertibilne obveznice). U tom
sluaju, pretpostavka o linearnosti izmeu rizika i stanja
portfolija ne moe se uvaiti i tada se pribjegava raunanju
kvadratne vrijednosti rizika (tkz. delta-gama model).
Pored raunanja vrijednosti rizika koji upuuje na
cjelokupnu vrijednost imovine i profita potrebno je raunati
i rizik kretanja novca u ili van nekog projekta ili posla
(Cash Flow at Risk). Sa procjenom ove vrijednosti rizika
procjenjuje se vjerovatnost da e na primjer, dotok novca
iz realizacije prodaje elektrine energije pasti ispod prijespecificiranog nivoa; npr., rizik godinjeg dotoka novca od
10 milion KM sa 90%-nim nivoom pouzdanosti procjene
znai da postoji 10%-na vjerovatnost da e dotok novca
pasti ispod 10 milion KM za budue vrijeme od jedne
godine. Raunanje vrijednosti rizika kretanja novca je

od krucijalne vanosti kod izgradnje infrastrukturalnih
objekata i sistema, tako i kod izgradnje elektroenergetskih
objekata. Bez adekvatnog ulaza novca u energetski
projekt i posao, tj. bez adekvatne zarade, kompanija nee
moi otplaivati rate kredita, plaanje lizinga, ispunjavati
ugovore prema poslovnim partnerima, plae, itd.
I na kraju, pored navedenog metoda minimalnog
kajanja, jedan od novijih metoda za proraun vrijednosti
rizika jeste fuzzy logika, sa svojim karakteristinim fuzzy
funkcijama pripadnosti skupu poslovnih stanja na nekom
od izabranih vremenskih intervala (sedmica, mjesec,
godina).
Rizik otvorenog trita i regulacija

Organizirana trita elektrine energije karakterizirana su
lakim pristupom prijenosnoj infrastrukturi i transparentnim
tritem. Ta trita, a posebno ona u SAD, u najveem
broju funkcioniraju kroz regionalne prijenosne organizacije
i nezavisne sistem operatore. Najznaajnije razlike
izmeu takvih trita ogledaju se u tretmanu proizvodnih
i prijenosnih kapaciteta. Na primjer, trita sjeveroistoka SAD, kao to su New England, New York i PJM,
koja su organizirana u vidu elektroenergetskih bazena,
razmjenjuju energiju unutar tih bazena na principima
najmanjih trokova i najvee sigurnosti opskrbe. Trokovi
elektrana pokrivaju se na temelju njihovih instaliranih
33
kapaciteta kako bi se osigurala odgovarajua adekvatnost

kapaciteta u vremenskim intervalima vrhova optereenja
elektroenergetskog sistema. Trita koja nemaju isplatu
prema elektranama na osnovu njihovih kapaciteta (plaa
se i kapacitet koji nije trenutno angairan), mogu postaviti
odreene preduvjete za njihovo ukljuenje u sistem (to
je svakako pitanje regulacije i regulatorne komisije). Na
tritu elektrine energije, i to na njegovom dijelu gdje
se trguje samo sa energijom, cijene koje se pojavljuju u
kontekstu potreba za balansnom energijom (sekundarna
i tercijarna regulacija) postavljaju se na takve nivoe da
budu interesantne za investitore u elektrane takvog tipa.
Naravno, za svaki trini model postoje injenice za
i protiv, tako da plaanje prema isporuenoj energiji
i preostalom kapacitetu ponekada znai poveane
trokove za krajnje kupce, bez nekog posebnog uticaja
na poveanu pouzdanost elektroenergetskog sistema.
Naime, u tom sluaju ne daje se pravi cjenovni signal
za dodatne potrebe za energijom, tj. za nova ulaganja
u proizvodne kapacitete, to dugorono gledano moe
imati loe posljedice na pouzdan rad sistema i efikasnost
elektroenergetskog sektora, a onda i na uspjenost neke
zemlje u cjelini.
Svakako da je jedan od najveih problema funkcioniranja
trita elektrine energije i promjenljivost cijena (iz sata
u sat, pa na dalje) na veleprodajnom tritu, a relativno
dugorona stabilnost cijena na maloprodajnom tritu
elektrine energije. Sigurno je da bi prebacivanje
fluktuacije cijene MWh sa veleprodajnog trita na
maloprodajno trite pomoglo u stabilizaciji trita. U tim
sluajevima bi posebno na vanosti dobili distribuirani
izvori elektrine energije, tako da u skladu s tim bi se i
odnos prema tarifiranju kWh dobivenog iz obnovljivih
izvora energije mogao trino usklaivati (bez dananjih
posebnih dodataka na tekuu cijenu isporuenog kWh
na distributivnoj mrei feed-in-tariff). U ovakvoj situaciji
na scenu stupa ono to se danas naziva smart grids
pametnim mreama, unutar ije infrastrukture svoje
mjesto pored energetskog dijela nalazi i informacijskokomunikacijski dio. Pametnim mreama se i sami kupci
aktivno ukljuuju u trite elektrine energije.
Rezultati istraivanja dati u [18], pokazuju da
sa aspekta vanosti rizika kod dananjih evropskih
elektroprivreda u okruenju otvorenog trita i regulacije,
izdvajaju se okolini rizik, kamatni rizik, kreditni rizik
i pravno/regulatorni rizik. Rezultati navedene studije
ukazuju na rizike koji imaju najvei uticaj na poslovanje
elektroprivreda, a to su rizici vezani za cijene roba i
usluga (prvenstveno cijene metala, energenata i hrane),
zatim politiki rizici i pravno/regulatorni rizici. Takoer,
navedena studija pokazuje da ve zrela trita elektrine
energije, kao to su ona u Velikoj Britaniji i nordijski
elektroenergetski bazen, pokazuju posebnu osjetljivost na
cijene roba i usluga, odnosno da su cijene MWh statistiki
dobro i pozitivno korelirane sa cijenama roba i usluga.
34
Kada se govori o otvorenosti BiH trita elektrine

energije (na kojem se inae ima jo puno da radi),
pitanje rizika za njezine elektroprivredne kompanije
posebno dolazi do izraaja. Pojava novih opskrbljivaa
elektrinom energijom i te kako moe zasjeniti postojee
opskrbljivae (a to su kod nas distribucije elektrine
energije). BiH opskrbljivai elektrinom energijom vezani
su za elektrane elektroprivreda unutar kojih se i one same
nalaze, tako da njihov rizik poslovanja direktno je vezan
sa rizikom poslovanja elektrana. Eventualno nie cijene
ponuenih kWh od strane buduih novih opskrbljivakih
igraa na tlu BiH moe postojeu strukturu elektroprivreda
i te kako snano financijski ugroziti, a na to dananje
elektroprivrede nemaju odgovor niti pripremljene planove
za izlazak iz takve situacije. Pokrivanje trokova BiH
elektrana (odnosno elektroprivreda) na dosadanji
nain, dovodi do stagnacije razvoja njihovih poslovnih
segmenata: proizvodnje, distribucije i opskrbe. Problemi
u zatvaranju financijske konstrukcije potrebne za gradnju
novih proizvodnih kapaciteta posljedica su decenijskih
odlaganja restruktuiranja elektroenergetskog sektora,
od onog vezanog za zavretak potpunog konstituisanja
strukture trita elektrine energije, do pitanja vlasnitva i
upravljanja elektroenergetskim resursima.
Zakljuak
Postoje brojna i vrlo ozbiljna pitanja budueg poslovanja
elektroprivreda, te s tim u vezi i novih investicija.
Tko e biti investitor, na koji nain, projekcije prodaje
elektrine energije, odnos prema domaem tritu, itd..
U implementiranju mjera za savladavanje razliitih vrsta
rizika, BiH elektroprivrede moraju uzeti u obzir potrebe za
odgovarajuim promjenama na polju tehnoloko-tehnikih
pitanja, upravljakih struktura na razliitim nivoima i
radno-trinih procedura i aktivnosti, kako bi uspjeno
odgovorile na sadanje i budue trine izazove.
Literatura
1. G.Rothwell, T.Gomez, Electricity Economics:
Regulation and Deregulation,
IEEE Press,
2003.
2. D.S.Kirschen, G.Strbac, Fundamentals of Power
System Economics, Wiley, 2006.
3. C.Harris, Electricity Markets: Pricing, Structures
and Economics, Wiley, 2005.
4. M.Shahidehpour,
H.Yamin,
Z.Li,
Market
Operations in Electric Power Systems:
Forecasting, Scheduling, and Risk Management,
Wiley&Sons, 2006.
5. R. Bjorgan, C.C.Liu, J.Lawarree, Financial Risk

Management in a Competitive Electricity Market,
IEEE Trans. On Power Systems, Vol. 14, Nov.
1999.
6. R.E. Brown, J.J. Burke, Managing the Risk
of Performance Based Rates IEEE Trans. on
Power Systems, Vol. 15, No.2, pp.893-898, May
2000.
7. D.Das, B.F. Wollenberg, Risk Assessment of
Generators Bidding in Day-Ahead Market,
IEEE Trans. On Power Systems, Vol. 20, No. 1,
February 2005.
nica,
solar partner
8. J. Wengler, Managing Energy Risk, Penwell,

Tulsa, SAD, 2001.
9. M. Crouhy, D. Galai, R. Mark, Risk Management,
McGraw-Hill, 2000.
10. D. Pilipovic, Energy Risk, McGraw-Hill, 1998.

w the benchmark
setter in the Italian solar power market.
11. D.B.
Seter,
R.K.
Schmidt,
Risiken
in
Energiewirtschaft,
EMV, t. 2, of
2003.
rch 2007, Solsonica
enjoys decades
experience in the
business. 12.
Company
is in G.
fact
partM.ofTrovato,
the EEMS
Group, a
M. Dicorato,
Forte,
E. Caruso,
Risk-Constrained
Profit
Maximization
in
Dayf Texas Instruments, speedily became a worldwide
leader
Ahead Electricity Market, IEEE Trans. On Power
nd testing semi-conductor
memories
and
supplying services
Systems, Vol. 24,
No. 3, Aug.
2009.
ands IBM, MICRON and STM.
13. S. Halilevi, Trite elektrine energije
funkcioniranje trita, investicije i rizici, Univerzitet
of theu Tuzli,
main 2007.
skills of Solsonica. Thanks to this solid
on is one
onica assures
solar modules manufacturing excellence and
14. D. Gujarati, D. Porter, Basic Econometrics,
mers with high quality
solutions,
McGrawHill,
2003. which translate into reliability
mmediate economic
value
customers.
The 140MW
15. NASDAQ
100 for
Ticker:
QQQ, Distribution
of DailyTUV
QQQ started
trading
March, 1999.
tion capacity, Returns,
allows The
efficient
service
and inprompt
reaction
nds.
16. M.J. Osborne, An Introduction to Game Theory,
Oxford University Press, 2004.
mitment to quality starts with selection of the best suppliers

17. J.D. Cabedo, I. Moya, Estimating oil price Value
with high degree
of automation
and stringent
throuat Risk
using the historical
simula tioncontrols
approach,
Energy
Economics,
25, 239
253, 2003. to over
oduction process.
Every
single Vol.
module
is subjected
18. material
T. Jakaa,
D. Brati,
F. Iliopoulos,
Utjecaj
ols, from raw
down
to functional
and classification
promjenjive poslovne okoline na vrste rizika,
nd product. Ekonomska istraivanja, Vol. 22, No. 4,
prosinac, 2009.
ndly warranties (12 years product warranty and 25 years

near warranty), fully automated production processes
elding,
quality checks on 100% of cells, strings and
www.solsonica.com
lick on in-line
zed framing and flash testing), numerous certifications
r processes
more reliable.
stance
Test, ISO14001,
ISO9001, Made in EU with TV
more
ences
and
a
source
of
ideas
to makeOHSAS
our products
tion, MCS for factory and modules,
18001,
PV
partners
and
potential
customers
are
always
opportunities
Corrosion Test) and a team of experts always on call at
facility
and well
be proud to
show
you around.
or technical
requirements,
make
Solsonica
your safest and
bout
Solsonica
and
the
world
of
solar,
come
along
our Itaolar partner for any roof-top and grounded-park
project.
www.solsonica.com
35
Direktiva EU o zajednikim pravilima unutranjeg trita elektrine energije

(Directive EU concerning common rules for the internal market in electricity)
Emir Aganovi
JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo
1.
Uvod
Bosna i Hercegovina je potpisnik Ugovora o uspostavi

Energetske zajednice(The Energy Community Treaty)
koji je na snazi od 1. jula 2006. Time je preuzeta obaveza
preuzimanja i implementacije pravne steevine (acquis)
EU koja se, izmeu ostalog, odnosi na trite elektrine
energije. Ugovorne strane iz regije se obavezuju da
izmeu sebe uspostave zajedniko trite elektrine
energije koje e funkcionirati po standardima trita
energije EU sa kojim e se u konanici integrirati. Na taj
nain bie kreirano najvee interno trite za elektrinu
energiju na svijetu.
Osnovni cilj energetske zajednice, sa aspekta trita
elektrine energije, je kreiranje stabilnog i jedinstvenog
regulatornog okvira i trinog prostora koji obezbjeuje
pouzdano snabdijevanje elektrinom energijom i moe
privui investicije u sektore.
Ugovorom je utvrena regulativu koja se odnosu na trite
elektrine energije:
- Direktiva 2003/54
unutranjeg trita i
zajednikim
pravilima
- Uredba 1228/2003 koja se odnosi na uslove

pristupa mrei za prekograninu trgovinu
elektrinom energijom.
Kako se pravni okvir EU mijenjao nakon 2006. godine,
tako su vrene i stalne dopune Ugovora putem odluka
Ministarskog vijea Energetske zajednice. Na taj nain
je dopunjavan ili mijenjan obim pravne steevine EU za
implementaciju u zemljama Energetske zajednice.
U 2011. godini acquis je proiren dijelom EU propisa
koji sainjavaju Trei paket, koji su postali pravno
obavezujui i za ugovorne strane Energetske zajednice,
uz rok za transpoziciju u domae zakonodavstvo i
implementaciju u praksi do 1. januara 2015. godine.
Sa aspekta obaveza elektroprivrednih preduzea u BiH i
uspostave trita elektrine energije, najvanija je
36
Direktiva 2009/72/EC o zajednikim pravilima unutranjeg

trita elektrine energije od 13. jula 2009. Ova Direktiva
utvruje zjednik prvil z proizvodnju, prenos,
distribuciju i snbdijevnje elektrinom energijom,
koj ukljuuju odredbe z ztitu potro, s ciljem
d se poboljju i integriu konkurentn trit z
elektrinu energiju. On utvruje prvil koj se odnose
n orgnizciju i funkcionisnje elektroenergetskog
sektor, pitanje razdvajanja mrenih djelatnosti, otvoren
pristup tritu, uslove i postupke koji se primjenjuju pri
rspisivnju tender i izdvnju energetskih dozvol, te
na rad prenosnog i distributivnog sistem. Njom se tkoe
utvruju obveze u pogledu univerzlnih uslug i prv
potro elektrine energije, ko i pojnjvju obveze
u vezi konkurencije, kao i uloga regulatornih tijela.
2.
Direktiva 2009/72/EC
Kljune oblasti koje su obraene ovom Direktivom su:

1. Obveze jvnih usluga i ztit kupc
2. Postupk izdvnj energetskih dozvol z nove
kpcitete i raspisivnje tender z nove kpcitete
3. Prenosni sistem (Razdvajanje, TSO, ISO)
4. Distributivni sistem
sistema, razdvajanje)
(operator
distributivnog
5. Razdvajanje i transparentnost raunovodstvenih

izvjetaja
6. Pristup tree strane
7. Nacionalni regulatorni organi
8. Maloprodajna trita
U nastavku se daje prikaz najvanijih odrednica i obaveza
po Direktivi za svaku navedenu oblast.
2.1. Obveze jvnih usluga i ztit kupc

- Mogunost uvoenja obveze jvnih usluga
elektroprivrednim preduzeim, koja mogu d se
odnose n sigurnost, redovnost, kvlitet i cijenu
snbdijevnj, ko i ztitu ivotne sredine,
ukljuujui energetsku efiksnost, energiju iz
obnovljivih izvor i ztitu klime. Tkve obveze
trebaju biti jasno definisne, trnsprentne,
nediskrimintorne i da se mogu provjervti.
- D bi podstkle energetsku efiksnost, drve

lnice ili regultorni orgn, elektroprivrednim
preduzeim snno preporuuje d optimizuju
upotrebu elektrine energije, n primjer nuenjem
uslug uprvljnj energijom, rzvojem inovtivnih
formul z formirnje cijen ili uvoenjem
inteligentnih mjernih sistem ili po potrebi,
inteligentnih mre.
- Svi kupci koji su dominstv, po potrebi i ml

preduze (s mnje od 50 zposlenih i godinjim
prometom koji ne prelzi 10 mil.), imaju pravo
na univerzlnu uslugu - prvo d se snbdijevju
elektrinom energijom odreenog kvlitet, po
rzumnim, lko i jsno uporedivim, trnsprentnim
i nediskrimintornim cijenm. D bi drve lnice
obezbijedile prunje univerzlne usluge, one
mogu imenovti javnog snabdjevaa.
Informiranje kupaca:
- Svi kupci imju prvo d dobijju svoju elektrinu

energiju od dobvlj, n osnovu sporzum s
tim dobvljem, bez obzir n drvu lnicu u
kojoj je dobvlj registrovn, sve dok on potuje
ve prvil trgovnj i porvnnj. Zto
drve lnice preduzimju sve mjere potrebne
d se obezbijedi d uprvni postupci ne budu
diskrimintorni prem dobvljim koji su ve
registrovni u drugoj drvi.
(b) njmnje upuivnje n postojee referentne

izvore, ko to su internet strnice, gdje su n
rspolgnju informcije o uticju n ivotnu
sredinu, koji su rezultt proizvodnje elektrine
koju je dobvlj koristio u proloj godini,
Dobvlji elektrine energije u svojim runim

ili uz njih, ko i u promotivnom mterijlu koji dju
n rspolgnje krjnjim kupcim, precizirju:
(a) udio pojedinog izvor energije koju je dobvlj
tokom prethodne godine koristio, n rzumljiv
i n jsno uporediv nin n ncionlnoj rvni,
(c) informcije o njihovim prvim u vezi s

ninom z rjevnje sporov, koj su im n
rspolgnju u sluju spor.
- Obaveza obezbjeenja:
(a) d kd kupc eli d zmijeni dobvlj, uz
potovnje ugovornih uslov, opertor zmjenu
izvri u roku od tri nedjelje i
(b) da kupci imju prvo d dobiju sve relevntne
podtke o potronji.
- Obaveza preduzimnja mjera potrebnih z
ztitu krjnjih kupc i posebno uspostavljanja
odgovrjue mjere z ztitu rnjivih kupc.
S tim u vezi svk drv definie pojm takvih
kupc, te obezbjeuje primjenu prv i obvez
u vezi s tim kupcim.
- Preduzimnje odgovrjuih mjera, ko to je
formulisnje ncionlnih energetskih kcionih
plnov, uspostava pomoi iz sistem socijlne
ztite rdi obezbjeivnj snbdijevnj rnjivih
kupc potrebnom elektrinom energijom ili
obezbjeivnje podrke z poboljnj energetske
efiksnosti, kko bi rijeile pitanje pomnjknja
energije gdje ono postoji. Te mjere ne sprevju
efiksno otvrnje trit ili funkcionisnje trit.
- Visok nivo ztite potro, posebno u pogledu

trnsprentnosti
ugovornih
uslov,
optih
informcij i mehnizm z rjevnje sporov.
Formiranje centrlnih kontktnih punktova d bi se
potroim pruile sve potrebne informcije u
pogledu njihovih prv, veih propis i nin z
rjevnje sporov.
- Nezvisni mehnizm ko to je energetski
ombudsmn ili orgn z potroe, kko bi
obezbijedile efiksnu obrdu pritubi i vnsudsko
rjevnje sporov.
2.2. Postupk izdvnj dozvol z nove

kpcitete i raspisivnje tender z nove
kpcitete
- Usvajanje postupka za izdvnje dozvol z
izgrdnju novih proizvodnih kpcitet, koji se
sprovodi u skldu s objektivnim, trnsprentnim i
nediskrimintornim uslovim.
- Utvrivanje uslova z dobijnje dozvola z
izgrdnju proizvodnog kpcitet.
37
- Utvrivanje posebnih postupaka z izdvnje

dozvol z mlu decentrlizovnu i/ili distribuirnu
proizvodnju, koji uzimju u obzir njihovu ogrnienu
veliinu i mogui uticj.
pouzdnog i efiksnog elektroenergetskog sistem,

a u tom kontekstu, z obezbjeivnje rspoloivosti
svih potrebnih sistemskih uslug, ukljuujui one
koje se pruaju ko odgovor n potrnju,
- Definiranje mogunosti d se tenderskim

postupkom ili drugim postupkom koji je ekvivlentn
u pogledu trnsprentnosti i nediskrimincije, n
osnovu objvljenih uslov, u interesu sigurnosti
snbdijevnj obezbijede novi kpciteti ili mjere
z energetsku efiksnost/uprvljnje potrnjom.
Meutim, ovi se postupci mogu pokrenuti smo
ko proizvodni kpciteti koji se grde n osnovu
prethodno izdatih dozvola ili ako mjere koje se
preduzimju z energetsku efiksnost/uprvljnje
potrnjom, nisu dovoljni d obezbijede sigurnost
snbdijevnj. S ciljem d se obezbijedi
trnsprentnost i nediskrimincij, uslovi iz tender
sdre detljn opis ugovornih uslov i postupk
koji vi z sve ponue, iscrpn spisk kriterij
koji se primjenjuju n izbor ponu i dodjeljivnje
ugovor, ukljuujui podsticje, ko to su
subvencije, koje obuhvt tender.
- Obezbjeuje opertoru bilo kog drugog sistem,
2.3. Prenosni sistem

Opertor prenosnog sistem (Transmission System
Operator) oznaava fiziko ili prvno lice koje je
odgovorno z uprvljnje prenosnim sistemom,
obezbjeivnje njegovog odrvnj i po potrebi, z
njegov rzvoj n dtom podruju, njegovo povezivnje
s drugim sistemim, ko i z obezbjeivnje dugorone
sposobnosti sistem d zdovolji rzumnu potrnju z
prenosom elektrine energije.
Zdci opertor prenosnih sistem
Svki opertor prenosnog sistem odgovorn je z to d:
- Obezbijedi
dugoronu sposobnost sistem

d zdovolji rzumnu potrnju z prenosom
elektrine energije, ko i d uprvlj, odrv i
rzvij sigurne, pouzdne i efiksne prenosne
sisteme po ekonominim uslovim, vodei run
o ivotnoj sredini,
- Obezbijedi potrebn sredstv z ispunjvnje

obvez prunja uslug,
- Doprinese sigurnosti snbdijevnj obezbjei-
vnjem dovoljnih kpcitet prenos i pouzdnosti

sistem,
- Regulie tokove elektrine energije u sistemu,

uzimjui obzir rzmjenu s drugim poveznim
sistemim. U tom cilju, opertor prenosnog
sistem je odgovorn z obezbjeivnje sigurnog,
38
s kojim je njegov sistem povezn, potrebne

informcije z obezbjeivnje sigurnog i efiksnog
rd, usklenog rzvoj i interoperbilnosti
poveznih sistem,
- Ne vri diskriminciju meu korisnicim sistem

ili ktegorijm korisnik sistem, posebno ne u
korist svojih poveznih preduze,
- Pru korisnicim sistem informcije koje su im

potrebne z efiksn pristup sistemu i
Ubire nplte z preoptereenje i plnj

u okviru mehnizm kompenzcij izmeu
opertor prenosnih sistem, odobrv i uprvlj
pristupom tree strne, a pri obvljnju svojih
zdtk opertori prenosnih sistem prvenstveno
podstiu integrciju trit.
Rzdvjnje opertor prenosnih sistem
Direktiva sadri odredbe vezane za razdvajanje
operatora prenosnog sistema elektroprenosa od ostalih
elektroprivrednih djelatnosti pri emu su definirane tri
opcije.
Osnovna opcija trai funkcionalno, pravno i vlasniko
razdvajanje elektroprenosa uz ogranienja radi
izbjegavanja sukoba interesa.
Direktiva predvia i mogunost imenovanja nezavisnog
operatora sistema (Independent System Operator) pri
emu vlasnitvo nad prenosnim sredstvima ostaje pri
vertikalnom preduzeu. Nezavisni operator je samostalan
i neovisan od vlasnika sredstava, rukovodi pristupom tree
strane, te kontrolie, odrava i razvija prenosnu mreu.
Vlasnik nema privilegije vezane za koritenje mree,
a duan je da obezbjedi obaveze vezane za sredstva i
finansira investicije o kojima odluuje ISO.
Trea mogunost koje je predviena je da operator
ostane unutar vertikalnog preduzea kao Neovisni
operator prenosa (Independent Transmission Operator),
ali uz sprovedbu striktnih ogranienja radi izbjegavanja
sukoba interesa.
Posljednje dvije opcije razdvajanja se mogu odabrati
samo u sluaju kada je kod stupanja Direktive na
snagu prenosni sistem pripadao vertikalno integrisanom
preduzeu.
Ogranienja radi izbjegavanja sukoba interesa:
- Svki ODS pru korisnicim sistem informcije
koje su im potrebne z efiksn pristup sistemu,

ko i z njegovo efiksno korienje,
Isto lice ili lic ne mogu d budu ovlen d

istovremeno:
- Drv lnic moe od ODS-a d zahtijev
- vre kontrolu ili polau bilo kakva prava

nd preduzeem koje obvlj djeltnost
proizvodnje ili snbdijevnj i istovremeno
d vre kontrolu ili polu bilo kkv prv
nd opertorom prenosnog sistem ili nd
prenosnim sistemom,
- Svki ODS nbvlj elektrinu energiju, koj mu je
- d imenuju lnove ndzornog odbor,

upravnog odbor ili tijel koj prvno
predstvljju
preduzee
pri
opertoru
prenosnog sistem ili prenosnom sistemu i
istovremeno d vre neposrednu ili posrednu
kontrolu ili polu bilo kkv prv nd
preduzeem koje obvlj bilo koju djeltnost
proizvodnje ili snbdijevnj.
Prethodno navedena prv ukljuuju posebno:
- prvo uivnj prv gls,
- prvo
imenovnj
lnov
ndzornog
odbor, upravnog odbor ili tijel koj prvno
predstvljju preduzee ili
- posjedovnje veinskog udjel u vlsnitvu.
2.4. Distributivni sistem

Drve lnice imenuju ili tre od preduze koj
posjeduju distributivne sisteme, d imenuju jednog ili vie
opertor distributivnih sistem.
Zdci opertor distributivnih sistem (ODS)
- ODS je odgovorn z obezbjeivnje dugorone
sposobnosti sistem d zdovolji rzumnu

potrnju z distribucijom elektrine energije, ko
i z uprvljnje, odrvnje i rzvoj sigurnog,
pouzdnog i efiksnog sistem z distribuciju
elektrine energije n svom podruju po
ekonomskim uslovim, vodei run o ivotnoj
sredini i energetskoj efiksnosti,
d pri rsporeivnju ngovnj kpcitet

proizvodnih postrojenj dje prednost proizvodnim
postrojenjim koj koriste obnovljive izvore
energije ili otpd ili postrojenjim s kombinovnom
proizvodnjom toplote i elektrine energije,
potrebn z pokrivnje gubitk energije i rezervni
kpcitet u svom sistemu, po trnsprentnim,
nediskrimintornim
i
trino
zsnovnim
postupcim i
- Pri plnirnju rzvoj distributivne mree, ODS

rzmtr mjere z energetsku efiksnost/
uprvljnje potrnjom ili distribuirnu proizvodnju,
uz pomo kojih bi mogl d se izbjegne ndgrdnj
ili zmjen elektroenergetskih kpcitet.
Rzdvjnje opertor distributivnih sistem

- Ako je ODS dio vertiklno integrisnog preduze,
on mor biti nezvisn u odnosu n druge djeltnosti
koje nisu povezne s distribucijom, njmnje
u pogledu svog prvnog oblik, orgnizcije i
donoenj odluk. Ov prvil ne stvrju obvezu
d se izvri razdvjnje vlsnitv nd sredstvim
opertor distributivnog sistem od vertiklno
integrisnog preduze.
on mor pored zahtjev iz stv 1. biti nezvisn
u odnosu n druge djeltnosti koje nisu povezne
s distribucijom u pogledu svoje orgnizcije i
donoenj odluk.
drv lnic obezbjeuje d djeltnost
opertor distributivnog sistem prte regultorni
orgni ili drugi ndleni orgni, tko d svoju
vertiklnu integrciju ne moe d iskoristi z
nruvnje konkurencije. Posebno, vertiklno
intergisni opertori distributivnih sistem u svojoj
komunikciji i pri korienju robne mrke ne smiju
d stvrju zbunu u odnosu n odvojen identitet
dijel vertiklno integrisnog preduze koje se
bvi snbdijevnjem.
- Ni u kom sluju ODS ne smije d prvi
diskriminciju meu korisnicim sistem ili

ktegorijm korisnik sistem, posebno ne u
korist svojih poveznih preduze,
39
Minimalni uslovi koji se primjenjuju da bi se

osigurala nezavisnost operatora:
(a) lic odgovorn z rukovoenje kod opertor
distributivnog sistem, ne smiju uestvovti u
onim orgnim integrisnog elektroprivrednog
preduze, koji su neposredno ili posredno
odgovorni z svkodnevni rd u proizvodnji,
prenosu
ili
snbdijevnju
elektrinom
energijom,
(b) mor d se preduzmu odgovrjue mjere
d se obezbijedi d se profesionlni interesi
lic odgovornih z rukovoenje kod opertor
distributivnog sistem uzmu u obzir n nin
koji im omoguv d imju sposobnost d
djeluju nezvisno,
(c) ODS im stvrn prv odluivnj, nezvisno
od integrisnog elektroprivrednog preduze,
o sredstvim potrebnim z rd, odrvnje ili
rzvoj mree. Rdi ispunjvnj ovih zdtk,
ODS mor d im n rspolgnju potrebn
sredstv, ukljuujui ljudske, tehnike, fizike
i finnsijske resurse. To ne treb d iskljui
postojnje
odgovrjuih
mehnizm
koordincije, kko bi se obezbijedil ztit
prv mtinog preduze n ekonomski
ndzor i ndzor nd uprvljnjem, vezn
z povrt sredstv u zvisnom preduzeu.
Posebno, to omoguv mtinom preduzeu
d odobrv godinji finnsijski pln ili
neki ekvivlentni instrument opertor
distributivnog sistem i d postvi opte
grnine vrijednosti z nivoe zduivnj u
njegovom zvisnom preduzeu. To ne dje
mtinom preduzeu prvo d dje uputstv
koj se odnose n svkodnevni rd, niti n
pojedinne odluke o izgrdnji ili ndgrdnji
distributivnih vodov, koje nisu prekorile
uslove iz odobrenog finnsijskog pln ili
nekog drugog ekvivlentnog instrument.
2.5. Razdvajanje i transparentnost

raunovodstvenih izvjetaja
- Drve lnice ili drugi ndleni orgn kog one
odrede, ukljuujui regultorne orgne, imju
prvo n uvid u runovodstvene izvjetje
elektroprivrednih preduze, ukoliko im je to
potrebno z obvljnje njihove djeltnosti.
- Elektroprivredn preduze, bez obzir n njihov
sistem vlsnitv ili prvni oblik, podnose n
reviziju i objvljuju svoje godinje runovodstvene
izvjetje u skldu s prvilim ncionlnog
zkonodvstv.
40
- Elektroprivredn preduze u svom internom

runovodstvu vode odvojene runovodstvene
izvjetje z svku od svojih prenosnih i distributivnih
djeltnosti, n isti nin kko bi se to od njih trilo
d djeltnosti o kojim je rije obvljju posebn
preduze, s ciljem d se sprijei diskrimincij,
unkrsno
subvencionirnje
i
nruvnje
konkurencije. On tkoe vode runovodstvene
izvjetje, koji mogu biti konsolidovni, z druge
elektroprivredne djeltnosti koje nisu povezne
s prenosom ili distribucijom. Do 1.1.2015. on
vode odvojene runovodstvene izvjetje z
djeltnosti snbdijevnj kvlifikovnih kupc
i z djeltnosti snbdijevnj nekvlifikovnih
kupc. U runovodstvenim izvjetjim nvode
se prihodi koji potiu od vlsnitv nd prenosnim
ili distributivnim sistemom. Po potrebi, vode
konsolidovne runovodstvene izvjetje z
ostle djeltnosti koje nisu u oblsti elektrine
energije. Interni runi ukljuuju bilns stnj i
bilns uspeh z svku djeltnost.
2.6. Pristup tree strane

- Drve lnice obezbjeuju d se uvede sistem
z pristup tree strne prenosnom i distributivnom
sistemu, zsnovn n objvljenim trifm, koji
vi z sve kvlifikovne kupce i koji se primjenjuje
objektivno i nediskrimintorno meu korisnicim
sistem. Drve lnice obezbjeuju d ove trife
ili metodologije z njihovo izrunvnje, prije
poetk njihove primjene budu odobrene i d se
objve prije njihovog stupnj n sngu.
- Opertor prenosnog ili distributivnog sistem moe
d odbije pristup ko ne rspole potrebnim
kpcitetom. Z tkvo odbijnje se morju nvesti
obrzloeni rzlozi, zsnovni n objektivnim i
tehniki i ekonomski oprvdnim kriterijumim.
- Drve lnice obezbjeuju d se kvlifikovnim
kupcim smtrju:
- od 1. januara 2008, svi kupci koji nisu
dominstv,
- od 1. januara 2015, svi kupci.
- D bi se izbjegl nervnote pri otvrnju trit
z elektrinu energiju ugovori o snbdijevnju
elektrinom energijom s kvlifikovnim kupcem
iz sistem druge drve lnice ne smiju biti
zbrnjeni, ko se kupc smtr kvlifikovnim
kupcem u ob sistem o kojim je rije.
2.7. Regulatorni organi

Nezavisnost
- Drve lnice grntuju nezvisnost regultornog
orgn i obezbjeuju d on svoj ovlenj
izvrv nepristrsno i trnsprentno.
- U tu svrhu drv lnic obezbjeuje d je
regultorni orgn pri izvrvnju regultornih
zdtk:
(a) prvno rzdvojen i funkcionlno nezvisn od
svih drugih jvnih ili privtnih subjekt,
(b) d njegovo osoblje i lic odgovorn z njegovo
uprvljnje:
- djeluju nezvisno od bilo kkvog trinog
interes i
- pri izvrvnju svojih regultornih zdtk
ne tre niti primju neposredn uputstv
od bilo koje vlde ili drugog jvnog ili
privtnog subjekt. Tj zahtjev ne dovodi
u pitnje tijesnu srdnju, po potrebi,
s ostlim odgovrjuim ncionlnim
orgnim ili opte politike smjernice koje
donosi vld, koje nisu povezne s
regultornim ovlenjim i dunostim.
Opti ciljevi regultornog orgn
Pri izvrvnju zdtk regulatorni organ preduzim sve
rzumne mjere z postiznje sljedeih ciljev:
- podsticnje konkurentnog, sigurnog i ekoloki
odrivog unutrnjeg trit z elektrinu energiju i
efiksno otvrnje trit z sve kupce i dobvlje
i obezbjeivnje odgovrjuih uslov z efiksno
i pouzdno funkcionisnje elektroenergetskih
mre, uzimjui u obzir dugorone ciljeve,
- otklnjnje preprek z trgovinu meu drvm
lnicm, ukljuujui rzvoj odgovrjuih
kpcitet z prekogrnini prenos, kko bi
zdovoljili potrnju i podstkli integrciju
ncionlnih trit rdi lkeg protok elektrine
energije,
- n trokovno njispltiviji nin, prunje pomoi u
dostiznju rzvoj sigurnih, pouzdnih i efiksnih
nediskrimintornih sistem usmjerenih prem
potrou i podsticnje dostatnosti sistem
i energetske efiksnosti, u skldu s optim
ciljevim energetske politike, ko i ukljuivnje
proizvodnje elektrine energije veeg i mnjeg
obim iz obnovljivih izvor energije i distribuirne

proizvodnje kko u prenosne, tko i u distributivne
mree,
- omoguvnje lkeg prikljuenj n mreu novih
proizvodnih kpcitet, posebno uklnjnjem
preprek koje bi mogle sprijeiti pristup novim
uesnicim n tritu, ko i elektrine energije iz
obnovljivih izvor energije,
- obezbjeivnje prunj odgovrjuih podsticj
z opertore sistem i korisnike sistem,
krtkorono i dugorono, d poveju efiksnost
performnse sistem i unprijede integrciju trit,
- obezbjeivnje koristi kupcim preko efiksnog
funkcionisnj njihovog ncionlnog trit,
podsticnje efiksne konkurencije i pomo u ztiti
potro,
- pomo u dostiznju visokih stndrd univerzlnih
i jvnih uslug u snbdijevnju elektrinom
energijom, doprinos ztiti rnjivih kupc i
doprinos usklenosti potrebnih postupk z
rzmjenu podtk pri prelsku kupac n drugog
dobvlj.
Dunosti regultornog orgn
Regultorni orgn im sljedee dunosti:
- u skldu s trnsprentnim uslovim, odreuje ili
odobrv trife z prenos ili distribuciju ili njihove
metodologije,
- sprev unkrsne podsticje izmeu djeltnosti
prenos, distribucije i snbdijevnj,
Praenje trita:
Prti nivo efiksnosti otvrnj trit i konkurencije u veleprodji i mloprodji, ukljuujui
berze elektrine energije, cijene z kupce koji
su dominstv, ukljuujui sisteme pretplte,
iznose koji se npluju pri zmjeni dobvlj
odnosno z iskljuenje, trokove i izvoenje
odrvnj i pritube kupc koji su dominstv,
ko i bilo kkvo nruvnje ili ogrnivnje
konkurencije, ukljuujui prunje potrebnih
informcij odgovrjuim orgnim z ztitu
konkurencije i obvjetvnje tih orgn o
relevntnim slujevim.
- prti plnove ulgnj opertor prenosnih
sistem i u svom godinjem izvjetju dje ocjenu
o plnovim ulgnj opertor prenosnih sistem
41
u pogledu njihove usklenosti s rzvojnim

plnom mree z Zjednicu; tkv ocjen moe d
ukljui preporuke z izmjenu i dopunu ovih plnov
ulgnj,
prti potovnje prvil o sigurnosti i pouzdnosti
i pregled dosdnji uink u pogledu
sigurnosti i pouzdnosti mree, i donosi ili
odobrv stndrde i zahtjeve o kvlitetu uslug
i snbdijevnj, ili tome doprinosi zjedno s
drugim ndlenim orgnim,
- prti nivo trnsprentnosti, ukljuujui veleprodjne
cijene, i obezbjeuje d elektroprivredn preduze
ispunjvju obveze u pogledu trnsprentnosti,
- prti vrijeme potrebno opertorim prenosnih i
distributivnih sistem d ostvre prikljuenj i
poprvke,
- zjedno s drugim odgovrjuim orgnim,
pome d se obezbijedi d mjere z ztitu
potro, budu efiksne i d se primjenjuju,
- obezbjeuje pristup podcim o potronji pojedinih
kupc, uz opciju primjene standardizirane forme
n ncionlnom nivou, ko i brz pristup tkvim
podcim z sve kupce,
- prti ulgnj u proizvodne kpcitete u pogledu
sigurnosti snbdijevnj.
Ovlenj regultornog orgn
Drve lnice obezbjeuju d regultorni orgni dobiju
ovlenj koj im omoguvju d svoje dunosti
izvrvju efiksno i brzo. U tu svrhu regultorni orgn
mor d im njmnje sljede ovlenj:
- d donosi odluke koje su obvezujue z
elektroprivredn preduze,
- d provjerv funkcionisnje trit, ko i d
odluuje o svim mjerm, koje su potrebne i
srzmjerne z podsticnje efiksne konkurencije i
obezbjeivnje prvilnog funkcionisnj trit i d
te mjere nloi,
- d od elektroprivrednih preduze zahtijev sve
informcije koje su mu potrebne z ispunjvnje
zdtk,
- d elektroprivrednim preduzeim, koj ne
ispunjvju svoje obveze iz ove direktive ili
bilo koje relevntne prvno obvezujue odluke
regultornog orgn, izrekne efiksne, srzmjerne
i odvrjue kzne ili d ndlenom sudu predloi
d izrekne tkve kzne.
42
Tarifne metodologije:
Regultorni orgni su ndleni d odreivnje
ili odobrvnje njmnje metodologija z izrunvnje ili utvrivnje uslov, dovoljno unprijed
prije njihovog stupnj n sngu:
- z prikljuenje i pristup ncionlnim mrem,
ukljuujui trife z prenos i distribuciju ili
njihove metodologije. Ove trife ili metodologije
treb d omogue d se potrebn ulgnj u
mree izvedu n nin koji omoguv d ov
ulgnj obezbijede odrivost mre,
- z prunje uslug porvnnj, koje se
izvrvju n njekonominiji mogui nin,
ko i z obezbjeivnje odgovrjuih
podsticj korisnicim mre z porvnnje
predtih i povuenih koliin elektrine
energije. Usluge porvnnj se obezbjeuju n
prvin i nediskrimintorn nin i zsnivju
se n objektivnim uslovim i
- z pristup prekogrninoj infrstrukturi,
ukljuujui postupke dodjeljivnj kpcitet i
uprvljnj preoptereenjem.
2.8. Maloprodajna trita

- D
bi
olkle
nstnk
trnsprentnih
mloprodjnih trit koj dobro funkcioniu,
drve lnice obezbjeuju d su definisne
uloge i odgovornosti opertor prenosnih sistem,
opertor distributivnih sistem, dobvlj i
kupc, po potrebi i drugih uesnik n tritu,
u pogledu ugovornih rnmn, obvez prem
kupcim, rzmjene podtk i prvil o izmirivnju
obvez, vlsnitv nd podcim i odgovornosti
z mjerenje potronje.
- Ov prvil se objvljuju, njihov cilj je d se
kupcim i dobvljim olk pristup mrem,
on podlijeu pregledu od strne regultornih
orgn ili drugih odgovrjuih ncionlnih orgn.
- Veliki kupci koji nisu dominstv imju prvo d
istovremeno zkljue ugovore s vie dobvlj.
3.
Trenutno stanje trita u BiH
3.1. Struktura trita

Osnovni uesnici u EE sektoru u BiH su NOS BiH,
Elektroprenos BiH, tri elektroprivredna kompanije
kao javna preduzea, te preduzee za distribuciju i
snabdijevanje u Distriktu Brko.
Pored tri elektroprivrede u sektoru je prisutno jo 20
subjekta za trgovinu elektrinom energijom licenciranih od
DERK-a (meunarodna trgovina) ili entitetskih regulatora
(unutranja trgovina).
Na tritu nema nezavisnih proizvoaa, mada postoji
veliki broj malih proizvoaa (najvie mHE, te nekoliko
FNE) od kojih elektroprivrede otkupljuju energiju
po reguliranim otkupnim cijenama. Broj licenciranih
proizvoaa u maju 2013. iznosio je 49, od ega se 8
odnosi na tri elektroprivreda, a 41 su ostali proizvoai, i
to 35 u FBiH i 6 u ERS).
Veleprodajno trite funkcionie putem bilateralnih
aranamana, koji su zasnovani na tenderskoj kupoprodaju
uglavnom za periode od jednog mjeseca do godine,
kratkoronim aranmanima dan unaprijed ili satnim
transakcijama u toku dana koje se odnose na unutranju
trgovinu i izvoz ili uvoz. Licencirane kompanije mogu
zakljuivati ugovore za izvoz/uvoz elektrine energije sa
inozemnim kompanijama koje ne moraju biti licencirane
u BiH.
Zakon na dravnom nivou ne sadri dovoljno detalja o
tritu. Trina pravila NOS-a, odobrena od DERK-a,
obrauju uglavnom administrativne aspekte u vezi

mjerenja, finansijskog obrauna, balansne odgovornosti
i pomonih usluga.
Zakonom o elektrinoj energiji Federacije BiH propisane
su opte odredbe o predmetu tog zakona koje ukljuuju
razvoj trita elektrine energije, kao i da zakon predstavlja
pravni okvir za stvaranje uslova za razvoj trita elektrine
energije, imajui u vidu javne i privatne interese na koje
ima uticaja u djelatnostima proizvodnje, distrubucije i
snabdijevanja elektrinom energijom.
Meu ciljevima navedenog zakona propisano je izmeu
ostalog i ukljuivanje u meunarodno trite elektrine
energije preko jedinstvenog trita elektrine energije u
BiH. Definirano je da se tim zakonom osigurava postupno
uvoenja trita elektrine energije u skladu sa aktima
DERK-a, ukljuujui i propise o organizaciji trita
elektrine energije i pravilima kojima se ureuju odnosi
na tritu elektrine energije. Radi ostvarenja tih ciljeva
i regulisanja trita elektrine energije tim zakonom je
u Federaciji BiH osnovana Regulatorna komisija za
elektrinu energiju FBiH (FERK).
Maloprodajni dio trita je u nadlenosti entitetskih
organa i regulatora. Iako su entitetski regulatori izdali 21
licencu koje omoguavaju snabdijevanje krajnjih kupaca,
te donijeli propise koji omoguavaju kvalificiranim
kupcima pravo promjene snabdijevaa, i dalje samo tri
elektroprivrede vre snabdijevanje krajnjih kupaca i to
po reguliranim cijenama, odnosno ni jedan kupac nije
promjenio snabdijevaa (izuzetak je Aluminij koji se
dijelom napaja uvozom energije).
3.2. Otvaranje trita

Dravna regulatorna komisija za elektrinu energiju
(DERK) je 08.06.2006. donijela Odluku o obimu, uslovima
i vremenskom rasporedu otvaranja trita elektrine
energije u BiH kojom je definisan obim, uslovi i vremenski
raspored otvaranja trita elektrine energije u BiH u
djelatnostima proizvodnje i snabdijevanja elektrine
energije.
Navedeni obim, uslovi i dinamika otvaranja trita su bili
osnova za utvrivanje uslova i kriterija za sticanje statusa
kvalifikovanog kupca. Ovom odlukom propisano je kako
status kvalifikovanog kupca stie kupac koji, uz uslove
navedene u odluci, ispunjava i ostale uslove i kriterije koje
propisuju entitetske regulatorne komisije i nadleni organ
Brko Distrikta BiH.
DERK je 23.09.2009. donio Odluku o izmjenama Odluke
o obimu, uslovima i vremenskom rasporedu otvaranja
trita elektrine energije u BiH kojom je propisao da
status kvalifikovanog kupca mogu stei svi kupci osim
kupaca iz kategorije potronje domainstva, koji ovaj
43
Struktura upravljanja u elektroenergetskom sektoru BiH sa brojem licenciranih subjekata

Vlada
MVTEO
Ministarstvo
vanjske trgovine
i ekonomskih
BiH
Regulacija
DERK
Dravna
regulatorna
komisija za
el.en.
Prenos
Proizvodnja
Distribucija
Snabd.
Trgovina
(+ Snabd.
kv. kupaca)
49
23
+ Distrikt Brko
NOS BiH
Nezavisni
operator
sistema u
BiH
Trgovci
(meunarodna
trgovina)
21
Elektro
prenos
BiH
Vlada
Regulacija
Prenos
Proizvodnja
Distribucija
Snabd.
Trgovina
(+ Snabd.
kv. kupaca)
37
15
F BiH
FMERI
Ministarstvo
energije,
rudarstva i
industrije
FERK
Regulatorna
komisija za
el.en. FBiH
EP BiH - JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo

1
1
1
EP HZHB - JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar

1
1
1
Nezavisni
proizvoai
35
Vlada
Regulacija
Prenos
Trgovci
(Snabd. II
reda ) 13
Proizvodnja
Distribucija
Snabd.
Trgovina
(+ Snabd.
kv. kupaca)
12
RS
Ministarstvo
industrije,
energije i
rudarstva
REERS
Regulatorna
komisija za
energiju RS
ERS - MH Elektroprivreda RS a.d. Trebinje

6
5
5
Nezavisni
proizvoai
6
Slika 1. - Struktura EE sektora u BiH
44
Trgovci
(unutarnja
trgovina i
snabd.) 5
status mogu stei od 1. januara 2015. godine. U vezi

s navedenim odlukama, DERK je donio i Odluku o
snabdijevanju kvalifikovanih kupaca u Brko Distriktu BiH.
Time je izvreno formalno usklaivanje sa zahtjevima iz
Ugovora o energetskoj zajednici. U skladu sa navedenim
odlukama entitetski regulatori su donijeli akte kojim su
detaljnije definirali otvaranje trita.
Regulatorna komisija za elektrinu energiju u FBiH
(FERK) je 09.05.2012. donijela Pravilnik o snabdijevanju
kvalifikovanih kupaca elektrinom energijom. Pravilnikom
se propisuje dinamika otvaranja trita u skladu sa
aktima DERK-a u okviru jedinstvenog trita elektrine
energije, trajanje prelaznog perioda i dinamika prestanka
tarifnih stavova za nekvalifikovane (tarifne) kupce tokom
ovog perioda, snabdijevanje kvalifikovanih kupaca
nakon potpunog otvaranja trita, odreivanje javnog
snabdjevaa kvalifikovanih kupaca u prelaznom periodu
i njihova prava i obaveze, prava i obaveze kvalifikovanog
kupca u prelaznim periodu, prava i obaveze rezervnog
snabdjevaa, promjena snabdjevaa, cijene i informacije
o snabdjevaima. Takoe, sastavni dio pravilnika ini i
Metodologija za utvrivanje cijena usluge snabdijevanja
od javnog snabdjevaa u Federaciji BiH u prelaznim
periodu, koju utvruje FERK.
Svi kupci elektrine energije, osim kupaca iz kategorije
domainstva, su kvalifikovani kupci ime ostvaruju pravo
na slobodan izbor snabdjevaa. Kupci iz kategorije
domainstva 01.01.2015. stiu status kvalifikovanog
kupca odnosno pravo na slobodan izbor snabdjevaa.
Prelazni period otvaranja trita traje do 01.01.2015.
godine. Tokom prelaznog perioda otvaranja trita
kvalifikovani kupci mogu biti snabdijevani bilo preko
slobodno izabranog snabdjevaa na tritu ili, ako nisu
iskoristili to svoje pravo u trenutku prestanka vaenja
relevantnih tarifnih stavova, preko javnog snabdjevaa i
po tarifama koje utvruje FERK.
Tokom prelaznog perioda prestaju vaiti tarifni stavovi za
nekvalifikovane (tarifne) kupce i to:
- za kategoriju kupaca 110 kV i vie od:
01.06.2012.
- za kategoriju kupaca 35 kV od:
01.01.2013.
- za kategoriju kupaca 10 kV od:
01.01.2014.
- za kategorije kupaca na 0,4 kV od:
01.01.2015.
Nakon prelaznog perioda, kvalifikovani kupac, osim

kupaca iz kategorije domainstva i malih kupaca, kupuje
elektrinu energiju iskljuivo na tritu i zakljuuje ugovor
o snabdijevanju s snabdjevaem kvalifikovanih kupaca
koga taj kvalifikovani kupac izabere.
Nakon prelaznog perioda, kupci iz kategorije domainstva
i mali kupci, koji ne izaberu snabdjevaa na tritu,
imaju pravo kupovati elektrinu energiju od javnog
snabdjevaa, tj. snabdijevati se elektrinom energijom
standardne kvalitete po ekonomski opravdanim, lako
i jasno usporedivim i transparentnim cijenama u okviru
pruanja univerzalne usluge koje odobrava FERK.
3.3. Ocjena stanja i perspektive

Pozitivne okolnosti u BiH vezano za procese
prestrukturiranja sektora odnose se na injenice
da je uspostavljen regulatorni okvir, da je izvreno
izdvajanje prenosa i upravljanja prenosnom mreom
iz elektroprivrednih kompanija, da je u sektoru prisutan
veliki broj malih neovisnih prozvoaa, kao i licenciranih
preduzea za trgovinu elektrinom energijom. Takoer
zapoeta je i realizacija izgradnje nekoliko veih
proizvodnih objekata od strane privatnog sektora, te niz
manjih proizvodnih projekata zasnovanih na obnovljivim
izvorima.
Regulatorne komisije su donije niz akata kojima su
razraene uloge i zadaci regulatora, te regulirani odnosi
u sektoru i time stvorene pretpostavke za otvaranje i dalji
razvoj trita. U praksi su zaivjele aktivnosti regulatora
u skladu sa zakonskim nadlenostima, kao to su
tarifni postupci, licenciranje, nadzor, arbitriranje i druge
aktivnosti u cilju zatite kupaca i stvaranja pretpostavki za
sigurno i pouzdano snabdijevanje elektrinom energijom.
BiH ima kapacitete koji omoguavaju proizvodnju
elektrine energije veu od potreba domaih potroaa.
Zbog toga se ve dui niz godina kontinuirano i u znaajnom
obimu odvija trgovina elektrinom energijom uz uee
tri elektroprivrede i veeg broja trgovakih kompanija.
Rije je o bilateralnim ugovorima koji se zakljuuju putem
tenderskih postupaka uglavnom za periode od jednog
mjeseca do godine dana ili kratkoronim aranmanima
dan unaprijed ili satnim transakcijama u toku dana koje se
odnose na unutranju trgovinu i izvoz ili uvoz.
Sve ove navedene okolnosti, uz injenicu da pored
postojeeg vika u BiH postoji znaajan potencijal na nove
proizvodne kapacitet, su dobra polazna pretpostavka za
odrivi razvoj sektora i jaanje uloge BiH u regionalnom
okruenju. BiH ima pretpostavke da bude centralna taka
razvoja regionalnog trita.
S druge strane niz okolonosti ne ide u prilog optimistinoj
viziji razvoja sektora. Neki od kljunih problema su:
45
- komplikovano ustrojstvo drave i prevladavanje

politikih apekata kako u svim reformskim
aktivnostima tako i u operativnim pitanjima
u funkcionisanju sektora i trita, ukljuivo i
regulatorna pitanja,
- zakonski okvir na svim nivoima je ve zastario i ne
odgovara zahtjevima treeg paketa, a s obzirom
na poznatu sporost i neefikasnost svih institucija i
subjekata u BiH za oekivati je dugotrajne procese
donoenja novih zakona i kanjenje u odnosu na
rokove utvrene kroz Energetsku zajednicu,
- prethodne okolnosti utiu na nepredvidivost
pravnog i regulatornog okvira, a time poveavaju
rizike i odbijaju investitore,
- pored sporosti u postupcima donoenja zakonskih
i podzakonskih akata evidentni su i uobiajeni
problemi u implementaciji, to dodatno poveava
rizike,
- dosadanje reformske aktivnosti, iako su
odavno dizajnirane, nisu rezultirale oekivanim
promjenama, kao npr.:
- elektroprivrede
nisu
izvrile
sutinsko
razdvajanje po djelatnostima, tako da su mrene
aktivnosti (distribucija) i dalje u nadlenosti istih
lica kao i proizvodnja i snabdijevanje,
- snabdijevanje svih kupaca je i dalje po
reguliranim tarifama, koje su neekonomske uz
zadrano unakrsno subvencioniranje izmeu
kategorija kupaca,
- maloprodajno trite ne postoji, niti jedan
kvalifikovani kupac nije promjenio snabdjevaa,
- Nefunkcionisanje Elektroprenosa, to je primjer
negativnog
uplitanja
politike
(zaustavljeno
ulaganja, slabo odravanje, pokuaji preljevanja i
nenamjenskog koritenja sredstava,...), ugroava
sigurnost rada sistema, regionalno povezivanje i
prikljuivanje novih kupaca i proizvoaa, te odbija
investitore.
Ovo je samo dio problema koji upozorava na potrebu
drugaijeg pristupa, naroito to obaveze prema novim
direktivama postaju sve obimnije i sloenije.
Prikazani pregled najvanijih odredbi iz Direktive 2009/72/
EC ukazuje na to jer svaka odredba je zapravo aktivnost i
zadatak koji treba razraditi i implementirati.
46
4.
Zakljuci
Zakljuivanjem Ugovora o energetskoj zajednici BiH je

preuzela obavezu da izvri reformu elektroenergetskog
sektora i uskladi svoje zakonodavstvo sa relevantnom
pravnom steevinom EU.
Za reformu elektroenergetskog sektora i razvoj trita
elektrine energije najvanije obaveze proizilaze iz tzv.
treeg paketa iz 2009. godine, a posebno iz Direktive
2009/72/EC o zajednikim pravilima unutranjeg trita
elektrine energije.
Sve te promjene u sutini se svode na brigu oko kupca
i treba da poboljaju sigurnost i kvalitet snabdijevanja
elektrinom energijom, te uspostave mehanizme zatite
interesa kupaca. Pri tome treba pravilno razumjeti na to
se odnosi interes kupca koji se ne bi smio svesti samo
na pitanje cijene elektrine energije. To je mnogo sloeniji
interes koji proistie iz univerzalnog zahtjeva da promjene
moraju omoguiti odrivi dugoroni razvoj sektora uz
ublaavanje uticaja na okoli i klimatskih promjena.
Takvi ciljevi bi trebali da budu realizirani kreiranjem
konkurentnog trita, odnosno konkurencija bi trebala da
donese koristi krajnjim kupcima. Konkurencija je mogua
u djelatnostima trgovine i snabdijevanja i one predstavlju
trine djelatnosti. Mrene djelatnosti (prenos, distribucija)
su prirodni monopol koji mora biti neovisno reguliran, a
posebno je vano da svi uesnici imaju jednaka prava i
tretman u pogledu pristupa mreama, tarifa i informacija.
Zbog toga, pitanja koja se odnose na razdvajanja prenosa
i distribucije od ostalih djelatnosti i odredbe u vezi uloga,
ovlatenja i neovisnosti regulatora, zauzimaju najvie
prostora u Direktivi 2009/727EC.
Razdvajanje mrenih djelatnosti i neovisna regulacija
su kljune pretpostavke za implementaciju ostalih
zahtjeva koji se odnose, prije svega, na postupke i
dozvole za investiranje, zatitu kupaca i javnu uslugu, te
maloprodajno trite.
Prenoenje zakonodavstva EU koje se odnosi na trite
elektrine energije, a kasnije i implementacija novih
zakona i podzakonskih akata, predstavljaju kompleksan
zadatak jer je rije o obimnim i sutinskim promjenama
i sveobuhvatnoj reformi sektora. Situaciju oteavaju
i evidentni unutranji problemi u BiH koji dovode do
neefikasnosti i sporosti.
S druge strane, obaveze su preuzete i utvreni su rokovi,
to uz viziju mogueg izgleda i uloge elektroenergetskog
sektora u BiH u budunosti, treba da bude pokreta i
motivacija za promptnu akciju koja u prvom koraku trai
usklaivanje regulative na svim nivoima za zahtjevima iz
treeg paketa. Rok je 31.12.2014.
www.imaogroup.com
www.imao.ba
IMAO GROUP
IMAO electric BH d.o.o.
Firma IMAO electric, s.r.o je osnovana 2008. godine u Slovakoj kao veleprodaja i trgovina elektromaterijala i rasvjete, a 2009. godine je osnovana
firma OSMONT elektromontaa s.r.o.
koja nudi kompletna rjeenja iz podruja elektroinstalacija. Te iste godine osnovana je i naa podrunica
u ekoj. Prole godine su otvorene tvrtke keri u Hrvatskoj, Rumunjskoj te Bosni i Hercegovini.
Firma IMAO electric BH Tuzla je osnovana 13. decembra 2012. godine i lanica je kompanije IMAO GROUP. Ove godine je po prvi put uestvovala na
ovogodinjem meunarodnom sajmu ENERGA 2013 i tom prilikom je uruena Zlatna plaketa za tehnoloku inovativnost u oblasti solarne energije.
Ve su zapoete aktivnosti na polju projektovanja i izgradnje fotonaponskih elektrana, a ostvareni su brojni kontakti s lokalnim firmama, investitorima
i organima dravne uprave. Cilj firme je proiriti mreu trgovakih partnera, saraivati s investitorima i montaerima iz cijela BiH zbog postojanja
realnih potreba i interesa za proizvodnju i koritenje obnovljivih izvora energije, to predstavlja jedan od glavnih preduslova odrivog razvoja
i opstanka ovjeanstva.
Iskoristimo ove mogunosti, razmiljajmo ekoloki, radimo ekonomski i iskoristimo potporu EU koja je namjenjena upravo ovoj vrsti energije. Nai
potomci e nam biti zahvalni za to to i njima ostavljamo vee zalihe nafte i ugljena koji bi smo potroili na energiju. Osigurajmo kvalitetniji ivot
naoj djeci i naoj planeti Zemlji.
Iskoristimo energiju sunca i vjetra, koju ne moramo nikome platiti, pametno iskoristimo sav otpad koji smo dosada odlagali na deponije smea za
prozvodnju ekoloki iste energije.
Mi smo tu da Vam pomognemo u tome.

Fotonaponske elektrane
Elektrane na bioplin ili biomasu
Kombinovano grijanje vode
Projektovanje, ininjering, isporuka tehnologije, montaa, odravanje
i monitoring FNE
Vanjska rasvjeta: gradovi, gradski trgovi, ulice, sela, industrijska postrojenja
Unutranja rasvjeta: aerodromi, hoteli, robne kue, javne ustanove
Nae prednosti:
Dobre cijene, kratki termini isporuke, kvalitetni prozvodi, EU garancija, iskustvo i pouzdanost.
Planovi realizacije za Bosnu i Hercegovinu:

- Fotonaponske elektrane: snage 3 MW 2014., 15 MW 2015. godine
- Hidroelektrane: snage 1 MW
- Poinjemo s prodajom i instalacijom setova za kombinovano grijanje
vode (sunce + el. energija)
- Prodaja elektromaterijala i rasvjete
Do sada smo u zemljama EU realizovali sljedee:

- Fotonaponske elektrane: snage 70 MW
- Bioplinska postrojenja: snage 13 MW
- Vrimo monitoring rada FNE: snage 44 MW
- Kombinirano grijanje vode: instalacija 300 setova
- Uradili smo novu globalnu web stranicu: www.imaogroup.com
Naa priznanja:
- ENERGA 2012 - zlatna plaketa za tehnoloku inovativnost u oblasti
solarne energije.
IMAO electric BH d.o.o.

15. Maj bb RK Sjenjak
75 000 Tuzla
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 35 272 383
Fax: +387 35 271 011
e-mail: imao@imao.ba
www.imao.ba
47
48

Energa 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Energa 2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Energa 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina energetske ekasnosti

asopis savremene energetike

pred vama je drugi broj asopisa ENERGA. Polazei od koncepta

Elektronska verzija asopisa raspoloiva je na www.energa-solar.ba

asopis savremene energetike

MEUNARODNA KONFERENCIJA ENERGA, 4-6. JUNI 2013.,TUZLA

postavljenih ciljeva energetske transformacije. Meutim,

Mr. Miroslav Kukobat, RCC Sarajevo

ENERGETSKE POLITIKE U BIH: VIENJE

asopis savremene energetike

1. OSVRT NA ENERGETSKE POLITIKE U

REGIONALNE STRATEGIJE I AKCIONI

U izlaganjima je jo jednom istaknuta spremnost

asopis savremene energetike

7. GIZ AKTIVNOSTI U OBLASTI

IMPLEMENTACIJA DIREKTIVA EU U BIH

INVESTICIJE U ENERGETSKI SEKTOR U BIH

FOTONAPONSKE ELEKTRANE (FNE)

asopis savremene energetike

preduslova za razvoj sektora FNE. Definisanje politike

potrebnih dozvola za izgradnju i prikljuak na mreu. U

INTEGRACIJA OBNOVLJIVIH IZVORA

ISKUSTVA U REALIZACIJI INVESTICIJA U FNE

Opti zakljuak sesije je da bi bilo potrebno

17. FN ELEKTRANA BIOTERME

19. PRVA FOTONAPONSKA

Trokovi za energiju u BiH iznose preko 20% BNP

20. STANJE I PERSPEKTIVE OIE U BRKO

23. NAUENE LEKCIJE IZ PROJEKATA

asopis savremene energetike

24. ENERGETSKA EFIKASNOT U

srijeda 05. juni/lipanj

asopis savremene energetike

TEME IZ OBLASTI RUDARSTVA

etvrtak 06. juni/lipanj

ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE

TEHNOLOGIJE I PROJEKTI ZA KORITENJE

asopis savremene energetike

46. USAID STUDIJA DALJINSKOG

49. INTEGRACIJA VE U EES BIH

54. MOGUNOST UEA DOMAE

Prezentacije sa Energe 2013 raspoloive su na www.tuzlanskisajam.ba

Godina energetske ekasnosti

UKLJUI SE POSTUPAJ ODGOVORNO NE RASIPAJ ENERGIJU TEDI NOVAC !

fokusirati na na dvije aktivnosti: jedna je teh

Tehnika pomo je zapoela imenovanjem osob

energijom je process kontinuiranog praenja potr

Tehnika pomo je zapoela imenovanjem osoba ili

Info Centar e biti i mjesto gdje graani,

asopis savremene energetike

REGULATORNI ASPEKTI IZGRADNJE JUNOG TOKA U ODNOSU NA

za stvaranje EU unutarnjeg trita prirodnog plina, a

S druge strane, EU ima bojazan od rastueg oslanjanja

Navedeni se problem analizira u nastavku ovog lanka.

S obzirom na realizaciju Junog toka, Gazprom je

Rusija je intenzivirala napore za diversifikacijom svojih

asopis savremene energetike

Slika 1 Juni tok - opcije ruta cjevovoda i njegovih odvojaka